Zločini I Teror U Dalmaciji Počinjeni Od Pripadnika NOV, JA, OZN-e I UDB-e, Dokumenti - Blanka Matković, Ivan Pažanin

ZLOINI I TEROR
U DALMACIJI
1943.-1948.
POINJENI OD PRIPADNIKA NOV,
JA, OZN-e I UDB-e
DOKUMENTI
(1. IZDANJE)
Zagreb, oujak 2011.
ZLOINI I TEROR U DALMACIJI

1943.-1948.
POINJENI OD PRIPADNIKA NOV, JA, OZN-e I UDB-e
DOKUMENTI
Priredili:
Blanka Matkovi, dipl. povjesniarka
Ivan Paanin, mag. iuris
Recenzenti:
dr. sc. Josip Duki
dr.sc. Stjepan osi
SADRAJ
Predgovor ............................................................................................................
Kronologija..........................................................................................................
Grobita ...............................................................................................................
Kratice..................................................................................................................
Dokumenti............................................................................................................
Dalmacija.............................................................................................................
1.
21. listopada 1943. - Dopis Intendanture taba VIII. Korpusa tabu
korpusa o pootravanju postupanja prema narodnim neprijateljima i
provoenju konfiskacija
2.
19. lipnja 1944.- tab VIII. korpusa NOV Jugoslavije izvijeuje o
rezultatima koje su jedinice VIII. korpusa NOVJ postigle u
djelovanjima i borbama tijekom svibnja 1944.
3.
9. studenog 1944. - Podaci o Krsti Martinoviu koji je u veljai 1943
prisustvovao likvidaciji jednog pijuna
4.
12. sijenja 1945 - Izvjee III. otsjeka OZN-e oblasti VIII. korpusa
NOVJ III. otsjeku OZN-e za Hrvatsku
5.
15. sijenja 1945. - Presuda Vojnog suda oblasti VIII. korpusa NOV
Jugoslavije Ivanu Lupiu, na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak
asnih prava i konfiskaciju imovine
6.
17. sijenja 1945. - Izvjee Drage Desputa, lana Sudskog odsjeka
Glavnog taba NOV i PO Hrvatske upueno Centralnom komitetu
KPH o likvidacijama u Dalmaciji
7.
6. veljae 1945.- Zapisnik savjetovanja oblasnih politikih sekretara
KP Hrvatske za Dalmaciju
8.
19. veljae 1945. - Opunomoeni oficir OZN-e za V. brigadu Narodne
obrane I. hrvatske divizije KNOJ-a izvjeuje o stanju u Dalmaciji i
djelovanju OZN-e i KNOJ-a
9.
1. i 2. oujka 1945.- Zapisnik savjetovanja Opunomostva OZN-e III.
odsjek za oblast VIII. korpusa NOV Jugoslavije
10.
5. oujka 1945.- Izvjee III. odsjeka OZN-e za oblast VIII. korpusa
III. odsjeku OZN-e za Hrvatsku
11.
6. travnja 1945. - Dopis OZN-e za oblast VIII. Korpusa Vojnom sudu
VIII. Korpusa o dostavljanju krivinih prijava i prijepisa zapisnika
sasluanja don Jurja Franievia, don Marjana Gudelje i fra Vice
Rosandia
12.
19. travnja 1945. - Korespodencija OZN-e i Sekcije za ratne
zarobljenika o Viniciju Lagu
13.
13. lipnja 1945. - Upute Oblasnog NOO-a za Dalmaciju o postupku
prema povratnicima
14.
16. lipnja 1945. - Organizacijsko izvjee OZN-e III. za Hrvatsku
upueno naelniku OZN-e za Hrvatsku o ustrojavanju taba za
zarobljenike za Hrvatsku
15.
5. srpanj 1945. - Izvjee o stanju u postrojbama Hrvatske divizije
KNOJ-a
29
33
50
64
65
66
67
68
71
72
81
83
88
94
97
110
112
113
115
118
120
16.
11. kolovoza 1945. - Dopis Oblasnog Narodnog odbora za Dalmaciju

o postupku prema Nijemicama, enama jugoslavenskih dravljana
17.
27. kolovoza 1945., Zagreb - OZN-a za Hrvatsku u izvjeu CK KP
Hrvatske, Zagreb, o stanju od 22. do 25. kolovoza 1945., navodi i
podatke obanditimau Dalmaciji
18.
26. studenog 1945., Split - Dopis Oblasnog Narodnog odbora za
Dalmaciju OZN-i o postupku protiv odbornika koji pomau bandite
19.
15. prosinca 1945., Zagreb - OZN-a za Hrvatsku u izvjeu CK KP
Hrvatske, Zagreb, o stanju od 12. i 13. prosinca 1945., navodi i
podatke o piljarima-kriarima na ibenskom i biokovskoneretvanskom podruju i o suzbijanju djelovanja katolikog
sveenstva u Vodicama
20.
1944. - 1946. - Izvodi iz knjiga primljenih i poslanih depea Centra
OZN-e za Dalmaciju, Okrunog odjeljenja OZN-e za Dubrovnik,
Okrunog odjeljenja OZN-e za ibenik, Okrunog odjeljenja OZN-e
za Knin, OZN-e zadarsko podruja i OZN-e za oblast VIII. korpusa
NOVJ/JA
21.
7. veljae 1947., Split - Bilten UDB-e s podacima o kleru
22.
Nakon travnja 1947. - Dopis UDB-e o popisima likvidiranih osoba
23.
24. kolovoza 1947., Split - Izvjetaj OZN-e za Dalmaciju za razdoblje
od 24. srpnja do 24. kolovoza 1947. godine.
24.
13. studenog 1947., Split - Bilten UDB-e o kleru
25.
8. prosinca 1947., Split - Bilten UDB-e o kleru
26.
22. prosinca 1947., Split - Bilten UDB-e o kleru
27.
22. sijenja 1948., Split - Bilten UDB-e o kleru
28.
22. veljae 1948., Split - Bilten UDB-e s podacima o kleru
29.
17. srpnja 1948. - Izvjee OZN-e o teroristikim organizacijama i
grupama u Hrvatskoj od lipnja 1945. do srpnja 1948.
30.
8. prosinca 1952., Zagreb - Upute Ministarstva unutranjih poslova
NR Hrvatske za suavanje baze za neprijateljsko djelovanje klera
Dubrovako-neretvanska upanija
31.
15. srpnja 1943. - Pismo N.O.O. Plina o uhienju etvorice mjetana
32.
5. rujna 1943. - Presuda Vojnog suda metkovskog sektora Ibrahimu
Hajdaroviu iz Ljubukog osuenom na smrtnu kaznu strijeljanjem
zbog dezerterstva
33.
6. rujna 1943. - Presuda Vojnog suda metkovskog sektora Stipanu
Mareviu osuenom na smrtnu kaznu strijeljanjem radi djela
pijunae, aktivnog uea u oruanim ustakim postrojbama i
naposljet svojevoljnog naputanja poloaja iz jedinice N.P.O.
34.
Rujan/listopad 1943., Korula - Dopis Kotarskog komiteta KPH
Korula Okrunom komitetu KPH za Junu Dalmaciju o 17
strijeljanih pijuna u Kotaru
35.
1944. - Upute za organizaciju Upravnih odjela upuene svim odjelima
narodnih odbora
36.
10. oujka 1944. - Izvjee Okrunog komiteta KP Hrvatske
biokovsko-neretvanskog Oblasnom komitetu KPH za Dalmaciju o
122
124
125
126
128
149
152
153
158
161
164
166
168
170
175
182
183
183
185
187
188
192
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
politikom stanju i organizacijskom stanju partije te likvidacijama

14. svibnja 1944. - Komanda dubrovakog podruja osuuje Gvida
Kammeli i Lizu Kammeli na smrt strijeljanjem
28. rujna 1943. - Dopis Komande Sjevernodalmatinsko podruja
Komandi mjesta Trogir o sprovoenju uhiene osobe u Split
26. travnja 1944. - Dopis OK KPH Dubrovnik tabu XXVI. divizije o
uhienicima s otoka Mljeta
31. svibnja 1944. - Izvjee Opinskog NOO Ston Kotarskom NOO
Metkovi o nepravilnom postupku jednog voda III. ete
Neretvanskog Odreda u selu tedrici Op. Ston
3. lipnja 1944. - Pismo Oblasnog komiteta KPH za Dalmaciju
Okrunom komitetu KPH za Dubrovnik
13. lipnja 1944. - ROC juno dalmatinskog podruja dostavlja
Okrunom komitetu KP Hrvatske za Dubrovnik popis sumnjivih lica,
narodnih neprijatelja i pijuna
14. lipnja 1944. - Dopis Okrunog komiteta KPH Dubrovnik svim
partijskim jedinicama u kotaru Dubrovnik
18. lipnja 1944. - Izvjee Okrunog komiteta KPH Dubrovnik
Oblasnom komitetu KPH za Dalmaciju o politikoj situaciji u kojemu
se izmeu ostalog navodi da su pripadnici Hercegovake divizije
NOV-e pjevali Svaka jama od iroki vrata, otvorena je za svakog
Hrvata te prijetili da e popaliti sva sela u kojima ive Hrvati jer da
su ustae
20. lipnja 1944. - Upravni odjel Kotarskog NOO-a Metkovi
izvjeuje strogo povjerljivo tab Neretvanskog partizanskog
odreda, Komandu mjesta Metkovi i Okruni biokovsko-neretvanski
NOO o ispadima i loim postupcima nae vojske kao i nekih
nesvjesnih rukovodioca
20. srpnja 1944. - Upute o kontroli kretanja civilnih i vojnih osoba
Okrunog NOO-a Biokvsko-neretvanski
25. srpnja 1944. - Zapisnik sa saluanja Ive Marevi iz Momia
8. kolovoz 1944., Kuna (Peljeac) - Dopis Opinskog NOO Kuna
Mjesnom NOO-u Pijaviina o postupku prema roditeljima mukaraca
koji se ne nalaze u postrojbama NOV-e
19. listopada 1944. - Dopis II. sekcije Otsjeka za Oblast VIII. Korpusa
OZNE-e za Hrvatsku Opunomostvu OZN-e za junodalmatinsko
podruje o borbi protiv kamiara i suradnji s postrojbama KNOJ-a
25. listopad 1944., Dubrovnik - Pismo organizacijskog sekretara
Oblasnog komiteta KP Hrvatske za Dalmaciju, Ante Jurjevia-Baje,
upueno iz Dubrovnika Oblasnom komitetu KP Hrvatske za
Dalmaciju
193
195
196
197
198
200
201
203
206
208
212
213
214
215
31. listopada 1944., Dubrovnik - tab 3. bataljuna II. proleterske 219

dalmatinske NOU brigade, Dubrovnik izvjeuje OZN-u za
dubrovako podruje u Dubrovniku o akciji u kojoj su grekom ubili
jednu enu i djete, koji nisu bili krivi
52.
22. studenog 1944. - Izvjee OZN-e junodalmatinskog podruja

Otsjeku OZN-e za oblast VIII. Korpusa o situaciji na dubrovakom
podruju
53.
29. studenog 1944. - Dopis Opunomostva OZN-e za splitsko
podruje Vojnom sudu Oblasti VIII. Korpusa NOV o Anti Buu,
bivem dubrovakom upanu
54.
10. veljae 1945. - OZN-a za oblast VIII. korpusa NOVJ dostavlja
Oblasnom komitetu KP Hrvatske za Dalmaciju zapaanja o
pojavama u Dubrovniku u vezi prosvjetnog rada i ostalo
55.
13. travnja 1945., Dubrovnik - Izvjee OZN-e junodalmatinskog
okruga o pronaenim ceduljama
56.
25. travnja 1945., Dubrovnik - Dopis OZN-e junodalmatinskog
okruga Vojnom sudu VIII. Korpusne oblast kojim se predlae da se
Mizzi ustal proglasi narodnim neprijateljem
57.
26. kolovoza 1945., Zagreb - Vojni sud Komande grada Zagreba
proglaava Antuna Bua ratnim zloincem i osuuje na kaznu smrti
strijeljanjem
58.
1. studenog 1945., Split - Dopis OZN-e za srednju Dalmaciju OZN-i
Dubrovnik o Krunu Jeriu, ratnom zarobljeniku u logoru Sombor
59.
17. rujna 1946., Dubrovnik - Izvjee Opunomostva UDB-e za grad
Dubrovnik UDB-i za oblast Dalmacije
60.
Travanj 1948., Dubrovnik - Opunomostvo UDB-e za kotar
Dubrovnik dostavlja Odjeljenju UDB-e za Dalmaciju - IV. odsjek u
Splitu popis streljanih narodnih neprijatelja na podruju kotara
Dubrovnik nakon to su Dubrovnik zauzele postrojbe NOV i PO
Jugoslavije
Splitsko-dalmatinska upanija
61.
17. oujka 1943. - Izvjee Kotarskog komiteta KPH Trogir o utjecaju
graanskih stranaka HSS-a i JNS-a na mase
62.
6. svibnja 1943. - Dopis Kotarskog komiteta Trogir Okrunom
komitetu KPH za srednju Dalmaciju o strijeljanju Svetina Lovria i
njegove ene Antice iz Sevida, Svetina Mlaia, glavara Vinia,
Petra Radia iz Podorljaka, glavara Joke Ugrine i Vulete iz Rastovca
kao pijuna u slubi okupatora
63.
Lipanj 1943. - Dopis Kotarskog komiteta KPH Trogir o politikom
stanju u trogirskom kotaru i strijeljanju glavara sela Rastovca
64.
4. lipnja 1943. - Pristae HSS-a i JNS-a ire promidbu protiv narodne
vlasti i partizana i pokuavaju razbiti NOO-e u emu dijelom
uspijevaju; konfiskacija imovine glavara Prapatnice
65.
3. srpnja 1943. - Kotarski komitet Trogir obavjetava Okruni komitet
KPH za srednju Dalmaciju o kontaktima s Vicom Cvitanoviem,
predstavnikom HSS-a u Marini, te o bloku etnika i likvidiranju
nekih pijuna u Trogiru
66.
17. rujna 1943. - Rad reakcionarnih klika, osobito haesesovca
Ignacija Radia iz Okruka, nekolicine lanova etnike bande iz
Trogira koji pokuavaju mobilizirati jugoslavenske oficire, te rad
220
225
226
229
230
231
233
234
236
248
249
250
251
253
255
256
67.
68.
69.
70.
71.
72.
73.
74.
75.
76.
77.
78.
okupatorskih pijuna i domaih izdajnika predmet je izvjea

Kotarskog komiteta Trogir Okrunom komitetu KPH za srednju
Dalmaciju.
20. rujna 1943. - Dopis Pomonog obavjetajnog centra IV.
Operativne zone obavjetajnom povjereniku za Split od kojeg se trai
izvjetaj o svim novostima koji su se zbili poslijeenjih dana u Splitu,
a naroito o borbi protiv pete kolone
24. rujna 1943. - Dopis MOC Split suradniku Moci
25. rujna 1943. - Nepoznati autor pie Okrunom komitetu KPH za
Srednju Dalmaciju o infiltriranju neprijateljskih elemenata u
Komandu mjesta Trogir i druge partizanske strukture, te looj
politikoj situaciji zbog neuspjele mobilizacije i dosta sluajeva smrti
od gladi u Kotaru
28. rujna 1943. - Dopis Komande Sjevernodalmatinsko podruja
Komandi mjesta Trogir o sprovoenju uhiene osobe u Split
10. listopada 1943. - Presuda Vojnog suda Makarskog partizanskog
odreda kojom se na smrt strijeljanjem osuuju pripadnici Mornarike
ete Luka eparovi erban i Ante akni Ivanov zbog provalne
krae u Podgori
21. prosinca 1943. - Mjesni NOO Hvar oglaava rjeenje Vojnog suda
pri Komandi srednjedalmatinskog otonog podruja o proglaavanju
estorice osoba s otoka Hvara narodnim neprijateljima i konfiskaciji
njihove imovine
Sijeanj 1944., Hvar - Vojni sud pri Komadni srednje-dalmatinskog
otokog podruja osuuje na kaznu smrti strijeljanjem, zbog
pijunae i neprijateljske propagande, sedam osoba iz Jelse i
Velikog Grablja na Hvaru
8. veljae 1944. - KK KPH Trogir izvjeuje o gladi i bijedi naroda, te
radu ustaa u Trogiru i formiranju Narodne zatite od 40 studenata i
drugih raznih pokvarenih tipova kojom rukovodi komandant Boris
Koina
9. veljae 1944. - Okruni komitet KP Hrvatske za srednju Dalmaciju
dostavlja svim kotarskim i mjesnim komitetima KPH u srednjoj
Dalmaciji proglas Josipa Broza Tita
Oujak 1944. - Izvjee KK KPH Trogir Okrunom komitetu KPH za
Srednju Dalmaciju o mobilizaciji naroda na otocima Velom i Malom
Drveniku od neprijatelja, bombardiranju Trogira, Narodnoj zatiti, te o
radu reakcionarne klike, Mate Paanina Jurova iz Vinia, koji je
povezan ak i sa Splitom, o rovarenju Vice Cvitanovia i Frane
Cvitanovia u Marini, te opinskog lana Joze Cvitanovia koji se u
Trogiru bavi pekulanskom rabotom
28. oujka 1944., Vis Lastovo - Kotarski komitet KP Hrvatske Vis
Lastovo dostavlja ROC-u za srednjedalmatinsko otoje u Visu
podatke o 11 osoba sa njihovog podruja,
neprijateljski
raspoloenih prema N.O. Borbi
21. travnja 1944. - Kotarski komitet KP Hrvatske za Makarsku
258
259
260
262
263
264
266
269
270
271
273
275
79.
80.
81.
82.
83.
84.
85.
86.
87.
88.
89.
dostavlja Biokovsko-neretvanskom okrunom komitetu KP Hrvatske

obavjetenje o radu reakcije, akcijama okupatora i likvidiranim
narodnim neprijateljima i pijunima
22. travnja 1944. - Kotarski komitet KP Hrvatske za Makarsku nalae
svim opinskim komitetima KP Hrvatske Makarskog primorja, da
odmah prikupe potrebite podatke o svim likvidiranim izdajicama i
pijunima izvrenih bilo od nae Vojske ili politikih radnika na
terenu [...] od prilike mjeseca studenog 1943. godine do danas
23. travnja 1944. - Dopis KK KPH Trogir Okrunom komitetu Split o
protjerivanju naroda iz sela Opine Marina i dr., o neuspjeloj
partizanskoj mobilizaciji, reakcionarnim klikama koje se ire po
svim selima Kotara, o likvidaciji Mate Jurova u Viniima
5. svibnja 1944. - Trogirski Kotarski komitet izvjeuje Okruni
komitet Split o neodazivanju na mobilizaciju radi utjecaja
reakcionarnih klika, o uhienju voe HSS-ove organizacije u Marini
Vice Cvitanovia koji je upuen komandi splitskog podruja s
prijedlogom za likvidaciju, te o etvorici pijuna u Labinskim
Dragama koje treba likvidirati
7. svibnja 1944. - ROC Cetina izvjeuje tab VIII. korpusa NOV
Jugoslavije, da su mjetani sela Gale (Sinj), nakon to su pripadnici
NOVJ odveli fra Metoda Vezilia, uvjereni da su ga neki denuncirali
i krivo optuili i da je isti streljan, te ga jako ale
13. svibnja 1944. - Kotarski komitet KP Hrvatske za Makarsku
izvjeuje Opinski komitet KP Hrvatske za Gradac, da je potrebno
da se naprave 'Crne knjige'
14. svibnja 194 - tab VIII. korpusa NOVJ upuuje tabu grupe
srednje-dalmatinskih odreda na privremeno raspolaganje bataljon
P.P.K. za srednju Dalmaciju
15. svibnja 1944., Komia - Mjesni NOO Komia dostavlja
Opinskom NOO Komia, meu ostalim, i popis strijeljanih iz kojega
je vidljivo da je strijeljan kao pijun graevinski poduzetnik iz Klisa
Jozo Pletina
18. svibnja 1944. - Presuda Vojnog suda pri tabu XX. divizije VIII.
korpusa NOVJ rkt. sveeniku Metodu Veziliu upniku u Gali (Sinj)
na kaznu smrti strijeljanjem
2. lipnja 1944., Komia - Izvjee Komande mjesta Komia o
postupcima zamjenika zapovjednika logora Sv. Andrija prema
zarobljenicima
4. lipnja 1944. - tab 3. brigade XX. divizije NOV Jugoslavije
dostavlja tabu XX. divizije NOVJ operativno izvjee o akciji na
Arano (Imotski), dana 27./28. svibnja 1944., istiui da su
postavljeni ciljevi i zadatci [su] izvreni u potpunosti te da su u
borbi ubili preko 200 neprijateljskih vojnika, zarobili 130 od kojih su
naknadno svi likvidirani, sem 4 za koje se ustanovilo da nisu ustae i
da mogu ostati u redovima NOVJ
13. lipnja 1944. - Okruni komitet KP Hrvatske biokovsko-
277
279
280
282
283
284
285
286
288
289
292
90.
91.
92.
93.
94.
95.
96.
97.
98.
99.
100.
neretvanski izvjeuje politkomesara Grupe junodalmatinskih

partizanskih odreda o stanju na njihovom podruju, napominjui da
krue glasine reakcije da se na Aranu (Imotski) zajedno bore
partizani i etnici, a 'sve nae koje su zarobili muili su, poubijali i
bacili u jame' te da je potrebno odmah na ovo reagirati i narodu
dokazati da mi ne ubijamo zarobljenike
13. lipnja 1944. -Izvjee taba XX. Divizije tabu VIII. Korpusa
NOVJ o napadu na Arano i prijedlozima za odlikovanja pripadnika
III. dalmatinske brigade koji su se naroito istaknuli u toj operaciji
16. lipnja 1944. - O likvidaciji nekoliko reakcionara u Viniima
koji su istupali s Maekovim parolama i bili glavni organizatori
neodazivanja u NOV, Ivana Paanina pok. Jure Bembe i Luke
Maria pok. Tudora, o uhienju biveg glavara Marine Frane
Cvitanovia, te o likvidiranju pijuna, njemakog tumaa Vicka
Radia Josipova u Podorljaku i ubojstvu ustakog povjerenika za
Dalmaciju fratra Romca u Uneiu pie KK KPH Trogir Okrunom
komitetu Split
20. lipnja 1944. - Pismo Okrunog komiteta KPH
srednjedalmatinskog otoja Kotarskom komitetu KPH Bra-Hvar
povodom upuivanja dezertera i neprijateljskih elemenata na otok
Vis
23. lipnja 1944., Vis - Dopis Opinskog NOO Vis Komandi mjesta
Komia o Marici Jankovi koja se upuuje u logor Sv. Andrija
25. lipnja 1944. - Izvjee Okrunog komiteta KPH Split Oblasnom
komitetu KPH za Dalmaciju o ubojstvu Vojka Krstulovia u Splitu i
situaciji na terenu
5. srpnja 1944. - Izvjee OZN-e za oblast VIII. korpusa NOVJ
Opunomoeniku OZN-u pri Komandi splitskog podruja
5. srpnja 1944. - Izvjee Kotarskog komiteta KPH Trogir Okrunom
komitetu KPH Split o Maekovoj kliki koja dovodi narod u zabludu
glede pozdrava, ajkaa i sl., o djelovanju Narodne zatite u Trogiru
koja broji 48 ljudi, te o pet-est seljaka u Zagori izbjeglih u umu
7. srpnja 1944., Vis - Kotarski NOO Vis trai dostavljenje popisa
likvidiranih narodnih neprijatelja pa mu je dostavljen popis
dvadeset osoba od Opinskog NOO-a Vis bez sauvanog popratnog
dopisa
12. srpnja 1944. - Kotarski NOO za Makarsku trai od Opinskog
NOO-a Makarska, da dostave najkasnije do 30. srpnja knjigu
narodnih neprijatelja /Crnu knjigu/
12. srpnja 1944., Komia - Dopis Opinskog NOO Komia
Kotarskom NOO Vis o enama koje se upuuju u logor Sv. Andrija
15. srpnja 1944., Gradac (Makarska) - Opinski komitet KP Hrvatske
Gradac izvjeuje Okruni komitet KP Hrvatske biokovskoneretvanski, da bi se partijski rad u Bristu odvijao onako kako treba,
potrebno je da se likvidiraju pijuni i to Mioi Ante pk. Pavla, Mioi
Kate . Ante te da je donesena odluka za likvidaciju istih sa strane
294
296
298
301
302
304
305
306
308
309
310
101.
102.
103.
104.
105.
106.
107.
108.
109.
110.
111.
ovog komiteta a na predlog mj. part. jed. Brist

17. srpnja 1944., Gradac (Makarska) - Opinski komitet KP Hrvatske
Gradac dostavlja Kotarskom komitetu KP Hrvatske Makarska Crnu
knjigu sa popisom 99 osoba
18. srpnja 1944., Vis - Opinski NOO Vis izvjeuje Upravni odjel
Kotarskog NOO-a Vis, da se Ljubica Peribonio i njezina sestra Jelica
Peribonio iz Visa nisu odazvale na viekratne pozive odbora, da dou
na rad u kolektiv i da u interesu ugleda NOO-a, te podizanja volje za
rad drugarica u kolektivu, potrebno je gore spomenute kazniti s tim,
da ih se uputi na otok Sv. Andrija na prisilni rad
23. srpnja 1944. - Opunomoenik OZN-e pri tabu Mosorskog
partizanskog odreda izvijeuje Kotarski komitet Omi da su ustae
Petar Matijevi i Marin Matijevi iz Kostanja (Omi), koje su im
predali, poslije prezicnih ispitivanja likvidirani 20. srpnja 1944.
25. srpnja 1944. - Izvjee OZN-e za oblast VIII. korpusa NOVJ
Opunomoeniku OZN-e Komande splitskog podruja
Srpanj/kolovoz 1944. - Neimenovana organizacija pie izvjee KK
KPH o ubojstvima koje je poinio okupator, borbi NOV na podruju
Opine Marina i o reakcionarnim izrodima u Podorljaku i Viniima
koji su svojom pijunaom prouzrokovali smrt nekih rodoljuba i
lana Partije Petra Paanina pirova, te o pojavi letaka vjerskoga
sadraja
1. kolovoza 1944. - OZN-a za oblast VIII. korpusa NOVJ, u izvijeu
OZN-i za Hrvatsku, opisuje stanje u IX. i XX. diviziji i
Srednjodalmatinskog grupi odreda NOVJ te i nepravilnosti, primjerice
da je na sektoru Mosora, gdje operiu jedinice Mosorskog odreda
streljano [je] u posljednje vrijeme vie ljudi, za koje se je imalo
podatke da saradjuju sa okupatorom i narodnim neprijateljima, ali
streljanja su izvrena bez ikakova sudjenja od strane naih vojnih
sudova
2. kolovoza 1944. - Povjerenik OZN-e za Marinu Primorac
obavjeuje svoga nadreenog kodnim imenom Cipal o pijima u
Viniima
9. kolovoza 1944., Sinj - Kotarski komitet KP Hrvatske Sinj
izvjeuje Vojni sud oblasti VIII. korpusa NOVJ pri Komandi
cetinskog podruja o osobama za koje su traili podatke, uz napomenu
kako postupiti prema njima odnosno koga od njih treba likvidirati
17. kolovoza 1944. - Upravni odjel Okrunog NOO-a biokovskoneretvanskog dostavlja Kotarskom NOO-u Imotski crne knjige
23. kolovoza 1944. - Presuda Vojnog suda oblasti VIII. korpusa
NOVJ Vijea pri Komandi cetinskog podruja teaku Mati Jukiu iz
Otoka (Sinj), na imovinsku kaznu od 6 ovaca, 100 kg. kukuruza i 6
kg. duhana te uvjetno na 6 mjeseci prisilnog rada, jer je 12. srpnja
1944. javno agitirao protiv N.O.B.
30. kolovoza 1944. -Opinski komitet Marina izvjeuje KK KPH
Trogir o reakcionarima u Podorljaku i Blizni i njihovu
311
312
313
316
317
318
325
327
328
329
331
10
112.
113.
114.
115.
116.
117.
118.
119.
120.
121.
122.
123.
neprijateljskom radu
4. rujna 1944. - Opunomostvo OZN-e za splitsko podruje upuuje
Vijeu Vojnog suda oblasti VIII. korpusa pri Komandi srednje
dalmatinskog podruja u Splitu na suenje fra Petra Glavaa, upnika
u Hrvacima (Sinj) te prilau i zapisnik o sasluanja
18. rujna 1944. - OZN-a splitskog podruja dostavlja Sudskom vijeu
oblasnog Vojnog suda VIII. korpusa pri Komandi splitskog podruja
predmete optuenih Ivice Ivana iz Segeta (Trogir) i Marka Maretia iz
Siana (Sinj) te predlae da ih se radi njihovog protunarodnog rada
kazni strijeljanjem
24. rujna 1944. - tab XX. divizije NOV Jugoslavije upuuje
Komandi splitskog podruja 26 osoba na prisilni rad
28. rujna 1944. - Opinski komitet KPH Prgomet dostavlja KK KPH
Trogir broj mobiliziranih osoba u NOV, te broj ustaa, kamiara i
dezertera u rujnu
Rujan/listopad 1944. - Opinski komitet KPH Marina alje izvjee
KK KPH Trogir u kojem ga obavjeuje o zloinima okupatora,
poraenoj reakciji, dezerterima s Malog Drvenika i o kamiarima
kojima rukovodi Ivan Vidovi Bubin
16. rujna 1944. - Opinski komitet KPH Prgomet izvjeuje KK KPH
Trogir o likvidaciji stanovitog Perkovia, mobilizaciji provedenoj u
Ljubitovici i Prapatnici kojom zgodom se izvuklo oko 22 kamiara i
8 dezertera
1. listopada 1944. - OZNA splitskog podruja dostavlja
opunomoenom oficiru OZN-e pri tabu VIII. brigade XX. divizije
zapisnik o sasluanju dezertera Ivana Alajbega pok. Ante iz Vinia,
kao i podatke o jo trojici dezertera iz Vinia koji su s njim u vezi
22. listopada 1944. - Opinski komitet KP Hrvatske za Makarsku
dostavlja OZN-i popis 15 osoba, najreakcionarnijih lica, koji su po
svojim djelima zasluili da ih se likvidira
27. listopada 1944., Omi - Opunomoenitvo OZN-e za cetinsko
podruje dostavlja [Komandi cetinjskog podruja] uhvaene osobe i
podatke o nekim osobama
28. listopada 1944. - Opinski komitet KPH Marina javlja Kotarskom
komitetu KPH Trogir da su reakcionarne klike unitene odlaskom
okupatora jer su se kamiari Ivan Vidovi Bubin i drugi prijavili
vlastima, a 40 osoba iz ice se vratilo, dok se jo tri dezertera kriju
po umi
28. listopada 1944. - Opinski komitet KPH Prgomet dostavlja KK
KPH Trogir podatke o zarobljavanju nekoliko kamiara u selu
Sratoku, te njihovih organizatora u Donjem Docu, ali se istie da se
jo neki kriju po umama dok ustae iz Katela, Divulja i Trogira
dolaze u partizane, pa je u NOV ve privueno preko 35 ustaa i
ostalih
29. listopada 1944. - Opunomoenitvo OZN-e za Omi upuuje
Komandi cetinjskog podruja uhapenike, uz napomenu iste smjestite
332
334
334
336
337
339
340
342
343
344
345
346
11
124.
125.
126.
127.
128.
129.
130.
131.
132.
133.
134.
135.
136.
137.
u logor za prisilan rad

29. listopada 1944. - Dopis taba Dinarskog partizanskog odreda
Opunomostvu OZN-e Cetinskog podruja kojim se trai likvidacija
jednog od zarobljenika u logoru Kula
3.studenoga 1944. - Kotarski komitet KPH Trogir alje izvjee
Okrunom komitetu KPH Split u kojem se navodi da narod u selima
Sratok, Donji Dolac i Labin nije oduevljen partizanskim pokretom, te
u Ljubitovici ima sedam dezertera dok je u Opini Marina velika glad,
a za Trogir se istie da je u NOV izvueno sedam osoba iz Narodne
zatite
14. studenog 1944., Sinj - Komanda mjesta Sinj upuuje Vojnom sudu
oblasti VIII. korpusa NOVJ Vijeu pri Komande cetinskog podruja
osam osoba iz Obrovca i Gale (Sinj), zbog nepravilnosti u mljevenju
ita
15. studenog 1944., Split - OZN-a splitskog podruja dostavlja OZN-i
za oblast VIII. korpusa NOV Jugoslavije popis likvidiranih ustaa,
koji su se nalazili u logoru Gripe
15. studenog 1944. - Popis likvidiranih zarobljenih pripadnika
Hrvatskih oruanih snaga (HOS) u logoru Gripe u Splitu
16. studenog 1944., Sinj - Presuda Vojnog suda oblasti VIII. korpusa
NOVJ Vijea pri Komandi cetinskog podruja osmorici osoba iz
Obrovca i Gale (Sinj), radi nehajstva u mljevenju ita, na kazne
prisilnog rada i naknadu tete
26. studenog 1944. - Vojni sud oblasti VIII. korpusa NOVJ Vijee pri
Komandi cetinskog podruja upuuje Zarobljenikom logoru Kula
na izdravanje kazne prisilnoga rada pet osoba
27. studenoga 1944., Marina - Opinski komitet KPH Marina
izvjeuje KK KPH Trogir o unitenju kamiara, iako jo postoje neki
to se skitaju bez oruja
Bez datuma - Popis nekih civila, financa i domobrana iz logora Gripe
u Splitu dovedenih u studenome 1944.
4. prosinca 1944., Split - Komandant logora Gripe izjavljuje vojnosudskom istraitelju kod Komande splitskog podruja, da je iz logora
odvedeno oko 350 zarobljenika, bez dozvole istraitelja
12. prosinca 1944. - Okruni komitet KP Hrvatske biokovskoneretvanski u dopisu Oblasnom komitetu KPH za Dalmaciju, navodi
da miljenja smo da se Juru Juriia odmah strelja, bez obzira na
daljnju istragu i dokumenta
13. prosinca 1944., Split - Izvjee Opunomostva OZN-e za splitsko
podruje II. otsjeku OZN-e za oblast VIII. korpusa NOVJ o dranju
sveenstva poslije osloboenja
19. prosinca 1944. - Opunomostvo OZN-e srednje-dalmatinskog
podruja Otsjeka za oblast VIII. korpusa NOVJ dostavlja OZN-i
oblasti VIII. korpusa NOVJ podatke o broju zatvorenika i logoraa
21. prosinca 1944., Nereie - Dopis Komande mjesta Bra oficiru
OZN-e pri Komandi srednjedalmatinskog otonog podruja o
347
348
350
351
352
357
359
360
361
362
363
364
366
368
12
138.
139.
140.
141.
142.
143.
144.
145.
146.
147.
148.
149.
150.
dezerterima na otoku Brau

22. prosinca 1944. - Opunomostvo OZN-e biokovsko-neretvanskog
podruja dostavlja OZN-i za oblast VIII. korpusa izvjee o stanju u
vrijeme i nakon osloboenja na njihovom podruju
28. prosinca 1944., Marina - Opinski komitet KPH Marina javlja KK
KPH Trogir o rekviziciji koju je narod oduevljeno primio, uhienju
dvojice kamiara u Kanici, o ubojstvu Joze alete u Mitlo Vinovcu od
petorice kamiara na elu sa Kljajom, dok je kamiar iz Vrsina jo
na slobodi, te o promidbi Blaa Lukete iz Vinia protiv NOP-a
1945.- Dopis oficira OZN-e pri Komandi podruja Srednja Dalmacija
Opunomostvu OZN-e za srednju Dalmaciju s podacima o Iliji
atipoviu iz Dicma
1945. - Podaci o narodnim neprijateljima kanjenima nakon
zauzimanja Makarskog primorja po postrojbama NOV-e
3. sijenja 1945., Split - Oficir OZN-e Komande splitskog podruja
izvjeuje Komandu mjesta Sinj o postupitanju s njemakim ratnim
zarobljenicima zatoenima u logoru Gripe u Splitu
19. sijenja 1945., Split - Oficir OZN-e pri Komandi splitskog
podruja upuuje Komandi zarobljenikog logora Gripe Jozu
Runtia
podruja izvjeuje Vojni sud VIII. korpusa NOVJ, da je u
zarobljeniki logor Gripe upuen Jozo Runti, ije im podatke
dostavljaju
podruja upuuje Komandi zarobljenikog logora Gripe Pinu Rusin
podruja izvjeuje Vojni sud VIII. korpusa NOVJ, da je u
zarobljeniki logor Gripe upuena Pina Rusin, ije im podatke
dostavljaju
podruja upuuje Komandi zarobljenikog logora Gripe Stanka
Piteu
podruja izvjeuje Vojni sud pri Komandi podruja srednje
Dalmacije, da je u zarobljeniki logor Gripe upuen Stanko Pitea,
ije im podatke dostavljaju
25. sijenja 1945. - Izvijee Okrunog komiteta KP Hrvatske
biokovsko-neretvanskog Oblasnom komitetu KP Hrvatske za
Dalmaciju za sijeanj 1945. o stanju na njihovom podruju
25. sijenja 1945., Marina - Opinski komitet Marina u svom dopisu
KK KPH Trogir navodi da je u Opini Marina 12 osoba umrlo od
gladi, da je uhien i likvidiran kamiar Kljajo, te da su takoer
uhitili dezertera iz Vrsina, a da se jedan jo krije u Bliznicama, pak da
u selima izrodi podrivaju pokret: Batina, Brajica, Luketa,
Muse i Rini iz Vrsina, Mate Radi i Jerko uni iz Podorljaka i
369
378
380
381
382
383
384
385
386
387
387
388
391
13
151.
152.
153.
154.
155.
156.
157.
158.
159.
160.
161.
162.
163.
164.
neki iz Mitlo Vinovca

