PRORODNA LJEKOVITA SREDSTVA

Med, jeste sladak, gust, kristalisan,

viskozan proizvod koji medonosne
pele proizvode iz nektara
cvijetova medonosnih biljaka ili iz
sekreta sa ivih delova biljaka
(etinara i liara) koji pele
sakupljaju, dodaju mu sopstvene
specifine materije, transformiu i
odlau u elije saa da sazri.

Med sadri razliite vrste eera, a

prvenstveno glukozu i fruktozu. Osim
fruktoze i glukoze, on sadri proteine,
aminokiseline, enzime, organske kiseline,
mineralne materije, polen i druge materije,
a moe sadravati saharozu, maltozu i
druge polisaharide (ukljuujui i dekstrine).
Boja meda moe varirati od vrlo svijetlih do
tamnih nijansi.
Med moe biti tene ili kaaste
konzistencije, djelimino ili potpuno
iskristalisan.

Med se, prema porijeklu

medonosnih biljaka ili drugih
medonosnih dijelova biljaka,
stavlja u promet kao:
1) sortni (monoflorni) med (na
primjer: lipov, bagremov,
suncokretov, alfijin);
2) cvetni (poliflorni) med;
3) medljikovac (umski med).

Prema nainu dobijanja med se stavlja u promet

kao:
1) med u sau, ako nije bilo zaleeno i koje je
zatvoreno u najmanje 9/10 elija;
2) med sa komadima saa, ako nije bilo zaleeno i
koje je zatvoreno u najmanje 4/5 elija. Maseni
odnos meda i meda u sau mora biti najmanje 1
prema 4;
3) vrcani med, ako je dobijen centrifugiranjem po
pravilu iz nezaleenog saa;
4) muljani med, ako je dobijen hladnim gnjeenjem
saa;
5) topljeni med, ako je dobijen zagrevanjem
drobljenog saa do 50oC.

Sortni med (monoflorni med) jeste proizvod

koji medonosne pele proizvode od nektara
cvetova medonosnih biljaka odreene vrste.
Med sa nazivom odreene vrste medonosne
biljke nemora imati ukus i miris svojstven
toj biljci, s tim da dominira broj estica
polena odreene vrste biljke, na primer
bagrem, lipa, suncokret, lucerka, alfija,
pitomi kesten i vrijes.

Med koji se stavlja u promet mora da

ispunjava sledee zahtjeve:
1) da sadri najmanje 65% redukujuih
eera, osim za medljikovac, koji mora
da sadri najmanje 60% redukujuih
eera
2) da ne sadri vie od 5% saharoze,
izuzev bagremovog, vrijeskovog i
medljikovca koji mogu imati i do 10%;
3) da ne sadri vie od 20% vode, osim
meda od vrijesa i meda od djeteline koji
ne mogu da sadre vie od 23% vode;

4) da ne sadri vie od 0,5% mineralnih

materija, osim mijeanog cvijetnog meda
koji moe da sadri najvie 1% mineralnih
materija i medljikovac koji moe da sadri
najvie 1,2% mineralnih materija;
5) da ukupna kiselost ne bude vea od 40 m
mol mravlje kiseline na 1000 g, te da mu ona
nije umjetno smanjena;
6) da ne sadri vie od 0,1% materija
nerastvorljivih u vodi, osim muljanog i
topljenog meda, koji mogu da sadre tih
materija do 0,5%;

7) da aktivnost oitane dijastaze posle

mijeanja nije nia od 8. Ako je nia
od 8, onda sadraj
hidroksimetilfurfurola (HMF) ne smije
biti vei od 15 mg/kg, a da kod meda
sa niim prirodnim sadrajem enzima
(npr. citrus med) aktivnost oitane
dijastaze nije nia od 3, a sadraj HMF
ne smije biti vei od 15 mg/kg;

8) da sadraj hidroksimetilfurfurola (HMF)

nije vei od 40 mg/kg;
9) da prilikom topljenja iskristalisani med
nije zagrijan na temperaturi vioj od
40/50oC;
10) da je sazreo u konici;
11) da ima ukus i miris (aromu) svojstvenu
medu;
12) da nije zapoeo proces vrenja, da nije u
stanju vrenja ili da je prevreo;
13) da nema strani ukus i miris (aromu);

14) da mu nije dodavan eer (saharoza) ili drugi

proizvodi koji su po konzistenciji i sastavu
slini medu;
15) da nije dobijen hranjenjem pela eerom ili
proizvodima eera niti je pomijean sa
medom dobijenim na taj nain;
16) da ne potie iz saa u kome je leglo;
17) da nije zagaen stranim organskim i
mineralnim materijama, insektima ili njihovim
djelovima, leglom, izmetom, plijesnima i dr.;
18) da nije bojen bilo kakvim bojama;
19) da nisu dodavana sredstva za konzervisanje i
aromatizovanje;
20) da kiselost nije vjetaki smanjena.

Matina mlije je mlijene boje, manje ili

vie guste konzistencije, karakteristikog
ukusa i mirisa.
U promet se stavlja matini mlije koji je
vaen 48 do 50 sati poslije presaivanja
larvi, a ne smije biti porijeklom iz
zatvorenih matinjaka ili mlije iz
trutovskog legla.
Matini mlije se moe staviti u promet u
izvornom obliku, stabilizovan ili liofilizovan.

Posle vaenja matini mlije se mora

uvati u tamnim, hermetiki zatvorenim
staklenim sudovima, na temperaturi od
-18C.
Rok trajanja iznosi jednu godinu od
datuma oduzimanja matinog mlijea od
strane medonosnih pela.
Ako je matini mlije stabilizovan ili
liofilizovan rok trajanja iznosi do dvije
godine od datuma oduzimanja matinog
mlijea od strane medonosnih pela.

