TEMELJNI POJMOVI IZ

MJERITELJSTVA

1/92

Mjerenje i rezultat mjerenja

Mjerenje je proces dobivanja brojanog
podatka u odnosu na jedinicu mjere.
Rezultat mjerenja je brojana vrijednost
koja pokazuje koliko je puta neka mjerena
veliina vea ili manja od mjerne jedinice.
Uz rezultat mjerenja navodi se mjerna
nesigurnost.

2/92

STATISTIKA OBRADA I PRIKAZIVANJE

EMPIRIJSKIH PODATAKAKA

3/92

Rezultati mjerenja:

x1, x2, x3,. xn-1,xn

Srednja vrijednost rezultata mjerenja:

1. Aritmetika sredina
n

x1 x2 ... xn
n

xi
i 1

4/92

Ukoliko ima istih podataka:

f1 x1 f 2 x2 ... f n xn
f1 f 2 ... f n

fi xi
i 1

fi frekvencija i-tog podatka (broj pojavljivanja i-tog podatka)

5/92

Primjer:
Rezultati mjerenja: 7,4,5,3,3,5,4,6,6,3;

7 45335 4 6 63
10

46
10
4,6

ili

33 24 25 2617
3 2 2 21

46
10

4,6

6/92

x ( x50 )
2. Medijan ~
Medijan je podatak u sredini rastueg ili padajueg niza.
Neparni broj podataka n 2k 1
Medijan je onaj rezultata od kojeg ima isti broj manjih i
veih vrijednosti. ~

x xk 1

Primjer

Rezultati mjerenja: 7,4,5,3,3,5,4,6,3;

Podaci poredani po veliini: 3, 3, 3, 4, 4, 5, 5, 6, 7
~
x
7/92

Parni broj podataka n 2k

Medijan je aritmetika sredina vrijednosti od kojih
xk xk 1
ima isti broj veih i manjih. ~
x
2

Primjer:

Rezultati mjerenja: 7,4,5,3,3,5,4,6,6,3;

Podaci poredani po veliini: 3, 3, 3, 4, 4, 5, 5, 6, 6, 7

~
x

45
2

4,5
8/92

3. Mod Mo

Mod je rezultata koji ima najveu frekvenciju.

Primjer:

Rezultati mjerenja: 7,4,5,3,3,5,4,6,6,3;

Mo = 3

9/92

Rasipanje rezultata mjerenja:

1. Raspon R
Raspon je razlika najvee i najmanje vrijednosti rezultata.

R xmax xmin
Primjer:

xmax

xmin

Rezultati mjerenja: 7,4,5,3,3,5,4,6,6,3;

R 7 3 4
10/92

2. Procijenjeno standardno odstupanje s

n

x
i
i 1

n 1

Primjer:
Rezultati mjerenja: 7,4,5,3,3,5,4,6,6,3;
10

7 4,6 2 44,6 2 54,6 2 3 4,6 2 34,6 2 5 4,6 2 4 4,6 2 6 4,6 2 6 4,6 2 34,6 2
i 1

1,43

3. Procijenjena varijanca V
n

V s
2

xi x 2
i 1

n 1

V s 2 2,04

11/92

MJERNI SUSTAV

PREDMET MJERENJA

MJERITELJ
MJERNA METODA

REALNA OKOLINA

REALNO VRIJEME

12/92

VRSTE POGREAKA
SUSTAVNE
POGREKE

U tijeku ponovljenih mjerenja iste veliine

ostaju stabilne ili se mijenjaju na predvidiv
nain.

SLUAJNE
POGREKE

U tijeku ponovljenih mjerenja iste veliine

mijenjaju se na nepredvidiv nain.

GRUBE
POGREKE

U tijeku ponovljenih mjerenja iste veliine

znaajno odstupaju u odnosu na ostale
rezultate.
13/92

VRSTE POGREAKA
UZROCI

SUSTAVNE
POGREKE

-metoda
-konstrukcija
-okolina
-deformacije
-istroenost

POSLJEDICE

netonost
rezultata

SLUAJNE
POGREKE

-nesavrenost ureaja
i osjetila
-promjenljivost okoline
-neiskustvo

nepreciznost
rezultata

GRUBE
POGREKE

-nepanja mjeritelja
-loa podeenost
-neispravnost mjerila

rezultat se
odbacuje
14/92

VRSTE POGREAKA
SREDNJA
VRIJEDNOST

SUSTAVNE
POGREKE

SLUAJNE
POGREKE

REFERENTNA
VRIJEDNOST

netonost
rezultata

nepreciznost
rezultata

15/92

NETONOST
Netonost je razlika izmeu dobivenog rezultata mjerenja i
referentne vrijednosti.
NETONOST

