UDK 624.18:624.

193

Primljeno 26. 5. 1998.

tete na sustavima oploenja

armiranobetonskih elemenata
Vesna Lackovi, Mira Matoevi, Ivan Turi
Kljune rijei

V. Lackovi, M. Matoevi, I. Turi

armiranobetonski
element,
kameno oploenje,
mramorna ploa,
ispitivanja "in situ",
laboratorijska ispitivanja,
proraun

tete na sustavima oploenja armiranobetonskih elemenata

Key words

V. Lackovi, M. Matoevi, I. Turi

reinforced-concrete
element,
stone paving,
marble slab,
in situ testing,
laboratory testing,
analysis

Damage to paving systems for reinforced-concrete elements

Mots cls

V. Lackovi, M. Matoevi, I. Turi

lment en bton arm,

carrelage en pierre,
carreau de marbre,
essais in situ,
essais en laboratoire,
calcul

Dgradation des systmes de carrelage des lments en bton arm

Struni rad

Opisani su uzroci oteenja koja nastaju na kamenom oploenju unutarnjih povrina armiranobetonskih
elemenata graevina. Analizirana su kamena oploenja mramornim ploicama iz nalazita Carrara.
Prikazana su ispitivanja "in situ" i laboratorijska ispitivanja. Provedene su i proraunske analize
oteenja. U zakljuku se upozorava na utjecaje o kojima treba voditi rauna pri projektiranju i izvedbi
vanjskih i unutarnjih kamenih oblaganja ploha armiranobetonskih nosivih elemenata.
Professional paper

Causes of damage to stone facing of the interior surfaces of reinforced-concrete elements of buildings
are described. Stone facing consisting of marble slabs from the Carrara deposit is described. Relevant
in situ and laboratory tests are presented. Damage analyses are described. In conclusion, authors
define influences that must be taken into account during the design and realization of exterior and
interior stone facing systems that are used for cladding reinforced concrete load bearing elements.
Ouvrage professionel

Larticle dcrit les dgradations des carrelages en pierre des surfaces intrieures des lments en bton
arm des btiments. Les carreaux de marbre de Carrare ont t analyss. Les essais in situ et en
laboratoires sont prsents. On a effectu galement les analyses de calcul des endommagements. En
conclusion, on souligne les impacts dont il faudrait tenir compte lors de ltablissement de ltude et de
lexcution des revtements en pierre extrieurs et intrieurs des lments porteurs en bton arm.

, , .

,
,
,
,

,
.
. . ("in
situ") . .
, e a

.

Schlsselworte:

V. Lackovi, M. Matoevi, I. Turi

Stahlbetonbauteil,
Steinverkleidung,
Marmortafel,
Untersuchungen "in situ",
Laboruntersuchungen,
Berechnung

Schden an Verkleidungssystemen fr Stahlbetonbauteile

Fachbericht

Beschrieben sind die Ursachen der Beschdigungen die an der Steinverkleidung innerer Oberflchen
von Stahlbetonbauteilen entstehen. Analysiert sind Steinverkleidungen mit Marmortafeln aus dem
Steinbruch Carrara. Dargestellt sind Untersuchungen "in situ" und Laboruntersuchungen. Es wurden
auch rechnerische Analysen der Beschdigungen durchgefhrt. Im Schluss wird auf die Einflsse
hingewiesen die man bei Entwurf und Ausfhrung usserer und innerer Steinverkleidungen der Flchen
von Tragelementen aus Stahlbeton beachten soll.