Matini mlije u proizvodnji i prometu

mora da ispunjava sledee zahteve:
1) da ne sadri vie od 70% vode,
odnosno 30% suve materije;
2) da sadri najmanje 11% proteina.

Prema nainu dobijanja, polenov prah

(polen) dijeli se na:
1) polen sakupljen pomou hvataa (hvatani
polen);
2) polen dobijen vaenjem iz elija saa
(vaeni polen).
Polenov prah (polen) stavlja se u promet u
izvornom i stabilizovanom obliku.
Polen koji se stavlja u promet u izvornom
obliku moe biti u obliku prirodnih grudvica
ili mljeven.

Polenov prah (polen) koji se stavlja u promet

mora da ispunjava sljedee zahtjeve:
1) da sadri najmanje 92% suve materije;
2) da prohlaen sadri najmanje 60% suve
materije i moe se koristiti samo za
pripremu preparata na bazi polena;
3) da ima svojstven ukus;
4) da nije suen na vioj temperaturi od
40oC;
5) da ne sadri insekte ili delove insekata,
legla, izmet, kao i skladine tetoine;
6) da nije uegao.

Polenov prah (polen) uva se na

temperaturi od 18oC umjean u med u
tamnoj ambalai, hermetiki zatvoren
i liofilizovan.
Rok trajanja svjeeg polena je jedna
godina, a umijeanog u med dvije
godine od datuma oduzimanja polena
od strane medonosnih pela do
upotrebe.

Propolis je proizvod
koji nastaje
meavinom prirodnog
pelinjeg voska i
smolastih materija
koje pele sakupljaju
sa lisnih pupoljaka
drvenastih biljaka.

Propolis koji se stavlja u promet mora

da ispunjava sljedee zahtjeve:
1) da sadri najmanje 35% materija
koje se
ekstrahuju alkoholom;
2) da ne sadri katran i jedinjenja slina
katranu, odnosno katranske smole;
3) da ne sadri vie od 5% mehanikih
neistoa i ostatke pela;
4) da ne sadri vie od 30% voska.

Pelinji vosak je proizvod votanih

lijezda pela radilica koji slui za
izradu saa.,
Pelinji vosak je kompaktna smesa
masti i ugljovodonika.
Dobija se pretapanjem saa i votanih
poklopaca.

Pelinji vosak stavlja se u promet kao:

1) neproieni pelinji vosak;
2) proieni pelinji vosak (Cera flava);
3) beljeni pelinji vosak (Cera alba);
4) satne osnove.

Pelinji otrov je proizvod otrovne

lijezde pela radilica.
Pelinji otrov stavlja se u promet suen
u obliku bijelog praha.
Rok trajanja pelinjeg otrova je jedna
godina od datuma oduzimanja
pelinjeg otrova od strane medonosnih
pela do upotrebe.

Laboratorij mora imati posebne radne

prostorije za:
1. preuzimanje i pohranjivanje uzoraka,
2. smjetaj ureaja i instrumenata za
ispitivanje,
3. smjetaj kemikalija, laboratorijskog
sua i opreme,
4. pranje i suenje laboratorijskog sua
i opreme,
5. obradu rezultata i pripremu izvjea.

Laboratorij mora imati u radnom odnosu struno

osposobljene zaposlenike, i to:
a) najmanje jednog zaposlenika sa zavrenim dodiplomskim
studijem kemijskog, prehrambenog, poljoprivrednog,
veterinarskog ili farmaceutskog podruja i dvije godine
radnog iskustva;
b) zaposlenike etvrtog (IV) stupnja obrazovanja: kemijski,
prehrambeni, poljoprivredni, veterinarski ili farmaceutski
tehniari, osposobljeni za rad na odgovarajuim poslovima broj zaposlenika primjeren opsegu rada laboratorija;
c) PKV/NKV - pomono osoblje prema opsegu rada
laboratorija.
Nalaze ispitivanja potpisuje ovlatena osoba - voditelj
laboratorija.

Postupcima uzimanja uzoraka meda i

drugih pelinjih proizvoda utvruju se
uvjeti i naini uzimanja uzoraka na kojima
se obavlja ispitivanje udovoljavanja
temeljnim zahtjevima kakvoe.
Uzorci meda i drugih pelinjih proizvoda
uzimaju se:
1. u proizvodnji - iz proizvodnih partija,
2. u trgovini - iz ambalanih jedinica
poiljke,
3. u inspekcijskom nadzoru.

Fizikalne i hemijske analize kojima se

ispituje udovoljavanje temeljnim zahtjevima
kakvoe meda i drugih pelinjih proizvoda
obuhvaaju metode:
1. priprema uzorka za analizu,
2. odreivanje reduciranih eera,
3. odreivanje saharoze,
4. odreivanje vode u medu,
5. odreivanje tvari netopljivih u vodi
(gravimetrijska metoda),
6. odreivanje pepela,

7. odreivanje kiselosti,
8. odreivanje aktivnosti dijastaze,
9. odreivanje hidroksimetilfurfurola (fotometrijska
metoda po Winkleru),
10. analize cvjetnog praha za med,
11. odreivanje vode u matinoj mlijei i cvjetnom
prahu,
12. odreivanje bjelanevina u matinoj mlijei,
13. odreivanje ekstrakta propolisa u alkoholnoj
otopini.

