Milan apina

Softverski paket za obradne centre grupe scm

XILOG PLUS i Panel Mac

(izvatci iz flip knjige)

Uvod
PLC je spojen sa sustavom pomou input i output modula. Sustav alje
input signale (uglavnom binarne) preko senzora k input modulima. Ovi se
signali proizvode unutar glavne procesne jedinice (Main Procesing Unit MPU). Glavna procesna jedinica je najvanija komponenta samog PLC-a.
Prije su je nazivali centralnom kontrolnom jedinicom ( Central Control Unit
- CCU). "Specifinost" signala (tj. vrsta signala) je odreena PLC
programom. Rezultat toga je output signal prema aktuatorima, koji su
kontrolirani pomou modula.
PLC programi se sastoje od slijedova logikih instrukcija. Kontrolni
programi su snimljeni u specijalnoj itljivoj elektronikoj memoriji (RAM),
tzv. programskoj memoriji PLC a.
Nakon pisanja i provjere, PLC se program alje u ROM (read only
memory). Ako se program izvede, izvoditi e se u kontinuiranim ciklusima.
Input signali stiu do PLC-a preko senzora. Oni sadre informacije o stanju
sustava kojim se upravlja. Mogue je slati binarne, digitalne i analogne
signale.
PLC jedino prepoznaje i alje van samo elektrike signale. Zbog toga, ne
elektriki signali se pretvaraju u elektrike pomou senzora. Primjeri za
senzore su:
- stisni gumb, upali, najblii senzori,
Ouput signali izlaze u formi binarnih, digitalnih ili analognih signala. Oni su
pretvoreni u svjetlosne signale (pali-gasi arulju) preko aktuatora ili su
pretvoreni u signale neke druge energetske forme. Primjeri za aktuatore
su:
- lampe, buzeri, zvona,

Programi za NC i CNC strojeve piu se u strojnom jeziku (nije

programski jezik) koji se zove G-kod (G-code). Naravno, standardiziran je
i postoji ISO G-code. Razvijen je od EIA (Electonic Industries Alliances) u
ranim 60-im godinama prolog stoljea. Konana verzija je usvojena
1980. godine, kao RS 274D. Slabije se razvijao, pa su dodaci i varijacije
na glavnu verziju dodavani individualno, od proizvoaa do proizvoaa.
To je stvorilo dosta zbrke jer je odjednom bilo potrebno znati programe
raznih proizvoaa. Proizvoai su pokuali tome doskoiti ostajui
kompatibilni sa strojnim kontrolerom (machine tool controller) smiljenim
od firme Fanuc. Ali, Fanuc, nije ostao dosljedan RS 274-u, a bio je i
prespor u kreiranju komandi i dodatne kompjutorske memorije koja bi

pratila nove zahtjeve proizvoaa. Tako danas uglavnom veliki proizvoai

strojeva razvijaju ili kupuju ve razvijene softvere (Cativa, Mastercam,
Edgecam, Surfcam...) koje primjenjuju kod svojih strojeva.
G - code je skup instrukcija koji govore stroju kako da se ponaa (ne
govori stroju kako da to ini). Instrukcije G-koda se piu u nekom od
editora za G kod, koji mogu biti tekstualni ili grafiki.
G - kod je i ime svake rijei u CNC programu koja poinje sa slovom G, a
openito je kod koji govori alatu koji tip akcije treba izvesti, npr:

Brzo kretanje
Kretanje u liniji ili luku
Buenje
Glodanje
Promjena alata
Zaustavljanje na odreenoj toki itd.

Postoje i drugi kodovi-slova u programu, npr:

X position pozicija alata u osi x
Y position
Z position
A position
B position
C position
M code (another "action" register or Machine code (*)) (otherwise
referred to as a "Miscellaneous" function" svestrana, mjeovita
funkcija- pokree, zaustavlja, iskljuuje stroj, ...
F feed rate posmak alata, brzina pomaka (mm/o)
S spindle speed ili brzina osovine, brzina vrtnje, brzina rezanja
N line number
R Radius
T Tool selection izbor alata
I Arc data X axis crtanje luka
J Arc data Y axis.
K Arc data Z axis.