REZULTAT
MJERENJA
REFERENTNA
VRIJEDNOST

MJERNO PODRUJE

Referentna vrijednost je vrijednost koja slui kao dogovorena

referenca za mjernu vrijednost, a moe biti utvrena na osnovi
srednje vrijednosti rezultata vie mjerenja provedenih mjernom
opremom vie razine tonosti.
16/92

TONOST I PRECIZNOST

NEPRECIZNO

NETONO I
PRECIZNO

TONO I
PRECIZNO
17/92

 - mjera preciznosti
.....

precizan (dobar) strijelac

. .

. . .

....

precizno = kvalitetno = malo

rasipanje!
Tonost se postie
usporedbom s referencama.
Ima li smisla govoriti o
tonosti u sluaju loe
preciznosti?

neprecizan (lo) strijelac

18/92

ABBEOV PRINCIP MJERENJA

U cilju uklanjanja pogreaka 1. reda, koje su najvee i koje imaju dominantnu
ulogu, potrebno je da se predmet mjerenja nalazi u produetku mjerne skale.

19/92

ABBEOV PRINCIP MJERENJA

NEZADOVOLJAVA

ZADOVOLJAVA
20/92

Standardni mjeriteljski uvjeti

okoline

TEMPERATURA

20 oC
TLAK

1013,25 mbar
RELATIVNA VLANOST

58 %

21/92

UTJECAJ TEMPERATURE

L L t
L promjena duljine predmeta uslijed temperature u m
L duljina predmeta u m

- linearni koeficijent temperaturnog rastezanja u K-1

t razlika temperature predmeta od 20 oC

22/92

LINEARNI KOEFICIJENTI TEMPERATURNOG RASTEZANJA

MATERIJAL

u K-1

CINK

2810-6

ALUMINIJ

2410-6

MJED

1810-6

BAKAR

1710-6

ELIK

11,510-6

LJEVANO ELJEZO

910-6

INVAR

2,510-6

KVARC

0,510-6

STAKLO

2 10-6- 1110-6
23/92

UTJECAJ MJERNE SILE IZBOR MJERNE KAPICE

MJERNA POVRINA
RAVNINA

KUGLASTA KAPICA

MJERNA POVRINA
KUGLA

PLANSKA KAPICA

MJERNA POVRINA
VALJAK

NOASTA KAPICA

24/92

KLASIFIKACIJA POGREAKA MJERNOG

SUSTAVA

NETONOST

LINEARNA POGREKA

NESTABILNOST

PONOVLJIVOST

OBNOVLJIVOST
25/92

NETONOST

Netonost je razlika izmeu dobivenog rezultata mjerenja i

referentne vrijednosti.
NETONOST

REZULTAT
MJERENJA
REFERENTNA
VRIJEDNOST

MJERNO PODRUJE

Referentna vrijednost je vrijednost koja slui kao dogovorena

referenca za mjernu vrijednost, a moe biti utvrena na osnovi
srednje vrijednosti rezultata vie mjerenja provedenih mjernom
opremom vie razine tonosti.
26/92

LINEARNA POGREKA

Linearna pogreka je stalan (linearni) rast ili pad vrijednosti

pogreke rezultata mjerenja (netonosti) unutar odreenog dijela
mjernog podruja instrumenta.
REFERENTNA
VRIJEDNOST

MANJA
NETO.

IZMJERENA
VRIJEDNOST

REFERENTNA
VRIJEDNOST

IZMJERENA
VRIJEDNOST

VEA
NETONOST
.

MJERNO PODRUJE

27/92

LINEARNA POGREKA
PR. REGRESIJE
IZMJERENA
VRIJEDNOST

REFERENTNA VRIJ.

