Strateki pristup

zdravstvenom odgoju u
Federaciji BiH
Doc dr sci med Aida Ramiatak
6.11.2014

Sadraj predavanja
Upoznavanje sa relevatnim
meunarodnim definicijama vezanim
za zdravstveni odgoj
Pregled stratekih dokumenata u
Federaciji BiH iz oblasti zdravstvenog
odgoja
Pregled zakonskih okvira iz oblasti
zdravstvene zatite djece

Definicija odgoja (1)

educere (odgoj due)
educare (odgoj tijela)
Odgoj - proces drutvene integracije i
kulturne
transmisije putem kojeg se u okviru
konkretnih
drutvenih situacija stvara I kreira
pojedinac.

Definicija odgoja (2)

Odgoj razvoj svijesti o razliitosti,
poticanje otvorenosti, snoljivosti i
potivanja drugoga, suradnje i solidarnosti
Odgoj razvoj globalne svijesti, viestruke
perspektive, svijesti o povezanosti
prirodnog o ljudskog svijeta te razvoj
odgovornosti pojedinca za globalne
promjene
Odgoj holistiki i cjeloivotni proces
usvajanja znanja, vjetina, vrijednosti i
perspektiva koje su nune za promicanje
dostojanstva osobe i demokratskog

Cilj odgoja
Sistemski organizirana aktivnost koja ima
preventivno djelovanje odgajamo djecu
danas za budunost.
Temelji se na 5 osnovnih cjelina:
1. meuovisnost;
2. poznavanje drugih i potivanje razliitosti;
3. socijalna pravda;
4. sukobi i njihovo razrjeavanje;
5. promjena i budunost.

Sistem obrazovanja
Pedagoki i didaktiki deifinirani sistem
pouavanja i uenja kojim pojedinac
stie opa i posebna znanja, razvija
intelektualne, socijalne i praktine
vjetine, te jaa svoje sposobnosti za
aktivno ukljeenje u zajednicu.

Vrste obrazovanja (1)

Formalno obrazovanje ukljuuje
sistem opeg, strukovnog i visokokolskog
dodiplomskog obrazovanja, do nivoa
poslijediplomskih studija.
Neformalno obrazovanje
organizirana drutvena djelatnost koja
zadovoljava dopunske, dodatne ili
alternativne potrebe uenja i koja moe,
ali ne mora biti povezana sa sistemom
formalnog obrazovanja.

Vrste obrazovanja (2)

Samoobrazovanje ili informalno
obrazovanje - uenje koje pojedinac
izvaninstitucionalno organizira za sebe.
Rezultat obrazovanja postaje sposobnost
pojedinca na temelju koje obavlja
odreene uloge u ivotu te proiruje svoja
znanja i vjetine u kontekstu cjeloivotnog
uenja.

Definicija uenja
Uenje proces tokom kojega se
nadopunjuju, mijenjaju ili stieu novi
pojmovi, znanja i vjetine omoguujui
pojedincu razvoj njegovih potencijala u
skladu s njegovim vlastitim aspiracijama i
drutvenim mogunostima.
U psihologiji se odreuje kao proces
usvajanja kognitivnih, afektivnih i
psihomotorikih odgovora za odreeni
zadatak to se oituje kao relativno trajna
promjena ponaanja.

Definicija pouavanja
Pouavanje - u irem smislu, svaki
sluajan izvanjski zahvat u prirodni proces
uenja do kojeg dolazi u komunikaciji
ovjeka s okolinom (funkcionalno
pouavanje).
U uem smislu, racionalni sistem
pedagokih postupaka koje odgojitelji
namjerno primjenjuju kao pomo djeci
tokom njihovog uenja (intencionalno
pouavanje).

Definicije zdravstvenog odgoja

Zdravstveni odgoj je mjera zdravstvene zatite
kojom se, putem razvijanja zdravog i mijenjanja
tetnog zdravstvenog ponaanja te poduavanjem
i irenjem informacija o zdravstvenim postupcima,
postie unapreenje zdravlja, sprjeavanje te
lijeenje i ublaavanje posljedica bolesti.
IUHPE, 1989.
Zdravstveni odgoj daje mogunost uenja s ciljem
unaprjeenja zdravstvene pismenosti i razvoja
ivotnih vjetina koje vode zdravlju pojedinca i
zajednice.
Nutbeam,
2000.

Definicija promocije zdravlja

Promocija zdravlja je PROCES
osposobljavanja ljudi da preuzmu
KONTROLU nad svojim zdravljem i tako
da unaprjeuju.
Ottawa, 1986.