Ovisno o konzistenciji meda, uzorci za analizu

pripremaju se na razne naine.
Ako je med u tekuem stanju, prije poetka
analize polako se izmijea tapiem ili se
protrese.
Ako je med granuliran, zatvorena posuda s
uzorkom stavi se u vodenu kupelj i zagrijava 30
minuta na temperaturi od 60C, a prema potrebi
i na temperaturi od 65C.
U toku zagrijavanja moe se promijeati
tapiem ili kruno protresti, a zatim brzo
prohladiti.

Ako se odreuje dijastaza ili

hidroksimetilfurfurol, med se ne
zagrijava.
Ako med sadrava strane tvari, kao to
su vosak, dijelovi pela ili dijelovi saa,
uzorak se zagrijava u vodenoj kupelji
na temperaturi od 40C, a zatim
procijedi kroz tkaninu, koja se stavlja na
ljepilo zagrijavano toplom vodom.

Ako je med u sau, sae se otvori,

procijedi kroz iano sito s kvadratnim
otvorima promjera 0,5 mm x 0,5 mm. Ako
dio saa i voska proe kroz sito, uzorak se
zagrijava u vodenoj kupelji na temperaturi
od 60C , a prema potrebi zagrijava se 30
minuta i na temperaturi od 65C. Za
vrijeme zagrijavanja promijea se
tapiem ili protrese krunim pokretima, a
zatim brzo prohladi.
Ako je med u sau granuliran, zagrijava se
da bi se vosak otopio, promijea se i
ohladi. Nakon hlaenja vosak se odstrani.

Metoda se temelji na redukciji Fehlingove otopine

titracijom s pomou otopine redukujuih eera iz
meda, a uz upotrebu metilenskog plavog bojila kao
indikatora.
Reagensi
1) Fehlingova otopina
Otopina A: Otopi se 69,28 g bakrenog sulfata
(CuSO4 x 5H2O) i tome se doda destilirana voda do
jedne litre. Otopina se pripremi 24 sata prije titracije.
Otopina B: Otopi se 346 g kalijnatrijeva tartarata
(C4H4KNaO6 x 4H2O) i 100 g natrijeva hidroksida
(NaOH) u litri destilirane vode. Otopina se zatim
filtrira.

2) Standardna otopina invertnog eera (10 g/l vode):

Izvaga se 9,5 g iste saharoze, doda 5 ml otopine
solne kiseline (oko 36,5 %) i destilirane vode do 100
ml. Otopina se moe pohraniti nekoliko dana, ovisno
o temperaturi: na temperaturi od 12C do 15C do
sedam dana, a na temperaturi od 20C do 25C tri
dana. Pripremljenoj otopini doda se vode do jedne
litre. Neposredno prije upotrebe odgovarajua se
koliina otopine neutralizira 1 mol otopinom NaOH/1,
a zatim se razrijedi do zahtijevane potrebne
koncentracije (2 g/l) - standardna otopina.
Napomena: 1%-tna zakiseljena otopina invertnog
eera stabilna je nekoliko mjeseci

3) Otopina metilenskog plavog bojila: otopi se 2 g

metilenskog modrog bojila u destiliranoj vodi, a
zatim se razrijedi vodom do jedne litre.
4) Stipsa (alaun)
Otopina stipse: Pripremi se hladno zasiena
otopina [K2SO4Al2 (SO4)3 x 24H2O] u vodi. Zatim
se uz stalno mijeanje tapiem dodaje amonijev
hidroksid dok otopina ne postane alkalna, to se
utvruje lakmusom. Pusti se da se otopina slegne,
provodi se ispiranje vodom, uz dekantiranje sve
dok je voda slabo pozitivna pri testu na sulfate, to
se utvruje otopinom barijeva klorida. Viak se
vode odlije, a preostala pasta pohrani u boci s
bruenim zatvaraem.

Postupak I. - primjenljiv na med s talogom:

a) Izvaga se 25 g (W1) homogeniziranoga
meda i prenese u odmjerenu tikvicu obujma
100 ml, doda se 5 ml stipse i tikvica se
dopuni vodom do oznake, pri temperaturi
od 20C, pa se otopina filtrira.
b) U odmjerenu tikvicu obujma 500 ml
otpipetira se 10 ml uzorka pod a) i to se
razrijedi destiliranom vodom do oznake na
tikvici (razrijeena otopina meda).

Postupak II. :
a) Izvaga se 2 g homogeniziranoga
meda (W2), prenese u odmjerenu
tikvicu obujma 200 ml i otopi u vodi, a
tikvica se dopuni vodom do oznake
(otopina meda).
b) Odmjeri se 50 ml otopine meda pod
a) i doda joj se destilirane vode do 100
ml (razrijeena otopina meda).

Standardizacija Fehlingove otopine

Fehlingova se otopina standardizira tako to
se otpipetira 5 ml Fehlingove otopine A i
pomijea sa 5 ml Fehlingove otopine B. Ta
otopina mora potpuno reagirati s 0,050 g
invertnog eera dodanoga u koliini od 25
ml kao standardna otopina invertnog eera
(2 g/l).

Prethodna titracija
Ukupni obujam tvari koja reagira na kraju
redukcijske titracije mora biti 35 ml, a to se
postie dodavanjem odreene koliine vode prije
poetka titracije. S obzirom na to da se
Pravilnikom za med propisuje vie od 60%
reduciranih eera (raunatih kao invertni eer),
potrebno je najprije obaviti titraciju, da bi se
utvrdio toan obujam vode to se dodaje da bi se
u postupku analize osigurala redukcija pri
stalnom obujmu. Obujam potrebne koliine vode
dobiva se odbijanjem potroenog obujma
razrijeene otopine meda u prethodnoj titraciji
("Xml") od 25 ml (25 ml - "X ml").