Autori: Vesna Lackovi, dipl. ing. fiz.; Mira Matoevi, dipl. ing. gra., Institut graevinarstva Hrvatske,
Zagreb; Ivan Turi, dipl. ing. gra., Ministarstvo prostornog ureenja i zatite okolia RH, Zagreb
GRAEVINAR 54 (2002) 5, 285-289

285

tete na sustavima oploenja

1 Uvod
Oteenja na kamenim oblogama armiranobetonskih
konstruktivnih elemenata izraena su na proeljima graevina, osobito u krajevima s vruim ljetima i otrim
zimama. Navedena oteenja (otpadanje i lokalno drobljenje kamenih ploa) su detaljno i u vie navrata opisivana u strunoj literaturi i relativno su poznata.
Meutim, praksa je pokazala da se oteenja mogu pojaviti i na unutranjim armirano betonskim zidovima i
stropovima s kamenim oploenjem. Budui da se problem unutranjeg oploenja najee zanemaruje i preputa izvoau radova (kamenopolagau), da sam rijei
problem izvedbe oploenja, nije udno da utjecaji kao
to su dodatna naprezanja od puzanja podloge, (armiranobetonskih elemenata) i utjecaji temperaturnih deformacija rezultiraju spomenutim oteenjima.

V. Laackovi i drugi
projektna i izvedbena dokumentacija. Pregledom dokumentacije ustanovljeno je da je graevina skeletna armiranobetonska konstrukcija s krutim armiranobetonskim
stubinim jezgrama. Opisana oteenja odnose se na dio
konstrukcije armiranobetonske zidove, debljine 20 cm
oploene lijepljenim kamenim ploicama, koji se nalaze
u stubitima i pretprostorima dizala. Takoer je utvreno
da je starost betona na ziu u podrumskoj etai, u fazi izvedbe kamenog oploenja iznosila 98 dana. Podatak se
moe primijeniti i za ostale katove pa se temeljem toga
moe zakljuiti da je izvedba kamenog oploenja zapoela nakon 90-100 dana starosti armirano betonskih elemenata.
Karakteristina oteenja prikazana su na slici 1.
2 Ispitivanja in situ
Jedino mogue provedivo ispitivanje in situ, za utvrivanje uzroka tete na unutranjem oploenju armirano
betonskih zidova i stropova predmetne graevine, bilo je
ispitivanje prionljivosti na vlak sustava kamenog oploenja, pomou pull-off testa (tablica 1.).
Tablica 1. Rezultati ispitivanja vrstoe prionljivosti
metodom pull-off
Broj
mjernog
mjesta
1.
2.
3.

Slika 1. Karakteristina oteenja kamenog oploenja

Analiza oteenja odnosi se na primjer elemenata unutranjeg oploenja zidova i stropova graevine Croatialinea
u Rijeci, gdje se vizualnim pregledom utvrdilo mjestimino utanje ili otpadanje veih dijelova kamenih
ploica .Oploenje je bilo izvedeno od ploica rezanih
od bijeloga mramora iz nalazita Carrara, debljine 8
mm. Reke izmeu ploica nisu bile izvedene. Kamene
ploice na vertikalne zidove i stropove bile su lijepljene
ljepilom za keramike ploice. Na mjestima gdje su kamene ploice otpale, vidjelo se da je ljepilo naneseno
nazubljenom lopaticom (tehnologijom nanoenja keramikih ploica), te da je prionljivost ljepila vea na podlozi
nego na ploicama.
Iz razloga to boljeg uvida u konstruktivni sustav graevine i vremenskog tijeka pojedinih radova pregledana je
286

4.
5.
6.

Pozicija mjernog
mjesta
stropno oploenje
ispred strojarnice
7 . k at
oploenje zida
kod strojarnice,
istok
pregradna stijena
od siporexa 6. kat
stubite prema
atriju izmeu 3. i
4. kata
oploenje zida na
koti 0,0
predprostor dizala
oploenje zida
kod dizala razina

Sila
vrstoa
upanja prionljivosti
[k N]
[N/mm2]
1 ,3 5

0 ,1 3 5

0 ,0 0

0 ,0 0 0

6 ,0 0

0 ,6 0 0

0 ,0 0

0 ,0 0 0

1 ,6 0

0 ,1 6 0

0 ,0 0

0 ,0 0 0

Pull-off test proveden je prema EN 1015-12:2000, pomou testera PROCEQ SA-Dyna Z 15 No. 1366,
Switzerland. Izabrana mjesta su bila ona na kojima kameno
oploenje nije pokazivalo znakove vrlo niske prionljivosti, tzv. utanja. Vidljivo je iz tablice da je na
tako odabranim mjernim mjestima veina rezultata ispitivanja bila izvan mjernog podruja aparata. To su bila
sva mjerna mjesta na kojima je vrstoa prionljivosti
bila jednaka 0,00.
GRAEVINAR 54 (2002) 5, 285-289

V. Lackovi i drugi
3 Ispitivanja u laboratoriju
S obzirom na to da je na graevini naeno mnogo otpalih kamenih ploica, one su iskoritene za provedbu ispitivanja u laboratoriju.