Meutim, razni strojni alati sa istim G-kodom izvode i razliite akcije,

uzrokujui prekid rada ili pregrijavanje, ak i kod onih strojeva koji koriste
isti kontroler. Neki tvrde da je Fanuc G-kod standardan, ali to u stvarnosti
nije istina.

Uobiajeni Fanuc G kod

G00

Fast positioning

G01

Linear interpolation

G02

CW circular interpolation (u smjeru kazaljke na satu)

G03

CCW circular interpolation ( suprotno od kazaljke na satu)

G10/G11 Data writing/Data write cancel

G17

X-Y plane selection

G18

X-Z plane selection

G19

Y-Z plane selection

G20

Programming in inches

G21

Programming in mm

G31

Skip function (used for probes and tool length measurement

systems)

G33

Constant pitch threading

G34

Variable pitch threading

G40

Tool radius compensation off

G41

Tool radius compensation left

G42

Tool radius compensation right

G90

Absolute programming

G91

Incremental programming

G94/G95 Inch per minute/Inch per revolution feed

G96/G97

Constant cutting speed (Constant surface speed)/Constant

rotation speed (constant RPM)

G kod fajlovi su izmiljeni od CAM softveraa (Mastercam, Edgecam,...).

Njihove aplikacije koriste prevodioce tzv. Post-procesore, koji prevode Gkod i tako ga prilagoavaju za odreeni stroj ili grupe strojeva. Post
procesori uglavnom onemuguavaju poboljanje ili pogoranje programa.
Danas se ve razvijaju programi za upravljanje CNC strojevima koji uope
ne koriste G-kod.

Suelje - Xilog Plus

SCM Xilog Plus je softver napravljen od grupe SCM, Italija, za ureivanje

(editing) i upravljanje (machining) na builicama-glodalicama, tzv. cnc
obradnim centrima. Sastoji se od dva softverska paketa, koji mogu biti
instalirani zajedno ili odvojeno. Ti paketi su Programs Editor (Xilog Plus)
i Machine Panel (Panel Mac).
Program Editor (Xilog Plus) slui za kreiranje i/ili promjenu programa
(izvedbenih zadataka) koji sadravaju instrukcije koje kontroliraju radnje i
ponaanje stroja i njegovih dijelova. On takoer moe biti instaliran na
obino kuno raunalo. Takoer i drugi softverski editori prilagoeni za
kreiranje programa, mogu ga nadomjestiti.
Machine Panel slui za izvravanje programa koji su kreirani pomou
editora. On omoguuje manualno i poluatomatsko izvravanje radnji
stroja. Instaliran je na raunalu cnc stroja.

Xilog Plus editor moe biti instaliran na osobno raunalo IBM ili
kompatibilno, koje ima slijedee karakteristike hardvera:

CPU Intel Pentium ili bolji;

najmanje 64 MB Ram;
drive za CD-ROM;
najmanje 500 MB slobodnog prostora na hard disku;
2 serijska porta;
1 paralelni port;
SVGA video karticu;
kolor monitor s rezolucijom najmanje 640x480 piksela

Od softvera, minimalno Microsoft Windows 98 SE ili novije verzije

Windowsa.

Xilog Plus editor omoguuje kreiranje 4 tipa datoteka (fajlova):

Program. listu instrukcija (profila, buenja, pokreta-geometrije)

koje stroj mora izvesti
Mix program. listu koja poziva seriju programa da budu izvedeni
u sekvencama (jedan za drugim)
Tooling. listu alata koji se koriste u radu
ISO programiranje. program pisan u ISO jeziku

Jezik
Stroj kontroliran pomou softvera Xilog Plus izvrava radnje tako to
interpretira instrukcije zadane u programu. Instrukcije openito sadre
informacije o operacijama koje se trebaju izvesti, kao i serije parametara
koje odreuju nain na koji se rad mora izvesti.
Prva stvar koja se mora znati je nain (sustav) orjentiranja obradnog
centra u radnom prostoru pomou Xilog Plusa. Taj sustav omoguuje
obradnom centru pomicanje obradne glave na eljeno mjesto. Ovaj sustav
uvijek uzima u razmatranje tri smjera kretanja: duinu, irinu i visinu. Ta
tri smjera su oznaena slovima, kao i u Kartezijevom koordinatnom
sustavu:

X - za duinu, lijevo-desno
Y - za irinu, naprijed-nazad
Z - za visinu (dubinu), gore-dolje

Da bi stroj znao kamo pokrenuti obradnu glavu, neophodno je da izmjeri

udaljenost pokreta u prostoru prema sve tri osi, krenuvi od nulte toke
(axis origin).
Kako bi se bolje razumjelo pogledajte ahovsku plou. Ona je podijeljena
u 8 stupaca i 8 redaka, to ini 64 polja. Svaki stupac je oznaen slovima,
a svaki redak brojevima. Na taj nain uvijek moemo pomou oznake
slova i broja znati o kojem se polju radi. Na slici, top je smjeten na polju
C6, tj. u sjecitu stupca C i retka 6.

