Vana napomena!

Autor i izdava briljivo su doradili i provjerili

savjete koji su objavljeni u ovoj knjizi. Unato tome
nije mogue jamiti za njih. Autor, izdava i njihovi
suradnici ne odgovaraju za eventualno nanesenu
tetu ljudima, stvarima i imovini.

Snovi se ostvaruju.
Svaki dan, svake minute, svake sekunde.
Stalno neto prieljkujemo.
Svjesno ili nesvjesno.
Bez obzira na to vjerujemo li u to ili ne.
elimo ak
i onda kada uope ne elimo.
to prieljkujete?
to treba ostvariti u Vaem ivotu?

Naslov izvornika
Pierre Franckh
Erfolgreich Wnschen
Copyright 2006., KOHA Verlag GmbH
Original German edition published by
KOHA Verlag GmbH, Burgrain, Germany

Predgovor

Moja pria
Sa est godina ostvarila mi se prva elja. Napisao
sam pisamce svom anelu zatitniku koje moja
majka nikako nije smjela pronai te sam ga stoga
sakrio. elja mi se unato tome ispunila. Dobio
sam tono onakav bicikl kakav sam i prieljkivao.
Tono u boji kakvu sam elio te sa zvonom koje
|e na sebi imalo ukras u obliku mia.
Kada sam imao devet godina, vie nisam vje
rovao, ve sam znao da se elje ostvaruju. Barem
moje elje. U meuvremenu sam ve na papirie
ispisao mnoge elje koje su se ispunile. uda za
7

mene nisu bila stvar u koju vjerujete ili ne, ve

su postala stvarnost.
Mali je djeak usprkos svemu odluio to
podvri preispitivanju. Sigurno je samo ono to
je provjereno. Iz tog sam razloga bio primoran
iskuati neto to nikako nije bilo ostvarivo. Palo
mi je na pamet da od bia ondje gore naruim
ulogu u filmu. Uistinu dobru ulogu, a moje ime
treba biti ispisano na forpanu velikim slovima.
Na papiri sam stoga i napisao: ...da me svi mo
gu dobro vidjeti. I doista, jo sam iste godine
u igranome filmu Fakinske prie dobio ulogu
suparnika glavnog junaka. Moji su roditelji sma
trali da je rije o udu a ja svojom narudbom,
koju nitko osim mene nije shvatio ozbiljno.
Ja sam je itekako shvatio ozbiljno jer je na
rudba bila vrlo tono definirana, mnogo vie
od onoga to sam zamislio. Poinio sam, naime,
malu, ali sudbonosnu pogreku. Na papiriu sam
zapisao da elim da me na filmu svi vide. No,
govor nisam ni spomenuo. Redatelj je za vrije
me snimanja filma odluio da e lik kojega sam
glumio biti pruski djeak koji govori berlinskim
8

narjejem. Na moj posvemanji uas, u filmu

sam progovorio drukijim glasom jer su moj glas
zamijenili sinkroniziranim govorom. Dobio sam,
dakle, prvu veliku ulogu na filmskom platnu;
elja mi se ostvarila. Svi su me mogli vidjeti, ali
me nitko, naalost, nije mogao uti.
Nisam mogao dobiti bolji te, naalost, ni
bolniji dokaz svog nepreciznog eljenja (to je i
razlog to sam cijelo jedno poglavlje ove knjige
posvetio ispravnu formuliranju.)
Neko sam vrijeme gnjevno grdio ona bia
ondje gore. No naposljetku mi je postalo jasno
da krivnja nije njihova. Oni govore neki drugi
jezik, a ne moj. Nisu mogli znati to ja smatram
dobrim ili loim. Nisu imala iskustva kako se ov
dje, na Zemlji, stvari odvijaju, ve su jednostavno
samo proveli moje naputke. Otada za mene vie
nije bilo dvojbe:
elje se ostvaruju.
I to tono onako kao to smo ih naruili.

Kao dijete sam to znao. Kao dijete sam bio u

dodiru sa svojim eljama te oekivao da se one
9

ostvare prema mojim zamislima. Sustav papiria

s ispisanim eljama tada je besprijekorno izvra
vao svoju zadau.
No, djeak je rastao te u nekom trenutku i
odrastao. Maleni djeak koji je tada kao dijete
znao vie nego kasnije kao odrasla osoba postao
je skeptian i realist.
U pubertetu je vie vjerovao odraslima nego
samome sebi. Njegov talent eljenja sve je vie
padao u zaborav. U svom odraslom svijetu elio
je sam neto postii, htio je biti ponosan na sebe
i vjerovati u vlastitu snagu. Tuu je pomo, a
posebice onu odozgo smatrao smijenom i sra
motnom. U ivotu malenoga djeaka uda vie
nisu bila dobrodola. ivot mu je postajao sve
tei, ozbiljniji te je esto nailazio na nepremostive
prepreke. Poeo se boriti, sve ee usporeivati
s drugima te primijetio da igra loim kartama.

Odgovor na to pitanje pronaao sam kada

sam godinama kasnije naiao na malenu bije
lu knjiicu s naslovom uda koja je znaila
prekretnicu u mom ivotu. Stuart Wilde u toj
knjizi pripovijeda o slinim iskustvima koje sam
proivio kao dijete. Jedinstveni nain eljenja
naziva narudbom izraz koji udesno pristaje
a Wilde tvrdi da djeluje za sve ljude i u svakom
trenutku.
Bio sam duboko ganut. Poeo sam se prisjeati
svog djetinjstva. Tada su jo bila mogua uda
o kojima je govorio Stuart Wilde. Bila su mi
jednostavno na raspolaganju.
Ali zato bi neto poput toga bilo omogueno
samo djetetu? Zato ne i odrasloj osobi?

U meuvremenu je postalo oito da je svijet ne

pravedan: zato nekima ba sve polazi za rukom, a
drugima ne? Kako to da jedni uvijek imaju sree
dok kod drugih sve ide nizbrdo? Zato jedni ive
nevjerojatno dobro, a neki strano loe?

Moda ivot i nije tako nepravedan? Moda

je jedina razlika izmeu uspjenih i neuspjenih
u tome to pobjednici nikada ne sumnjaju u
svoje elje? Jednostavno znaju da im pripada
ono to poele. Smatraju da je normalno da se
njihove predodbe ispunjavanju? Njihove se mi
sli ostvaruju, i to neprestano. No, na koji nain
razmiljati drukije od drugih?

10

11

Uspjeni ljudi ne sumnjaju

i uvijek su pozitivno usmjereni k svojim ciljevima.

Sve se, naposljetku, uvijek svede na jednu ra

zliku. Jedni prieljkuju svjesno i ciljano, a drugi
nesvjesno i nekoordinirano, bez spoznaje da su
sami uzrok takvog stanja.
Knjigom Stuarta Wildea moj se ivot u potpu
nosti promijenio. Otada sam u svom ivotu ne
brojeno puta elje uspjeno predao. Stvar djeluje!
ivot je tako jednostavan, morate samo zaeljeti
i nauiti nekoliko malih trikove i toseva. Kao i
kod svega, tako i kod uspjenog eljenja moete
pogrijeiti u mnogoemu te svata moe poi
po zlu.

I eljeti se moe nauiti

elje se ostvaruju. Svaki dan, svaki sat, svake
minute. I nae elje. I to sve. No, to takoer znai
da se i nae sumnje ostvaruju kao i nae misli o
vlastitoj inferiornosti. Te su misli takoer elje,
iako nenamjerne, no svejedno se obistinjuju.
12

Poeo sam se paljivo prouavati. Predmet

moga zanimanja bile su prije svega moje ne
svjesne elja i pitanje kako da zadrim nadzor
nad njima.
Naa se oekivanja esto ne ispune,
jer oekujemo da se nee ispuniti.

Svemir ne zna razlikovati dobro i zlo. On je

dnostavno daje. Svemiru je svejedno hoe li se
ostvarenje elje negativno ili pozitivno odraziti
na na ivot. Svemir ne poznaje pravedno ili ne
pravedno, dobro ili loe, pozitivno ili negativno.
Svemir nam daje samo ono to odgovara naim
predodbama.
Svemir? to bi to trebalo biti? Pa, pomoi e
nam ako si svemir predoimo kao gigantski
veliku robnu kuu kataloke prodaje. Slina se
stvar dogaa i naim eljama. One se obraduju
i isporuuju.
Neto kasnije u knjizi pozabavit u se stvarnim
fizikalnim meudjelovanjem slanja naih elja i
njihova ostvarenja u naim ivotima, to jest o
13

odnosu energije i njezine manifestacije na ma

terijalnoj razini. Trenutano e nam predodba
univerzalne robne kue kataloke prodaje pomoi
da ispravno nauimo nain na koji moemo na
uiti eljeti. Od pomoi e nam biti da se time
neoptereeno pozabavimo. Sve ono zabavno i
djeje ostvaruje se mnogo bre i spretnije.
Da bismo bez potekoa bili neoptereeni i
leerni, vano je znati da nam sve stoji na ras
polaganju te da ono to dobijemo nee nikome
drugome manjkati. (Ovo se, naravno, ne odnosi
na sluaj kada poelim supruga svoje prijateljice.)
U posljednjih sam trideset godina mnogo na
uio o tome kako uspjeno eljeti.
Iz vlastitih i tuih iskustava i pogreaka iskri
staliziralo se sedam pravila koja nam pomau
ivjeti ivot kakav smo oduvijek eljeli. Ako ne
to poelimo na ispravan nain, ostvarit emo
sve u svom ivotu. I ono nemogue. ak i ono
nedostino. udesno je to ne postoje granice
ako neto pravilno zaelimo. Bez obzira na to
14

je li rije o novcu, kui, autu, partneru, poslu ili

ljubavi: sve je mogue.
Ne postoje granice.
Ogranienja postoje samo u glavi.

Ondje, u glavi, oblikujemo svoj svakodnevni

svijet. Mi odrasli to ne znamo ili ne elimo znati
te smo stoga najee sa svijetom koji smo sami
stvorili vrlo nezadovoljni.
Na koji nain otkloniti ogranienja, kako elje
ti na pravi nain? Kako da nam poe za rukom
da svoje elje izrazimo sasvim jasno i nedvo
smisleno, a da predaju svoje elje ne uprskamo
ili poelimo neto to zapravo ne prieljkujemo?
Kako da ne propustimo predaju? Kako da onome
loem u naemu ivotu ne pridajemo preveliku
pozornost?
Sve su to pitanja koja mi na predavanjima ljudi
uvijek iznova postavljaju. No, naposljetku rije je
samo o jednome: kako da uspijem u naumu da
u svoj ivot pustim uda?

15

elje se ostvaruju.
to u mom ivotu treba ostvariti?

to sam ee na svojim predavanjima pripo

vijedao o uspjenom eljenju, to su ljudi eljeli
vie doznati o toj temi. Mnogo je onih koji su ve
uli o najrazliitijim vrstama eljenja te uspjeno
eljenje neko vrijeme ak i prakticirali da bi napo
sljetku odustali jer cijeli sustav za njih naprosto
nije funkcionirao.

Jo mi je uvijek u sjeanju gospoa koja mi je

uz ljubazan osmijeh rekla: Znam da ete napi
sati tu knjigu.
Zato? zapanjeno sam upitao.
Jer ja to elim.

Bio sam zauen da ono to je za mene i moj

ivot u meuvremenu postalo posve normalno
drugima nije samo po sebi razumljivo. to sam
vie pripovijedao, to se postavljalo vie pitanja.
Poeo sam preispitivati samoga sebe te ispitivati
svoju publiku na koji nain prieljkuju. Postajalo
mi je sve jasnije zato kod velikog broja njih to
ne djeluje i gdje su pogreke.
Sve sam ee sluao molbe da konano neto
napiem o nainu rada uspjenog eljenja.
Veliko hvala svima onima koji su me na to
uvijek iznova primoravali. Bez vas ne bi bilo
ove knjige.

16

17

Pravilo broj 1

Jednostavno zaponite

Da biste nauili uspjeno eljeti, najbolje je da

ih nain pustiti na energetsko putovanje. Kod

nevanih stvari prije smo skloni vjerovati da
e se elja ostvariti jer nam ionako nije osobito
vana. Upravo je povjerenje jedna od najvanijih
pretpostavki uspjenog eljenja. Povjerenje stvara
vjeru u uspjeno eljenje.
Vjera u uspjeh stvara uspjeh.

Najvanije je vjerovati u uspjeh. To je praizvor

koji elju neprestano hrani energijom. Vjera je ta
koja pomie planine.

jednostavno ponemo.
I to laganim vjebama zagrijavanja jer nam je
elja da uskoro vidimo i prve uspjehe.

Stvar razuma

iti te ih ponovno zaboraviti, odnosno na taj

Razum za razliku od vjere zahtijeva logina

objanjenja te e nas stoga pokuati uvjeriti da
eljenje ne moe djelovati. Razum ne zna druga
ije. No, svako novo pozitivno iskustvo i uspjean
doivljaj doprinijet e tome da uskoro budemo
uvjereni da posjedujemo sposobnost uspjenog
eljenja. Um izuzetno brzo ui. No, zna samo
ono to je sam iskusio i to razumije. Ostatak ne
eli te ga ne moe percipirati.

18

19

Kako na najbri nain doi do malih uspjeha?

Malim eljama.
Zato malima?
Lake je na djeji i neoptereen nain prii
malim eljama. Stvari koje nam ne znae mnogo
ne nose toliki teret straha. Mogue ih je predo

Razum nije ovlaten za uda. Naprotiv, sve e

napraviti da sprijei bilo koje udo. Stvari koje
se ne uklapaju u njegov svjetonazor, ne postoje.
Stoga u kasnije u knjizi na primjeru znanstvenih
spoznaja objasniti na koji se nain nae elje
ispunjavaju i beziznimno ostvaruju. To je ar
gument koji moemo podastrijeti razumu kada
opet zapone sumnjati.
Da neto razjasnimo: velika uda takoer mo
gu funkcionirati, univerzumu je svejedno je li
vaa elja velika ili mala.
Naa predodba je uvijek ta
koja neto doputa ili sprjeava.

Naa je predodba sazdana tako da zapravo

ne vjerujemo u ispunjenje svojih elja i upravo
zbog toga nesvjesno vrlo snano radimo protiv
ostvarenja naoko velikih stvari.
Manja se uda, naprotiv, u izvjesnim i slu
ajnim okolnostima ipak mogu dogoditi, sjetimo
se samo poslovice: Slijepa koko nekada prona
e zrno.

vie nije udo ve ipak uspjena isporuka nae

elje.
etvrto i peto udo postaju potvrda elje. Na
razum shvaa da oito postoji neto to ne moe
mo objasniti. Prilagoava se situaciji i osmiljava
novi koncept. Odjednom poinje prihvaati novi
svijet jer uspjeno eljenje funkcionira na nain
koji je razumu razuman: prima se i alje. Um se
tijekom vremena poinje osjeati kao stvoritelj.
I tako odjednom vjerujemo najveem fizikal
nom zakonu:
Energija slijedi pozornost.

Ako je to istinito, govori razum, mogli bismo

se odvaiti poeljeti i neto vee. Naravno. Od
velike je vanosti da na um doista uvjerimo u to.
To e nam najbolje poi za rukom ako zapone
mo malim udima. Moramo paziti da ostanemo
pri tome. Nepokolebljivo.

Nakon prvih manjih uda, pronai emo

moda hrabrosti za jo jedno udo koje, tko zna,

Stoga emo zapoeti kratkom testnom fazom.

Potreban nam je uspjean dogaaj da bismo
svom razumu mogli rei: Gle, ovo djeluje.
Potrebno nam je neto konkretno kako bismo

20

21

se rijeili svojih ustaljenih uvjerenja da ionako

neemo uspjeti.

Vjeba ini virtuoza

Jo smo poetnici u umjetnosti svjesnog uspje
nog eljenja. Smatrajmo se naunicima. Zlatarski
naunik, primjerice, nee prvo prionuti izradi
dragocjene dijamantne ogrlice. To mu je cilj.
Na kraju svojeg kolovanja, nakon to svlada
potrebno znanje i vjetinu, znat e rukovati dra
gocjenim materijalima.
To nam je cilj; htjeli bismo da nam eljenje,
kako velikih tako i malih stvari, ide od ruke te da
dobijemo eljeni rezultat. Stoga vjebajmo radije
na malim eljama kako bismo skupili iskustvo.
To znai da emo i grijeiti jer se na vlastitim
pogrekama ui. Upravo je to bio sluaj s mojom
eljom za ulogom na filmskom platnu. Vje
bajmo stoga na stvarima s kojima emo ubrzo
doivjeti uspjeh.

22

Rezervacija parkiralinog mjesta

Da uzmemo primjer popularnog parkiralinog
mjesta kojeg nikada nema ni za lijek jer nam ga
drugi zauzmu ispred nosa? Moglo bi biti korisno.
Prednost broj 1
Parkiralina mjesta najlaka su vjeba jer parki
ranje nije opasno i ozbiljno za nas ni naa dosa
danja uvjerenja. Kada bismo uspjenim eljenjem
uspjeli pribaviti parkiralino mjesto, to nam ne
bi poljuljalo sustav razmiljanja. To je vano jer
na razum osjeti kada mu je pozicija glavnog
mislioca dovedena u pitanje te se protiv toga
bori.
No, parkiralino mjesto prije je zabava, svoje
vrsna igra. Upali li nam stvar s parkiranjem,
to jo uvijek nita ne dokazuje.
Prednost broj 2
Parkiralino mjesto doista nije toliko vano da
bismo vjerovali da ga uistinu ne zasluujemo.
Situacija je posve drukija kod veih uda. Kada
nam je neto uistinu vano, mnogo smo sumnji23

aviji i vjerujemo da do odreenih dogaaja u

naem ivotu nee doi jer smo potajno uvjereni
da ne zasluujemo neto udesno. Nisam za to
dovoljno lijep, pametan, bogat ili inteligentan.
Kako to djeluje?

elju ne smijemo izrei neposredno prije nego

to stignemo na odredite jer je ak i svemiru
potrebna odreena prednost. Najbolje je, dakle,
ve pri odlasku od kue izraziti svoju elju.
To! Djeluje!

Moja narudba parkiralinog mjesta

Kada izlazim iz kue, aljem kratku molbu. Moji
sugovornici su ovaj put parkiralini aneli. Mo
gao bih naravno rei i dragi svemire ili dragi
kozmose ili draga eljena energijo.
Kojim god to imenom nazvali, zapravo nije
vano, glavno je da djeluje. Aneli su mi svakako
najdrai. Smatram ih osobnijima i primljivijima.
Kojeg god sugovornika odabrali, vano je da ga
ne ismijavate i ne smatrate glupim. Prieljkujemo
parkiralino mjesto i prolazimo kroz testnu fazu.
U fazi testiranja ponekada je doputeno uiniti
i neobine stvari.

Danas elimo povjerovati u to. Danas emo

provjeriti snagu svojih misli i vidjeti kako ivot
moe biti jednostavan. Na putu prema odreditu
ne mislimo o tome vie nego to je potrebno.
Ako jo nemamo iskustva u uspjenom eljenju,
prije emo poeti sumnjati u sebe nego biti si
gurni da sve radimo u vlastitu korist.
injenica je da e se, kada svojim vozilom
stignemo do cilja, dogoditi udo. Jedno je parki
ralino mjesto slobodno ili netko s njega upravo
odlazi, i to tono ono koje nam je potrebno.

Dragi parkiralini anelu, u

ulici imam
parkiralino mjesto. Ono je ve odreeno za me
ne. Dobit u ga, i to tono kada onamo stignem.

Otkada Michaela i ja uspjeno elimo, ne

mamo vie potekoa pri traenju parkirali
nog mjesta. Ve desetljeima! U meuvremenu
molbu izriemo gotovo usput jer znamo da je
komunikacija uspostavljena te da e naa elja
zasigurno stii na odredite.

24

25

Ne odvija se sve uvijek savreno. Ponekada

i mi zaboravimo izrei elju te nam bude vrlo
smijeno kada je sve prepuno automobila koji
su u potrazi za parkralinim mjestom. U takvoj
situaciji uvijek zapitam Michaelu: Vjerojatno si
prekasno naruila? Njezin odgovor glasi uvijek
jednako: Mislila sam da si ti ve odavno obavio
narudbu.
U takvim nam trenucima postaje jasna razlika
izmeu uspjenog eljenja i mukotrpne borbe za
neto.
Suraivati sa svemirom
znatno je jednostavnije
nego se sam muiti.

Dakle, iskoristimo snagu koja nam svima stoji

na raspolaganju. ak i ako je rije o neemu toli
ko jednostavnome kao to je parkiralino mjesto.

U potrazi za biljkama
Prije nekoliko smo godina za na ugodni dom
eljeli nabaviti neke biljke. Trebale su biti velike
i dopirati do samog stropa. Obilazili smo trgo
vine s graevinskom opremom, cvjearnice te
rasadnike. Ubrzo nam je postalo jasno da ono
to elimo nadilazi nae financijske mogunosti.
Velike izrasle palme i druge biljke stajale su pravo
malo bogatstvo, a lijepe ukrasne posude da ne
spominjemo.
Nije nam preostalo nita drugo nego da poe
limo, zahvalimo i vjerujemo.
Ve nakon tjedan dana zazvonio je telefon.
Jedan nas je prijatelj pitao imamo li vremena
i volje da idemo s njim. Neko veliko poduzee
zbog steaja rasprodaje sav namjetaj. Uredski
namjetaj nije bio na popisu naih elja, ali htjeli
smo pomoi svojem prijatelju.

Ve si dugo vremena Michaela i ja olakavamo

svakodnevni ivot takvim malim eljama te nam
se to sad u cijelosti ini samo po sebi razumlji
vim. Cijelu bismo knjigu uspjeli popuniti samo
takvim malim udima.

Pri ulasku u uredsku zgradu, sve nam je posta

lo jasno. Smjekale su nam se visoko izrasle biljke
u ogromnim prekrasnim ardinj erama. Budui
da ih nitko nije elio, steajni nam ih je upravitelj
dao gotovo besplatno. Unajmili smo kamion te

26

27

ih jo istoga dana odvezli kui. Biljke su uistinu

bile toliko velike da smo kod kue prvo morali
napraviti mjesta za njih.
Odaberite jo nekoliko takvih manjih elja.
Postanite uspjeni s njima. Uvjerite sebe i svoj
razum, steknite povjerenje. Tada se s punim
povjerenjem moete pozabaviti i veim eljama.
Uinite to. Uostalom, samo e vas va razum
smatrati smijenima, no va razum nije ovlaten
za uda.

Pravilo broj 2

Tono formuliranje

NaeloJa sam
Kada ljudi neto poele, uvijek iznova ine najve
u greku jer svojim odabirom rijei alju posve
drukiju poruku nego to im je to bila namjera.
Iako ne mislite nita loe, na taj se nain neete
pribliiti svojem cilju. Naprotiv. Najee elje
izraavamo tako da nesretno stanje u kojem se
nalazimo jo dodatno zabetoniramo.
Primjerice, prieljkujete li mnogo novca, tada
je posve pogreno formulirati naredbenu reeni
cu elim postati bogat. Ono to ete dobiti jest
upravo stanje elim postati bogat. To stanje

28

29

vam je ve poznato. Rije je o stanju prieljku

jem neto, a nije rije o stanju imam neto.
Na taj nain samo naglaavamo svoje nedostatke.
Ne stvarajte stanje prieljkujem neto,
ve stanje imam neto

Ispravna formulacija stoga glasi: Spreman

sam za bogatstvo u svojem ivotu. Ili: Ja sam
bogat i sretan. Ili: Novac koji mi je namijenjen
ve postoji i upravo pronalazi najbolji nain da
doe u moj ivot.
Naa reenica glasi: Ja jesam bogat. A ne:
elim postati bogat.

