SIGURNOSNI

POJASEVI

Obveza vezivanja sigurnosnog pojasa je

znatno pridonijela smanjenju broja ozlijeda
kod nezgoda.
Najei sistem za zatitu putnika je danas
automatski sigurnosni pojas u tri take.
On ima zadatak da putnike u nezgodi
fiksira na njihovom mjestu, kako bi se
zajedno s putnikom kabinom zakoili to
je mogue ravnomjernije i da ne bi bili
izloeni prevelikim, nekontroliranim silama.

Sutina SIGURNOSNOG POJASA je da privrsti

tijelo u sjeditu i osigura ga od povreda u onom
stepenu koliki UDAR tijelo moe da izdri.

U sudaru na tijelo djeluje SILA odreene JAINE

koja se manifestuje kroz USPORENjE g koje djeluje
na tijelo i kroz VRIJEME trajanja dejstva (u
milisekundama, tj. u hiljaditim dijelovima sekunde).

Glava moe da izdri 80 g za vrijeme od 3 ms,

grudni ko i karlica 60 g za vrijeme od 3 ms.

Pri zadravanju tijela u sjeditu sprjeava se udar glave u

prednje vjetrobransko staklo i kod vozaa udar grudnog koa u
toak upravljaa (volan), odnosno kod putnika udar grudnog
koa u prednju policu.

U sudaru dolazi do ponitavanja kinetike energije vozila,

potpuno ili djelimino, pa u dijeliu sekunde dolazi do trenutnog
usporavanja vozila ili ak do zaustavljanja dok tijelo nastavlja da
se kree onom brzinom koju je imalo vozilo u trenutku sudara.

Ukoliko tijelo nije vezano SIGURNOSNIM POJASEM, dolazi do

kretanja tijela u naprijed i udara u prednje vjetrobransko staklo i
prednji dio vozila, to je prikazano na sledeoj slici.

 Automatska

naprava za namotavanje
omoguuje lagano postavljanje i nudi najvii
stepen udobnosti pri koritenju kod
najrazliitijih tjelesnih veliina i masa.

Prije pronalaska SIGURNOSNOG POJASA

pronaen je NASLON ZA GLAVU, koji je usavren u
vidu aktivnog naslona (amortizuje udar glave).
Poslije pronalaska VAZDUNOG JASTUKA stvoren
je sistem od tri elementa, koja su neraskidivo
vezana.

VAZDUNI JASTUK se aktivira samo ako je

SIGURNOSNI POJAS prikopan, jer bi inae dolo
do udara vazdunog jastuka u glavu vozaa
(putnika) i loma vratnog dijela kime.

Zakljuak se sam namee. Sigurnosni pojasevi, pogotovo sa

ostala dva elementa sistema pasivne bezbjednosti aktivni
nasloni za glavu i vazduni jastuci, imaju veliku ulogu u
sprjeavanju povreivanja vozaa i putnika. Prema statistikim
podacima gotovo je sigurno da voza i putnici nee zadobiti
povrede do sudarne brzine od 50 km/h. Pri sudarnim brzinama
od 50 do 90 km/h nastaju lahke do teke povrede dok kod
sudarnih brzina preko 90 km/h nastaju smrtne posljedice.

Prema tome, sigurnosni pojasevi imaju ogromnu ulogu u pasivnoj

bezbjednosti i pojedinano i kao dio sistema sa naslonima za
glavu i vazdunim jastucima.

ZRACNI JASTUCI

 Osnovna

namjena zranih jastuka je da

ublae udar tijela putnika o vozilo te da
raspodijele silu udara na veu povrinu.
Prema rezultatima jednog istraivanja,
sigurnosni pojas automobila kod sudara
smanjuje nastanak srednjih i tekih tjelesnih
povreda za 30%. U kombinaciji, sigurnosni
pojasevi i zrani jastuci smanjuju ih za skoro
70%!

Ako senzori sudara registriraju udar odgovarajui

vrijednosti potrebnoj za aktiviranje, procesor
zranog jastuka pali jedan plinski generator. On u
roku od 30 do 40 milisekundi puni zrane jastuke
smjetene u kolu upravljaa odnosno na strani
suvozaa u instrumentnoj ploi. Aktivirani zrani
jastuci obuhvaaju glavu te gornji dio tijela i
raspodjeljuju optereenja na to je mogue veu
povrinu. Ve nakon 120 milisekundi plin nestaje i
zrana vrea se ispuhuje. Manje pokretanje vrata i
potiljka pridonosi smanjenju rizika od ozljeivanja.

 Optimalna

zatita postoji samo onda kad su

putnici vezani pojasem, jer zrani jastuci
zajedno sa zatezaima pojasa ine usklaen
sigurnosni sistem. Pored prednjih zranih
jastuka se nude i boni zrani jastuci te
sistem zranih jastuka za glavu.

Slika 1 prikazuje vrlo uske (i zato otre) zone udara vozaa na upravlja vozila.
Kod sudara bez zranih jastuka povrina udara je mala te
izaziva teke tjelesne povrede

Kod slike 2 vidi se da je sila udara raspodijeljena na veu povrinu i sigurno je

meka od upravljaa vozila.
Kod sudara s aktiviranim zranim jastucima povrina udara je poveana i meka te su
manje anse za nastanak tekih tjelesnih povreda

Senzor sudara
Senzor

sudara aktivira zrane jastuke.

Najjednostavniji senzor gradi se od
elemenata kao to su elina kuglica, magnet
i strujni krug ili pak od elinog valjka i
opruge sa strujnim krugom (slika 3.)

Slika 3. Shema osnovnih elemenata senzora sudara

Sigurnosni pojasevi automobila i zrani jastuci

nezamjenjiv su sistem zatite putnika u dananjim
vozilima.

Na kraju ponovno treba spomenuti i naglasiti da

zrani jastuci sami za sebe (bez primjene
sigurnosnih pojaseva automobila) nikako nisu
zamjena za sigurnosne pojaseve niti su dovoljni za
zatitu putnika u vozilu. Jo uvijek tijela nevezanih
putnika mogu udariti u druge putnike u vozilu i na taj
nain ozlijediti i sebe i njih, a nevezani putnici mogu
i ispasti iz prevrtajueg vozila.