U ovom sluaju redci i stupci se broje od startne (nulte) toke, koja se

nalazi u donjem lijevom uglu.

U Kartezijevom koordinatnom sustavu, rekli bismo da se top nalazi na

toki X=3 i Y=6. Na taj nain bi pokazali udaljenost topa po osi X od 3
polja i udaljenost po osi Y od 6 polja.
Ove dvije koordinate su dovoljne da pokau mjesto topa na ahovskoj
ploi. Meutim, u sluaju obradnog centra, nedostaje jo jedna koordinata
koja pokazuje okomito kretanje tj. dubinu-visinu. Ova se trea koordinata
obiljeava slovom Z.
Na taj nain dobivamo koordinatni sustav kao na slici dolje.

Ove koordinate imaju pozitivne vrijednosti. Mi, meutim moemo pomicati

obradnu glavu i u negativnom smjeru. Udaljenost se uvijek mjeri od nulte
toke, ali u ovom sluaju ima negativni predznak, pa dobivamo slijedei
koordinatni sustav.

S ovakvim sustavom moemo prikazati bilo koju toku u prostoru. Na

primjer, ako na drvnoj ploi elimo izbuiti rupu, moramo definirati sve tri
koordinate gdje e biti rupa.

Na slici, obradna glava pravi rupu u ploi na koordinatama X=100, Y=100

i Z= -10.

Treba zamijetiti, da je koordinata Z s negativnim predznakom. To vrijedi

za SCM-ove strojeve tipa Record i Ergon. Meutim za SCM-ove strojeve
tipa Tech (u Drvodjeljskoj koli Zagreb i drugim veim "drvnim" kolama
u RH) i Morbidelijeve strojeve tipa Author, Z koordinata e imati pozitivni
predznak, jer je kod ovih strojeva koordinatni sustav zrcalno premjeten.
Tako se kod njih nulta toka nalazi, u gornjem lijevom uglu.
U ovom primjeru, obradna e glava napraviti 4 pokreta:
1. pokret na poziciju iznad mjesta buenja
2. pokret pribliavanja povrini drvne ploe
3. pokret koji pravi rupu (buenje)
4. pokret izlaska iz rupe i vraanje na poziciju navedenu pod 2
Programski napisana, ova operacija izgledala bi kao u tablici (za Record i
Ergon).
XB X=100 Y=100

Z=-10

D=20

gdje je:
XB
X=100
Y=100
Z=-10
D=20

ime instrukcije koja pokazuje operaciju buenja

pozicija centra rupe po osi X u mm
pozicija centra rupe po osi Y u mm
pozicija centra rupe po osi Z u mm
vanjska radna kvota: pokazuje toku gdje e obradna glava
doi prije buenja rupe i gdje e otii kad zavri buenje (mm)
D - to nije promjer rupe

Radne faze
Koristei softver Xilog Plus, rad se organizira u nizove koraka. Openito,
radni ciklus ukljuuje:
1. pokretanje - startanje ('paljenje') stroja i kalibriranje (dovoenje na
nultu poziciju - nuliranje). Ova se faza izvodi samo jednom i to uvijek
poslije ukljuivanja glavne el. sklopke stroja. Ako nestane struje ili se stroj
iskljui iz el. mree, ova se faza mora ponoviti.
2. izrada datoteke alata (tooling file). Kad se izvede kalibriranje,
neophodno je stroju odrediti koji alat koristiti i navesti mu njegove
karakteristike. Ova se operacija zove tooling (alatiranje). Tooling se moe
snimiti i koristiti nebrojeno puta.
3. izrada izvedbenog programa. Program je lista radnih instrukcija
napisanih pomou softverskog editora (Xilog Plusa ili nekog drugog
slinog) i spremljenih u datoteku (file).
4. test program. Prije rada na obratku, preporuuje se kompletno
izvoenje simulacije programa, kako bi se provjerile eventualne greke ili
nepravilna kretanja obradne glave stroja (da ne bi dolo do npr. sudara
alata s povrinom obratka). Simulacija se izvodi bez obratka na
stroju.
5. stvarno izvrenje programa. Ako je test siulacije proao, izvodi se
aktualni program na obratku.
Faze 2, 3 i 4 se mogu preskoiti (najee je tako). Ako imate gotove
programe za izvoenje (faza 3), nakon kalibriranja, moete direktno
krenuti na fazu 5 na izvrenje izvoenja radnih programa.