28. sijenja 1945. - Dvotjedno izvjee o radu oficira OZN-e pri
Komandi podruja srednje Dalmacije
30. sijenja 1945., Split - Vojni sud oblasti VIII. udarnog korpusa
NOVJ Vijee pri Komandi podruja srednje Dalmacije osuuje 36
osoba na kazne prisilnoga rada i gubitak graanskih i asnih prava
Veljaa 1945. - Popis zarobljenika koji su poslije ukidanja
zarobljenikog logora Bievo odvedeni u Komandu mjesta Vis
8. veljae 1945. - Oficir OZN-e pri Komandi srednjodalmatinskog
otokog podruja izvjeuje Odsjek OZN-e III. u Splitu o dogaajima
nakon rasputanja zarobljeniki logor Bievo te im dostavlja i
dokumente o nekim zarobljenicima
23. veljae 1945., Marina - Pripadnici reakcije svojim parolama
agitiraju protiv izbora i to: Josip Gole iz Kotelja, Agi i Baraba iz
Mitla Vinovca, Batina Brajica iz Marine, Gaga iz Sevida, Jozo
Radi iz Vrsina, te Ante Jerkovi iz Gustirne, sve prema izvjeu
Opinskog komiteta KPH Marina KK KPH Trogir
26. veljae 1945., Imotski - Dopis Kotarskog komiteta KPH Imotski
svim opinski komitetima i partijskim elijama na podruju kotara
Imotski
Veljaa/oujak 1945., Split - OZN-a srednje Dalmacije izvjeuje
OZN-u za Dalmaciju o politikom stanju na njihovom podruju,
raspoloenju naroda i reakciji
21. oujka 1945., Omi -Mjesni NOO Omi u izvjeu za oujak
1945. Kotarskom NOO-u Omi zakljuuje da nezadovoljstvo naroda
nema se uzeti ozbiljno, premda to nekim naim nesimpatizerima godi
23. oujka 1945., Marina - Seoski NOO Marina dostavlja Kotarskom
NOO Trogir popis poginulih u borbama, umrlih nesretnim sluajem i
likvidiranih od 1940. do 1945.
28. oujka 1945., Imotski - Popis i karakteristike mobiliziranih iz
Imotskoga
30. oujka 1945., Split - OZN-a za oblast VIII. korpusa
Opunomostvo za srednjodalmatinsko podruje dostavlja OZN-i za
Hrvatsku IV. odsjek popis vojnika 373. pjeake divizije Wehrmachta,
koji su zarobljeni prilikom osloboenja Knina i nalaze se u
zarobljenikom logoru u Sinju
Travanj 1945., Split - Izvjetaj OZNA-e za srednju Dalmaciju za
travanj 1945. godine
6. travnja 1945., Split - OZN-a za oblast VIII. korpusa NOV
Jugoslavije, Split upuuje Vojnom sudu VIII. korpusa NOVJ, Split
na daljnji postupak katolikog sveenika don Juru Fratrovia iz
Mua Gornjeg (Sinj), zbog protunarodnog rada
7. travnja 1945., Hvar Vis - Oficir OZN-e za vojno pozadinske
jedinice Hvar - Vis izvjeuje OZN-u III. odsjek VIII. udarnog
korpusa NOV Jugoslavije u Splitu o stanju zarobljenika na podruju
Hvara i Visa
393
396
399
401
402
404
405
410
412
413
415
417
442
443
14
165.
166.
167.
168.
169.
170.
171.
172.
173.
174.
175.
176.
177.
178.
20. travnja 1945., Split - Gradski odbor drutva Crvenog kria u Splitu
vraa Oblasnom odboru drutva Crvenog kria Split 31 upitnicu za
talijanske dravljane, koji se nisu mogli pronai u Splitu
4. svibnja 1945., Vis - Opinski NOO za otok Vis pie Komandi
mjesta Vis da se otpusti iz slube Mate Vojkovi pok. Jakova iz
Rukavca, komandant logora Budikovac jer se taj logor rasputa
11. svibnja 1945., Mu - Izvjee Opunomostva OZN-e za kotar Mu
OZN-i za srednju Dalmaciju
19. svibnja 1945., Marina - Rajonsko rukovodstvo Marina izvjeuje
Kotarski komitet KPH Trogir da pop iz Marine preko svojih
povjerenika agitira da narod ide u crkvu i daje milostinju, da grupa
reakcionara iz okolnih sela iri parole o prodaji hrane koju
saveznici dostavljaju NOO-im abesplatno, te da u Trogiru i okolici
djeluje etnika organizacija
22. svibnja 1945., Trogir - Kotarski komitet KPH Trogir obavjeuje
Okruni komitet za Srednju Dalmaciju o djelovanju reakcije koja
iri parole o povratku kralja Petra, o radu popa iz Marine koji
nastavlja s varanjem naroda putem boga i misa, te o radu pojedinih
odbornika koji kradu hranu namijenjenu socijalnoj pomoi i sl.
23. svibnja 1945., Trogir - Jakov Senjanin i Marin Senjanin iz
Podorljaka ire parole o kralju Petru, a pekulanti o nevrijednom
novcu, dok je reakcija uspjela dovesti fratra u Donji Dolac gdje
govori misu i skuplja novac od puanstva, stoji u izvjeu Kotarskog
komiteta KPH Trogir kojeg je uputio Okrunom komitetu KPH za
Srednju Dalmaciju
25. svibnja 1945., Marina - Seoski NOO Marina dostavlja Kotarskom
NOO Trogir popis likvidiranih narodnih neprijatelja
25. svibnja 1945., Vrlika - Izvjee Opunomostva OZN-e za kotar
Vrliku Okrunoj OZN-i za srednju Dalmaciju o piljarima na podruju
kotara Vrlika
30. svibnja 1945., Split - Vojni sud za oblast Dalmacije Vijee kod
komande podruja srednje Dalmacije upuuje Kanjenikom logoru
Firule Josipa Matia iz Kruvara (Sinj), osuenog na dvije godine
prisilnog rada i osam godina gubitka graanskih asti, jer je kao
aktivni ustaa uestvovao u borbama protiv NOVa
1. lipnja 1945., Vrlika - Izvjee Opunomostva OZN-e za kotar
Vrliku tabu bataljuna KNOJ-a u Sinju o kamiiarima na Dinari
3. lipnja 1945., Split - Izvjetaj OZNA-e za srednju Dalmaciju za
svibanj 1945. godine.
6. VI. 1945.(?), Split - Izvjetaj OZNA-e za srednju Dalmaciju u
kojem se spominju ustaa N. Bunarija, poginuo u borbi u blizini
Omia, kod Radmanovih mlinica od propadnika NOV-e, te ponaanje
likvidiranog fra Andrije Cvitanovia i franjevaca u Sinju.
15. lipanj 1945., Split - Popis zatoenika Zarobljenikog logora Split
osuenih od Vojnog suda Oblasti VIII. Korpusa NOVJ
15. lipanj 1945., Split - Dopis OZN-e za srednju Dalmaciju komesaru
445
447
448
449
451
453
455
456
458
459
460
472
473
474
15
179.
180.
181.
182.
183.
184.
185.
186.
187.
188.
189.
190.
191.
Zarobljenikog logora Firule u Splitu o zarobljeniku Otwinu Hrningu

16. lipnja 1945., Marina - Sektorsko rukovodstvo KPH Marina
izvjeuje KK KPH Trogir o parolama Jakova Senjanina p. Blaa i
Marina Senjanina p. Blaa iz Svinaca o neispravnom radu odbora i
JNOF-a, zatim Jakova Radia p. Petra re. Cukela iz Podorljaka
protiv zakona i o nezadovoljstvu naroda zbog nedovoljne pomoi u
hrani i povlaenju jedinica NOV iz Trsta
19. lipnja 1945., Split - Izvjetaj OZNA-e za srednju Dalmaciju za
lipanj 1945. godine.
29. lipnja 1945., Split - Vojno sudski istraitelj Vojnog suda za oblast
Dalmacije u Splitu dostavlja nakon provedenih izvida Vojnom sudu za
oblast Dalmacije optunicu protiv Frane Smoljo iz Gljeva (Sinj)
30. lipnja 1945., Split - Presuda Vojnog suda za oblast Dalmacije
Frani Smoljo iz Gljeva (Sinj) na tri godine prisilnog rada i tri godine
gubitka graanskih asti, kao i na konfiskaciju kod njega pronaenih
stvari
30. lipnja 1945., Split - Opunomostvo OZN-e Kotara Split alje
podatke OZN-i za Srednju Dalmaciju o propovijedima i djelovanju
don Kaje Marovia i don Ante kobalja, te o kamiarima u Leevici
13. srpnja 1945. - Dopis Opunomostva OZN-e Bra OZN-i za
srednju Dalmaciju o Marcelu tambuku iz Selaca na Brau,
zatoenom u zatvoru u Savskoj cesti u Zagrebu
15. srpnja 1945. - Dopis Opunomostva OZN-e za kotar Vrgorac
OZN-i za okrug Biokovsko-neretvanski o istranom materijalu za vei
broj osoba s podruja Vrgorca i Imotskog
16. srpnja 1945., Zagreb - Dopis Zemaljskog odbora drutva Crvenog
kria Hrvatske Gradskom odboru drutva Crvenog kria Hrvatske u
Splitu o enevskim konvencijama i zarobljenikim logorima
24. srpnja 1945. - Dopis OZN-e za srednju Dalmaciju Upravi zatvora
OZN-e u Splitu kojim se trai prepraenje Ante Merepa, Jerka Ursia
i Antona Babia OZN-i za srednju Dalmaciju
25. srpnja 1945. - Dopis OZN-e za srednju Dalmaciju Upravi zatvora
OZN-e u Splitu kojim se trai prepraenje nekoliko zatvorenika u
zatvor Vijea vojnog suda za srednju Dalmaciju
475
477
486
488
489
491
492
494
496
497
Kolovoz 1945., Zagreb - OZN-a za Hrvatsku izvjeuje CK KP 498

Hrvatske, Zagreb, da su iz prihvatilita Trogir proieni [su] samo
podoficiri i vojnici koji su bili u njemakoj vojsci ranjavani ili
odlikovani na Ist. bojitu, lanovi kulturbunda, -IS.ZO- formacija
3. kolovoza 1945. - Operativno odjeljenje taba II. JA upozorava 499
Komandu splitskog vojnog podruja na nesavjesnost pripadnika JA u
obavljanju straarske slube i da je redovna pojava da iz
zarobljenikih logora i kolona koje se sprovode zarobljenici bjee
3. kolovoza 1945., Split - Vojni sud za oblast Dalmacije donosi, na 501
temelju Ukaza o davanju amnestije od 3. kolovoza 1945., odluku da se
Andriji Akrapu iz Biska (Sinj), kojeg je Vojni sud Komande podruja
16
192.
193.
194.
195.
196.
197.
198.
199.
200.
201.
202.
203.
204.
205.
srednje Dalmacije 30. sijenja 1945. osudio na kaznu od 24 mjeseca

prisilnog rada i osam godina gubitka graanskih prava, oprata ostatak
od ukupno izreene kazne
9. kolovoza 1945., Trogir - Sekretar partijske jedinice Prihvatilita za
repatrijaciju ratnih zarobljenika i interniraca Trogir daje podatke
Kotarskom komitetu KPH Trogir o kandidatima za lanstvo u Partiji i
o zloporabi poloaja ekonoma Jerka Radovnikovia
21. kolovoza 1945., Split - Komanda splitskog vojnog podruja
izvjeuje tab II. streljakog bataljuna, da tabovi koji daju
osiguranje kod koncentracijskih logora moraju voditi dnevnik rada u
kojem e svakoga dana unijeti gdje, koliko i na kojem mjestu su bili
uposleni zarobljenici, kakvi su rezultat rada postigli
21. kolovoz 1945. - Potvrda Prihvatne stanice Jugoslavenske armije o
preuzimanju uhienih osoba
23. kolovoza 1945., Marina - Zapisnik Mjesnog NOO Marina o
rjeavanju poloaja oduzete crkvene zemlje i oduzimanju kue
narodnog neprijatelja Ante Cvitanovia pok. Joze
27. kolovoza 1945., Marina - Seoski NOO Marina dostavlja
Kotarskom NOO Trogir zapisnik o sasluanju seljaka i don Jure
Vukuia o nezakonitom pretresu njihovih kua od Narodne milicije i
tajnika JNF-a
30. kolovoza - 1. rujna 1945., Split - Gradski odbor drutva Crvenog
kria u Splitu trai od OZN-e srednje Dalmacije podatke o uri
Babiu iz Kukara (Vrlika), kojeg je OZN-a srednje Dalmacije uputila
u NOV i PO Jugoslavije/JA u XXVI. Diviziju
1. rujna 1945., Split - Dopis OZN-e za srednju Dalmaciju
Opunomostvu OZN-e za kotar Hvar o Tereziji Jakovac iz Dalja
9. rujna 1945., Hvar - Dopis Kotarskog NO Hvar Kotarskom
narodnom sudu u Hvaru o konfiskaciji imovine don Jakova Raia,
upnika u Grablju, strijeljanog 1944.
9. rujna 1945., Hvar - Dopis Kotarskog NO Hvar Kotarskom
narodnom sudu u Hvaru o konfiskaciji imovine Dinka Raia, brata
upnika don Jakov Raia
26. rujna 1945. - Dopis Obavjetajne sekcije Komande splitskog
vojnog podruja OZN-i za srednju Dalmaciju o osobama iz Trogira
koje ubacuju neprijateljske parole
2. listopada 1945., Split - Dopis OZN-e za grad Split OZNI-i za
Dalmaciju o dogaajima koji su se zbili tijekom predizborne
kampanje
3. listopada 1945. - Obavijest OZN-e za srednju Dalmaciju o Mati
oliu koji se otputa iz logora
4. listopada 1945., Trogir - Komesar Prihvatilita za repatrijaciju
ratnih zarobljenika i interniraca Trogir obavjeuje Kotarski komitet
KPH Trogir i politkomesara Splitskog vojnog podruja o dva straara
koji su neprijateljski raspoloeni prema NOP-u
16. listopada 1945., Marina - Dopis sektorskog rukovodstva Marine
502
503
504
505
506
508
509
510
511
514
515
516
517
518
17
206.
207.
208.
209.
210.
211.
212.
213.
214.
215.
216.
217.
218.
KK KPH Trogir o parolama Jure Senjanina iz Svinaca o omladini koja

je vadila svecima oi i drugim parolama s terena
27. listopada 1945. - Popis osoba s vrgorakog podruja koje su
likvidirane tijekom rata
31. listopada 1945., Beograd - Obavijest III. odsjeka OZN-e
Jugoslavije OZN-i za srednju Dalmaciju o sprovoenju ratnih
zarobljenika
31. listopada 1945., Marina - Dopis Povjerenstva OZN-e za rajon
Marina Opunomostvu OZN-e za Kotar Trogir o radu neprijatelja u
trogirskim selima, o saboterskom radu odbornika i kraama
zadrugara
1. studenog 1945., Split - Dopis OZN-e za srednju Dalmaciju
Opunomostvu OZN-e za kotar Vis o Anici Davidovi
4. studenog 1945. - Dopis OZN-e za srednju Dalmaciju OZN-i Nova
Gradika o kanjeniku Marku Lujetiu dopremljenom iz kaznione u
Trogiru
5.studenoga 1945., Split - Dopis Gradskog odbora Crvenog kria u
Splitu Oblasnom odboru Crvenog kria za Dalmaciju sa izvjeem i o
stanju i potrebama kanjenikog logora Firule
13. listopada 1945.Dopis Marije Baldasar, rukovoditeljice socijalne
sekcije Crvenog kria, rejon Luac Oblasnom odboru Crvenog kria
Split o posjetu kanjenikom logoru Firule u Splitu
5. studeni 1945., Split - Dopis OZN-e za srednju Dalmaciju OZN-i za
grad Zagreb o Marku Biliu iz Doca Donjeg, zatoenom u logoru
Zagreb
7. studenog 1945., Lepoglava - Pismo Stjepana Dominkovia iz KPD
Lepoglava
8. studenog 1945., Split - Komanda splitskog vojnog podruja
obavjetava tab I. streljakog bataljuna na Gripama, da je tab II. JA
dostavio nareenje Ministarstva narodne obrane DF Jugoslavije
povodom uestalih bjegstava ratnih zarobljenika koji se nalaze po
logorima ili na raznim radovima, a koje tono propisuje uvanje
zarobljenika
12. studenog 1945. - Dopis OZN-e za srednju Dalmaciju OZN-i za
Hrvatsku, II. otsjek kojim se zahtjeva potraga za upnicima s omikog
podruja don Boi Jugini, don Ivanu Sudiu i don Jozi Prelasu
15. studenog 1945., Split - Zarobljeniki logor Firule Split
izvjeuje Crveni kri u Splitu, da su od 11 dostavljenih
zarobljenikih dopisnica 9 otpremili u Dubrovnik, jer se naslovljeni
zarobljenici sada nalaze u Dubrovniku, a dvije dopisnice im vraaju i
pretpostavljaju da se naslovljeni nalaze u logoru u ibeniku
Bez datuma (vjerojatno studeni 1945.), Marina - Seoski NOO Marina
upuuje Kotarskoj komisiji za ratnu tetu u Trogiru popis pomagaa
okupatora koji su ubijeni od strane NOV
Studeni/prosinac 1945., Split - OZN-a srednje Dalmacije izvjeuje o
stanju na njihovom podruju, posebno o ustako-etnikim
520
523
524
526
527
528
529
530
531
533
535
536
537
538
18
219.
220.
221.
222.
223.
224.
225.
226.
227.
228.
229.
230.
bandama, djelovanju reakcionarnog dijela bivih graanskih

stranaka i kleru te o djelovanju OZN-e, Narodne milicije i
raspoloenju naroda
Prosinac 1945, Hvar - Kotarski NO Hvar dostavlja Kotarskom
narodnom sudu u Hvaru popis ratnih zloinaca i narodnih
neprijatelja, uz navod koji su likvidirani
16. prosinca 1945., Marina - Sektorsko rukovodstvo KPH Marina
izvjeuje KK KPH Trogir o nezadovoljstvu kod raspodjele robe i o
parolama Ante Neveanina Kvarte u Gustirni koji okuplja
demobilisane drugove
23. sijenja 1946., Trogir - Kotarski komitet KPH Trogir pie
Okrunom komitetu KPH za srednju Dalmaciju Split o popovima i
njihovim dounicima koji zavode narod po pitanju vjere i crkve, o
reakcionarima koji su doveli za boine praznike u Donju Bliznu
fratra to je iskoristio reakcionar Ante Batina i o onima koji kupe
potpise za dolazak popa u Donji Dolac i Veli Drvenik
18. veljae 1946., Split - OZN-a za srednju Dalmaciju ostavlja
Vojnom tuitelju XIX. divizije NOVJ u Katel Lukiu (Split) spise
protiv Brojkovi Ane
10. svibnja 1946. - Popis osoba iz sela Gornja upa, kotar estanovac
ija je sudbina nepoznata
Lipanj/srpanj 1946., Trogir - Oficir UDB-e pri Komisiji za
repatrijaciju Trogir pie oficiru UDB-e pri Komisiji za repatrijaciju
ratnih zarobljenika i interniraca za Hrvatsku Zagreb o repatrircima
koji su prispjeli u Prihvatilite Trogir od 25. svibnja do 25. lipnja
1946., te o stanju u Prihvatilitu
1. kolovoza 1946., Split - Oblasni odbor Crvenog kria Hrvatske za
Dalmaciju dostavlja Komandi zarobljenikog logora Firule 16
sanduka sira za zarobljenike
Kolovoz/rujan 1946., Trogir - Oficir Centra UDB-e za Dalmaciju pri
Komisiji za repatrijaciju Trogir pie oficiru UDB-e pri Zemaljskoj
komisiji za repatrijaciju ratnih zarobljenika i interniraca za NR
Hrvatsku Zagreb o repatrircima koji su prispjeli u Prihvatilite Trogir
od 25. srpnja do 25. kolovoza 1946.
Rujan/listopad 1946., Trogir - Oficir UDB-e pri Komisiji za
repatrijaciju u Trogiru pie Ministarstvu unutranjih poslova, Upravi
dravne bezbjednosti UDB-i za Hrvatsku Zagreb o repatrircima koji
su prispjeli u Prihvatilite Trogir od 25. kolovoza do 24. rujna 1946.
studeni 1946., Split - Oblasni odbor Crvenog kria Hrvatske za
Dalmaciju dostavlja Komandi zarobljenikog logora br. 125 u Splitu
dvije bave mlijeka u prahu
7. studenog 1946., Split - Oblasni odbor Crvenog kria Hrvatske za
Dalmaciju dostavlja Komandi zarobljenikog logora br. 125 u Splitu
dvije bave mlijeka u prahu
14. sijenja 1947. - Zapisnik sa sastanka Kotarskog komiteta KPH
Trogir o koordinaciji rada izmeu UDB-e, Tuilatva, Upravnog
546
557
558
560
563
564
566
567
568
569
570
571
19
odsjeka i Kotarskog komiteta

22. oujka 1947. - Popis osoba osuenih radi neizvravanja obveza u
otkupu osnovnih ivenih namirnica
232.
28. travnja 1947. - Rjeenje Vrhovnog suda Jugoslavenske armije
kojim se potvrujem smrtna presuda Luki Galovu, Mariji uto, Anti
Olujiu i Ani uto
233.
13. travnja 1948., Makarska - Opunomostvo UDB-e za kotar
Makarska dostavlja Odjeljenju UDB-e za Dalmaciju - IV. odsjek u
Splitu popis likvidiranih osoba na podruju kotara Makarska nakon
to su Makarsku zauzele postrojbe NOV i PO Jugoslavije
234.
14. travnja 1948., Sinj - Opunomostvo UDB-e za kotar Sinj
dostavlja Odjeljenju UDB-e za Dalmaciju - IV. odsjek u Splitu popis
likvidiranih osoba na podruju kotara Sinj nakon to su u listopadu
1944. Sinj i Cetinjsko podruje zauzele postrojbe NOV i PO
Jugoslavije
235.
Travanj 1948. - U dokumentu se opisuje politika situacija u Trogiru:
srednjokolska omladina sudjeluje u procesiji Velikoga petka, a
poslije uhienja opata Krizomalija ne postoji grupisanje popova i
njihovih istomiljenika
236.
3. svibnja 1948., Imotski - Opunomostvo UDB-e za kotar Imotski
likvidiranih osoba na podruju kotara Imotski nakon to su Imotski
oslobodile jedinice NOV i PO Jugoslavije
237.
travanj/svibanj 1948., Bra - Opunomostvo UDB-e za kotar Bra
lica likvidiranih sa kratkim postupkom, lica likvidiranih sa
sudskom presudom i rodbine lica likvidiranih sa sudskom
presudom na podruju kotara Bra nakon to su Bra oslobodile
jedinice NOV i PO Jugoslavije
238.
22. lipnja 1948., Split - Dopis UDB-e za grad Split UDB-i za oblast
Dalmaciju o sportaima prijavljenima za odlazak na Olimpijadu
239.
21. listopada 1950., Stara Gradika - Potvrda o izdranoj kazni
sveenika Petra Jusa
240.
18. listopada 1952., Split - Dopis Kotarskog suda u Splitu s podacima
o Boidaru uderiji iz Dugopolja, nestalom nakon ulaska postrojbi
Jugoslavenske armije u Sarva u proljee 1945.
241.
20. travnja 1953., Split - Dopis Kotarskog suda u Splitu s podacima o
likvidiranom Anti Marasoviu iz Dugopolja
242.
31. kolovoza 1962., Split - Elaborat UDB-e o banditizmu na
podruju biveg kotara Split s podacima o fra Josipu Poljaku koji je
osuen na smrt strijeljanjem
ibensko-kninska upanija
243.
4. studenog 1943. - Dopis taba sjevernodalmatinskih partizanskih
odreda Komandi mjesta Vodice s popisom dezertera koje treba uhititi
244.
21. sijenja 1944. - Naredba taba VIII. korpusa NOVJ podreenim
postrojbama za ienje cetinske i kosovske doline i Promine od
231.
572
573
575
578
610
612
618
620
622
623
624
625
626
627
628
20
245.
246.
247.
248.
249.
250.
251.
252.
253.
254.
255.
256.
ustaa i etnika, donosi i upute o postupku sa zarobljenicima i nainu

provoenja konfiskacije imovine neprijateljski raspoloenih lica
16. oujka 1944. - Izvjee Okrunog komiteta KP Hrvatske za Knin
Oblasnom komitetu KPH za Dalmaciju o politikom stanju i
organizacijskom stanju partije za veljau 1944. na podruju okruga
Knin
8. travanj 1944. - Dopis Komande kninskog podruja suradnicima
NOP-a s podruja Vodice
5. svibnja 1944. - Dopis Komande mjesta ibenik KK KPH ibenik o
propustima tijekom konfiskacije
12. svibnja 1944. - Okruni komitet KP Hrvatske za Knin izvjeuje
Komandu kninskog podruja, da nastavi sa mobilizacijom u Erveniku
(Knin) te naglaava da je protjerivanje dezerterskih familija dobro,
jer e time uliti strah ostalima i vidjet e da nema ale sa odredbama
naih vlasti
12. svibnja 1944. - Presuda Stalnog vojnog suda Komande kninskog
podruja Nikoli Bjedovu iz Oestova (Knin) na dvije godine prisilnog
rada, radi veze sa etnicima i sabotiranja rada NOP
8. kolovoza 1944. - Povjerenik sa poloaja izvjetava OZN-u za
splitsko podruje, da je 7. kolovoza 1944. kurir ibensko-Trogirskog
odreda Pavela sprovodio vezanog i tukao putem jednog druga koji je
isto bio kurir u pomenutom odredu, a zatim nedaleko ove Komande
oko 500 metar istog ubio iz strojnice
21. kolovoza 1944. - OZN-a pri Komandi kninskog podruja, u
politiko-obavjetajnom izvjeu za razdoblje od 20. srpnja do 18.
kolovoza 1944., opisuje stanje na podruju kotareva Knin, Promina i
Drni
10. listopada 1944. - OZN-a splitskog podruja dostavlja
Opunomostvu OZN-e kninskog podruja imena i podatke nekih
narodnih neprijatelj, prema izjavi zarobljenog ustae irini Mladena,
mehaniara iz Drnia, kojeg smo likvidrali
11. listopada 1944. - Opunomostvo OZN-e kninskog podruja
dostavlja OZN-i za oblast VIII. korpusa organizaciono stanje te
naglaavaju da bi im trebalo dodijeliti jednog druga pravnika kao
referenta koji bi se bavio iskljuivo ispitivanjem zarobljenika,
novomobilisanih koji prolaze kroz OZNU te hapenika, jer nam je
nemogue sa ovakovim brojem udovoljiti zadacima koji stoje pred
nama
5. studenog 1944. - OZN-a XIX. divizije NOV Jugoslavije u dopisu
OZN-i ibenskog podruja napominje da se meu uhienim osobama
nalazi nekoliko onih koje bi trebalo likvidirati
5. - 13. studenog 1945. - OZN-a XIX. divizije NOVJ upuuje
Komandi ibenskog podruja Ljubomira Grulovia iz Kistanja (Knin)
na daljni postupak
9. studenog 1944., Drni - Opunomostvo OZN-e kninskog podruja
izvjeuje OZN-u VIII. korpusa NOVJ, da su izvrili uhienja u
630
631
632
633
634
636
637
643
644
645
646
649
21
257.
258.
259.
260.
261.
262.
263.
264.
265.
266.
267.
268.
269.
270.
271.
Drniu i okolici i da su uspostavili logor

15. studenog 1944. - Dopis Opunomostva OZN-e kninskog podruja
Vojnom sudu Komande kinskog podruja s popisom osoboma
predloenih za javno suenje i strijeljanje
19. studenog 1944., Split - OZN-a splitskog podruja upuuje
Opunomostvu OZN-e drnikog podruja iz zarobljenikog logora 16
milicionera iz okolnih sela Drnia
19. studenog 1944. - Dopis Komande kninskog podruja Okrunom
komitetu KPH Knin o protjerivanju etnikih obitelji
23. studenog 1944., ibenik - Izvjee Opunomostva OZN-e
ibenskog podruja o stanju na njihovom podruju u vrijeme i
neposredno nakon osloboenja
27. studenog 1944. - Opunomostvo OZN-e kninskog podruja
izvjeuje OZN-u za oblast VIII. korpusa NOVJ o stanju na njihovom
podruju u vrijeme i neposredno nakon osloboenja
Prosinac 1944. - Ope vojno-organizacijsko izvjee o situaciji na
irem ibenskom podruju
9. prosinca 1944., Knin - Upravni odjel Okrunog NOO-a Knin
dostavlja Mjesnom NOO-u Trbounje (Drni) odluku o kanjavanju
Kate Mati, Anke Mati, Milke upi i Stane Mati iz Trbounja
22. prosinca 1944., Knin - Upravni odjel Okrunog NOO-a Knin trai
od Vijea Vojnog suda oblasti VIII. korpusa pri Komandi kninskog
podruja, koje je svojim ranijim presudama osudilo na kaznu smrti i
konfiskaciju imovine i brau Mazaline i neka druga lica, da urno
dostave prepise ovih presuda u svrhu, da poduzmemo potrebne mjere
za konfiskaciju njihove imovine
31. prosinca 1944., Knin - Opunomostvo OZN-e kninskog podruja
izvjeuje OZN-u za oblast VIII. korpusa NOVJ o vojno-politikom
stanju na njihovom podruju
27. sijenja 1945., Knin - Opunomostvo OZN-e kninskog podruja
izvjeuje OZN-u za oblast VIII. korpusa OZN-e za Hrvatsku u Splitu
o tijeku javnog suenja u Kninu 26. sijenja 1945.
21. veljae 1945., Knin - Oficir OZN-e za Komandu kninskog
podruja izvjeuje Odsjek OZN-e za oblast VIII. korpusa o stanju na
podruju djelovanja OZN-e Komade kninskog podruja
28. veljae 1945., Knin - Opunomostvo OZN-e kninskog podruja
izvjeuje OZN-u za oblast VIII. korpusa NOV Jugoslavije o tijeku
mobilizacije stanovnitva
28. veljae 1945., Knin - Opunomostvo OZN-e kninskog podruja u
izvjeu OZN-i za oblast VIII. korpusa NOV Jugoslavije, za veljau
1945.
9. oujka 1945., Split - Odjel tehnikih radova Oblasnog NOO-a
Dalmacije u Splitu izvjeuje Odjel tehnikih radova Okrunog NOOa Knin, da su zadueni da u logoru u Kninu ili Drniu izaberu
strunjake i radnike za radove u brodogradilitu
13. travnja 1945. - Izvjee III. odsjeka OZN-e za Hrvatsku upueno
650
654
655
656
667
672
675
677
678
685
687
688
690
693
694
22
komesaru Glavnog taba Hrvatske o zapaenim grekama i

nedostacima u postrojbama NOV-e te o ubijanju ratnih zarobljenika
272.
8. rujna 1945., Drni - Kotarski NO Drni dostavlja Kotarskom
narodnom sudu u Drni popis likvidiranih osoba
273.
2. listopada 1945. - Dopis OZN-e kninskog podruja OZN-i za Oblast
VIII. Korpusa s podacima o broju zarobljenih, strijeljanih, osuenih i
osloboenih osoba
274.
5. listopada 1945., Vodice - Specijalno izvjee Opunomostva OZNe za Kotar Vodice OZN-i za okrug ibenik
275.
Prosinac 1945., Vodice -Opunomostvo OZN-e za kotar Vodice
izvjeuje o neprijateljskim organizacijama i oruanim bandama
na njihovom podruju
276.
3. lipnja 1946., Zagreb - Uprava Narodne milicije MUP-a NR
Hrvatske izvjeuje, da su u selu agrovi (Knin), prigodom crkvene
sveanosti 25. svibnja, popovi [su] odrali pomen za bandite
poginule u borbi protiv NOV, kao i molitve za etnike koji se nalaze u
Italiji te da su iz zarobljenikog logora u Kninu 19.-20. lipnja
pobjegla dva zarobljenika njemake narodnosti
277.
16. svibnja 1947., Drni - Izvjee Opunomostva UDB-e za kotar
Drni o kleru
278.
19. travnja 1948., ibenik - Opunomostvo UDB-e za grad ibenik
likvidiranih osoba na podruju kotara ibenik nakon to su 3.
studenoga 1944. grad zauzele postrojbe Dvadeset este divizije NOV i
PO Jugoslavije te popis osoba koje su likvidirali u vrijeme rata
279.
12. rujna 1949., Drni - Dopis Opunomostva UDB-e Drni UDB-i za
NR Hrvatsku o likvidaciji trojice Slovenaca u Erveniku
280.
Nepoznat datum - Popis likvidiranih osoba s podruja Perkovia.
Zadarska upanija
281.
7. veljae 1944. - Naredba taba XIX. divizije NOVJ podreenim
postrojbama za raspored i postavljanje zasjeda na pravcu Otri Graac, donosi i uputu o postupku sa zarobljenicima, koja naglaava
da nikako ne smije da se desi da se zarobljenici ubijaju, kao to se to
desio sluaj zadnjih operacija kod I. i II. Brigade
282.
21. oujka 1944. - Izvjee Rajonskog obavjetajnog centra za okrug
Zadar Okrunom komitetu KPH za Zadar o premetaini samostana
fratara u Prekom
283.
18. srpnja 1944. - Vojno-obavjetajni oficir 2. udarne brigade XIX.
divizije NOV Jugoslavije trai od Okrunog NOO-a za Zadar da
dostavi podatke o svim narodnim neprijateljima koji se nalaze na
tome okrugu, kako bi mogli prema njima zauzeti pravilan stav
284.
14. rujna 1944., Benkovac - Kotarski NOO Benkovac izvjeuje
Okruni NOO Zadar o stanju u Benkovcu u vrijeme i nakon
osloboenja te o zarobljavanju ustaa i etnika na njihovom podruju
285.
29. listopada 1944. - Opunomoenitvo OZN-e zadarskog podruja
dostavlja OZN-i za oblast VIII. korpusa NOV Jugoslavije kratak
695
702
703
705
706
707
709
757
758
764
765
766
767
768
769
23
286.
287.
288.
289.
290.
291.
292.
293.
294.
295.
296.
prikaz stanja na zadarskom podruju te spominju i da su pripadnici

NOVJ masovno pljakali stanovnitvo u Benkovcu
10. studenog 1944., Zadar - Vojni sud oblasti VIII. korpusa NOVJ
Vijee kod komande zadarskog podruja donosi presudu kojom se 29
osoba, kao ratne zloince i narodne neprijatelje, osuuje na kaznu
smrti strijeljanjem i konfiskaciju imovine
5. prosinca 1944., Zadar - Opunomostvo OZN-e za zadarsko
podruje dostavlja OZN-i za oblast VIII. korpusa NOVJ izvjee o
stanju nakon osloboenja na njihovom podruju
14. prosinca 1944., Zadar - Okruni NOO Zadar izvjeuje Oblasni
NOO za Dalmaciju u Splitu o pojavama nesavjesnih vojnika, pa ak i
rukovodilaca, odnosno otuivanja odreenih stvari, to koi
pravilan rad NOO-a i stvara nezadovoljstvo kod naroda
28. sijenja 1945., Zadar - Mjeseno izvjee za sijeanj 1945.
Opunomostva OZN-e za zadarsko podruje dostavljeno OZN-i
oblasti VIII. korpusa NOV Jugoslavije
1. oujka 1945., Zadar - Opunomostvo OZN-e za zadarsko podruje
dostavlja OZN-i za oblast VIII. korpusa NOVJ mjeseno izvjee za
veljau 1945. o stanju na njihovom podruju
20. oujka 1945., Zadar - Presuda Vojnog suda VIII. korpusne vojne
oblasti NOVJ Vijea kod Komande zadarskog podruja Tomi Granu
iz Petrana (Zadar), na kaznu smrti strijeljanjem, gubitak graanskih
prava i konfiskaciju imovine, jer je radio protiv NOP-a i bio u
slubi neprijatelja
oblasti NOVJ Vijea kod Komande zadarskog podruja Anti Baiu iz
Lisiia (Benkovac), na kaznu smrti strijeljanjem, gubitak graanskih
prava i konfiskaciju imovine, jer je bio kao pijun u slubi
neprijatelja i kao ustaa pripadao neprijateljskoj oruanoj formaciji
oblasti NOVJ Vijea kod Komande zadarskog podruja Tadiji Guziu
iz Peruia (Benkovac), na kaznu smrti strijeljanjem, gubitak
graanskih prava i konfiskaciju imovine, jer je bio pripadnik
antikomunistike bande i zatim ustaa, uestvovao u akcijama protiv
NOV pa je prema tome kao bandit i ustaa, sauesnik u pljaki i
paleu
22. oujka 1945., Zadar - Okruna komisija za ratne zloine pri
Okrunom NOO-u Zadar dostavlja Gradskoj komisiji za ratne zloine
pri Gradskom NOO-u Zadar uputstvo Zemaljske komisije za ratne
zloine pri ZAVNOH-u od 5. oujka 1945. uz najvanija objanjenja
1. travnja 1945. - Vii vojni sud JA Vijee kod Glavnog taba
Hrvatske potvruje presudu Vojnog suda VIII. korpusne vojne oblasti
Vijea kod Komande grada Zadra od 20. oujka 1945. Anti
Marinoviu iz Polinika (Zadar), na kaznu smrti strijeljanjem
Hrvatske ne potvruje presudu Vojnog suda VIII. korpusne vojne
772
774
780
781
788
792
794
796
798
799
800
24
297.
298.
299.
300.
301.
302.
303.
304.
305.
oblasti Vijea kod Komande grada Zadra od 20. oujka 1945. Petru
Longinu iz Brbinja (Zadar), na kaznu smrti strijeljanjem, radi zloina
pomaganja neprijatelju, i preinauje presudu na kaznu od deset
godina prisilnog rada i pet godina gubitka graanskih asti
Vijea kod Komande grada Zadra od 20. oujka 1945. Filipu Protiu
iz Sukoana (Zadar), na kaznu smrti strijeljanjem
oblasti Vijea kod Komande grada Zadra od 20. oujka 1945. Anti
Baiu iz Lisiia (Benkovac), na kaznu smrti strijeljanjem i
preinauje presudu na kaznu od sedam mjeseci prisilnog rada
Vijea kod Komande grada Zadra od 20. oujka 1945. Mirku Matiu
iz Islama Latinskog (Zadar), na kaznu smrti strijeljanjem
oblasti Vijea kod Komande grada Zadra od 20. oujka 1945. Tadiji
Guziu iz Peruia (Benkovac), na kaznu smrti strijeljanjem i
preinauje presudu na kaznu od deset godina prisilnog rada
oblasti Vijea kod Komande grada Zadra od 20. oujka 1945. Petru
ariu iz Raana (Imotski), na kaznu smrti strijeljanjem i preinauje
presudu na kaznu od deset godina lienja slobode i pet godina gubitka
graanske asti
Vijea kod Komande grada Zadra od 20. oujka 1945. Josipu Krstiu
Marcuzziju iz Arbanasa (Zadar), na kaznu smrti strijeljanjem
Vijea kod Komande grada Zadra od 20. oujka 1945. Kajetanu
Koliu iz Savra (Zadar), na kaznu smrti strijeljanjem
10. travnja 1945., Zadar - Vojno-sudski istraitelj kod Komande grada
Zadra izvjeuje Komisiju za utvrivanje ratnih zloina Okrunog
NOO-a Zadar, da zbog prenatrpanosti posla i radi pomanjkanja u
ljudstvu, Vojni sud nije u stanju da sad odmah dostavi prepise
presuda, koje su koncem marta izreene te dostavlja privremeno
podatke o 11 osoba, koje su osuene na kaznu smrti strijeljanjem i
proglaeni narodnim neprijateljima, a kazna je i izvrena, kao i
presude za etvoricu, koja su osuena na kaznu smrti strijeljanjem, ali
je Vii vojni sud promijenio kaznu na prisilni rad
802
803
804
805
806
808
809
810
811
25
306.
307.
308.
309.
310.
311.
312.
313.