Uvijek elimo u sadanjem obliku,

nikada u buduem obliku.

elim postati sretan donijet e nam naalost

upravo to: eljenje. I nadalje emo upravo to
htjeti. Svemir shvaa nau elju da neto prielj
kujemo. Ja jesam sretan, donosi nam stanje
koje zapravo prieljkujemo.
Ja sam otvoren i spreman u svoj ivot pustiti
ljubav, otvara vrata. Potraga je na kraju. Znam
da za mene postoji prava osoba koja sad dolazi u
moj ivot, donijet e nam eljenu osobu u ivot.

Prieljkujemo li sretnu vezu, tada ne smijemo

poeljeti: elim imati pravog partnera u svom
ivotu ili elim upoznati odgovarajueg par
tnera. Na taj e nain sve ostati po starome.
Svemir razumije da neto prieljkujete i alje vam
stanje eljenja. Svemir ne poznaje razliku izme
u sadanjosti i budunosti. Ono to mislimo i
osjeamo, to i dobivamo. To za nae formuliranje
elje prevedeno znai:

elimo li novi ormar za dnevnu sobu, tada je

najbolje da stari ormar ve ispraznimo, nekome
poklonimo ili ga uklonimo iz sobe. Polazimo od
stajalita da se elja ve obrauje. Ormar smo
ve kupili. Ormar ve postoji i samo je pita
nje vremena kada e novi ormar stajati u naoj
dnevnoj sobi.

30

31

Praviti se kao da neto jest

initi kao da neto ve jest primorat e sve

mir na djelovanje. to je elja jasnije prisutna u
naoj predodbi, to e se bre izjednaiti udna
neujednaenost izmeu snage misli i stvarnosti.
Ono to elimo
ve imamo.

Na taj e nain snano narasti pritisak nae

elje. Energija koju aljemo toliko je jaka da se
narudba nalazi posve gore na hrpi spisa naega
referenta. Bez obzira na to je li rije o dotino
me ormaru, novcu ili novome partneru.
to se vie pravimo kao da smo ve bogati ili
u eljenoj vezi s novim partnerom, to e se bre
ostvariti ono to prieljkujemo jer cijelo vrijeme
neprestano emitiramo nevjerojatno jaku energiju.
Dogaaj koji prieljkujemo doslovno privlaimo
u svoj ivot.
To ne znai da emo, elimo li postati bogati,
ve prije uvelike prekoraiti sredstva na tekuem
raunu, ui u minus i suludo troiti. Ne, to znai
da emo se ve osjeati bogato. Bogatstvo je dio
naeg ivota.
32

Nae elje moemo pospjeiti tako da se pravi

mo kao da su se ve ostvarile. Zato je to stanje
pravim-se-kao-da-ve-jest toliko vano? Zato to
se na taj nain uvijek iznova na pozitivan nain
bavimo stvarima i dogaajima koji nam dolaze u
susret te puni oekivanja iekujemo susret. Da
kle, potrebno je dovesti se u pravo raspoloenje.
Nae sumnje e popustiti, ojaat emo povjere
nje i emocionalno osjetiti da nam ovakvo stanje
moe biti ugodno i lijepo. Istodobno razumu
dajemo vrlo malo prostora da trai argumente
koji dokazuju suprotno. Uvijek kada nas um
eli uvjeriti da je na plan nemogue ostvariti,
moemo mu suprotstaviti veselje i ivotnu snagu
koja se u naem ivotu manifestira dogaajima
koji nam ulaze u ivot. Tako u se osjeati ka
da stigne. Emocije su uvijek jae i intenzivnije
nego argumenti koje nam um moe podastrijeti.
Osjeajem predveselja jaamo u svojim eljama
te se neemo dati pokolebati.
No prije svega, nau svijest o nedostacima
pretvorit emo u svijest o blagostanju. Ono to
prieljkujemo to i posjedujemo, jer nam to po
33

prirodi pripada. Vie neemo stvarati emocio

nalno ili financijsko siromatvo, ve emo svaki
dogaaj ili susret percipirati kao neto to e nas
dovesti korak blie naoj elji.

Ne i nijedan iliti strahovanje

Potrebno je biti na oprezu kod elja koje dolaze
optereene velikim teretom straha. Strah je poput
velikog magneta.
Strahovi privlae dogaaje
koje elimo sprijeiti.

Misli koje su obojene strahom nabijene su

i prepune emocija te stoga posjeduju izuzetno
snanu energiju. Uvijek se vie bavimo stvarima
kojih se pribojavamo. Neprestano zamiljamo
najgore scenarije sa svim moguim detaljima te
ih uvijek iznova vrtimo u mislima.

zano, ne prepoznajemo ono udesno u svojim

ivotima, ve uranjamo u potmuli strah.
Energija uvijek slijedi pozornost. To znai da
uvijek privlaimo dogaaje kojima se bavimo, a
to je tono ono to ne elimo, ve upravo uas
koji elimo izbjei.
Sve to elimo izbjei
privlaimo u svoj ivot.

Kada neto prieljkujemo, a pritom smo pro

eti strahom, zapravo elimo neto izbjei. Bez
obzira na to na koliko pozitivan nain to elimo
izraziti. Iza svega toga se krije misao Ne elim
da... ili Ne elim nikakav...
No, svemir ne poznaje rijei ne i nijedan.
Negacija mu ne znai nita. Isto tako nema utje
caj na stvari i dogaaje koje elimo izbjei, to jest
neto to ne treba uiniti.

Iako ih se pribojavamo, vie se bavimo njima

nego ugodnima stvarima koje nam ivot prua.
ak i kada nam je dobro i sve ide kao podma-

Takva se elja gotovo uvijek ostvari posve

suprotno od nae istinske elje. Svemir, naime,
filtrira rijei ne i nijedan iz obrasca narud
benice i izvede ih kao da smo ih na taj nain
poeljeli.

34

35

Ne elim biti bolestan, kao eljena energija

prevedeno glasi: elim biti bolestan. Zato je
to tako?
Ne moemo neto ne pustiti nastati. Moemo
uvijek neto stvoriti, a ne neto ne stvoriti. Sama
pomisao na ne-stvaranje, stvara neto nepoeljno.
Ne samo zato to svemir rije ne jednostavno
kria kao nepoznanicu kako ne postati neto
ve i zato to je iza te elje strah od bolesti
znatno vei od elje za zdravljem.
Ne moemo poeljeti da neto izbjegnemo.
Moemo pustiti da se dogodi suprotno od toga.
Moramo se pozabaviti s pozitivnim ekvivalen
tom. Naredba koja nastaje ondje gore trebala bi
stoga glasiti: Zdrav sam. Ta je naredba jedno
stavna i jasna. Ova se elja bavi naim zdravljem,
a ne bolesti.
Budimo iskreni; koliko puta svaki dan pomi
slimo i izgovaramo takve negativne elje? Ne
elim ostati bez posla. Ne elim umrijeti. Ne
elim doivjeti nesreu. Ne elim da me partner
ostavi. Ne elim biti siromaan.
36

Na taj se nain bavimo samo negativnim as

pektima i aljemo takvu vrstu energiju. Sada ve
znamo to dospijeva do primatelja ondje gore.
elja bi ispravno formulirana trebala glasiti:
Imam posao. Sretan sam u vezi. Imam sve to
mi uistinu treba.
Moda netko razumije zato neke elje bivaju
isporuene na pogrean nain. Nisu pogreno
izvedene, naprotiv, narudba stigne vrlo brzo
i precizno ostvarena, problem je to je eljeni
formular bio pogreno ispunjen.

Zapiite elju
Time se elja pojaava. Na taj nain prvi put
fiziki naputa nae tijelo te time dobiva na snazi.
Naputamo podruje nagaanja i snova u koje
jo uvijek istinski ne vjerujemo.
Kada neto zapiemo,
time izraavamo svoju elju.

37

elja je postala materija. Naa vrsta volja.

Nepokolebljiva, jasna i nedvosmislena.
Trebali biste napismeno izraziti svoju elju,
posebice ako ste poetnik u eljenju. Kasnije,
kada ve steknete dovoljno uvrenog vjerova
nja, ponekada neete morati zapisivati. Moete
leerno izraziti svoju narudbu ili nakratko baciti
pogled prema gore ili napraviti bilo to drugo to
vam padne na pamet.
Nedostatak usputnog eljenja jest to vie ne
emo znati to smo neko poeljeli te emo prije
ili kasnije izgubiti pregled nad situacijom.

neemo znati to uiniti s time. Odjednom emo

se nai u zbrci odaslanih elja i neemo imati
pregled nad vlastitim ivotom. Oko nas se moe
odvijati nebrojeno mnogo razliitih i suprotnih
stvari, a mi u tom kaosu neemo biti u stanju
prepoznati injenicu da smo sami prouzroili tu
situaciju. Tomu treba pridodati i sve nesvjesne
elje koje nam uistinu ne trebaju.
Opet smo ondje gdje smo ve bili, a ne elimo
biti: stvari se dogaaju i uope nemamo pojma
tko je njihov nalogodavac. Nae prve elje trebali
bismo pokuati ostvariti na vrlo svjestan nain.
Zapiemo li ih, dat emo im time jasan smjer i
vanost.
Savjetujem vam da, barem za poetak, u tu
svrhu kreirate mali ritual.

Osim toga, ne poelimo uvijek neto tek ta

ko, u prolazu, ve stalno prieljkujemo sad ovo,
sad ono a nae se elje mijenjaju. Ponekada
poelimo neto na to uope ne mislimo, ve
smo na trenutak time bili poneseni, da bismo
sljedeeg trenutka poeljeli neto drugo. Svemir
ne mari za to. Ono to smo poeljeli, bit e nam
isporueno, ali nam vie nee biti zanimljivo i

Dopusti stoga da ovaj trenutak postane vrlo pose

ban. Imaj dovoljna vremena i mira za sebe. Ovo
je trenutak u kojemu oblikuje svoj ivot. Moda
e pustiti ugodnu glazbu, upaliti nekoliko svijea

38

39

Moja je elja vrijedna

da se njome pozabavim.

ili ostati u apsolutnoj tiini. Vano je samo da se

pritom dobro opusti.
Kada smo oputeni, ivot izgleda mnogo ugod
niji i naa e elja poprimiti oblik na znatno pozitivniji nain. Pozitivne misli su poput katalizatora
za nau energiju eljenja. Kasnije emo objasniti
zbog ega.
Kada svoje elje posve jasno formulira, zapii ih,
s dubokim mirom i svijeu da e se one i ostvariti.
Savij papiri i stavi ga na neko posebno mjesto.
Treba ga spremiti na neko lijepo mjesto, jer nam
to mjesto kazuje koliko nam je ta elja vana i
sveta. Neka to bude i tajno mjesto za nepozvane
goste i radoznalim pogledima nevidljivo mjesto.
Vano je da znamo kolika je snaga odaslane elje,
to emo potkrijepiti i posebnim mjestom na koje
emo spremiti papiri sa eljom.

svoje elje, ali rijei se vremenom preokrenu i u

naem sjeanju poprime drugo znaenje. Nije
ni udo jer smo svaki dan obasipani nebrojeno
mnogim novim dojmovima. Mijenjamo se mi,
mijenjaju se nae misli, a time i nae sjeanje koje
nam najee prikazuje iskrivljenu mjeavinu
istinitih dogaaja, naih razmiljanja i nada.
Kada isporuena elja stigne te iznova proita
mo svoju izvornu narudbu, esto emo doivjeti
arobno iznenaenje. Puni uenja, utvrdit emo
da se naa elja doista u tanine ostvarila, kao to
smo to pismeno naruili.
Ne zapiemo li elju, zasigurno emo esto
stajati pred nerjeivim zagonetkama. To mi se
esto dogaalo. Iako je moja elja bila posve tono
izvedena, nisam znao to njome zapoeti, jer elju
nisam zapisao te sam u svom veselju, naravno, za
boravio kako tono, od rijei do rijei, glasi elja.

Prednost zapisivanja na list papira ili u dnevnik

jest to time imamo izuzetan dokaz koji moemo
podastrijeti svojem umu kada se nakon kratkog
vremena vie neemo moi sjetiti to smo to
no zapisali. Naravno da otprilike znamo smisao
40

41

Darovani paket je stigao,

ali ne da se otvoriti.
Prije otprilike deset godina, nakon naeg filmskog
projekta A to je tek poetak koji se prikazivao
u kinima, bili smo blizu potpunog financijskog
sloma. Zajedniki novac uloili smo u vlastitu
producentsku kuu. Iako je film bio iznenaujue
uspjean, nije zaradio dovoljno novca. Michaela i
ja smo na filmu radili gotovo besplatno, najveim
dijelom se odrekli vlastita honorara kako bismo
taj novac ponovno uloili u film.
Nakon to smo do kraja iscrpili sve financij
ske mogunosti, morali smo ipak zatvoriti svoje
poduzee, ne znajui kakva nas financijska bu
dunost oekuje. Mogli bismo to definirati na
poneto drastian nain: izgubili smo sve i u
tekim okolnostima morali smo poeti ispoetka.
Situacija je bila vie nego napeta. Moja spisatelj
ska djelatnost nije jo prinosila toliko da bismo
od nje mogli ivjeti, a zadnja uteevina istopila
se bre nego to smo mislili. Polako me poela
hvatati panika. Michaeli sam priznao to me mu
i. Opisivao sam joj najgore mogue scenarije te
42

u svom bojaljivom beznau bio posve uvjerljiv.

Barem sam tako smatrao. Bez uvijanja sam joj
objasnio da moramo nastaviti s glumom ili da
emo biti prisiljeni otkazati najam skupe kue.
Najbolje rjeenje jest da to bre pronaemo
neki mali stan i preselimo se u njega. To je jedini
nain na koji emo moi drati trokove u ne
kim odrivim financijskim okvirima dok moda
pisanjem ne zaradim dovoljno novca.
Michaela se samo smijeila. Kada se Michaela
osmjehuje, ne moe joj odbiti ama ba nijednu
jedinu elju na ovome svijetu. Barem joj ja to ne
mogu odbiti. Kada se Michaela smijei, smije se i
njezina dua, a ja znam da e sve opet biti u redu.
Istodobno mi je takoer bilo jasno kako nije
dan moj prijedlog nee biti prihvaen. Michaela
eli ve od svoje jedanaeste godine i divno je
znati da je malo to moe uplaiti. Ona u ivotu
osim, naravno, mene ima velikog saveznika,
i to u svemiru.
Kada smo se Michaela i ja prvi put sreli, su
srela su se, dakle, dva aktivna eljitelja. Svaki
43

put kada je jedno od nas potiteno i loe volje,

onaj drugi ga oraspoloi te se meusobno pod
sjeamo da zapravo ne moramo initi nita osim
primijeniti svoju snagu eljenja.
Michaela je te veeri sa smjekom predloila
jedino doista smisleno rjeenje. Jedino to nam
je trebalo bilo je uspjeno eljenje.
Kada vie nema drugih mogunosti,
uvijek moe eljeti.

dobio jer sam se odrekao najveeg dijela svojih

redateljskih i autorskih honorara? Tim bi novcem
trebali barem godinu dana ivjeti bezbrino, a
novac treba otprilike biti u iznosu kojeg smo se
odrekli u korist naeg filma.
Ubrzo sam doao do iznosa od oko 80 000
njemakih maraka. No, uistinu lijep broj bio je
77 777 njemakih maraka. elja je konano bila
kratka i jasna.
Ve sam zahvalio na ispunjenju elje; bio sam

Naravno. Kako sam to mogao smetnuti s uma?

Michaela je zraila takvom sigurnou da sam
iznova pronaao izgubljeno iskonsko povjerenje.

siguran da e novac stii i vie nisam htio misliti

Ako je pisanje doista moj fah te ako i nada

lje trebam pisati, tada e se svemir pobrinuti za
financijsku sigurnost. Mogunost koja se nudila
kao rjeenje problema bila je isporuke moje na
rudbe uz molbu da bude ekspresno izvedena.
Tada sam jo uvijek bio uvjeren da za svoje elje
trebam neku vrstu opravdanja.

Nekoliko tjedana kasnije bili smo pozvani u

Koliko novca nam je potrebno? Koliko emo

dugo morati ivjeti od te svote? Koliko sam nov
ca izgubio s poduzeem? Koliko novca nisam
44

na njega ili pasti u iskuenje sumnje. Moja je

elja trebala zadrati svoju snagu i energiju.
Dsseldorf na Uneskovu gala veeru da ondje
prodajemo sreke u humanitarne svrhe.
Kupili smo, kao i svaki put, nekoliko sreaka
i za sebe. No, te veeri nijedna naa sreka nije
bila dobitna. Nismo dobili nijednu knjigu ni fen.
ak niti neki jadni CD. Sve su nagrade ve bile
izvuene i podijeljene sretnim dobitnicima, osim
jedne: glavnog zgoditka, novog novcatog Jaguara.
45

Odjednom, u istoj sekundi u kojoj se divovski

kota lota zadnji put poeo okretati, znao sam da
je doao trenutak u kojem e se materijalizirati
moja elja. Bio je to veliki trenutak. U tom sam
trenutku bio svjestan svemira i svih njegovih da
rova. Znao sam da e u tom trenutku moja elja
biti ispunjena. Bio sam povezan, bio sam jedno
sa svemirom i samo sam uzdisao: O, moj Boe,
sada e se dogoditi, a Michaela me zbunjeno
promatrala. A ipak, iako sam imao predosjeaj,
bio sam podjednako zapanjen kao i Michaela,
kada je voditelj Kai Pflaume proitao broj moje
sreke. Kai je bio toliko iznenaen to me vidi
na pozornici da je odmah ondje, na licu mjesta,
nekoliko puta provjerio broj moje sreke. No, nije
bilo nikakve sumnje da sam upravo ja izvukao
glavnu nagradu te veeri, Jaguar u vrijednosti od
111 000 njemakih maraka.
Postavljalo se pitanje koju li u cijenu uspjeti
dobiti za auto, jer smo Michaela i ja bili svjesni
da ga ne moemo zadrati. Dobitak je trebao
osigurati nastavak moga spisateljskog rada. Jedna
ugledna autokua preuzela je posao prodaje i
oglasila cijenu od 104 000 njemakih maraka.
46

Prolo je tjedan dana, pa jo jedan tjedan, a

nakon njega i sljedei. Auto nitko nije htio kupiti.
Bilo je dovoljno klijenata u salonu, no svi su
prolazili kraj naeg vozila i kupovali isti model
za punu cijenu.
Nakon tri tjedana spustili smo cijenu na
99 000. Autokua nije bila oduevljena. Strahova
li su da e sami sebi pokvariti cijene. Naposljetku
su ipak popustili zbog mog inzistiranja. Opet je
prolo tjedan dana, pa jo jedan, a auto je i dalje
bio na prodaju.
Nakon duge borbe uspjeli smo ponovno sniziti
cijenu auta na 88 000 njemakih maraka. Uza
lud. Prodaja auta i nadalje se inila nemoguom
misijom. Nikome nita nije bilo jasno. Vozilo je
bilo prava prilika. Nije nedostajalo klijenata, a
opet, automobil, koji je u meuvremenu stajao
odmah kraj ulaza, nitko nije htio kupiti ak ni
po cijeni od 85 000 njemakih maraka.
Michaela i ja nismo vie nita razumjeli. Novac
koji smo prieljkivali bio je tu, praktiki pred
naim oima, ali inilo se da ne postoji nain
da doe do nas.
47

Rjeenje je bilo posve jednostavno. Dosad smo

sve to smo uspjeno poeljeli i dobili, ak i ovaj
auto. Unato tome nismo uspjeli shvatiti to je
polo nizbrdo. Odluili smo se smiriti, sjesti i
zapitati se o emu je rije.
Odjednom nam je sve postalo jasno. Nismo
razumjeli. Um tek rijetko moe biti od pomoi
kada uspjeno elimo. Intuicija nas najee nave
de na put kojim treba dalje krenuti. Odgovor je
bio podjednako logian i jasan. Poelio sam da
mi se vrati iznos kojeg sam se odrekao u korist
filma te da godinu dana moemo ivjeti od tog
iznosa.
Zamolio sam iznos od oko 80 000. Ili moda
ne? Nisam se, naravno, mogao tono prisjetiti.
Dopalo mi se ponavljanje boanskog broja 7.
Egzaktno toni iznos koji sam poelio bilo je
77 777 njemakih maraka.
Uurbano sam nazvao autokuu, a ondje nisu
bili ni najmanje oduevljeni mojim prijedlogom.
Odbijali su prodati auto po tako niskoj cijeni.
Tek su nakon podue rasprave i protiv svoje volje
pristali na moj prijedlog.
48

Prolo je tjedan dana, pa opet jo jedan tjedan,

a auto se i nadalje nije prodavao. Nisam vie
shvaao svijet oko sebe. Sada je ipak sve bilo u
redu? Zato moja narudba nije bila isporuena?
Ponovno sam nazvao autokuu. Upitao sam je
li cijena auta uistinu sniena na iznos od 77 777?
Nakon podulje rasprave i povuci-potegni, priznali
su mi da u od njih, dodue, dobiti 77 777, pro
daju li auto, ali da ele neto na njemu i zaraditi
te da je cijena vozila 82 000 njemakih maraka.
Tek nakon to sam tvrdoglavo inzistirao da stave
dogovorenu cijenu, pristali su na moj prijedlog,
vjerojatno i iz razloga da me se konano otarase.
Ni dva sata nakon toga uslijedio je poziv. Moj
auto bio je za tu cijenu prodan gotovo odmah.
Iako razdragan, gotovo sam se razljutio. Zato
sam bio takav idiot da nisam zaelio 88 888 ili
99 999 njemakih maraka ili pak novac koji bi
bio dostatan za dvije godine? U tom bih sluaju
za svoj Jaguar dobio znatno vie.
No, bih li doista i dobio vie od 77 777? Taj
novac bio je i vie nego dovoljan za nas dvoje
49

i nae potrebe. Vjerojatno se radilo o realnom

iznosu koji je mi je pripadao? Ili je narudba bila
jednostavno samo precizno isporuena?
Najvee iznenaenje u cijeloj prii tek slijedi.
Ni godinu dana ranije moja udesna Michaela
takoer je osvojila auto! Malu crvenu Toyotu
koju i dandanas vozimo.
Kako je do toga dolo? Pa, Michaela mi je
ispriala kako je nekoliko tjedana ranije od
svemira poeljela auto. Neto kasnije u vam
ispriati sve o tom udesnom dobitku.
Da se vratimo na Jaguara: da sam tada zapi
sao svoju elju, utedio bih samome sebi pokoju
glavobolju i nekoliko tjedana iekivanja. Kada
se elja ostvarila, samo sam se nejasno prisjeao
to sam tono poelio.

formulirali svoju elju i pokazuje da svemir tono

isporuuje.
Zapisujemo li elje, upravo emo tako u krat
kom vremenu nauiti kako postupati s razlikom
izmeu eljenoga i isporuenoga. Usporeujemo
li nain rada, uskoro emo toliko precizno for
mulirati vlastite elje, da e nam ivot poprimiti
udo-tvorni oblik. Ovladamo li pravilnim oda
birom rijei, uspjeno eljeti postat e prilino
jednostavno.
Zapisivanjem svojih elja dobili smo dokaz
da naa mala tvornica elja funkcionira te da
nije rije o izmiljotini. U vrlo kratkom vreme
nu ispisat emo mnogo takvih papiria, nae e
se poetne brige uskoro raspriti, a zaueno
vjerovanje se naposljetku pretvoriti u izvjesnost.
Nita nije tako uspjeno kao uspjeh
jer on za sobom povlai daljnje uspjehe.