Pipetom se odmjeri 5 ml Fehlingove otopine A i

prenese u stoastu Erlenmeyerovu tikvicu
obujma 250 ml, doda se 5 ml Fehlingove otopine
B, 7 ml destilirane vode, malo plovuca ili
drugoga slinog sredstva i 15 ml razrijeene
otopine meda iz birete. Medna se mjeavina
zagrijava do vrenja, pa dvije minute polako vrije,
za koje se vrijeme doda 1 ml 0,2 %-tne otopine
metilenskog modrog bojila. Titracija se zavri
ukupno za tri minute, ponovnim dodavanjem
razrijeene otopine meda sve dok ne iezne
boja indikatora. Potroeni obujam razrijeene
otopine meda koji je potpuno reduciran
obiljeava se s "X ml".

Odreivanje
Pipetom se odmjeri 5 ml Fehlingove otopine A i
prenese u stoastu Erlenmeyerovu tikvicu obujma
250 ml te se doda 5 ml Fehlingove otopine B.
Zatim se doda (25 ml - "X ml") destilirane vode,
malo kamena plovuca ili drugoga odgovarajueg
sredstva i iz birete razrijeena otopina meda, tako
da za kompletnu titraciju ostane oko 1,5 ml ("X
ml" -1,5 ml). Zatim se hladna mjeavina zagrijava
do vrenja i dvije minute odrava umjereno vrenje.
Za vrijeme vrenja doda se 1,0 ml 0,2%-tne otopine
metilenskoga modrog bojila. Titracija se,
dodavanjem razrijeene otopine meda do
obezbojenja indikatora, mora zavriti ukupno za tri
minute. Potroena koliina razrijeene otopine
meda obiljeava se s "Y ml".

Izraunavanje
Invertni se eer izraava u g/100 g (%) i izraunava u
ovisnosti o nainu pripreme uzoraka (postupak I. ili II.).
Ako se primijeni postupak I., upotrijebit e se formula:
postotak invertnog eera, C = 25/W1 x 1000/Y1
gdje je:
C - invertni eer, u g
W1 - masa uzetog uzorka, u g
Y1 - obujam razrijeene otopine meda potroenoga za
odreivanje, u ml.
Ako se primijeni postupak II., upotrijebit e se formula:
postotak invertnog eera, C = 2/W2 x 1000/Y2
gdje je:
C - invertni eer, u g
W2 - masa uzetog uzorka, u g
Y2 - obujam razrijeene otopine meda, potroenoga za
odreivanje, u ml.

Napomena: Radi preciznosti i ponovljivosti rezultata nuno

je da se za svaki pokus odredi koliki volumen vode valja
dodati da bi ukupan volumen iznosio 35 ml. U ovoj su tablici
dane pribline vrijednosti, uz pretpostavku da je poetna
masa uzorka iznosila 25 g odnosno 2 g.

Potrebna koliina vode, u

Udio invertnog eera, u %
ml

60
65
70
75

8,3
9,6
10,7
11,6

Naelo
Metoda se temelji na hidrolizi saharoze, redukciji
Fehlingove otopine titracijom reduciranim eerom
iz hidrolizata meda uz metilensko plavo bojilo.
Reagensi
1) Fehlingova otopina (A i B), utvrena metodom
odreivanja reduciranih eera,
2) standardna otopina invertnog eera, utvrena
metodom odreivanja reduciranih eera,
3) solna kiselina C (HCl) = 6,34 mol/l,
4) otopina natrijeva hidroksida C (NaOH) = 5 mol/l,
5) 2 %-tna otopina metilenskoga modrog bojila (2
g/l)

Postupak I.
Izvae se 25 g (W1) homogeniziranog
meda i prenese u odmjernu tikvicu obujma
100 ml, doda se 5 ml stipse i tikvica
dopuni vodom do oznake, pri temperaturi
od 20C, pa se otopina filtrira.
Odmjeri se 10 ml te otopine i doda
destilirane vode do obujma 250 ml otopina meda (za odreivanje saharoze).

Postupak II.
Izvae se 2 g (W2) homogeniziranog meda, prenese u
odmjernu tikvicu i otopi u destiliranoj vodi pa se tikvica
dopuni vodom do obujma 200 ml (otopina meda).
Hidroliza uzorka
Otopina meda (50 ml) prenese se u odmjernu tikvicu
obujma 100 ml i doda se 25 ml destilirane vode.
Toplomjer se zaroni u pripremljeni uzorak, koji se
zagrijava do temperature od 65C u kipuoj vodenoj
kupelji. Tikvica se zatim iznese iz kupelji i doda se 10
ml solne kiseline[C(HCl) = 6 mol/l]. Pusti se da se
otopina hladi 15 minuta, zatim se temperatura ugodi
na 20C i otopina neutralizira 5 mol otopinom NaOH/1,
uz upotrebu lakmusova papira kao indikatora. Ponovno
se ohladi (20C ) te se tikvica dopuni vodom do
obujma 100 ml (razrijeena otopina meda)

Odreivanje
Odreivanje je istovjetno s odreivanjem
reduciranih eera, a odnosi se na prethodnu
titraciju i postupak odreivanja koliine invertnog
eera prije inverzije.
Izraunavanje
Prvo se obraunava postotak invertnog eera
nakon inverzije, pri emu se primjenjuje formula za
odreivanje postotka invertnog eera prije
inverzije.
Saharoza se iskazuje u g/100 g meda i izraunava
prema formuli:
masa saharoze, g/100 g = (koliina invertnog eera
nakon inverzije - koliina invertnog eera prije
inverzije) x 0,95.