Vijea kod Komande grada Zadra od 20. oujka 1945. Mijatu ulini
iz Pridrage (Zadar), na kaznu smrti strijeljanjem
Hrvatske potvruje presudu Vojnog suda oblasti za Dalmaciju Vijea
kod Komande grada Zadra od 20. oujka 1945. Luki Gagiu iz Biljana
Gornjih (Zadar), na kaznu smrti strijeljanjem, radi pripadnitva
teroristikoj oruanoj formaciji slubi neprijatelja i sudjelovanja u
masovnom odvodjenju naroda, pljaki i paleu
kod Komande grada Zadra od 20. oujka 1945. Nikoli JovaneviZekiu iz Krupe (Obrovac), na kaznu smrti strijeljanjem, radi
zloinstva pripadnitva etnikoj oruanoj formaciji, ubijstva vojnika
J.A. i pljake
kod Komande grada Zadra od 20. oujka 1945. Iliji Kuzatu iz Zadra,
Hrvatske ne potvruje presudu Vojnog suda oblasti za Dalmaciju
Vijea kod Komande grada Zadra od 20. oujka 1945. Tomi Granu iz
Petrana (Zadar), na kaznu smrti strijeljanjem i preinauje presudu na
kaznu od est mjeseci prisilnog rada i jednu godinu gubitka graanske
asti
4. svibnja 1945., ibenik - Okruna komisija za utvrivanje zloina
okupatora i njihovih pomagaa, ibenik dostavlja Okrunoj komisiji
za utvrivanje ratnih zloina, Zadar presude Vojnog suda oblasti za
Dalmaciju kod Komande podruja sjeverne Dalmacije od 10. travnja
1945.
5. svibnja 1945. - Dopis Opunomostva OZN-e za kotar Kistanje
Upravnom odboru Kotarskog Narodnooslobodilakog odbora Kistanje
o popisu piljara i represalijama koje je potrebno poduzeti protiv
njihovih obitelji
1. lipnja 1945., ibenik - Vojni sud oblasti za Dalmaciju Vijee kod
Komande podruja sjeverne Dalmacije dostavlja Okrunom NOO-u
Zadar, Okrunoj komisiji za utvrivanje ratnih zloina okupatora i
njihovih pomagaa Zadar, Opunomoenitvu OZN-e Zadar i Upravi
sudskih zatvora Trogir presude Marku Jurjevi, na kaznu smrti
strijeljanjem te Duanu koriu i Milanu koriu, obojici na 15
godina lienja slobode i 10 godina gubitka graanskih asnih prava
12. lipnja 1945. - Vii vojni sud Jugoslavenske armije izvjeuje Vojni
sud oblasti za Dalmaciju da je razmotrio presudu don Anti Matacinu,
upniku iz Privlake (Zadar), na kaznu smrti strijeljanjem, trajan
gubitak graanskih asti i konfiskaciju imovine te presudu u pogledu
izreke o krivnji potvrdio, a u pogledu izreke o kazni preinaio na
812
813
815
816
817
818
819
820
26
314.
315.
316.
317.
318.
319.
320.
321.
322.
323.
324.
kaznu lienja slobode u trajanju od 20 godina, trajan gubitak

graanskih prava i konfiskaciju imovine
22. lipnja 1945., ibenik - Vojni sud oblasti za Dalmaciju Vijee kod
Komande podruja sjeverne Dalmacije izvjeuje Okruni NO Zadar,
Okrunu komisiju za ratne zloine Zadar, OZN-u za okrug Zadar i
Upravu dravnih dobara Zadar o presudama Pietru Cergnaru i Marku
Kulau
4. rujna 1945., Zagreb - OZN-a za Hrvatsku u izvjeu CK KP
Hrvatske, Zagreb, o stanju od 31. kolovoza 1945., navodi i podatke o
piljarima etnicima na podruju Zadra i o stanju zatvorenika u
zatvorima OZN-e u Zadru i ibeniku
12. rujna 1945., Split - Komanda splitskog vojnog podruja II. JA
izvjeuje Okruni i Kotarski narodni odbor u Zadaru, da je
zarobljeniki bartaljun u Bokanjcu (Zadar) vrlo loe smjeten i prijeti
opasnost od raznih zaraznih bolesti koje se u ovakovom stanju mogu
rairiti
17. listopada 1945., Zadar - OZN-a za okrug Zadar izvjeuje Okruni
NO Zadar da je na temelju naloga OZN-e za Hrvatsku uhapen Vlatko
Kocijen, nastavnik uiteljske kole u Zadru te da e biti sproveden u
Odjeljenje OZN-e za okrug Osijek
23. listopada 1945., Zadar - Okruni NO Zadar u dopisu podreenim
odjelima naglaava da se jo uvijek deava, bilo to kod vojnih,
civilnih vlasti ili pojedinaca da useljavaju i uzimlju stanove bez
znanja i odobrenja Stanbenog ureda Gradskog NO Zadar, to je
krenje zakona i kanjivo
7. studenog 1945., Split - Vojni sud splitskog vojnog podruja
izvjeuje OZN-u za okrug Zadar, Okruni NO Zadar, Okrunu
komisiju za ratne zloine Zadar i Javnog tuitelja Zadar o presudama
Petru Pupovcu, Jovi Radmanoviu, Mili Radmanoviu i Laki Lakiu,
koje je Vii vojni sud JA potvrdio
13. studenog 1945., Zadar - Okruni NO Zadar izvjeuje Delegaciju
Meunarodnog komiteta Crvenog kria u Jugoslaviji, da je Pietra
Luxarda Vojni sud VIII. korpusa NOVJ osudio na smrt strijeljanjem
9. prosinca 1945., Zagreb - Izvjee OZN-e upueno Centralnom
komitetu KP Hrvatske o ubojstvu sveenika don Eugena utrina u
Privlaci kod Zadra
1946., Bokanjac (Zadar) - Popis umrlih njemakih zarobljenika u
logoru (bolnici) u Bokanjcu i pokopanih u posebnom grobitu kod
upskog groblja
8. lipnja 1946., Zadar - Okruna komisija za utvrivanje zloina
okupatora i njihovih pomagaa u Zadru dostavlja Divizijskom vojnom
sudu u Splitu popis svih ratnih zloinaca, ije su nam osude saopili
vojni sudovi
18. lipnja 1946., Split - Divizijski vojni sud u Splitu dostavlja
Okrunoj komisiji za utvrivanje zloina okupatora i njihovih
pomagaa u Zadru popis, sud. broj i nadnevak prvostepene i
821
822
823
824
825
826
827
828
830
840
849
27
325.
326.
327.
drugostepene presude ratnih zloinaca za 19 osoba

13. travnja 1948., Benkovac - Opunomostvo UDB-e za kotar 851
Benkovac dostavlja Odjeljenju UDB-e za Dalmaciju - IV. odsjek u
Splitu popis likvidiranih osoba na podruju kotara Benkovac nakon
to su Benkovac zauzele postrojbe NOV i PO Jugoslavije
19. travnja 1948., Zadar - Opunomostvo UDB-e za grad Zadar 857
likvidiranih osoba na podruju kotara Zadar nakon to su krajem
listopada 1944. grad i kotar Zadar zauzele postrojbe NOV i PO
Jugoslavije
21. travnja 1948., Zadar - Opunomostvo UDB-e za grad Zadar 872
dostavlja Odjeljenju UDB-e za Dalmaciju - IV. odsjek u Splitu
dopunu popisu likvidiranih osoba na podruju kotara Zadar nakon to
su grad i kotar Zadar zauzele postrojbe NOV i PO Jugoslavije
28
PREDGOVOR
Dokumenti prikupljeni u ovoj zbirci rezultat su dugogodinjeg samostalnog istraivanja

suvremene povijesti Dalmacije zapoetog u sklopu samostalnog istraivakog projekta
Hrvatska povijest 1941.-1948. u realizaciji istraivaa dr.sc. Josipa Dukia, Blanke
Matkovi, dipl. povjesniarke i Ivana Paanina, dipl. pravnika. Tijekom tog razdoblja
prikupljena je velika graa te je pregledano nekoliko tisua fondova i zbirki u arhivima i
muzejima u Hrvatskoj, Sloveniji te Bosni i Hercegovini. Zasebne dijelove istraivanja
ine ine traganje i prikupljanje podataka o ratnim i poratnim rtvama te zloinima
poinjenim nad hrvatskim stanovnitvom tijekom ratnog i poratnog razdoblja. Konaan
cilj ovog istraivakog rada razotkrivanje je preuenih detalja iz suvremene hrvatske
povijesti i prezentiranje rezultata istraivanja izmeu ostalog i kroz zbornike dosad
veinom nepoznatih i neobjavljenih dokumenata.
Izuzevi nekolicinu autora poput Drage Gizdia i Sibe Kvesia, sustavno istraivanje
dalmatinske povijesti izmeu 1941. i 1945. bilo je relativno slabo zastupljeno u
jugoslavenskoj historiografiji sve do 15. travnja g. 1968. kada je odlukom Skuptine
opine Split broj 022/141-68 osnovan Institut za historiju radnikog pokreta Dalmacije
Split (IHRPD). Osnivanju navedene institucije prethodila je suglasnost svih dalmatinskih
opina. Prethodnik IHRPD-a bila je Komisija za historiju Kotarskog komiteta SKH Split
koja je osnovana g. 1957. s osnovnom svrhom prikupljanja povijesnog gradiva o tzv.
revolucionarnom radnikom pokretu, NOB-i i socijalistikoj izgradnji na podruju
srednje Dalmacije, i to prvenstveno za predstojeu proslavu 40. godinjice KPJ/KPH te s
ciljem pisanja povijesti spomenute politike stranke. Identine komisije osnovane su i na
podrujima ostala etiri dalmatinska kotara. Slijedee godine navedena komisija
preimenovana je u Kotarsku komisiju za historiju radnikog pokreta i SKJ/SKH Split, a
osnovna sredstva za rad osiguravala je Skuptina Kotara Split. Od g. 1962., novom
organizacijom skuptinskog sustava, cijela Dalmacija postaje jedinstveni kotar zbog ega
dolazi do irenja nadlenosti navedene komisije koja je fiziki djelovala u prostoru
Muzeja narodne revolucije u Kavanjinovoj ulici u Splitu. Dugogodinjim djelovanjem
29
komisija je stvorila znaajan fundus arhivskog gradiva, koji je g. 1965., zajedno s

osobljem, pismohranom i godinjim sredstvima za rad, postavio temelje za osnivanje
Centra za historiju radnikog pokreta Dalmacije Split, osnovanog odlukom Skuptine
kotara Split 5. svibnja 1965. Viegodinji predsjednik komisije Sibe Kvesi postao je
ravnatelj novoosnovanog Centra ija je sredstva za rad do g. 1968. osiguravala Skuptina
kotara Split. Osnovna djelatnost Centra bila je istraivaki rad i pruanje usluga u
prouavanju povijesti tzv. radnikog i komunistikog pokreta, Narodnooslobodilake
borbe i socijalistike revolucije u Dalmaciji. Druga ustanova koja je g. 1968. ula u
sastav Instituta za historiju radnikog pokreta za Dalmaciju bio je Muzej narodne
revolucije Split (MNRS), institucija osnovana 1. srpnja 1956. ija se teritorijalna
nadlenost odnosila na podruje opine Split, koja ju je i financirala. Skuptina Opine
Split osnovala je 30. rujna g. 1977. Muzej narodne revolucije u Splitu kao samostalnu
ustanovu u kulturi, dok je IHRPD nastavio sa samostalnom znanstveno-istraivakom
djelatnou koja je obuhvaala razdoblje od g. 1919. Prilikom razdvajanja ovih
institucija, Muzej je IHRPD ustupio vlastitu zbirku arhivskog gradiva koja je pripojena
postojeoj arhivskoj zbirci IHRPD. U razdoblju od 1968. do g. 1989. IHRPD je bio
organizator ili suorganizator 14 znanstvenih skupova i est okruglih stolova, objavio je 45
izdanja, meu kojima 10 zbornika dokumenata, 19 monografija iz politike i vojne
povijest, 10 zbornika radova te est ostalih izdanja. U ostvarivanju tih djela angairano je
bilo 812 autora i oko 2000 vanjskih suradnika. IHRPD je prestao s radom 31. srpnja
1989., njegovu arhivsku zbirku i djelatnike preuzeo je Muzej narodne revolucije u Splitu.
Odlukom Skuptine Opine Split g. 1992. prestao je s radom i Muzej narodne revolucije,
a zakljukom Trgovakog suda u Splitu, Posl.br. XRL 23/92, od 8. veljae 1995.,
navedena je arhivska zbirka pripala Dravnom arhivu u Splitu, koji se 1998. preselio u
nove prostore u tvravi Gripe.
Meu objavljenim izdanjima nekadanjeg IHRPD-a posebnog je znaaja deset zbornika

dokumenata koji obuhvaaju razdoblje od travnja 1941. do oujka 1944. Zbornici 11-14,
koji se odnose na razdoblje od travnja do prosinca 1944., pripremljeni su za tisak. Time
su dokumenti nastali u samoj zavrnici Drugog svjetskog rata u Dalmaciji s poratnim
razdoblje ostali neobjavljeni. Osim toga, dokumenti u objavljenim zbornicima birani su
30
prema svojevrsnom naelu podobnosti, a iz onih koji su uli u ui izbor izbacivani su

nepodobni dijelovi to upuuje na potrebu sustavnog i detaljnog istraivanja Drugog
svjetskog rata i poraa na podruju itave Dalmacije. Taj neminovno dugoroni proces
oteava nepostojanje financijskih sredstava, ali i nepostojanje volje da se takvom
istraivanju pristupi kroz postojee institucije. U posljednjih 20 godina nije se pristupilo
ni osnivanju novog povijesnog instituta u Splitu specijaliziranog za istraivanje itave
dalmatinske povijesti, iako institucija s ciljem istraivanja lokalne povijesti postoji u
Slavonskom Brodu (Podrunica za prouavanje povijesti Slavonije, Srijema i Baranje) te
djeluje pri Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu.
Uzevi u obzir na veoma slabu zastupljenost povijesti Dalmacije od 1941. do 1948. u

modernoj hrvatskoj historiografiji, izuzevi nekoliko samostalnih istraivaa poput fra
Petra Bezine, Joka Radice i drugih iji je doprinos nemjerljiv, te iznimno sloenu
situaciju u kojoj se Dalmacija nalazila tijekom Drugog svjetskog rata, odlueno je da prva
u nizu zamiljenih knjiga bude upravo zbornik dokumenata o komunistikim ratnim
zloinima i teroru openito koji su se od rujna 1943., odnosno nakon pada Italije,
dogaali na cijelom dalmatinskom prostoru. Ovim zbornikom je obuhvaeno razdoblje
do 1948., odnosno godine do koje je likvidirana veina kriarskih skupina i kada glavnim
unutranjopolitikim problemom postaju pristae rezolucije Informbiroa. U zborniku su
zastupljeni svi dalmatinski krajevi od Zadra do Dubrovnika ukljuujui i otoke
posebnim osvrtom na odnos Komunistike partije prema Katolikoj crkvi, a svi

dokumenti prepisani su sa svim gramatikim i pravopisim pogrekama.
Imajui na umu ogromnu koliinu prikupljenog materijala ponajvie vojnog, politikog i

obavjetajnog karaktera, potrebno je naglasiti da ovaj zbornik predstavlja tek prvu u nizu
zamiljenih knjiga kojima e se detaljnije analizirati suvremena povijest pojedinih
dalmatinskih upanija i opina te poloiti temelje za budua istraivanja dalmatinskog
prostora u 20. stoljeu.
31
Posebno se zahvaljujemo dr.sc. Stjepanu osiu (Hrvatski dravni arhiv), dr.sc. Natai
Baji-arko, Haniji Mladineo, Niki ustiu i Borisu Matasu (Dravni arhiv u Splitu),
Katarini Erceg i Ivoni Vladimir (Sabirni arhivski centar Metkovi-Opuzen-Ploe u
Metkoviu), Aniti Librenjak (Muzej Cetinske krajine), dr.sc. Fani Celio Cega i Danki
Radi (Muzej grada Trogira), Dravnom arhivu u Zadru, Dravnom arhivu u ibeniku,
Arhivu Republike Slovenije u Ljubljani, dr.sc. don Josipu Dukiu (Split), Stipi Piliu
(Zagreb) te svima koji su sa savjetima, literaturom i financijski pridonijeli ostvarenju
ovog istraivanja.
32
KRONOLOGIJA
1943.
6.8.1943.
Kolovoz 1943.
1.9.1943.
2.9.1943.
Poetak rujna
1943.
5.9.1943.
7.9.1943.
8.9.1943.
8.-9.9.1943.
9.9.1943.
Formiran je tab Grupe partizanskih odreda za srednju Dalmaciju.1

Osnovana je Komanda podruja za ibensko okruje.2
tab IV. operativne zone uputio je obavijest tabovima ibenskog,
Splitskog i Biokovskog odreda da je zapoela njemaka ofenziva u
smjeru Dalmacije.3
Vice Buljan preuzeo je dunost predsjednika NOO Dalmacije.4
Mosorski odred5 kontrolira prostor izmeu Dugopolja i Klisa, a na
susjednim poloajima nalaze se postrojbe 1. dalmatinske brigade na
elu sa zapovjednikom Miladinom Ivanoviem.6 Na Mosoru je takoer
formirana Omika grupa udarnih bataljuna.7
Sjedita dalmatinskih partijskih rukovodstava prebacuju se iz
Brtanova preko Gizdavca, Prugova, Koprivna i Dugopolja u Dolac
(zaseok imunii). 8
Nijemci nadiru prema Drniu.9
Ponovo su formirana Trea dalmatinska brigada na elu sa
zapovjednikom Ivom Puriiem i Deveta divizija kojom je zapovijedao
Ante Banina10.
Kraljevina Italija je kapitulirala, a partizanske postrojbe zauzimaju
prostor Splita i okolice. Jedan vod Dugopoljske ete upuen je u
rnovnicu. Jedan bataljun 1. dalmatinske brigade zauzima poloaje
kod zaseoka Sv. Jakov u Dicmu.11 U Sinj je zrakoplovom stiglo oko
1000 pripadnika 7. SS divizije Prinz Eugen. Partizani su zauzeli
gotovo itavo podruje kotara Sinj i pokuali osvojiti sam grad Sinj.12
Pokrajinski komitet KPH za Dalmaciju uputio je pismo okrunim
komitetima u kojemu pie sljedee: U sluaju da na pojedinim
mjestima doe do sukoba izmeu ustaa i Nijemaca s jedne, i Talijana
Glas mosoraa, Glasilo Mosorskog partizanskog odreda, Prigodno izdanje posveeno jubileju ustanka i
40-godinjici formiranja MPO-a, prosinac 1981., Kronika Mosorskog partizanskog partizanskog odreda,
7
2
Gizdi, Dalmacija 1943., 631
3
4
5
Zapovjednik 4. bataljuna Mosorskog partizanskog odreda bio je Marko Krian, a politiki komesar Boo
Dodor Laura, obojica iz Dugopolja. (Glas mosoraa, Glasilo Mosorskog partizanskog odreda, Prigodno
izdanje posveeno jubileju ustanka i 40-godinjici formiranja MPO-a, prosinac 1981.,Partizani Dugopolja
u akciji, Udarci od kojih se neprijatelj teko oporavljao, str. 40)
6
Povijest Dugopolja i njegovih sela, 221
7
7
8
Dalmacija 1943., 506
9
10
11
Povijest Dugopolja i njegovih sela, 221; Dalmacija u Narodnooslobodilakoj borbi, 673, 677
12
HR-HDA-1515, upske redarstvene oblasti NDH, kut.3, RO Split, br. 55, 5.X.1943.
33
10.9.1943.
10.-11.9.1943.
12.9.1943.
13.9.1943.
s druge strane, pomozite otpor Talijana u borbi protiv Nijemaca i svih

onih koji bi pokuali da ih razoruaju.13
Pripadnici Cetinskog partizanskog odreda rue prugu Split-Sinj i
postavljaju barikade na cesti.14 U zgradi enske realne gimnazije u
Splitu smjestila se Komanda splitskog podruja na elu sa
zapovjednikom Nikolom Araiem-aom, njegovim zamjenikom
Antom Bagatom i komesarom Milom Odrljinom.15 Partizani zauzimaju
ibenik. Odmah se pristupilo hapenju sumnjivih osoba, koje su
strijeljane, navodi Gizdi.16 Istog dana partizani su se povukli iz
ibenika u koji su ule njemake postrojbe.
Unato bezizglednoj situaciji, opkoljeni dijelovi 27. ustake bojne u
Klisu nisu se htjeli predati. Njima u pomo poslana je 1. bojna 13.
puka 7. SS divizije Prinz Eugen pod zapovjednitvom pukovnika
Petersena, koja je, probivi se, preuzela obranu kote 576 na Markezinoj
gredi.17
Njemaka vojska razoruala je talijanske vojnike i zauzela kliku
tvravu. U jutarnjim satima 11. rujna 1943. njemaki su vojnici u 6
kamiona prevozili talijanske zarobljenike iz Klisa u Sinj, a kolonu su
izmeu Klis-Grla i Dugopolja napali partizani, koji su stotinjak
Talijana i 6 zarobljenih njemakih vojnika poveli sa sobom. Prva
dalmatinska brigada zauzela je poloaje na Koinjem brdu, zbog ega
su njemake postrojbe u klikoj tvravi ostale odsjeene punih 15
dana. 18 Pomoni obavjetajni centar IV. operativne zone 21. rujna
1943. izvjetava da oko 600 pripadnika hrvatskih i njemakih oruanih
snaga, opkoljenih u Klisu, streljivo, hranu i vodu dobiva jedino
transportnim zrakoplovima.19
Rodoljubi pomau u hapenju faista i pijuna. Narodni sud je strog,
ali pravedan., rijei su kojima Drago Gizdi opisuje prve dane
partizanske vlasti u Splitu.20 U Kuinama je osnovana Splitska brigade
na elu sa zapovjednikom Josipom Babinom-Bepom i komesarom
Berom Badurinom.21
Osnovana je Komanda podruja za zadarsko okruje.22
Komandant IV. operativne zone alje u 15 sati tabu bataljuna Trilj i
Komandi mjesta Jabuka dopis sljedeeg sadraja:
U vezi sa razvitkom borbe na pravcu Sinj-Klis, potrebno je da sa
vaim snagama vrite to aktivnije prepade i pritisak na kretanje
13

HR-HDA-1905, tab IV. operativne zone, kut. 31, NOV-39/5574
15
Gizdi, Dalmacija 1943., 538, 563
16
17
18
Dalmacija 1943., 542; Dalmacija u Narodnooslobodilakoj borbi, 683-684; Otto Kumm: Prinz Eugen,
The history od the 7 SS mountain division Prinz Eugen, Winnipeg, Kanada, 1995., 68-70
19
HR-HDA-1905, tab IV. operativne zone, kut. 31, NOV-39/5598
20
21
22
14
34
13./14.9.1943.
14.9.1943.
neprijatelja i njegove snage na cesti Sinj-Klis, kao i u pravcima od

Trilja prema samom Klisu. Pokaite brzine, smjelosti i inicijative u
tom pravcu.
Budite u stalnoj vezi sa naim snagama oko Dugopolja, sa rezervom u
Dolcu i snagama prema Imotskom. Obavjestite nas o situaciji kod vas.
alje vam se jedan broj novomobilisanih sa orujem za pojaanje vaih
snaga.
S.F. S.N.!
Komandant 23
Narodnooslobodilaki odbor24 i Komanda splitskog podruja izdali su
proglas u kojemu izmeu ostalog pie da je pri Komandi osnovan
Ratni sud. U njegov sastav uli su Ante Jurjevi-Baja, Ante Marasovi
i Mirko Sardeli. Sasluavanja je vrio sudac Zvonko Otri. Presude
su javno objavljivane. Pod kontrolom suda nalazili su se zatvori, koji
su imali vlastitu upravu i strau koju su sainjavali pripadnici NOVe.25
Iz smjera Sinja pokuale su nastaviti prodor ostale postrojbe 7. SS
divizije (operacija Achse). Partizani su poslali na Prosik i Bukovau
2. i 5. bataljun 1. dalmatinske brigade. 5. bataljun bio je formiran
upravo u Dugopolju, a zapovjednitvo je preuzeo Petar Bjelobrk.
Njemako zrakoplovstvo bombardira Split, Solin i rnovnicu.26
Komandant IV. operativne zone alje tabu Cetinskog partizanskog
odreda u Trilju dopis sljedeeg sadraja:
Obzirom na vojnu situaciju i borbe koje se vode na sektoru Klis Split
sve vojne snage koje se nalaze na vaem terenu medju koje spadaju i
nove snage koje su pristigle treba aktivizirati i baciti u borbu na
komunikacionoj liniji Sinj-Klis u itavoj duini.
U ovim akcijama treba uloiti svu energiju i samoinicijativu, odlunost
i drskost u probijanju u neprijateljski bok a naroito je vano da jedan
dio vaih snaga bude upuen u pravcu istono od Klisa. A ostale snage
s kojima raspolaete treba da stalno i neumorno uznemiruju
neprijatelja du itave njegove komunikacijone veze od Sinja do Klisa,
vrei prepade, zasjede i pripucavanja. Dalje svake noi vriti
uznemirivanja neprijatelja u garnizonu Sinj.
Za izvrenje ovih zadataka upuujemo vam druga Vicu Buljana koji
treba da bude pomo tome tabu za izvrenje dobijenih zadataka....
Treba se uporno boriti protiv neprijatelja jer u najkraem roku treba da
stigne I. Proleterska Divizija.
Smrt faizmu Sloboda narodu!
23
HR-HDA-1905, tab IV. operativne zone, kut. 31, NOV-39/5576 (Napomena: prijepis dokumenta vjeran
je originalu sa svim gramatikim i pravopisnim pogrjekama)
24
Na elu gradskog NOO-a nalazio se dr. Josip Smodlaka.
25
26
Povijest Dugopolja i njegovih sela, 221; Mirko Novovi, Ante Kronja eno, Bogdan Stupar, Vaso
api: Prva dalmatinska proleterska NOU brigada, 221-222; Dalmacija u Narodnooslobodilakoj borbi,
690
35
15.9.1943.
16.9.1943.
16.-17.9.1943.
17.9.1943.
18.9.1943.
Komandant IV Operativne zone27

U Dugopolju je osnovana 10. dalmatinska brigada sastavljena od
dotadanjeg Cetinskog odreda, Kamenikog bataljuna i 2. bataljuna
Biokovskog odreda s ukupno 795 pripadnika. Ulaskom Splitskog
bataljuna i Mosorske ete, kao 4. bataljuna, broj pripadnika poveao se
na oko 1000. Do kraja rata brigada e se nalaziti u sastavu 20.
dalmatinske divizije, odnosno 8. dalmatinskog korpusa, a broj
pripadnika poveao se krajem 1944. godine na 2000. Posljednje borbe
brigada e u svibnju 1945. voditi u Trstu i Ilirskoj Bistrici. 16. lipnja
1944. Glavni tab Hrvatske proglasio ju je udarnom brigadom, a
odlikovana je OZN sa zlatnom zvijezdom i OBJ sa zlatnim vijencem.
Kroz brigadu je prolo 3000 pripadnika, od kojih je 472 poginulo,
1360 ranjeno i 166 nestalo. Na maru Knin-KIjevo u Suhopolju kod
Kijeva 28./29. sijenja 1945. smrzlo se 46, a promrzlo 200 pripadnika
brigade. Vei broj vojnika bolovao je od tifusa, pa je brigada upuena
u karantenu u Sinj.28
tab IV. operativne zone29 i Pokrajinski komitet KPH za Dalmaciju
sele u Katela, a Pokrajinski komitet nareuje da se polovica lanstva
KPH prikljui postrojbama NOV-e. Na putu prema Splitu nalazi se
Prva proleterska divizija kojom zapovijeda Koa Popovi.30
Predstavnici talijanske vojske potpisali su u splitskom hotelu Park
dokument o predaji. Dokument su u ime Vrhovnog taba NOV i POJ
potpisali Ivo Lola Ribar i Koa Popovi te predstavnici Velike
Britanije i SAD-a.31
Danonono traju ogorene borbe, osobito oko kote 576 koju partizani
tuku topniki. 3. dalmatinska brigada uspijeva zadrati 700-800
njemakih vojnika bojnika Breimeiera i pripadnika oruanih snaga
NDH u kotlini kod Dicma. Nijemci se stoga koriste zrakoplovstvom i
to borbenim zrakoplovima Junkers Ju-87 (poznatiji kao tuke), to
uzrokuje paniku meu partizanima.32
Na sjednici Pokrajinskog komiteta KPH za Dalmaciju u Katelima
zakljueno je da se partizani ne e moi dugo odrati u Splitu.33
Njemake postrojbe probile su se do Knina.34
Formirana je Otoka brigada na elu sa zapovjednikom Jurom
Franieviem-Ploarom, tajnikom Kotarskog komiteta KPH Hvar.35
Slobodna Dalmacija objavila je u lanku pod naslovom Unitimo petu
27
HR-HDA-1905, tab IV. operativne zone, kut. 31, NOV-39/5577 (Napomena: prijepis dokumenta vjeran
je originalu sa svim gramatikim i pravopisnim pogrjekama)
28
Mate Male: Pohod u bijelu smrt, Glas antifaista, broj 55, Zagreb, 15. travnja 2008., 27
29
Zamjenik zapovjednika taba bio je Maks Bae.
30
Gizdi, Dalmacija 1943., 573-574
31
32
Povijest Dugopolja i njegovih sela, 221-222; Dalmacija u Narodnooslobodilakoj borbi, 678, 692; Pavle
Babac, Andrija Boovi: Splitska operacija godine 1943., Zagreb, 1959., 73-77
33
34
35
36
21.9.1943.
22.9.1943.
36
37
kolonu sljedee: Unitimo petu kolonu! Silan polet narodnih masa u

ustanku do temelja je unitio sve one protunarodne klike koje su dvije
godine sistematski zabadale no u lea narodnooslobodilakom
pokretu. Ali po naim osloboenim gradovima i selima, naroito u
Splitu, ostao je jo onaj drutveni olo koji se nikad nije acao da za
volju svojih sebinih interesa ubija, mui i zatvara na narod; ostali su
oni izrodi koji su u svako vrijeme pomagali mrske faistike
okupatore, hvalili njihova zvjerstva, pozivali na borbu protiv partizana,
na ubijanje naroda, na paljenje sela i gradova. Taj olo, ti propali
politikanti i intriganti, te ubojice i palikue svi oni sada polau jedinu
nadu u njemake, ustake i etnike bande da ih spase od osvete. Zato
oni u pozadini organiziraju sabotae, daju signale njemako-ustakim
zloinakim razbojnicima, nastoje da ire demoralizaciju, uvlae se u
redove partizana i, napokon, svojim radom hoe da slome povjerenje
naroda i njegovih boraca. Organiziraju ak prepade na pojedine
drugove i ire lane i panine vijesti o dolasku vaba, itd. Oni
pokuavaju da u osloboenim gradovima i selima organiziraju petu
kolonu, koja bi u asu navale njemako-ustakih hordi iznutra zabila
no u lea naim borcima. Naroito je u tom smjeru aktivno djelovanje
tih izroda u Splitu. Oni se potajno sastaju, organiziraju svoje bande i
pripremaju se za izdajniki udarac. Zato je borba na naim frontovima
kod Splita, ibenika, Knina, Omia usko povezana s borbom protiv
pete kolone u naem zaleu.
Ako hoemo da odbijemo sve navale pobjenjelih vapsko-ustakih
pasa, moramo nemilosrdno udarati na tu petu kolonu i do temelja je
unititi. To emo moi uiniti samo ako cijeli narod bude uestvovao u
borbi protiv pete kolone, kao to uestvuje u borbi na naim
frontovima. Narod sam treba da otkriva njihova skrovita i da hvata
njihove veze, da pronalazi one koji pokuavaju da se vjeto prikriju.
Sve te bandite, ubojice, izdajice i pijune treba otkriti i predati naim
narodnooslobodilakim vlastima, koje e s njima nemilosrdno
obraunati.36
U Splitu je prekjuer putem oglasa obavijeteno graanstvo da je
Ratni vojni sud prije tri dana sasluao i osudio na smrt 22 ratna
zloinca. Ova grupa osuenih strijeljana je sutradan na Lovrincu. U
grupi je bilo 5 talijanskih faista, a ostalo su 'domai' faisti, pijuni i
agenti koji su za vie od dvije godine talijanske okupacije nanijeli
toliko zla narodu Splita i direktno su odgovorni za smrt mnogih
antifaista, navodi Gizdi.37
Napad na Sinj planiran je 22. rujna, a za izvlaenje partizanskih
ranjenika koriten je smjer Dugopolje-Dolac Donji, no do napada ipak
nije dolo. Naime, njemake snage razbile su partizansko okruenje

37
25.9.1943.
25.-27.9.1943.
26.-27.9.1943.
28.9.1943.
29.9.1943.
Kraj rujna
1943.
kod Sinja i Dicma.38