Definicija pismenosti
Sposobnost itanja, pisanja i raunanja
Kompleksnost pismenosti: sposobnost
razumijevanja i koritenja razliitih vjetina za
funkcioniranje u drutvu.
Ukljuuje znanje osobe o odreenom
sadraju ili podruju: prehrambena pismenost,
financijska pismenost, kulturna pismenost,
kompjutorska pismenost, medijska pismenost,
nauna pismenost, zdravstvena pismenost...

Keleher & Hagger, 2007.

Globalna pismenost
876 mil. nepismenih (25% odraslog
stanovnitva u svijetu)
130 mil. djece ne ide u koli
100 mil. nepismenih u razvijenim
zemljama
88% korisnika Interneta ivi u
razvijenim zemljama (15%
stanovnitva u svijetu)

Definicija zdravstvene pismenosti

Stepen do kojeg su pojedinci sposobni doi do
informacija, obraditi i razumjeti osnovne
zdravstvene informacije i usluge potrebne za
donoenje odgovarajuih zdravstvenih odluka.
Ratzan S et al.,2000
Zdravstvena pismenost nije samo osobina
pojedinca ve kljuni faktor zdravlja populacije.
Kickbusch, 2006.
Zdravstvena pismenost mijenja zdravstveno
ponaanje.
Nutbeam, 2008.

Vrste zdravstvene pismenosti

Funkcionalna zdravstvena pismenost:
razumijevanje i upotreba jednostavnih
zdravstvenih poruka.
Interaktivna zdravstvena pismenost:
sposobnost kontrole nad zdravljem u suradnji sa
razliitim profesionalcima.
Kriticka zdravstvena pismenost:
sposobnost kriticke analize informacija,
spremnost za aktivno sudjelovanje i rjeavanje
problema
Nutbeam, 2000.

Principi promocije zdravlja i zdravstvenog odgoja

Koristi se kombinacija razliitih pristupa kao

to su :

Informiranje
Edukacija
Istraivanje
Razvoj mree u zajednici
Razvoj politike, strategije, zakona
Razvoj linih znanja i vjetina

Ciljevi promocije zdravlja

Podrka zajednici u postizanju vrednovanja
zdravlja kao znaajne zdravstvene ali i
socioekonomske kategorije.
Jaanje odgovornosti pojedinca za sopstveno
zdravlje i osposobljavanje u mjerama ouvanja u
unapreenja zdravlja.
Podrka reformskim promjenama u
zdravstvu od terapeutskog ka preventivnom
pristupu.
Podrka u razvoju politika zdravog ivljenja.
Integracija i harmonizacija sa strategijama i
politikama drugih relevatnih sektora kao to su
obrazovanje, socijalna zatita, privreda, okoli,
aktivnosti nevladinih organizacija itd .

Intervencije promocije zdravlja i

zdravstvenog odgoja
Svjesnost o znaaju problema
Promjena ponaanja
Individualne

Nadzor
faktora
rizika

Edukacija

Populacione
Politike
Socijalni Mobilizacija podrke
marketing zajednice zdravlju

SURADNJA, PARTNERSTVO,
KOORDINACIJA ?

RELEVANTNE
MEUNARODNE
ORGANIZACIJE

Znaaj meunarodnih organizacija

Definiraju okvire meunarodnih
preporuka i standarde dobre prakse i
razmjene iskustva koje zemlje lanice
imaju obavezu da ukljue u izradu
svojih stratekih i zakonskih
dokumenata.

Svjetska zdravstvena organizacija

SZO
Svjetska zdravstvena
organizacija (WHO) je formirana na
konferenciji UN jula 1946. godine i
zamiljena jekao jedinstvena,
univerzalna zdravstvena organizacija
za uspostavljanje to uspjenije
meunarodne saradnje.

Meunarodni crveni kri, IRC

Meunarodni crveni kri je osnovan
1863.godine (Anri Dinan)kao organizacija
crvenog kria koja ima zadatak da u uslovima
rata bude pomoni organ na zbrinjavanju
ranjenih i bolesnih.
Godine 1864. su 24 drave potpisale Prvu
enevsku konvenciju o neutralnosti ranjenika
i bolesnika kao i civila za vrijeme rata. Kasnije
je formirana Meunarodna federacija crvenog
kria i crvenog polumjeseca.

UNICEF
UNICEF je organizacija UN koja se
bavi problemima zatite djece u
najirem smislu.