Naelo
Metoda se temelji na refraktometrijskom odreivanju.
Aparatura i pribor
Uz uobiajenu laboratorijsku opremu potreban je i
refraktometar.
Priprema uzorka
Uzorak se priprema na nain utvren za metodu
pripreme uzoraka za analizu, a zatim se indeks
refrakcije uzorka odredi refraktometrom, pri stalnoj
temperaturi od 20C. Na temelju indeksa refrakcije
izrauna se koliina vode (% m/m), s pomou
priloene tablice. Ako se indeks ne odredi na
temperaturi od 20C, uzme se u obzir korekcija
temperature i rezultati se svedu na temperaturu od
20C .

Tablica za proraun udjela vode u medu:

Indeks
refrakcije (20
C)
1,5044
1,5038
1,5033
1,5028
1,5023
1,5018
1,5012
1,5007
1,5002
1,4997
1,4992
1,4987
1,4982
1,4976
1,4971
1,4966
1,4961
1,4956
1,4951
1,4946
1,4940

Udio vode (%)

13,0
13,2
13,4
13,6
13,8
14,0
14,2
14,4
14,6
14,8
15,0
15,2
15,4
15,6
15,8
16,0
16,2
16,4
16,6
16,8
17,0

Indeks
refrakcije (20
C)
1,4935
1,4930
1,4925
1,4920
1,4915
1,4910
1,4905
1,4900
1,4895
1,4890
1,4885
1,4880
1,4875
1,4870
1,4865
1,4860
1,4855
1,4850
1,4845
1,4840
1,4835

Udio vode (%)

17,2
17,4
17,6
17,8
18,0
18,2
18,4
18,6
18,8
19,0
19,2
19,4
19,6
19,8
20,0
20,2
20,4
20,6
20,8
21,0
21,2

Indeks
refrakcije (20
C)
1,4830
1,4825
1,4820
1,4815
1,4810
1,4805
1,4800
1,4795
1,4790
1,4785
1,4780
1,4775
1,4770
1,4765
1,4760
1,4755
1,4750
1,4745
1,4740

Udio vode (%)

21,4
21,6
21,8
22,0
22,2
22,4
22,6
22,8
23,0
23,2
23,4
23,6
23,8
24,0
24,2
24,4
24,6
24,8
25,0

Napomena: Korekcija temperature indeks

refrakcije:
temperatura via od 20 dodati 0,00023
za svaki C,
temperatura do 20 oduzeti 0,00023 za
svaki C.

Priprema uzorka
Izvae se 20 g uzorka s tonou + 10 mg,
otopi se u odreenoj koliini destilirane vode
na temperaturi od 80C i dobro izmijea.
Odreivanje
Pripremljeni se uzorak najprije filtrira kroz
osueni i izvagani sinterirani lijevak, veliine
pora od 15mm do 40mm. Talog se ispere
vruom vodom (80C), pri emu se oslobodi
eer, to se utvruje testom po Mohru.

Lijevak se sui jedan sat na temperaturi od

135C, ohladi i vae s tonou 0,1 mg.
Izraunavanje
Koliina tvari netopljivih u vodi iskazuje se u
postocima (m/m) i izraunava prema formuli
postotak tvari netopljivih u vodi = 100 x
koliina ostatka / izvagani uzorak

Naelo
Metoda se temelji na postupku izgaranja
uzorka na 600C do stalne mase.
Aparatura i pribor
Osim uobiajene laboratorijske opreme
upotrebljava se:
1) platinska posuda ili posuda od silicija,
2) vodena kupelj,
3) pjeana kupelj,
4) pe za arenje.

Odreivanje
U iarenu odmjernu platinsku posudu izvae se
od 5 g do 10 g uzorka i to se zagrijava u
vodenoj kupelji dok vei dio vode ne ispari.
Zatim se uzorak stavi na pjeanu kupelj do
pougljenja. Ostatak se potom ari u pei za
arenje na temperaturi od 600C do stalne
mase. Prije vaganja uzorak se hladi.
Izraunavanje
Masa pepela iskazuje se u g/100 g proizvoda i
izraunava prema formuli
masa pepela g/100 g = ostatak x 100 /
izvagani uzorak

Naelo
Pripremljeni se uzorak titrira, uz fenoftalein,
otopinom 0,1 mol/l natrijeva hidroksida do pojave
svijetloruiaste boje.
Aparatura i pribor
Pri odreivanju stupnja kiselosti upotrebljava se
uobiajena laboratorijska oprema.
Reagensi
1) otopina natrijeva hidroksida c (NaOH) = 0,1
mol/l (bez karbonata),
2) 1%-tna otopina fenoftaleina (m/V) u etanolu,
neutralizirana;
3) destilirana voda bez CO2 dobivena kuhanjem, a
zatim ohlaena

Odreivanje
Izvae se 10 g uzorka i otopi u 75 ml destilirane vode.
Pripremljeni se uzorak titrira sa 0,1 mol otopinom
(NaOH)/l, uz 4-5 kapi fenoftaleina kao indikatora. Na kraju
titracije boja mora biti postojana 10 sekundi.
Za uzorke tamne boje izvae se manja koliina.
Alternativno se moe upotrijebiti pH-metar i uzorak
titrirati do pH - 8,3.
Izraunavanje
Kiselost se iskazuje u milimolima kiseline/kg i izraunava
se prema formuli
kiselost = 10 x V
gdje je:
V - broj potroenih ml 0,1 mol (NaOH)/l za neutralizaciju
10 g meda.

Naelo
Metoda se temelji na hidrolizi 1%-tne otopine kroba
enzimom iz 1 g meda u toku jednog sata na
temperaturi od 40C.
Aparatura i pribor
Osim uobiajene laboratorijske opreme
upotrebljavaju se:
1) odmjerene tikvice obujma 1 litra, 0,5 litre i 0,1 litre,
2) stoasta tikvica obujma 0,250 l,
3) plamenik,
4) vodena kupelj temperature 40C + 0,2C ,
5) spektrofotometar s oitavanjem na 660 nm.