Partizani s Braa bombardiraju Makarsku. U tijeku su pripreme NOV-e
za povlaenje iz Splita.39
Vee njemake snage probile su se iz Sinja i preko Dugopolja spojile
svojim postrojbama u Klikoj tvravi.40
Prolazei kroz sela u splitskom zaleu njemaka je vojska spalila vei
broj kua i zarobila odreeni broj mukaraca, od kojih su pojedini
uspjeli pobjei, a drugi su strijeljani na splitskom groblju. U Dugopolju
je zapaljeno 67 kua. Ministar NDH dr. Edo Bulat u brzojavu od 27.
rujna 1943. javlja: Na uasna izazivanja partizana njemake oruane
snage reagiraju unitavanjem zgrada i ubijanjem puanstva, koje je
nevino. To stvara smutnje i rasulo i onemoguuje ispunjenje zadataka
hrvatske vlasti, koja se kompromitira. O njemakim zloinima na
putu prema Splitu svjedoi i izvjee 6. orunike pukovnije od 25.
listopada u kojemu se navodi da su Nijemci od 12. rujna do 2.
listopada u Klis, Dugopolju, Konjskom i Malom Broancu pobili 127
osoba, meu kojima je bilo i djece. Ovom prigodom 103 osobe
zateene su kod domova i strijeljane naglaava se u izvjeu.41
Meu dvadesetak mjetana Dugopolja ubijen je i domobran Martin
Boinovi Markov. Vee krvoprolie sprijeio je ustaki vodnik
Nediljko Smodlaka pok. Ivana suprotstavivi se strojnicom nailazeim
SS-ovcima.42
7. SS divizija Prinz Eugen ulazi u grad Split, iz kojeg se povlae
postrojbe 9. dalmatinske divizije NOV-e.43
Formirana je Cetinska komanda podruja na elu s Pavom Rojom i
Antom Bagatom. 44
Uspostavljen je garnizon 7. SS divizije Prinz Eugen u Dugopolju.45
Njemaki vojnici spalili su 53 kue i ubili 30 mjetana Dugopolja.46
Provodei Hitlerovu zapovijed, odmah po dolasku u Split, Nijemci su
odveli zarobljene Talijane njih oko 8000 u logore, dok su 47
asnika strijeljali kod Trilja. Dijelove 7. SS divizije zamijenila je 264.
divizija ije je zapovjednitvo bilo u Drniu, a njezin 892. puk
smjeten je u Klisu i okolici.47
38
Povijest Dugopolja i njegovih sela, 222; Dalmacija u Narodnooslobodilakoj borbi, 692; Splitska
operacija godine 1943., 78-85
39
40
Dalmacija 1943., 542; Povijest Dugopolja i njegovih sela, 222
41
Dalmacija 1943., 635
42
43
Prinz Eugen, The history od the 7 SS mountain division Prinz Eugen, 72
44
45
HR-DAST-36, Okruna komisija za ispitivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa srednje Dalmacije
Split (1944.-1947.), kut. 34, Kotar Solin, Opinska komisija Klis, Selo Dugopolje, sig. 160
46
HR-DAST-36, Okruna komisija za ispitivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa srednje Dalmacije
Split (1944.-1947, kut. 23, Kotar Solin, Historijat dogaaja za vrijeme okupacije
47
38
Listopad 1943.
7.10.1943.
10.10.1943.
11.10.1943.
13.10.1943.
14.10.1944.
21.10.1943.
22.10.1943.
1.11.1943.
2.11.1943.
6.11.1943.
8.11.1943.
10.11.1943.
17.11.1943.
24.11.1943.
26.11.1943.
U Mokrom Polju osnovana je Komanda kninskog podruja. U tijeku su

borbe na podruju tzv. Kninskog sektora. U Velom Iu je takoer
osnovana Komanda podruja za zadarske otoke. 48
Odlukom Vrhovnog taba NOV i POJ osniva se VIII. korpus NOV-e u
iji sastav ulaze 9., 19., 20. i 26. divizija. tab VIII. korpusa ine
zapovjednik pukovnik Pavle Ili, politiki komesar Ivo Kuko i
naelnik taba Maks Bae.49
U Podgori je formirana 26. divizija NOV-e.50
U Marini je formirana 20. divizija NOV-e.51
Kod Paria je formirana 19. divizija NOV-e.52
Naredbom taba 8. dalmatinskog korpusa ponovno je formiran
Mosorski partizanski odred ije zapovjednitvo preuzima Nikola
Garaa.53
Partizani su napali Vrgorac.54
tab VIII. Korpusa izvjetava o ratnim zloinima koje su njemaki
vojnici poinili prilikom zauzimanja srednje Dalmacije: ...U Dicmu,
Sucima, Dugopolju, Kruvaru vre ubistva i paljevine. Rauna se da
je u Sinjskoj krajini bilo 800 rtava...55
Njemake postrojbe iz Zadra i Benkovca ule su u Biograd.56
Anglo-ameriki saveznici bombardirali su Split i Zadar.57
Anglo-ameriki saveznici bombardirali su Solin.58
Njemake postrojbe zapoinju akciju ienja Mosora od partizana.59
Njemake postrojbe zauzele su Trogir.60
Na putu prema Mosoru Nijemci su tri dana ranije stigli preko
Dugopolja u Dolac, a na jugu u Dubravu i Gata, spojivi se tako s
omikim snagama, te zauzeli Trnbuse i Zveanje i nastavili s
ofenzivom prema Biokovu.61
Partizani se povlae iz Makarskog primorja na Hvar i Bra.62
Njemake postrojbe zauzele su dio primorja izmeu Zadra i ibenika.63
Na inicijativu Oblasnog komiteta formirana je Komisija za zatitu
48
Gizdi, Dalmacija 1943., 630-631, 655

Dalmacija u Narodnooslobodilakoj borbi, 704-708
50
51
52
53
7
54
55
HR-HDA-1899, 8.udarni dalmatinski korpus, kut. 32, NOV-37/5227
56
57
Gizdi, Dalmacija 1943., 735, 746
58
59
60
61
Dalmacija 1943., 756, 766
62
63
49
39
27.-28.11.1943.
2.12.1943.
4.12.1943.
5.12.1943.
13.12.1943.
25.12.1943.
28.12.1943.
29.12.1943.
naroda (Komzanu). Meu njezinom zadatcima je uvanje zauzetog

podruja od infiltracije neprijateljskih pijuna. Sastojala se od sedam
lanova, a na njezinom se elu nalazio lan Oblasnog komiteta. U
svom je radu suraivala i s vojno-pozadinskim vlastima.64
Anglo-ameriki saveznici bombardirali su ibenik, Zadar i Gru.
Anglo-ameriki saveznici bombardirali su Split.65
Anglo-ameriki saveznici bombardirali su Omi.66
Anglo-ameriki saveznici bombardirali su Katel-Suurac u kojemu je
u crkvi poginulo 130 osoba. Takoer su bombardirani Solin i Klis.67
Anglo-ameriki saveznici bombardirali su tvornice cementa u KatelSuurcu i Solinu, splitsko brodogradilite te ibenik.68
Partizani s Korule povlae se na Hvar.69
Tri lana Oblasnog NOO-a danas su uzvratila posjet hvarskom
biskupu dru Mihi Puiu. On je jo jednom zahvalio Oblasnom i
ostalim narodnooslobodilakim odborima na brizi za sveenstvo, a
posebno za njihovu ishranu. Bez pomoi NOO-a vei dio sveenika
naao bi se u tekoj situaciji. Biskup je obeao lojalno dranje
sveenstva njegove biskupije prema NOP-u, pa i u sluaju ako se mi
povuemo s otoka., navodi Gizdi.70
Odlueno je da se postrojbe 26. divizije povuku s Hvara na Vis radi
obrane tog otoka.71
1944.
1.1.1944.
2.1.1944.
3.1.1944.
7.1.1944.
Nova godina doekana je u jeku borbi na dalmatinskoj obali i

otocima.72
Partizani utvruju Vis, a postrojbama NOV-e na tom otoku zapovijeda
Maks Bae.73
Njemake postrojbe ulaze u Vrliku i iskrcavaju se na Mljetu.74 Angloameriki saveznici bombardiraju Split. Razoren je Luac i poruene
zgrada sudskog zatvora, duhanska stanica, carinarnica te crkve sv.
Petra i sv. Roka. Naknadno su bombardirani i Zadar, ibenik,
Dubrovnik, Metkovi i Makarska.75
Formiran je tab grupe junodalmatinskih odreda na elu sa Vladom
Viskiem.76
64

66
67
68
69
70
71
72
Dalmacija 1944.-1945., 7
73
Dalmacija 1944.-1945., 8
74
Dalmacija 1944.-1945., 13-14
75
Dalmacija 1944.-1945., 17, 24
76
Dalmacija 1944.-1945., 22
65
40
13.1.1944.
16.1.1944.
17.1.1944.
21.1.1944.
25.1.1944.
27.1.1944.
4.2.1944.
8.2.1944.
12.2.1944.
17. -23. 2.1944.
19.2.1944.
20.2.1944.
22.2.1944.
24.2.1944.
26.2.1944.
2.3.1944.
3.3.1944.
6.3.1944.
11.3.1944.
Njemake postrojbe iskrcavaju se na Bra i oltu.77

Zbjeg iz Italije prebacuje se u Egipat.78
Odlueno je da se na Visu smjeste tri brigade NOV. Radi smjetaja
vojske, takoer je donesena odluka o iseljenju oko 50 % stanovnika
otoka koji su trebali otii u zbjeg. Oblasni komitet KPH za Dalmaciju
nalazi se na Visu.
Anglo-ameriki saveznici bombardirali su Zadar, ibenik i Omi. 79
Njemake postrojbe iskrcale su se na Hvaru.80
Vode se estoke borbe na sinjskom podruju.81
Vode se borbe na podruju Promine i Kistanja.82
Njemake postrojbe iskrcavaju se na otocima zadarskog arhipelaga.83
Postrojbe 19. divizije NOV-e povukle su se u Liku.84
Naredbom taba Mornarice NOVJ na Lastovu je osnovana mornarika
stanica.85
Vode se borbe na trogirskom podruju.86
Partizanske postrojbe sve su aktivnije na podruju Mosora i Biokova.
Vode se borbe na podruju Leevice.87
tab 26. divizije proglasio je otok Vis ratnim garnizonom.88
Formiran je Okruni NOO Splita.89
Na Visu je obiljeen Dan Crvene armije.90
Tijekom anglo-amerikog bombardiranja Trogira poginulo je 27
osoba.91
Partizanske postrojbe utvruju Bievo.92
Vode se borbe u muko-leevikom kraju.93
Oko 60 pripadnika Ustake vojnice napalo je postrojbe Mosorskog
odreda iz smjera Tugara, ali su odbaeni.94
Vode se borbe na trogirskom podruju.95
Vode se borbe na terenu Gizdavac-Brtanovo.96
U Gornjem Humcu na Brau Nijemci su uhvatili i strijeljali 26 osoba,
77
Dalmacija 1944.-1945., 32
Dalmacija 1944.-1945., 37
79
Dalmacija 1944.-1945., 39
80
Dalmacija 1944.-1945., 46
81
Dalmacija 1944.-1945., 57
82
Dalmacija 1944.-1945., 60
83
Dalmacija 1944.-1945., 76
84
Dalmacija 1944.-1945., 83
85
Dalmacija 1944.-1945., 99
86
Dalmacija 1944.-1945., 109-110, 124
87
Dalmacija 1944.-1945., 115
88
Dalmacija 1944.-1945., 127
89
Dalmacija 1944.-1945., 127
90
Dalmacija 1944.-1945., 135
91
Dalmacija 1944.-1945., 136
92
Dalmacija 1944.-1945., 150
93
Dalmacija 1944.-1945., 148-149
94
95
Dalmacija 1944.-1945., 151
96
Dalmacija 1944.-1945., 158
78
41
17.3.1944.
19.3.1944.
21.3.1944.
25.3.1944.
26.3.1944.
27.-28.3.1944.
5.4.1944.
11.4.1944.
12.4.1944.
12.-19.4.1944.
19.-22.4.1944.
26.4.1944.
28.4.1944.
meu njima i mjesnog upnika Kuzmu imunovia.97

Nijemci su protjerali iz Marine oko 400 osoba, iz Vinia oko 1500 i iz
Sevida 429 osoba, odnosno sa ireg trogirskog podruja oko 3000
osoba.98
Anglo-ameriki zrakoplovi bombardirali su Dubrovnik, Metkovi,
Knin i Dugi rat.
Partizanske i anglo-amerike postrojbe zauzele su oltu. Angloameriki zrakoplovi bombardirali su Grohote.99
U tijeku su borbe njemakih oruanih snaga (dijelovi 118., 369. i 7. SS
divizije) i Mosorskog partizanskog odreda, koji se povlai zajedno s
dijelom partijskog rukovodstva omikog kotara na podruje pod
Kamenicom. Drago Gizdi u Kotlenicama se sastaje sa tabom
Mosorskog odreda.
Njemake postrojbe ubile su nekololiko stotina mjetana Doca
Donjeg, Otoka, Rude i Gale.100
U tijeku su borbe na istonom Biokovu.101
U tijeku su borbe na podruju Arano-Tijarica te Kamenice.102
Postrojbe 20. divizije napale su Hrvace, Potravlje i itluk.103
Mosorski partizanski odred vratio se na Mosor.104
U tijeku su borbe u Cetinskoj dolini.105
Anglo-ameriki zrakoplovi bombardirali su tvornicu Sv. Kajo,
Katela, Slatine, Vranjic i Kopilicu.106
U tijeku su borbe na podruju Zrmanja-Otri-Vuipolje.107
U tijeku su borbe na Koruli i Mljetu.108
Drago Gizdi, D. Brki, J. Blaevi i Vice Buljan sastali su se u
Dugopolju sa A. Buanom, I. Prosenicom i P. Viticom iz Kotarskog
komiteta KPH Solin, koji su izjavili da preko 85 % stanovnitva
solinskog kotara podrava NOP. Nakon posljednjih njemakih i
kvislinkih zvjerstava na je utjecaj u masama jo vie porastao.,
zakljuuje Drago Gizdi.109
Nijemci raseljavaju stanovnitvu olte i Drvenika.110
10. dalmatinska brigada NOV-e napala je Arano.111
97
Dalmacija 1944.-1945., 165

Dalmacija 1944.-1945., 179
99
Dalmacija 1944.-1945., 190-191
100
Dalmacija 1944.-1945., 201; Povijest Dugopolja i njegovih sela, 223; Dalmacija u
Narodnooslobodilakoj borbi, 767-768
101
Dalmacija 1944.-1945., 202
102
Dalmacija 1944.-1945., 204, 209
103
Dalmacija 1944.-1945., 226
104
Dalmacija 1944.-1945., 238
105
Dalmacija 1944.-1945., 243-244
106
Dalmacija 1944.-1945., 246
107
Dalmacija 1944.-1945., 264
108
Dalmacija 1944.-1945., 280-285
109
Dalmacija 1944.-1945., 279-280
110
Dalmacija 1944.-1945., 279
111
Dalmacija 1944.-1945., 290
98
42
2.5.1944.
6.5.1944.
12.5.1944.
18.5.1944.
19-20.5.1944.
26.-27.5.1944.
29.5.1944.
30.5.1944.
1.6.1944.
3.6.1944.
7.6.1944.
10.6.1944.
12.6.1944.
16.6.1944.
22.6.1944.
28.6.1944.
30.6.1944.
9.7.1944.
5.-8.7.1944.
16.7.1944.
23.7.1944.
2.8.1944.
Anglo-ameriki zrakoplovi bombardirali su Split.112

U tijeku su borbe kod Karina, Hana i Trpnja na Peljecu.113
Anglo-ameriki zrakoplovi bombardirali su Dubrovnik.114
Formirana je Vojna oblast VIII. Korpusa.115
Partizanske postrojbe napale su Zagvozd.116
Partizanske postrojbe zauzele su Arano.117
Osnivaju se sudovi pri okrunim NOO-ima.118
U tijeku su borbe kod Hrvaca i Sinja.119
Njemake postrojbe izvrile su desant na otoke Olib, Premudu i
Molat.120
Partizanske postrjbe izvrile su desant na Bra.122
U tijeku su borbe u sjevernoj Dalmaciji.123
Oblasni NOO za Dalmaciju trai bre formiranje sudova.124
Na Visu je postignut sporazum Tito-ubai.125
Anglo-ameriki zrakoplovi bombardirali su Sinj.126
U Splitu je ubijen Vojko Krstulovi.127
Partizanske postrojbe zauzele su Trilj.128
Na sjednici Oblasnog komiteta KPH za Dalmaciju prisustvovali su
Edvard Kardelj i Vladimir Bakari.130
U tijeku su borbe na podruju Kamenice.131
Napadnute su njemake postrojbe na Hvaru i Brau.132
Postrojbe 20. divizije NOV-e zapoele su operaciju ienja Vrlike
krajine.133
U tijeku su borbe na kninskom podruju.134
112
Dalmacija 1944.-1945., 302

Dalmacija 1944.-1945., 306-307
114
Dalmacija 1944.-1945., 329
115
Dalmacija 1944.-1945., 341
116
Dalmacija 1944.-1945., 348
117
Dalmacija 1944.-1945., 358
118
Dalmacija 1944.-1945., 359
119
Dalmacija 1944.-1945., 363
120
Dalmacija 1944.-1945., 367
121
Dalmacija 1944.-1945., 440
122
Dalmacija 1944.-1945., 426
123
Dalmacija 1944.-1945., 438
124
Dalmacija 1944.-1945., 441
125
Dalmacija 1944.-1945., 448
126
Dalmacija 1944.-1945., 451
127
Dalmacija 1944.-1945., 461
128
Dalmacija 1944.-1945., 467
129
Dalmacija 1944.-1945., 472
130
Dalmacija 1944.-1945., 481
131
Dalmacija 1944.-1945., 489
132
Dalmacija 1944.-1945., 496
133
Dalmacija 1944.-1945., 509
134
Dalmacija 1944.-1945., 520
113
43
21.8.1944.
29.8.1944.
Rujan 1944.
9./10.9.1944.
12.9.1944.
14.9.1944.
20.9.1944.
Rana jesen
1944.
23.9.1944.
7.10.1944.
12.-13.10.1944.
16.10.1944.
18.10.1944.
19.10.1944.
Postrojbe 19. divizije zauzele su Oklaj.135

Anglo-ameriki zrakoplovi bombardirali su Sinj.136
U tijeku su borbe na Brau, olti i Peljecu.137
Izabran je Okruni odbor JNOF138 za okrug srednje Dalmacije. Za
predsjednika je izabran Petar olak, a za tajnika Ante Roje.139
Crvena armija nalazi se na istonim granicama nekadanje Kraljevine
Jugoslavije.140
Dva bataljuna Mosorskog odreda napala su poloaje 892. pjeadijskog
puka 264. pjeadijske divizije njemake vojske141 i 26. ustake bojne
na Mosoru, gdje su nakon poetnih uspjeha odbaeni na polazne
poloaje. Nakon toga jedan bataljun sprjeavao je prodore pripadnika
Ustake vojnice iz Dugopolja prema Kotlenicama.142
Partizani zauzimaju Bra i Benkovac, kojeg su uskoro morali
napustiti.143
Partizani zauzimaju Korulu i Mljet.144
Partizani zauzimaju Peljeac.145
Vrhovni tab NOV i POJ, potaknut strahom od mogueg iskrcavanja
saveznikih snaga na jadranskoj obali i iz toga proizalog gubitka
politike prevlasti, donosi odluku o istjerivanju njemake vojske i
oruanih snaga NDH iz Dalmacije.146
Partizani zauzimaju Hvar i oltu.147
Partizani zauzimaju Benkovac.148
U tijeku je zasjedanje II. skuptine NOO-a Dalmacije, u ijem radu
sudjeluje i Nikola Vukovi iz Dugopolja, politiki komesar Vrlikog
partizanskog odreda.149
Partizani zauzimaju Arano.150
Partizani zauzimaju Ston s itavim Peljecem.151
Partizani zauzimaju Dubrovnik.152
135
Dalmacija 1944.-1945., 534

Dalmacija 1944.-1945., 580
137
Dalmacija 1944.-1945., 586
138
Jedinstveni narodnooslobodilaki front (JNOF)
139
Dalmacija u Narodnooslobodilakoj borbi, 788
140
Dalmacija 1944.-1945., 599
141
892. pjeadijski puk 264. pjeadijske divizije Wehrmachta branio je u listopadu 1944. ire splitsko
podruje, a zapovjednitvo puka nalazilo se u Klisu. Pukom je zapovjedao pukovnik Mller. Vanjska linija
obrane Splita protezala se od Stroanca i rnovnice, te preko Debelog brda na Mosoru, Dugopolja,
Koinjeg brda (k. 487) i Klisa. (Nikola Ani: Povijest Osmog dalmatinskog korpusa Narodnooslobodilake
vojske Hrvatske 1943.-1945., Split, 2004., 145)
142
143
Dalmacija 1944.-1945., 607, 613
144
Dalmacija 1944.-1945., 615
145
Dalmacija 1944.-1945., 620
146
147
Dalmacija 1944.-1945., 628
148
Dalmacija 1944.-1945., 647
149
Dalmacija 1944.-1945., 664
150
Dalmacija 1944.-1945., 673
151
Dalmacija 1944.-1945., 673
136
44
23.10.1944.
25.10.1944.
26.10.1944.
Zavrena je borba kod Vukovog Klanca.153

Partizani zauzimaju Makarsku i Omi.154
Postrojbe 20. dalmatinske divizije zauzele su Sinj.155
Nakon povlaenja njemakih postrojbi iz Sinja, Borbena grupa Cetina
(27. bojna, 3. bojna 7. zdruga i 6.bojna 9. posadnog zdruga), pod
pritiskom 8. i 9. dalmatinske brigade NOV-e, pokuala je prodor preko
Dicma prema Klisu i Splitu. Meutim, na Kriicama je, kod zaseoka
Butige, te snage doekao jedan bataljun Mosorskog odreda i dijelovi
10. brigade, te ih u potpunom okruenju razbili, zarobivi oko 1700
vojnika. U napadu su sudjelovale i 9. dalmatinske brigada sa zapada i
sjeverozapada, te 8. dalmatinska brigada sa sjeveroistoka.156
Zapovjednik 20. divizije Mile Uzelac u svom izvjeu tabu 8. korpusa
navodi da je tom prilikom ubijeno oko 200, a zarobljeno oko 500
vojnika.157 Prema dostupnim podatcima, hrvatski vojnici zarobljeni
kod Kriica nakon zarobljavanja su ubijani.158
Iz smjera Dugog Rata preko Mosora dolazi 1. bataljun 3. prekomorske
brigade i izbija juno od Dugopolja. Partizani su u rano ujutro
25.10.1944. napali i nakon ogorenih borbi zauzeli do 13 sati istoni
dio sela. Teite napada prenijeli su tada na Gradinu i Balie. Uporna
ustaka obrana trajala je do kasnog popodneva, a onda su se preostali
iz Dicma i Dugopolja povukli u Solin. 3. prekomorska brigada tada
produuje prema Klisu. Ovo je posljednji spomen o borbama postrojbi
NDH na podruju dugopoljskog kraja u II. svjetskom ratu. Dugopolje i
njegova okolica od veeri 25. listopada 1944. bili su u rukama
partizanskih postrojbi.159
Postrojbe 20. dalmatinske divizije i Mosorski partizanski odred kreu
se iz smjera Sinja prema Klisu te zarobljavaju 720 vojnika i asnika.
Do najeih borbi dolazi kod Koinjeg brda,a njemako topnitvo u
152
Dalmacija 1944.-1945., 675, 678

Dalmacija 1944.-1945., 681
154
Dalmacija 1944.-1945., 685
155
Dalmacija u Narodnooslobodilakoj borbi, 797
156
Povijest Dugopolja i njegovih sela, 224; Glas mosoraa, Glasilo Mosorskog partizanskog odreda,
Prigodno izdanje posveeno jubileju ustanka i 40-godinjici formiranja MPO-a, prosinac 1981., Kronika
Mosorskog partizanskog partizanskog odreda, 7; Todor Radoevi: Ofanziva za osloboenje Dalmacije
(1.IX.-9-XII.1944.), Beograd, 1965., 179-180)
157
Luka Knezovi, Ivo urin: Deseta dalmatinska udarna brigada, Split, 1977., 198
158
Meu hrvatskim vojnicima zarobljenih kod Kriica poznata su imena ovih rtava: Stanko Akrap-Gai,
pok. Ivana i Matue ro. Akrap-Gai, ro. 12.1.1906. u Biskom, pripadnik Ustake vojnice, posmrtni
ostatci tajno su preneseni u Bisko, navodno ga je ubio pripadnik NOV-e Jozo Pavi zvani Bec (Politiki
zatvorenik, br. 85, Popis ratnih i poratnih rtava II. svjetskog rata sa podruja Biska, Splitsko-dalmatinska
upanija, 26; HR-HDA-1944, Komisija za utvrivanje ratnih i poratnih rtava Drugog svjetskog rata
(1991.-2002.), kutija 212, Kartoni ratne-poratne rtve Drugog svjetskog rata, Splitsko-dalmatinska
upanija, Bisko) i Marko Pranji Lukin i majke Ive ro. Mati, ro. 23.2.1923. u Biskom, pripadnik
Ustake vojnice, strijeljan na mjestu zarobljavanja kod Kriica zajedno sa 62 suborca (Politiki zatvorenik,
br. 86, Popis ratnih i poratnih rtava II. svjetskog rata sa podruja Biska, Splitsko-dalmatinska upanija, 35;
HR-HDA-1944, Komisija za utvrivanje ratnih i poratnih rtava Drugog svjetskog rata (1991.-2002.),
kutija 212, Kartoni ratne-poratne rtve Drugog svjetskog rata, Splitsko-dalmatinska upanija, Bisko).
159
153
45
27.-28.10.1944.
28.10.1944.
30.10.1944.
1.11.1944.
2.11.1944.
3.11.1944.
4./5.11.1944.
Studeni 1944.
27.11.1944.
4.12.1944.
tvravi Klis napali su partizanski zrakoplovi. Dijelovi 3. prekomorske

brigade zauzimaju podruje istono od Klisa, Debelog brda i
Dugopolja te se spajaju s 10. dalmatinskom brigadom i zajedno ulaze u
Klis, nakon ega nastavljaju sa zarobljavanjem i unitavanjem
njemakih i hrvatskih vojnika izmeu Dicma i Klisa. Pretpostavlja se
da je u borbama od Sinja do Splita ubijeno oko 1000 njemakih i
hrvatskih vojnika.160 Istog dana dijelovi 12. dalmatinske brigade ulaze
u Split.161
Partizani zauzimaju Metkovi.
Prema nareenju taba 20. divizije, 10. brigada smjetena je u Dicmu
radi kraeg odmora i popunjavanja postrojbi novomobiliziranim
ljudstvom.162
Partizani zauzimaju Imotski i Trogir.163
Partizani zauzimaju Zadar.164
Partizani zauzimaju Vrliku.165
Pred Vojnim sudom (Sud oblasti Osmog korpusa) pri Komandi
splitskog podruja sueno je skupini od 24 osobe, meu kojima je bio i
Juraj Stanojevi, veliki upan upe Cetina.166
Partizani zauzimaju ibenik, evrske, Skradin i Bribirske Mostine.167
Partizani zauzimaju Drni.168
Nakon zavretka vojnih operacija na podruju Makarske, Metkovia,
Imotskog i Vrgorca uhieno je 216 osoba. Na temelju presuda vojnih
sudova strijeljano je u imotskom kotaru 16 osoba, u makarskom
kotaru 18 osoba, a u vrgorskom kotaru 17 osoba.169
Zapoela je Kninska operacija.170
Zavretkom Kninske operacije postrojbe NOV-e zauzele su itavu
Dalmaciju.171
1945. 1951.
Veljaa 1945.
Travanj 1945.
U Drniu je osnovan logor, najvjerojatnije za lanove obitelji kriara.

U dokumentima OZN-e spominje se jo jedan logor na ibenskom
podruju u kojemu su bila zatoena i djeca.172
U Imotskom je na prvom javnom suenju zlikovcima i narodnim
160
Dalmacija 1944.-1945., 687-688; Povijest Dugopolja i njegovih sela, 224

Dalmacija u Narodnooslobodilakoj borbi, 797; Nikola Ani: Narodnoosolobodilaka vojska Hrvatske
1941.-1945., Zagreb, 2005., 212
162
Ofanziva za osloboenje Dalmacije, 182-183
163
Dalmacija 1944.-1945., 694
164
Dalmacija 1944.-1945., 698
165
Dalmacija 1944.-1945., 704
166
Dalmacija 1944.-1945., 704-705
167
Dalmacija 1944.-1945., 706-708
168
Dalmacija 1944.-1945., 709
169
Zdenko Radeli: Kriari, Gerila u Hrvatskoj 1945.-1950., Zagreb, 2002., 398
170
Dalmacija 1944.-1945., 741
171
Dalmacija 1944.-1945., 752
172
Kriari, Gerila u Hrvatskoj 1945.-1950., 403-404
161
46
15.5.1945.
Lipanj 1945.
Kolovoz 1945.
Listopad 1945.
Studeni 1945.
18.11.1945.
Prosinac 1945.
1945.-1946.
1945./1946.
1945.-1949.
izdajicama osueno i nekoliko kamiara.173

Unitena je kriarska skupina Petra Bakia koja je djelovala u
Konavlima.
Zarobljavanjem postrojbi Hrvatskih oruanih snaga kod Bleiburga
zavren je Drugi svjetski rat.
U Obrovcu se predalo skupina gerilaca koji su likvidirani.174
Predala se veina pripadnika skupine ime Tomia koji je ubijen.175
Na podruju Splita, Mosora i Kozjaka navodno se nalazilo devet
kriara.176
Odrani su izbori za Ustavotvornu skuptinu. Nakon izbora pojaani su
napori OZN-e s ciljem likvidacije kriara.177
Predali su se pripadnici skupine Branka Lunia i Ljube Periia iz
Ruia pokraj Drnia.178
Uhvaeni su pripadnici skupine Mate Medvidovia koji je potom
ubijen u kninskom zatvoru.179
Likvidiran je Luka Nenadi Peinovi, voa kriarske skupine s
podruja Imotskog i Sinja.180
Na podruju Dicma i Kruvara djelovala je kriarska skupina Filipa
Radovia, rodom iz Radoia kod Sinja.181
Na podruju Biskog djelovala je kriarska skupina Dane Gaia
Bariina.182
Na podruju Benkovca, Drnia, Katela i Solina kretala sa kriarska
skupina Petra Bogia, rodom iz Divojevia, koja je brojala izmeu 5 i
20 pripadnika, koji su nosili vojnike kape s bijelim kriem, na
rukavima desne ruke iznad ake imali su ustake inove, a na rukavima
lijeve ruke iznad ake natpis Isusova divizija. U elaboratu UDB-e
Split precizira se da je Bogi likvidiran na Svilaji u svibnju 1949., a
ostali pripadnici njegove skupine su se predali.183
Kod Dugopolja je uhvaen Nikola Sari aruga, bivi asnik Hrvatskih
oruanih snaga iz Bosanskog Grahova i voa jedne od kriarskih
skupina koje su djelovale na Dinari i atoru. Odveden je u Split i
osuen na 20 godina zatvora, nakon ega je otpremljen u Bosansko
Grahovo radi pronalaenja novih dokaza. Tamo je pretuen, a umro je
na putu do zatvora u Lepoglavi.184
173
Kriari, Gerila u Hrvatskoj 1945.-1950., 398

175
176
177
178
179
180
181
182
183
184
174
47
1946.
3.1.1946.
Svibanj 1946.
6.9.1946.
Potkraj 1946.
1947.
Svibanj 1947.
jesen 1947.
1948.
Veljaa 1948.
Svibanj 1948.
1949.
Rujan 1951.
24.9.1951.
Uhvaeni su pripadnici skupine Filipa Radovia koja je djelovala na

podruju Sinja, Dicma i Neoria.185
Likvidiran je Marko Mari Karlo, voa kriarske skupine koja je
djelovala na podruju Benkovca, Drnia i ibenika.186
Likvidirana je skupina Ante Jogunia koja je djelovala na podruju
Drnia, Katela i Sinja. Istovremeno je u Kljakama likvidirana i
skupina Mate Baia Parabele.187
Likvidiran je Ivan Milas, voa kriarske skupine koja se nazivala
Kristova brigada i s kojom se pokuala povezati skupina Pave
Magzana. Time je zadan posljednji udarac kriarima na podruju
Neretve. 188
Predali su se pripadnici kriarske skupine Boka Mariia i ime
Jurjevia.189
U sjevernoj Dalmaciji pojaane su aktivnosti kriara i etnikih
skupina. Na sinjskom je podruju njihov broj smanjen, a u kotaru Knin
gerila je potpuno likvidirana. Kriari na makarskom podruju poinju
djelovati organiziranije, a u dubrovaki i imotski kotar prebacuju se
gerilci iz Hercegovine.190
Unitena je skupina Marka Kanaeta s podruja Perue, a Kanaet je
ubijen.191
Unitena je skupina Mate urline i Ante Metera, koji je uhien i
osuen na smrt 24. oujka 1948.192
Na zadarskom podruju jo uvijek djeluje skupina Marka Dadia
Markoa, posljednja kriarska skupina u tom kotaru.193
Dravni tuitelj Dalmacije konstatirao je da su bandu likvidirali.194
Uhvaen je posljednji kriar iz skupine Marka imurine ikolije s
podruja Obrovca i Krueva. Istovremeno je unitena i skupina Vida
Mijia koja je djelovala na zadarskom i ibenskom kotaru.195
Unitena je skupina Dinka Pavlinovia koja se kretala na podruju
Imotskog i Makarske. Pavlinovi je vjerojatno ubijen u Zagvozdu.196
Na podruju Splita i Sinja primjeeno je nekoliko kriarskih
skupina.197
Uhvaen je jedan od posljednjih kriara na makarskom podruju.198
Pokraj Zagvozda je uhien Nediljko Piplica iz Zmijavaca, voa
185

187
188
189
190
191
192
193
194
195
196
197
198
186
48
1951.
199
200
kriarske skupine koja je djelovala na podruju Imotskog i Vrgorca i

posljednji kriar na tom podruju. Osuen je na smrt i 20. lipnja 1952.
strijeljan.199
Prema podatcima UDB-e Makarska, na podruju Imotskog, Makarske i
Metkovia je izmeu 1944. i 1951. pohapeno ili likvidirano, a
najveim dijelom likvidirano 262 bandita-kriara.200

49
GROBITA201
LJETO 1943.- LJETO 1948.
201
Popis grobita pripremljen je prema podatcima Komsije za utvrivanje ratnih i poratnih rtava RH iz g.
1992.-2000. te se ne moe smatrati potpunim. U pripremi je potpuniji popis nadopunjen podatcima iz
arhivskih dokumenata i drugih izvora.
50
DUBROVAKO-NERETVANSKA UPANIJA
GRAD
LOKALITET
OPINA/NASELJE
DUBROVNIK
VRIJEME
RTVE I OKOLNOSTI STRADANJA
POINITELJI
SMRTI
Otok Jakljan
1941.-1945.
Gruda (Vasiljeve)
13.6.1944.
13.6.1944.
Gornja Dubravka
1944.
Orsula
19. ili
20.10.1944.
25.-27. 10.
1944. i
g.1945.
Otok Daksa
Lapad
Kolovoz
1945.
Broj rtava: nepoznat

Likvidirani pripadnici oruanih snaga NDH, vii
njemaki asnici, vjerski dunosnici i civili.
Broj rtava: 22
(njemaki vojnici)
Broj rtava: 2
(pripadnici anglo-amerikih postrojbi)
Broj rtava:nepoznat.
Likvidirani su pripadnici oruanih snaga NDH i
jedan njemaki vojnik.
Broj rtava: oko 20.
Likvidirani su civili
Broj rtava: vie stotina.
U listopadu 1944. strijeljana su po prijekom sudu
44 civila ugledni graani Dubrovnika. Do konca
1944. izvreno je jo 30-tak strijeljanja
dubrovakih graana. 16.5.1945. strijeljan je vei
broj zatvorenika iz zatvora Raica. U proljee
1945., na mjestu dananjeg spomen-obiljeja,
skonao je vei broj njemakih vojnika, vjerojatno
preko 100 osoba. Najvei broj likvidacija izvren
je na mjestu podignutog spomen-obiljeja, premda
na otoku postoji jo niz lokacija grobita.
Broj rtava: nepoznat.
Na lokaciji su pokopani novaci Jugoslavenske
armije iz Makedonije.
NOV
Anglo-amerike
postrojbe
Wehrmacht
NOV
NOV
NOV / vlasti DFJ
Vlasti DFJ
51
Jama Vranine
1943.-1944.
LASTOVO
Vie jama
nepoznato
METKOVI
Jare rog
Kolovoz
1944.
Broj rtava: oko 70.

Nakon javnog suenja u Veloj Luci civilima iz
Dubrovnika, Konavala, Peljeca i Stona, osuenici
su likvidirani i baeni u jamu.
Groblje njemakih vojnika i asnika nakon rata je
poravnato i pretvoreno u igralite.
Broj rtava: 1 (civil)
Broj rtava: 4.
Likvidirani su civili koji su ivi baeni u jamu.
Broj rtava: oko 150.
Strijeljani su civili i njemaki vojnici.
Na lokaciji su strijeljani civili s Peljeca, Stona i
Lumbarde te vei broj zarobljenih njemakih i
drugih vojnika.
Broj rtava: 1.
rtva je sveenik koji je iv baen u jamu.
Broj rtava: 4.
Nepoznate rtve dovezene su brodicom iz Vele
Luke, likvidirane i baene u jamu.
Likvidirani su civili, sveenici i pripadnici
oruanih snaga NDH.
Broj rtava: 13.
rtve su njemaki vojnici.
Predio zvan Ekonomija
nepoznato
Jama na Suboticama
Jama na Paklenicama
1943.
16.8.1943.
Blatsko groblje
1943.-1944.
Lumbarda
Jama zvana Bultina
1945.
Vela Luka
aknja Rat
Listopad
1943.
Listopad
1944.
Groblje sv. Ivana
17.-20.11.
1944.
Broj rtava: 80-100.

Noima je strijeljan vei broj civila.
NOV
ulumi na Rupi
2.11.1943.
Broj rtava: 43.

Strijeljani su civili, mjetani sela ulumi te baeni
u jame na est lokacija.
NOV
KORULA
Blato
Jama ibalove noge
PLOE
NOV
NOV
NOV
NOV
NOV
JA
NOV
NOV
NOV
NOV
52
SPLITSKO-DALMATINSKA UPANIJA
GRAD/ OPINA/
LOKALITET
NASELJE/ OTOK
BRA
DUGOPOLJE
IMOTSKI
202
VRIJEME
RTVE I OKOLNOSTI
SMRTI
STRADANJA
Nereia, jama zvana

Dobra
23.10.1944.
Nereia, jama zvana

Burinice
Postira, jama zvana
Konjska glava
Selca
Ljeto 1945.
1944.
Groblje202
1941.-1945.
Kotlenice, jama zvana

Orlovaa
1944.
ombua ili Barakovac,

Pionirka, Lisiine, pored
duhanske stanice
Runovii, pokraj crkve
nepoznato
Glavina Gornja Cikova

jama
6.11.1945.
rujan 1944.
nepoznato
Broj rtava: 12.