Tooling (alatiranje)
Tooling sadri parametre za sve alate postavljene od Xilog Plusa stroju, te
omoguuje stvaranje i snimanje raznih tooling fajlova, koji mogu biti opet
upotrijebljeni kad im se ime datoteke napie u zaglavlju (Hederu), u
kuicu toolinga.
Kad se program izvrava, izabrani tooling fajl mora biti aktivan u Machine
Panelu, a alat postavljen pravilno i na pravo mjesto u kuitu alata.
Aktivni tooling file u Machine Panelu, mora biti potpuno istovjetan
izabranom tooling fajlu u Hederu. Izabrani tooling fajl zove se aktivni ili
tekui tooling. Tooling fajl ima uvijek nastavak (ekstenziju) tlg. On se

uvijek sprema u glavni tooling folder C:\Program Files\SCM\XILOG

PLUS\JOB

upozorenje:
- Karakteristike alata postavljenih na stroj, moraju sve vrijeme potpuno
odgovarati karakteristikama opisanim u tekuem tooling fajlu
- Tolling fajl nee biti aktivan, ako se ne spremi u glavni tooling folder
- Za vrijeme izvoenja programa, tooling fajl postavljen u izvedbenom
programu (napravljenom u editoru Xilog Plus), mora odgovarati izabranom
aktivnom tooling fajlu u maschinig softveru (u Panel Macu)

Grafiki prikaz obradne glave

-grafiki prikazuje obradnu glavu i informacije povezane za svaki posebni
alat
pogled

A)

na grafiki prikaz obradne glave

toolbar alatna traka

B)

grafiki prikaz obradne glave. Fiksne alate moete izabrati miem

C)

lista konfiguriranih eksternih alata. Alate na listi moete izabrati

miem

D)

grafiki prikaz aktivne povrine obratka na koju se odnosi izabrani

alat

E)

tablica parametara za izabrani alat. Tekui tooling fajl je prikazan

na
gornjem
desnom
vrhu.
(primjer na slici F:/Scm Group/Xilog Plus/JOBdef.tlg)

F)

slika tipa izabranog alata

toling stroja SCM TECH 80

Program

(izvedbeni program, zadatak)

Program je niz instrukcija koji opisuju jedan strojni ciklus. On je spremljen

u binarnu datoteku u PGM (program) formatu (ekstenzija .pgm), a kad
se izvrava na stroju prevodi se u ISO jezik (proizvodni jezik).
Svaki program uvijek ima Heder (zaglavlje, korice knjige, naslovnicu) kao
prvu instrukciju. Nakon njega slijede druge instrukcije (profili, buenje,
pokreti (geometrija),..).
Program moe sadravati razne profile (geometrijske rute, koje alat mora
slijediti u kontinuiranom slijedu - profiliranja) i buenja. Svaki fajl (ili svaki
odsjeak viekoraknog programa za profiliranje) mora imati kao prvu
instrukciju (poslije hedera) automatsli ulaz (GIN ili XGIN) nakon ega
slijedi glodanje-milling (GO ili XGO). Nakon toga slijede druge
geometrijske komande i konano na kraju automatski izlaz (GOUT ili
XGOUT).
Shematski primjer programa za profiliranje tj. glodanje:
H
GIN
G0

GOUT

header
automatski ulaz
poetak glodanja
geometrija
geometrija
automatsli izlaz

Shematski primjer programa koji sadri i buenje i glodanje.