Uostalom, dogaa se prilino esto da nam

se odreeni dijelovi isporuke vie ne sviaju.
Taj dio sigurno nismo poeljeli. Uvjereni smo
da je uslijedila pogrena isporuka. No, napisano
dokazuje kako smo uistinu netono i neprecizno

Kada sam ponovno zapoeo sa eljenjem,

skupio sam mnogo takvih papiria. Bili su mi
potrebni mnogi dokazi jer sam neko bio uenik

50

51

prirodoslovne gimnazije. Kao to je nadaleko

poznato, ondje se koluju skeptini realisti. Stoga
mi je bilo potrebno izvjesno vrijeme da preodgojim svoj um te da ga uvjerim u djelotvornost
papiria sa eljama. No, naposljetku su papirii i
za moj um bili dovoljno uvjerljivi. Um je shvatio
da eljenje funkcionira te ga podrao i prema
tome se usmjerio.
Rado koristim papirie. U mojoj radnoj sobi
dvije velike plutene ploe za poruke ukraavaju
uzdune zidove te je stoga kreativni kaos kod
mene pregledan. Ta papirologija nije za sva
koga; mnogi su mi rekli da im je drae da svoje
elje zapisuju u poseban kalendar elja ili da ih
drugom bojom zapiu u dnevnik.
Nain zapisivanja uistinu ima vie prednosti.
Kao prvo, kasnije je lake razumjeti kojim smo
putem vrludali dok nismo formulirali elju, od
onog poetnog, nedefiniranog: elim puno ...
pa do konane verzije. Pri sljedeoj elji moemo
preskoiti mnogo praznog hoda.

poslije. Iz napisanog moemo mnogo toga naui

ti, i to ne samo formuliranje elja u budunosti.
Imamo primjer neoborivog dokaza, crno na
bijelo, koji moemo pokazati svojem umu kada
iznova posumnja i te dogaaje pone pripisivati
sluajnosti. Povrh toga, ono napisano iznova
nam daje mogunost da pronaemo dovoljno
motivacije da neto iznova uspjeno zaelimo. Ne
sjetimo se uvijek te mogunosti, pogotovo ne u
situacijama kada nam voda doe do grla.
I last but not least veliki je uitak i zabava
zapisivati svoje uspjene doivljaje!

Jasno, kratko i precizno formuliranje

to smo precizniji pri formuliranju svojih elja,
to e tonije biti izvedena naa narudba. to
smo neodluniji i rastreseniji, to vie mogunosti
postoji da emo dobiti neto drugo, a ne ono to
smo uistinu zamislili.

Druga prednost je to elje i nain na koji su

ispunjene moete provjeriti uvijek, ak godinama

elimo li, primjerice, ormar za dnevni bo

ravak, tada je mudro opisati kako ormar treba
izgledati i na koje e mjesto u sobi doi. Koja

52

53

boja, drvo i veliina te koji bi predmeti trebali

nai mjesta u njemu. Nismo li zaista precizni,
postoji mnogo manevarskog prostora izmeu
zamiljenog i isporuenog te postoji mogunost
da emo dobiti nekakav ormar koji uope nee
mo moi upotrijebiti.
Bez obzira na to koliko toaka sadri naa
narudba i koliko smo je detaljno zabiljeili, sve
e toke uredno biti isporuene.
Unato tome, primijetit emo da je bilo jo
mnogo drugih pojedinih toaka koje smo za
boravili i koje nam sada smetaju. Nije vano da
sastavite katalog s tisuu toaka jer ima sigurno
jo stotine tisua detalja i finesa koje nam nisu
pale na pamet i koje su nam isporuene na nain
koji nismo poeljeli.
Pokuajte sve sroiti u dvije
ili tri reenice.

Zvui kao proturjeje, ali ipak nije. Moramo li

biti precizni i kratki, tada emo biti primorani da
prodremo do istinske jezgre svoje elje. Moemo
li neto izraziti u dvije reenice, sami emo znati
to zaista elimo.
54

Kada autor producentu treba predstaviti svoju

ideju, tada se od njega oekuje da ideju izrazi
jednom reenicom. Ako nismo u stanju vlastitu
priu prenijeti u nekoliko rijei, tada nam to
tek pogotovo nee uspjeti s mnogo rijei. Iz tog
razloga autori esto vrlo dugo rade na tome da
osnovnu ideju svoje prie samu u to je mogue
krai koncept. Vrlo je slina situacija i s piscima
reklamnih tekstova koji ponekada smiju upo
trijebiti tek dvije ili tri rijei. No, upravo u tih
nekoliko rijei treba biti sadrana cijela bit.
to smo krae formulirali svoju elju, to e se
preciznije ona ostvariti. to vie rijei i reenica
koristimo, to e nam narudba, a time i isporuka
elje, postati razvodnjenija i zbrkanija. Kratka
reenica koja pogaa bit, ima jau snagu nego
esej od dvije stranice.
esto sam se imao prilike uvjeriti kako i ne
koliko rijei moe imati veliku snagu.
Nenamjerna, a ipak uspjena elja
Televizija me proslavila i ve sam s dvadeset i
dvije godine bio vrlo poznat. No, ne i u kazalitu.
55

Televizija i kazalite tada nikako nisu ili zajedno.

Televizijski glumci bili su u kazalinom svijetu
ismijavani i na glasu kao glumci drugoga ranga.
Bilo je izuzetno teko, gotovo nemogue, da
televizijska zvijezda poput mene dobije dobru
ulogu u nekom renomiranom kazalitu.
Jednog sam dana u kazalitu Residenztheater
vidio izvedbu Hamleta s Michaelom Degenom u
naslovnoj ulozi. Predstava je na mene ostavila
dubok dojam i poelio sam zaigrati u tom ka
zalitu po svaku cijenu. Radilo se o nemoguoj
misiji. Nisam uspio dobiti ak ni termin kod
dramaturga ili tadanjeg intendanta Kurta Meisela. To me toliko razljutilo da sam svu svoju
frustraciju prenio na velik list papira. U aru
bijesa na njega sam velikim slovima zapisao:
Igram u tom kazalitu! Jo ove godine! A ulogu
u sam odabrati!
Kako bi ba svi mogli vidjeti koliko sam ogor
en, taj sam papiri stavio na zid. Kratko, preci
zno i sigurno, napisano je pogaalo ono to sam
elio. Bio sam uvjeren da se neto mora dogoditi.

56

Tri mjeseca kasnije nazvali su me iz kazalita

Residenztheater. Htjeli su da navratim do njih.
to se dogodilo? Michael Degen radio je insce
nacije Fausta I. i Fausta II., a uloge nije elio
dodijeliti glumcima iz vlastite kue, ve je tragao
za novim, svjeim i nepotroenim licima, poput
mene. Na audiciji sam pred njime odglumio
ulomak u kojoj se u Faustu I. pojavljuje direktor
kazalita.
Michael Degen poslao me kui te sam tri dana
poslije morao izvesti svoju interpretaciju uenika
u Faustu. Degen me tada zaista upitao koja mi
se uloga vie dopada te koji bih lik elio glumiti.
Zamolio sam ga da mi dade vremena za raz
miljanje te upitao svog oca za savjet. On je bio
miljenja da je bolje da odigram ulogu uenika,
klasinu ulogu koja u Faustu II. dobiva na va
nosti i prerasta u vrlo veliku ulogu.
Tako se dogodilo da sam jo iste godine u
kazalitu Residenztheater u Mnchenu zaigrao
ulogu koju sam sam odabrao.
Intendant Kurt Meisel mi je istog tjedna ponu
dio trogodinji ugovor. No, nisam se elio vezati
uz neku kazalinu kuu na toliko vremena.
57

Na vlastite sam oi vidio kakve su bile reakcije

mojih kolege koji su tek s crne oglasne ploe
doznali koja im je uloga dodijeljena. Bio sam
previe slobodnog duha da bih podnio neto
slino.
Tada sam, a da toga nisam bio svjestan, vrlo
tono i precizno zaelio ostvarenje jedne elje
te to iskazao vjeanjem ceduljice na zid. Nisam
nimalo sumnjao da e se stvari upravo tako odi
grati.

Pravilo broj 3

Zahvala turbopospjeiva
uspjenih elja

Kada svoje elje prenesemo na papir, zahtjev

emo zakljuiti zahvalom. To je iznimno vano!
Zahvala sadri mnogo pozitivnih aspekata za
nae uspjeno eljenje pa u ih na ovom mjestu
ukratko spomenuti.

Poveati dobrotu
Zaponimo sa zahvalom promatrati sve uspje
no u svojim ivotima. Obratimo pozornost na
udesne stvari koje nam se dogaaju svaki dan.
58

59

Darujmo im nae potovanje i priznanje. Time

emo prepoznati da je ve mnogo toga u naem
ivotu savreno u redu. Postanimo svjesni koli
ko smo toga dosad uzimali zdravo za gotovo te
koliko pozornosti pridajemo onim malobrojnim
stvarima u svojem ivotu kojima moda nismo
zadovoljni.
Napiemo li spontani kratki popis na kojem e
stajati sve ono uspjeno u naem ivotu, zaudit
emo se koliko se stavaka na njoj nalazi. esto je
sluaj da od deset stvari njih osam udesno funk
cionira, no mi emo i nadalje neprestano zuriti u
onih nekoliko negativnih aspekata. Naravno da
na takav nain nedostaci dobivaju na vanosti, a
udesno postupno gubi dra i postaje nevano.
Promatramo li uvijek samo ono to nam se ne
svia, to e nas odvesti do toke kada nam se
cijeli na ivot vie nee initi ugodnim.
Stalni pogled na nae nedostatke
zaprijeit e nam pogled na nae bogatstvo.

previe se usporeujui s drugima. Najee su to

usporedbe koje nas ini nesretnima. udnovato
je da kod drugih uvijek uoavamo i promatramo
samo pozitivne aspekte zbog kojih nas obuzima
osjeaj manje vrijednosti jer ne moemo biti
takvi i imati sve to.
Sljedea kratka vjeba s popisom prilino e
nam pomoi u pokuaju da jednom sami sebe
promotrimo izvana.
Odaberi miran trenutak i oputeno sjedni.
Usredotoi se na samog sebe. Promatraj se sa
smijekom. A sad prizovi u sjeanje sve krasne
trenutke u svome ivotu. Koliko si toga dosad ve
postigao. Kolikim si ljudima pomogao. Koga si
dosad usreio. Promatraj se iznova u tim udesnim
trenucima svoga ivota. Promatraj ih bez tuge.
Dosad si bio sposoban postii sve to. To je tvoja
snaga, tvoj talent i tvoje umijee. I u budunosti
e uvijek iznova biti spreman za to. Sve to ponov
no moe ostvariti.

Moda jednostavno u naelu previe pozor

nosti pridajemo onome negativnom. ivimo

Sada se promotri u svojoj sredini. Promatraj

svoju obitelj, prijatelje, svoju rodbinu. Ti si im

60

61

vaan. U njihovim ivotima neto znai. Tvoja

ljubav prema njima tvoje je bogatstvo. Ti si za
njih podrka, uporite i uzor. Snagom svojih rijei,
svakim svojim djelovanjem mijenja i njihov ivot.
Kroz tebe ostvaruju mnogo toga to bez tebe, bez
tvojeg ohrabrivanja, tvoje panje i tvoje ljubavi
moda ne bi uspjeli ostvariti. Vjerojatno je sama
tvoja prisutnost esto bila dovoljna.
Osjeti zahvalnost za mogunosti koje ti je ivot
dosada pruio, a to je da pokae svoju veliinu.
A sada se usredotoi na trenutke u kojima su ti
dosad tvoja obitelj i prijatelji pomogli. Koliko ljudi
ima dobro miljenje o tebi? Koliko te ljudi voli,
iako ti to uvijek ne mogu pokazati? Koliko snage
i veselja ti uvijek iznova daju? Koliko esto se s
tobom prepiru radi istine jer si im vaan?

Promatraj se pun dobrote i topline. ivot i tebe

obilato daruje. Osjeti koliko je sve udesno. Osjeti
svoju zahvalnost.
A sada otvori oi i zaponi zapisivati ove u
desne stvari na svoj kratki popis. Bit e zauen
koliko toga u tvom ivotu ve sada izuzetno dobro
funkcionira.
Time emo stvoriti i i pokrenuti novi krvotok.
Umjesto da stalno razbijamo glavu vlastitim pro
blemima, prepoznat emo dobro koje ve postoji
u naem ivotu. to ee ponavljamo tu vjebu,
to emo jasnije prepoznati dogaaje i ljude u
svome ivotu koji rade u nau korist. Prepoznat
emo da je na ivot na mnogim poljima poput
rijeke.
Zahvalom se
udesno mnoi.

A sada se promatraj u svojoj neposrednoj oko

lini. Koliko si udesno uspio ostvariti sve dosad,
unato katkada i najteim moguim okolnostima.
U mislima se osvrni oko sebe. Ovo si sve stvorio
ni iz ega. Ti si stvaratelj svoga vlastita svijeta.

Upremo li pogled u neto, tomu emo pred

metu dovesti energiju. Zahvalom emo poveati
sve one dobre stvari koje ve postoje u naem

62

63

ivotu jer im jo uvijek dovodimo energiju. ivot

e postati sve udesniji jer smo svijest usmjerili
na ono lijepo u naem ivotu. Zahvalnost e
ispuniti srce. Zahvalnost nas ini istim izvorom
energije. to je jasnija i ia energija, to e bre
i preciznije moi djelovati nae elje.

Ojaati vjeru
Zahvala e odstraniti sve sumnje i brige. Vje
rujemo u izvedbu. Osjeamo sigurnost. Kao i
u svakodnevnom ivotu zahvaljujemo samo za
stvari koje su se ve dogodile. Hvala to to ini
za mene.
Zahvaljujemo samo za neto za to smo posve
sigurni da e biti izvedeno.

Preseliti se u sadanjost

Zahvalom potvrujemo svoj zahtjev. elja je

zapeaena. Ona je poput potpisa na dnu ugovo
ra. Djeluje i u najgorim bezizlaznim situacijama,
u to smo se Michaela i ja mogli nebrojeno puta
uvjeriti.

Temeljna misao zahvale nije samo povezanost

sa svemirom i rijekom ivota, ve i skretanje
eljenih dogaaja u sadanjost.
U trenutku kada zahvaljujemo, elja e biti
usliana i ve se manifestira jer zahvaljivanje
premjeta elju u sadanjost.
Zahvalu je mogue usporediti s amenom koji
izgovaramo na kraju molitve. Amen ovdje preve
deno znai: Istinito, sigurno!. Tako i jest.
Energije molitve i elje vrlo su sline. U oba
sluaja obraamo se nekom viem sustavu i mo
limo za rjeenje. Jedno i drugo, molitvu i elju,
peatimo ili zakljuujemo amenom ili zahvalom.
64

Kao to sam ve spomenuo, Michaela i ja smo

unutar jedne godine dobili dva automobila. Ve
sam ispriao priu o udesnom dobitku Jaguara.
Ni dvanaest mjeseci prije dogodilo nam se slino
udo.
elja za vozilom
Michaela je imala nezgodu s naim starim grad
skim autom te smo tu staru krntiju koja je bila
65

dobrano slupana, morali prodati. U to sam vri

jeme svaki dan zbog priprema naeg filma A
to je tek poetak morao putovati od Bonna do
Klna. Hitno nam je bilo potrebno drugo vozilo
za Michaelu. Ali odakle ga stvoriti? Posve jedno
stavno: zaeljet emo ga. Umjesto ivciranja zbog
prometne nezgode, pozdravili smo promjenu u
svojem ivotu i bili spremni pustiti novi auto u
svoj ivot. Kako? To vie nije bio na problem.
Nekoliko tjedana poslije, nakon to smo ve
odavno zaboravili na nau elju, bili smo pozva
ni u Kln na jednu galaveeru te smo marljivo
kupovali sreke za lutriju u dobrotvorne svrhe.
Beskrajno smo dugo ekali da zapone izvlae
nje. Naposljetku smo postali vrlo umorni i svoje
sreke dali prijateljima te se zaputili kui.
Sljedee jutro probudio nas je prijatelj. Odmah
e navratiti do nas, jer je jedna od naih sreaka
bila dobitna, rije je tek o sitnici, no svejedno bi
nam osobno rado predao skromni dobitak.
U naoj smo kuhinji upravo odravali casting.
Ondje smo montirali malu kameru, a Clelia Sarto imala je probno snimanje za ulogu u naem
novom filmu namijenjenom distribuciji u kini66

ma, kada se odjednom dotini prijatelj stvorio

kod nas. Dar koji je drao u uzdignutoj ruci
bio je doista malen. Radilo se o kljuu. Kljuu
automobila. Vozilo se nalazilo se u predvorju
MCM-ova studija, spremno da ga preuzmemo.
Michaelina sreka bila je doista izvuena te noi
kao glavni zgoditak. To se dogodilo bez znanja
novinara! Bilo je to gotovo jezovito jer je Mi
chaelina najvea potajna elja bila, da ako bude
dolo do iznenadnog sluajnog, ak i velikog
zgoditka, nitko o tome nita ne dozna. Michaela
ne voli da mediji od takvih stvari naprave veliku
predstavu.
Situacija je bilo gotovo groteskna. Kada smo
stigli do predvorja, radnici su ve poeli s rastavljenjem pozornice. Usred poslovne uurbanosti
stajao je na novi auto, usamljen, naputen, zabo
ravljen, a opet uoljiv kao da je na izlobi. Kada
smo se uputili prema vozilu, nitko nije vodio
brigu o nama. Nitko nije postavljao nikakva
pitanja jer su svi bili zabavljeni svojim poslom.
Stavili smo klju u bravu. Savreno je odgova
rao. Srca su nam glasno tukla kada smo ga upali
li. Motor je preo da je bila milina. Michaela nije
67

mogla doi k sebi od sree. Sve balone s lijepim

eljama strpali smo u auto te se posve neopaeni
odvezli iz predvorja, pokraj velike guve radnika
i graevinskih strojeva. Michaela je osjeala du
boku zahvalnost to je svemir prihvaa.
Nekoliko dana poslije stigli su nam dokumenti
vozila. Jo uvijek vozimo taj auto, dapae, trenu
tano je to nae jedino prijevozno sredstvo.
Naa elja je jo jedanput bila usliana na u
desan nain. Bili smo sretni. Naravno, tko to
ne bi bio? Ali, da budemo iskreni, dogodilo se
upravo ono to smo poeljeli te smo na taj nain
dogaaj privukli u svoj ivot. Nevjerojatno, a
opet jednostavno.

Dragi Svemire, dragi aneli, dragi Boe, ili

tko god od nadlenih, molim te, pobrini se za to
i molim te, javi mi kada mogu neto napraviti.
Oekujem jasne znakove. Jer upravo sad inim
ono to vam je najmilije. Ugaam samome sebi.
Zahvaljujem vam za vau pomo.
Od toga se trenutka time vie ne trebamo za
marati. Jer bi to u protivnome znailo da sumnja
mo u one kojima smo povjerili zadatak. Ako smo
vlastite probleme doista otpustili, tada znamo
da e se o njima voditi rauna, a mi moemo,
bezbrino i dobro raspoloeni, uivati.
Probleme otpustiti, a ne razbijati glavu nad njima.

udesno je da pri uspjenom eljenju svoje

brige i probleme jednostavno moemo predati
drugima i to osnaiti svojom zahvalom.

To je upravo ono to ve godinama inim sa

svojim brigama. Jednostavno ih otpustim. Vie
ne gruntam, ne razgovaram, ni sam sa sobom
ni u mislima s drugima ljudima, ne promiljam
varijante i alternative, ne razbijam glavu njima,
ne pokuavam na sve mogue naine pronai ra
zumno rjeenje. Jednostavno otpustim problem.
Tek kada i ako dobijem impuls da krenem u

68

69

Probleme jednostavno otpustiti

Zahvala nudi jo jednu prednost. Zahvala je
dokaz da smo potragu za rjeenjem svojeg pro
blema konano otpustili.

akciju, to i uinim. I gle uda, uvijek napravim

ono pravo. To otputanje problema takoer je
neto to sam morao nauiti.
Kada sam preko noi ostao sam
Prije mnogo, mnogo godina posve iznenada sam
zapao u najvei oaj. Moja tadanja partnerica, s
kojom sam ivio pet godina, upoznala je drugog
mukarca. eljela je biti s njim. Provodila je svoje
dane i noi s njim, a ja sam patio i bio u stanju
najdublje nesree. Nita nisam jeo, a od puste tu
ge i ljubavnih jada nisam mogao ni spavati. Srce
mi je prepuklo. Plakao sam, divljao, oajavao.
Povrh toga, mediji su opirno izvjetavali o
novoj ljubavnoj srei dvoje ljubavnika, dok su
mene okarakterizirali kao gubitnika, kao peti
kota na autu, kao luzera koji samo teti novo
nastaloj ljubavnoj srei. Iznutra sam bio duboko
povrijeen, a u javnosti osramoen te sam tada
dodirnuo dno dna.

Gospodine,
Daj mi smirenosti
Da prihvatim stvari
Koje ne mogu promijeniti,
Hrabrosti da promijenim
Ono to mogu promijeniti,
I mudrosti
Da razlikujem jedno od drugoga.
To sam negdje usput proitao. Kako mi je
molitva mogla pomoi u toj situaciji?!
Sljedeeg jutra, nakon deset dana najdubljeg
oaja, iznova duboko tonui u svoje misli, izgo
vorio sam tu molitvu. Toliko sam bio iscrpljen
da vie nije postojalo nita za to bih se mogao
uhvatiti, nita za to bih se mogao boriti. Moja
je partnerica htjela ivjeti s drugim mukarcem
i tu se vie nita nije dalo promijeniti.
Odustao sam. Bio sam poraen. U cijelosti sam
se prepustio.

Nakon tjedan dana do ruku mi je dola knjiga

u kojoj je izmeu ostalog stajala ova molitva:

No, odjednom su nemarno izgovorene rijei

zaivjele. Odjednom sam bio pun nade. Kao
da je netko dodirnuo prekida svjetla; bio sam

70

71

ispunjen, proet dubokim povjerenjem. Poeo

sam po stanu plesati, pjevati, kuhati: bio sam
sretan u svojoj najdubljoj nesrei. Osjeaj sree
bio je toliko silovit da su mi oi uvijek iznova
bile pune suza radosnica.
Takvo je stanje potrajalo gotovo godinu dana.
Proet dubokom sreem doivljavao sam svijet
na posve novi i posve drukiji nain. Ispunjen
osjeajem uzajamnosti, povezanosti sa svemirom,
ili Bogom, ili mojim viim ja, ili kako god to
nazvali, bio sam skroz naskroz sretan. Sve je
istovremeno bilo i nebitno i bitno.

Tko eli vidjeti istinu, vidjet e je. Moj razum

je sigurno bio drugog miljenja, ali preispitivao
sam svoje osjeaje, intuiciju te se od toga dana
izvrsno snalazim s njima.
Tek sam mnogo kasnije osvijestio to je prou
zroilo moj osjeaj sree: svoje sam brige jedno
stavno otpustio. Sav je teret spao s mene. Od tog
sam trenutka mogao slobodno i bez prisile iznova
ivjeti ivot na svoj nain. Nije postojalo nita to
sam morao iznuditi. Za mene e se pobrinuti.
Zato se brinuti o neemu to ne moemo
mijenjati. Uzaludan trud i muka u ljubavi te gu
bitak energije.

Moja partnerica mi se vratila. Osjetila je snagu

koja je iz mene proizlazila. No, vie u sebi nisam
mogao pronai svoju nekadanju ljubav prema
njoj. Osjeao sam brinost i potovanje, te nauio
pratati i priznavati vlastite pogreke. No, prije
svega sam nauio kako k sebi pustiti ljubavi i
utkati je u svaku svoju radnju. Novinari su mi
ponudili da e iscrpno izvjetavati o mom stanju,
da e me rehabilitirati, ali sve mi to odjednom
vie nije bilo vano. Bio sam sretan i ispunjen.
Javno mnijenje za mene vie nije bilo vano.