Likvidirani su pripadnici oruanih snaga
NDH i baeni u jamu.
rtve su njemaki vojnici i civili.
Broj rtava: 1.
rtva je ubijena i baena u jamu.
Broj rtava: 450.
rtve su njemaki zarobljenici koji su,
katkad i ivi, baeni u jame na vie lokacija.
Grobnica poginulih pripadnika oruanih
snaga NDH.
Broj rtava: 1.
Likvidiran je zarobljeni pripadnik Ustake
vojnice i baen u jamu.
Broj rtava: nepoznato.
rtve su vojnici i civili.
Broj rtava: 1.
Likvidiran je pripadnik Ustake vojnice.
Broj rtava: 2.
Posmrtni ostatci jedne od rtava pronaeni
su g. 1946.
POINITELJI
NOV
JA
NOV
NOV
NOV/etnici
NOV
NOV
Vlasti FNRJ
Terenskim istraivanjem nije ustanovljeno postojanje ovog grobita.
53
Izmeu Glavine i
Kamenmosta
studeni i
prosinac
1945.
Kraj 1944.
KATELA
Katel Suurac
KLIS
Brtanovo, jama zvana

Bekerov vrt
1943./1944.
KOMIA
Bievo
1944.
LEEVICA
Radoi, Kevina jama
Studeni 1944.
MAKARSKA
Jama pokraj stare ledenice,

kod uljare, predio zvan
Klaina, sjeverno kraj
groblja
Biokovo jama alnjaa
nepoznato
Biokovo ulina jama,

jama Biokovka, jama u
oiima, jama na Sv. Iliji,
jama na Sv. Juri, jama na
Borovcu, jama na
Gradakim stinama i jama
u Topiima
1945.
10.4.1944.
Broj rtava: 7.
rtve su ekshumirane i pokopane na groblju
sv. Luke u Kamenmostu.
rtve su pripadnici oruanih snaga NDH
prethodno zatoeni u splitskom logoru
Gripe te zatim likvidirani na veem broju
lokacija.
Broj rtava:2.
Likvidirani su pripadnici Ustake vojnice i
baeni u jamu.
rtve su njemaki vojnici i pripadnici
Hrvatskog domobranstva.
Strijeljani su pripadnici oruanih snaga
NDH i civili te baeni u jamu.
rtve su civili i pripadnici oruanih snaga
NDH.
Broj rtava: 1.
Likvidiran je civil zbog navodne suradnje s
ustaama.
rtve su civili.
Vlasti FNRJ
NOV
NOV
NOV
NOV
NOV
NOV
NOV/JA
54
MARINA
MU
OMI
SINJ
Blizna, jama zvana Jaie

Vinia, predio Lisiine
Kolovoz
1943.
1943./1944.
Vrsine
1943./1944.
Gornje Ogorje
16.11.1944.
Jama Glavua
1944.
Garma
nepoznato
Blato na Cetini
nepoznato
Jama Bezdanka
20.8.1943.
Dubrava, brdo Mosor
Svibanj 1944.
Nova Sela, jama

Golubinka
Vrdovo
1.11.1944.
Jama u Grabu
Svibanj 1944.
24.4.1944.
Broj rtava: 1.
Civil.
rtve su likvidirane i baene u jamu zajedno
sa rtvama iz Vrsina.
rtve su likvidirane i baene u jamu zajedno
sa rtvama iz Vinia.
Broj rtava: 35.
NDH.
Broj rtava: 2.
rtve su civili.
Broj rtava: 112.
Masovna grobnica pripadnika oruanih
snaga NDH. Ekshumacija posmrtnih
ostataka izvrena je g. 1996., a pokopani su
na groblju Vrisovci u Omiu.
Broj rtava: nepoznat. Likvidirani su
zarobljenici.
Broj rtava: 11.
Likvidirani su pripadnici Hrvatskog
domobranstva.
Broj rtava: oko 40.
Vie masovnih grobnica u kojima su
likvidirani civili.
Likvidirani su njemaki vojnici.
Broj rtava: 3.
Likvidirani su civili.
Broj rtava: 1.
NOV
NOV
NOV
NOV
NOV
NOV
NOV
NOV
NOV
NOV
55
SPLIT
Husina jama, jama Vrtine
9.4.1944./
26.10.1944.
Na putu prema Glavicama
1945.
Gala, jama zvana Prolog
porae
rnovnica, Zubia jama
nepoznato
Sustipan
Rujan 1943.
Groblje Lovrinac
1943./1944.
Mosor, orina jama
1944.
Stobre, ine - kamenolom
1944. i 1945.
Prema Stobreu
1945.
Gradsko groblje
1945.
Jama na Visokoj
1945.
U blizini Novog groblja
Svibanj 1945.

Likvidirani su civili i pripadnici oruanih
snaga NDH.
Broj rtava: oko 50.
Civili iz sela Han kod Sinja strijeljani su i
baeni u jamu.
Broj rtava: 8.
Broj rtava: oko 10.
rtve su civili i pripadnici oruanih snaga
NDH.
Broj rtava: vie stotina.
Masovna grobnica ubijenih civila,
njemakih vojnika i pripadnika oruanih
snaga NDH.
Broj rtava: 1.
Broj rtava: 10.
NDH dovezeni iz logora Gripe.
rtve su vojnici hrvatske i drugih
nacionalnosti koji su likvidirani na putu od
logora u Muu prema Stobreu.
Broj rtava: 27.
Likvidirani su graani Imotskog.
Broj rtava: 1.
Likvidiran je pripadnik Hrvatskih oruanih
snaga i baen u jamu.
rtve su strijeljane i baene u jamu.
NOV
NOV/JA
Vlasti FNRJ
NOV
NOV
NOV
NOV/JA
NOV/JA
NOV/JA
NOV/JA
JA
56
ESTANOVAC
Kod mjesta
29.11.1945.
OLTA
Jama Rudina
kolovoz i
rujan 1943.
TRILJ
Votane, Kamenica
1944.
Podi
Svibanj 1944.
Budimir
ljeto i jesen
1945.
TROGIR
Kod groblja Sv. Ivana
1945.-1948.
TUEPI
Biokovo, jama na
Laanima
Pokraj Novog groblja
nepoznato
Otii jama zvana Otika

Lugarica
Jama zvana Medanjaa
nepoznato
Kod mjesta
nepoznato
VRGORAC
VRLIKA
ZADVARJE
27.2.1945.
1943.
Broj rtava: 3.
NDH.
Broj rtava: 6.
rtve su likvidirane i baene u jamu. Na
mjestu stradanja izgraeno je 1998.
spomen-obiljeje.
NOV
Broj rtava: 102.

NDH i civili zarobljeni nakon bitke kod
Arana 26.-27. svibnja 1944. rtve su
ekshumirane.
Uhieni pripadnici oruanih snaga NDH
koji su se skrivali po okolnim brdima
baeni su ivi u jamu.
Likvidirani su civili i bivi pripadnici
oruanih snaga NDH.
Broj rtava: nepoznat
NOV
Broj rtava: 4.
rtve su likvidirane i sahranjene pokraj
Novog groblja. Posmrtni ostatci preneseni
su oko g. 1979. i pokopani na drugom
mjestu.
Broj rtava: 23.
rtve su likvidirane i baene u jamu.
NOV
NOV
Vlasti DFJ
JA/ vlasti FNRJ
NOV
57
ZAGVOZD
Krstatice
30.9.1943.
Biokovsko Selo, jama

zvana Mijorovaa
Sudie
uvarov Dolac, jama
Jerkua
nepoznato
Predio zvan Turija
29.11.1945.
Juna strana ceste

Zagvozd-Vrgorac
21.5.1948.
nepoznato
jesen 1944.
Broj rtava: 2.
Likvidirani su i baeni u jamu pripadnici
oruanih snaga NDH.
Broj rtava: 42
rtve su pripadnici oruanih snaga NDH i
civili. Grobite je obiljeeno.
Broj rtava: 8.
Likvidirani civili baeni su u jame na dvije
lokacije. Ekshumacija posmrtnih ostataka
obavljena je g. 1995.
Broj rtava: 4.
Likvidirani civili baeni su u jamu.
Ekshumacija posmrtnih ostataka obavljena
je g. 1995.
NOV
NOV
Vlasti FNRJ
Vlasti FNRJ
58
IBENSKO-KNINSKA UPANIJA
GRAD
LOKALITET
OPINA/NASELJE
VRIJEME
1.11.1944.
Prklje Ervenik Donji

Jama Bezdanka
Sijeanj
1944.
Studeni 1944.
Kod crkve sv. Mihovila
1944.-1945.
Kod Ervenika
nepoznato
KIJEVO
Zaseoci Cicvarii, Juri i

Banjani
1944.
KNIN
Na Dinari
26.7.1943.
Vrt vojne bolnice
Jesen 1944.
Novo groblje
3.12.1944.
ERVENIK
POINITELJI
SMRTI
Mirlovi Zagora jama
Golubinka
Siveri kod mjesta
DRNI
RTVE I OKOLNOSTI STRADANJA
6.11.1944.

Strijeljani njemaki vojnici baeni su u jamu.
Pripadnici oruanih snaga NDH strijeljani su i
baeni u jamu.
Broj rtava: 12.
rtve su uhieni civili iz okolnih sela.
Broj rtava: 8.
rtve su hrvatski civili.
Likvidirani su hrvatski civili.
Broj rtava: 1.
Likvidiran je pripadnik oruanih snaga NDH i baen
u jamu.
Broj rtava: 13.
rtve su civili koji su strijeljani ili bacani u goruu
talu.
Broj rtava: 14.
Hrvatski vojnici koji su se predali odvedeni su na
Dinaru i strijeljani.
Likvidirani su ranjeni pripadnici njemake vojske i
Hrvatskih oruanih snaga te zakopani u dvije grobne
jame.
Broj rtava: 12.
Uhieni graani, meu kojima je samo nekolicini
sueno, strijeljani su, a njihovi su posmrtni ostatci
NOV
NOV
NOV
NOV
NOV
NOV
NOV
NOV
NOV
NOV
59
Polaa, Badanj-Podinarje
26.7.1943.
Kninsko Polje
1943.-1944.
Kovai, Prine
Kumevia glavica
3.12.1944.
Paene i agrovi
Prosinac
1944.
KRUEVO
Jama zvana Mala selina
Tijekom rata
ORLI
Vrbnik, Perkuia Draga
7.12.1944.
PROMINA
Oklaj, krake jame u

okolici
Tijekom rata
PRIMOTEN
Krke jame u okolici
Tijekom rata
Bagulinova jama
1945.
Izmeu Stankovaca i
Svibanj 1945.
SKRADIN
Budaka
1966. preneseni i pokopani pokraj Novog groblja u

Kninu.
broj rtava: 20.
Zarobljeni pripadnici oruanih snaga NDH mueni
su i likvidirani te ostavljeni na panjaku.
rtve su njemaki vojnici i pripadnici Hrvatskih
oruanih snaga.
Broj rtava: oko 50.
rtve su zarobljeni ranjenici njemake vojske i
oruanih snaga NDH te civili.
Likvidirani su njemaki vojnici i pripadnici
Hrvatskih oruanih snaga.
rtve su civili koji su mueni i ivi baeni u jamu.
Broj rtava: oko 30.
Nakon ulaska pripadnika NOV-e u Knin, uhieni su
vojnici i civili koji su nakon sasluanja i bez suenja
strijeljani i zakopani u jame ostale nakon
bombardiranja.
rtve su civili, sveenici, asne sestre, njemaki
vojnici i pripadnici oruanih snaga NDH.
rtve su civili koji su mueni i ivi bacani u jame te
likvidirani.
Likvidirani su civili iz Primotena.
Broj ratva: nepoznat.
Civili iz Skradina i okolice odvedeni su i likvidirani
u jamama u okolici.
NOV
NOV / etnici
NOV
NOV
NOV
NOV
NOV
NOV
Vlasti DFJ
JA/Vlasti DFJ
60
IBENIK
TISNO
Okolica grada
Krajem 1944.
Staro groblje
Prosinac
1944.
Raine, kod crkve u

ibenskom polju
Dubrava kod ibenika
jama Banovaa
Dubrava kod ibenika
jama Golubinka
1945.
27.10.1943.
Kraj 1944.
irje jama zvana Gradina
1945.
Dubrava kod Tisnog

jame Golubinke, brdo
Sopanj
Tijekom rata
Broj rtava: 11.

rtve su civili, ugledni graani ibenika.
Broj rtava: 5-10.
Predsjednik
Opine Drni osuen je na smrt i strijeljan zajedno s
nekoliko drugih osoba. Svi su pokopani izvan zidina
starog groblja.
U vie iskopanih jama zakopani su likvidirani civli.
Broj rtava: 1.
Likvidiran je civil i baen u jamu.
Nakon ulaska partizana u ibenik likvidirani su
njemaki vojnici.
rtve su hrvatski i talijanski civili.
Civili iz Vodica i okolice mueni su i ubijeni te
baeni u jame na vie lokacija.
NOV
NOV
Vlasti DFJ
NOV
NOV
Vlasti DFJ
NOV
61
ZADARSKA UPANIJA
GRAD
LOKALITET
OPINA/NASELJE
BENKOVAC
GRAAC
NIN
VRIJEME
RTVE I OKOLNOSTI
SMRTI
STRADANJA
POINITELJI
Miranje Petrina jama
1943.
Broj rtava: 1.
NOV
Bjelina jama Parii
20.4.1944.
NOV
Radoinovci jama
Skorobia
1945.
Izmeu Stankovaca i
Benkovca
Svibanj 1945.
Konarova jama
1946.-1947.
Jama Tui
1943.-1945.
Kod katolikog groblja
6.2.1945.
Rudopolje Bruvanjsko
pokraj crkve sv. Petra
Sveti Rok
1945.
Vrsi jama Golubinka
1945.
Zaton jama abrinka
1945.
Broj rtava: 22
Vie osoba baeno je u jamu iznad
Vranskog jezera.
Likvidirani su stanovnici okolnih podruja i
baeni u jame na vie lokacija.
Vie osoba likvidirano je i baeno u jamu
koja se nalazi nedaleko sela Popovi u
smjeru Karina.
Broj rtava: 5.
Broj rtava: 11.
Strijeljani su pripadnici Hrvatskih oruanih
snaga.
Broj rtava: 2.
Vie osoba strijeljano je kod vrha Vrace.
Broj rtava: 1.
Jedan pripadnik Hrvatskih oruanih snaga
iv je baen u jamu.
Broj rtava: vjerojatno preko 40.
8.9.1946.
JA
Vlasti FNRJ
NOV
NOV
Vlasti DFJ
Vlasti FNRJ
NOV
NOV
62
OBROVAC
Iznad tunela Prezid
9.9.1946.
PAG
Juna strana grada
1945.
Kolan - Gajac
13.5.1945.
Vrana kod groblja i
1941.-1945.
PAKOTANE
crkve, mlinovi i brdo
Likvidirani su njemaki vojnici nedaleko

ceste Obrovac-Graac.
Broj rtava: 30-33.
Likvidirani su civili nakon muenja.
Pokopani su u dvije grobnice.
Masovna grobnica njemakih vojnika i
civila.
Broj rtava: 6.
rtve su civili.
rtve su talijanski vojnici i civili.
Vlasti FNRJ
JA
JA
NOV
Zvirinac
1944.-1945.
ZADAR
ZEMUNIK DONJI
groblje
1945.
Pokraj piste
8.11.1944.

Likvidirani su hrvatski, talijanski i njemaki
vojnici te baeni u jamu.
Broj rtava: 13.
Strijeljani su civili.
Broj rtava: 1.
NOV
NOV
NOV
63
KRATICE:
AF Antifaistiki front ena
AVNOJ Antifaistiko vijee narodnog
osloboenja Jugoslavije
bat. bataljon/bataljun
Br./br. broj
Brig. brigada
CK Centralni komitet
CK KP(H/J) Centralni komitet
Komunistike partije (Hrvatske/Jugoslavije)
CK SKH Centralni komitet Saveza
komunista Hrvatske
DFJ(ugoslavija) Demokratska Federativna
Jugoslavija
Div./div. divizija
FD Hrvatska Federalna Drava Hrvatska
FNRJ Federativna Narodna Republika
Jugoslavija
Gestapo Geheime Staatspolizei
GH(rvatske) Glavni tab Hrvatske
HDA Hrvatski dravni arhiv, Zagreb
HSS Hrvatska seljaka stranka
Inv. br. inventarni broj
JA Jugoslavenska armija
JNOF Jedinstvena narodnooslobodilaka
fronta
JT Javno tuiteljstvo/Javni tuitelj
Jug. Armija Jugoslavenska armija
KK Kotarski komitet
KK KP(H) Kotarski komitet Komunistike
partije (Hrvatske)
KNO(J ) Korpus narodne obrane
(Jugoslavije)
KP(H/J) Komunistika partija
(Hrvatske/Jugoslavije)
KPSD Komanda podruja srednje Dalmacije
kut. kutija
mj(es). mjesec
MOC Mjesni obavjetajni centar
M.P. mjesto peata
Nar. Odbr. Narodna odbrana (postrojba)
NDH Nezavisna Drava Hrvatska
NF Narodna fronta
NKOJ Nacionalni komitet osloboenja
Jugoslavije
NM Narodna milicija
NO Narodna obrana (KNOJ)
NO Narodni odbor
NOB Narodnooslobodilaka borba
NOO Narodnooslobodilaki odbor

NOP Narodnooslobodilaki pokret
NOU Narodnooslobodilaka udarna
NOV Narodnooslobodilaka vojska
N.O. Vlasti Narodnooslobodilake vlasti
NOV i POH Narodnooslobodilaka vojska i
partizanski odredi Hrvatske
NOVJ Narodnooslobodilaka vojska
Jugoslavije
NRH(rvatska) Narodna Republika Hrvatska
o. mj. ovog mjeseca
ob. oficir obavjetajni oficir
ob. sluba obavjetajna sluba
o. g. ove godine
OK KPH Okruni komitet Komunistike
partije Hrvatske
OZN-a Odjeljenje za zatitu naroda
P. O.(dred) partizanski odred
p(o)k. pokojnog
p. s. post scriptum
Pov. povjerljivo
Pov. Br. Povjerljivo Broj
PPK Protiv pete kolone
r(o). roen/roena
rkt. rimokatolik
ROC Rajonski obavjetajni centar
S.F. S.N. Smrt faizmu sloboda narodu
sl. slino
S.O./s.o. slubeno odsutan
s.r. svojeruno
SKOJ Savez komunistike omladine
Jugoslavije
Str. Pov. (Br.) strogo povjerljivo (broj)
t.g. tekue godine
tzv./t. zv. takozvane/takozvani
UDB-a Uprava dravne bezbjednosti
Ud. Korp.(us) Udarni korpus
USAOH Ujedinjeni savez antifaistike
omladine Hrvatske
u.z. u zamjenu
VA VII Vojni arhiv Vojnoistorijskog
instituta, Beograd
v.d. vrilac dunosti
V.P. Vojno podruje
v.r. vlastoruno
ZAVNOH Zemaljsko Antifaistiko Vijee
Narodnog Osloboenja Hrvatske
AP ivio Ante Paveli
64
DOKUMENTI
65
DALMACIJA
66
1.
21. listopada 1943.
Dopis Intendanture taba VIII. Korpusa tabu korpusa o pootravanju

postupanja prema narodnim neprijateljima i provoenju konfiskacija
_____________
TAB VIII KORPUSA N.O.V. JUGOSLAVIJE

INTENDANTURA
Broj: slubeno
21 oktobra 1943.
TABU VIII. KORPUSA N.O.V. JUGOSLAVIJE,
Poloaj
S obzirom da ovaj otsjek ima zadau da to vie prikupi zalihe hrane, a da do iste
se moe doi putem konfiskacije i razreza203 /dobrovoljni prilozi na ovom sektoru
ispadaju iz kombinacije jer su se pokazali kao neuspjeni odn. Neizvodljivi/, to smatram
da se ima smjesta pristupiti konfiskaciji hrane od narodnih neprijatelja, a poslije u koliko
se ukae potreba pristupiti i Razrezu.204
Poto je rijeeno da se prema narodnim neprijateljima uope otrije postupa, to
svakako da bi i sama konfiskacija trebala da bude u tom smislu. Poznato nam je da se
narodni neprijatelji slue sakrivanjem hrane, a da bi ovo onemoguili pristupili smo
popisivanju imovnog stanja istih, kao to se to vidi iz priloenog uputstva, koje bi trebalo
da se dostavi svim Komandama podruja. Tim novim nainom, narodni neprijatelji ne bi
bili u stanju da sakriju uspjeh etve odn. Imovinsko stanje, pa bi se i konfiskacija izvrila
pravilnije i obilatije.
Ako se tab tog. Korpusa slae sa u prilogu izloenim nainom vrenja
konfiskacija, tada bi mi pristupili njegovom izvrenju na najbolji nain, a svako netano
prijavljivanje imovnog stanja bilo bi kanjeno, radi odranja autoriteta izdatih naregjenja,
oduzimanjem neprijavljene imovine.
Drim da bi na cijeloj naoj oslobogjenoj teritoriji trebalo da se hrana prikuplja
na izloeni nain, pa ako se s ovim postupkom sloite, to bi upoznao P.K. i P.N.O.O. da i
oni dadnu svoje miljenje.
Uz drugarski pozdrav: SMRT FAIZMU-SLOBODA NARODU!
Za INTENDANTURU,
Kotara [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
Hrvatski dravni arhiv, f. 1899 8. udarni dalmatinski korpus, kut.32, NOV-37/5226
203
204
Nadopisano rukom
Nadopisano rukom
67
2.
19. lipnja 1944.
tab VIII. korpusa NOV Jugoslavije izvijeuje o rezultatima koje su

jedinice VIII. korpusa NOVJ postigle u djelovanjima i borbama tijekom
svibnja 1944.
_____________
TAB
VIII. KORPUSA N.O.V.J.
Op. br. 74
19. juna 1944
Informativni bilten
za mjesec maj.
TABU ..........................................................
Jedinice naega korpusa u borbama vodjenim u toku mjeseca maja postigle su
sledee rezultate
XX. DIVIZIJA
Izvela je: 4 vee i 35 manjih akcija.
Neprijatelju nanijeti gubitci: ubijeno: 8 oficira, 468 podoficira i vojnika. Ranjeno
273 i zarobljeno: 2 oficira i 141 podoficira i vojnika.
Uniteno: 1 tenk tipa "Panther", 27 kamiona, 1 top, 2 radio-stanica, 7 tona hrane,
20 bunkera, 4 pukomitraljeza, 90 puaka i druge spreme.
Zaplijenjeno: 4 teka i 2 laka bacaa, 5 tekih mitraljeza, 9 pukomitraljeza, 144
puke, 5 strojnica, 5 pitolja, 19.000 metaka, 133 bombe, 4 telefona, 1 poljska kuhinja, 1
motorbicikla, 1 bicikla, 208 pari odijela, cijela arhiva Ustake bojne u Aranu, 52.000
komada cigareta, konja, ebadi i ostalog ratnog materijala.
Oslobodjeno: Arano i 20 sela u Cetinskoj dolini. Dalje oslobodjeno 50
zarobljenih drugova koje je neprijatelj vodio sa sobom iz Splita i ibenika.
Mobilisano boraca: 850.
Nai gubitci: poginulo 19, ranjeno 56, zarobljeno ili nestalo 17.
XIX. DIVIZIJA
Izvela je: 50 akcija.
Neprijatelju nanijeti gubitci: ubijeno 460, ranjeno 91 i zarobljeno 70 oficira,
podoficira i vojnika.
Uniteno: 4 tenka, 23 kamiona, i velika koliina minobacake municije.
Zaplijenjeno: 2 teka bacaa, 1 teki mitraljez, 4 pukomitraljeza, 70 puaka, 3
strojnice, 10 revolvera, 6000 metaka i druge spreme.
Oslobodjeno i delimino zadrano u vlasti: Kistanje, Djevrske, Bribir, Smrdelje i
Karin.
68
Nai gubitci: poginulo 12, ranjeno 36, zarobljena ili nestala 3.

Izgubljenog oruja i materijala: nije bilo.
IX. DIVIZIJA
Neprijatelju nanijeti gubitci: ubijeno 334, ranjeno 374 i zarobljeno 2
neprijateljskih oficira, podoficira i vojnika.
Uniteno: 3 tenka i 11 kamiona.
Oteeno: 1 tenk i 3 motorbicikla.
Zaplijenjeno: 27 puaka, 4 "arca", 6 strojnica, 7 revolvera, 1 tromblona, 2
dvogleda, 5000 metaka, 5 mazgi sa kazanima, 5 ebadi, 3 injela i oko 1000 kg hrane.
Oslobodjeno: Teren na kojem je vodila operacije prelazio je iz ruke ...205 uniten
garnizon Vrana kod Biograda n/m.
Mobilisano: 450.
Nai gubitci: poginulo 27, ranjeno 57, nestalih ili zarobljenih 25.
Izgubljenog oruja i materijala: nije bilo.
U akcijama od 28. maja sadejstvovala je saveznika avijacija na sektoru Grahovo - Peulje
kojom je prilikom uniteno 25 motornih vozila.
XXVI. DIVIZIJA
Izvela je: 1 akciju (na ostrvu olti).
Neprijatelju nanijeti gubici: ubijeno 300 oficira, podoficira i vojnika, zarobljeno
70; broj ranjenih nepoznat.
Uniteno: zapaljene su 2 utvrdjene zgrade u kojima se nalazio materijal i
municija. Zapaljen i potopljen 1 naoruani neprijateljski brod, 1 oklopna maona puna
municije i hrane i 1 nenaoruani brod.
Zaplijenjeno: 22 "arca", 95 puaka, 15 revolvera, 8 strojnica, 1 radio-stanica i
znatne koliine druge ratne spreme.
Oslobodjeno i delimino zadrano u vlasti: sva mjesta na ostrvu Hvaru osim
Suurja.
Nai gubici: poginulo 35 u akciji i 45 ranjenika, potopljeni na bolnikom brodu
"Mariji II".
Za vreme akcija na ostrvu olti 1 vod ubio je na o. Brau 30 neprijateljskih
vojnika.
Akcije Brakog odreda: ubio 66 neprijateljskih oficira, podoficira i vojnika i
unitio jedan automobil.
Akcije Hvarskog odreda: ubio 15 neprijateljskih oficira, podoficira i vojnika i
unitio 4 automobila.
Akcije Korulanskog odreda: ubio 28 neprijateljskih oficira, podoficira i vojnika i
vei broj ranio.
Akcije Peljekog odreda: Likvidirao andarmerijsku stanicu u Trpnju i zarobio 7
andarma.
JUNODALMATINSKA GRUPA ODREDA
205
Neitko.
69
Neprijatelju nanijeti gubici: ubijeno 319, ranjeno 189 i zarobljeno 19

Uniteno: 11 kamiona, 2 motorbicikla, 4 lokomotive, 8 vagona, srueno 2
eljeznice i 1 most. Potopljena 2 motorna amca i ubijeno 24 konja.
Zaplijenjeno: 2 pukomitraljeza, 20 puaka, 2 automatske puke, 5.500 m kabla.
Nai gubici: poginulo 7, ranjeno 12, zarobljeno ili nestalo 4.
SJEVERNODALMATINSKA GRUPA ODREDA
Neprijatelju nanijeti gubici: ubijeno 261, ranjeno 114, zarobljeno 19
Uniteno: 1 tenk, 23 kamiona, 1 top, 5 kola i 120 automobilskih guma.
Zaplijenjeno: 1 motorbicikla, 5 bicikla, 1 pukomitraljez, 1 "arac", 1 strojnica, 4
puke, 1 revolver, 1 telefon, 12.000 m kabla, 7 automobilskih guma, 2 vagona hrane, 5
ribarskih ladja, 600 kg kruha i druge spreme.
Oslobodjeno: Novigrad i Tinj.
Mobilisano: 480.
Nai gubici: 5 mrtvih, 16 ranjenih, 22 zarobljenih ili nestalih.
Izgubljeno oruja: 1 teki mitraljez, 3 pukomitraljezia i 16 puaka.
SREDNJEDALMATINSKA GRUPA ODREDA
Neprijatelju nanijeti gubici: 205 ubijeno, ranjeno 175, zarobljeno 24
Uniteno: 2 tenka, 18 kamiona i 2 luksuzna automobila.
Zaplijenjeno: 25 puaka, 1 revolver, 23.000 metaka, 1 bicikla, 120 komada krupne
stoke, 1600 komad sitne stoke, 150 kg ita, 2 odijela, telefonske ice, kabla i druge
spreme.
Mobilisano: 250 boraca.
MORNARICA
Izvela je: 3 samostalne akcije i sadejstvovala akcijama XXVI. divizije na ostrvu
olti.
Neprijatelju nanijeti gubitci: ubijena 2 oficira i 4 vojnika, zarobljena 2 vojnika.
Zaplijenjeno 1 motorni jedrenjak.
Uniteno: 1 parobrod.
Nai gubitci: poginulo 16. Izgubljen 1 motorni jedrenjak.
Prema pokazanim rezultatima prvo mjesto zauzela je XX. Divizija, drugo XIX.
Divizija i dalje redom kako je iznijeto u biltenu. Opti postignuti rezultati kod XX. i XIX.
Divizije takovi su da je bilo teko odrediti za jednu ili drugu diviziju prvo ili drugo
mjesto.
Za mornaricu zadnje mjesto u biltenu ne pretstavlja njene stvarne uspjehe kroz
ovaj mjesec obzirom na njene specijalne pomorske zadatke.
SMRT FAIZMU SLOBODA NARODU!
70
M.P.206
Polit. komesar,
pukovnik:
...207 [v.r.]
Komandant,
pukovnik:
V. etkovi [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
Dravni arhiv u Splitu, f.262, IHRPD, kut. 60
3.
9. studenog 1944.
Podaci o Krsti Martinoviu koji je u veljai 1943 prisustvovao

likvidaciji jednog pijuna
_____________
Drugu
Pomoniku Komesara VII. Udarne Brigade
Dragi drue!
aljemo ti podatke za druga Martinovi Krstu koje si ti traio u vezi
dodjeljivanja spomenice.
Drug Martinovi stupio je u NOP 1942 godine u petom mjesecu. Od tada je
poeo sudjelovati u kupljenju narodne pomoi. U drugom mjesecu 1943 godine
prisustvovao je likvidaciji jednog pijuna i neposredno iza toga otiao u borbu.
Drugarski pozdrav
SF.-SN!
9.XI.1944 g.
_____________
Izvornik, strojopis
Hrvatski dravni arhiv, f. 1910, 19. udarna divizija, kut.33, NOV-38/5454
206
207
Neitko.
Potpis neitak.
71
4.
12. sijenja 1945.
Izvjee III. otsjeka OZN-e oblasti VIII. korpusa NOVJ III. otsjeku
OZN-e za Hrvatsku
_____________
[...]208
III. SEKCIJA OZNe
OBLASTI VIII. KORPUSA
OZNE ZA HRVATSKU
Broj 240 dne 12-I-45209
Dostavlja redovni opti izvjetaj.III. Otsjeku Odjelenja Zatite Naroda za Hrvatsku
Kroz poslijednji mjesec dana veina jedinica ovog korpusa bile su u fazi
sredjivanja i popune sa novodolim mobilisanim ljudima i rijedje zarobljenim
neprijateljskim vojnicima raznih grupacija. Jedinice su popunjene ljudstvom veinom sa
onih sektora koji su sve do ovog oslobodjenja bili pod kontrolom okupatora i domaih
izroda /Kninska krajina, Juna Dalmacija./ Medju tim novodolim ljudima ima najvie
oportunista i pekulanata, koji su do sada kroz itavo vrijeme borbe bili izvan direktnog
ratnog poprita ili su u veini bili u raznim domaim neprijateljskim grupacijama /ustae,
etnici itd./ Uslijed posljednjih velikih i odlunih borbi, a kod nekih jedinica /IX., XX./
neprekidnih, vei broj preteno starijih boraca izbaen je iz stroja, ija su mjesta popunili
novomobilisani borci koji u nekim jedinicama, a naroito u XX-ima i 70-80%. Jedinice
su prilino uspjele, da obuhvate novodolo ljudstvo, koji su se u poslijednjim borbama,
osim nekih manjih djelova dobro naroito u borbama pokazali ne mislei na politiku
svijest koja je kod njih jo uvijek slaba i na niskom nivou. Primjeuje se ipak kod manjeg
djela novomobilisanih boraca da se nakon to su se upoznali sa jedinicom, ivotom i
drugim prilikama u njoj, pokuavaju na razne okolnosti i naine izvui. Jo uvijek ima
takvih koji su u posljednim popunama doli, da se zbog povrnog prijanjeg ispitivanja
moraju ponovno izvlaiti zbog svog prijanjeg protunarodnog rada iz jedinica i upuivati
ih nazad na postupak Vojnim Sudovima. Izuzev rijedjih iznimaka, na koje emo se u toku
izvjetaja osvrnuti, novodoli borci su dobro primljeni.
Imajui u vidu da su jedinice primile, ako i Vojno-pozadinske vlasti veliki broj
ljudstva novog a vrlo esto dolaze morskim putem ljudi iz naih jedinica u Italiji najvie
sa slabim karakteristikama, jer su tamo bili nepoudni u jedinicama ima uvijek takovih
koji su spremni uiniti ispade koji samo krnje autoritet i historijat naih jedinica. To se
naroito oituje kod takvih u odnosu prema ostalim drugovima, komandnom kadru,
208
209
Zvijezda petokraka.
Peat.
72
civilnom stanovnitvu u raznim kradjama itd. Takvih ispada moe se naroito desiti u
operativnim jedinicama, jer se svi nepoudni elementi iz pozadine sa prvom prolou
upuuju u operativne jedinice. Ima medju njima i takvih koji to svijesno ine da bi na taj
nain kompromitovali na pokret, a ima i nehotinih pa i manjih prestupa i nepravilnosti
kako kod boraca tako i kod njihovih rukovodioca. Po svim ovim nedostatcima
poduzimlju se osim pojedinih sluajeva potrebne mjere, ali to nije stvar jednodnevnog
oslanjanja, nego dueg upornog i sistematskog vojno-politikog rada. Zbog velikog i
naglog priliva novih boraca, neto zbog nebudnosti, a neto zbog nemogunosti
momentalne kontrole, u pojedine ustanove i jedinice koje nisu direktno na frontu uspjelo
se je uvui raznih tipova, koji svojim dosadanjim radom nisu zasluni da budu na takvim
mjestima, a proti kojih je ve poduzet ili se poduzimlje pravilan postupak.
Na oferskom komandirskom auto kursu Glavnog taba Hrvatske u Splitu nalazi
se Govorko Stanko. Polovinom prole godine Govorko je zajedno sa jo nekim
vercerima zarobljen sa automobilom od strane naih jedinica na Imotskom sektoru.
Odatle je upuen na raspored tabu VIII. korpusa, gdje je bio rasporedjen u sekciju za
naoruanje. Zbog kradje, prestupa i nekorektnih odnosa prema svojim starjeinama, bio je
upuen u jedinice IX. divizije, odakle je odmah dezertirao i predao se etnikim
jedinicama u Kosovu. U Kosovu je prema izjavi Dragice Brki iz Bos. Grahova, koja je
tada bila kod etnika u zatvoru, priao o IX. divziji razne prosto nevjerovatne stvari, o
ivotu, radu i stanju u svojoj jedinici. I ako je Hrvat etnici ga nisu dirali i pustili ga u
Split odakle je ponovno izaao i javio se u jedinice XXVI. divizije na Visu. Zbog svog
ranijeg dranja bio je uhapen i ponovno vraen na daljni postupak tabu IX. divizije.
Poto se je situacija promjenila nije bio streljan, a nepanjom taba divizije doao je na
kurs. Poduzete su potrebne mjere i od strane taba korpusa bit e upuen na raspored za
borca u operativnu jedinicu.
U auto bataljon VIII. korpusa doao je za sekretara Frani Dinko Mirkov. U
partizane je doao kapitulacijom Italije, nakon izvjesnog vremena dezertirao je iz jedinice
u Split, gdje je radio u nekoj njemakoj kancelariji. Tokom Narodn. oslob. borbe zajedno
sa ocem bavio se je sa vercom. preko taba korpusa izdat e se naredjenje, da se uputi u
operativnu jedinicu.
Zbog svoga nekorektnog dranja, loeg morala, psovanja i slabog odnosa prema
narodu, ifrantica III. brig. IX. div. Kui Alenka smjenjena je sa te dunosti.
Iz zarobljenikog logora GRIPE u Splitu dezertirao je ustaki logornik Vrcan,
zajedno sa upravnikom logora GRIPE Brki Ivanom. Brki Ivan bio je poslan od strane
Vojnog Suda VIII. korpusa, kao upravnik zatvora. Komandant logora i lan Vojnog Suda
porunik Jeni bio je upozoren na njegovu lou prolost od strane oficira OZN-e Sred.
Dalm. podruja. Medjutim o tome se nije povelo dovoljno rauna. Prema do sada
prikupljenim podacima Brki je pokuao organizovati vee dezerterstvo i bjeanje iz
logora, medju kojima je trebao povesti i jednoga na smrt osudjenog, ali mu to nije
uspjelo, jer su obzirom na dnevni rad bili odvojeni.
Iz bolnice Imperial komande Dubrovakog podruja poslat je u jedinicu apotekar
Barbijeri Vlado iz Dubrovnika, koji je ranije bio u Dubrovakoj etnikoj brigadi i poznat
kao aktivni etniki saradnik.
Iz ambulante Dubrovakog podruja upuen je takodjer u jedinice II. Dal. prolet.
brig. jedan medecinar koji je ranije bio aktivni ustaa.
73
Zbog svoga ranijeg rada proti NOP-a i sadanjeg rovarenja u jedinicama XXVI.
divizije uhapen je borac Videka Mate. U prilogu Vam se dostavljaju njegovi podaci. Po
zavrenoj istrazi o njegovom radu bit e te detaljnije obavjeteni.
Iz XIII. brig. dezertirao je u piljare ob. oficir njihova IV. bat. Pleji Marijan sa
jo osmoricom boraca. Prije bjegstva u kamiare u selu Krivodolu kod Imotskog silovao
je jednu djevojku, razoruavao odbore, drsko se odnosio prema narodnim i civilnim
vlastima, ranio porunika Drnasina koji nije htio ii sa njim. Uhvaen je od jedinica
Narodn. odbrane i nakon nekoliko dana, zajedno sa svojom grupom i bit e streljan. U
prilogu Vam se dostavlja njegov zapisnik. Poto je istraga jo u toku detaljnije e te biti
naknadno obavjeteni.
Od strane OZN-e taba Mornarice stavljeno nam je na raspolaganje in.
Trofimov, ruski bjelogardista, koji poslijednjih 10 god. ivi u Splitu, a otac sa ostalom
porodicom u Sarajevu. Kroz itavo vrijeme borbe saradjivao je sa talijanima i bio lan
Dopolavoro, sa ustaama, a poslije sa njemcima. Kroz itavo vrijeme drao se je
neprijateljski i otvoreno radio protiv Narodn. Oslob. borbe. U prilogu Vam se dostavlja
njegov zapisnik, detaljnije naknadno. Naim dolaskom na obalu bio je uposlen na
brodogradilitu u Trogiru, gdje je sabotirao i pred pojedinim drugovima govorio, da nema
razloga da se u poslu zalae niti ima za koga.
U jedinicama je bilo od strane pojedinih boraca kao i niih rukovodioca prestupa i
razlitih nepravilnosti na koje se osvremo.
Na poloajima oko irokog brijega naelnik taba XIII. brig. naredio je jednome
borcu da odnese najhitnije potu do II. bat. iste brig. koji je trebao doi u pomo svom
susjednom bataljonu gde su njemci prodrli. Uzprkos naredjenja, a poslije molbi i
savjetovanja dotini borac nije htio izvriti naredjenje. Kad je vidio da je borac potpuno
otkazao poslunost, izvadio je pitolj i ubio ga.
Jedinice IX. divizije na poloaju oko irokog brijega zamjenile su jedinice XXIX.
Hercegovake divizije. Stanovnitvo se je tuilo na hrdjav postupak od strane boraca te
jedinice i kako navode, da su pojedini borci govorili, da su oni klali 41 g. a da e oni za to
sada klati njih. Izgleda da je bilo dosta neorganizovanog uzimanja hrane. Prema nekim
podacima izgleda, da su borci iste divizije silovali neke djevojke istih sela. Borci iste
divizije zalazili su po pojedinim kuama i traili od seljaka, da im dadu za jesti unke ili
ostalih boljih jela. U selu itluku u blizini Mostara gde je boravila IV. Dalm. brigada,
jedan fratar za vrijeme mise odrao je propovijed, na kojoj je istakao dobro dranje
Dalmatinaca u odnosu prema stanovnitvu. Medjutim govor je bio usmjeren u cilju to
veeg zaotravanja odnosa izmedju Dalmatinaca i Hercegovaca kao i stanovnitva prema
svojoj vojsci, nato mu je od strane taba brigade skrenuta panja. Pred par dana doao je
jedan vojnik na ispovjed kod fratra u Koerinama u Hercegovini, ali je fratar odbio da ga
ispovjedi govorei, da je od biskupa iz Mostara dobio nalog, da komuniste nesmije
ispovjedati.
18.XI.44. kao bolestan upuen je u bolnicu u Split ofer iz intendanture XIII. brig.
IX. div. Vukeli Milan pok. Josipa. Za Split se je imao prebaciti kamionom komande
podruja koji je za Split iao slubenim poslom. Nedaleko od Imotskoga na Kamenmostu
kamion se je zaustavio u namjeri da ukrca neke ljude. Tu se je nalazio neki bivi ustaki
bandit Antonijevi koji se je uspio uvui u nae jedinice, a za kojeg je Narodn. odbrana
dobila naredjenje, da se razorua i uhapsi. Kad je vojnik Narod. odbrane pokuao
razoruati i uhapsiti Antonijevia, Vukeli je poeo psovati vojnika Nar. Odbr., kako
74
moe razoruavati ovjeka, uperio na straara puku i razoruao ga u emu mu je