Reagensi
1) Matina jodna otopina: Otopi se 8,8 g joda p. a., pomijea s 22
g kalijeva jodida i otopi u 30-40 ml vode, a zatim se otopina
razrijedi do jedne litre.
2) Jodna otopina [C (J2/2) 0,0007 mol/l]: U odmjerenoj tikvici
obujma 500 ml otopi se 20 g kalijeva jodida p.a. u 30-40 ml vode.
Doda se 5 ml matine jodne otopine i tikvica dopuni vodom do
oznake.
Otopina se mora pripremiti svaki drugi dan.
3) Acetatni pufer - pH 5,3: Otopi se 87 g natrijeva acetata
(CH3COONa x 3 H2O) u 400 ml vode, doda oko 10,5 ml ledene
octene kiseline i vode do obujma 500 ml. Ako je potrebno,
natrijevim se acetatom ili octenom kiselinom dotjera pH-vrijednost
do 5,3, uz upotrebu, prema potrebi, pH-metra

4) Otopina natrijeva klorida, c (NaCl) = 0,5 mol/l: Otopi se 14,5 g

natrijeva klorida u prokuhanoj destiliranoj vodi i doda vode do
obujma 500 ml. Rok trajanja te otopine ogranien je.
5) Priprema topljivog kroba: U stoastu tikvicu s povratnim
hladilom koja je uronjena u vodenu kupelj izvae se 20 g kroba,
doda se mjeavina 100 ml 95%-tnog etanola i 7 ml 1 mol/l solne
kiseline. Ostavi se da to vrije jedan sat. Otopina se ohladi, filtrira
kroz filter (veliina pora od 90mm do 150mm), pa se provodi
ispiranje vodom sve dok voda za ispiranje ne prestane pokazivati
reakciju na kloride.
krob se potpuno osui na zraku temperature od 35C. krobna
se otopina mora pohraniti u dobro zatvorenu tikvicu.

6) Odreivanje vode u topljivom krobu:

Izvae se oko 2 g topljivog kroba i u
tankom sloju rasporedi po dnu posudice
promjera 5 cm. Sui se 1,5 sat na
temperaturi od 130C. Zatim se ohladi u
eksikatoru i izvae.
Gubitak mase na 100 g jest koliina vode.
Koliina vode pripremljenog kroba mora
iznositi od 7% (mm) do 8% (mm), ovisno o
vlanosti zraka na kojemu je uzorak suen.

7) Otopina kroba
Upotrebljava se krob s plavom vrijednosti izmeu
0,5 i 0,55, odreenoj prema postupku koji se
opisuje u nastavku teksta i oitanoj u kiveti od 1
cm.
Izvae se koliina kroba koja odgovara masi od 2
g bezvodnog kroba i izmijea s 90 ml vode u
stoastoj tikvici obujma 250 ml. Odmah se prenese
na plamenik, preko kojega je postavljena azbestna
mreica, i pusti da tri minute polako vrije. Zatim se
otopina ukloni s plamenika, pokrije i ostavi da se
postupno ohladi do sobne temperature. Potom se
prenese u odmjerenu bocu obujma 100 ml i stavi u
vodenu kupelj zagrijanu na temperaturu od 40C.

Kad otopina dostigne tu temperaturu, boca se

dopuni vodom do oznake.
Utvrivanje plave vrijednosti kroba
Koliina kroba to odgovara masi od 1 g bezvodnog
kroba otopi se prema opisanom postupku i ohladi,
pa joj se doda 2,5 ml acetatnog pufera i vode u
odmjerenoj tikvici do obujma 100 ml. U odmjerenu
tikvicu obujma 100 ml ulije se 75 ml vode, 1 ml 1
mol/l (HCl) i 1,5 ml otopine 0,02 mol/l (J/2). Otopina
se pusti jedan sat na tamnu mjestu pa se oita
apsorbacija na spektrofotometru pri 660 nm, u
kiveti 1 cm, uz pomo slijepog pokusa koji se izvodi
sa svim sastojcima osim otopine kroba.
Oitana apsorbancija = plava vrijednost.

Odreivanje
Priprema uzorka za odreivanje
Uzorak za analizu ne smije se zagrijavati.
Izvae se 10 g uzorka i prenese u au obujma
50 ml, doda mu se 5 ml acetatnog pufera i 20
ml vode, da bi se otopio pa se promijea
tapiem. Uzorak se ve na hladno potpuno
otopi. Zatim se ulije 3 ml otopine natrijeva
klorida u odmjernu tikvicu obujma 50 ml i doda
otopina meda pa se tikvica dopuni vodom do
oznake.
Uzorak mora biti puferiziran prije mijeanja s
natrijevim kloridom.

Priprema standardne otopine

krobna otopina zagrijava se na temperaturi
od 40C, a zatim se 5 ml te otopine otpipetira
u 10 ml vode temperature 40C i dobro
promijea. Od pripremljene otopine otpipetira
se 1 ml i doda u 10 ml 0,0007 mol ( J2 / 2 )/l
jodne otopine pa se to razrijedi s 35 ml vode i
dobro promijea. Nastala se boja oitava na
660 nm uz pomo slijepog pokusa. Vrijednost
apsorbancije mora biti 0,760 0,020. Ako je
to potrebno, moe se dodati odreeni obujam
vode, da bi se dobila ispravna apsorbancija.