Bez obzira na to je li rije o tramvaju koji nam

je pobjegao ispred nosa, odbijenom scenariju ili

72

73

Svu svoju energiju mogao sam upotrijebiti za

davanje ljepote svom ivotu.
Kroz taj sam doivljaj spoznao da veina pro
blema na udnovat nain postoji samo u naem
razumu. Ono to sam isprva smatrao negativnim,
gotovo uvijek se poslije prometnulo u moju ko
rist.

neprihvaanju partnera. Poslije toga je uvijek

slijedilo neto vee to me vodilo novom, fanta
stinom udu.
Sve se dogaa za moje dobro.

To je duboka izvjesnost koju otada osjeam.

Sve neugodno i negativno samo su korektiv
koji e me vratiti na moj put k srei.
Kroz ljubavnu dramu postao sam ponovno
slobodan za drugu partnericu te sam na taj nain
upoznao Michaelu, najveu sreu svog ivota.

Pravilo broj 4

Uvjeriti razum

U djetinjstvu smo nauili kako da nam elja

to prije bude usliana: moljakamo, cendramo i
glasno se deremo sve dok konano ne dobijemo
lizalicu.
elimo li neto, postupak je upravo obrnut:
ne molimo, ne pokazujemo to nam sve nedo
staje i koliko smo zbog toga nesretni sasvim
suprotno:
Znamo
da dobivamo ono to elimo,
da nam to pripada te
da e nam to uvijek stajati na raspolaganju.

74

75

To za veinu nas znai da najprije moramo

promijeniti nain razmiljanja: zato je sve uvijek
na raspolaganju? Zato eljenje uope djeluje?
Dosad sam upotrijebio sliku svemira kao ve
like robne kue kataloke prodaje, no sada emo
se malo pozabaviti fizikalnim zakonitostima kako
bismo uvjerili svoj um da nam se elje doista
ostvaruju.
Bez brige, nee biti teko, nego vie napeto.
Veinu toga smo ve uli u koli na satu fizike,
moda je to tada bilo tek suhoparno gradivo
bez ikakve poveznice s naim ivotom. Sada e
injenice zaivjeti novim ivotom. Meusobno
povezane daju potpuno novu sliku stvarnosti.
Dakle, samo hrabro, upustite se na putovanje u
svijet onkraj vidljivoga. To je putovanje za na
um neizbjeno kako bi mu uspjeno eljenje
postalo razumno i kako bi ubudue podrao
naa nastojanja.

76

Malo fizike
Sve je energija. Ne postoji nita drugo osim
energije. Materija je ista energija. I mi ljudi sa
stojimo se iskljuivo od energije. Podjednako su
tako misli, osjeaji, emocije, dogaaji i situacije
samo razliiti naini pojavnosti energije.
Od ega se sastoji materija? Iz siunih male
nih dijelova koje nazivamo atomi. Predmeti se
naelno razlikuju tek sastavom atoma i nainom
na koji su atomi nanizani. Sva materija na ovome
svijetu sazdana je iz tih atoma. Atomi se veu na
druge atome, ulaze u vee komplekse ili se opet
razdvajaju.
Atomi se mogu podijeliti u jo manje elemen
tarne djelie, poglavito na protone, neutrone i
elektrone. Pojednostavljeno to moemo zamisliti
na sljedei nain: izmeu protona i neutrona
koji grade jezgru atoma i elektrona koji u pu
tanjama krue oko njih postoji mnogo praznog
prostora. Nezamislivo, ali istinito: da je jezgra
atoma velika poput graka, elektronska ovojnica
bila bi udaljena 170 metara. Veina onoga to
77

zapravo vidimo jest samo praznina. Svejedno

je percipiramo kao materiju. Meutim, mi je
takvom doivljavamo, ali ona to u stvarnosti nije.
Nita nije onako kao to izgleda.

Primamo razliite titraje i u svojem mozgu

informacije preraujemo u vrstu predodbu,
odnosno prevodimo ih. Budui da ih gotovo
svi ljudi vrlo slino prevode, odnosno barem to
tako pretpostavljamo, stvari vidimo i doiv
ljavamo na vrlo slian nain.
Boje, primjerice, u stvarnosti ne postoje na
nain na koje ih mi percipiramo. Titraji dolaze
do naeg oka, ondje se pretvaraju u elektrine
impulse te nam mozak stvara sliku onoga to
vidimo. Razliite frekvencije boja u nama ak
pobuuju osjeaje te nas potiu na titranje. Stoga
neke boje smatramo hladnima ili toplima, iako
materija uvijek posjeduje istu temperaturu.
Sve je, dakle, sainjeno od atoma koji su pak
sastavljeni od elementarnih estica, a one su
enormna koliina energije.

energija u razliitim oblicima, razumjet emo na

koji nain moemo utjecati na energiju. Fiziari
Marie i Pierre Curie promatrali su 1933. kako
materija nastaje ni iz ega. Doli su do znan
stvenog otkria da se energija moe pretvoriti u
masu.
Ovdje u igru ulazi vrlo vaan element za uspje
no eljenje: energijom se moe upravljati, i to
snagom misli. Nae su misli poput laserskog
pitolja koji energiju moe usmjeriti na jednu
toku. Svjetlo arulje i svjetlo lasera znatno se
razlikuju jer je jedno od njih difuzno svjetlo,
fotoni bruje u svim smjerovima, a ono drugo
je usmjereno svjetlo. Na isti nain snaga naih
misli upravlja sveprisutnom energijom te se ona
zgunjava u odreeni oblik.
Nita nije onako kako to vidimo.
Materija je energija, nastaje kroz energiju i
pomou energije zadrava odreeno stanje.
Bez energije nema materije.

Tek kada shvatimo da je svaki predmet na

ovome svijetu, svaki ovjek i svaka situacija samo

Energijom se moe upravljati.

Svaka je misao ista energija koja pak djeluje
na energiju.

78

79

Ako iz energije proizlazi masa i ako su misli

ista energija, tada stalno oko nas nastaju stvari
koje materijaliziramo. Jer, naposljetku, nepresta
no mislimo i razmiljamo. Da bismo konkretno
privukli svoje elje u svoj ivot, moramo samo
uiniti sljedeu stvar.
Koristiti se snagom misli.
Pripremiti se da budemo spremni za ono to
elimo.
U tu emo se svrhu okoristiti dvama zakoni
ma.
Zakon ouvanja energije
Postoji fizikalni temeljni zakon na kojem je
sazdan na cijeli ivot. On govori, kao to smo
ve imali prilike uti, da se svaki oblik koji se
manifestira sastoji od energije te da se moe
pretvoriti u drugi oblik. Takoer kazuje da se
energija nikada ne gubi, ve se samo moe pro
mijeniti. Moe se promijeniti, transformirati, ali
nikada ne moe nestati u zraku.
80

Prirodoslovni filozof Demokrit (470. 371.

prije Krista) otkrio je da nita na ovom svijetu
uistinu ne nestaje, ve se uvijek mijenja. Dana
nja fizika oslanja se na ovu teoriju.
to to znai za uspjeno eljenje?
Podjednako kao to se materija moe promije
niti u druge oblike ili u nama nevidljivu energiju,
i isprva nevidljiva energija moe se promijeniti
u materiju. Mi moemo utjecati na promjenu
oblika.
Energija je uvijek ta koja stvara nove oblike.
Svijest upravlja i zadrava energiju.
Ono to mislimo pretvara se u materiju.

To moe biti i ono prividno nemogue. Kao

to je, primjerice, unutar godine dana osvojiti
dva auta, pronai ljubav svog ivota, odgovara
jui posao, idealan stan ili moda samo rabljenu
perilicu rublja.
Svaka je elja energija koja se alje i ima elju
da se konkretizira, odnosno preobrazi u materiju.
81

to su intenzivnije misli koje aljemo, to e jaa

biti energija. to su misli jae nabijene emocija
ma, to e biti snanije.
Isto se, naalost, dogaa i s negativnim stva
rima. Negativne se misli takoer ele uvrstiti.
Energiji je svejedno to mislimo. Ona ne razli
kuje izmeu dobra i zla, ne poznaje moral te ne
iznosi svoj vrijednosni sud. Energiji je svejedno u
to e se preoblikovati. Ona naprosto izmjenjuje
razne oblike, a pri tome se rukovodi tek jednim
naelom:
Energija prati pozornost.

Ako smo nesretni, vrlo esto u svemir aljemo

negativne misli.
Tako sam nesretna. Jako mi je loe. Nit
ko me ne voli. Treba me aliti. Sve je tako
beznadno. To su za svemir energetski zapo
vjedne reenice. Naa e se nesrea uvrstiti.
No, isto naelo takoer moe raditi i u nau
korist. Misaona energija se i dalje zgunjava.
Razliite energije se spajaju, ljudi ih uhvate u pro82

lazu, smatraju vlastitim idejama, rade na njima te

nam odjednom pred vratima stoji eljeni partner,
iekivani dogaaj ili dugo eljeni predmet. Rije
je o razliitim oblicima energije.
Da budemo precizniji, na naem svijetu postoji
nevjerojatna ponuda svega i svaega, ali je upitna
raspodjela. Sve ve postoji. Za svakoga. I za nas.
Rije je tek o odnosu ponude i potranje. Ve
prema tome to energetski zahtijevamo, neto e
se raspodijeliti ili nastati kako bi ulo u na ivot.
ivimo li u svijetu oskudice, tada smo naru
ili upravo tu oskudicu. Ono to dobivamo jest
doivljaj oskudice, dok na susjed moda pliva u
obilju, jer je, vrlo jednostavno, samo zahtijevao
obilje u svom ivotu.
Tek kada konano shvatimo da od svega ima
dovoljno te da se naa stvarnost oblikuje prema
naim traenjima, tada e se na ivot u potpu
nosti promijeniti. Jer energija moe poprimiti
svaki oblik.
Svega ima u izobilju,
no raspodjeljuje se samo prema potranji.
83

eljenje nije nita drugo ve gigantska ener

getska burza.
Traeno pronaeno. Dajemo energiju jer
primamo energiju. Svoj svijet izgraujemo pre
ma svojoj predodbi. Oblikujemo, zgunjavamo,
ometamo ili unitavamo. Energija je uvijek pri
sutna i moemo je oblikovati prema vlastitoj volji
ili je privui u skladu s naom eljom.
Ovdje u igru ulazi zakon rezonancije.

Isto naelo djeluje, naravno, i u obratnom

smjeru. Sve to ondje vani u svijetu titra poput
nai misli pokrenut e i nas. Nae su misli poput
nevidljivih magneta koji privlae sve to im slii.
Zato upravo oni koji ve posjeduju najvie,
dobivaju jo vie? Jer razmiljaju na taj nain.
Jer u njihovom misaonom svijetu nita drugo ne
postoji. Jer ive u titrajima izobilja.
Uspjeh privlai uspjeh,
nesrea uvijek privlai jo vie nesree.

Zakon rezonancije
Zakon rezonacije kazuje da isto uvijek privlai
isto. Nasupot tome, ne-isto se odbija. Isto se ak
pojaava istim. Ono rezonira.
To nam je poznato sa satova sviranja klavi
ra. Ako odsviramo jednu strunu, odmah e sve
jednako ugoene strune poeti treperiti, dok e
strune ugoene na neku drugu frekvenciju u
potpunosti ostati netaknute.
Nae su misli takoer energija koja treperi na
posve odreenoj frekvenciji. to god pomislimo
pokrenut e titraje ugoene na istu frekvenciju
kao i nae misli.
84

Kada smo zaljubljeni, tada dodatno uz nau

sreu u ljubavi i sve drugo ide kao podmazano.
Naravno, svijet promatramo kroz ruiaste nao
ale. Pozitivne misli stvaraju pozitivan svijet. ini
se da nam sve uspijeva i polazi za rukom. Nae
reenice tada glase: Tako sam sretan. Cijeli mi
svijet lei pod nogama. Sve se dobro odvija.
I doista, svijet nam uistinu stoji na raspolaga
nju jer je svemir pohvatao i obradio te reenice.
No, u trenutku kada emo promijeniti svoje
miljenje i vie neemo biti poneseni krilima
ljubavi, svijet emo poeti promatrati kritiki, a
85

reenice kojima elimo neto glasit e potpuno

drugaije: Ona me vie ne voli. Sigurno me
vara. Nisam lijepa. Osjeam se malen i ru
an.
U skladu s promjenama naih reenica kojima
elimo, unutar vrlo kratkog vremenskog razdo
blja nai e se doivljaji u potpunosti promijeniti.
Dobit emo potvrdu svojih misli, a da nismo
svjesni kako smo upravo sami uzronici takve
situacije. Promatramo li sebe cijeli dan, ustanovit
emo koliko takvih zapovjednih reenica u sebi
gotovo neprestano ponavljamo.
Titraj je titraj i rezonira s naim mislima i
stavovima. To, naravno, vrijedi za sva podruja
ivota, bez obzira na to je li rije o neemu po
zitivnom ili negativnom.

I jo malo biologije
Vjerujem samo u ono to doista vidim, ener
gija, titraj to mi prvo treba dokazati takve
i sline reenice uvijek iznova moemo uti od
uvjerenih realista. Kvaka je u tome to su po
nosni na to. Zato je to kvaka i kako vlastitom
razumu moemo objasniti kada se tu i tamo
pokolebamo te zbog takvih reenica postanemo
nesigurni, doznat ete na ovom izletu u biologiju.
injenica je da naim osjetilima moemo
spoznati tek najmanji dio stvarnosti koja nas
okruuje.
Oima moemo vidjeti tek osam posto posto
jeeg spektra svjetlosti.
Nismo u stanju spoznati istinu.

Titra li neto posve drukije od nas, to uop

e neemo ni percipirati. to ne znai da to ne
postoji za druge ljude ili da u naelu uope ne
postoji.

To znai da 92 posto stvarnosti naim oima

ostaje nedostupno. Kod drugih osjetila situacija
je jo gora.

86

87

Iako znamo da tih 92 posto uistinu postoji,

pravimo se kao da zapravo uope ne postoji. I
to samo zato to ih ne moemo percipirati. Vje-

rujemo, dakle, vie naoj percepciji nego uistinu

injeninoj stvarnosti.
Moramo utvrditi da naa spoznaja uope ne
zna, odnosno nije istinita. Postoji pria koja to
ilustrira na dobar nain: Nekoliko slijepaca do
diruje slona. Onaj koji je dodirnuo nogu kae:
Slon je okrugao i tvrd, drugi dodiruje slonovu
surlu i govori: Slon je tanak i neprestano leti
amo tamo.. Na upravo isti nain sami stvaramo
sliku neega: ono malo to spoznamo, slaemo u
vlastitu sliku te smo uvjereni da je to stvarnost.
Prema kojim kriterijim stvaramo sliku?
Prema onima koje ve poznajemo!
Kakva je situacija sa stvarima koje barem za
hvaljujui naim osjetilima moemo spoznati?
Kako se ophodimo s tih sitnih osam posto
koje uistinu moemo percipirati? Upijemo li ih
doista sve?
Ono to ne spoznamo,
za nas ne postoji.

Iako je rije tek o osam posto stvarnosti, to je

jo uvijek o milijun razliitih utjecaja dnevno.
88

Tonovi, zvukovi, umovi, slike, misli, razgovori,

glazba, buka, reagiramo na opasnost, emocije,
uurbanost i brzinu, odgovaramo na pisma, te
lefonske pozive, elektronsku potu, donosimo
odluke za nas i druge, itamo knjige, revije,
strune asopise, bombardirani smo reklamama,
doivljavamo razoaranja i odbijanja te smo u
stalnoj interakciji s drugim ljudima.
Informacije o informacijama svakodnevno se
moraju procesuirati. Stignemo razmiljati tek o
vrlo malom broju informacija. Jer razmiljati o
neemu znai da si za to moramo uzeti vremena.
Ali upravo smo s vremenom ogranieni.
Razum stoga ne moe sve preraditi jer bi to
naprosto nadilo njegove kapacitete. Razum se
zbog tih razloga u mnogim stvarima jednostav
no iskljui. To su uglavnom situacije koje ve
poznajemo i koje su nam bliske. Zato bi na
razum pri svakom autu koji se pribliava trebao
oglasiti alarm? Veina onoga to ve poznajemo,
posve se razumljivo i nesvjesno, zanemari, kako
bismo imali dovoljno vremena za stvari koje su
nam bitne.

89

Stojimo li, primjerice, na autobusnoj stanici,

kasnije sa sigurnou neemo biti u stanju rei
koliko je vozila pokraj nas prolo. Ta injenica
jednostavno nije bilo dovoljno vana da bismo
se njome zamarali. Podjednako tako neemo
primijetiti koliko je ljudi na kojoj stanici ulo ili
izalo iz autobusa te koliko je pjeaka na zadnjem
semaforu prelo preko ceste. Moda smo svoju
percepciju usmjerili na novine ili smo u misli
ma jo bili s partnerom ili ve na predstojeem
uredskom sastanku.
Uvijek spoznajemo tek mali dio
svijeta koji nas okruuje.

Od osam posto svih stvari svjesno primje

ujemo tek jedan tisuiti dio i to smatramo
sveobuhvatnom istinom.
Stvarnost koju doivljavamo zanemarujue je
mala u usporedi sa stvarnou koja nas uistinu
okruuje. Stvarnost se ne moe percipirati u pu
nom opsegu. Svaki dan tisuu puta donosimo
odluke, neke svjesno, ali veinu njih ipak nesvje
sno te na njih usmjerujemo svoju percepciju. Sve
drugo za nas ne postoji.
Ako smo odreene stvari dovoljno dugo is
kljuivali iz svoga ivota, neemo moi ak ni
vjerovati da one postoje za druge ljude.

I to uvijek onaj dio svijeta koji nam se ini

vanim i prikladnim. U sekundi primamo oko
11.000 podraaja i skladitimo ih u svom mozgu,
a da toga nismo svjesni. Svjesno u sekundi pri
mjeujemo tek devet dojmova, odnosno podaaja.
To znai da naa podsvijest skladiti nebrojeno
mnogo informacija, a da to ne znamo. Svjesno
percipiramo tek jednu tisuinu stvari koje nas
okruuju.

No to nije istina! Rije je o pokuaju naeg

uma da iz tri kamenia mozaika sklopi cijelu
sliku. Ostalih tisuu kamenia mozaika koji
lee razbacani uokolo, ne uklapaju se u sliku.
Na taj nain razum sebi potvruje da je njegovo
opaanje tono i zrcali nam sliku kako ne postoji
nita drugo osim onoga to mi doivljavamo.

90

91

Nemam ni najmanju molekulu pouzdanja

da e postojati i druge vrste putovanja zrakom
osim vonje balonom!
(Lord Kelvin, fiziar)

to nam je initi ako ipak prieljkujemo imati

ivopisniju sliku, ako elimo ivjeti u arenijoj
stvarnosti koja nam prua vie mogunosti?
Ako u svoj ivot elimo prizvati i neku drugu
stvarnost?
Prvo to moramo uiniti jest osvijestiti da ui
stinu postoji mnogo vie od onoga to smo dosad
opaali. Razum nove i nepoznate stvari dublje
usvaja tek kada ih je uo ili proitao najmanje tri
puta. Stoga je za razum vano i korisno da se ovo
poglavlje vie puta proita. To e mu pomoi da
se oslobodi svojih ustajalih uzoraka ponaanja.
Drugo to nam je initi jest skrenuti vlastitu
pozornost na eljeno podruje. Moramo pota
knuti druge misli da zatitraju kako bi se u naem
ivotu dogodilo neto novo i drugaije.

92

Povisiti frekvenciju titraja

Povisiti frekvenciju titraja slino je namjetanju
radiostanice. Okretat emo po svojoj frekvenciji
na kojoj stvari putamo k sebi. No, na koji to
nain inimo?
Svoje titraje, primjerice, moemo povisiti
mislimo li na lijepe stvari ili intoniramo sveta
imena. Ve samo pjevanje svete rijei OM ili
ponavljanje pozitivnih afirmativnih reenica die
nam misaone titraje do podruja koja dosad ni
smo poznavali te time na razini pojavnosti puta
da nam u ivot ue neto naizgled nedostino.
Pozitivne misli svakako imaju znatno viu
vibraciju od negativnih.
Izraziti pozitivne elje u svakom je sluaju
poput namjetanja radiostanice. Postajemo prijemljivi za stvari kojh dotad nije bilo u naem i
votu, no koje svejedno tamo vani zuje uokolo.
Ne namjestimo li se na eljenu frekvenciju,
nije ju mogue osjetiti. Nije ju mogue ni uti,
opipati ni pozvati u svoj krevet. elite li uspje
no eljeti, tada se morate upustiti u neto novo,
inae to nije mogue opaziti.
93

Drimo li neto dovoljno dugo u svojoj svijesti,

tada je to prisiljeno materijalizirati se u vanjskom
svijetu. No, naa svijest, naalost, nije jedina in
stancija koja redovito emitira energiju. U sebi
imamo jedan mnogo uporniji dio koji takoer
stalno izrie elje.
Stoga se sada elimo uhvatiti u kotac sa slje
deim pitanjem:
to to tono stalno i uvijek iznova
drimo u svojoj podsvijesti?

ime nesvjesno filtriramo svoje elje?

Postoji li neki unutranji trajka?

Vjerovanja
Kada se elje ne ostvaruju, tada najee postoji
druga elja koja je jaa od prve. Druga elja tada
sigurno radi protiv prve. Dugotrajnije i sa znatno
veim uvjerenjem.
Kako to u veini sluajeva izgleda kada neto
poelimo? Promotrimo li pomnije nain na koji
elimo, spoznat emo da se moda deset minuta
94

dnevno bavimo svojom eljom. Osnaujemo

elju, zamiljamo je, moda je ak vidimo i gle
damo u svojim mislima, dakle vizualiziramo je,
te se tada opet vraamo svakidanjici.
Ostalih 23 sata i 50 minuta vjerujemo kako sve
ionako ne djeluje te da je rije o izmiljotini jer
zapravo nismo zasluili da nam se elja ostvari.
Ipak sam ja gubitnik. Drugi uvijek imaju vie
sree.
Koja elja vjerojatno ima vie snage? Koja je
elja dugotrajnija i snanija?
esto su nam misli u svijesti, a i uvjerenja u
podsvijesti, vrlo razliiti, a moda ak i meu
sobno suprotni. ak ako je i ostvarivanje elje
nadomak ruke te samo moramo posegnuti za
njom, neemo znati to uiniti s tim darom, a
prilika e neiskoritena proi pokraj nas.
Neto intenzivno elimo, ali u sebi uope
nismo spremni to i primiti. enja nas vue
u odreenom smjeru, ali u stvarnosti nismo u
stanju doista ispuniti novu ulogu.
Barem je to je bio sluaj sa mnom.
95

Godinama prije mog razvojnog puta

Ve sam prije 20 godina imao duboku elju da
piem. Ali to da piem? Koga e uope zanimati
to imam podijeliti? Nisam, dakle, tono znao o
emu ni za koga da piem. Ali imao sam jasno
izraenu elju. Htio sam da se moja knjiga objavi.
Izgovorio sam elju, zahvalio se i vjerovao.
Nekoliko tjedana kasnije do kasno u no sta
jao sam za ankom jedne diskoteke u Berlinu.
Odjednom, iz vedra neba, neki se ovjek okre
nuo k meni i obratio mi se. Vi ete pisati. I to
za mene. Nisam razumio to taj mukarac od
mene eli i jednostavno sam se samo smjekao.
No, on je u potpunosti ostao odluan. Napisat
ete neto to ste samo vi u stanju napisati. A ja
u biti va izdava.
Pruio mi je svoju posjetnicu. Doista je bio
urednik u izdavakoj kui. I to u jednoj od naj
veih izdavakih kua.Uope ne znate jesam
li sposoban pisati, uzvratio sam. Ni znam li
uope pisati.