PRAVAC REGRESIJE

y= ax + b

n xy x y
n x x
2

Primjer:(y = 1,022 x 0,0001) mm

y a x

b
n

RELATIVNA LINEARNA POGREKA

0,022 mm/mm

22 m/mm

28/92

NESTABILNOST

Nestabilnost je totalna varijacija mjerenja jedne karakteristike tijekom

dueg vremenskog razdoblja.
VRIJEME 1

VRIJEME 2

NESTABILNOST

MJERNO PODRUJE

29/92

PONOVLJIVOST
Ponovljivost je usko slaganje izmeu rezultata uzastopnih mjerenja iste mjerene
veliine izvedenih u istim mjernim uvjetima koji ukljuuju:
- isti mjerni postupak,
- istog mjeritelja
- isto mjerilo upotrebljavano u istim uvjetima
- isto mjerno mjesto
- ponavljanje u kratkom vremenu
Ponovljivost se moe izraziti koliinski s pomou znaajki rasipanja rezultata mjerenja.
Ponovljivost u najveoj mjeri odreuje utjecaj mjerila u varijaciji mjernog sustava.

VJEROJATNOST, P

PONOVLJIVOST
MJERNO PODRUJE

30/92

OBNOVLJIVOST
Obnovljivost je rasipanje rezultata mjerenja dobiveno od strane veeg broja mjeritelja pri
viestrukom mjerenju iste karakteristike na istim dijelovima uz koritenje istog ili
razliitog mjernog instrumenta.
Obnovljivost se moe izraziti koliinski s pomou znaajki rasipanja rezultata mjerenja.

Obnovljivost u najveoj mjeri odreuje utjecaj mjeritelja u varijaciji mjernog sustava.

MJERITELJ A

MJERITELJ B

MJERITELJ C

OBNOVLJIVOST

MJERNO PODRUJE

31/92

ANALIZA MJERNOG
SUSTAVA U PROIZVODNIM
UVJETIMA

32/92

PROCJENA MJERNOG SUSTAVA

Ima li mjerni sustav zadovoljavajue razluivanje?

TRI
OSNOVNA
PITANJA

Je li mjerni sustav stabilan?

Je li mjerni sustav sposoban za kontrolu procesa

(proizvoda)?

33/92

POTREBE ZA ANALIZOM MJERNOG

SUSTAVA
pri preuzimanju nove mjerne opreme,
pri usporedbi mjernih karakteristika razliitih mjernih sredstava,
pri utvrivanju sustavnih pogreaka,
pri usporedbi mjernih karakteristika prije i poslije popravka mjerne opreme,
pri odreivanju sastavnica za izraunavanje varijacija procesa
mjerenja i ocjenjivanja prihvatljivost za kontrolu proizvodnog procesa.

34/92

VARIJABILNOST MJERNOG SUSTAVA R&R

MJERITELJ A
MJERITELJ B

MJERITELJ C

R&R
MJERNO PODRUJE

35/92

UKUPNA VARIJABILNOST MJERNOG SUSTAVA

VARIJACIJA R&R

VARIJACIJE UZORAKA

UKUPNE VARIJACIJE

TV
MJERNO PODRUJE

36/92

OSNOVNE STATISTIKE METODE ZA ANALIZU MJERNOG

SUSTAVA

METODA RASPONA
METODA ARITMETIKIH SREDINA I RASPONA
METODA ANOVA

37/92

PROCJENA SPOSOBNOSTI MJERNOG SUSTAVA

METODA ARITMETIKIH SREDINA I RASPONA

VARIJACIJAOPREM E

VARIJACIJA MJERITELJA

( ponovljivost )

(obnovljivost )

R
EV 5,15
;R
d2

R
g

R0
R 1

AV 5,15 5,15

d
d
n

2
2

X R

VARIJACIJA DIJELOVA
Rp
PV 5,15
d2

R0 X maks X min

PONOVLJIVOST I OBNOVLJIVOST

UKUPNAVARIJACIJA

R & R EV 2 AV 2

TV

R & R 2 PV 2
38/92

SPOSOBNOST MJERNOG SUSTAVA

Sposobnost mjernog sustava predstavlja udio varijabilnosti mjernog

sustava (R&R) iskazanog postotkom podruja doputenog
odstupanja (T ).
L

R R

SPOSOBNOST MJERNOG SUSTAVA

R&R
100 %
T
39/92

PROCJENA SPOSOBNOSTI MJERNOG SUSTAVA

Ukoliko je udio R&R u tolerancijskom polju T ili ukupnoj varijaciji

TV:
< 10 %

10 % - 30%

>30 %

mjerni sustav je zadovoljavajui

mjerni sustav se moe smatrati zadovoljavajuim

(ovisno o znaajnosti primjene)

potrebna su poboljanja u mjernom sustavu

40/92

ZNAAJKE MJERILA

41/92

Tonost mjerila- sposobnost mjerila da daje odzive bliske istinitoj (referentnoj)

vrijednosti.
Pogreka (pokazivanja) mjerila- pokazivanje mjerila manje istinita (referencijska)
vrijednost odgovarajue ulazne veliine.
Stabilnost- sposobnost mjerila da odrava svoje mjeriteljske znaajke stalnim u
vremenu.