Odreivanje apsorbancije
Pipetom se odmjeri 10 ml otopine meda i prenese
u graduirani cilindar obujma 50 ml, pa se stavi u
vodenu kupelj temperature 40C + 0,20C, zajedno
s posudom u kojoj je otopina kroba. Nakon 15
minuta pipetom se odmjeri 5 ml otopine kroba i
doda otopini meda. To se promijea i ukljui sat. U
razmacima od pet minuta izdvoji se alikvota od 1
ml i doda u 10 ml 0,0007 mol ( J2 / 2) / l jodne
otopine. Promijea se i razrijedi do obujma 35 ml
(priprema uzorka za odreivanje). Apsorbancija se
odmah odreuje na 660 nm, nastavi se uzimati
alikvota sve dok se apsorbancija ne smanji do
vrijednosti od 0,235.

Izraunavanje i izraavanje rezultata

U grafikon se unosi vrijednost apsorbancije kao funkcije vremena
(min). Kroz najmanje tri posljednje toke povue se ravna crta da
bi se odredilo vrijeme kad reakcijska smjesa dostie vrijednost
apsorbancije od 0,235. Podijeli se 300 s vremenom iskazanim u
minutama, da bi se dobio broj dijastaze (DN). Taj broj iskazuje
aktivnost dijastaze kao ml 1%-tne otopine kroba to je
hidrolizirana enzimom u 1 g meda jedan sat pri 40C . Broj
dijastaze odgovara broju na Goetheovoj ljestvici.
Aktivnost dijastaze DN = ml 1%-tne otopine kroba po g meda/h
pri temperaturi 40C .
Napomena: broj dijastaze = 60/t x 0,10/0,01 x 1,0/2 - 300/t
gdje je t redukcija u min

Naelo
Ova se metoda temelji na reakciji
hidroksimetilfurfurola s barbiturnom kiselinom i
p-toluidinom, pri emu nastaje ruiasta boja,
koja se mora mjeriti na valnoj duljini od 550 nm.
Aparatura i pribor
Osim uobiajene laboratorijske opreme
upotrebljava se:
1) odmjerna tikvica obujma 50 ml i 100 ml,
2) vodena kupelj,
3) spektrofotometar (oitavanje na 550 nm).

Reagensi
1) Otopina barbiturne kiseline: Izvae se 500 mg
barbiturne kiseline i sa 70 ml vode prenese u odmjernu
tikvicu obujma 100 ml. Stavi se u vodenu kupelj da se
otopi, zatim se ohladi i tikvica dopuni vodom do oznake.
2) Otopina p-toluidina: Izvae se 10 g p-toluidina i
postupnim zagrijavanjem u vodenoj kupelji otopi u
priblino 50 ml izopropanola. S izopropanolom se
prenese u odmjernu tikvicu obujma 100 ml pa se doda 10
ml ledene octene kiseline. Otopina se ohladi i tikvica
dopuni izopropanolom do oznake. Otopina se uva na
tamnu mjestu i ne upotrebljava najmanje 24 sata.

3) Destilirana voda bez kisika: Kroz vruu vodu

proputa se duik. Voda se zatim ohladi.
Pripreme uzorka
Uzorak se priprema na nain utvren za
metodu pripreme uzorka za analizu, bez
zagrijavanja.
Odreivanje
Izvae se 10 g uzorka i bez zagrijavanja otopi
u 20 ml destilirane vode bez kisika. Zatim se
prenese u odmjernu tikvicu obujma 50 ml,
koja se dopuni vodom do oznake (otopina
meda). Odmah nakon pripreme nastavi se
odreivanje.

Od pripremljenog uzorka odmjeri se pipetom 2 ml,

prenese se u svaku od dviju epruveta, pa se doda 5 ml
p-toluidina. U jednu se epruvetu otpipetira 1 ml vode, a
u drugu 1 ml otopine barbiturne kiseline, pa se sadraj
dobro promijea. Epruveta u kojoj je voda upotrijebit
e se za slijepi pokus. Reagens se treba dodavati bez
prekida, a sve se mora zavriti za 1-2 minute. Kad
intenzitet boje dostigne maksimum (3-4 minute) oita
se apsorbancija na 550 mm u kiveti od 10 mm.
Koliina hidroksimetilfurfurola izraava se u mg/100 g
meda, i grubo se izraunava prema formuli
mg HMF/100 g meda = apsorbancija/debljina sloja x
19,2
Napomena:
Koliina HMF moe se izraunati s pomou badarnog
dijagrama, primjenom standardnih otopina od 5mg do
300mg.

Deset grama dobro izmijeanog meda otopi se u 20

ml vode. Stavi se u vodenu kupelj na temperaturu od
45C. Nakon zagrijavanja otopina se centrifugira 15
min. na 3.500 okretaja. Tekui dio se odlije, a
sediment se prenese mikropipetom na predmetno
staklo i ravnomjerno razmae na povrinu 15 x 20
mm. Preparat se osui u termostatu na temperaturi
ne vioj od 40 C i uklopi u glicerin elatinu. Uvijek se
rade dva paralelna uzorka istog meda. Prilikom
uklapanja, jedan uzorak boji se dodavanjem kapi
fuksina u glicerin elatinu. Uzorak se pokrije
pokrovnicom i vraa u termostat na suenje.

Mikroskopira se pri poveanju 200 do 600

puta. Prebroje se sva peludna zrnca u
vidnom polju. Mijenjaju se vidna polja dok
se ne izbroji 300 zrnaca. Prebrojana
peludna zrnca se razvrstavaju prema
biljnoj vrsti. Biljna vrsta odreuje se prema
obliku, veliini zrnca, grai i boji vanjske
stjenke, te prema obliku i broju pora
klijanja. Peludna zrnca usporeuju se s
referentnim preparatima.