pomogao Boin Branko Antunov vojnik iz jedinica IX. divizije. Poslije to su razoruali
straara Nar. odbr. Boin mu je preko njegove glave ispalio itavi rafal i na molbu
prisutnih civila i nekih boraca Boin je povratio straaru oruje. Putujui dalje, ofer je
zaustavio auto i rekao nekim civilima da izadju iz automobila jer da je preoptereen,
uemu ga je Vukeli onemoguavao uperivi na njega strojnicu natjeravajui ga da i dalje
vozi, ali je ofer ostao uporan i nije htio voziti. Vukeli tada sam skoi u kabinu upalio
motor i potjerao auto ostavi ofera i vojnika Nar. odbr. Telefonskim putem jedinicama
Nar. odbr u Zagvozdu i Grabovcu javljeno je da auto zaustave, ali Vukeli je protjerao
auto dalje i ako su ga ovi pokuali ustaviti. Poto je straa Nar. odbr. o tome i dalje
obavjetena telefonskim putem u estanovcu, tamo su prezidali cestu i na taj nain
prisilili Vukelia da zaustavi. I Vukeli i Boin uhapeni su i predani na daljni postupak
Vojnom Sudu IX. divizije.
Zastavnik Ivi Ivica pri tabu III. brig. IX. div., ve se je nekoliko puta u
pojedinim mjestima napio. U pijanom stanju pravi razne izgrede sa ime rui ugled
oficira NOV. i kod vojnika i kod civilnog stanovnitva.
Drugarica Slavica Veljaa borac III. bat. III. brig. je svojevoljno otila u Split na
dopust. Tu se je opila, gde su je vojnici Nar. odbr. nali gde lei i valja se na zemlji. Kada
su je opomenuli i pozivali da ustane ona ih je stala psovati najpogrdnijim rijeima, a kada
su je zbog toga dopremili u tab bataljona sa istim psovanjem i dalje je produila. Zbog
toga su je straarno ponovno uputili u njezinu jedinicu.
Kao adjutant u tabu XX. div. nalazi se bivi domobr. satnik Zambata Pavao. Za
vrijeme Jugoslavije isticao se je kao veliki nacionalista. U Sinju kod itavog stanovnitva
bio je poznat kao ovjek u kojega su ustae imale veliko povjerenje, a bio je poznat i kao
HSS-ovac. U kuu su mu zialazili neki fratri, koji su naim upadom u Sinj streljani.
Kao radio-telegrafista u III. brig. IX. div. nalazi se Delonga Mirko, koji je prije
kratkog vremena doao iz domobranstva. ovjek je vrlo loeg karaktera, bahata dranja,
slua strane radio-stanice preko radio-stanice, postavlja uvijek pitanja zbog svoga to
ugodnijega smjetaja i negoduje, a ak se je i bunio zato to nije ustavljen kao
radiotelegrafista kod taba divizije.
Na dunosti komesara III. bat. XIII. brig. nalazi se Suli Duan koji je od strane
drugova pok. Nobilo Rade i Bai Joze, a koji se sada nalaze u SKOJu na Koruli bio
uhapen, sa jo nekim drugima osudjenim na smrt, doveden nad jamu, odakle mu je
uspjelo pobjei i obavijestiti talijane koji su poslije na tome terenu pravili dvije racije, da
bi dotine pohvatali. On je bio jugonacionalista, a jedan brat koji je bio etnik takodjer
mu je streljan od naih ljudi. Medju borcima se govori, da ima i starijih boraca koji nisu
nita, a da se takvi kao to je on uzdiu. U prilogu Vam se opirnije dostavljaju njegove
karakteristike.
U IV. brig. pojedini borci negoduju i postavljaju pitanje kako to da je bivi
komesar dotine brigade Jerko Paltrinjeri /Brko/ mogao i na koji nain prenjeti svoju
drugaricu u korpusnu bolnicu, navodei da zato ima boljih, sposobnijih i zaslunijih
drugarica. Borci postavljaju pitanje ako ovako moe da radi komesar onda to nesmije ni
drugom sprijeavati se.
U prolazu IX. div. kroz Vrliku drugarica Radmilovi Jasna iz kult. ekipe dobila je
dozvolu da moe otii kod kue i ostati samo do na veer dotle dok se jedinice dalje ne
pokrenu. Medjutim ona je bez odobrenja ostala i dalje kod kue jo dva dana i stigla
75
jedinicu u Sinju. Od strane taba divizije bilo je reeno da e biti pozvana na raport, ali na
raportu nije kanjena nego je dobila jo nekoliko dana dopusta, to medju borcima oko
taba divizije izaziva negodovanje i govore, da se prema njima na taj nain nebi
postupilo.
Zamj. komandanta IV. bat. IV. brig. IX. div. odrava intimne odnose sa jednom
drugaricom bolniarkom iz svog bataljona, to mu smeta u njegovom radu.
apalija Milan vojnik iz ete pri tabu XX. divizije, organiziran u SKOJu traio je
da ga se brie iz organizacije u kojoj je ve godinu dana, a u NOV od kapitulacije Italije.
Jo jedan drugi njegov drug htio je isto uiniti, ali je poslije odustao. Ispitat emo razlog
zato je to traio, ali izigleda da je to uinio kako on kae zbog toga to je mislio, da e
kao organizovan morati i dalje ostati u vojsci.
Na odmoru IX. brig. XX. div. u Sinju bilo je raznih ispada i prestupa, pijanstva i
izlaska u grad bez dozvole, tako da je vie od 50 boraca radi toga moralo biti kanjeno
zatvorom i disciplinskim kaznama.
Zamj. komandanta IV. bat. III. prekomor. brig. Bulog Joso, koji ima in
p.porunika, prilikom odlaska na odsustvo kui, priio je znakove porunika, orden za
hrabrost i spomenicu na to nije imao pravo.
U I. prolet. brig. XXVI. div. rodila je jedna drugarica, dok su jo 3 druge trebaju
poroditi u najskorije vrijeme, a drugarice nisu udate, to ostavlja prilino runu sliku.
Milan Suli i Dalibor ii komandiri eta u I. bat. XII. brig. i ako ne odgovaraju
negoduju radi to se ve 15 mjeseci nalaze na dunosti komandira eta i vjeruju da njihov
razvitak koi komandant bataljona.
Dva zamjenika komandira eta XII. brig. koji su se u borbama sami ranili, vratili
su se iz bolnice i ponovno rasporedjeni na iste dunosti.
Primjeuje se, da nema dovoljno harmonije, veze i saradnje izmedju bolnica,
pojedinih saniteta i operativnih jedinica. Pojedini ranjeni i bolesni drugovi poslije
ozdravljenja upuuju se ponekad i ako sposobni od strane uprave bolnice, u pozadinu ili u
neku drugu jedinicu o emu se ne obavijetava njegova biva jedinica. Odlazak takvih
boraca u pozadinu prouzrokuje ponekad dezerterstvo pojedinih drugova iz operativnih
jedinica, jer govore, kad su mogli otii ovi u pozadinu bez odobrenja svoje jedinice, da
mogu onda i oni. Poto se nezna kod boraca da su pojedini drugovi iz bolnica koji su
rasporedjeni u neku drugu jedinicu, da su otili u operativnu jedinicu i misle da su i oni u
pozadini to izaziva negodovanje. To se naroito osjea u XX. diviziji.
Od strane nekih civilnih vlasti kao i Vojno-pozadinskih putaju se drugovi koji su
doli iz operativnih jedinica na osustvo i zadravaju ih kod sebe, bez prethodne
saglasnosti i odobrenja od njegove jedinice, to je takodjer nezdravo odrazuje na borcima
u jedinicama, jer borci govore da su ostali bez odobrenja svojih tabova, to ih dovodi do
iskuenja i misle, da e i njima to uspjeti.
Ivan Topi /pop/, milicioner i neprijatelj naega pokreta, a koji je za vrijeme ove
borbe iao u Hercegovinu Dabar Stolac i okolna mjesta u pljaku i ako ga obuhvaa
mobilizacija, dobio je 6 mjeseci bolovanja. Rodom je sa Imotskog sektora.
U IX. diviziji bio je kao borac Jankovi Ferdo koji je ranije bio ustaa u rnovici
kod Omia. Provjeravanjem je ustanovljeno, da je ubio na Mosoru jednog naeg zamj.
komandira ete iz Mosorskog odreda. Upuen je na daljni postupak Opunomostvu OZNe Splitskog podruja.
76
U intendanturi IX. divizije bio je doao Peri Marijan iz okolice Imotskog koji je
bio 3 god. u ustaama po Zagvozdu i Kamenmostu, a zarobljen je prilikom zauzimanja
Imotskog. Zbog njegova ranijeg rada uputit e se u operativnu jedinicu.
U XIII. brig. nalazi se Dubrovac Ante stud. iz Imotskog, a koji je u jedinici doao
oslobodjenjem Imotskog bio je rasporedjen u operativnu jedinicu. Kroz itavo vrijeme
NO-borbe bio je ustaki simpatizer, a poetkom 43.g. zarobljen je od naih snaga kada je
putovao iz Zagreba. Nakon kratkog vremena uspio se je izvui iz borbenih linija u
glumaku kult. grupu, ali je ponovno povraen u jedinicu.
Presluanjem domobr. porunika Znavor Petra koji je prije desetak dana
prebjegao i predao se jedinicama IX. divizije, ustanovljeno je da je jedna enska
odravala vezu izmedju Kapuliine ustake bande i njemaca u Mostaru. Uhapena je i na
sasluanju je priznala jo neke druge stvari. Njen zapisnik, o djelovanju i radu poslat
emo s iduim izvjetajem.
U II. Dalm. prolet. brig. uhapen je Gestapovac Rickard iz Dubrovnika, koji je
poslije pada Dubrovnika uao u II. Dalm. brig. Na daljni postupak upuen je naem
Otsjeku.
U stvaranju nereda u III. prekomor. brig. naroito se istiu bivi andari i policajci
u NDH. U jedinice su doli poslije pada Splita i ibenika. Medjusobno se tuu, izazivaju
nerede, a po nekad naprave i neku manju kradju.
U glumakoj grupi XIX. div. nalazi se pravnik i lan pozorita Dunavske
banovine Burija Stanko, rodom iz Novog Mesta iz Austrije. Za vrijeme dok je bio u
internaciji u Italiji nastojao je u vezi sa talijanskim karabinjerima i policijom prodrijeti u
partijsku i SKOJ-evsku organizaciju, koja je postojala medju internircima. Vrio je razne
provokacije po kojima bi u pijanom stanju i sam govorio. U logoru se je uvijek negativno
i neprijateljski izraavao o NOPu. U Bariu je govorio da nee u Jugoslaviju, da e stupiti
u amerikansku vojsku i da e se boriti proti Marala Tita i njegove vojske. U Bariu je od
nekih naih drugova prevaren, primamljen na brod i prebaen ovamo. Sada je prilino
nekarakteran, pijanica, enskar i spreman da radi sve ono to je prljavo i tetno po NOP.
Vodi se nad njim kontrola i biti e mu onemoguen daljni rad.
Iz artilerijske grupe upuen je na postupak i sudjenje komandi mjesta Trogir
faista i provokator naih ljudi u Trogiru Svilan.
Straar partizanske strae iz Jelse Pero Nenadovi iz Pakraca, rekao je u
povjerenju pred Simi Mladenom da vie potuje Vodnika nego komesara, jer da oni svi
dobro laju, a da su u borbi najgori i da skrivaju.
U Nereiu civilni lijenik Baki daje vojnicima iz radne ete koji idu na
ljekarsku, pa i zdravima potedu, tako da se dogodi da ponekad polovica radne ete nije
na radu.
Iz radnog voda iz sela Praznice pobjegla su dva njemaka zarobljenika pa su
nakon dva dana ponovno uhvaeni u Postire na sasluanju su izjavili, da su htjeli pobjei i
ui u sastav neke njemake jedinice. U Postirama su provalili u crkvu, pojeli otije, digli
svijee, lumin, 4000 kuna i zastore sa stolova a u jednoj uvali gde su bili sakriveni uzeli
su dvije ovce.
U I. odjelenju bolnice VIII. korpusa na Visu radi Dr. Bauer, koji je doao iz
Londona prije 2-3 mjeseca. Zaposlen na rentgenu a u radu mu pomae njegova ena. Kod
njega neprestano zalaze razna sumnjiva lica /Anglofili/. U tu bolnicu dolazio je jedan
77
Englez i formalno traio Marijana Puriia koji ne postoji u toj bolnici, uao u kancelariju
i sa enom od Dr. Bauera zadrao se u razgovoru 5-6 minuta.
U kirurkoj bolnici VIII. korpusa nalazi se kao lijenik zubar Dr. Herceg iz
Dubrovnika. Prije kraeg vremena otiao je bio u Dubrovnik da donese svoju zubnu
stanicu od koje je naao samo neto malo materijala. Na povratku se je tuio jednoj
drugarici: "Bio sam u slubi domobrana i ustaa, a oni me nisu opljakali, ali su zato to
izvrili partizani. Oni se ne razumiju u to i raznijeli su mi sve, neznajui ta je to i zato
slui taj materijal." Dalje navodi "Kada sam ja otiao iz Dubrovnika domobrani su mi
doli u stan sve lijepo spakovali stavili etikete na kofere i spremili u svoje magazine.
Ulaskom partizana u grad domobrani su doekali i predali im moje stvari sa molbom da
mi ih sauvaju. Medjutim partizani su razlupali kofere i raznijeli sve stvari ne znajui
napraviti razliku izmedju haljine i kaputa, tako da sada nemam nita. Otiao sam u
komandu mjesta da o tome obavijestim komandanta mjesta, da bi mi povratio propalu
robu, a on da Vam pravo kaem jedan obini seljak, koji mi je rekao, da nije samo nestalo
meni."
Odnos jedinica Narodn. odbrane prema operativnim jedinicama, kao i obratno jo
uvijek nije pravilan. To se naroito primjeivalo u njihovom bliem kontaktu i sa obe
strane nije bilo dovoljno razumijevanja o pojedinim pitanjima. Do nesuglasica dolazi
naroito u nekoj blioj suradnji ili u pridravanju pojedinih naredbi izdatih od strane
brigade Nar. odbr. Primjeuje se, da vojnici Narod. odbr. ne imaju dovoljno iskustva i
rutine u tom radu, a pojedini rukovodioci iz operativnih jedinica nemaju za to dovoljno
razumijevanja. To se je naroito moglo primjetiti u legitimisanju i zaustavljanju na
pojedina mjesta. Vojnici Narod. odbr. znaju esto puta u vrlo kratkom vremenu
legitimisati po nekoliko puta nekog rukovodioca nato ovaj otro reagira. Vojnici Nar.
odbr. kruto su shvatili nain organizacije Narodn. odbr. i to da su za svoj rad i ivot
odgovorni samo svome tabu, tako da se u odnosu prema pojedinim i viim
rukovodiocima prilino kruti i bahati. Za vrijeme slube nemaju u radu nikakve
povezanosti niti elastinosti u izvrenju svojih zadataka, tako da kod stanovnitva u
pojedinim veim mjestima predstavljaju strah i trepet.
Za vrijeme borbi oko Knina i ulaskom u Knin sve jedinice imale su naredjenje da
odmah prikupljaju pojedine zarobljene stvari i da se osiguravaju razni zaplijenjeni
magazini. Bataljon Narod. odbr. koji je uao u Knin postavio je strau na one magazine
na koje nije bila postavljena od strane operativnih jedinica. Medjutim dolaskom u Knin
neki borci i nii rukovodioci XX. divizije silom su tjerali sa straarskih mjesta vojnike
Narodn. odbrane govorei da je to njihova dunost, bez prethodne saglasnosti sa
rukovodiocima Narodn. odbrane, jer straari nisu htjeli napustiti mjesto bez odobrenja
starjeina, koji ga je tu postavio. Pred jednim magazinom vojnici XX. divizije razoruali
su straara Narodne odbrane i napravili runu scenu pred civilnim stanovnitvom.
Vojnici iz operativnih jedinica sa potcjenjivanjem gledaju na vojnike Narodn.
odbr. govorei im da su terenci, pozadinci, zabuanti i slino.
Komandir II. ete III. bat. III. brig. Kokot Mirko i zamj. komesara iste ete na
sektoru Imotskog oduzeli su nasilno od komandira jedne ete N.O. Lubina Marijana,
jednog seljaka naoruan sa pukomitraljezom, a kojega je Lubina uhapsio, navodei mu
kod toga "to e Vama oruje Vi ste i tako pozadina."
Odnos vojske prema civilnom stanovnitvu je prilino u po nekim sluajevima i
nepravilan. To proizlazi iz toga to vojnici jo uvijek dovoljno ne shvaaju u kakvoj se
78
fazi borbe nalazimo na ovom sektoru i da odnos prema stanovnitvu mora biti apsolutno
korektan, to u jedinicama ima dosta novomobilisanih boraca koji su nauili u
neprijateljskoj vojsci pljakati i od stanovnitva uzimati pojedine stvari i predmete.
Medju takvim ima i onih koji to rade namjerno, da bi stvorili to vei jaz i antagonizam
izmedju vojske i stanovnitva. Pojedini drugovi misle, da prema stanovnitvu u
pojedinim mjestima moemo postupati onako kao to smo to radili u nekom
momentalnom upadu prije godinu dana, a zamiljaju da vojska treba da vri punu vlast i
nad civilnim stanovnitvom.
Komandir 1. ete I. bat. IV. brig. pretresao je sa svojom etom neke kue u
Golubiu, poto nisu mogli nita nai, tukao je seljake i oduzimao im vino i rakiju i ako
dotini nisu bili lieni slobode. Za vrijeme boravka naih jedinica oko Knina borci i
rukovodioci IX. div. nisu se obraali NOO nego su direktno naredjivali seljacima za
konje sijeno i slino, smatrajui neprijateljskim itavo selo.
Vrei konfiskaciju u selu Briniku IV. bat. IV. brig. uzimao je s reda blago ne
pazei koliko e od koga uzeti, smatrajui ustakim itavo selo. Tom prilikom odagnato
je 600 ovaca i oko desetero goveda.
Vojska Alfred vodja odelenja tekih bacaa u IV. brig. uao je sam u jedan
podrum i uzeo vina i smokava.
Na 20.VII. na putu Arano-Studenci gonio je jedan omladinac na konju vino
Intendant I. bat. III. brig. ustavio ga je na putu i oduzeo mu i konja i vino u prisutnosti
komesara bataljona Martina Bruulja, koji na to nije reagirao.
Komesar jedne ete IX: brig. pronaao je na Padjanima kod jednog seljaka puku i
izmlatio ga je pred itavim selom. Dok je to radio bio je u dosta napitom stanju, to je
kod seljaka ostavilo jo runiji utisak.
Ob. oficir II. bat. XIII. brig. Stevo Kadijevi bez znanja odbora odveo je konja
Mate Vigana iz donjih Vinjana i odnio pitolj odborniku Mjesnog NOO-a iz Gornjih
Vinjana. Jednom lanu komisije za ishranu Kadijevi je rekao, da njegovom ocu ne smije
oduzimati viak ita, jer da je on partijac i prema tome da od njegova oca nesmiju da
uzmu nita, a dok je ovo govorio hvatao se je za pitolj.
U jedinicama se sve ee pojavljuje kradja i verc. To se je naroito pojaalo
popunom jedinica sa novim borcima. Manje su kradje u jedinicama izmedju boraca, dok
su vee kradje od strane boraca po pojedinim privatnim kuama. verc najvie se
primjeuje kod pojedinih ofera koji voze izvan Dalmacije otkuda dovoze razne ivene
namirnice i ovamo ih prodaju po skupe pare, a od ovuda za razmjenu voze manifakurne
produkte. Kod boraca u jedinicama verc se primjeuje naroito u prodaji vojnike robe.
verc se primjeuje i u pojedinim Vojno-pozadinskim ustanovama sa strane pojedinih
nesvijesnih drugova a naroito onih koji rade u ekonomatima.
Jedan vojnik IX. divizije doao je sa dobrim konjem pred kuu Blaa Ljubinovia
u Gorici opina Drinovci gde mu je Joco Grizelj /reeni Suevi/ ponudio zamjenu za
konja. Vojnik je pristao uz nadoplatu od 15.000.- kuna s tim to je za dobrog konja dobio
staru kobilu. Poslije nekoliko dana ponovno se je vratio na drugom dobrom konju iz
donje Glavine sa Ob. oficirom III. bat. XIII. brig. Stevom Kadijeviem. Grizelj je poznat
kao stari vercer s konjima. Konj koji je zamjenut uz nadoplatu takodjer je
samoinicijativno oduzet sa sektora kotara Ljubukog.
Borci IV. brig. Gunjaa Stipe i Babi Ljudevit na 22. XII. ukrali su kod seljaka u
selu Cernu, masti, mesa, sapuna, arape to je kod njiha pronadjeno i vlasniku povraeno.
79
5-6 drugova iz IV: brig. na 23.X. ukrali su iz jedne kue 6 kg. suhog mesa i 1
kruh.
Neki drugovi iz ete za vezu iz IV. brig. na 20.XII. ukrali su iz kue Ujevi
Stipana Ivanova u selu Krivodol /Imotski/ dvije kokoi.
Kuriri XI. grig. koji se nalaze u Splitu nepropisno izlaze u grad, nezakopani,
neopasani, na ulicama ne pozdravljaju starije, desile su se i neke kradje sijalica.
Zapaa se, da se po Splitu od strane boraca III. prekomor. brigade XXVI. div.
prodaje razna vojnika roba u zamjenu za pie ili novac.
Borac III. prekom. brig. egulin Joa ukrao je NOO Trogir jednu vreu soli, koja
se je poslije kod njega pronala i povraena Odboru.
Bari Mujo iz XII. brig. u Drniu prevario je civile da je etni mesar i da e za
njih kupiti meso ako mu dadu novaca, a kada je ov iznudio, novac je potroio za vino.
U pekarni komande mjesta Imotski za vojsku i sve osoblje pee se iskljuivo
kukuruzov hljeb, dok pojedino pekarsko osoblje i njihovi najintimniji prijatelji peku za
sebe penian i zamjenjuju ga za meso i na taj nain prave za sebe posebne zakuske.
unji Tomislav Josipov da bi se revanirao drugu Lasiu Ivanu zato to mu je popravio
kota, ukrao je iz ekonomske sekcije 8 kg. soli i neke konzerve.
Politika svijest a naroito kod novih boraca je na niskom nivou. To se oituje na
pojedinim etnim i bataljonskim konferencijama. Naroito novim borcima nije jasan
pojam federacije. Kod boraca koji su bili u ustaama, domobranima i legionarima osjea
se strah kad se govori o Jugoslaviji i misle da e federativna Jugoslavija biti isto to i
stara Jugoslavija. To se naroito primjeuje kod novih boraca IX. divizije, koji
postavljaju pitanje zato se nosi jugosl. zastava, kad je ovo Hrvatske, nije im drago kada
se u opte govori bilo ta o Jugoslaviji, a ugodno im je ako se govori o Hrvatskoj,
ZAVNOH i ostalim ustanovama.
U XIX. diviziji koja je popunjena jednim djelom ljudstvom, koje je do sada bilo
pod etnikim utjecajem, ili ljudstvom koje je bilo i u etnicima, stanje je obratno od
onoga u IX. diviziji. Kod njih se osjea utjecaj pojedinih etnika koji se kriju kao to je
do sada bio Milorad Stagnaji, a koji je ubijen prije 15 dana ili etnikog komandanta
Obrada Bianka koji se nalazi i krije po padinama Velebita oko Obrovca i egara. Ima
izvjesnih tendencija, da bi u naim jedinicama mogao razorno djelovati bivi Stagnajiev
zamjenik Pavle Babi koji se nalazi u V. ud. brigadi XIX. div. Pojedini ljudi koji dolaze
na raspored jedinici XIX. div. a koji su ranije bili u etnicima ili njihovi simpatizeri trae
da se rasporede u V. brig. a izgleda najvie radi toga, jer se tamo nalazi kao naelnik
taba Petar Klicov o kojem je bilo govora po ranijem izvjetaju.
Cenzurom pote primjeuje se takodjer daje politika svijest kod pojedinih novih
boraca slaba. Pojedini ranjeni borci koji su ranije bili u domobranima ili ustaama trae u
bolnici, da ih se ispovjeda u emu im se izlazi u susret, odnosno to im se ne sprijeava.
U pojedinim pismima moe se naii i na molitvenike koje od kue pojedinim vojnicima
alje porodica, govorei unutra da ih molitvenici i molba Bogu uvaju u borbi. Dok su se
ranije sva pisma svravala najvie sa Smrt Faizmu..., sada ima dosta pisama koja se
svravaju sa "Bog ili da Bog da da se vidimo i slino." U pismima boraca koja upuuju
svojim kuama, zapaa se negodovanje protiv N.O.O.-a i Vojno-pozadinskih vlasti,
aludirajui na njihove nepravilne postupke, govorei da im nita ne daju, a da e oni sve
urediti kad se vrate kuama. Ima i takvih pisama koja su od strane boraca namjenjena
pojedinim poznatim drugovima na terenu u cilju njihovog izvlaenja iz vojske.
80
Kroz poslijednji mjesec dana saradnja sa II. sekcijom nije bila naroita. Potreba
to vee saradnje bila je potrebna radi provjeravanja novodolog ljudstva, to se je
oitovalo u upuivanje pojedinih bandita iz jedinica na postupak Opunomostvu ili iz
Opunomostva u jedinice. Namee se potreba sve vee saradnje naroito po pitanju
kontroliranja pojedinih tipova koji se za prebacivanje koriste motornim vozilom i koje ne
moemo ba radi toga neprestano pratiti iz jednog izvora.
Smrt Faizmu - Sloboda Narodu!
Rukovodioc III. Sekcije
major:
P. Ljutina [v.r.]
M.P.210
_____________
Izvornik, strojopis
Hrvatski dravni arhiv, f. 1491, OZN-a za Hrvatsku, kut. 35, 11.3.3., 30/65
5.
15. sijenja 1945.
Presuda Vojnog suda oblasti VIII. korpusa NOV Jugoslavije Ivanu

Lupiu, na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak asnih prava i
konfiskaciju imovine
_____________
VOJNI SUD OBLASTI VIII KORPUSA NOVJ

Sud. br. 6/45
Dne 15. januara 1945. g.
U IME NARODA JUGOSLAVIJE!
Vojni sud oblasti VIII Korpusa sastavljen od pretsjednika vojnog suda Maleevi
Slavka kao pretsjedatelja i lanova suda p.porunika Hri Iva referenta pri tabu VIII.
Korpusa i uljevi Josipa borca te pomonika sekretara Dr. Radoje Korlaet kao
zapisniara u krivinom predmetu protiv LUPI IVANA radi djela iz l. 14 Uredbe o
vojnim sudovima nakon odranog javnog glavnog pretresa dne 15.I.1945.g. u prisustvu
zastupnika javnih interesa porunika Janji Mihajla i od suda odredjenog branitelja
Beri Vojdraga nakon zavrene rasprave i vijeanja usvojio je i objavio slijedeu
P r e s u d u :
210
Okrugli peat: Otsjek Zatite Naroda III. sekcija za Oblast VIII Korpusa N.O.V.J. (u sredini zvijezda
petokraka).
81
Okr. Lupi Ivan sin Ivana i Mandaline rodjene Grguri, rodjen 25.X.1925. u
Suaku, ivio u Bosanskom brodu, privatni namjetenik, pismen, neoenjen, ne posjeduje
nita, do sada neosudjivan, u NOV u augustu 1944, u NOV ima brata, u neprijateljskoj
vojsci nema nikoga
k r i v
j e
1. to je stupio u slubu okupatora javljajui se dobrovoljno u njemaku

trgovaku mornaricu,
2. to se lano pretstavljao za kadeta trgovake mornarice i da je bio u avijaciji u
Njemakoj 3 1/2 mjeseca zavevi u bludnju Narodne vlasti.
3. to je koncem novembra dezertirao iz NOV-e u Italiju i poveo sobom jo tri
Talijana od kojih jedan bio borac NOV-e, falsifikujui svoju ispravu i dodajui na nju jo
imena ostale trojice,
4. to je u Zadru, koncem novembra iako je ve bio dezertirao, priio in
p.porunika,
5. to je u Napulju pokuao da prevari organe Narodne vlasti da je u partizanima
18 mjeseci i da je bio u avijaciji.
Dakle sluio okupatoru, lano se pretstavljajui zavadjao Narodne vlasti u
bludnju, dezertirao, omoguavao drugima dezertiranje i bjegstvo, falsificirao, lano se
izdavao za p.porunika, pokuao da zavede u bludnju Narodne vlasti.
Pak je djelima od 1-5 poinio krivina djela narodnog neprijatelja iz l. 14 i 15
U.V.S.
Radi svega gornjeg okrivljeni se Lupi Ivan proglauje narodnim neprijateljem i
o s u d j u j e
na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak asnih prava i konfiskaciju njegove
imovine u korist NOF-a.
Kazna e se izvriti nakon odobrenja V.V. Suda pri G..H.
O B R A Z L O E N J E
Sva krivina djela navedena u dispozitivu ove presude potpuno su dokazana
priznanjem samog okrivljenika kao i podatcima narodnih vlasti koji se nalaze u
predmetnim spisima.
Okrivljenik navadja u svoju obranu da je napravio gore navedena zlodjela zato jer
je elio stupiti u avijatiku i htio izuiti zanat te nadalje navadja da se u Italiji javio naoj
misiji iako je mogao na selu iviti kao civil.
Ovakovu obranu sud je odbio, jer je neumjesna i neprihvatljiva. Okrivljeni je sve
spomenuto mogao da postigne redovnim putem, a ne prevarnim nainom i slubom
okupatoru.Sud je briljice ocjenjujui objektivni uin inkriminiranih djela a isto tako i
subjektivni momenat - krivnju okrivljenog - doao do zakljuka da su ista vrlo teka i
nedostojna vojnika NOV-e, te da su izvrena nakon zrelog razmiljanja.
Niti jedna okolnost se nije mogla uzeti okrivljeniku u obzir kao olakavajua, dok
se kao oteice smatraju organizacija dezerterstva, viestruko zavadjanje u bludnju
82
Narodne vlasti, dobrovoljna sluba okupatoru te beskarakternost dok izvrivanje

krivinih djela koja mu se upisuju u grijeh.
Radi svega iznesenog donesena je presuda kao gore.
Smrt faizmu - Sloboda narodu!
Zapisniar:
Dr. Radoje Korlaet s.r.
Pretsjedatelj:
Slavko Maleevi s.r.
M.P.
_____________
Kopija, strojopis
Hrvatski dravni arhiv, f. 1941,OZN-a za Hrvatsku, kut. 35., 11.3.10, 30/65
6.
17. sijenja 1945.
Izvjee Drage Desputa, lana Sudskog odsjeka Glavnog taba NOV i