Ostao sam zapanjen. Moja se elja ostvarila.

Imao sam nakladnika, a da nisam napisao ni
jedan jedini redak.
No, za to jo uope nisam bio spreman. Od
silnog straha da ne zakaem nikada ga nisam
nazvao. Nisam napisao ni jednog jedinog retka.
Umjesto toga strano sam se posvaao sa svo
jom partnericom. Rasplakala se jer sam konano
uspio nai svoj poziv, a ona nije. Nekoliko tjeda
na opsjedala me svojom zavisti i ljubomorom,
a ja sam tonuo u osjeaj vlastite inferiornosti.
Uope ne znam pisati.
Ispunjenje moje elje donijelo mi je, dakle,
samo nevolje. Umjesto da ugrabim priliku,
povukao sam se na teritorij na kojem sam bio
uspjean: na pozornicu i ondje izgovarao tekstove
drugih pisaca. Istodobno me razdirala krivnja to
nisam ugrabio pravu priliku te me obuzeo osjeaj
da sam posve zakazao.

Bih li vam inae priao? upitao me sa smjekom. Napisat ete neto, i to neto to e biti du
bokoumno. Kada budete spremni, nazovite me.

Moja se elja ostvarila, ali nisam mogao ostva

riti priliku jer su duboko u meni postojala neka
druga uvjerenja. Ne znam pisati. To nikoga ne

96

97

zanima. Ispast u smijean. Imam samo veliku

gubicu. Ja sam arlatan. Ako se doista pokaem,
svatko e imati priliku uvjeriti se da nita ne
znam.
Svijet nastaje snagom misli. Uvijek iznova.
Svaki dan i svaku no.
Pretvaramo se u ono to mislimo.

Moramo, dakle, samo provjeriti to to misli

mo. Koji se misaoni programi doista odigravaju
i oblikuju na ivot na nain na koji ga upravo
ivimo? Nije ba uvijek jednostavno osjetiti vla
stite misaone programe? Mnogi od njih rade
posve neopaeno, a mi ih nismo ni svjesni.
Kakvi li su to samo programi? Najlake emo
ih prepoznati u svojim strahovima i miljenjima
o ivotu. Najjai programi rade kroz nae vjero
vanje. Koje uzorke vjerovanja posjedujemo?

Prepoznati uzorak vjerovanja

Od naeg najranije djetinjstva iz pamenja
briemo nebrojeno mnogo detalja svog ivota.
Preuzimamo predodbe svojih roditelja, baka i
djedova, svoje brae i sestara, uitelja i profesora.
Odrastamo u njihovu svijetu. Sve to smo nauili
od njih, kako su se prema nama ophodili, to su
nam govorili, te, naravno, kako su se ponaali
prema samima sebi i drugima, kako su rjeavali
probleme, na koji su nain ivjeli svoju vezu i na
koji su se nain suoavali sa svijetom, sve nas je
to intenzivno obiljeilo. Preuzeli smo za sebe te
moduse ponaanja, a da ih nismo preispitali ili
provjerili jesu li istiniti.
Nau smo percepciju otada ograniili samo
na stvari u koje vjerujemo. Kako za nas posto
ji samo ono to uoavamo, osjeamo se jaki u
svom vjerovanju. Ono u to vjerujem, ostvaruje
se. Ono u to ne vjerujem, ne moe ui u moj
ivot. injenica je da svojim vjerovanjem sami
sebi odreemo tek kriku od punine ivota.
Vjerovanja su zapovjedne reenice.

98

99

ivimo u ciklusu dogaaja koji se uvijek izno

va ponavljaju jer ih svojim ogranienim mislima
neprestano stvaramo. Gradimo svoj svijet prema
vlastitim vjerovanjima. Osjeamo se potvreni u
svom vjerovanju i jo intenzivnije razmiljamo u
odreenom smjeru. Ono u to vjerujemo, ui e
u na ivot.

O Tko bi me uope volio?

Mogli bismo razmiljati i na posve drukiji

nain. Tada bi se u naem ivotu ostvarilo i neto
sasvim drugo. Meutim, nije uvijek jednostavno
ni lako promijeniti svoj nain razmiljanja. Mno
ga naa vjerovanja toliko su duboko ukorijenjena
u nama da nam teko pada uope ih prepoznati.
No, postoji jedno vrlo dobro pomono sredstvo.

O Tko voli, bit e prevaren

O Neu uspjeti u tome

O Drugi su bolji od mene
O Nema Boga
O Seks je lo
O Ljubav se uvijek iskoritava
O Ne postoji prava ljubav
O Nikada nemam novca
O Drugi su u krevetu bolji od mene
O Ne vjerujem da e biti uspjeno
O Nikada to neu dobro napraviti
O Ljubav treba zasluiti

Prije nego to nastavite itati: zaokruite

nakratko koja bi od navedenih reenica mogla
potjecati od vas? Koje su od tih izjava i vae
izjave? Koje ste stvari preuzeli od svojih roditelja,
brae i sestara, uitelja i profesora, prijatelja ili s
televizije?

O Nikome nisam vaan

O Ne vrijedim nita

O Ionako nikada ne dobijem ono to elim

O to se uope moe promijeniti?

O Bolje popustiti nego se svaati
O Opet u izgubiti
O Nitko me ne moe voljeti ovakvog kakav
uistinu jesam
O Ako pokaem kakav uistinu jesam, svi e

O Ne zasluujem to
O Nikada neu biti sretan
100

me napustiti
101

O Trebao bih se sramiti

O Samome sebi vie ne mogu vjerovati

O Sve bi bilo dobro kada...

O Masturbiranje nije u redu

O Prijateljstvo prestaje zbog novca

O ivot je teak

O Zapravo...

O Posao je naporan

O Ne bih trebao...

O Samo se s puno rada moe doi do novca

O Sve je to moja krivnja...

O Novac kvari karakter ljudi

O Mene ionako nitko ne slua

O Nita ne mogu zapamtiti

O Ne razumijem ene

O Presporo razmiljam

O Ne razumijem mukarce

O Nemam nita rei

O Nitko se ne brine za mene

O Nitko na mene ne obraa pozornost

O Nikada ne dobijem ono to elim

O Ne mogu ivjeti bez partnera

O Ne znam plesati

O Tko juri, bre stari

O Ne znam raunati

O Ne mogu se opustiti

O Sve radim pogreno

O Nita ne odgovara mojim oekivanjima

O Drugi vie uivaju u seksu

O Ljubav ini ranjivim

O Ne mogu uistinu zadovoljiti mukarca

O Ljubav je prolazna

O Ne mogu uistinu zadovoljiti enu

O Sve moram sam zaraditi

O Nikada od mene nita nee postati

O Uvijek me se samo iskoritava

O Uvijek sam loe sree

O Za ljepotu treba trpjeti

O O seksu se ne govori

O Hvaliti samoga sebe nije u redu

O Sam sebi stalno laem

O Ne mogu ja to
O Ona me nije zasluila

O Nikomu vie ne vjerujem

102

103

O Prvo moram ispatati svoju kaznu

O Ja sam beskoristan

O Nisam to uope zasluio

O Ja sam samo na teret svima

O Nema uspjeha bez truda i muke

O Ja sam predobar za ovaj svijet

O Ne smijem eljeti neto takvo

O Ja sam kriv

O Osjeam se malen i ruan

O Ja sam lo

O Cijeli je svijet protiv mene

O Ja sam bojaljiv

O U mome ivotu nema nikakvih uda

O Ja nemam sluha

O Moj posao nita ne vrijedi

O Ja sam lijen

O Nikada nije dovoljno dobro

O Ja sam bolestan

O Nisam dostatan

O Ja sam predebeo

O Nitko me ne voli

O Ja sam premrav

K tome jo i samodefinicija u obliku ja sam

reenica. (Uzgred budi reeno, definicija do
slovno znai razgranienje, a samodefinicija
znai da vuem granice i iskljuujem ostatak
stvarnosti.)

O Ja sam prenizak
O Ja nisam dovoljno pametan
O Ja sam loa osoba
O Ja sam srameljiv
O Ja sam preozbiljan
O Ja ne mogu biti ozbiljan

O Ja sam nevaan

O Ja sam rado sam

O Ja sam usamljen

O Ja sam nezreo

O Ja sam glup

O Ja nisam dovoljno erotian

O Ja sam bespomoan

O Ja sam konzervativan

O Ja sam bezvrijedan

O Ja stojim objema nogama na zemlji

104

105

O Ja sam povran
O Ja sam ovisan o seksu
O Ja nisam seksi
O Ja nisam priljiv/a
O Ja sam impotentan
O Ja sam frigidna
O Ja sam perverzan
O Ja nisam normalan
O Ja sam lako zavodljiv
O Ja sam slab
O Ja sam nematovit
O Ja sam umiljen
O Ja sam strog, ali pravedan
O Ja sam stalno rastresen
O Ja sam drugaiji od ostalih
O Ja nemam smisla za humor
O Ja nisam razgovorljiv
O Ja sam jadnik
O Ja sam prestar
O Ja nisam vrijedan ljubavi
O Ja sam sebian
O Ja nisam dovoljno vaan
O Ja sam uvijek umoran
106

O Ja sam nespretan
O Ja nisam lijep
O Ja sam stalno bolestan
O Ja sam nesretan
Koji se od ovih uzoraka vjerovanja odnosi na
vas?
S kojim se od njih poistovjeujete?
Koji su vam toliko prerasli u naviku da su
postali vaa stvarnost?
Sigurno ste zaokruili vie izjava. Pa, sad ko
nano znate koje elje nesvjesno neprestano a
ljete. Svoje svjesne elje na taj nain esto koimo
ili ih preokreemo u njihovu suprotnost.
Uzorci vjerovanja su nevjerojatno jake elje.

Uzorci vjerovanja se neumorno i postojano

izgovaraju ili misle.
Vjerujete li, primjerice, da ljubav morate zaslu
iti, tada neprestano aljete upravo tu misao koja
vam se isto tako neprestano ispunjava. Vjerujete
107

li da samo s puno rada moete doi do novca,

tada e doivljaj ii upravo u tom smjeru.
Iz te mjeavine razliitih uzoraka vjerovanja
gradimo nau osobnost.
Nesvjesno se borimo protiv onoga to je izvan
naih osobnih vjerovanja.
Ako elimo razmiljati s novim, drugaijim,
posve suprotnim vjerovanjima, tada ne trebamo
tisuu puta pomisliti na to novo kako bismo se
rijeili onog staroga. Ne, svemir reagira mnogo
bre nego to to mislimo.
No, u odreenim uvjetima ipak treba vremena
jer ne vjerujemo u vlastite reenice te istodobno
sa eljom aljemo i poprilinu koliinu sumnji
avosti.
Na taj nain referentu na stol pristie udna
mjeavina elja. Kojoj od tih elja dati prednost?
Naravno, onoj koja iza sebe ima dugu prolost.
Svaki drugi referent na naem svijetu vjerojatno
bi slino postupio. Bacio bi pogled u stare spise
te nakon toga donio odluku u skladu sa svojim
navikama. Mnoge elje oblikuju se iz spoznaje
da postoji nekakav nedostatak.
108

Glasi li, primjerice, moja svjesna elja Ja sam

lijep, ona ne vrijedi mnogo ako uistinu ne vje
rujem u to. Ako deset minuta dnevno posve
svjesno ostvarujem svoju elju, ali sam preostalih
23 sata i 50 minuta uvjeren u suprotno, koja e
li se elja naposljetku ostvariti?

Rijeiti se uzoraka vjerovanja

Na koji se nain moemo rijeiti starih uzora
ka vjerovanja? Spoznajom na koji su nain uzorci
vjerovanja nastali.
Najbolje je sve izjave koje smo zaokruili na
pisati na ceduljicu te razmisliti odakle uistinu
potjeu ta uvjerenja. Kada i kako su nastala?
Koji su dogaaji doveli do njih? Koja je osoba
uvijek iznova rabila te reenice? Koje su osobe
tako neto mislile same o sebi? I tko nas je uvijek
iznova uvjeravao da se upravo tako ponaamo?
Poemo li natrag onamo, vratimo li se k izvoru,
otkrit emo istinu.
Sjednite mirno i oputeno te odaberite jednu
od reenica koje ste zaokruili. Zatvorite oi i
109

postavljajte si uvijek iznova pitanje: Gdje je sve

zapoelo? Bit ete iznenaeni koje e vam se
davno zaboravljene slike vratiti. Prisjetit ete se
dogaaja koji su se, ini se, zbili davno u prolo
sti, ali jo uvijek utjeu na sliku koju imate o sebi.

uz nau akciju koenja trebali aktivno zapoeti

s radom na naoj pozitivnoj listi elja. uda se
dogaaju kroz pozitivna vjerovanja.

Odjednom emo utvrditi da mnogo naih

uvjerenja ne pripada nama, ve moda potjeu
od naeg oca ili majke. Moda su to reenice koje
smo stalno i uvijek iznova sluali u njihovim prodikama. U nekom smo trenutku poeli smatrali
da one vrijede i za nas te ih preuzeli. Zapoeli
smo se poistovjeivati s njima. Od djetinjstva no
simo sa sobom takve pogrene uzorke vjerovanja.

Materija nastaje od materije i oblikuje se

usmjerenom energijom.

Kada ponemo raspoznavati da je rije o preu

zetom uvjerenju, a ne o jedinoj vaeoj istini, na
stav o sebi poet e se mijenjati. Neemo vie biti
toliko sigurni u svoja dosadanja uvjerenja. To je
dobro jer oduzima snagu negativnim zapovjed
nim reenicama kojima se obraamo svemiru.

Ograniavamo sami sebe negativnim zapo

Cilj vjebe jest oslabiti snagu negativnih zapo

vjednih reenica i jaati mo onih pozitivnih. To
tee zajedno, ruku pod ruku. Prostori se prazne
i poinju puniti novime. Stoga bismo usporedno
110

Podsjetimo se:

to god mislimo, materijalizirat e se.

Energiji je svejedno to elimo. Ona radi
onako kako mi to od nje oekujemo, u nau
koristi ili na nau tetu.
Sami sebe ograniavamo vlastitim mislima.
Ograniavamo sami sebe svojom vjerom.
vjednim reenicama.
Doivljavamo uvijek ono u to vjerujemo.
Sve je mogue ako smatramo da je mogue.
Uzmimo, primjerice, elju da budemo atrak
tivniji. Kako da zaponemo s time da sami sebe
uvjerimo da smo lijepi?

111

Mi smo svoji najvei kritiari!

Vjeba za ljepotu
Odaberi neki mirni trenutak, iskljui telefon i
pronai u svom stanu mjesto gdje e neko vrije
me moi biti neometan. Ugodna njena rasvjeta
pridonijet e ugoaju, a potrebno nam je i veliko
ogledalo, moda ono iz hodnika ili iz kupaonice.
Tada sjedni pred to veliko ogledalo, najbolje
da pri tome bude gol. to se redovito dogaa?
Odmah uoavamo svoje tjelesne nedostatke. Predebelo, premekano, preobjeeno, prestaro, preveliko,
premalo, presvijetlo, prenaborano, previe bezobli
no. Najee se odmah usredotoujemo na celulit,
na rupice, nabore i neistoe na koi.
Kada nam netko kae da smo lijepi, ustrajno to
poriemo te brzo i nadasve spremno pokazujemo
gdje na naem tijelu ima nedostataka. Zauujue
je to. Svi mi elimo biti lijepi, ali kada netko na
nama uistinu vidi neto lijepo, pourit emo se
uvjeriti ga u suprotno i bez srama pokazati vlastite
nedostatke koje bismo zapravo radije sakrili.
Na taj nain u svoj runi izgled ne uvjeravamo
samo svojeg sugovornika, ve uvjeravamo i sami
sebe. Neprestano.
112

Popustit emo tek kada na sugovornik uvidi

svoju zabludu. Ne, nismo uistinu lijepi! Nakon
napornog uvjeravanja esto e nas uhvatiti golema
tuga. Nije ugodno biti ne-lijep, a opet, unato tome
svaki dan sebe i druge uvjeravamo u to.
Vratimo se natrag ogledalu ispred kojeg sjedimo.
Danas emo postupiti posve drukije. Danas e
mo se mirno i oputeno promotriti. Bez izricanja
vrijednosnih sudova. Promatramo svoj dah, svoju
kou, svoje zglobove. Osjeamo toplinu i intimnost
ovog trenutka. To je nae tijelo koje obavlja toliko
mnogo posla. Svaki dan, svake minute ovdje je za
nas. Nikada ne odustaje. Bez obzira na to koliko
ga muili i forsirali. Bez obzira na to vrijeamo
li ga i zanemarujemo. Nae tijelo je udesno. Bez
njega ne bismo mogli doivjeti mnoge krasne stvari.
Darujmo naem tijelu, zbog njegovih neumor
nih dostignua, na nekoliko minuta svu svoju
pozornost. Osjetimo zahvalnost prema svom tijelu.
Nakon nekog vremena usredotoit emo se na
onaj dio koji nam se na vlastitom tijelu svia. To
113

moe biti kosa, usta, ramena, jedan prst, palac na

nozi, grudi ili stranjica. Moda samo pupak.
Uvijek postoji neto to nam se svia. Usredotoi
mo se na to dok smo u prilici utvrditi da:
Ja sam otvoren i spreman da se moja elja za
ljepotom sad manifestira. Dajem tom udu dopu
tenje da ue u moj ivot. Znam da ove negativne
misli ne pripadaju meni te da e sa svakim danom
biti sve slabije i slabije. Volim svoje tijelo i proma
tram ga prepun uenja. Lijep sam i poeljan. Biti
takav moje je pravo.
Ako to ponovimo nekoliko veeri uzastop
ce, ako se na neko vrijeme prema sebi i svom
tijelu ponemo odnositi s potovanjem, otkrit
emo sve vie mjesta na svojem tijelu koja nam
se dopadaju. Svakim emo danom sebe sve vi
e opaati. Moje je tijelo lijepo i poeljno. Ono
strahovito puno obavlja i poinje, budui da mu
poklanjamo panju i odajemo priznanje, bivati
svakim danom sve ljepe.

se vlastita slika o nama samima promijeniti. Ne

emo vie postavljati neprirodne kriterije i rei:
Moje e tijelo biti lijepo tek kada izgleda poput
onoga Claudije Schiffer ili Brada Pitta. Ljepotu
svojega tijela vidimo upravo sada. Unutarnja
ljepota privlai vanjsku ljepotu. Time e nae
tijelo uistinu biti sve ljepe, a mi emo imati sve
jau karizmu.
Poaljemo li samo elju ja sam lijep, na e
unutarnji otpor postati znatno manji. elja se
naposljetku moe manifestirati.
Doputam ljepotu.

Sve vie i vie uranjamo u frekvenciju ljepote.

aljemo tu energiju te istovremeno pojaavamo
vlastite titraje. Zakon o ouvanju energije i zakon
rezonancije rade u nau korist.
Moda e nam ve uskoro netko spomenuti
koliko smo lijepi. A ovaj put vie neemo poiniti
pogreku te svog sugovornika pokuati uvjeriti
u suprotno.

Nije da e se nae tijelo odmah promijeniti i

postati lijepo (kao da postoji runo tijelo!), ve e

Da, lijep sam. I svakim danom postajem sve

ljepi.

114

115

Nemogue? Ne, nita nije nemogue. Evo jo

jednog primjera kako nita nije nemogue ako
to smatramo moguim. Ponekada jednostavno
moramo prestati stalno govoriti zato neto ne
moe uspjeti. Katkada upravo traimo razloge
za neuspjeh.
Neke elje se pritom isporuuju. Nikada ne
smijemo zaboraviti da svoj ivot oblikujemo
svojim vlastitim, svjesnim i nesvjesnim vjero
vanjima.
Odmah obaviti nemogue
Kada smo u Mnchenu radili na poslovima za
kljuivanja svojeg kinofilma A to je tek poe
tak, osjeali smo se toliko dobro da smo se pod
svaku cijenu ponovno htjeli vratiti u Munchen.
Vrijeme je bilo krasno, ljudi ljubazni, a svi nai
prijatelji ondje. Munchen je jednostavno bio na
dom.
No, na to se odmah javilo tisue vjerovanja
koja su objanjavala zato to nikako ne moe
funkcionirati.

116

Vratiti se u svoj dom nee biti ba jednostavno

jer naa kerka Julia u Bonnu pohaa meu
narodnu kolu.
Sigurno ju je nemogue upisati u kolu u
Miinchenu jer su sve kole s nastavom na en
gleskom jeziku u potpunosti popunjene.
Kada dospije na listu ekanja, ekat e ne
koliko godina.
Naravno da to moemo poeljeti, ali objek
tivno govorei, naa elja treba vremena, a
do ljetnog odmora jo su samo dva kolska
radna dana.
U koli vjerojatno vie nema nikoga.
Popisi uenika po razredima zasigurno su ve
odavno napisani i podijeljeni.
Nema slobodnog mjesta ni za nas ni za bilo
koga drugoga na cijelome svijetu.
Ove godine nikako ne moemo uspjeti. ak i
da to silno elimo. Najvjerojatnije nam to nee
poi za rukom ni sljedee godine.

117

No, tada smo si osvijestili da smo se jo jednom

uhvatili u vlastitu zamku negativnih vjerovanja.
Upravo smo poeli stvarati vlastiti neuspjeh.
Odmah smo se urazumili i zapoeli eljeti
svoju elju. Uspjeno eljeti postalo nam je ipak
ve poput druge prirode.
Nije nam se inilo realnim posvetiti se ovoj
elji.
Zato ne?
Opet nam se kroz stranja vrata neopazice
prikrao razum sa svojim sumnjama. Zato jed
nostavno ne dopustimo da nam stigne u susret?
Tek to smo formulirali i odaslali svoju elju,
iznenada sam, nekako udno, poeo osjeati
neprestanu potrebu da nazovem jednu od naj
boljih meunarodnih kola. Michaela se samo
smjekala. Ovo je samo glupost, govorio mi je
razum. Naravno da je posve nemogue da nam
se elja ispuni. To uope ne moe funkcionirati.
No, Michaela ima obiaj nakon slanja elje
vrlo pozorno oslukivati vrste energije. Ni dvije
minute nakon toga moj je impuls pretvorila u
djelo i nazvalu upravu kole.
118

Nevjerojatno udo poelo je poprimati oblik.

Reeno joj je da doista u drugom razredu jo
postoji jedno mjesto neko dijete je upravo
odustalo te da sutra, zadnji nastavni dan, na
vratimo do kole. Treba rei da nas niime nisu
ohrabrili jer uobiajeni postupak primanja u
kolu traje iznimno dugo.
Sljedeeg smo jutra zaueni sjedili u uredu
ravnateljice. Pokraj nas je upravo proao uplakani
par roditelja ije dijete nije bilo primljeno u kolu
te su se morali vratiti u Englesku.
Da budemo iskreni, bilo nam je posve jasno
da e nas unato ljubaznosti ravnateljice jednako
tako odbiti kao i tisue drugih roditelja svake go
dine. S druge strane, odaslali smo elju koja nas
je dovela do ovog mjesta, ureda ravnateljice koja
je, zaudo, bila spremna dodijeliti nam slobodno
mjesto u koli, ledino slobodno mjesto u koli.
A to je mjesto bilo upravo u drugom razredu u
koji je trebala ii Julia.
Ravnateljica je dugo razgovarala s Julijom koja
je morala proi nekoliko testova. Intenzivno su
razgovarale na engleskom i tada, nakon jednog
119

sata, udo je postalo stvarnost. Ravnateljica nam

je kimnula s odobravanjem i dodala Julijino ime
na popis novih uenika.
Ako je neto uistinu bilo nemogue, tada je
to bilo to: unutar jednog dana dobiti slobodno
mjesto u toj koli. Jo godinama nakon toga
drugi su nam roditelji potvrivali neshvatljivu
dimenziju tog uda.