3.1 Ispitivanje vodoupojnosti kamenih ploica s

graevine

tete na sustavima oploenja

Sila i deformacija mjerene su elektroniki, a dobiveni
podaci su obraeni na raunalu.
Vrijednost modula elastinosti ispitanog uzorka je
Ek = 5400 kN/cm2.
Grafikon napon relativna deformacuja sa pravcem
regresije za linearno podruje prikazan je na slici 3.

Kapilarna vodoupojnost ispitana je na uzorcima uzetim

na graevini, prema normi HRN U.M8.300.:1985., a rezultati ispitivanja nalaze na slici 2.
Na slici 2. u tablici su dani pojedinani rezultati ispitivanja na tri uzorka u intervalima do 4 sata, a linearna regresija prikazana je na grafikonu.
Kapilarna vodoupojnost ploica ispitana je zbog utjecaja
vodoupojnosti ploice na prionljivost ploice u opisanom sustavu (manja vodoupojnost rezultira slabijom
penetracijom ljepila u ploicu, odnosno loijom prionljivou ploica za podlogu).

Slika 3. Odnos napona i deformacije

3.3 Ispitivanje koeficijenta toplinske dilatacije

ugraenih kamenih ploica
S obzirom da se radilo o unutranjem oploenju, pretpostavljeni temperaturni interval u zatvorenom prostoru
mediteranskog podruja uoi i nakon sezone grijanja je
1220 0 C. Ovaj podatak je bio vaan za analizu oteenja i izraun dodatnih naprezanja pomou Dischingerov e j ed n ad b e.
Ispitivanje koeficijenta toplinske dilatacije provodilo se
prema modificiranoj metodi HRN B.D8.052, a rezultati
ispitivanja prikazani su u tablici 3.
Tablica 3. Rezultati ispitivanja koeficijenta toplinske
dilatacije
Oznaka metode

Slika 2.

Rezultati ispitivanja kapilarne vodoupojnosti

3.2 Ispitivanje modula elastinosti kamenih

ploica s graevine
Za potrebe provedbe analize nastalih oteenja u sustavu kamenog oploenja, odnosno utvrivanja kompatibilnosti pojedinih materijala, u odnosu na njihova svojstva
elastinosti izmjeren je u laboratoriju modul elastinosti
ugraenog kamena.
Modul elastinosti na tlak ispitan je na modificiranim
uzorcima nainjenim iz kamenih ploica s graevine, a
metoda ispitivanja je bila prema normi HRN U.M1.025.
GRAEVINAR 54 (2002) 5, 285-289

A
B
Srednja vrijednost

Izmjerena vrijednost koeficijenta

toplinske dilatacije t [mm/0C]
( 5 , 0 8 1 , 2 3 ) 1 0 -6
( 6 , 1 9 0 , 5 9 ) 1 0 -6
( 5 , 6 4 0 , 9 1 ) 1 0 -6

Ispitivanje je provedeno na tri razliita uzorka (razliita

struktura kamena u pojedinoj ploici), te pomou dvije
modificirane metode mjerenja oznaene simbolom A i
B. Uzorci su bili kondicionirani u klima komori
HERAEUS 4033.
Mjerenje pod oznakom A provodilo se na tapovima
izmjera 200x40x8 mm pomou komparatora FORMTEST sa mjernom bazom od 200 mm.
Mjerenje pod oznakom B provodilo se na uzorcima izmjera 200x200x8 mm pomou mjernog ureaja za keramike ploice IMS sa mjernom bazom 200 mm.
287

tete na sustavima oploenja

V. Laackovi i drugi

Za izraun posminog napona od utjecaja promjene temperature koristila se srednja vrijednost koeficijenta t od
dvije modificirane metode mjerenja.