Granina pogreka- krajnje vrijednosti pogreke doputene specifikacijama,

propisima itd. za odreeno mjerilo.

42/92

Nazivno podruje- podruje pokazivanja koje se obino izraava svojom donjom i

gornjom granicom.
Nazivna vrijednost- zaokruena priblina vrijednost znaajke mjerila koja slui kao
uputa za njegovu upotrebu (paralelna granina mjerka 100 mm).
Mjerno podruje- skup vrijednosti mjerenih veliina za koje se pogreka mjerila mora
nalaziti unutar navedenih granica.
Razluivanje- najmanja razlika izmeu pokazivanja pokaznog ureaja koja se moe
jasno zamijetiti.

43/92

MJERNE JEDINICE
Zakonite mjerne jedinice u Republici Hrvatskoj ureene su Zakonom o mjeriteljstvu
(Narodne novine br. 163/03 od 1. listopada 2003.) te Pravilnikom o mjernim
jedinicama NN 2/07 i hrvatskim normama (HRN ISO 1000 i HRN ISO 31).
1. Jedinice Meunarodnog sustava, tzv. jedinice SI:

osnovne

izvedene s posebnim nazivima i znakovima

izvedene bez posebnih naziva i znakova

2. Iznimno doputene jedinice izvan SI

3. Decimalne jedinice (tvore se pomou decimalnih predmetaka)
4. Sloene izvedene jedinice.
44/92

OSNOVNE JEDINICE SI
Naziv

Znak

Veliina

metar

duljina

kilogram 1)

kg

masa

sekunda

vrijeme

Amper
(Andre-Marie
Ampere)

elektrina struja

Kelvin
(Lord Kelvin)

termodinamika
temperatura

mol

mol

mnoina
(koliina) tvari

kandela

cd

svjetlosna jakost

1) Decimalne jedinice za masu ne tvore se od kilograma, nego od grama.

45/92

PREDMECI ZA TVORBU DECIMALNIH JEDINICA

Predmetak

Oznaka

Vrijednost

Predmetak

Oznaka

Vrijednost

jota

1024

deci

101

zeta

1021

centi

102

eksa

1018

mili

103

peta

1015

mikro

106

tera

1012

nano

109

giga

109

piko

1012

mega

106

femto

1015

kilo

103

ato

1018

hekto

102

zepto

1021

deka

da

10

jokto

1024

46/92

PRAVILA ZA ISPRAVNU UPORABU PREDMETAKA

Predmetci su potencije broja 10 (a ne npr. potencije broja 2)

Primjer: jedan kilobit predstavlja 1000 bita, a ne 1024 bita.
Predmetci se moraju pisati bez razmaka ispred znaka jedinice.
Primjer: centimetar se pie cm ,a ne c m.
Ne smiju se upotrebljavati sastavljeni predmetci.
Primjer: Mora se pisati 1 mg a ne 1 kg.
Predmetak se ne smije pisati sam.
Primjer: 109/m se ne smije pisati kao G/m
Znakovi jedinica se ne piu velikim slovima osim ako naziv jedinice potjee od
osobnog imena.
Primjer: Jedinica Kelvin se pie kao znak K.
Jedinice koje su sastavljene mnoenjem vie jedinica moraju se pisati s tokom
kao znakom mnoenja ili s razmakom.
Primjer: Umjesto npr. nmK treba pisati nm K ili nmK.
Sastavljene jedinice smiju ukljuivati samo jednu kosu crtu. Za sloene
kombinacije doputa se uporaba zagrada ili negativnih eksponenata.
Primjer: m/s2 , ne m/s/s.

47/92

Jedinice koje su sastavljene dijeljenjem jedne jedinice drugom moraju se pisati

s kosom crtom ili s negativnim eksponentom.
Primjer: m/s ili ms1
Znakovi se moraju odvajati od brojane vrijednosti.
Primjer: 5 kg a ne 5kg
Za odvajanje cijelog od decimalnog dijela brojane vrijednosti treba koristiti
decimalni zarez a ne toku.
Primjer: 384,523 a ne 384.523
Izmeu skupina od tri znamenke treba biti razmak i na lijevoj i na desnoj strani
od decimalnog zareza. etveroznamenkasti brojevi mogu se pisati bez
razmaka.
Primjer: 15 739,012 53.
Za odvajanje tisuica ne smiju se upotrebljavati toke.
Primjer: 2 321 458,242 12 a ne 2.321.458,24212
Mora biti jasno kojemu znaku pripada brojana vrijednost i koja se
matematika operacija primjenjuje na vrijednost veliine.
Primjer: 35 cm 48 cm, a ne 35 48 cm.