H
GIN
G0

GOUT
B
GIN
G0

GOUT

header
automatic entry
start routing poetna toka glodanja
geometry geometrija ( pokreti glave)
geometry
automatic exit
boring -buenje
automatic entry
start routing poetna toka glodanja
geometry
geometry
automatic exit

upozorenje:
Header (H) je obvezna instrukcija i mora biti svakako prva

- za pisanje i promjenu programa, softver Xilog Plus, nudi dva tipa

editora:

text editor tekstualni editor (ureiva)

graphic editor grafiki editor (ureiva)

tip editora je potrebno izabrati prije izrade ili otvaranja izvedbenog

programa.

Tekst editor

Sastoji se od:
A) Heder
B) okvir u koji se piu instrukcije
C) podruje rezervirano za unos ili promjenu jedne instrukcije
D) podruje koje prikazuje help informacije

Tekst editor moe bit upotrijebljen na dva naina:

Slobodni (free) nain (gornja slika) u ovom nainu podruje C

predstavlja jednu kutiju (redak) unutar koje je mogue pisati ili
brisati (uti FREE znak e se pojaviti u kuici desno u podruju D)
Voeni (guided) nain (donja slika) u ovom nainu pojavljuje
se dijaloki box u koji se unose parametri (oznaka GUIDED se
pojavljuje u podruju D)

Koji nain tekstualnog editora e biti aktivan, moe se izabrati i na

padajuem izborniku VIEW

Grafiki editor
Grafiki editor grafiki predstavlja strojne instrukcije. Grafika slika se
popunjava i mijenja kako se koja instrukcija unosi.
U njega je mogue unijeti sve proirene (ekstended) instrukcije - koje
predstavljau podgrupu instrukcija, koja se nalazi s lijeve strane u
instrukcijskom nizu (ikonice u dva niza, s lijeve strane, podruje E na
donjoj slici). Neke instrukcije moete unijeti samo u tekstualnom editoru.

Grafiki editor se sastoji od:

A) Grafiki tool bar - alatna traka
B) Modalni data bar - alatna traka
C) ovo podruje uvijek prikazuje heder. U desnoj kuici nalazi se
informacija o view mjerilu (o mjerilu pregleda) i vrijednost zooma.
D) ovo podruje prikazuje instrukcije grafiki. Obradak je prikazan plono
i u bridovima. Instrukcije koje se biraju mogu biti prikazane raznim
bojama:
-

crvena, za individualne sekcije (rezove)

zelena, za profile (glodanja)

ciklama, za prolaze preko debljine obratka

plava, za glodanja preko debljine obratka.

Odabrana sekcija poprima svjetlo plavu boju kvadratia koji oznaava kraj
sekcije. Krug postavljen na poetku sekcije, grafiki oznaava korekciju
radijusa alata.
E) niz instrukcija po grupama (ikone proirenih instrukcija)
F) podruje koje prikazuje help informacije

Programske instrukcije (komande)

Instrukcije za programiranje se dijele u dvije kategorije:

basic instructions ( bazne ili tekstualne) - GO

extended instructions (proirene ili grafike), oznaene sa X
ispred nje, kako bi se razlikovale od istih baznih instrukcija -XGO

S pomou tekst editora mogue je unositi oba tipa instrukcija, dok se

pomou grafikog editora mogu unositi samo extended instrukcije.
Unoenje proirenih instrukcija vri se klikanjem na ikone lijevim klikom
mia, gdje se grafiki otvara grupa instrukcija, a biranjem odreene
instrukcije otvara se okvir za njen dijalog. Nalaze se s lijeve strane
grafikog ekrana (dva stupca naranastih ikonica).

Ikone proirenih instrukcija

(ikone glavnih operacija/komandi)

1. heder
2. glavne funkcije
3.buenje
4. standardno glodanje
5.kompleksno glodanje
6.operacije na profilima

7.tekstualne instrukcije
8.korisnike makronaredbe 1
9.korisnike makronaredbe 2
10.korisnike makronaredbe 3
11.korisnike makronaredbe 4

Ponovnim klikanjem neke od ikona buenja, otvara se dijaloki okvir u koji se unose
parametri/vrijednosti.

Dijaloki okvir optimiziranog (racionalnijeg) buenja

upozorenje:
ako se neka enormna ili pogrena instrukcija unese, editor e odmah
javljati greku (crveni znak BLK e se pojaviti u podruju D), a grafiki
editor nee prikazati tu pogrenu instrukciju. Xilog Plus zahtijeva da se
pogreka ispravi prije nego se nastavi. Ako se greka ne ispravi,
uspostaviti e se zadnje stanje prije greke.