Pravilo broj 5

Povjerenje umjesto sumnje

Sumnje su dalji oblik reenica vjerovanja iji

uinci na eljenje mogu biti vrlo negativni. elite
li uspjeno eljeti, tada je vrlo vano da sumnje ne
naiu na plodno tlo, jer sumnja nije nita drugo
nego vjerovanje u neostvarenje vlastite elje.
Tko tvrdi da ne vjeruje u to,
u stvarnosti podjednako tako vjeruje:
vjeruje u suprotnost svoje elje.

Uvijek vjerujemo u neto. Moda samo to da

elja nee djelovati.
udno je to sumnjamo bolje i intenzivnije
nego to vjerujemo u uspjeno eljenje. Sami smo
120

121

sebi na putu ako smo prepuni sumnja. Sumnja

ma opozivamo svoje elje, netom to smo ih
odaslali.
esto se uz elju kae ili pomisli: Ovo io
nako nee djelovati. Ili U mom ivotu nee
djelovati. Ali i ta misao nije nita drugo ve
izgovorena elja. Oekivanje glasi Ne djeluje.
Ili: Ne djeluje u mom ivotu. I to e se tada
dogoditi? Ta e odaslana elja podjednako tako
biti isporuena.

Sumnja je jasno izraena elja

Odluimo li se ograniiti, tada emo doivjeti
upravo to ogranienje.
I bojaljivim mislima koimo svoju elju. Iza
misli: to samo da napravim ako ovo ne upali?
skriva se u stvari podjednako tako sumnja. Kada
bismo bili uvjereni da e se elja ispuniti, tada
nam brige vie ne bi bile potrebne. Zabrinutost
nam samo pokazuje da se vie drimo sumnje,
a ne vjerujemo u ispunjenje elje.
122

Mnogi tada kau: Jako sam to elio, ali nikada

se nije dogodilo. Ma odmah sam to znao. Ali
to ste odmah znali? Znali ste sa sigurnou da
elje kod vas nee uspjeti. Tu ste spoznaju poslali
istodobno sa eljom te joj na taj nain uzeli svu
energiju.
Svjesno formulirana elja najee je prekrive
na nenamjernim sumnjama koje su nam u misli
ma. Koliko je doista uspjeno eljenje, moemo
prepoznati po tome koliko uporno negativna
elja, odnosno prepreka ulazi u na ivot.
Uvijek smo uspjeni.
Najee u stvaranju vlastitih neuspjeha.

Sve pozitivne misli i mantre ovoga svijeta ne

pomau ako duboko u svojoj nutrini neprestano
mislimo na nedostatke i ogranienja. Sumnja je
duboko ukorijenjeni stav. vrsto usidreno vjero
vanje koje e se podjednako tako ostvariti.
Tko ne vjeruje u uspjeh,
ne moe biti uspjean.

123

Izlaz
to initi s vlastitim sumnjama? Sa sitnim glasom
koji nam neprestano govori da ne zasluujemo
ovo ili ono, da ovo ionako nee djelovati? Kako
da nam poe za rukom da ne sluamo taj glas
ili da o tome ne mislimo?
To je kao i okolada na koju ne smijemo misli
ti ako elimo smravjeti. Posve svjesno pokuava
mo ne misliti na okoladu i, naravno, tek tada
na nju mislimo. Ne misliti na neto nije mogue
jer emo samim pokuajem da ne mislimo na
neto misliti o tome.
Izbjegavanje je loa strategija jer emo tako
zapravo tek stvoriti misao.
Najbolje je pustiti misli i ne vrednovati ih. Ov
dje su, lebde poput mjehuria, izlaze na povrinu,
kratko ih se promatra to su samo misli kojima
nadalje ne pridajemo nikakvu snagu ni znaenje
te ih nekomentirane ponovno otputamo i
aljemo dalje.

misli, u njima nema nieg loeg. Tek ako se zbog

njih ljutimo, poet e nam smetati. elimo li ih
sprijeiti, dobit e mo. Tek s uvjerenjem jed
nostavno neu uspjeti ili stalno me ometaju
moje misli i unitavaju mi elje stvaramo takav
scenarij.
Dopustiti i ne vrednovati jedini je put. Misli
dolaze i odlaze i ne ometaju uspjeno eljenje.
Imajmo povjerenja u svoje elje. Misli koje nas
ometaju ili smetaju nemaju nikakvu mo jer im
ne dajemo snagu.
Moemo otii korak dalje i okrenuti cijelu
stvar:
Zato uvijek dovoditi u pitanje ono dobro?
Zato ne bismo doveli u pitanje i ono loe?

Moemo sumnjati jesu li negativne misli ui

stinu naa stvarnost. Sumnjom moemo usporiti
i stalnu manifestaciju vjerovanja koja nas koe.

Nove misli stiu, neke su proistekle iz dnevnih

dogaanja, druge iz nae prolosti. To su samo

Iz vlastitog iskustva znam koliko je lako brzo

pokleknuti pred vlastitim negativnim sumnjama.
Prije svega kada na nas raste pritisak.

124

125

elja za idealnom kuom

Kada smo se eljeli preseliti iz Bonna u Mn
chen, u Mnchenu smo imali samo moj mali
ured. Michaela je vrlo draga i eljela je pod svaku
cijenu u blizini ureda nai prekrasnu kuu kako
svaki dan ne bih morao voziti kroz guvu. Otila
je jo korak dalje. Bila je uvjerena da e pronai i
unajmiti krasnu kuu na maksimalno tri minute
hoda od ureda. I ja sam bio uvjeren jer smo
svoju elju ve bili predali.
No, gdje god smo priupitali za kuu, odgova
rali su nam s nevjericom, odmahujui glavama.
Posrednici za nekretnine brzo su nas uspjeli
uvjeriti da posve sigurno neemo uspjeti nai
neto slino u sljedeih godinu dana. Ne u tom
dijelu grada jer se u toj etvrti naprosto nita ne
nudi, zbog ega dosta njihovih klijenata ivi u
hotelima. Na na oglas u novinama nitko se nije
udostojio odgovoriti. to smo intenzivnije traili,
to se vie ostvarenje nae elje inilo nemoguim.
etiri tjedna prije planirane selidbe, tvrtka za
selidbe postala je lagano nervozna. Htjeli su ko
nano doznati kamo e isporuiti cijeli namjetaj.
I ja sam to elio saznati.
126

Morali su traiti dozvolu za parkiranje i po

staviti natpise da je zabranjeno zaustavljanje.
No, nae eljene kue jo nije bilo na vidiku.
Naprotiv. Bilo mi je jasno da ovaj put neemo
uspjeti. Previe smo izazivali vlastitu sreu.
Tada su moje sumnje poele rasti. Iz prak
tinih razloga poeo sam razmiljati ne bismo
li trebali unajmiti skladini prostor za svoj na
mjetaj. Bio sam uvjeren da e ovaj put stvari
krenuti po zlu. No, Michaela je nepokolebljivo
ostajala pri svome. Kua e doi kao to smo to
i poeljeli, emu onda sumnjati u to? Imala je,
naravno, pravo. Naravno. No, situacije je polako
postajala sve ozbiljnija. to ako svemir ima drugo
poimanje vremena od nas? Moda je u svemir
pristiglo nevjerojatno mnogo drugih elja pa se
one rjeavanju po datumu kada su zaprimljene?
Moda je na referent bio zabavljen jo mno
gim drugim stvarima? Znatno vanijima nego to
je naa sitniava elja za kuom u velikoj blizini
moga ureda.
to da kaemo ljudima zaduenima za selidbu?
Upravo smo u svemir poslali svoju elju i u to
127

ne smijemo sumnjati. Svi bi nas smatrali totalno

ludima.
Da budem iskren, bilo je trenutaka kada sam i
ja Michaelu smatrao... pa, recimo, tvrdoglavom.
Na brak mi je bio mnogo vaniji od sve izvjesnije opasnosti da emo uskoro biti na ulici zajedno
sa svojim namjetajem. Zapravo mi se prizor u
mislima inio dosta tosan: sjedimo sa alicama
na kauu, a oko nas automobili koji trae parkiralino mjesto. A to ako pone kiiti? Svakim
sam danom bio sve uzrujaniji. Prije svega zbog
injenice da je Michaela u svom bezgraninom
povjerenju otkazala sve posrednike nekretninama
koji nisu poput nje vjerovali u uspjeh (naravno,
bila je rije o svim posrednicima). Zato da bude
okruena energijama koje rade protiv njezine
elje, objasnila mi je. Dakle, usprkos predstojeoj
selidbi jo uvijek nismo imali nikakvu kuu te
nikoga da nam je trai.

jatno iracionalne. Svaka im se racionalna misao

ini stranom. Termin se sve vie pribliavao.
Kada-tad e i Michaela morati pogledati istini u
oi. A grozna istina bila je oita: ovaj put brza
dostava nije upalila. Na e namjetaj biti iskrcan
na ulicu.
No, Michaela nije eljela spoznati istinu, to mi
je bilo neshvatljivo. Smatrala je da nema razloga
za sumnju. Naprotiv, potaknula me je da svojim
sumnjama ne pridajem pozornosti te je, puna
povjerenja, vjerovala u ispunjenje nae elje.

Do tog sam trenutka pri uspjenom eljenju

bio izrazito sretne ruke, no nije bilo sumnje da
su nam bile postavljene granice. Michaela nije
dijelila moje miljenje. ene su toliko nevjero-

A onda se uistinu dogodilo udo. Krenulo je

neprimjetno u jednoj ljekarni. Vlasnica nas je
prepoznala. Prije mnogo godinama prodala nam
je test za trudnou te dva sata kasnije jo jedan,
jer rezultat nije bio jasan, a ja sam Michaelu pilio
toliko dugo dok ljekarnicu nije pitala za savjet.
Je li boja testne crte crvena ili plava? Ljekarnica
se jo vrlo dobro prisjeala svega. Poeli smo
razgovarati i odjednom nam je ispriala da se
jedan od njezinih dugogodinjih prijatelja seli te
da eli iznajmiti svoju kuu. Koja se nalazi ovdje,
odmah iza ugla.

128

129

Ni deset minuta kasnije nazvali smo broj koji

nam je dala te za sljedei dan dogovorili termin
za razgledavanje. No, naravno da nismo izdrali.
Jo smo se istog poslijepodneva uljali oko kue
i izvana je razgledavali. Svidjela nam se. To je
bila naa kua. No, sljedeeg je dana bio slubeni
termin razgledavanja za sve zainteresirane. Zato
bismo upravo mi dobili kuu?
Moda zbog toga jer smo je poeljeli te je
isporuka upravo u tijeku, smijeila se Michaela
u svom nepokolebljivom vjerovanju.
Tada se dogodilo drugo udo, odnosno drugi
dio isporuke.
Kada smo se poeli polako udaljavati od kue,
stigla je jedna starija gospoa i htjela otvoriti
vrtna vrata koja su zapinjala. Bili smo ve popri
lino udaljeni kada nam je viknula da se vratimo
te nas zamolila da joj pomognemo. Otvorili smo
joj ne samo vrtna vrata ve i vrata od kue. Kada
smo joj ispriali da emo sljedei dan zajedno
sa svim drugim zainteresiranima posjetiti kuu,
pozvala nas je da je odmah razgledamo. Na taj
smo nain dobili sasvim privatan razgled kroz
nau kuu.
130

Kua je bila upravo ono to smo traili. Bili

smo oduevljeni. U mislima smo ve radili po
djelu prostorija i znali gdje emo postaviti koji
komad namjetaja.
No, nismo jo bili toliko daleko. Starija gospo
a nije eljela napreac donositi odluke, ali kako
je simpatija bila obostrana, htjela je nazvati svog
sina koji brine o kui. Sljedeeg smo dana imali
priliku upoznati cijelu obitelj, prije nego to su
stigli drugi zainteresirani. Bilo je krasno poslije
podne i svima je bilo jasno da bismo upravo
mi trebali dobiti kuu u najam. Iako su drugi
kasnije nudili znaajno vie novca te vjerojatno
i sigurniji izvor prihoda, uskoro smo u rukama
drali ugovor o najmu.
udo? Sluajnost? Ili isporuka nae elje?
Meutim, postojao je veliki problem. Kua
e biti na raspolaganju tek za tri mjeseca, jo
je posve namjetena i stanari nemaju nikakve
mogunosti da se ranije odsele iz kue.
No, ak ni to nije predstavljalo potekou.
Imali smo doputenje da odmah unesemo svoj
131

namjetaj u kuu, a u kratkom prijelaznom raz

doblju spavat emo u uredu.
Neto nakon toga stanari su se odselili, a mi
uselili, prije nego to je bilo planirano. U nau
prekrasnu prema eljama skrojenu i pravovre
menu isporuenu kuu.
Dogodilo se jo neto bolje. Ne samo da je
kua tono odgovarala naim predodbama te
da je moj ured doista bio udaljen tek tri minute
hoda ve su i vlasnici bili uistinu ljubazni i dragi,
a susjedi izuzetno dobronamjerni.
Michaela je, dakle, imala pravo. Isporuka uvi
jek stigne. Zato onda u to sumnjati?
Sumnja je neto poput
storniranja elje.

To bi sasvim sigurno postalo dijelom mojeg

iskustva da Michaela nije ostala toliko postojana
u svojoj elji.

utljivost
Vrlo znaajna stvar za uspjeh elje jest da nikome
o tome ne govorimo. Ni s kim ne govorite o
svojoj elji dok se ona ne ostvari.
Energija se raspruje stalnim raspredanjem. Uz
to, na taj nain vrlo brzo zazivamo protivnike,
zavidnike i sumnjiavce te njihovu vjerovanju i
uvjerenjima nepotrebno dajemo prostora.
Prianje o vlastitoj elji slabi njezinu snagu.

Zbog ega?

Sumnja je poput protuelje. Sve to smo na

ruili ponitavamo. Sumnja alje informaciju da
iz svega ionako nita nee proizai. elja tada
jednostavno glasi: Nije dobro. Svemir e ispo
ruiti ono to je potvrda nae predodbe, a to je
da se ionako nita nee dogoditi.

Sve doista velike ideje nastaju u ozraju utnje.

Svaka ideja je ispoetka tek impuls, misao koja
e, ako je ne uhvatimo, ponovno nestati. Isprva
imamo samo predodbu koja e se polako sve
vie konkretizirati i rasti dok je nakon nekog
vremena neemo vidjeti u mislima kao jasan

132

133

proizvod ili objekt. Tek kada je vlastita predodba

o njoj uvrena, iz nje rastu i proizlaze vee
vizije i konkretni planovi.
Kada je vlastita predodba postala dovoljno ja
ka, s njome izlazimo u vanjski svijet kako bismo i
druge uvjerili u svoj projekt, zarazili ih euforijom
i uinili naim saveznicima.
Da to uinimo prerano, sami jo ne bismo
bili dovoljno stabilni. U tom bi nas stadiju ve
nekoliko neljubaznih ili runih i negativnih rijei
vjerojatno dovelo do odustajanja od projekta.

reni u svoju inferiornost da uope vie ne bismo

dopustili sebi da razvijemo nove vlastite ideje ili
koncepte.
Poelimo li neto, javlja se jo jedan aspekt.
Pribojavamo se da e nas smatrati posve ludima.
Kome da ispriamo neto toliko otkvaeno?
Bojimo se da e nas odjednom proglasiti lu
acima i ezotericima te da nas vie nitko nee
ozbiljno shvatiti.

No, ako rastemo zajedno sa svojom idejom, te

ako smo dovoljno snano srasli s vlastitim plano
vima, tada se ideja ve poinje konkretizirati pa
se za nju uistinu moemo angairati i aktivirati.
Unato vjetru u prsa i protivnicima.

A tko e nas, posve sigurno, najvie ismijavati?

Oni u ijim ivotima nema reda pa zato ne ele
da nama bude bolje. Ako oni ne vjeruju, neka
se ni u naim ivotima nita ne dogaa. Stoga
je bolje utjeti.

Svi veliki izumitelji ovoga svijeta mogu po

tvrditi taj proces. Dranje u tajnosti, odnosno
diskrecija nije vana samo zbog opasnosti od
krae ideje ve i zato to nam treba vremena
da postanemo dovoljno samouvjereni. Tko bi se
elio sramotiti idejama koje se ne mogu ostvariti?
Sljedei bismo put jo manje vjerovali svojim
idejama te bismo prije ili kasnije bili toliko uvje-

Kada skupimo dovoljno iskustva i kada nam

se pokoja elja moda i ostvari, tada s nekime
moemo podijeliti novost. Znamo snagu svojih
misli. Za nas vie ne postoje sluajnosti. Na
primjer druge ljude moe ak i ohrabriti.
No, dok ne doe do toga, svoje bismo elje
trebali u tiini ponavljati to ee. Najbolje da

134

135

uveer prije spavanju, kao i ujutro poslije bu

enja, ponovimo formulaciju. Ako zaspimo sa
eljom na usnama, tada e naa podsvijest dalje
nositi tu elju. Moda ak usnemo o tome pa
pri buenju potvrdimo koliko je udesan osjeaj
znati da se tvoja elja ve obrauje. Ako uz to
ujutro jo provedemo minutu u mirnoj posvee
nosti svojoj elji i afirmacijom zaponemo dan,
tada e nas pozitivna energija pratiti cijeli taj dan.

neoekivano za mnoge i u potpunosti paralizirao

cijelu zranu luku. Za nekoliko sati strpljivog
ekanja snjena je meava donijela toliko snije
ga da je naposljetku cijeli aerodrom morao biti
zatvoren za promet. Situacija je bila beznadna.
Dijelilo se pie te pokrivai i jastuci za no.

Zrana luka Amsterdam zatvorena za promet

Bezbroj je ljudi bilo ljutito, bijesno, premoreno

i u svaalakom raspoloenju. No, njihov negati
van stav prema nepromjenjivim okolnostima nije
im pomogao da ugodnije provedu no. Tisue
njih stajale su oko altera za karte, tisue njih
pokuavale su doi do svoje prtljage spremljene
negdje u trbusima zrakoplova. Nitko uistinu nije
znao to se dogaa i svi su bespomono tumarali
uokolo.

Uspjeno eljenje djeluje u svim situacijama. Na

ravno, posebno onda kada stvari u ivotu nisu
ba bajne. No, ponekada ba u takvim situaci
jama posve zaboravimo poeljeti neto pa se
uurbano borimo. Mogue je brzo se maknuti
od te besmislene trke.

Isprva sam se slino osjeao i jednako pona

ao. Dopustio sam da i mene zarazi uurbanost
i uzrujanost. Sljedei sam dan imao nekoliko
vanih dogovora na koje vie nisam mogao stii.
Poeo sam se preznojavati u debeloj jakni i gubiti
u bezbrojnim bespotrebnim radnjama.

Takva mi se situacija dogodila u zranoj luci

u Amsterdamu. Ogroman snijeg pao je posve

Odjednom sam se opet prisjetio uspjenog

eljenja. to se ne moe promijeniti, ne moe se
promijeniti i gotovo. Uivaj ivot u svakome tre-

136

137

Neke elje se, naravno, ostvare odmah. U pot

punoj tiini putamo da nas jednostavno dovedu
do pravog mjesta u pravo vrijeme, kao to se to
nedavno meni dogodilo.

nutku, zadri dobro raspoloenje i jednostavno

narui uvijek najbolje rjeenje. Pravilo se moglo
primijeniti i na situaciju te noi.
Moja narudba bila je posve jednostavna i
glasila je: Za ovu no imam prekrasnu mirnu
hotelsku sobu i dobit u najbolju moguu priliku
da se vratim u Mnchen. Sada sam otvoren i
spreman za te informacije.
Zahvalio sam jo na ispunjenju elje, time,
dakle, zakljuio elju i bio spreman zaboraviti
hitnost vlastite situacije. Znao sam da u biti
zbrinut te da se o mojoj dobrobiti vodi briga.
Prvo sam sjeo i u miru promatrao neobina
dogaanja. Ne dogaa se svaki dan da zrana
luka bude zatvorena za promet. Mogao sam vi
djeti stvari koje prije nikada nisam doivio. I
tako sam odjednom uoio prekrasnu igru. Dok
se nebrojeno mnogo ljudi svaalo tko e dobiti
zrakoplovne karte za sljedei dan, iako nije bilo
sigurno da e sljedei dan zrana luka ponovno
biti otvorena za promet, sjeo sam i pio kavu. Na
prosto sam znao da e mi se dogoditi ono pravo.
138

Iako je hotel u zranoj luci zbog popunjenosti

bio zatvoren kao i hoteli u blizini, postajao sam
sve mirniji. Ljudi su bili oajni, djeca su plakala,
inilo se da je situacija svakom minutom koja
je prolazila postajala sve bezizlaznija. Rent-acar agencija takoer je zatvorila vrata jer su sva
raspoloiva vozila bila iznajmljena. Moj se razum
javio za rije i izgrdio me to se pravodobno
nisam pobrinuo za najam auta, ali jo sam uvijek
bio miran. Unajmiti vozilo nije mi se trenutano
inilo najsretnijim rjeenjem.
Postao sam gladan, lutao naokolo te se, dr
ei u ruci alicu kave, naslonio na neki ank
i promatrao masu nervoznih i uurbanih ljudi.
Odjednom se neka ploa preklopila, staklo se
pomaknulo u stranu, a jedan me enski glas
upitao kamo elim.
Bio sam naslonjen na alter za karte. U Miin
chen, odgovorio sam zapanjeno.
7.03, s jednim presjedanjem, uzvratila je
dama i prije nego to sam bilo to mogao odgo
voriti, gurnula prema meni kartu za vlak. Sutra
rano ujutro moete putovati odavde ili s glavnog
kolodvora u Amsterdamu.
139

Bez dugog razmiljanja kupio sam kartu i

iza sebe ugledao beskonano dugu kolonu ljudi
koji ekaju u redu. Kada sam se prislonio na
zatvoreni alter bio sam jedini gost, a sada je
bio prenapuen ljudima. Zadnji u redu morali
su sigurno ekati na red barem jo sat vremena,
ako ne i due.
Budui da nisam znao to da radim do 7 sati
ujutro, etao sam naokolo i bez neke stvarne
namjere siao na donji kat. Ondje je stajao vlak
na kratke relacije koji je vozio u Amsterdam,
stanica Glavni kolodvor. Uao sam u njega. Iste
sekunde vlak je krenuo. Kondukter me upitao
gdje u prenoiti i preporuio mi, a da ga to
nisam upitao, hotel udaljen deset minuta hoda
od Glavnog kolodvora, u jednoj od pokrajnjih
uliica, jer su svi drugi hoteli zasigurno prebukirani zbog iznenadnih snjenih padalina.

hotel i dobio zadnju sobu. Zadnju raspoloivu

sobu te veeri. Prekrasnu, veliku i mirnu sobu.
Naruio sam si neto za jelo i kao krunu uspjene
veeri ak i au ampanjca.
Bez dugog ekanja u redovima i borbe s dru
gim putnicima za mjesto, brzo i neproblematino
pojavilo mi se najbolje rjeenje za ovu no.
Bio sam znatieljan hoe li vlak zaista biti
prava i najbolja mogunost.
Sutradan, ranom zorom, vidio sam putnike
kako spavaju u hotelskom predvorju te saznao
da je zrana luka jo uvijek zatvorena za promet
te da e najvjerojatnije ostati zatvorena do kraja
dana. Neki putnici su ak do etiri sata ekali u
svojim avionima dok umorni i razoarani nisu
ponovo morali izai iz njih.