RELEVATNI
MEUNARODNI
DOKUMENTI

Povelja iz Ottawe, 1986

Izgradnja zdrave javno zdravstvene politikesveobuhvatnost zakonodavstva, fiskalnih
mjera, oporezivanja i organizacionih promjena.
Izgradnja suportivnog okolia- adekvatni uvjeti
ivota i rada u susret zdravlja.
Akcije zajednice podrka razvoju ljudskih i
materijalnih resursa.
Razvijanje individualnih vjetina informiranje
i edukacija o unapreenju zdravlja u koli, kui,
radnim mjestima i zajednici.
Re-orijentacija zdravstvenog sistema
prevencija oboljenja i promocija zdravlja.

Promocija zdravlja u 21 stoljeu,

Deklaracija iz Jakarte, 1997
Promocija socijalne/drutvene
odgovornosti za zdravlje
Poveanje ulaganja u zdravstveni sektor
Jaanje partnerstva za promociju
zdravlja
Jaanje kapaciteta zajednice koja
razvijaju individualna znanja i vjetine
Razvoj odrive infrastrukture za
promociju zdravlja

Promocija zdravlja, Povelja iz Bankoka, 2005

Partnerstvo i razvoj mree suradnje
izmeu vladinog i nevladinog sektora
Investiranje u odrive politike, akcije i
kapacitete koji unapreuju zdravlje
Jaanje kapaciteta za razvoj politike
promocije zdravlja
Adekvatno zakonodavstvo koje
omoguuje jednaka prava na zdravlje
Zastupanje koncepta zdravlja
zasnovanog na ljudskim pravima i
solidarnosti.

Relevantni dokumenti SZO

Znaajni dokumenti

Milenijumski razvojni ciljevi UN

Zdravlje za sve, SZO
Zdravlje 21, SZO
Javno zdravstvene strategije EU

Milenijumski razvojni ciljevi UN (1)

Ciljevi :
Zatita i unapreenje zdravlja stanovnitva u
cjelini
Poveanje oekivanoga trajanja ivota i
smanjenja smrtnosti
Poveanje broja godina ivota bez bolesti i/ili
invalidnosti
Osiguravanje najvieg mogueg nivoa
fizikoga i psihikoga zdravlja uz brigu za
poboljanje kvalitete ivota ouvanjem
zdravlja i funkcionalne sposobnosti.

Milenijumski razvojni ciljevi UN(2)

Cilj 1. Eradikacija extremnog siromatva i
gladi
Cilj 2. Postizanje obuhvata osnovnim
obrazovanjem
Cilj 3. Promocija spolne jednakosti i uloge
ena
Cilj 4. Reduciranje stopa smrtnosti djece
Cilj 5. Unaprjeenje zdravlja majki
Cilj 6. Borba protiv HIV/AIDS, malarije i
drugih krvlju prenosivih bolesti
Cilj 7. Osiguranje zdravog i sigurnog
okolia

Ciljevi zdravlja za sve, SZO

Bazira se na strategiji koja promovira
zdravlje, dostojanstvo i kvaliteta ivota.
Uvodi pojam zdravlja kao pokazatelja
ekonomskog razvoja zajednice .
Posebnu panju posveuje obrazovanju
graana, kao faktoru koji unaprjeuje
zdravlje.
Naglaava znaaj reduciranja zaraznih
oboljenja i univerzalnu pokrivenost
imunizacijom.
Naglaava potrebu dostupnosti
zdravstvenih usluga cijelom stanovnitvu.

Zdravlje 21, SZO (1)

1. Solidarnost za zdravlje
2. Jednakost u zdravlju
3. Zdravlje poinje jo od roenja
4. Zdravlje mladih
5. Zdravo starenje
6. Unaprjeenje mentalnog zdravlja
7. Reduciranje zaraznih oboljenja
8. Reduciranje nezaraznih oboljenja
9. Reduciranje povreda.
10. Zdrav i siguran okoli
11. Zdravo ponaanje i stil ivljenja

Zdravlje 21, SZO (2)

12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.

Reduciranje bolesti ovisnosti

Zajednica i zdravlje
Multisektorijalna odgovornost za zdravlje
Integrirana zdravstvena zatita
Kvaliteta zdravstvene zatite
Finansiranje zdravstvene zatite
Razvoj ljudskih resursa u zdravstvu
Edukacija i istraivanje
Mobilizacija partnerstva za zdravlje
Politike i strategije zdravlja za sve

Orijentiri za
promociju zdravlja, SZO 2013

Jaanje razmjene iskustva i dobre prakse u

globalnim intervencijama promocije zdravlja
Razvoj infrastrukture za Zdravlje u svim
politikama
Podrka zemljama u implementaciji Preporuka
EC o drutvenim determinantama zdravlja
Jaanje ulaganja u promociju zdravlja kao dio
reforme zdravstvenog sistema
Evaluacija napretka u globalnim
intervencijama promocije zdravlja od Povelje iz
Ottawe do danas...