48/92

MJERNA NESIGURNOST

49/92

TO JE MJERNA NESIGURNOST?
MJERNA NESIGURNOST definirana je kao parametar
pridruen rezultatu mjerenja koji opisuje rasipanje vrijednosti
koje bi se razumno mogle pripisati mjerenoj veliini uz
odreenu vjerojatnost.
Rezultat mjerenja:
d = 25 m
Proirena mjerna nesigurnost: U = 2 m, k = 2, P = 95%
25
X

23

27
50/92

ZATO PROCJENJUJEMO MJERNU

NESIGURNOST?

Mjerenja nisu savrena kako zbog djelovanja sluajnih

utjecaja (trenutna promjena temperature, tlaka i vlage ili
neiskustvo mjeritelja, nesavrenost ureaja i osjetila) tako
i zbog ogranienih mogunosti korekcije sustavnih
djelovanja (promjena karakteristike instrumenta izmeu
dva umjeravanja, utjecaj mjeritelja pri oitanju analogne
skale, nesigurnost vrijednosti referentnog etalona itd.).
Mjerna nesigurnost je upravo posljedica djelovanja
sluajnih utjecaja i ogranienih mogunosti korekcije
sustavnih djelovanja.
51/92

ZATO PROCJENJUJEMO MJERNU

NESIGURNOST?

Radi nedvosmislenog iskazivanja i usporedbe mjernih

rezultata dobivenih u razliitim umjernim i ispitnim
laboratorijima.
LABORATORIJ 1:

47

50
X

d = 50 m; U = 3 m, k = 2, P = 95%
LABORATORIJ 2:

53

49

52

55

d = 52 m; U = 3 m, k = 2, P = 95%
52/92

ZATO PROCJENJUJEMO MJERNU

NESIGURNOST?

Radi usporedbe mjernih rezultata sa specifikacijama

proizvoaa ili zadanom tolerancijom.

LABORATORIJ:

d = 39 m; U = 4 m k = 2, P =
95%
Tolerancija:
Donja granica Dg = 20 m
Gornja granica Gg = 50 m

Dg = 20

Gg = 50
T

d = 39

U
U
53/92

ZATO PROCJENJUJEMO MJERNU

NESIGURNOST?
Pravilo sukladnosti:
Dg

Gg
T

Zona
nesukladnosti

Zona sukladnosti
Nedefinirana zona

Zona
nesukladnosti
Nedefinirana zona

54/92

KAKO PROCIJENITI MJERNU NESIGURNOST

REZULTATA MJERENJA?
Procjena mjerne nesigurnosti

GUM metodom

MCS metodom

Procjenom ponovljivosti i
obnovljivosti rezultata
mjerenja sukladno normi
TS 21748 : 2004

Guide to the Expression of Uncertainty in Measurement

55/92

GUM METODA
Osnovni koraci:
1.Mjerni model
U veini sluajeva mjerena veliina Y ne mjeri se izravno nego se odreuje iz N drugih
veliina x1, x2, xN na temelju funkcijskog odnosa koji predstavlja osnovni matematiki
model za potpuno odreenje mjerene veliine.

f1(x1,x2,.xN)
f2(x1,x2,.xN)

X1

f
X2

fN(x1,x2,.xN)

Y1
Y2

YM

XN
Slika 2. Vektorski odnos izmeu ulaznih veliina i mjerene
veliine
Slika 1. Skalarni odnos izmeu ulaznih veliina i mjerene
veliine

56/92

2. Odreivanje standardnih nesigurnosti

Iz niza ponovljenih mjerenja uz primjenu

normalne i studentove razdiobe

xi u ( xi )

Sastavnica nesigurnosti A
vrste

Iz apriornih razdioba vjerojatnosti

xi u( xi )

Sastavnica nesigurnosti B
vrste
57/92

Standardna nesigurnost A vrste

Zasniva se na bilo kojoj vrijedeoj
statistikoj metodi
Primjeri:
raunanje standardnog odstupanja srednje
vrijednosti mjernog niza
primjena metode najmanjih kvadrata
odstupanja
ANOVA (analiza varijance)
58/92