Na kolodvoru je oko jednog taksija stajalo

trideset do etrdeset ljudi i meusobno se prepiralo. Vidio sam kako su putnici u dva hotela na
kolodvoru bili odbijeni te su s tekom prtljagom i
traeim pogledom izali iz hotela. Miran u dui
gacao sam putem na koji su me naputili, naao

U mom vlaku za Njemaku sjedili su suputnici

koji su cijelu no proveli u prekrcanom predvorju
kolodvora i od njih sam saznao da su svi oni koji
su se noas uspjeli dokopati auta ve nakon ne
koliko kilometara morali okrenuti i vratiti jer su i
autoceste bile zatvorene za promet. To je znailo
da je vlak ne samo najbolja ve uistinu i jedina

140

141

mogunost da taj dan stignem iz Amsterdama

u Mnchen.
Bez uspjenog eljenja vjerojatno bih bio pro
veo grozomornu no te bih uzalud strpljivo ekao
zarobljen u zranoj luci. A ovako sam naspavan,
sretan zbog dobrog doruka u vagon-restoranu,
sjedio u vlaku dok su pokraj mene prolazile slike
bijelih snjenih krajolika.
Svatko uvijek sam odluuje hoe li neku situ
aciju uistinu smatrati groznom ili divnom. Hoe
li ona voditi k jo jednom porazu ili e se razviti
u neto bolje.
Stvari su onakve kakve jesu. U svakoj je sekun
di mogue odluiti hoe li nam raditi u korist ili
nam initi tetu. Kljuan je nain promatranja
stvari. Moj je ivotni stav da uvijek oekujem
samo najbolje. A to mi najlake polazi za rukom
uspjenim eljenjem.

142

Pravilo broj 6

Biti otvoren za sluajnosti

Nije uvijek mogue zamisliti nain na koji e

uslijediti isporuka. elja se gotovo uvijek ispuni
na nain na koji to nikada ne bismo smatrali
moguim. Dakle, treba samo biti spreman na
ostvarenje elje. Ako stalno gledamo u smje
ru iz kojeg oekujemo isporuku, moglo bi se
dogoditi da propustimo dostavu, jer vrebamo
na ostvarenje narudbe iskljuivo na nain koji
odgovara naem skromnom daru predodbe. No,
svemir je mnogo domiljatiji. Rado emo rei
da se dogodilo udo jer smo posve iznenaeni
time da odjednom u naem ivotu postoji toliko
sluajnosti kojima se ostvaruje naa elja.
143

Svemir isporuuje na iznenaujui nain

U stvarnosti se jednostavno samo materijalizira
naa elja. To se dogaa esto na nain s kojim
nismo raunali. To nam mnogo kazuje o vlastitoj
moi predodbe, no ne i o mnogobrojnim mo
gunostima koje su put prema ostvarenju elje.
Poelimo li, primjerice, novac, trebali bismo u
potpunosti ostaviti otvorene sve mogunosti na
koji e nain novac nai put do nas. Meutim,
ako smo uvjereni da e nam teta Erna dati eljeni
novac, tada sami sebe svojim uvrijeenim pre
dodbama sprjeavamo u prepoznavanju prave
isporuke.

Naa energija elje ne uvjerava nikoga ni u to,

ve je vie neka vrsta svemirske trailice.
Kako ne moemo znati to ili tko e nam
odgovoriti na elju, nemamo naravno ni pojma
iz kojeg e smjera stii novac. Kako nemamo
pojma, prilino je glupo odrediti kojim emo
smjerom poi. A ipak to inimo. Samog sebe
uvijek iznova uhvatim kako imam posve jasnu
abloniziranu predodbu te stoga esto ne primi
jetim odmah na koji se nain moja elja ostvarila.
Gdje li je zapela moja naruena elja?
Ili Sjedim u krivom vlaku!

Teta Erna nam moda uope ne eli dati no

vac. U tom sluaju ne moe ni uhvatiti nau
misaonu eljenu energiju. Jednostavno ne rezo
nira s njome. Naa se odaslana energija stoga ne
zadrava kod tete Erne, ve se stalno iri dalje,
sve dok ne naie na neto to proizvodi jednake
titraje i odgovara.

Sve ee putujem vlakom umjesto zrakoplovom.

Smatram da se vrijeme moe bolje iskoristiti.
Najee neko vrijeme sjedim u vagon-restoranu
te potom na svom laptopu pogledam neki film. I
ovaj sam put imao namjeru uiniti isto. Ujutro,
kada izaem iz kue, hitro formuliram svoju
elju i poaljem je u svemir. Prvo sam poelio
kavu i kola, a zatim sam htio pogledati jedan
film te sam sa sobom ponio sve potreptine za

144

145

Svemir uvijek bira najbri

i najlaki put.

to. Moj laptop i jedan film na DVD-u. U ICEvlakovima postoje utinice sa strujom. No, ja
sam odjednom sjedio u IC-vlaku. Ondje nema
ni restorana ni utinica. Vlak je, osim toga, bio
sasvim pun. Jedino slobodno mjesto nalazilo se
za stolom, a s druge strane stola sjedili su ljudi
koji su ljubazno piljili u mene. Moja narudba,
pretpostavljam, ovaj put nije pristigla? Kada je
vlak ve bio toliko napuen ljudima, bilo bi bolje
da sam sjeo u neki kut, a ne ovdje, u sredinu
velikog vagona bez odjeljaka?
Kako god bilo, nikako nisam bio zadovoljan
svemirom. Potiho sam se u sebi svaao sam
sa sobom. Odjednom je mukarac preko puta
udario koljenom o neto te trljao bolno mjesto.
Utinica, mrzovoljno je mrmljala njegova ena.
Kome li je potrebna utinica?

ne. Kao i kolae. Jer kava bez kolaa nije prava

kava, rekao je mukarac smijui se i poelio mi
mnogo zabave pri gledanju filma.
Narudba je bila predana i svemir ju je ispo
ruio. Moja predodba se moda pomalo razli
kovala od uobiajenih, ali isporuka je promptno
pristigla. I upravo to je zabavno kod uspjenog
eljenja. elje se uvijek ispunjavaju, potrebno
je samo vjerovati i biti budan, jer e isporuka
najee uslijediti na neoekivani nain.
Ali kako prepoznati isporuku?

Intuicija

Meni! kriknuo sam u sebi i iznenaeno

pogledao ispod stola. Doista, ondje se nalazila
utinica. Imao sam struju za svoj film. No, upra
vo je tada vapski brani par izvadio koaru sa
zalihama hrane. Nevjerojatno, ali prostrli su stol
za sebe, a jednu alicu za kavu stavili i pred me-

Na koji se nain ispunjavaju nae elje? Sasvim

sigurno drukije od oekivanog. Nije naalost
uvijek ba tako da poelimo neto te da nam to
doleti odozgo na stol. Kako se sve uvijek vrti oko
energije, ponekada nas ona samo vrlo njeno
povede za ruku. Onamo gdje se se moe pronai
eljeno. No, na koji nas nain vodi?

146

147

Ponekada to moe biti samo razgovor koji

nakratko uhvatimo u prolazu, a nama sadri
neto bitno. Moda je rije o nekoj misli koja
nas dublje zaokupi. Ili iznenada poelimo da
idemo drugim putem nego onim uobiajenim i
sluajno sretnemo starog poznanika koji nam
sluajno ispria kako bismo nekoga trebali
upoznati. I neobino je to upravo ta osoba
posjeduje ono to elimo. Stan, alat za zaepljenu
cijev odvoda ili poznaje nekoga tko nam moe
popraviti kvar na raunalu. Ili se netko udari
u koljeno kako bi drugome pokazao skrivenu
utinicu.
Energije upravljaju, vode, vuku nas prema na
prijed? Potrebno je biti otvoren za to. Ako smo
odaslali elju, na snazi je pravilo da moramo biti
vrlo pozorni i budni. U tom emo sluaju primiti
sve potrebne informacije.
Najsigurniji put vodi preko intuicije.
Intuicija, to je to?

ono to nam odgovara. Bez obzira na to koliko

nam se to u prvi trenutak uinilo udno, ne
ugodno ili smijeno. Inuticija nije nita drugo
nego spontano postupanje. Kada nekome padne
na pamet to eli napraviti, tada to uini. Ne
traimo razloge za ili protiv toga. Ne vaemo je
li to pametno ili ne. Slijedimo impuls.
Intuicija je suprotnost razumu. Ne moemo
razmiljati o njoj. Intucija nije logina posljedica
intenzivnog razmiljanja. Intuicija nadilazi osje
aje, nadilazi emocije.
elimo li posluati glas intuicije, moramo plu
tati. Ne biti usredotoeni na neki cilj. Stoga, ako
ne preispitujemo i ne vrednujemo, ako pripazimo
na tihe i mirne misli kojima emo se baviti, ako
zastanemo u trenutku, ako ne ustrajemo u pro
losti i ne oijukamo s budunosti, doi emo u
kontakt sa svojom intuicijom.

Intuicija je prihvaanje samog sebe.

Nain djelovanja intuicije

moe se razviti samo u sadanjosti.

elimo li uspostaviti kontakt sa svojom intui

cijom, ne moramo initi nita drugo ve slijediti

Pomou intuicije djelovanje postaje spontano,

a povjerenje u mo vlastite spoznaje raste. Umje-

148

149

sto da se sami suoimo s izazovima svakidanji

ce, doputamo da nas energija nosi do eljenog
odgovora. Nije rije ni o emu, ve o tankoutnoj
energiji koju smo odaslali te je sad ponovno
primamo. Vraajui se k nama, sada nas vodi
onamo gdje emo dobiti ono to prieljkujemo.
Jednostavno reeno, ono to nas vodi jest vlastita
sposobnost anticipiranja dogaaja.

Mnogo sam puta posve svjesno donio odluke

protiv vlastite intuicije, isporuka je unato tome
stigla.
Ponekada i sa zakanjenjem.
Slijede dva kratka primjera na koji nain in
tuicija konkretno i izravno djeluje.

Naravno da smo isprva jo nesigurni. Kao i za

sve, potrebno je neto vjebe i iskustva. No, iako
je ispoetka teko razaznati na koji nain osjea
mo intuiciju, nakon kratkog vremena prihvaanja
razvit emo dobar nos za snanog saveznika
na naoj strani. Ubrzo emo srasti u jedinku.
Nismo vie sami. Nikada vie. U nama postoji
via instancija koja nas vodi prema eljenom
odgovoru.

Kada poelim posebno brzu isporuku, tada

naruujem preko pitanja. Gdje li u nai to
to elim? ili Kako da najbre doem do ...?
Energiji koju sam poslao svjesno dajem zadatak
da se javi mojoj intuiciji.

Bez brige, uspjeno eljenje djeluje uvijek. I bez

intuicije. S intuicijom djeluje znatno bre. Naa
je intuicija jednostavno neto poput potanske
adrese na koju se alju informacije po koje emo
doi.

Prije mnogo godina, kada jo nisam bio pun

pouzdanja u svoju intuiciju, znao sam katkada
teko prepoznati znakove. esto nisam znao
umiljam li si neto ili me vlastiti um posve
svjesno sili prema odreenom smjeru.

150

151

Ekspresna isporuka

Tada se opustim i oslukujem i najtie znako

ve. Ponekada je odgovor reenica koju u kafiu
izgovori gost pokraj vas ili naslov u nekim novi
nama ili tekst neke pjesme na radiju.

Sjeam se jo vrlo dobro vremena kada sam

se unato svom poslovnom uspjehu osjeao sve
osamljeniji i prazniji. Tada je moja duboka elja
bila samo shvatiti smisao svog ivota.
Prisjeam se kako sam sjedio u kafiu u
Schwabingu* i uzalud naglas razmiljao: emu
zapravo sva ta muka? Gdje lei smisao mog dje
lovanja? Bio sam uistinu ljut. Spreman sam za
odgovore, ali neka stignu to bre.
Tada sam na jednom stolu otkrio stari izguva
ni raun kojem nisam pridavao nikakvo znae
nje. Platio sam i na izlasku iz kafia konobar mi
je rekao da sam neto ostavio. Mislio je upravo
na taj stari izguvani raun. Bio je to raun iz
jedne knjiare u blizini. No, jo uvijek nisam ui
stinu bio zaintersiran. (Kao to sam rekao, nisam
jo bio vjet u prepoznavanju znakova.)
Neto kasnije, zaustavio me prolaznik i upitao
za ulicu koju nisam poznavao. Niti dva koraka
kasnije sjetio sam se da se tako zvala ulica u ko-

Schwabing dobrostojea etvrt u Mnchenu poznata po kafii

ma, barovima, restoranima, mjestima za izlazak, (nap. prev.)

152

joj se nalazi knjiara iz koje je raun. Konano

sam postao znatieljan i poao onamo. udna
trgovina. U izlogu su se nalazile zvune zdjele, a
pri ulasku mi je ususret stigao mali dimni oblak
mirisnih tapia. Bila je to jedna od prvih ezo
terinih knjiara u Miinchenu. Dotada nisam
uope znao da postoji neto takvo. Kasnije e
to postati moja knjiara u kojoj sam stalni gost.
Nesigurno sam prolazio pokraj polica s knji
gama. Ondje su stajali autori o kojima dotad
nita nisam uo. Nisam imao pojma koju knjigu
da kupim niti sam znao zato se uope nalazim
u toj trgovini. Tada se prema meni okrenula
ena kratko oiane kose u smijenim arenim
pamunim hlaama i rekla mi: Morate proitati
ovu knjigu, odlina je. S mudrim smijekom
pokazala mi je knjigu na polici.
Kupio sam tu knjigu, vie iz pristojnosti,
a manje iz znatielje. Ta je knjiga iz korijena
promijenila moj ivot. Bio je to Prirunik za
viu svijest Kena Keyesa. U knjizi su se nalazili
odgovori na sva moja pitanja. Pomou te sam
knjige odjednom shvatio smisao svog djelovanja.
153

No je li to ustinu bilo uspjeno eljenje pa me

tog poslijepodneva neka via sila dovela do te
knjige?

narij. Radilo se o ulozi mog ivota. Rekla mi je

da se odmah uputim k njoj pokupiti knjigu.

Znamo na koji nain djeluje razum. Sumnja

i neprestano tvrdi da je sve tek neprekidni niz
sluajnosti. Nedugo nakon toga ponovno sam
elio pronai odgovore na neka pitanja. Bio sam
u potrazi za knjigom koja bi trebala imati po
djednako intenzivan uinak na moj ivot.

Na povratku ponovno mi je na pamet pala

moja elja. U toj sam je uurbanosti u potpunosti
zaboravio. inilo se da je i svemir zaboravio na
mene. Gdje li se samo nalazila moja knjiga?

Ovaj sam put bio mnogo izravniji i odvaniji u

formuliranju svoje elje. Htio sam jo istog dana
u rukama drati takvu knjigu i oekivao sam
da e mi netko priopiti naslov knjige. Nisam
elio da me ovaj put sudbina tek tako uvjeri u to.
Nisam htio izai iz kue. Nisam uope osjeao
potrebu da izaem.
Sat vremena kasnije nazvala me moja agenti
ca. eljela je doznati jesam li konano proitao
scenarij za novi Tatort*. Naravno da ga nisam
proitao jer ga uope jo nisam dobio. Bila je
zgroena. Ve sam odavno trebao proitati sce*

Tatort dugovjena njemaka kriminalistika serija (nap. prev.)

154

Tog sam se poslijepodneva otiao proetati po

ulici Leopold. Naravno da sam bio vrlo pozoran
i budno pazio na znakove. Moda e mi netko
neto rei. Ili u u prolazu uloviti fragment ree
nice koja e sadravati naslov knjige?
Nita se slinog nije dogodilo. Sjeo sam na
klupu i itao svoj scenarij. Tada sam ugledao
jednog malog djeaka. Stajao je plaui pred ne
kakvom trgovinom jer nije mogao otvoriti vrata.
Pomogao sam mu. Bila je to knjiara, ne, ovaj put
nije bila rije o ezoterinoj knjiari, ali sam zato
ni tri koraka od blagajne doivio mali ok. Ondje
je u mene zurila knjiga s naslovom Scenarij za
majstorstvo u ivotu. Bila je to knjiga koja e
me pratiti vie od godinu dana mog ivota. Imao
sam osjeaj kao da je Ron Smotherman napisao
tu knjigu iskljuivo za mene.
155

Nije li moja agentica rekla, da moram proitati

scenarij jer je to uloga mog ivota!
Isporuka uvijek stigne na odredite. Ako ni
smo dovoljno tankoutni, tada e se paket
nosati za nama toliko dugo dok vie neemo
moi uzmai. elimo li pak isporuku primiti to
bre, valja biti pozoran.

Pravilo broj 7

Prepoznati istinske, velike elje

elje su toliko raznolike koliko i osobnosti sva

koga od nas.
Netko bi rado nauio plesati, no nikada za to
nije imao vremena ili ima dvije lijeve noge. Net
ko drugi u potrazi je za pravim prijateljima jer
sve jae osjea njihov nedostatak u svom ivotu,
dok netko trei ezne za idealnim partnerom.
Pri tome nijedna elja nije vea ili manja, va
nija ili vie za odbacivanje od one druge. Bez
obzira na to jesu li elje razumne ili ne, ine li se
umu logine ili ne. Svaka elja nam jednostavno
pokazuje nedostatak koji osjeamo u odreenim
segmentima svog ivota.
156

157

U meuvremenu smo nauili kako nam se e

lje ostvaruju. Ostaje razjasniti bitno pitanje hoe
li se ispunjenjem nae elje ukloniti nedostatak
koji osjeamo. Ili e se problem ubrzo pojaviti na
nekom drugom mjestu? Stvarno je pitanje dakle
na to nas eli upozoriti nedostatak koji osjeamo
u svojem ivotu?
Ono to elimo jest promjena. Neto u naem
ivotu nam se ne svia i ne znamo kako bismo
to na normalan nain promijenili. Najee
isto tako ne znamo kako emo se osjeati nakon
to se elja osvari. Hoe li na ivot time uistinu
postati bolji?

Koje mi elje odgovaraju?

No to to drugi neto smatraju izvrsnim jo

uvijek ne znai da je to ono pravo za nas. to
emo uiniti kada se dogodi ono za im ezne
mo? Kada se, dakle, ostvare elje koje nam uope
ne pristaju?
Prije nego to neto poelimo, morali bismo
sami sa sobom razjasniti to uistinu trebamo u
ivotu. Hoemo li se tada uistinu osjeati bolje,
prihvaenije, voljenije ili sretnije?
Ostvarenje nekih elja moe nas staviti pod
veliki pritisak. Posao iz snova moda nas moe
pretjerano opteretiti, elja za djecom moda e
se ispuniti prije vremena, a zbog dugo oekivane
promjene stana moda izgubimo prijatelje.
elje koje se ispune
mijenjaju nas zauvijek.

Ovo je vrlo znaajno pitanje. Nema nikakva

smisla eljeti neto to uope ne odgovara naoj
stvarnoj prirodi. Unato tome, veina nas prielj
kuje upravo to. esto poelimo neto samo zbog
toga to i ostali to ele ili to ve posjeduju. esto
trimo za idealom koji uope nije na.

No, jesmo li uistinu spremni za promjene i

njihove posljedice? Naa prekrasna ljubavna afera
za kojom smo dugo eznuli moda e nas suoiti
sa strahom kako nismo dostatni ili strahom od
gubitka osobe za kojom smo dugo udjeli. Mo
da se uope neemo usuditi voziti velik auto ili

158

159

zbog njegove dojmljive veliine nikada neemo

pronai parkiralino mjesto. Moda neemo
moi ni znati izai na kraj sa slavom koju smo
prieljkivali i s pozornou koja dolazi s njom.
Snovi koji se ostvare nee nas ba uvijek pri
bliiti stvarnoj srei. Prije nego to se usudimo
ostvariti svoje velike elje, trebali bismo znati to
uistinu oekujemo od njih.
Svaka uspjena elja mijenja i nae ivotne
uvjete. Stoga bismo trebali pozorno provjeriti
jesmo li uistinu spremni za promjenu. Moda
naa enje ide u odreenom smjeru, ali mi jo
nismo uistinu spremni ispuniti novu ulogu koja
nas oekuje.

dan moe raditi i initi to ga je volja, no je li

nam to uistinu cilj? Moda e nam nedostajati
na stari stan, susjedi, kolege.
elji za novcem ne moe se nita prigovoriti,
no treba biti naisto sa injenicom da svaka elja
za sobom nosi i odreene posljedice. Moda je
stoga mnogo vanije da razmislimo o uvjetima
ivota koje bismo eljeli stvoriti. Jer mnogo novca
jo uvijek nije jamstvo da emo biti sretni. Mnogi
milijunai koji su se obogatili dobitkom na lutriji
bili su ve nakon nekoliko godina ponovno si
romani poput crkvenih mieva i nesretniji nego
ikada prije.
Iz tog smo razloga Michaela i ja sklopili mali
deal sa svemirom.

Na deal sa svemirom

elja za novcem
Dobiti mnogo novca znai takoer odrei se uo
biajenog okruenja jer si sada moemo priutiti
kuu. Moda emo izgubiti posao jer nam napro
sto vie nee biti potreban ili u njemu neemo
vidjeti neki dublji smisao. Naravno, ovjek cijeli
160

Nakon to smo u roku od godine dana dobili

dva auta, uspjeno eljenje uvelike nas se dojmilo.
Zato uvijek posebno naruivati? Nije li mogu
trajni nalog?
Michaela i ja smo nakon toga poeljeli da se
vie nikada ne moramo brinuti zbog novca. Nov161

ca jednostavno treba biti dovoljno. Ne previe,

da bismo i nadalje osjeali dovoljno radosti i
motivacije za svoj posao, ali ni premalo, molim.
Novca bi u naem ivotu svakako trebalo biti
dovoljno kako bismo ostvarili ono za im e
znemo. Bila je rije o svojevrsnom dogovoru sa
svemirom. Radit emo ono to nam donosi tijek
ivota, a svemir e se ubudue pobrinuti da nam
redovito pristiu novana sredstva.
Imetak treba sluiti nama,
a ne mi imetku.

Od toga dana kod nas vie nikada nije bilo po

stavljeno pitanje novca. Novac naprosto pristie
u na ivot. Ponekada i na posve neoekivane
naine.

No, novac je samo jedna strana blagostanja.

Istinsko bogatstvo sadri znatno vie. Da bismo
zaista bili sretni kada elimo, morali bismo mi
sliti i na sljedee aspekte:
Zdravlje
Krasna veza
Zanimanje koje nas ispunjava
Pravi prijatelji
Dovoljno vremena za sebe i druge
Unutarnji mir i spokoj
Ovaj bi se popis mogao proizvoljno produiti.
Vano je znati da je stvarno bogatstvo mno
go vie od novca. No, novac, lova, i te kako je
dobrodoao sastojak za vie veselja i unutarnje
slobode u ivotu.

Kada zaponemo sa eljenjem, ubrzo postaje

jasno: neemo postati bogati jer mnogo radimo,
ve zato to smo to poeljeli i prizvali u svoj
ivot. Samo ako smo uvjereni da to zasluujemo,
bit emo uistinu otvoreni i spremni za eljenu
isporuku.

To je vjerojatno najvea elja svih ljudi: pronai

nekoga s kime emo podijeliti dobro i zlo, neko-

162

163

Veza iz snova

ga tko nas razumije, s kime se osjeamo voljeno

i prihvaeno. elja za partnerom vjerojatno je
ona koja na na ivot ima dalekoseni utjecaj.
Upravo pri elji za odgovarajuim partnerom
vano se upitati: to uistinu elim? odnosno
koje osobine treba imati dotina osoba. Kao to
smo paljivi pri odabiru branog druga, tako
bismo paljivo trebali birati i elje koje elimo
ostvariti.
Zato provjeri, to uistinu eli
jer e ti se to i ostvariti.