Konvencija o pravima djeteta,

UNICEF
Djeca trebaju posebnu zatitu.
U ophoenju s njima - pokazujemo
svoje pravo lice. To vrijedi za odrasle, ali
isto i za drutva i drave. Nema
razdoblja u kojemu djeca nisu bila
zlostavljana i iskoritavana, a to je oblik
posebno teke povrede ljudskih prava.

Prava djeteta, UNICEF (1)

1. Sva djeca i mladi imaju ista prava. Ni jedno dijete ne
smije biti oteeno zbog svog spola, boje koe, jezika
ili religije.
2. Djeca i mladi imaju pravo na najveu moguu mjeru
zatite zdravlja kao i zdravstvene preventive i
medicinske brige.
3. Djeca i mladi imaju pravo na besplatno osnovno
obrazovanje. Osim toga, mora im se osigurati i posjet
kolama koje bi ih mogle dalje obrazovati.
4. Djeca i mladi imaju pravo na odmor, slobodno
vrijeme, igru i sudjelovanje u kulturnim i umjetnikim
aktivnostima.
5. Djeca i mladi imaju pravo na informiranje, kao i na
to da svoje miljenje slobodno kau i budu sasluani.

Prava djeteta, UNICEF (2)

6. Djeca i mladi imaju pravo na dobar odgoj. Njihovi
roditelji ili odgajatelji ne smiju primjenjivati silu.
Zloupotreba i zlostavljanje djece su zabranjeni.
7. Djeca i mladi imaju pravo u ratu i bijegu dobiti
posebnu pomo i zatitu.
8. Djeca i mladi imaju pravo na zatitu od rada kojim
bi bili iskoriteni i na zatitu od seksualnog
zlostavljanja.
9. Djeca i mladi imaju pravo na ivot sa svojim
roditeljima i na kontakt s oba roditelja ako oni ive
razdvojeno.
10. Djeca i mladi invalidi imaju pravo na posebnu
podrku i unapreenje, kao i na aktivno sudjelovanje
u drutvenom ivotu.

RELEVANTNI STRATEKI I
ZAKONSKI DOKUMENTI U
FEDERACIJI BIH

Strategija za unaprjeenje seksualnog i reproduktivnog

zdravlja i prava u Federaciji BiH 2012-2019 ( FMZ 2011 )

Prijeporoajna, poroajna i poslijeproajna

zatita
Planiranje porodice i usluge vezane za
neplodnost
Prekidi trudnoe
Sprjeavanje irenja seksualno prenosivih
infekcija ukljuujui i HIV/AIDS
Maligna oboljenja reproduktivnih organa
Promocija reproduktivnih prava
Kontinuirana edukacija
Uloga NVO
Izvor : www.fmoh.gov.ba

Politika za unaprjeenje ishrane

djece u Federaciji BiH ( FMZ 2013 )
Pravo na ishranu i pristup sigurnoj i nutricionistiki
vrijednoj hrani kao uvjet za optimalni rast i razvoj
djeteta
Prevencija oboljenja i poremeaja vezanih za rast i
razvoj djeteta
Unaprjeenje ishrane i uhranjenosti djece od roenja
Edukacija ena i majki
Izrada akcionih planova za intervencije u obitelji,
lokalnoj zajednici, predkolskim i kolskim
ustanovama.
Intersektorijalna suradnja
Izvor : www.fmoh.gov.ba

Politika i strategija za zatitu i

unaprjeenje mentalnog zdravlja u
Federaciji BiH 2012-2020
( FMZ 2013 )

Reforma zatite mentalnog zdravlja sa

fokusom na brigu u zajednici
Unaprjeenje kvaliteta i pristupanosti
usluga zatite mentalnog zdravlja
Promocija mentalnog zdravlja, prevencija
mentalnih poremeaja, rano otkrivanje i
djelovanje, psihosocijalna rehabilitacija,
reduciranje stigme i diskriminacije.
Intersektorijalna suradnja
Izvor : www.fmoh.gov.ba

Politika i strategija za zatitu zdravlja

mladih u Federaciji BiH 2011( FMZ
2011 )
Reforma zatite zdravstvene zatite
mentalnog sa fokusom na brigu o zdravlju
djece i mladih u zajednici
Unaprjeenje kvaliteta i pristupanosti
usluga zdravstvene zatite djece i mladih
Promocija zdravlja, prevencija oboljenja i
poremeaja, rano otkrivanje i djelovanje,
psihosocijalna rehabilitacija.
Intersektorijalna suradnja sa sistemom
obrazovanja i socijalnom zatitom.
Izvor : www.fmoh.gov.ba