Naelo
Metoda se temelji na predestilaciji vode iz ispitnog
uzorka, u specijalnom aparatu, s pomou organskog
otapala koje se ne mijea s vodom. Zatim se
predestilirana koliina izmjeri u graduiranoj menzuri.
Ovom se metodom odreuje voda u matinoj mlijei i
cvjetnom prahu.
Aparatura i pribor
Osim uobiajene laboratorijske opreme upotrebljava
se:
1) aparat za odreivanje vode po Dean-Starku
obujma 250 ml,
2) analitika vaga,
3) menzure obujma 10 ml i 100 ml.
Reagens: ksilol.

Odreivanje
Izvae se 5 g matine mlijei odnosno 30 g
cvjetnog praha, stavi u tikvicu za destilaciju i
prelije s 150 ml ksilola. Zatim se aparat sastavi,
voda pusti kroz hladnjak i pone destilacija.
Smjesa se polako destilira, pri emu se vodena
para i para organskog otapala kondenziraju i
skupljaju u graduiranoj cijevi, a viak otapala
vraa. Destilacija traje sve dok kondenzat ne
postane potpuno bistar. Tada se zagrijavanje
prekida i kondenzat ostavi odreeno vrijeme da
se voda potpuno izlui. Donji (vodeni) sloj
ispusti se u menzuru te se oita koliina vode.

Izraunavanje
Koliina vode iskazuje se u postocima i
izraunava prema formuli:
postotak vode = 100 a / b
gdje je:
a - broj ml oitane vode,
b - izvagani uzorak, u g.

Naelo
Ova se metoda temelji na biuretskoj
reakciji odnosno reakciji bakra s
peptidnom vezom, pri emu nastaje
ljubiasta boja, koja se odreuje
spektrofotometrijski na 546 nm.
Izmjerena apsorbancija razmjerna je
koncentraciji bjelanevina u otopini.

Aparatura i pribor
Osim uobiajene laboratorijske opreme
upotrebljava se:
1) spektrofotometar,
2) analitika vaga,
3) centrifuga,
4) odmjerna tikvica obujma 100 ml i 1000 ml,
5) kiveta,
6) pipeta obujma 1 ml i 10 ml.

Reagensi
1) Biuretski reagens: 4,5 g kalinatrijeva
tartarata otopi se u 40 ml NaOH 0,2 mol/l,
doda se 1,5 g CuSO4 x 5H2O, koji je prije
toga otopljen u 10 ml destilirane vode, i 0,5 g
kalijeva jodida. Otopina se polako promijea i
kvantitativno prenese u odmjernu tikvicu
obujma 100 ml, koja se dopuni do 100 ml 0,5
mol/l, otopinom NaOH/l. Otopina mora biti
bistra i bez taloga.

2) Otopina natrijeva hidroksida c (NaOH) = 0,2

mol/l: U odmjernoj tikvici obujma 1000 ml otopi
se 8,4 g NaOH u oko 950 ml destilirane vode.
Otopina se ohladi i tikvica dopuni vodom do
oznake.
3) Otopina za stabilizaciju: Otopi se 5 g kalijeva
jodida u 0,2 mol NaOH/l i doda se otopine 0,2
mol NaOH/l do 1000 ml.
4) Bjelanevinski standard 6 g/l: krvni serum u
kojemu je poznata koliina bjelanevina i
kristalizirani ljudski albumin.

Odreivanje
Na aluminijskoj foliji promjera 15 mm x 15
mm izvae se na analitikoj vagi 100 mg
matine mlijei. Sve se prenese u kivetu za
centrifugiranje i s pomou staklenog tapia
potopi do dna kivete.
Pipetom se doda 8 ml otopine za
stabilizaciju i to se dobro promijea da bi se
mlije rastopila. Centrifugira se 10 min na
3000 okretaja. Nakon centrifugiranja odmjeri
se 4 ml otopine mlijei, prenese u drugu
kivetu pa se doda 1 ml biuretskog reagensa.

Istovremeno se pripremi uzorak za slijepi

pokus od 4 ml reagensa za stabilizaciju i 1
ml biuretskog reagensa.
Nakon 30 minuta izmjeri se apsorbancija na
546 nm valne duljine. Uz iste se uvjete
odredi i apsorbancija standardne otopine.

Izraunavanje
Koliina bjelanevina iskazuje se u postocima i
izraunava prema formuli:
postotak bjelanevina = (Av - Asl/f x 2 x 110)/ a
gdje je:
Av - apsorbancija uzorka,
Asl - apsorbancija pri slijepom pokusu,
f - faktor = As-Asl/Cs,
a - koliina uzorka, u mg,
As - apsorbancija standarda,
Cs - koliina bjelanevina u standardu

Aparatura i pribor
Za odreivanje ekstrakta propolisa u
alkoholnoj otopini upotrebljava se
uobiajena laboratorijska oprema.
Reagens: etanol.

Odreivanje
Izvae se 5 g propolisa, prenese u stoastu
tikvicu (Erlenmeyerovu) i prelije s 50 g
etanola, pa se na sobnoj temperaturi
preko noi ekstrahira. Nakon toga tekuina
se filtrira i uzima alikvota od tri grama
filtrata, koja se dva sata sui u suioniku
na temperaturi od 105C. Nakon dva sata
uzorak se izvadi iz suionika, stavi u
eksikator i ohladi pa se izvae.

Izraunavanje
Koliina suhe tvari (ekstrakta) iskazuje se u
postocima i izraunava prema formuli
postotak ekstrakta = 100 x b x c / d x (a-c)
gdje je:
a - masa filtrata, u g,
b - masa otapala, u g,
c - masa suhog ostatka, u g,
d - masa uzorka, u g.