PO Hrvatske upueno Centralnom komitetu KPH o likvidacijama u
Dalmaciji
_____________
IZVJETAJ
Polovicom studenog mjeseca upuen sam u Dalmaciju sa zadatkom da obidjem
vojne sudove na sektoru VIII, da pregledam njihov rad i da im u radu pomognem.
Za vrijeme mog boravka u Dalmaciji zapazio sam stanovitu nepravilnosti od kojih
iznosim najglavnije.
Povjerenik OZN-e za kninski sektor drug Ilija211 izjavio mi je, da su oni dobili
direktivu, da prilikom oslobaanja uhapse to vie ljudi, jedan dio od tih, koji ispunjavaju
potrebne uslove, likvidiraju, a ostali dio puste na slobodu. - U duhu te direktive od
Dubrovnika - Knina pa do Zadra likvidiran je stanovit broj ljudi. Od likvidiranih jedan su
dio domai ljudi, a jedan dio zarobljenici nai dravljani, koji su bili u zarobljenikim
logorima. Za jedan dio od likvidiranih zatraeno je od naih vojnih sudova da se izrade
presude u svrhu objavljivanja, to je i uinjeno.
Kod sprovodjenja navedene direktive sa strane drugova, koji su je sprovodili,
uinjeno je krupnih pogreaka.
Prvo, sve je radjeno vrlo nekonspirativno. Tako su na primjer iz zatvora i
zarobljenikog logora u Splitu odvodjeni zatvorenici i zarobljenici u kamionima u
grupama razliitog broja sa izjavom, da idu u vojsku. Razumije se, da je to bilo vrlo
providno i neuvjerljivo, jer nitko ne moe vjerovati da e se zatvorenici i zarobljenici
211
Ilija Grubi, organizacioni sekretar OK KPH Knin
83
ravno iz zatvora ili zarobljenikog logora voziti u kamionima u jednice, dok nai borci
idu pjeice, a s druge strane, kad su porodice likvidiranih poele obilaziti nae jedinice
traei svoje lanove i razumje se nisu ih mogli pronai, brzo im je postalo jasno to se je
s njima desilo. Vrativi se svojim kuama, razumije se da o tome nisu utile, nego na
veliko pripovjedale.
Drugo, kod sprovodjenja te mjere upotrebljavani su ljudi nedovoljno ozbiljni, to
dovoljno dokazuje priloeni prilog komandanta zarobljenikog logora u Splitu druga
Milate212, u kojem je iznio uz slubeni peat logora i svoj potpis taan broj lica, koji su iz
logora odvedeni i jainu pojedinih grupa, uz usmeni komentar, da su ta lica odvedena u
podrum neke zgrade gdje su postreljana.
Tree, sama justifikacija likvidiranih vrena je bez potrebne opreznosti na vrlo
nezgodan nain, to kao primjer navodimo sluaj, gdje je jedna grupa iz Drnia strijeljana
i baena u jame a da svi iz te grupe nisu bili ni do kraja ubijeni tako, da su iz jame vikali majku vam vau ubijte me do kraja! /To mi je pripovjedao komandant kninskog podruja
i predsjednik vojnog suda VIII korpusa/: - ili sluaj u Dubrovniku gdje se je justifikacija
vrila ne strijeljanjem ve su se takva lica klala. To je u Dubrovniku radila jedinica
narodne obrane, a ja sam za to saznao od komandira ete narodne obrane.
etvrto, kod sprovodjenja te mjere drugovi koji su je sprovodili bili su vrlo
povrni. Kao primjer navodimo sluaj koji se je desio u Dubrovniku, gdje je u oglasu
osudjenih na smrt bio naveden i jedan gradjanin Dubrovnika, koji se je u tom momentu
nalazio na slobodi i u oglasu meu strijeljanima itao svoje ime i prezime; - ili sluaj u
Splitu gdje se jo i danas nalazi u sudskom zatvoru jedan gradjanin Splita, koji je bio
odredjen za strijeljanje i neposredno prije odvoenja na strijeljanje nekim sluajem
dospio je u sudski zatvor. Kod OZN-e je zaveden u popisu likvidiranih.
Peto, meu likvidiranima bez suda nalaze se i takovi, koji bi, da imaju deset
ivota deset puta bili osudjeni na smrt. To su ljudi, koji su svojim radom poinili toliko
zla tamonjem narodu, organizatori etnikih i ustakih banda, te bi se, njihovim
izvodjenjem na javno sudjenje, dala ne samo izvjesna zadovoljtina tamonjem narodu,
ve bi se i postigao veliki politiki uspjeh, jer su to klasini primjeri preko kojih bi se
sjajno moglo raskrinkati i ustatvo i etnitvo, kao i djelovanje okupatora.
Osim toga medju likvidiranim ima i takovih, koji se nikako nisu smjeli likvidirati
unutar etri zida. Njih je trebalo najprije raskrinkati medju narodom, izvesti na javno
sudjenje i onda suditi. Kao primjer navodim sluaj sa 20 popova u Dubrovniku.
esto, ve sam napred naveo, da je za jedan dio od likvidiranih zatraeno od naih
sudskih organa, da se izradi presuda iskljuivo u svrhu javnog objavljivanja. Nai sudski
organi u velikoj su veini tek od novijeg vremena u naem pokretu. Politiki su
neizgradjeni, s naim pokretom i borbom nesaivljeni, malogradjani. Saznavi za takav
postupak OZN-e oni su, razumije se, primili to s negodovanjem i o tome, moda ne u zloj
namjeri, pripovjedali drugima. Kako je to daleko otilo, koliko pogreno i sa kakvim
nerazumjevanjem je to shvaeno sa strane naih organa najbolje ilustrira sluaj sekretara
naeg vojnog suda vijea kod komande ibenskog podruja, koji je uinio ak slijedeu
uredovnu zabiljeku:
- Prema zahtjevu Opunomostva OZN-e ibenskog podruja, ovaj Sud je naknadno
sastavio presudu, radi javnog oglaavanja iste u ibeniku. ........ Ovakav postupak je kao
212
Ante Kilaf
84
izniman bio, prema saopenjima dobivenim od opunomostva OZN-e u ibeniku,

dirigiran od viih faktora i odobren od nadlenih politikih funkcionera.
Sedmo, od OZN-e je zatraeno, a po naim organima tako izradjene presude u
svrhu objavljivanja nisu od drugova iz OZN-e pregledane, te se je i u tom pravcu
grijeilo. Kao primjer navodim presudu Oliver Mate, koji je osudjen na smrt
strijeljanjem, a u dispozitivu presude navedeno je, da se isti osudjeni na smrt medju
ostalima i za to to je osorno nastupao prema predstavnicima narodno oslobodilakog
pokreta, kad bi od njega zatraili ekonomsku pripomo i premda imuan nije im htio dati
bilo kakovu pomo.
Osmo, prilog br. 4 govori sam po sebi dovoljno. Da li se smije po depu nositi
takove zabiljeke do kojih moe i nepozvan doi? Sigurno ne bi bilo od koristi naem
pokretu kad bi u neprijateljskoj tampi izala fotografija ovakvog dokumenta.
Ima jo dosta ovakovih primjera, a koliko ih ima koji meni nisu poznati!
Razumje se, da je uslijed takvog sprovodjenja navedene direktive ira javnost za
to brzo saznala, te se osjea, da je to primila sa negodovanjem i da u narodu vlada osjeaj
pravne nesigurnosti. Kao primjer za to navodim izjavu jednog graanina Knina, koji je,
kad mu je predsjednik suda izjavio, u vezi s jednim hapenikom, koji se nalazi kod OZNe, da e biti izveden pred sud, i ako se uspostavi da je kriv bit e kanjen, a ako se
ustanovi da nije kriv, bit e oslobodjen, izjavio ostavi to, njega e no progutati prije
nego to dodje do suda. Delikatnost situacije u kninskoj krajini u vezi sa etnitvom
pokazuje pravi znaaj istaknutog primjera.
Savezno sa napred navedenim htio bi rei jo i ovo. Koliki je broj likvidiranih nije
poznato. Ali on po mom miljenju nije prevelik, to vie on je na nekim sektorima mnogo
premalen. Pogledajmo samo Dubrovnik. Tamo je likvidirano svega oko 100 ljudi. To je
premalen broj za Dubrovnik i okolicu u kojem su za ovo itavo vrijeme carevali i ustae i
etnici, Talijani i Nijemci, a ogromna veina Dubrovana s njima se je povezala. Osim
toga u samom Dubrovniku radjale su se ideje i izgradjivali planovi vrenog nasilja nad
itavom Junom Dalmacijom. Petokolonatvo i pijunaa bilo je u punom cvatu.
Miljenja sam da je uzrok tako malog broja likvidiranih ba u nainu sprovodjenja date
direktive, jer je uslijed toga javnost za istu vrlo brzo saznala, te se je osjetila reakcija
javnog miljenja. Nai drugovi su pred tim i takovim javnim miljenjem zastali i preli
u drugi ekstrem, u drugu pogreku u pretjeranu blagost. Kao primjer navodim sluaj
velikog upana dubrovakog, koji je izveden pred sud i kanjen jedva jedvice sa dvije
godine prisilnog rada, dok je dubrovaka OZN-a predlagala oslobadjajuu presudu: - ili
sluaj u Kninu gdje se lanovi etnikog oblasnog odbora i etnikog ratnog vijea eu
slobodno po kninskoj krajini, a samo u Kosovskom polju postoji groblja stotine i hiljada
srpskih rtava i nasilja kojeg su poinili etnici.
Dogadjaji koji su se desili poslije nove
direktive organima odsjeka za zatitu naroda
Pod kraj studenoga mjeseca prole godine organima odsjeka za zatitu naroda
izdata je nova direktiva po kojoj oni vie nemaju ovlatenje da vre likvidaciju bez suda,
osim naroitih izuzetaka. Usprkos toga na nekim sektorima organi OZN-e nisu se te
direktive pridravali. Navodim sluaj u Sinju, gdje je tamonja OZN-a u momentu svog
rasformiranja likvidirala, koliko je poznato, 6 ljudi iz Sinja i okolice, a da za to nije
postojao nikakav razlog; - ili sluaj u Kninu gdje je tamonja OZN-a iza dobivene nove
85
direktive likvidirala najprije 13, a poslije 1 osobu, sve iz Knina i okolice Knina, a htjela
je likvidirati i jo 17 zarobljenika naih dravljana, koji su u veini sluili u tigar
diviziji, a da ih prije toga nisu uope saluali pa ni ispitali najosnovnije podatke. Medju
tih 17 bilo je i takovih, koji su svega pet dana bili u navedenoj diviziji i nisu jo uope
bili rasporedjeni. Na moj zahtjev ta je grupa predana sudu i u roku od jednog dana svi su
bili ukratko sasluani i, izvedeni pred sud i u sporazumu s OZN-om svega trojica su
osudjeni na smrt; jedan je upuen u zarobljeniki logor, jer je bio Nijemac; za jednog e
se istraga nastaviti, jer je isti iz Vrlike koja je svega 20-30 km. udaljena od Knina, a isti je
tamo kroz itavo vrijeme kao ustaa djelovao, a ostali su osudjeni na razliitu vremensku
kaznu i upueni u jednicu. U Zadru se je OZN-a pridravala prakse likvidacije bez suda
sve do pre 10-15 dana uz izjavu, da nema povjerenja da bi takove sud osudio na smrt. U
Biokovskom podruju je takodjer OZN-a likvidirala oko 20-25 osoba nakon primitka
nove direktive, a bez ikakvih posebnih razloga.
Nadalje na naoj konferenciji svih predsjednika sudskih vijea i sudskih organa
izvjestio me je istraitelj vijea kod biokovskog podruja da tamonji opunomoenik
OZN-e sadistiki mui ljude, a onda trai od suda da se isti moraju osuditi bez obzira da
li im se krivnja ustanovi ili ne, jer bi bilo vrlo nezgodno da ih se pusti na slobodu nakon
to su tako istueni. Kao primjer naveo mi je sluaj dviju ena, seljakinja, koje je isti
organ OZN-e najprije strahovito istukao, a onda im nije dao vode za piti tako, da su bile
prisiljene piti svoju vlastitu mokrau; - ili sluaj iz splitskog podruja, odnosno sudskog
vijea u iji su zatvor dopraene dvije ene iz komande mjesta Katela gdje su bile
zlostavljane - palili su im noge itd. - a za koje se u toku postupka ustanovilo, da nisu
gotovo nita krive i trebae ih osloboditi.
Osim toga ima sluajeva da imovina nekih lica, koja su u prvim danim uhapena
razgrabljena i raznijeta, a od suda se trai da iz tih razloga ti moraju svakako biti
kanjeni. Kao primjer navodim sluaj Vragolova iz Cavtata kraj Dubrovnika, koji je u
prvim danima uhapen kao pristaa etnika i etniki pomaga, a koji bi uslijed amnestije
trebao biti puten na slobodu. Ili sluaj sa 74 godine starim sveenikom don Antom
Dragoeviem iz Omia kome su takodjer sve stvari razvuene, a iz razloga, to se u toku
postupka nije moglo ustanoviti neko tee djelo, a iz politikih razloga trebalo je donijeti
ili uslovnu kaznu ili oslobadjajuu presudu. U jednom i u drugom sluaju zahtjev da se
isti moraju kazniti iz napred navedenog razloga dat je sa strane lanova kotarskog
komiteta, koji su se nastanili u njihovim kuama.
Nekoliko sluajeva bezakonja poinjenih
sa strane pripadnika NOV i NOP
1.- Kistanje, kotar ibenik. Opunomoenik OZN-e XIX divizije kad je divizija
odlazila iz Kistanja predao je komandi mjesta Kistanje jednog uhapenog karabinjera,
time da se isti preda sudu i da se izvede na javno sudjenje u tom mjestu, jer je u tom kraju
uhvaeni karabinjer poinio strahovita zvjerstva nad tamonjim narodom i bio strah i
trepet tamonjeg stanovnitva. U komandi mjesta je taj karabinjer tako tuen da su ga na
kraju morali i ubiti. Kod toga sudjelovali su ak i neki lanovi tamonjih narodnih vlasti.
Komanda mjesta nije o tome ni prije, a ni poslije nikoga izvjestila.
2.- Pod kraj XI mjeseca praen je u sudski zatvor u Zadar po strai jedan
uhapenik i na putu, na cesti Obrovac-Zadar ubio ga je s kundakom puke jedan partizan
koji je onuda prolazio.
86
3.- U Benkovcima je krajem prolog mjeseca jedne noi pozvan iz svoje kue
neki ovjek, navodno neprijatelj naeg pokreta, po dvojici partizana i kad je isti iziao iz
kue oni su ga ubili iz majsera i pobjegli. Nije ustanovljeno koji su to partizani bili.
O nainu sprovodjenja konfiskacije i o odnosu NOO-a prema
sudu po pitanju podataka ili informacija za sudske zatvorenike.
Na cijelom sektoru Dalmacije u prvo vrijeme nakon osloboenja konfiskacija je
bila sprovadjana sasma protivno nego to to uputstva o konfiskaciji trae. Prvo,
konfiskacija je vrena u velikom broju sluajeva licima kao ratnim zloincima i narodnim
neprijateljima, a da nije za to bila doneena sudska presuda, odluka ili rjeenje to
uputstva o konfiskaciji izriito navode. Drugo, konfiskacija je vrena, na takav nain, da
je na neposrednu okolicu nuno morala ostaviti dojam da je po srijedi pljaka, a ne jedna
vrsta kazne. Kao primjer navodim sluaj u Dubrovniku, gdje se prilikom konfiskacije
oduzimalo i djeja kolica.
U traenju podataka za zatvorenike nai organi nailaze na velike potekoe. Ne
samo to se na podatke treba dugo ekati, to su oni apstraktni /etnici, ustae, tukao
rodoljube i td./, nego su zapaeni i sluajevi otvorene sabotae. Navodim primjer iz
opine Vrlika. Istraitelj sudskog vijea u Sinju zatraio je od opine Vrlika podatke za
jednog okrivljenika. Opina Vrlika sa slubenim peatom i potpisom predsjednika i
tajnika daje za taj konkretni sluaj slijedee podatke: ovjek za kojeg traite podatke i
koji se nalazi u vaem zatvoru je poten i dobar drug. Nikad nije pripadao nijednoj
neprijateljskoj grupaciji niti je primio bilo talijansku bilo etniku puku; - Sam
zatvorenik izjavljuje: Po dolasku Talijana stupio sam u seosku miliciju i primio puku
od Talijana. Kad je Italija kapitulirala stupio sam u etnike i bio sam su tim i tim
akcijama.
Na kraju jo nekoliko rijei u vezi s upuivanjem kanjenika u jedinice. Koliko
sam imao prilike uti od strane jednog dijela naih pristaa ta je mjera primita sa
nezadovoljstvom. Za ilustraciju navodim sluaj ime Beraa, koji je po vijeu vojnog
suda kod ibenskog podruja osudjen na prisilni rad i upuen u jedinicu. Prije odlaska u
jedinicu puten je kui da si uzme stvari. Kad je doao kui narod ga je linovao. To se je
desilo u Skaradinu. Dok obratno u jedinicama ovako upueni kanjenici primiti su dobro
i borci se prema njima odnose ve prema tome kako se koji pokae u borbi. Narod
odnosno nai pristae prigovaraju i postupku prema takovima u jedinicama, jer se isti
uzimaju nakon kratkog vremena u kancelarije, a ima i sluajeva da ih se puta na dopust.
Navodim kao primjer sluaj sa Luciem iz Benkovca, koji je bio osuen na 7 godina
prisilnog rada i upuen u XX diviziju, nakon kratkog vremena doao je u kancelariju, a za
boi puten je kui na dopust.
Na zavretku navodim izjavu opunomoenika OZN-e XIX divizije, koji mi je
kazao da mu opunomoenik OZN-e zadarskog podruja alje u jedinicu ljude s
napomenom da ih se u jedinici na zgodan nain likvidira, jer da je nemogue izvesti ih
pred narodni sud poto ga sud ne bi osudio na smrt.
U koliko u iznesenom ima kakvih nejasnoa mogu po potrebi usmeno razjasniti.
Drago Desput
[v.r.]
87
Prilozi:213 br. 1. Uredovna zabiljeka Sud br. 48/44,

" 2. Uredovna zabiljeka Sud br. 50/44,
" 3. Presuda br. 48/44,
" 4. Sluaj sedamnajstorice koje je OZN-a Knin htjela likvidirati.
" 5. Izdato po komandantu logora Gripe Split druga Milate,
" 6. Izvjetaj sudskih organa u vezi odnosa sa OZN-om, pripremiti za
konferenciju
" 7. Oglasi izradjeni po OZN-i u Dubrovniku u vezi sa likvidiranjem.
_____________
Ovjereni prijepis, strojopis
Hrvatski dravni arhiv, f. 1220, CK SKH, Ratno gradivo, kut. 13, KP-42/2842
7.
6. veljae 1945.
Zapisnik savjetovanja oblasnih politikih sekretara KP Hrvatske za

Dalmaciju
_____________
Z A P I S N I K
Savjetovanja politikih sekretara OK odranog dana 6. februara 1945. godine.
Prisutni:
Iz CK KPH: drugovi Vlade Bakri, Vicko Krstulovi i Mile
Poua.
Iz Obl. K.: drugovi Marko, Baja, Anka, Jordan, Bunko i
Roje.
Svi politiki sekretari OK u oblasti, osim sekretara OK
Biokovo-Neretva, sekretara MK Split.
Savjetovanju su prisustvovali i drugovi Duko prljan iz
Komisije za kadrove i Radobolja iz komisije za tampu i
predava na part. kursu.
Drug Marko otvara savjetovanje i napominje da se nee podnositi izvjetaj ve da
e se drugovi iz CK osvrnuti na neke aktualne probleme u vezi kojih e se razviti
diskusija. Prihvaen je slijedei dnevni red:
1. Novi problemi nastali oslobodjenjem Dalmacije;
2. Org. pitanja u vezi sa kotarskim part. konferencijama;
3. O administrativnoj podjeli Dalmacije.
213
Prilozi se ne nalaze priloeni uz dokument unutar ove signature.
88
ad 1) Drug Vlado Bakari u poetku istie da nove probleme nastale

oslobodjenjem Dalmacije treba da gledamo u vezi sa injenicom da naa zemlja nije
itava oslobodjena. Uspjesi u ovim mjesecima bit e argumenat za budunost. U
Hrvatskoj nije zavrena borba sa Maekom i reakcijom koja se vezuje na nj. U Dalmaciji
moramo izvojtiti potpunu pobjedu da bi je koristili za itavu zemlju. U shvatanju Fronte
i njenog rada ima krupnih nedostataka. Narodnooslobodilaki front nije formalna
organizacija ve politiki pokret naroda. Fronta mora biti iroka i demokratska. Ona to u
Dalmaciji nije kao to nije ni u ostalim krajevima. Mi ne smijemo osporiti rukovodeu
ulogu KP, ali pri tom ne smijemo upadati u greku dirigovanja iz kancelarije, dirigovanja
u dnevnom radu i sitnim problemima.
Fronta u Hrvatskoj mora biti osnovna snaga Hrvatske i to se mora naglaavati.
Preko politikog jedinstva naroda u Fronti hrvatski narod e ostvariti svoje nacionalne i
politike tenje. Time emo oduzeti argumenat ostacima reakcije da Hrvati ne e dobiti
samostalnost i da e se obnoviti neki stari odnosi. Moramo naglaavati ne samo
Jugoslaviju nego i Hrvatsku, te naroito ondje gdje nacionalna osjetljivost stoji pod
uticajima Maeka, ostataka ustaa itd. (Dubrovnik, Imotski, Drni).
Mi nemamo namjeru obnavljati HSS. Onaj program koji ivi u svijesti pristaa
ukljuiti u Front. HSS ne postoji, ona se raspala. Najvei dio njezinih pristaa je u Fronti,
jedan dio otiao u ustae, a jedan je prihvatio Maekovo pasivno ekanje. U tom to u
Izvrnom odboru HSS ima neiskrenih ljudi i ne smijemo gledati sa strahom na njih.
Stvaraju se nepravilni odnosi. Njih treba pustiti da djeluju, ali samo neka se izjanjavaju
za NOF. Ako oni to ne rade, treba ih odozdo na to opominjati, treba zaotriti odnos i
politiki ih poraziti, jer Fronta nije teren mira i jedinstvo se ne brani pomirljivou. U
Dalmaciji HSS nije imala veliki ugled. Sve jedno je opasno sektaenje, jer moe da nam
kodi u ostalim krajevima Hrvatske. HSS treba onemoguiti odozdo, iz naroda. Dati
mjesta nazorima HSS znailo bi otvoriti put pekulantima. Dakle bezkompromisnim
izjanjavanjem za Jedinstveni front, za jedinstvo, to e predstavljati snagu Hrvatske,
osujetiti e se tenja za obnavljanjem stranaka.
Da bi se izbjegla reakcija kod Srba, potrebno je stvoriti nacionalno politiko
rukovodstvo, jednu slobodniju, neposredniju politiku masovnu organizaciju, nego li to
je to Srpski klub, koji je samo skup vijenika ZAVNOH-a i ima vie karakter
parlamentarnog kluba koji ne moe da predstavlja rukovodeu nacionalnu snagu. U
okviru Jedinstvene fronte Hrvatske formirat e mo Srpski odbor NOF-a. To e biti
argument protiv obnavljanja stranaka. KP je dokazala da je najhrvatskija i najsrpskija
stranka, jer je ona povela jedan i drugi narod u borbu za spaavanje nacionalne slobode.
Popovi su nam neprijatelji. Katolika crkva je pripremala i odgajala sve to je
ustako i nezdravo u narodu. Pristupanje popova pojedinaca u Front je posljedica snaga
masa. U borbi s njima moramo biti oprezni i vanjska hajka protiv njih nije oportuna.
Vatikan je mona snaga. Ali to nikako ne znai, da emo dozvoliti pomirljivost prema
njima ili da emo u Fronti trpiti mri, jer to bi bilo ruenje jedinstva. Budno paziti svaki
njihov korak i traiti intervenciju Fronte. Neka sam narod, neka svaki na ovjek
raskrinkava i udara po njihovim smicalicama, neka ih tjera kad dodju da unaaju nemir i
rue jedinstvo.
Ima raznih drugih, naroito goruih ekonomskih pitanja koja se raspravljaju u
kancelarijama i zbog toga to se ne raspravljaju sa narodom, ne nailaze na razumijevanje,
radja se kritika, nema saradnje. Ima pitanja koja su i dobro rijeena, ali ih narod nije
89
prihvatio i razumio kao korisnim i nunim, jer nije uestvovao u pretresanju, pa se kod
njega radja sumnja da se neto skriva iza njegovih ledja. (Istie primjer tetnog rada
Obnaproda itd., pa nain podjele hrane). Front je taj s kojim bi trebalo o mnogim
pitanjima i zadacima raspravljati i preko njega angaovati iroke mase da uestvuju u
ostvarivanju zadataka sa vlastitim uvjerenjem i odgovornou. U Dalmaciji je obiaj da
se odluke donose, ali ne sprovode. Dobro promisliti kod donaanja odluka, ali kad se
donesu, mora ih se izvriti.
Istina je da se mnoge stvari ne znaju i da treba mnogo uiti. Nepovjerenje prema
buroaziji je ogromno. Ali ne smije da se pretvori u strah. Na zadacima koje sad ne
moemo ili ne znamo rijeavati morat emo aktivizirati one koji znaju. Tu se nismo
snali. Vlast obnavljamo na stari partizanski nain. Sve se trai od vlasti, od odbora.
Medjutim krupne organizacione probleme mi ne moemo rijeavati iskljuivo preko
vlasti. Mnoge stvari emo morati prepustiti privatnoj inicijativi, ali sa kontrolom i ne
dozvoliti pekulaciju. Mi imamo mogunosti da posrednike i privatnika kontroliramo i
stegnemo. Imamo vlast i stojimo na izvoru kapitalistike produkcije.
Drug Marin, iz Dubrovakog okruga, potvrdjuje da svi spomenuti problemi
postoje u njegovom okrugu. Dubrovnik tek od oslobodjenja otkriva svoje snove i
uestvuje u borbi. Stari uticaji su jo dosta jaki, naroito popovi. Narod se nije kroz borbu
odgajao nije izbacio svoje rukovodioce. Fronta je stvorena kao koalicija. Iz naroda se ne
javlja tenja za oivljavanjem HSS-a, ali ranije vodstvo to postavlja. ak bi htjeli rei da
je KP odigrala svoju ulogu tjeranjem okupatora i da je sada dolo vrijeme strankama.
Navodi kao primjer kako se koilo oivljavanje privrednog ivota i pokretanje privatne
inicijative, sluaj ribarstva, koje je uzelo u svoje ruke odbori i pozadinske vlasti.
Drug Splivalo, iz Srednjedalmatinskog okruga, kae da treba izai iz konstatacija
o Fronti i oiviti je da postane uistinu ivotna narodna snaga. Komunisti monopoliziraju
rad u Fronti, a na drugoj strani putaju tudjim elementima da djeluju protivno interesima
NOB-e. Tano je da ljudi ne znaju i da nemaju naina. Spominje pokuaj popova na
otocima da obnavljaju klerikalne organizacije. Tu se Front nije snaao i uspio da prikljui
omladinu na zadacima NOF-a i osudi popove kao razbijae jedinstva.
Sekretar MK Split dodaje da se ne koristi snaga naroda i da se puta ulici da se
kritikuje ono to bi se moglo u Fronti raspravljati. Ima ljudi koji su spremni da rade, ali
im se pristupa sa nepovjerenjem. U Splitu se ne postavlja pitanje obnavljanja stranaka,
osim kod pojedinaca koji prebace da zato se Partija jaa u Fronti dok drugi to ne mogu.
Drug Tode, sekretar Kninskog okruga, uporedjuje NOF u svom okrugu i u
ostalima, pa kae da u njegovom okrugu NOF nije ni poznat ni vrst, to je razumljivo u
kraju u kojem je sve do nedavno okupator i domaa etnika banda drala narod pod
tekim terorom i uticajem. U selima nema jezgre odgojenog kroz NOB. Po koji
komunista je jedini nosioc borbe. Jo vlada zbunjenost. Narod vidi razliku izmedju naih
postupaka i ranijih. Ne koristimo odbor HSS u hrvatskim krajevima, gdje je vano isticati
program NOB-a za hrvatski narod i za njegove vjekovne nacionalne tenje. Tu jo
moramo razbijati strah kod Srba. S druge strane srpske se mase boje jo Hrvata i
Hrvatske. Novom organizacijom NOF-a u srpskim krajevima mnogo emo dobiti, ali
moramo znati to sprovesti, tako da ne bi pravili greke na tetu bratstva sa hrvatskim
narodom, jer srpske mase rado primaju sve to se odnosi na njegove srpske osjeaju, a
netrpeljive su prema tenjama Hrvata. Dojam dranja nae vojske bio je odlian, ali
dobar dio naroda iz ovog okruga je krvno vezan za neprijatelja. Uspjeh je to mase bacaju
90
krivicu na Djujia, ali kralja i monarhije se ne odriu. Mnogi ekonomski problemi nisu ni
nama jasni. Naa vlast i organizacije se boje gradjana zbog toga da vie znaju i da e ih
prevariti. Narod u kninskom okrugu slabo pozna program borbe. Pravoslavni popovi su
etniki raspoloeni i ne ulaze u Front. Oni koji su uli daju takve izjave koje nam samo
tetuju. Kad se pravoslavni popovi snadju i oive od oamuenosti, vjeruje[m] da e se
pokuati organizirati. Katoliki popovi su povueni.
Na kraju istie da je privatna inicijativa u privredi potpuno zamrla.
Drug piri, iz ibenskog okruga, dotie se pitanja velikog uticaja i ugleda Partije
kog ima na mase, pa ak i na poboni svijet. Fronta se shvatila kao reprezentativno tijelo.
U Fronti ima onih koji ute. Njih treba izazvati i ne dozvoliti da se smatraju pristalicama
NOV-a, a da u stvari ekaju na rovarenje. Na ibenskom okrugu popovi jednako rado kao
i u ostalim okruzima. Partijska organizacija jo direktno rukovodi i Fronta nije pokreta
masa.
Drug Stevo iz Zadarskog okruga, izlae koliko je Fronta na zadarskom okrugu
uspjela da okupi naroda i koje su akcije imale uspjeha kad su se sprovodile preko Fronte.
Svi nii funkcioneri HSS u okrugu se nalaze u Fronti. I u Benkovakom kotaru kod Srba
postoji izvjestan strah od Hrvatske. U ovom kotaru Srbi su vie uestvovali u NOB od
Hrvata. Na ovom okrugu se nalaze u Fronti. I u Benkovakom kotaru kod Srba postoji
izvjestan strah od Hrvatske. U ovom kotaru Srbi su vie uestvovali u NOB od Hrvata.
Na ovom okrugu popovi su ranije bili ustaki i etniki organizovani. Sada se slue
nekim vjerskim parolama, koje prevedeno na pravi smisao znae harangiranje protiv nae
borbe. Partijska organizacija se naroito teko snalazi na ekonomskom sektoru. Na kraju
daje podatke o Talijanima, koji da su veinom Badoglio-anski raspoloeni. Arbanasi, koji
su ranije veim dijelom bili vjerni faizmu i odgovorni su za mnoga zla, sada se sve to
vie aktiviraju u radu za NOB.
Drug Bakari dodaje da kad popovi hoe da osnivaju klerikalne organizacije treba
otvoreno isticati zahtjev da se ne dozvoljava ruiti jedinstvo omladine i njegove
organizacije USAOH-a. Opet ponavlja da nije potrebno skrivati Partiju. Naprotiv treba je
isticati, ali ne kroz direktno dirigovanje, nego preko Fronte. Na kraju primjeuje da se u
Dubrovniku ne zaotrava sukob izmedju Srba katolika i Hrvata.
Drug Marko, zakljuuje ovu diskusiju sa primjedbom da se ni mase u fronti nisu
mogle aktivizirati i sastajati, kad se ni rukovodstvo samo nije sastajalo i bavilo
problemima. Treba uspostaviti to tjenju vezu izmedju NOO-a i rukovodstva Fronte,
kako bi se pribliila vlast i rukovodstvo Fronte radi upoznavanja zadataka, na kojima bi
onda Fronta pomogla vlasti. Poslije kotarskih part. konferencija odravati konferencije
Fronte i birati nove odbore. Na kraju istie da se povodom gradskih i seoskih odbora do
maksimuma aktivizira Fronta.
ad 2) Drug Bakari istie dva pitanja koja e trebati na part. konferencijama
istaknuti, a to su: vraanje part. organizacija na teren u mase i skromnost koju treba da
imaju komunisti. Komunisti su pobjegli sa terena i uli u vlast. Izgubio se kontakt sa
narodom, sa njegovim ivotom. Od partijaca rijetko ko kopa na zemlji i radi u tvornici.
Komunisti su se uhljebili. Treba izvriti nove raspodjele kadrova i obnoviti organizacije u
poduzeima i svagdje gdje se praktino rjeavaju narodni zadaci. Partijac treba da ivi i
radi kao i njegova okolina, inae e biti otudjen od nje. Komunisti se kompromitiraju na
sitnim stvarima. Ne moe se govoriti o nekom sticanju i bogatim nagradama, ve sitnim
91
linim udobnostima ili upadljivim ponaanjem, zbog ega opravdano narod ukazuje.
Komunista nije nad narodom, ve je prvi u narodu. Treba u Partiju vratiti proleterski duh.
Drug se Bakai vraa na pitanje Fronte i istie da Fronta ne moe odozgo pa na
dolje organizaciono vrsta kao Partija. Ba osnovu organizacionu vrstinu Fronte dat e
Partija.
Kod izbora komiteta provjeravati kadrove, dati to veu slobodu u izboru i
provjeriti da li su kadrovi zadovoljili.
Drug Marin govori, da je veina part. lanstva odgojena kroz NOB i da oni nisu
zadojeni klasnom svijeu. Neki od njih ne vide dalje od neposrednog cilja NOB. Zato je
miljenje da treba jae probudjivati taj klasni osjeaj i proleterski duh. Posljedica toga to
se komunisti nalaze uglavnom svugdje na vlasti jest ta, da narod u partijcu gleda vlast,
bez obzira da li je u odboru ili nije. Ima partijaca koji misle da su oni sada samo zato da
vladaju.
Sekretar MK Split daje dokaze za sve pojave o kojima je drug Bakari govorio u
ovoj taci. Partijci najradje idu u ustanove, jer je tamo najsigurnije uhljebljenje. to se
tie skromnosti navodi da se ve od ranije udaralo po drugovima koji su pretjerivali u
isticanju svoje linosti i svog naina ivota. esto se uje ona primjedba "borio sam se
toliko i toliko vremena i sad imam pravo... id."
Drug Stevo interesira se kako da izbori komiteta na part. konferencijama budu to
demokratskije sprovedeni. Primjeuje, da ako to komisije budu predlagale izgledat e kao
imenovanje. Miljenja je da se otvoreno kae ime kandidata. Na kraju kae da u
Zadarskom okrugu seoski i opinski odbori ne hrane se u kuhinjama odbora, ve kod
kue i iz sovjih sredstava.
Drug Tode smatra da e se novom raspodjelom kadra mnogo dobiti u
pribliavanju Partije i masa. Primjeuje da bi se moglo dogoditi da vraanje na rad
partijci shvate krivo ne zato to ne vole rad, nego radi prestia, zasluga, itd. Zato predlae
poslati prije rukovodioce po lanstvo. Pita da li na part. konferencijama treba dati analizu
postanka i razvitka part. organizacije ili samo govoriti o aktuelnom stanju. I on se
interesira za nain izbora komiteta.
Drug piri govori o revolucionarnosti Partije u ibenskom okrugu. Ima krajeva
(Primoten, Rogoznica) gdje je manje revolucionarno. Osvre se na aktivnost komunista
u Fronti i kae da su sami komunisti krivi to sve nose na ledjima i ne znaju da
mobiliziraju sve radne i pozitivne snage u Fronti.
Drug Bakari ponovno se osvre na primjedbe uesnika diskusije. Smatra da treba
isticati zaslune drugove i dobro je to to borci istiu svoja prava, ali treba suzbijati
protekcionizam, neskromnost i razlikovati pravo od greaka i gluposti. Treba izbjei
sumnjiavost prema gradjanima i zamjerati im svaku sitnicu. Treba paziti na
ravnopravnost i sprovoditi je.
Na konferenciji treba dati krai pregled historijskih momenata, razvitka part.
organizacije, ali vanije da se da perspektiva za rad. to se tie izbora, lanstvo treba da
zna ko je izabran, pa moe da se kae ime onoga koga se predlae. Sa konferencije mogu
da se objave glavne odluke politikih zadataka, a tako isto moe se znati ko su osnovni
politiki rukovodioci bez popularisanja. Povodom hapenja jednog partijca u Dubrovniku
radi kradje u vezi ega se u Dubrovniku govorilo da ga se titi, drug Bakari kae, da
komunisti imaju ista prava kao i ostali gradjani, ali vie dunosti.
92
Drug Mile Poua dodaje u vezi naina izbora na part. konf., da bi trebalo pozvati
itavo lanstvo gdje za to ima mogunosti.
Drug Marko primjeuje da se pekulira sa autoritetom Partije i da ima partijaca
koji nemaju ugleda, nego ga trae preko Partije.
Drug Baja govorio o uvanju narodne imovine. Ima mnogo sluajeva da se
imovina upropatava i da komunisti u tom prednjae. Komunisti mnogo toga zapaaju, ali
ne reagiraju. Ima sluajeva da se sa radnicima slabo postupa i prisiljava da rade pod
uslovima koji nisu dozvoljeni i tetni su (spavanje u vojnim radionicama). Razvila se
neka vrst diktature komesara, tako da je bilo straha od kritike, jer je bilo bojazni da e se
dotinog proglasiti bundijom. Predlae da se ovom stane na kraj i da se ljudi ne
ograniavaju u nainu ivota bez potrebe, jer to izaziva samo nezadovoljstvo.
U okrunim komitetima ne vlada ravnopravno testiranje i odgajanja svih lanova
komiteta. Ne pazi se da li se sprovode odluke. Teko se prima kritike zbog pretjeranog
samoljublja i osjetljivosti. Ima sluajeva i nediscipline u odnosu prema rukovodstvima
(vode se diskusije o odlukama ili se povrno izvravaju). Nema jedinstva u radu ustanova
i pojedinih krajeva, to i drug Roje primjeuje.
ad 3) Drug Marko izlae ukratko sadanju administrativnu organizaciju oblasti
daje zakljuak koji je na ranijim sastancima i diskusijama prihvaen, a taj je, da je na
administrativni aparat glomazan i skup, da je nepraktian i zbog svoje glomaznosti i
nestruan. Poto su se ve poele opine da ukidaju, nastaje pitanje da li e svugdje kotari
moi rukovoditi sa selima. Ako se pridje okruzima formirala bi se dva okruga, i to:
Sjeverne Dalmacije i Srednje Dalmacije do Neretve. Dubrovaki okrug bi se sveo na
kotar. Da li e ostati oblast, koja e preko kotara kako osnovnih administrativnih jedinica
rukovoditi sa selima i gradovima, ili da se formirati jai okruzi sa nedostacima koje sam
ranije spomenuo, o svemu tome treba raspraviti imajui u vidu sve momente, kao i
jedinstvo administrativne podjele u zemlji. U jednom smo sloni, a to je da ovakova
podjela kakva je danas, ne moe ostati i da je treba mijenjati.
Drug Marin govori da se o tom pitanju raspravljalo. Miljenje je da je Dubrovaki
okrug nepraktian. Predlae administrativni sistem selo, kotar i oblast, primjeuje da
uzalud centar donosi odluke kad nema strunjaka prema dole koji bi ih sproveli. Predlae
vlast u selu i jak kotarski centra.
Drug Splivalo popunjava druga Marina s tim, da se i on slae da su okruzi postali
suvinim i da se ve danas podje njihovom likvidiranju. Smatra da je oblast potrebna kao
centar zbog posebnog razvoja Dalmacije.
Drug Tode trai da se izvri to prije reorganizacija. Smatra da se opine mogu
ponegdje ukinuti, ali ne svugdje, jer ima kotara koji ne bi mogli rukovoditi sa selima. I on
predlae oblasni centar sa jakim kotarevima. Kot pitanja ujedinjavanja okruga Sjeverne
Dalmacije spominje nezgodu sa odredjivanjem centra.
Drug Stevo takodjer se slae da se mogu ponegdje likvidirati opine ali tamo gdje
je Pokret mladji da su opine potrebne kao karike unutar kotara. Po njegovom miljenju
dobro bi bilo ii postepeno ukidanju okruga, premda su se okruzi razvijali kroz NOB.
Miljenja je da ne bi bilo smisla spajati okruge. Raniji jedan centar u Sjevernoj Dalmaciji
pokazao se nedoraslim.
Drug piri navodi da postoje uslovi za rasformiranje opina. Za ibenski okrug
smatra da se moe organizovati tako, da se formira ibenski kotar od dananjeg okruga sa
prikljuenjem dviju opina Benkovakog kotara (Stankovci i Kistanje).
93
Drug Bakari daje zavrnu rije po ovoj diskusiji, za koju kae da se mnogo vodi.
Iz itave diskusije zakljuuje da je u pitanju: 1) rasipanje kadrova i glomaznost
postojeeg aparata, i 2) da nismo jo diskutovali problem podjele narodne vlasti. Sadanja
podjela vlasti ima previe stepenica. Lokalna vlast ne mora da ima resore centralne vlasti.
Osnovna upravna jedinica mora imati strunjake, a kod nas bi to bila srez, pa se moramo
pitati da li emo moi svaki srez snabdijeti sa strunjacima. Mislim da ne emo. Zato se
mislilo na okrug. Seoski odbor e imati uzak krug nadlenosti. Srez e imati sve organe.
Opinske odbore ne moemo preko noi razbiti. Definitivno ne moemo govoriti o
administrativnom obliku. Kad bi bilo kadrova najlake bi bilo organizovati 4-5 oblasti i
ispod njih kotareve. Moram istaknuti da e vlast biti centralizirana. Oblast bi imala manje
kompetencije od dananjih. Osim pitanja strunjaka i kadra, treba voditi rauna i o
jedinstvenosti administrativnog sistema, ne samo za Hrvatsku, nego vjerojatno i za itavu
Jugoslaviju.
Drug Marko na kraju zakljuuje da bez obzira na to kakva e biti kasnije
organizacija vlasti, da se moe odmah vriti promjene koje su najnunije.
_____________
Kopija, strojopis
Hrvatski dravni arhiv, f. 1222, Oblasni komitet KPH za Dalmaciju, kut. 6, KP-298/1014
8.
19. veljae 1945.
Opunomoeni oficir OZN-e za V. brigadu Narodne obrane I. hrvatske