Zakonski okvir u Federaciji BiH

Zakon o zdravstvenoj zatiti u Federaciji BiH
Zakon o zdravstvenom osiguranju

Izvor : www.fmoh.gov.ba

Zakon o zdravstvenoj zatiti u Federaciji BiH

lan 12 Drutvena briga za zdravlje
6) provoenje obaveznih imunizacija protiv djeijih zaraznih bolesti,
u skladu sa usvojenim programom imunizacija stanovnitva protiv
zaraznih bolesti;
7) preventivnu zdravstvenu zatitu rizinih grupa i ostalih
stanovnika u skladu sa prihvaenim programima preventivne
zdravstvene zatite od interesa za Federaciju odnosno kanton;
8) zdravstvenu zatitu djece od roenja, kao i djece za vrijeme
redovnog kolovanja u osnovnim i srednjim kolama, odnosno
studiranja na visokim kolama, te univerzitetima koji su dravljani
Bosne i Hercegovine, sa prebivalitem na teritoriji Federacije, ali
najdue do navrene 26. godine ivota, koji su zdravstveno
osigurani kao lanovi porodice osiguranika ili su izvorni zdravstveni
osiguranici u skladu sa propisima o zdravstvenom osiguranju;

Podaci o predkolskoj djeci u

Federaciji BiH, UNICEF (1)
Gotovo 94% djece (95,3 % djeaka i 92%
djevojica) dobi od 36 do 59 mjeseci nemaju
pristupa predkolskom odgoju i obrazovanju.
Nedostatak eljeza, koji ima znaajan uticaj
na razvoj novoroenadi, visoko je zastupljen
kod dojilja i trudnica (48% odnosno 39%).
Vie od 7,4 % djece su umjereno niski za svoj
uzrast godine, a 2,5 % je ozbiljno manje
visine u odnosu na uzrast (2,7 % djevojica i
2,3 % djeaka).

Podaci o predkolskoj djeci u

Federaciji BiH, UNICEF (1)
Kod djece Roma prisutna je visok procenat
djece preniske za svoj uzrast (24,2%
umjereno i 12,1% ozbiljno).
Nepotvreni podaci ukazuju da je 1.035
djece u BiH zbrinuto u ustanovama, kao i
da se oekuje porast ovog broja. Usljed
nepostojanja sistema za hraniteljsko
zbrinjavanje, jo uvijek je prisutan
problem smjetanja beba u
starateljskedomove.

Milenijumski razvojni ciljevi o

zdravlju djece u BiH,UNICEF (1)
MDG 2: Postizanje sveobuhvatnosti osnovnog
obrazovanja.Iako su upisom u osnovne kole
obuhvaena gotovo sva djeca, stopa upisa u
predkolsko i srednjokolsko obrazovanje jo uvijek
je niska. Kvalitet obrazovanja i dalje nije potpuno
zadovoljavajui, naroito u ruralnim podrujima.
Pored toga, odgajatelji imaju ogranieno iskustvo u
radu sa djecom sa posebnim potrebama.
98,4% djece pohaa osnovnu kolu, ali je stopa
pohaanja predkolskog odgoja i obrazovanja u
2006. godini iznosila samo 6,4%.
Samo 79% djece u BiH pohaa srednju kolu

Milenijumski razvojni ciljevi o

zdravlju djece u BiH,UNICEF (2)
MDG 4: Smanjenje smrtnosti djece.Stopa imunizacije i
dalje je zabrinjavajua jer je samo 61% djece mlae od pet
godina vakcinisano u potpunosti (prema istraivanju MICS
iz 2006. godine). Postoje pokazatelji da je stopa
pokrivenosti imunizacijom u opadanju. Podaci koje su
prikupili mobilni timovi za edukaciju roditelja ukazuju na
naroito nizak nivo pokrivenosti imunizacijom kod djece
Roma: oralna polio vakcina (OPV3) 29%, morbili, rubeola,
parotitis (MMR) 47%, difterija, tetanus i veliki kaalj (DTP3)
30%. Temeljni uzroci mogu se pripisati socijalnoj
iskljuenosti, nepovezanosti slubi, koritenju neoptimalnih
vakcina usljed neodgovarajueg transportu odnosno
skladitenju vakcinacijskog materijala ili slaboj kontroli
kvaliteta.