Procjena standardne nesigurnosti A vrste iz

niza ponovljenih mjerenja:

u( xi ) s( xi )
s( xi )

s( xi )
n
59/92

Standardna nesigurnost B vrste

Procjena se temelji na znanstvenoj
prosudbi svih raspoloivih podataka o Xi
iskustvo ili poznavanje ponaanja i svojstava
instrumenata,
prethodni mjerni podaci,
proizvoaevi tehniki podaci,
podaci s umjernica i ovjernica,
podaci iz prirunika.
60/92

Standardna nesigurnost B vrste

Procjena se zasniva na apriornim
razdiobama vjerojatnosti:
normalna ili Gaussova
pravokutna ili jednolika
trokutasta i dr.
61/92

Razdiobe vjerojatnosti

Normalna razdioba

f ( x)

1
e
2

( x )2
2 2

62/92

Pravokutna razdioba

a-

Standardna nesigurnost

a+

a
u( xi )
3
63/92

Trokutasta razdioba

a-

Standardna nesigurnost

u ( xi )

a+

a
6
64/92

3. Odreivanje sastavljene standardne nesigurnosti uc (y)

Sastavljena standardna nesigurnost uc (y) ,odreuje se odgovarajuim
sastavljanjem standardnih nesigurnosti procjena ulaznih veliina.

Nekorelirane ulazne veliine

Korelirane ulazne veliine

gdje su:

u c ( y) ci2 u 2 ( xi )
i 1

N 1 N f f
f 2 2
u c ( y ) ( ) u ( xi ) 2
u ( xi , x j )
i 1 xi
i 1 j i 1 xi x j
N

ci

f
x i

koeficijenti osjetljivosti

65/92

4. Odreivanje proirene nesigurnosti

Proirena nesigurnost je veliina koja odreuje interval oko mjernog rezultata za koji se
moe oekivati da obuhvaa veliki dio razdiobe vrijednosti koje bi se razumno mogle
pripisati mjerenoj veliini.
Proirena nesigurnost dobiva se mnoenjem sloene standardne nesigurnosti uC(y) s
faktorom pokrivanja k , a oznauje se s U.

U k uc ( y); P
66/92

Naini prikaza mjernog rezultata

mS = 100,021 47 g U = 0,70 mg; k = 2, P = 95%

mS = 100,021 47 g uc = 0,35 mg
mS = 100,021 47 g; u(mS) = 0,35 mg
mS = 100,021 47 (35) g,
mS = 100,021 47 g; u(mS) = 0,000 35 g
gdje je broj u zagradama brojana vrijednost (sastavljene
standardne nesigurnosti) uc koja se odnosi na odgovarajue
zadnje znamenke navedenog rezultata;
mS = 100,021 47 (0,000 35) g, gdje je broj u zagradama brojana
vrijednost (sastavljene standardne nesigurnosti) uc izraena
mjernom jedinicom navedenog rezultata;

67/92

MJERNO JEDINSTVO
Mjerno jedinstvo: je takvo mjeriteljsko stanje u kojem su
mjerni rezultati izraeni u zakonitim jedinicama koji se
mogu, s utvrenim mjernim nesigurnostima dovesti u vezu
sa referencijskim etalonima.

Sastavnice mjernog jedinstva:

- Mjeriteljska infrastruktura
- Meunarodni sustav jedinica SI
- Etaloni
- Umjeravanje
- Sljedivost

68/92

ETALON
Etalon je materijalizirana mjera, mjerilo,
referencijska tvar ili mjerni sustav
namijenjen za odreivanje, ostvarivanje,
uvanje ili obnavljanje jedinice jedne ili
vie vrijednosti kakve veliine da bi mogli
posluiti kao referencija.

69/92

ETALONI
Meunarodni etalon: etalon priznat meunarodnim dogovorom da bi
sluio kao meunarodna osnova za dodjeljivanje vrijednosti drugim
etalonima odreene veliine.
Dravni etalon: etalon priznat odlukom drave da bi sluio u toj dravi kao
osnova za dodjeljivanje vrijednosti drugim etalonima odreene veliine.
Primarni etalon: etalon koji je izabran ili za koji je ope potvreno da ima
najveu mjeriteljsku kvalitetu, a ija se vrijednost potvruje bez upuivanja
na druge etalone iste veliine.
Sekundarni etalon: etalon kojemu je vrijednost dodijeljena usporedbom s
primarnim etalonom iste veliine.