Podjednako je vano i preispitivanje vlastitih

motiva: Zato prieljkujem partnera, to mi
mora donijeti? Najee nam ono to izvana
prieljkujemo zapravo nedostaje u nutrini.
Glasi li moja elja, primjerice: elim nekoga
tko e me bezuvjetno voljeti, tada to u stvarno
sti znai: Nisam voljen. Nisam vrijedan ljubavi.
Ne volim samog sebe. Mnogi samo zato tragaju
za partnerom koji e ih bezuvjetno voljeti jer ne
vole sami sebe. U stvarnosti bi polazna toka
elje zapravo trebala glasiti: Vrijedan sam ljubavi
164

ovakav kakav jesam. Prihvaam sve svoje mane i

pogreke te se prihvaam ovakvim kakav jesam.
Jedinstven sam i lijep i svaki dan sve blii svojoj
ljubavi. Svojom ljubavlju prema sebi privlaim
osobu koja e me promatrati istim oima kao i ja
sebe. Otvoren sam i spreman k sebi pustiti ljubav
prema sebi, kao i ljubav druge osobe. Prepreka
ma i blokadama u sebi ne dajem vie snagu, a
ljubav u meni moe slobodno tei. Otvoren sam
i spreman da ljubav stupi u moj ivot.
Kada bih samo poelio nekoga tko e me vo
ljeti, a bez prihvaanja samog sebe, ne bih bio u
stanju primiti ljubav. Tek kada smo u sebi spre
mni, moemo prihvatiti sve to nam je potrebno.
Tada vie ne moram traiti jer e me nai. Ako
smo uistinu spremni, ono to u stvari traimo
pronai e nas.
Ipak, postoje elje koje uope ne djeluju.
elje, primjerice, ne smiju prisiliti druge osobe
da ine neto protiv svoje volje. Ne moemo
nekoga navesti da nas voli. Ili da uini za nas
neto odreeno.
165

Slobodna volja je iznad svega,

pa i iznad svake elje.

Dobro da je tako, jer bi u protivnom svatko od

nas mogao tota poeljeti i odjednom bismo bili
prisiljeni raditi neto to nam se uope ne svia.
Ali kako da pronaem osobu koja me voli?
Uspjenim eljenjem svakako neu uspjeti ve
zati uz sebe odreenu osobu koju sam odabrao,
a koju moj um smatra pravom. No, ako svojom
eljom u svoj ivot pozovem osobu koja titra na
istoj frekvenciji poput mene i koja e mi uzvratiti
ljubav, tada u sigurno pronai partnera koji mi
je ravan i koji mi odgovara.
Naruiti pravog partnera
Na predavanjima o sretnim vezama uvijek mi
iznova postavljaju isto pitanje: Kako da upo
znam pravog partnera i kako da ga privuem u
svoj ivot?

Moramo, naime, napraviti mnogo manje nego

to mislite. Moramo samo prestati hektino i
panino traiti. Jer upravo uurbana i nervozna
potraga pokazuju da zapravo nemamo povjere
nja. Duboko u sebi uvjereni smo da vie nikada
neemo nikoga sresti. Barem ne onu pravu ili
pravog. Potraga je suprotnost od pronalaenja.
Da bismo pronali, moramo otvoriti oi i srce i
biti spremni primati.
Uspjeno eljeti znai biti spreman
primiti sva uda u svoj ivot.

Potraga svakako sprjeava prihvaanje. Za

vrijeme potrage vezani smo uz posve odree
ni objekt ili cilj. Uz projekciju koju kreiramo u
svojoj ogranienoj svijesti i za kojom neumorno
tragamo. U naoj predodbi uvijek e postojati
netko tko je bez mane. Naravno, rije je o istoj
projekciji elje za osobom bez mana i mranih
strana. Tako neto ne postoji. Postoji samo u
naoj mati koju u svako doba moemo ukljuiti
ili iskljuiti ili promijeniti.

To je zapravo vrlo jednostavno. Toliko jed

nostavno da je veini nas nevjerojatno teko.

Traimo osobu koja e nam odgovarati. Dakle,

imat e mane posve sline naima. Da budemo

166

167

toni, zapravo tragamo za sobom jer se napo

sljetku ipak elimo zrcaliti u svom voljenom par
tneru. Mora nam biti slian. Mora rasti s nama
i promatrati svijet slinim oima. O najbitnijim
stvarima mora imati iste ili sline stavove kao
mi. O vjernosti, obitelji, ljubavi, Bogu, nainu
svladavanja ivota i njegovih nedaa.
Naa mata ovdje nam nee biti mnogo od
koristi. Neprestanom potragom sprijeit emo
pravu ljubav prije nego to emo je doivjeti.
Prije nego to poaljemo ovakvu sudbonosnu
elju, trebali bismo biti naisto to zaista elimo.
Razjasnimo jo jednom da narudba nije te
ka, ali ima veliku teinu za na ivot. elja je
vrlo znaajna za nas. Pogreke pri ispunjavanju
obrasca elje mogu, dakle, imati dalekosene
posljedice.

uistinu dobro doao. Ne elimo se dugo zadra

vati na njegovim osobinama, ve ga jednostavno
elimo imati. Iza toga se esto krije posve druga
ija elja. Vie ne elimo biti sami.
Prije nego to poaljemo svoju narudbu, tre
bali bismo biti naisto kakvog partnera stvarno
elimo imati u ivotu uza se.
Tomu e pomoi popis koji sam u svojoj knjizi
Pravila sree za ljubav detaljno opisao. Ovdje
u dati samo kratak saetak. Taj e nam popis
prilino brzo razjasniti to oekujemo od veze,
to smo spremni sami unijeti u vezu i kakav nam
partner najbolje pristaje. U svojim predavanjima
i u pojedinanim sesijama vrlo esto radim s tim
popisom jer je brz, uinkovit i jasan.

I unato tome, esto uope nemamo pravu

predodbu o tome kakav bi trebao biti na pra
vi partner. Iako mislimo da znamo to nam je
potrebno, nemamo pojma kakav bi nam partner

elimo li, dakle, pravog partnera, mora nam

prvo biti jasno za ime svemir umjesto nas treba
tragati. Tako je i nastao ovaj popis. Razvio sam
ga kada sam nakon bezbrojnih peripetija, ljubav
nih scila i haribda, poelio pravu partnericu za
svoj budui ivot. Tada sam se na neko vrijeme
povukao kako bih i sam shvatio kakva e mi
partnerica uistinu odgovarati.

168

169

Da bih dobio jasan odgovor, koristio sam ra

zliita pomagala i mogunosti te sam pritom
uvijek polazio od pitanja Kako u najbolje uoiti
tko mi uistinu odgovara?

Kako mi je svakim danom sve vie postajalo

jasno kakva bi trebala biti moja budua partne
rica, sve sam zapisao na poseban list papira i
odloio ga na dostojanstveno mjesto.

Tada mi je na um pala ideja da sastavim popis.

Jo me i danas zauuje na kakav se udesan

Da ukratko opiem to sam napravio:

Na velikom komadu papiru napravio sam
dva stupca. U prvom sam stupcu napisao koje
osobine oekujem od svoje budue partnerice.
Taj je stupac vrlo brzo bio u cijelosti ispisan te
prilino opiran. Sve moje elje i enje nale su
ondje svoje mjesto.
U drugom sam stupcu napisao to sam sve
spreman unijeti u vezu. I vidi uda, taj je stupac
bio znatno krai.
Ono to sam ne mogu unijeti u vezu, neu
u njoj ni pronai. Posve je oito da sam bio u
potrazi za partnericom s kojom u moi zajedno
razvijati sve ono to mi nedostaje.

nain ta elja obistinila.

Kako sam u svoj ivot privukao
pravu partnericu
Nekoliko sam tjedana vrlo paljivo razmiljao
o svojoj elji za odgovarajuom partnericom i na
temelju tih razmiljanja sastavio popis. Tek kada
sam bio posve siguran kakva e mi partnerica
najbolje odgovarati, predao sam svoj popis elja
svemiru.
Bilo mi je ve tada jasno da e moja elja biti
ispunjena.

Tko eli znati neto detaljnije o tome, neka

proita knjigu Pravila sree u ljubavi u kojoj
sam sve opirno opisao.

Da budemo iskreni, svemiru ba nisam olak

ao ispunjenje svoje elje jer sam se tada gotovo
posve povukao iz javnosti i nekoliko mjeseci pro
boravio gotovo iskljuivo u svom stanu. Iznimku

170

171

su inila moji svakodnevni dvosatni veernji

nastupi kada sam u kazalitu na Kurfrstendammu stajao na pozornici. Iznimka je bila i sveana
veera u veem krugu ljudi, na koju su me kolege
njeno prisilile otii jer su bili miljenja da mi ne
godi stalno samovanje u stanu.
Kako da svemir izvede moju elju?
Nekoliko tjedana kasnije zazvonio je telefon.
Bila je to ena s kojom sam na sveanoj veeri
prije nekoliko tjedana razmijenio nekoliko rijei.
Nisam se vie mogao tono prisjetiti njezina
izgleda. Samo sam jo znao da je plavokosa, vitka
i da je nosila debele naoale. No, od prve smo se
toliko dobro razumjeli da smo etiri sata telefo
nirali te sljedeeg dana preko telefona opet raz
govarali sedam sati. Kako se nismo mogli vidjeti
ni nai, jer je glumila u kazalitu u Bremenu, a ja
sam glumio u Berlinu, opet smo sljedeih dana
ponovno razgovarali sedam sati. Meu nama
je vladalo tako duboko razumijevanje u toliko
mnogo razliitih stvari da smo sljedee noi,
nakon daljnjih osam sati razgovora telefonom,
odluili da zajedno otputujemo na odmor. Osje172

aj zajednitva bio je toliko intenzivan da smo

sljedeeg dana preko telefona odluili da emo
ivjeti zajedno, a Michaela, smirena i spremna
rtvovati se, odmah je otkazala svoj posao i stan.
Dan kasnije odluili smo se vjenati, a da se
uistinu nismo dobro ni vidjeli.
Uistinu se nismo vidjeli? Moda ne tjelesno,
ali u dui smo poznavali svaki milimetar onog
drugoga. Jedno smo drugome sve ispriali. Nisu
postojale nikakve tajne. Jedno o drugome znali
smo ak stvari koje jo nikada nikome nismo
povjerili. Pokazali smo se. Otvorili smo vrata
svojeg tijela i due i bez zadrke ogoljeli duu.
Oboje smo znali da pripadamo jedno drugome.
Svi moji prijatelji smatrali su me posve lu
dim. Mislili su da sam u potpunosti poludio.
Pokuavali su me uvjeriti u suprotno. Uope ne
zna kako mirie, kakvog je okusa ni hoete li i
tjelesno nai zajedniki jezk? No, znao sam da
u, ako ne pruim ansu mogunosti da ivim
svoju pravu, veliku ljubav, cijeloga ivota aliti
za time. Uvijek kada neto drugdje ne bi dobro
173

funkcioniralo, pomislio bih na tu jedinstvenu

priliku, na svoj neuspjeh i neodlunost.
S druge strane, kakvom sam se riziku zapravo
izloio? Ako Michaela i ja uistinu neemo nai
zajedniki jezik tijela, tada emo imati ansu da
postanemo najbolji prijatelji. Jer u dui smo ve
bili saveznici. Mislila je poput mene, gledala je
svijet istim oima kao ja, imala je iste enje i na
de te je podjednako kao i ja bila spremna raditi
na sebi da bi sve mane bile zajedniki rjeene.
Kada sam se est tjedana kasnije, nakon mno
go telefoniranja, pojavio pred njezinim stanom
s kutijama za selidbu te je po prvi put uistinu
vidio, bio sam presretan. Prvo to sam pomislio
bilo je: Imao sam sreu. Michaela je bila najljep
a ena koju sam uope mogao zamisliti.
Najvie me iznenadilo to je Michaela, kada
sam kasnije ponovno pronaao svoj popis i po
gledao svoju narudbu, u svakom detalju tono
odgovarala mojim predodbama s popisa.

formulirali na svojoj narudbenici elja. Ne mo

emo ba misliti na sve. Ali sve to sam napisao
na svom popisu ostvarit e se.
Sluajnost? Tko jo uvijek u to vjeruje, taj neka
i nadalje svoj ivot prepusti sluaju i neka se
svojski potrudi. Znatno je jednostavnije uspjeno
eljeti i sam odluivati o svom ivotu.
Kao to to moj primjer zorno pokazuje, ne
smijemo oekivati da e isporuka uslijediti na
neki tono definirani nain.
Moramo biti spremni. Na se novi partner
moe sudariti s nama, prouzroiti nezgodu ili
nas tuiti. Tko kae da prvi susret mora biti po
zitivno obojen? Partner e svakako privui nau
pozornost.

Naravno da u kompletu uvijek dobijemo i

nekoliko dodataka, stvari i osobina koje nismo

Mnogi sretni brakovi zapoeli su tako da jedno

drugo nisu mogli podnijeti, ali, zaudo, nisu bili
ni ravnoduni jedno prema drugome. Naravno
da je podjednako tako mogue da se cijela stvar
razvija romantino te da obje strane od prve
sekunde znaju da su sreli partnera za cijeli ivot.

174

175

Vano je da nemamo uvrijeeno miljenje i

predodbu o nainu na koji e se to dogoditi.
Inae bi nam svemir mogao isporuiti narudbu,
a mi je zbog unutarnje odsutnosti ne bismo ni
primijetili.
esto me pitaju je li i Michaela istodobno u
eter odaslala elju za novim partnerom.
Ne, nije to napravila. Ali bila je otvorena i
spremna upustiti se u vezu.
Naravno da je mogla rei i ne, no to bi bila
udna isporuka moje elje. Evo, ovdje je naj
udesnija ena koja ti posve odgovara, ali ona te
uope ne eli.
No, svemir tako ne isporuuje. Michaela je bila
spremna i otvorena, a ja u potrazi za idealnom
partnericom koja je, naravno, trebala biti spre
mna i otvorena za ljubavnu vezu.
Uzgred budi reeno, doputeno je napisati
uistinu sve to vam padne na pamet. I izgled i
stas i karakterne osobine. To svakako jo uvijek
nije jamstvo da ete s tim partnerom uistinu biti
176

sretni jer moda vlastitim eljama precijenite

samog sebe.
Pretpostavimo, primjerice, da na partner
mora biti atletskog stasa i sportskog duha uz,
naravno, dobar izgled. Moramo, meutim, poi
od toga da e budui partner takoer biti sklon
sportskim aktivnostima kojima se eli baviti u
naem drutvu. elimo li to uistinu?
Ili poelimo partnericu koja je u krevetu prava
raketa, uvijek spremna. San svakog mukarca. Ali
ako to uistinu postane stvarnost, lako se moe
preobraziti u nonu moru. to ako nakon mje
sec dana vie ne budete imali toliku potrebu za
seksom kao ona ili vie ne budete mogli slijediti
tempo ili jednom pokaete i druge interese? to
ako moramo strahovati da emo biti ostavljeni
jer vie nismo uspjeni u krevetu? to ako vas
obuzme strah da parneru vie niste dostatni?
Poelimo li partnera koji je prekrasan, a sami
sebe smatramo manje privlanom osobom, brzo
moe doi do osjeaja manje vrijednosti.
Formulirati elje zbog osjeaja nedostatka koji
trenutano osjeamo moe biti prilino opasno.
177

elja se ostvaruje. No nije zajameno da e elja

ostvariti ono to je najbolje za nas.
Stoga bismo, posebice kod elja koje se odnose
na vezu i partnera, trebali dobro promisliti ka
kvog partnera elimo privui.

Hou li postati sretniji?

Hoemo li uspjenim eljenjem postati sretniji?

Da, u svakom sluaju, ali na drukiji nain
nego to smo to pretpostavili.
Srea je stvar unutarnjeg stava i nema mnogo
veze sa stvarnim doivljajem svijeta i ljudi. Ni
smo li sretni bez novca ili partnera, tada nismo
sretni ni s njime.
Naposljetku, svatko od nas poznaje osobu ko
ja ima dovoljno novca i partnera ili je dostigla
odreenu slavu, a unato tome je vjeno loe
raspoloena i nesretna.
178

179

elimo li iskuati sreu, neemo je iskusiti ni

dobiti kroz vanjske utjecaje.

emo slino osjeati i djelovati i u promijenjenim

vanjskim okolnostima.

Srea, naime, nastaje uvijek iznutra prema

van. Sreu doivljavamo kada aljemo sreu. Pri
tome nije vano stanujemo li u vili ili u malom
stanu od 30 kvadratnih metara. I u vili i u stanu
moemo biti podjednako sretni kao i nesretni.

Uvijek sa sobom nosimo sebe.

Srea nastaje iz unutarnje smirenosti. Srea

nastaje uvijek tada kada neto elimo podijeliti
s drugima.

Sebe vodimo i u navodnu sreu, koja se, na

ravno, uvijek nalazi negdje drugdje, a ne ovdje
gdje smo mi. Stoga emo i u srei koju smo ie
kivali biti nesretni. U naem e ivotu uvijek ne
dostajati neto da bismo doivjeli istinsku sreu.

Srea je stanje u kojem se nalazimo s par

tnerom ili bez njega, s novcem ili bez njega, s
kuom ili bez nje, s ugledom ili bez njega. No,
mnogi vjeruju da e moi biti sretni tek kada
budu posjedovali neto odreeno. I upravo nam
taj rijeca kada ne doputa da budemo sret
ni. I to nikada. Ne elimo se suoiti s pitanjem
zato smo upravo ovdje gdje smo sada, elimo
samo izai iz toga. No, nakon to su odreene
okolnosti, vlastite nesvjesne elje i vjerovanja,
stvorile situaciju koju ne elimo prihvatiti, vrlo

Prije mnogo godina prividno sam imao sve.

Novac, ugled, uspjeh u poslu, ene i zdravlje.
Unato tome nisam bio sretan. Osjeao sam se
prazno i stisnut u kut. I dalje sam bio uvjeren
da je svima bolje nego meni. Bio sam uvjeren da
moram dobiti jo vie kako bih se pribliio srei.
Morao sam, dakle, biti jo uspjeniji, nagomilati
jo vie imetka, odvui jo vie ena u krevet, da
bi se pojavio osjeaj duboke sree. Upravo mi
to vjerovanje nije doputalo da budem sretan.
Upravo sam zbog vjerovanja u vlastite nedo
statke te nedostatke zaista i osjeao. Svoju sam
sreu odgodio za budunost, a da toga nisam bio

180

181

svjestan. Vjerovanje u nedostatke nadjaavalo

je sve druge elje. Toliko sam jako vjerovao u
te nedostatke, koji su me prividno sprjeavali u
osjeaju sree, da mi se moje elje, nakon to su
se neke poele ostvarivati, vie nisu inile pravi
ma ili sam mislio da su dole prekasno. Kada bi
pristigla koja od mojih isporuenih elja, nisam
mogao nita, ama ba nita prihvatiti s veseljom
i zahvalnou jer sam istodobno bio uvjeren da
se drugima ispunila znaajnija ili vea elja.
Bio sam u potrazi za sreom, no to sam je
vie traio izvan sebe, to mi se vie gubila s vi
dika. Moja nesvjesna elja tada je glasila: Nisam
sretan. Moja srea lei u budunosti. Potrebno
mi je jo vie da bih bio sretan. Time sam kon
kretno naruio sljedee: Nikada u sadanjosti ne
osjetiti sreu. Moje je osnovno stanje bilo stanje
nesree. Ostvarenje jedne ili nekoliko elja vie
nije moglo promijeniti moje stanje.
Tek kada sam odustao i otpustio svoje mah
nite predodbe da e me drugi uiniti sretnom
osobom, poeo sam u sebi pronalaziti duboko
zadovoljstvo i ljubav.
182

Naposljetku, iza moje se potrage uvijek skri

valo samo jedno: enja za ljubavi i sigurnou,
a kako ih nisam osjeao, nadao sam se da u ih
primiti kroz vanjske utjecaje.
No, ako u sebi ne osjeamo ljubav i sigurnost,
tada nam je nijedna osoba na cijelom svijetu ne
moe dati.
Koliko god da mi je ao, to znai da ostvarenje
svih elja ne mijenja na stav prema srei. Nismo
li sada sretni, tada to neemo biti ni kada nam
se djelovanjem izvana ostvare elje. Srea koju
iskusimo na taj nain, tek je kratkog vijeka jer ne
odgovara dubini koju ivimo.
Je li me uspjeno eljenje uinilo sretnijim?
Da, svakako! Manje zbog toga jer su se sve
elje u mom ivotu ostvarile, ve zbog toga to
se svjesnije odnosim prema svom ivotu te se
pouzdajem u svoje vodstvo.
Uvijek iznova imam priliku iskusiti da se moje
elje ostvaruju kada to poelim. U sebi nosim
spoznaju da se ovdje, na Zemlji, ne moram sam
183

muiti. ak i u najtiim i najusamljenijim tre

nucima ispunjen sam i sretan. Bez obzira na to
jesam li se potpuno povukao u osamu ili sam
uronjen u masu ljudi, uvijek sam povezan. I pun
zahvalnosti.
Suraivati sa svemirom
znatno je jednostavnije
nego se sam muiti.

Uspjeno eljenje promijenilo je moj cijeli

svijet. Moje doivljaje, moj nain promatranja
stvari, moju percepciju, moju vezu i ljubav prema
samome sebi.
Svakim danom sam blii samome sebi. Uspje
no eljenje mi je u tome pomoglo. Sa svakom
dodatnom eljom koja mi se ispuni spoznajem
koje stvari u mom ivotu doista imaju veliko
znaenje. Ako moemo postii sve to elimo,
ako moemo imati sve, poet emo pomnije
prouavati istinske elje.

O autoru

Pierre Franckh ve je u djetinjstvu stajao na ka

zalinim daskama. Debitirao je u filmu Fakinske
prie Helmuta Kutnera. Od 1958. glumio je u
mnogim igranim filmovima te u vie od 200
televizijskih formata. Godine 2000. uspjeno je
debitirao kao scenarist i redatelj filma A to je
tek poetak.
Od 1996. posveuje se knjievnom radu.
Vie o autoru moete doznati na njegovoj
mrenoj stranici: www.pierrefranckh.de.

Ljubav je naposljetku uvijek ta za kojom tra

gamo. Ljubav nas konano usrei. Ljubav prema
samima sebi. I prema drugima.
184

185

Sadraj
Predgovor
Moja pria

I eljeti se moe nauiti

12

Pravilo broj 1
Jednostavno zaponite

18

Stvar razuma

19

Vjeba ini virtuoza

22

Pravilo broj 2
Tono formuliranje

29

NaeloJa sam

29

Praviti se kao da neto jest

31

Ne i nijedan iliti strahovanje

34

Zapiite elju

37

Jasno, kratko i precizno formuliranje

53

Pravilo broj 3
Zahvala turbopospjeiva uspjenih elja

59

Poveati dobrotu

59

Preseliti se u sadanjost

64

Probleme jednostavno otpustiti

68

I jo malo biologije

87

Vjerovanja

94

Prepoznati uzorak vjerovanja

99

Rijeiti se uzoraka vjerovanja

109

Pravilo broj 5
Povjerenje umjesto sumnje

121

Sumnja je jasno izraena elja

122

utljivost

233

Pravilo broj 6
Biti otvoren za sluajnosti

144

Intuicija

147

Pravilo broj 7
Prepoznati istinske, velike elje

75

Malo fizike

77

186

157

Koje mi elje odgovaraju?

158

elja za novcem

160

Veza iz snova

163

Hou li postati sretniji?

179

O autoru

185

Pravilo broj 4
Uvjeriti razum

143

Svemir isporuuje na iznenaujui nain

187