INSTRUKCIJE (komande) ZA

PROGRAMIRANJE

Osnovne instrukcije operativne instrukcije

Ove instrukcije definiraju aktualnu operaciju na obratku. Kada se program
izvrava svaka od ovih instrukcija odgovara svakom pojedinom pokretu ili
seriji pokreta obradne glave. Na primjer, u sluaju buenja, obradna glava
za buenje izvodi operaciju buenja u raznim programiranim fazama.

Ope funkcije
Da bi zapoeli pisati program, moramo odrediti jezik editora Xilog Plus.
Nudi nam se 5 svjetskih jezika. Na padajuim izbornicima kliknite
OPTIONS/INTERNACIONAL SETINGSi otvara se dijalog jezika i jedinica
mjere.

Poslije odabira jezika i jedinica mjera, Program Xilog Plus se mora ponovo
restartati, to on i nudi.
Pisanje novog programa zapoinjemo klikanjem padajueg izbornika
FILE/NEW, te izaberemo Program/OK

H (Header)
Heder (zaglavlje, glava, korice knjige) opisuje panel (obradak). On je
uvijek prva instrukcija programa.

neproireni heder
Glavni parametri hedera su:
DX
DY
DZ
/
-

Panel X dimension (length). duina obratka

Panel Y dimension (width). irina obratka
Panel Z dimension (thickness). debljina obratka
Name of tooling-up configuration file. ime tooling fajla (kartoteke alata)
Machining area on which the program must be executed. The maximum
values are: A, B, C, D, AB, BA, CD, DC, AD, DA. podruje rada stroja na
kojem e se program izvravati, tj. koji dio radnog stola e se koristiti

Kliknuvi na ikonu dviju strelica, u donjem desnom kutu, otvara se

proireni heder s pomonim parametrima
Pomoni parametri su:
*
#
C
R
C
T
BX
BY
BZ
V

Unit of measure. The allowed values are MM (millimeters) ad IN (inches); mjerne jedinice
Name of environment variables file.
Machining type. The permitted values are 0 for normal machining and 1 for
uninterrupted machining. tip stroja
repetitions -broj ponavljanja ovdje nevano, jer se tu ne mora upisivati, a
defolt je 1
continuous cycle neprestani rad, tj. ciklus- uvijek NO
mehanical options-mehanike opcije- to je za lift, za laser-dodatna oprema
offset X-odstupanje nule radnog stola po osi X
offset Y- odstupanje nule radnog stola od osi Y
offset Z odstupanje nule po osi Z po visini vrlo vano upisati, jer se to
odnosi na debljinu papuica pakna (kod nas u koli je 24.3 mm)
Activates / deactivates automatske sukcijske-vakuumske kape (opcija na
stroju)

proireni heder

Klikanjem OK otvara se okvir-dijalog za izvrni program (u donjem sluaju

ime mu je Progr1)

Pri vrhu ekrana, nalaze se alatne trake s ikonama.

Klikanjem odreene ikone poziva se ili zatvara komanda.

Grafike instrukcije buenja

-obino buenje XBO probuiti emo rupu na stranici ormaria, 9 mm od
kraja (jer se radi o ploi debeloj 18 mm) i 25 mm od ruba. Dubina rupe 15
mm.

- probuiti emo
rupu na podu ormaria (na bridu obratka), koja
odgovara gornjoj rupi. U te dvije rupe doi e tipla duine 35 mm,
promjera 8 mm. (21+15=36, 1 mm zazora, radi istjecanja ljepila)

Ako smo pogrijeili u upisivanju neke vrijednosti, to moemo ispraviti, a

da ne moramo upisivati ponovo sve vrijednosti. Komandu koja nam ne
odgovara (pogrena rupa, i sl.) zacrvenimo kliknuvi na nju lijevim
gumbom mia. Na taj nain smo je odabrali za ureivanje. Tada, kliknuvi
na desni gumb mia otvara se dijaloki okvir EDIT (ureivanje).

Kliknemo na Edit miem lijevim gumbom, (ili stisnemo ENTER) Xilog nam
vraa dijaloki okvir te komande (rupe) koju elimo popraviti.