70/92

PRIMARNI ETALON DULJINE

Laboratorij od 2003. godine posjeduje NPL jodno stabiliziran HeNe laser i sustav za usporedbu
frekvencija.
Primarnim etalonom duljine se osigurava sljedivost u postupku apsolutnog mjerenja planparalelnih
graninih mjerki.

Jodno stabiliziran He Ne laser NPL

71/92

NACIONALNI ETALON

Paralelne granine mjerke

72/92

Etaloni duljine utjelovljuju duinsku mjeru

izmeu krajnjih mjernih povrina i prihvaeni su
kao primjenjiv materijaliziran etalon duljine
irom svijeta.
Od njihovog pronalaska krajem devetnaestog stoljea, poznati su pod
nazivom planparalelne granine mjerke.

73/92

Spajanje etalona u kombinacije

74/92

NACIONALNI ETALON

Etalonski prstenovi
Naziv: Etalonski prsten
Nazivni promjer: 13,9983 mm
Proizvoda: JOINT (Italija)
Serijski broj: 0313
Materijal: elik
Naziv: Etalonski prsten
Nazivni promjer: 50,0004 mm
Proizvoda: JOINT (Italija)
Serijski broj: 0313
Materijal: elik

75/92

NACIONALNI ETALON

Precizna mjerna skala

Naziv: Precizna mjerna skala
Mjerno podruje: 100 mm
Vrijednost podjele: 0,1 mm
Proizvoa: NPL (Velika Britanija)
Serijski broj: SM/RET 228-513
Materijal: Staklo

76/92

NACIONALNI ETALON

Etaloni hrapavosti
Etalon hrapavosti Ra=0,42 m
Proizvodac: MAHR-Perthen
Serijski broj: 6453
Vrsta: Tip C s valovitim brazdama
Materijal: Staklo
Etalon hrapavosti Ra= 0,810 m
Proizvodac: LFSB-RIZ
Serijski broj: 0-6
Vrsta: Tip C sa pravokutnim brazdama
Materijal: Monokristal silicija sa slojem SiO2
Etalon hrapavosti Ra=1,878 m
Proizvodac: LFSB-RIZ
Serijski broj: 0-8
Vrsta: Tip C sa pravokutnim brazdama
Materijal: Monokristal silicija sa slojem SiO2

77/92

UMJERAVANJE
Skup postupaka kojima se u odreenim uvjetima
uspostavlja odnos izmeu vrijednosti veliina
koje pokazuje neko mjerilo ili mjerni sustav ili
vrijednosti koje pokazuje neka materijalizirana
mjera ili neka referencijska tvar i odgovarajuih
vrijednosti ostvarenih etalonima.

78/92

SHEMA UMJERAVANJA
NAC.
MJER.
INSTITUT
Dravni etalon
AKREDIT. UMJERNI
LABORATORIJI
Referentni etaloni

PODRUJE RADNE ORGANIZACIJE

ISO 9001 , ISO 10012

UMJERNI CENTAR
Referentni etaloni
MJERNI LABORATORIJ
Radni ili tvor. etaloni
MJERNA OPREMA

MJERITELJSKA INFRASTRUKTURA
U ZEMLJI
ISO 17025

PROIZVODI

79/92

SLJEDIVOST
Svojstvo mjernog rezultata ili vrijednosti nekog
etalona po kojemu se on moe dovesti u vezu
s navedenim referencijskim etalonima (obino
dravnim ili meunarodnim) neprekinutim
lancem usporedaba koje imaju utvrene
mjerne nesigurnosti.

80/92

LANAC SLJEDIVOSTI
BIPM

Nacionalni laboratoriji (u veini zemalja

Definicija jedinice

Meunarodni etaloni

Nacionalni (primarni)
etaloni

su nacionalni mjeriteljski instituti)