elik

= 0,6%
Ab = 2000 cm2

4 Raunska analiza uzroka nastalog oteenja

Aa = 12,0 cm2

Na osnovi dosadanjih podataka i spoznaja, provedena

je priblina raunska analiza utjecaja vremenskih deformacija armiranobetonskih zidova i stropova na nastala
oteenja kamenog oploenja

Eb = 3150 kN /cm2

Vremenske deformacije, nastale zbog puzanja i skupljanja betona procjenjuju se na temelju Dischingerove diferencijalne jednadbe, uz pretpostavljene koeficijente
puzanja i skupljanja prema Pravilniku za beton i armirani beton.
s
1 d
d
+ +
=
E d
d

= b - tlano naprezanje u betonu u vremenu t

-

modul elastinosti gra. elika

n=

100

Ea
A
, = a
Eb
Ab

skupljanja

Rjeenjem diferencijalne jednadbe dobijemo odnos

deformacije betona u vremenu t prema poetnoj deformaciji 0:

s
1
(t )
1 (1 ) e +
(1 ) 1
=
0

n
=
1 + n

Za opisani sluaj i za zid debljine 20 cm, postojee optereenje te kvalitetu ugraenog materijala, moemo
izraunati dodatno posmino naprezanje na kontaktu
izmeu ploica i zida (u ljepilu):

Beton MB 30
288

-:= 0,426 0!00

= 30%;

100 = 0,128 0!00

Za visinu etae od l = 3 m i razdoblje od t = 100 dana do

promatranog vremena

:; s - konane vrijednosti koeficijenata puzanja i

N = 250 kN/m

N
= 0,12 kN/cm2
Ab (1 + n )

b = 0,426-0,128 = 0,298 0,30 0!00

= (t) - koeficijent puzanja u vremenu t

0 =

Kako je izvedba oploenja zapoeta nakon priblino

100 dana, a zid je imao cca 50% pretpostavljenog optereenja, moemo usvojiti da je

= b - deformacija betona u vremenu t

Ea

= 0 ,0 3 8 5

= 11,204;
0

gdje je :

modul elastinosti betona

Prema PBAB-u = 2,1 ; = 0,34

Uvrtavanjem u jednadbu dobijemo

b = Eb [-n . b + (1 + n) . 0]

Ek = 5400 kN /cm2

0 = 0,038 0!00

Za centrino optereene elemente

Eb

Ea = 21000 kN /cm2

l = 3,0 0,3 = 0,90 mm

Zid je oploen kamenim ploicama debljine dk = 8 mm
bez horizontalnih i vertikalnih reki. Uvaavajui Hookeov
eksperimentalni zakon i injenicu da se proraunava
sustav dva razliita materijala (betonski zid i kameno
oploenje), skraenje betonskog zida debljine dz = 20
cm i irine = 100 cm, za l = 0,9 mm izazvat e na
kontaktu sa kamenim oploenjem silu:

d z Eb
d k Ek ,
l 1 + d z Eb
uvrtavanjem zadanih veliina dobijemo:

TS

TS = 121 kN
Pad temperature od 200C na 120C (t = 80C, tb = 11 x
10-6/10C; tk = 5,64 x 10-6/10C) izazvati e dodatnu silu:
T t=

( tb tk ) t d z Eb
d k Ek .
1 + d z Eb

GRAEVINAR 54 (2002) 5, 285-289

V. Lackovi i drugi
Uvrtavanjem zadanih veliina dobijemo:
Tt 1 8 k N
T = Ts + Tt = 139 kN

Ova sila izazvati e na kontaktu (u ljepilu) naprezanje:

139 2
= 0,0093 kN/cm2 = 0,093 N/mm2
300 100

Ako pretpostavimo da posmino naprezanje priblino

odgovara vlanom naprezanju lako se moe zakljuiti
da je kod armiranobetonskih zidova deformacija izazvana skupljanjem i puzanjem betona najvie doprinijela
nastalom oteenju. Pridodajmo ovoj injenici utjecaje
skupljanja u poprenom smjeru, nejednoliku temperaturu, vlagu i neujednaenu tehnologiju izvedbe kamenog
oploenja, ova e konstatacija imati jo veu utemeljenost.
Osim toga, vano je naglasiti da su ispitivanja vlane
prionljivosti kamene obloge za podlogu (armiranobetonske zidove) dala izrazito neujednaene rezultate, to upuuje na injenicu da su kvaliteta ugraenih materijala i
tehnologija izvedbe bile neujednaene, to je dovelo do
pojave lokalnog prekoraenja granine vrstoe prionljivosti, a time do odvajanja kamenog oploenja od podlogeljepila.
5 Zakljuak
Na temelju provedenih ispitivanja in situ, u laboratoriju
i analize uzroka nastalog oteenja, dolazi se do zakljuka da pri izvedbi oploenja (kamenim ploama malih

tete na sustavima oploenja

dimenzija ili keramikim ploicama) armiranobetonskih
elemenata od mladog betona (beton na kojemu se jo
nije oitovao utjecaj dugotrajnih deformacija), treba uvaiti
viestruke utjecaje kao to su: starost i krutost podloge,
svojstva ljepila za polaganje obloge, vodoupojnost
obloge i podloge, tehnologija polaganja ploica (tokasto ili kontinuirano) s odreivanjem irine reke te utjecaj
promjene temperature, koji je najvie izraen kod oblaganja proelja graevina, kada tamperaturni interval moe
poprimiti do deset puta veu vrijednost od razmatrane.
Ove spoznaje treba primijeniti pri izradi projekta oploenja armiranobetonskih elemenata , bez obzira radi li
se o unutranjem ili o vanjskom oploenju.
Posebnu panju potrebno je posvetiti interakciji armiranobetonske podloge na oploenje i oploenja na podlogu. Uvaavanje prethodnih spoznaja rezultirat e pravilnim odabirom materijala za izvedbu oploenja (ljepila i
oblonog materijala), pravilnim odreivanjem dimenzija
oblonih ploa i irine reki kao i redoslijeda i naina
izvedbe.
Opisana oteenja daleko su manja na zidovima od zidarskih elemenata (opeka, siporex, i sl.), jer ovi materijali nisu znaajnije podloni utjecaju dugotrajnih deformacija i temperaturnih promjena. To je vidljivo iz primjera prikazanog u tablici br.1, na mjernom mjestu br. 3.,
na zidovima od siporexa. Ta se injenica moe objasniti
time to je kod zidova od zidarskih elemenata utjecaj
dugotrajnih deformacija u podlozi i deformacija nastalih
zbog promjene temperature zanemariv.

LITERATURA
[1] Stanuga, G.: Fasade, Graevinski institut, Zagreb, 1984.

[6] Bernie Erlin: Stone World, 86.-90., Oradell, USA, 2/1989.

[2] imi, V.: Otpornost materijala 1., kolska knjiga, Zagreb, 1992.

[7] Crnkovi, B.; Roki, Lj.: Toplinska postojanost prirodnog

kamena, Graevinar 33 (1981) 6, 525.-528., Zagreb

[3] Ukrainczyk, V.: Beton: struktura, svojstva i tehnologija, ALCOR,

Zagreb, 1994.
[4] Besla, J.: Beton visoke kakvoe, Graevni godinjak , Hrvatsko
drutvo graevinskih inenjera, 260.-263, Zagreb, 1996.
[5] MC Donald, W. H.: Thin facades, Dimensional Stone, 37-40,
Indiana, USA, 2/1990.

GRAEVINAR 54 (2002) 5, 285-289

[8] Winkler, E. M.: Stone, Springer Verlag, Wien-New York,1975.

[9] Stojiljkovi, I.; Gencel, D.: Greke pri oblaganju fasada tankim
kamenim ploama i keramikim ploicama, Jugoslovensko
drutvo graevinskih konstruktera, Z 16-1-Z 16-14, Cavtat,
1 1 /1 9 7 6 .

289