Ne moramo ispisivati posebno iste komande/rupe, ako su identine, a

nalaze se na drugoj strani obratka, bilo po osi X, ili po Y osi.
Ako elimo rupu zrcalno preslikati na drugu stranu, opet emo koristiti
desni gumb mia, a u dijalokom okviru, naredbe COPY i PASTE.
Preslikavanje se moe izvoditi samo na istoj povrini rada. Ne moe se s
povrine obratka F1 (lice obratka) preslikati rupa na povrinu F2 (brid
obratka). Kopiranje se uvijek mora dogaati na istom kvadratiu "ciklami".

kliknemo COPY

kliknemo PASTE

Kliknemo kvadrati, mirror in X, pa onda Ok (Enter)

I rupa/komanda je preslikana zrcalno po osi X. Na taj nain moemo

preslikavati bilo koju komandu (ali samo na istoj radnoj povrini).

Optimizirano buenje BO optimised boring

Izvrava jedno ili vie buenja koristei algoritam za optimizirano buenje.
Sve BO instrukcije koje su programirane u nizu
zamijenjene su
optimizacijskim algoritmom u jednom komadu. Program moe sadravati
jedan ili vie blokova BO instrukcije.

Prva rupa se programira, a ostale se programiraju u polju R =broj

ponavljanja (ukljuujui i prvu rupu)
x=step, je korak izmeu rupa po osi x (moe biti razliit od uobiajenog
rastera 32 mm)
y=step, korak izmeu rupa po osi y (moe biti razliit od rastera 32 mm)

Dijaloki okvir za optimizirano buenje rupa za nosae polica (valjie promjera 5 mm)

GLODANJE
Poetna toka glodanja - XGO - (cutting start) i pravocrtno glodanje XL2P
Cutting Start - XG0 startna (poetna) toka glodanja
Defines the beginning point of a profile. definira poetnu toku profila

Parameters:

X
Y
Z
E
V
S
D
N
T

Coordinate X for beginning of profile.

Coordinate Y for beginning of profile.
Depth of beginning of profile.
Position of vacuum hood (see: Programming the Exhaust Hood).
Piece entry speed.
Rotation speed of tool, in revolutions per minute
Outside work quota.
Profile name (see GREP).
Tool.

Prvom ikonom (XGO) u glodanju, odreujemo mjesto poetka glodanja.

Kliknemo Ok.

Kliknemo ponovo ikonu GLODANJE na glavnom izborniku operacija/komandi.

Pojavljuje se izbornik glodanja, gdje odaberemo ikonu za pravocrtno (linearno) glodanje

linear cutting extended XL2P

Upiemo vrijednost gdje elimo da glodanje zavri (final quota- krajnja toka) po osi X i
kliknemo OK. Dubinu ne treba upisivati, ako je ne elimo mijenjati, jer je zadana kod
prethodne poetne komande glodanja XGO, tj. softver je sam preslikava.

Ponovo izaberemo GLODANJE na glavnom izborniku operacija/komandi, pa drugu ikonu

PRAVOCRTNO GLODANJE, pa upiemo neku vrijednost npr. ako elimo glodati po osi Y.

Kliknemo OK.

Pojavljuje se linija glodanja, a kvadrati se seli na kraj glodanja, tj.

spreman za nastavak novog zadatka glodanja.
Ako ne elimo produiti glodanje, moramo uiniti sve iz poetka. Tj.,
elimo li glodanje zapoeti na nekoj drugoj toki, onda moramo zadati
alatu da se podigne i ode na to mjesto, a to se ini opet biranjem prve
ikone u glodanju, komande XGO start glodanja. Pa onda opet linearno
glodanje ili moda po vaoj elji zakrivljeno, itd. itd. Kompliciraniji projekti
mogu imati i do nekoliko desetaka tisua takvih komandi.
U ovom softveru to je praktiki nemogue izvesti. Ovaj je sofver odlian
samo za jednostavnija glodanja (uglavnom pravocrtan). Kada se radi o
kompliciranijim glodanjima, izvode se tako da ih nacrtate u AUTOCAD-u ili
nekom drugom CAD softveru, te se zatim uvoze u XILOG PLUS. U Xilogu
se poprave (ako je potrebno) i prilagode, te na idu na izvoenje u Panel
Mac na cnc stroju.