Akreditirani laboratoriji

Referentni etaloni

Poduzea

Industrijski etaloni

Krajnji korisnici

Mjerna sredstva

81/92

Elementi sljedivosti
Neprekinuti slijed usporedbi: koji vodi prema etalonu koji je prihvatljiv stranama,
obino dravnom ili meunarodnomu etalonu.
Mjerna nesigurnost: za svaki korak lanca sljedivosti mora se izraunati u skladu s
dogovorenim metodama te se mora navoditi tako da se moe izraunati za cijeli
lanac.
Dokumentacija: svaki korak u lancu mora se provoditi u skladu sa dokumentiranim i
ope prihvaenim postupcima; rezultati se moraju dokumentirati na isti nain.
Mjerodavnost: laboratoriji ili izvrna tijela koja provode jedan ili vie koraka u lancu
moraju posjedovati dokaz o svojoj tehnikoj mjerodavnosti; na primjer da su
ovlateni.
Referencija u SI jedinicama: lanac usporedbi mora zavravati primarnim
etalonima za ostvarenje SI jedinica.
Periodinost umjeravanje: umjeravanja se moraju ponavljati u odgovarajuim
intervalima: duljina intervala izmeu dva umjeravanja ovisi o nizu varijabla, npr.
zahtijevanoj nesigurnosti, frekvenciji uporabe, nainu uporabe, stabilnosti opreme i
dr..

82/92

SHEMA UMJERAVANJA JEDINICE DULJINE (HRVATSKA)

(0,05 + 1,1 L) m
Lum

(0,08 + 1,6 L) m
Lum

83/92

84/92

85/92

(0,08 + 1,6 L) m L u m

(0,08 + 1,6 L) m L u m

86/92

87/92

Mjerno sredstvo

Ureaji i etaloni za ispitivanje hrapavosti

Mjerno podruje

Mjerna nesigurnost, k=2,

P=95%

Ra od 0,008 m do 30 m

5%

Ry i Rz od 0,025 m do 100 m 8%
Planparalelne granine mjerke

od 0,5 mm do 100 mm

(0,05+1,1L) m

Duge planparalelne granine mjerke

od 100 mm do 500 mm

(0,35+1,0L) m

Pomina mjerila
Mikrometar za vanjska mjerenja
tapni mikrometri
Trokraki mikrometri
Visinomjer
Dubinomjer
Mjerna ura
Komparator
Etalonski i kontrolni prsteni
tapni kontrolnici
Granina mjerila za unutarnji navoj
Granina mjerila za vanjski navoj

do 1000 mm
do 500 mm
do 3000 mm
do 125 mm
do 1000 mm
do 700 mm
do 100 mm
do 1 mm
od 8 mm do 150 mm
do 500 mm
D2 > 14 mm

(10 + 9L) m
(1,2 + 5L) m
(1,6 + 8,5L) m
(1,5 + 4L) m
(10 + 9L) m
(7 + 8L) m
(3 + 1,5L) m
0,7 m
(0,6+0,7D) m
(0,6+11,5L) m
do 3,026 m
3,52 m

Granina mjerila za provrte

do 100 mm

0,7 m

88/92

Zahtjevi na upravljanje dokumentacijom definirani su u poglavlju 4.3 norme

HRN EN ISO/IEC 17025:2007.

Slika 1. Struktura dokumentacije sustava kvalitete.

89/92

 Sve aktivnosti laboratorija u okviru sustava upravljanja kvalitetom

moraju biti dokumentirane, a odgovarajua dokumentacija dostupna na
onim radnim mjestima kojima je namijenjena.
Svi dokumenti koji se izdaju u laboratoriju kao dio sustava kvalitete
moraju prije njihova izdavanja ovlatene osobe pregledati i odobriti za
uporabu.
Potrebno je uspostaviti glavni popis (Master list) ili istovrijedan postupak
za upravljanje dokumentacijom kojim se utvruje trenutano stanje
preradbe i razdiobe dokumenata.

90/92

 Promjene u dokumentima mora pregledati i odobriti ista sluba koja je

provela izvorni pregled, ukoliko nije drugaije odreeno.
Moraju se utvrditi postupci koji opisuju kako se provode izmjene
dokumentacije u pisanoj formi i dokumentacije koja je pohranjena u
raunalnom zapisu.
Poeljno je da se sve promjene dokumenata rade se na principu PDCA
(Demingov krug kvalitete).

Slika 2. Demingov krug kvalitete

91/92

Dokumenti sustava kvalitete moraju biti jednoznano oznaeni.

Takva oznaka mora ukljuivati:

datum izdavanja i/ili oznaku preradbe;

odbrojenje stranica;
ukupan broj stranica ili oznaku kraja dokumenta;
naziv tijela koje je izdalo dokument.

U postupcima je poeljno navesti i slijedee:

naziv i pripadajuu oznaku;

svrhu i podruje primjene;
eventualnu vezu s drugim dokumentima;
broj kopije i podatke o vlasniku ako je kopija kontrolirana.

92/92