divizije KNOJ-a izvjeuje o stanju u Dalmaciji i djelovanju OZN-e i
KNOJ-a
_____________
OPUNOMOENI OFICIR OZN-e
za V. Brigadu Narodne Odbrane
I. Hrvatske Divizije KNOJ
Broj 92/45
Dne 19.II.1945 god.214
Prije povlaenja Njemaca sa sektora Dalmacije na istom sektoru se je nalazilo oko pet do
est hiljada domobrana, ustaa i etnika, i to veim dijelom domaih.
Na sektoru Imotskog se nalazilo tri do etiri hiljade ustaa i domobrana, na sektoru
Srednje Dalmacije, Sinj, Dicmo, Drni, se je nalazilo oko tri hiljade ustaa i domobrana.
Na sektoru Knina, Kosovo Polje, se je nalazilo oko tri hiljade etnika, veinom
Kosovljana.
214
Peat.
94
Na sektoru Sjeverne Dalmacije se je nalazilo oko 600 ustaa i oko hiljadu i tristo etnika
(oko Velebita).
Tako pred samo oslobodjenje Dalmacije se je nalazilo na cijelom sektoru oko 11 hiljada
ustaa, domobrana i etnika, preteno domaih.
Do samog oslobodjenja Dalmacije se je nalazilo ukupno oko 60 dezertera iz NOV, koji
su se krili oko svojih kua.
Nekoliko mjeseci prije oslobodjenja, neprijatelj pod rukovodstvom istaknutih ustakih
oficira (Maekovaca) je zapoeo sa organizovanjem takozvanog "Zelenog kadra", koji je
bio baza za sakupljanje dezertera iz NOV, i tako pred oslobodjenje Dalmacije na sektoru
Imotskoga se je nalazilo oko 80-100 takovih bandita.
Pri oslobodjenju Dalmacije vei dio bandita se povukao sa okupatorom, i bio uniten,
zarobljen. Tako na sektoru Sinja, Dicma i Drnia je uniten i zarobljeno oko 2000 ustaa i
domobrana. Na sektoru Imotskog je vrlo mali broj istih stradao, veina se je povukla na
sektor Hercegovine.
U borbama na Kninu i Sjevernoj Dalmaciji veliki dio etnika je bio razbijeni pobjegao na
svoj sektor u planine.
Tako neposredno po oslobodjenu Dalmacije se je na sektoru Sjeverne Dalmacije nalazilo
oko 130 etnika i oko 80 ustaa koji su u poetku ivili, krili se pojedinano i u manjim
grupama, ali s vremenom se grupiu i poimlju da organizovano ive i djeluju. Isti ire
svoj uticaj na narod i postaju baza za sakupljanje vojnih neposlunika i dezertera iz NOV.
I tako kroz kratko vrijeme broj istih se je poveao. Do polovine XI mjeseca se na tom
sektoru nalazilo oko 100 vojnih neposlunika i 80 dezertera iz NOV. I tako poetkom
XII. mjeseca se na tom sektoru nalazilo oko 200 organizovanih etnika pod
rukovodstvom Obrada Bianka, na sektoru Velebita, zatim oko 120 ustaa, 130 dezertera
iz NOV i oko 180 vojnih neposlunika.
Da 1.I.1945 godine jedinice Narodne Odbrane na tom sektoru su uhvatile oko 140 ustaa,
etnika i dezertera, dok ih je 25 ubijeno, medju njima nekoliko istaknutih - Stegnai
poznati etniki vojvoda.
Unitavanjem i hvatanjem istih rukovodila je OZN-a u sporazumu sa opunomoenikom
bataljona Narodne Odbrane. Unitavanje istih je najvie doprinijela organizacija
obavjetajaca na terenu, po najvie pri odborima, i zatim ubacivanje medju neprijatelja ili
na neprijateljski teritorij naih povjerljivih boraca pod maskom dezerterstva.
Od 1.I.1945 do 1.II.1945 godine, jedinice Narodne Odbrane su izvrile 24 akcije protiv
istih bandi. Kroz isto razdoblje je uhvaeno 210 ustaa, etnika, dezertera i vojnih
neposlunika. Ali broj istih zadnje vrijeme se je poveao uslijed velikog broja dezertera iz
XIX. divizije, oko 200 i zadnjom mobilizacijom je izbjeglo u ume oko 120 vojnih
neposlunika.
Na sektoru Kistanja, Knina i Drnia se nalazilo 380 ustaa, etnika, vojni neposlunika i
dezertera iz NOV: Veina istih su se krili samostalno oko svojih kua, osim to su oko
Drnia djelovale 2 bande (5-6) ustaa. Zadnje vrijeme na sektoru Knina se pojavio
poznati etniki vojvoda Brane Bogunovi, koji je tu doao sa namjerom organizovanja
etnikih bandi na tom sektoru. Aktivnou naih jedinica na tom sektoru je uhvaeno 90
etnika, 15 ih je ubijeno. Tako je pred kratko vrijeme uhvaen Brane Bogunovi koji je
izvrio samoubistvo u Splitskom zatvoru. Tako se sada na tom sektoru nalazi oko 80
etnika. Broj istih se svakim danom smanjuje.
95
Na sektoru Vrlike se po oslobodjenju Dalmacije nalazilo oko 120 etnika, ustaa i

dezertera iz NOV. Broj istih se je bio poveao dezerterima iz NOV, kojih je kroz zadnjih
mjesec dana dezertiralo oko 80.
U zadnje dvije akcije jedinice Narodne Odbrane su na tom sektoru uhvatile 98 ustaa i
etnika. Ostatak istih pod pritiskom se je prebacio u Bosnu, ali zadnje vrijeme se na tom
sektoru pojavilo oko 70 etnika-dezertera iz Vrlikog odreda (XX. divizija).
U samom poetku jedinice Narodne Odbrane su izvrile nekoliko akcija protiv istih
bandi, ali uvijek bez uspjeha, jer su isti imali pogodan teren i dobru obavjetajnu slubu.
Ali postavljanjem nonih zasjeda uspjeli smo neke uhvatiti i od istih smo dobili potrebita
obavjetenja. Na sektoru Sinj (Kamenica), Dicmo, Mosor se je nalazilo po oslobodjenju
oko 90 ustaa, dezertera i vojnih neposlunika. Broj istih se je zadnje vrijeme bio poveao
sa dezerterima, kojih je iz XX. divizije dezertiralo oko 120. Jedinice Narodne Odbrane su
kroz zadnji mjesec dana na tom sektoru uhvatile 45 istih, a vei dio sa sektora Kamenica
se je prebacio pod pritiskom naih jedinica, na sektor Buko Blato, Bilo-Polje. U saradnji
sa Bosanskom Narodnom Odbranom su izvrene dvije akcije na iste i uhvaeno je oko 30
istih. I sada se nalazi na tom sektoru oko 60 dezertera i vojnih neposlunika.
Na sektoru Imotskoga, Biokova se po oslobodjenju Dalmacije nalazilo oko 5-6
organizovanih bandi koje su kroz mjesec dana ubile 14 odbornika i naih simpatizera na
tom sektoru. Iste bande su sainjavale ukupno 160 naoruanih ustaa. Osim toga na tom
sektoru se je nalazilo oko 300 dezertera i vojnih neposlunika. Jedinice Narodne Odbrane
su do 1.II.45 uhvatile na tom sektoru 150 ustaa i dezertera. Prisustvom veeg broja nae
vojske na tom sektoru i poetkom borba na irokom Brijegu, veina bandita se je
povukla sa Njemcima. Padom irokog Brijega i sada Mostara moral istih je pao i zadnjih
20 dana ih se prijavilo za radove na isuivanju Imotskog Polja, oko 70. Sada na tom
sektoru se nalazi oko 20 bandita koji su aktivni i oko 80 vojnih neposlunika i dezertera.
Na sektoru Konavlja (Dubrovnik) se je po oslobodjenju nalazilo oko 40 organizovanih
ustaa, dezertera i vojnih neposlunika sa sektora Konavlja. Broj istih se zadnje vrijeme
poveao dezerterima iz II. Dalmatinske brigade, kojih je dezertiralo u zadnji mjesec dana,
oko 60. Jedinice Narodne Odbrane su zadnjih 2 mjeseca uhvatile oko 70 istih. Ali isti su
jo uvijek dosta jaki, odnosno imaju podrke u narodu. Aktivnou naih jedinica na tom
sektoru isti su poeli da gube moral i zadnje vrijeme ih se dobrovoljno predalo 20.
Zadnje vrijeme je bio medju iste ubaen na povjerenik koji je neto uspio, ali je morao
da bjei, jer su poeli u njega da sumljaju, i sada je ponovo ubaen drugi.
Protiv Istih, na sektoru cijele Dalmacije, jedinice Narodne Odbrane su izvrile niz akcija i
imale su vidnog uspjeha, ali uslijed svoje malobrojnosti i zadnjih reorganizacija u brigadi
Narodne Odbrane, nije se uinilo onoliko koliko se moglo. I sigurno pojaanjem naih
jedinica i aktivnou istih, iste u sklopu sa ostalim jedinicama, prvenstveno OZN-om
imaju priliku, mogunost da uspiju i da se iste bande sasvim istrijebe.
M.P.215
Opunomoenik:
Ranko Pavela [v.r.]
215
Okrugli peat: Opunomoenik III Sekcije Otsjeka Zatite Naroda za V. Brigadu Narodne Odbrane (u
sredini zvijezda petokraka).
96
_____________
Izvornik, strojopis
Hrvatski dravni arhiv, f. 1491, OZN-a za Hrvatsku, kut. 49, 13.2, 30/92
9.
1. i 2. oujka 1945.
Zapisnik savjetovanja Opunomostva OZN-e III. odsjek za oblast VIII.

korpusa NOV Jugoslavije
_____________
Z A P I S N I K
Savjetovanja Opunomostava III. Sekcije OZNe Oblasti VIII. Korpusa, odranog dana 1.
i 2. marta 1945. god.
ef III. Sekcije Ozne VIII. Korpusa major Petar Ljutina otvarajui konferenciju
predlae slijedei
DNEVNI RED
I.
Politiki problemi u vojsci u odnosu na rad OZNe
II.
Organizacioni problemi OZNe u vojsci /kadrovi, funkcionisanje i
sredjivanj e mree/
III.
Dosadanji rad i zadaci.
U kratkom referatu major Ljutina iznaa znaaj savjetovanja sa kratkim
obrazloenjem nemogunosti ranijeg odravanja ovakovih konferencija.
Na koncu obraa se delegatima i skree panju, da diskusija po svim takama
bude to ivlja. .
Po ovome predaje rije efu Otsjeka OZNe Oblasti VIII. ud. Korpusa majoru
Sekuliu, koji uzima rije i po prvoj taci dnevnoga reda iznaa politiku situaciju u
svijetu i kod nas.
U svom izlaganju major Sekuli naglaava vanost politikog prouavanja stvari
radi pravilnog stava za pojedine sluajeve.
Medju aktuelnim problemima naglaava problem Kralja i Monarhije, koji - kako
iznaa major Sekuli - nije problem koji tek sada iskrsava,ve je to problem koji je
mnogo stariji, ak i preko hiljadu godina... Major Sekuli u svom referatu naroito
naglaava politiko uzdizanje naih kadrova, jer - rekao je on - pomou politike zrelosti
i snage odolit emo navalama reakcije i izbrisati institut zla, koji je 23 godine vladao kod
nas. Zatim se kratkim crtama osvre na dolazak kralj. namjesnitva i sastavljanja nove
Vlade, objanjavajui te dogadjaje kao novi dokaz nae snage i novu pobjedu nae
politike. Sporazum i namjesnitvo nije izraz naih unutranjih snaga, odnosno slabosti,
ve je po srijedi medjunarodni poloaj nae zemlje rekao je major Sekuli.
Pored potrebe raskrinkavanja kralja, major Sekuli iznaa isto tako ogroman
znaaj i potrebu borbe na politikom polju protiv reakcionarnog djelovanja HSS-a i Dr.
97
Maeka. Zatim iznaa sadanje stanje ustakih organizacija, koje su, rekao je major
Sekuli, zahvaljujui naim vojnikim i politikim udarcima danas mrtve. Medjutim to ne
znai da je njihovo djelovanje potpuno prestalo, ili da su one sasvim nestale. Treba imati
na umu da se oni danas priklanjaju ostalim reakcionarnim strujama u zemlji i van nje.
Zatim se major Sekuli kritiki osvre na dosadanji rad OZN-e, koja nije
obuhvatila detaljno sve probleme, povodom ega nije moga dati tabovima onolike
koristi, koliko je njoj namjenjeno da dade.
Osvrui se na rad klera i crkve kao naih nepomirljivih vjekovnih neprijatelja,
major Sekuli naglaava vanost nepotedne borbe koja treba da bude vrlo oprezna, i
naglaava kako je njihova /crkve i klera/ organizacija uspjela da se preko dvije hiljade
godina odri monolitna. Uz ovo naglaava razliku izmedju pravoslavne i katolike crkve,
iznaajui internacionalnu jakost katolike crkve to medjutim kod pravoslavne to nije.
Poslije ovoga iznaa politiki problem koji se u zadnje vrijeme pojavljuje problem "piljara", za koje veli, da je njihovo pitane politiki problem koji proizlazi iz
njihove politike jakosti, ili pak nae slabosti. Iznaa zatim potrebu svih naina borbe
protiv ovih za njihovu konanu i brzu likvidaciju.
Zatim kao problem u naim jedinicama iznaa sluajeve dezerterstva i
samoranjavanja i samokritiki se osvre na nedovoljnu budnost organa OZN-e u
jedinicama, zbog ega se ovi sluajevi nisu do danas vidnije izlijeili.
Poslije ovoga major Sekuli iznaa veliki vojniki i politiki problem, koji pred
nama iskrsava povodom nepravilne diskusije koja se vodi s naim saveznicima. Ta
nepravilnost diskusije sastoji se u tome to se ne lui reakcija od demokratskih snaga,
odnosno demokratske snage od reakcije.
Njihova reakcija je glavni centar koji okuplja nau reakciju. I.S. je organizacija,
kojoj je dat zadatak da bran imperialistike interese. Uticaj ove organizacije na razne
domobrane, intelektualce i ostale, je jak, te je potrebno da se na takve koji su ve od
ranije doli ikoji sada dolaze iz NDH, skrene naroita panja i o njima povede rauna,
preispitivanjem svih takvih lica u naim jedinicama, jer je jedna ogromna veina njih za
vrijeme slubovanja u HDH bila obuhvaena u I.S., te i ako su poteni, radili su za njih i
vrsto vjerovali da rade za NOV.
Na ovaj nain major Sekuli iznio je openiti pregled problema, a pojedine
sluajeve iz vojske, apelira na prisutne delegate da iznesu u toku diskusije.
Pored iznijetog major Sekuli naglaava goruu potrebu uenja dravnih
problema, i dodaje kako je prijeka potreba imati pregled dravne vlasti.
Sa ovim major Sekuli zavrava referat po prvoj taci dnevnog reda, poslije koga
preuzima rije majo Ljutina, ponovo naglaava potrebu diskusije po prvoj taci i
pozivlje delegate na istu.
Preuzima rije opunomoenik IV. brig. IX. div. drug Dami, koji u prvom redu
iznaa stanje brigade i njezin sastav, te se osvre na oportunistiki elemenat sa Imotskog
sektora, od koga je brigada preteno sastavljena. Navadja sluaj dezerterstva
sedamnaestorice boraca na elu sa vodnim delegatom za vrijeme poslijednjeg napada
njemaca na ovu brigadu na poloaju kod apljine. Naglaava lou politiku svijest, vrlo
slab odnos prema narodu i navadja sluajeve pljake stoke i hrane, kao i mlaenje seljaka
i seljanki, koji sluajevi bili su potpuno identini sa onim koje je provodio okupator nad
naim narodom. Takodjer iznaa lo odnos i koordinaciju rada taba brigade sa Vojnopozadinskim i civilnim vlastima kao i drugim naim ustanovama, te navadja hapenje
98
"piljara", koje je zahtjevao tab brigade, ma da je preko istih OZN-a Okruja trebala da
pridobije i ostale kamiare, koji se nalaze jo u umi sa orujem. Zatim drug Dami
iznaa uticaj klera na nae borce koji se vri putem pisama koje borci dobivaju.
Opunomoenik II. Prolet. brig. IX. div. drug Mra preuzima rije i iznaa stanje u
njegovoj brigadi po dolasku na Dubrovaki teren, gde se je brigada popunila od 300 na
2500 ljudi, ime je brigada dobila oblik novo formirane brg. Zatim iznaa osjeanje
reakcije u jedinicama, koja u poslijednje vrijeme, koristei se faktom da je brigada za
vrijeme poslijednjih bojeva imala izbaenih iz stroja 350 boraca, unosi paniku medju
ostale proturujui parolu kako e svi poginuti, to je imalo za poslijedicu uz oportunizam
pojedinca, da je za vrijeme pokreta za Imotski iz ove brigade dezertiralo 110 boraca.
Zatim iznaa slabu politiku svijest to u kritinim momentima dovodi do predaje
neprijatelju, pri emu u svakom sluaju proizlazi lo politiki rad u jedinici. Problem
kralja u ovoj jedinici nije naroiti velik, dok je pitanje Maeka kud i kamo vei i tei
problem. Ovo se naroito osjea kod mobilisanog ljustva iz Konavlja i Dubrovnika.
Naglaava i uticaj religije. Iznaa lo odnos niih rukovodioca prema borcima i
pomanjkanje taktikog prilaenja ljudima, to je razumljivo kad se ima u vidu da su na
dunostima komandira eta ljudi, koji su prije par mjeseci doli k nama.
Zatim preuzima rije opunomoenik IX. divizije drug atipovi, te iznaa da ono
to se je reklo za II. i IV. brig. moe da stoji i za ostale jedinice ove divizije. Potom
govori o uspjesima pri hvatanju dezertera, i u otkrivanju organizacije dezerterstva. Kao
najai politiki problem u diviziji, bio bi pitanje Maeka dok ustae ne prestavljaju veeg
problema.
Zatim preuzima rije Opunomoenik XIX. divizije major Toplak, koji izlae da
pitanje odnosa sa saveznicima su sluajevi koji se pojavljuju u ovoj diviziji, a to kod
ljudi, koji su doli iz Italije ili sa Visa, o kojima se vodi rauna i koji su doli iz Italije ili
sa Visa, o kojima se vodi rauna i koji su stavljeni pod kontrolu. O sastavu divizije major
Toplak iznaa kako je ista sastavljena od oportunistikog elementa iz sjev. Dalmacije, te
legionera od kojih je jedan grupa od 50 prije izvjesnog vremena prebjegla dobrovoljno iz
Obrovca, i oko kojih se kupa ostali. Navadja da se grupisanje istih osjea u V. brigadi.
VI. brig. mobilisana je od srpskog ivlja. Na elu tih masa koje su ranije bile u
etnicima, bili su ugledniji ljudi. Osjea se da su oni povezani jo sa njima i nisu raskrstili
sa kraljem i tim svojim vodjama.
Da je to tako major Toplak navadja primjer dezerterstva od 137 boraca u jednom
pokretu od Benkovca do Padjana, na kojem sektoru dok je ova brigada boravila
neprijateljski uticaj se je naroito osjeao i moe se rei vie nego na. Zatim je major
Toplak iznosio primjere naina neprijateljske propagande, medju kojima je naveo primjer
odlaska XIX. divizije na Mostar, to je neprijatelj pokuao da objasni masama kao slabost
partizana, koji su bili primorani da se povuku iz Dalmacije gdje navodno dolaze Englezi,
i podju na tudji sektor, na kome je navodno potpuno unitena XIX. divizija. Ove verzije
prenjele su se i na vojsku, to je imalo za poslijedicu dezerterstvo esnaestorice boraca sa
vodnim delegatom na elu pod parolom: "Idemo se predati Englezima". Zatim major
Toplak iznaa otkrivanje organizovanog djelovanja reakcije preko talijana-Zaratina, koji
utjeu na ostale talijane u ovoj diviziji. Uticaj klera u jedinici je dosta jak, a dezertere
Zaratine hranile su i skrivale asne sestre. Utjecaj HSS-a osjea se u jedinici naroito,
kod "kamiara" kojih je broj od 80 iz june Dalmacije doao nedavno na raspored u ovu
99
jedinicu, i kod kojih se osjea antipatija za nau stvar. Pored toga kod njih postoj i strah
to su Srbi starjeine, to oni u razgovoru sa civilima to iznaaju.
Zatim opunomoenik V. brigade XIX. divi. u kratkim crtama iznaa pojedinosti
svoje brigade, kojih se major Toplak u svom izlaganju nije dotakao. Pored ostalog
iznijetog u referatu majora Toplaka, opunom. V. brig. navadja sluajeve grupisanja
legionera u IV. bataljonu ove brigade. Osvrui se na etnike konstantuje, da se isti dosta
teko apsorbuju, te navadja njihovo prianje kako su spremili etnike kokarde, koje e
im navodno opet valjati.
O dezerterstvu kao problemu u jedinici opunom. V. brig. izlae da je jedan od
bitnih razloga ovoga dodir kue i vojnika, na koji nain se vojnici upoznavaju sa
izvjesnim nepravilnostima na terenu to stvara negodovanje.
Iznosei rad saveznika u jedinici i na terenu, osvre se na posjeivanje ovih u
Obrovcu i okolici, raznih nama neprijateljski raspoloenih elemenata, kod kojih dolaze
navodno radi kupovanja vina, nekih pasa i ostaloga. esti su sluajevi, da pojedine civile
vozaju svojim automobilima. Borci Hrvati bune se povodom dolaska Engleza na Zadarski
aerodrom i primjeuju, da zato nisu doli kad su trebali. Kod boraca. Srba stanje je
sasvim drugaije.
Zatim opunomoenik VI. brigade XIX. div. govorei o stanju u svojoj brigadi
pored iznijetog u prethodna dva izvjetaja, iznaa kako u ovoj brig. postoji i manji broj
Hrvata koji su za monarhiju i povoljno se o njoj izraavaju. Drugi pak Hrvati bojei se
dolaska kralja govore, da ako pobjede Englezi, biti e za njih slabo, a ako Njemci, jo
gore. Govorei o slaboj disciplini i looj politikoj svijesti boraca pa i pojedinih niih
rukovodioca navadja sluajeve veih pljaki na sektoru Mostara, kao i sluaj komesara
ete IX. divizije koji je doveo kamion i sa arcima ubijao stoku i perad na koje je naiao.
Ba zbog loe politike svijesti i znanja niih politikih rukovodioca, politika situacija u
jedinicama ne objanjava se borcima do kraja, to ima za posljedicu da se tim nainom
neprijatelju omoguava lake djelovanje i izvrdanje injenica, emu borci nasjedaju.
Zatim kapetan Odrljin ef II. Sekcije Otsjeka OZN-e VIII. Korpusa uzima rije i
naglaava potrebu prijesnijeg odnosa organa OZN-e iz vojske sa organima OZN-e na
terenu, to e omoguiti korisnije privodjenje kraju mnogih viseih sluajeva koji
podjednako zadiru u djelokrug rada u vojsci i na terenu
Zatim opunom. XIV. brig. XIX. div. uzima rije i iznaa stanje u svojoj brigadi
koje je otprilike kao i u drugim jedinicama ove divizije. U svom izvjetaju naroito se
osvre na neprijateljsko djelovanje Zaratina u jedinici. Govorei o vojnikoj disciplini
iznaa kako ista nije potkrijepljena politikom svijeu i kako polit. radnici u vojsci ne
uspijevaju za 2-3 mjeseca pridobiti ljude u onoj mjeri koja je potrebna.
Opunom. X. brig. XX. div. uzima rije, iznaa u vezi sastava brigade kako u istoj
ima pored ostalih boraca 700 amnestiranih, 30 osudjenih i oko 300 bivih etnika. Stav
naih niih rukovodioca u mnogim sluajevima nije pravilan, a o emu umnogome zavisi
dali emo ih dobiti za sebe ili ne. Zatim izlae kako u ovoj jedinici ima na arcu 40
legionera, kojima se pred kratko vrijeme oduzeti arci radi nekog sluaja, da su legioneri
u Bosni pucali na tab. Ovo je imalo za poslijedicu da ih je 10 za vrijeme borbe u Mazinu
pobjeglo sa arcima neprijatelju. Podvali da se u jedinici nije dovoljno raskrinkalo
reakcionarno vodstvo HSS-a iji uticaj se osjea naroito kod ljustva mobilisanog sa
Sinjskog sektora, koji stvaraju frakciju na jednu stranu, a dolaskom spomenute grupe
etnika osjea se njihovo grupisanje na drugoj strani. Govorei o loem politikom radu
100
iznaa sluajeve iskrcavanja saveznika u Zadru i situacije u Grkoj, koje sluajeve

politiki rukovodioci nisu znali objasniti borcima, a to je imalo krupnih poslijedica to
se iz prednjeg izvjetaja razabire.
Uzima rije zamjenik opunomoenika XX. div. koji podnaa izvjetaj o stanju u
ovoj diviziji. Govorei o monarhiji i kralju iznaa da ovaj problem u njegovoj jedinici
nije tako velik kao kod ostalih jedinica. Dolaskom etnikih elemenata osjea se izvjesno
interesovanje za kralja. Pojedini srpski elementi u jedinicama pokazuju nepovjerenje
prema Hrvatima, to se ispoljava u sluaju kada je jedan borac Srbin bio ranjen, a
bolniarka mu odmah nije mogla pruiti pomo, o emu se je poslije polemisalo kako se
Srbima ne ukazuje pomo dok kod Hrvata da to nije sluaj.
Uticaj klera u jedinicama nije doao do vidnijih izraaja, dok je njihov uticaj na
terenu vrlo jak. Navadja sluaj popa u zatonu koji je zabranio enama da idu u kolo, time
to im je kazao da nee ispovjedit onoga ko bude igrao sa partizanima.
Govorei o saveznicima, naglaava kako borci nemaju jasan stav o istima ve
kako o njima misle jednako kao i o njihovoj reakciji, radi ega kod pojedinih boraca,
saveznici predstavljaju strah.
Po drugim pitanjima stanje je od prilike kao i u ostalim jedinicama.
Opunomoenik X. brig. XX. div. iznaa stanje u svojoj jedinici te u vezi
ubacivanja neprijateljskih parola smatra da iste u mnogim sluajevima potjeu od nas
samih, jer politiki rukovodioci neznaju objasniti politiku situaciju, zbog ega borci o
istoj misle i komentariu na svoj nain.
Opunomoenik V. brig. Narodne Obrane uzimajui rije govori o zadatku brig i
pobija tvrdnju veine drugova, da je razlog dezerterstvu samo politiki rad nedovoljan, a
manje uticaj neprijatelja, to dokazuj sluajem posljednje akcije na Vrliku gdje je
uhvaeno 80 dezertera XX. divizije iz ijih zapisnika sasluanja proistie, da je
potstrekom nekog vojnika jedan put dezertiralo iz jedinice 30 boraca to svakako odaje
sliku da je neprijateljski rad u jedinicama uzrok dezerterstvu u mnogim sluajevima, te
naglaava potrebu pronalaenja neprijateljskih elemenata i otkrivanje njihovog djelovanja
u jedinici. Govorei o problemima u svojoj brigadi, istie da veih problema nema. Kao
jedan od problema u III. bat. ove brig. navadja da je isti bataljon sastavljen od boraca iz
imotske krajine, kod kojih se osjea nacionalna netrpeljivost.
Uzima rije Opunomoenik V. prekomor. brig. i govorei o problemima u svojoj
jedinici iznaa kao najvei problem, to u brigadi postoji izvjestan broj oficira iz kraljeve
vojske koji se sastaju i svojim djelovanjem rue moral kod boraca. Neprijateljski stav
ovih oficira vidno se osjea u njihovom samom grupisanju koje je dosta esto, kao i u
redovnom izlaenju u grad gde su saveznici. Drugov kao vojnici su dobri ali osjeaju
simpatiju za Engleze.
Politiki su u obe neobavijeteni. Zatim iznaa da je sa ovom jedinicom dolo i
neprijateljskih elemenata, koji su dolaskom u domovinu poeli djelovati, piui parole po
zidu "ivio Paveli" "ivio Hitler" itd. ta je bilo otkriveno i podruje srednje Dalmacije
preuzela je inicijatore i uesnke u ovom.
Zamjenik opunomoenika XXVI. divizije govorei o stanju u ovoj diviziji iznosi
u prvom redu popunu iste od raznih legionera, ustaa, etnika, domobrana i ostalih,
medju kojima ima i nekih koljaa, te naglaava lou saradnju sa Ii. Sekcijom, od kojih se
poslije vie mjeseci traenja nisu dobili podaci za pojedine sumnjive borce. U ovoj
diviziji nalazi se i izvjestan broj Slovenaca koji stvaraju podvojenost od ostalih boraca
101
drugih narodnosti, te predvodjeni od pojedinaca jedna ovea grupa ovih uputila je dopis
tabu, kojim trae otpremu za Sloveniju.
Ovaj delegat kako i ostali osvre se na nisku politiku svijest boraca, lo nii
politiki kadar u jedinicama, zbog ega dolazi do neobjanjavanja polit. situacije
borcima, ime se omoguuje neprijateljska propaganda kroz jedinice. O uticaju religije
ovaj delegat iznaa, da se ista kud i kamo vie osjea kod novih boraca, kojih itave ete
odlaze sa svojom komandom u crkvu na njihov zahtjev da sluaju misu.
Opunomoenik I. brig. XXVI. div. uzimajui rije pored opetovanog iz iz vjetaja
zamjenika opunom. njegove divizije iznaa pojedine sluajeve organizovanog
dezerterstva, te samokritiki iznaa kasno otkrivanje istog. Zatim podvlai nepravilan rad
pojedinih Vojno-pozadinskih i civilnih vlasti, koje bez obavjetavanja jedinice na svoju
ruku zadravaju nae borce kod kue, davaju im osustvo i uposluju u raznim ustanovama
kojim nainom stvaraju suvian posao za organe OZN-e u jedinici.
Opunomoenik III. prekomor. brig. XXVI. div. govorei o stanju u njegovoj
jedinici iznaa sluaj jednog porunika aviatiara, koji na konferenciji iznaa kako e
opet doi kralj Petar u Jugoslaviju. Jednako tako naglaava frakciju Spliana u jedinici,
koju stvaraju pojedinci neprijateljski raspoloeni, iji se rad osjea i u drugim
sluajevima.
Opunomoenik Artilerijske brigade uzimajui rije osvre se na ljustvo ove
brigade, koje je preteno dolo iz Italije od kojih jedan dio bivih kralj. vojnika, a drugi
dio nai ranjenici koji su doli sa lijeenja. Zatim nabraja pojedine sluajeve
neprijateljskog djelovanja pojedinaca, koji su preko povjerenika bili otkriveni. Zatim
podvlai djelovanje HSS-a u ovoj jedinici i iznaa sluaj jednog borca, koji na
konferenciji izlae kako Maek nije kriv, kako je on poten ovjek, ali smo ga mi
optuili. Tom istom prilikom ovaj borac govori o imi Poduji kao izdajniku. O potenom
djelu HSS-a koji se nalazi u NOV govori kako je to samo formalnost, koja bi za sluaj
nae pobjede bila ostranjena, ali kako HSS. /mislei na onaj reakcionarni dio/ nee
propasti, jer ima podrku u narodu, a naroito u Engleskoj.
Opunomoenik Tenkovske brigade podnosei izvjetaj naglaava, da su problemi
u ovoj jedinici daleko manji no u drugim jedinicama, a to zato, to u ovoj brigadi ima
najvei broj starih boraca iz naih proleterskih i udarnih brigada.
Opunomoenik ibenskog podruja podnaajui izvjetaj za ovo podruje u
prvom redu osvre se na neprijateljski rad stvaranjem nezadovoljstva i sabotaom, to
ine naroito intelektualci. Zatim navadja sluaj. Dr. - lijenika koji dolazi pijan iz grada
u bolnicu gdje bolesnicima psuje majku partizansku ime stvara nezadovoljstvo.
Nastojei da stvori neraspoloenje boraca naprama komesaru izjavljuje bolesnicima kako
bi ih on putao vani, ali da ne da komesar. Jedan drugi govorei o HSS-u veli, kako HSSovci u pokretu nisu ostali doslijedni politici Stjepana Radia ve su istu izigrali itd.
Deava se da lijenika komisija unapred bez prisutnosti bolesnika odredjuju njihove
sposobnosti, na koji nain u bolnici zadravaju se zdravi ljudi dok u jedinici dolaze
bolesni.
Opunomoenik Sred. Dalm. podruja osvrui se na djelovanje pojedinih
reakcionarnih elemenata iz saveznikih krugova govori o njihovom ubacivanju parole, u
nae jedinice i narod, kako smo mi izolovani od saveznika i kako saveznike ne volimo.
Govorei o pojedinim anglofilskim elementima na ovom podruju iznaa kako se slue
parolama u narodu, da bi mi kad bi imali drugaiji stav naprama saveznicima, mogli
102
dobiti vie hrane nego inae. Govorei o saboterstvu u lijenikim krugovima navadja
primjer kako je u poslijednje vrijeme u Splitskoj bolnici izvreno masu amputacija, ma da
je u istoj bilo lijekova kojima se ovaj broj mogao znatno smanjiti, ali su ga lijenici
navodno tek sada pronali.
Opunomoenik dubrovakog podruja uzimajui rije najprije iznaa sa
politikog gledita pregled teren ovog podruja, gde rad HSS-a. je daleko vei nego u
bilo kojem drugom podruju ove Oblasti. Zatim iznaa konkretno djelovanje ove
organizacije i pojedinih lanova iste, te kao najaktivnijeg u ovom kraju iznosi Marka
Bakia, koji je svojom propagandom uspio, da ak iz naih jedinica mobilie jedan dio
ljustva za "kamiare". Zatim iznaa rad OZN-e ovog podruja i navadja sluajeve
otkrivanja dvaju reakcionera u Komandi mjesta Peljeac, kao i pronalazak ustakog
pijuna koji je u Komandi mjesta Korula bio zaposlen kao pisar
Opunomoenik Kninskog podruja pored stanja na ovom podruju kod masa na
koje je utjecaj reakcije raznih boja daleko vei bio od naeg, do naeg dolaska na ovaj
sektor, gdje se stanje znatno popravlja - osvre se u kratkim crtama i na ostale probleme,
koji su identini sa onim kod ostalih podruja i jedinica.
Opunomoenik Dopunskog bataljona uzimajui rije govori o ljustvu koje
sainjava ovaj bataljon, a. koje je u ogromnoj veini do zadnjih dana aktivno radilo za
neprijatelja, te sa neprijateljski nazorima dolo u nau jedinicu i te nazore svojim stavom
pronosi i na ostatak ljustva u ovom bataljonu. Delegat naglaava stalni pridolazak novog
ljustva i u vezi s tim nepotpuno poznavanje same jedinice.
Opunomoenik Biokov. Neretv. podruja. Ovaj delegat iznaajui stanje i
probleme u ovom podruju bez veih izmjena od. ostalih izvjetaja opunomoenika
podruja, te osvrui se na rad neprijatelja u ovome kraju iznosi ubacivanje parole kojom
se je neprijatelj posluio zadnjih dana da su Englezi zauzeli Split, etnici Knin, a kralj
avionom doao u Beograd, kojoj paroli nasjedaju i civili. Govorei o pojaanom
dezerterstvu ljustva pri komandama mjesta navodi da je to zbog oportunizma, bojei se
da nebi prilikom rasformiranja Komandi mjesta doli u borbene jedinice i "ludo izgubili
glavu".
Opunomoenik Sred. Dalm. otokog podruja pored ostaloga iznaa djelovanje
pojedinih reakcionera iz saveznikih vojski, koje je u opadanju, zbog njihovog
svakodnevnog odlaska sa Visa.
Opunomoenik Aerodroma Zemunik-Pkabrinica govorei o I.S.-u iznaa kako
ovaj pokuava na razne naine preko svojih organa da dodje u dodir sa narodom a preko
ovoga sa domaom reakcijom. Iznaa sluaj jednog saveznikog oficira koji, govorei
pred civilima o etnicima, koje da je vidio u Italiji, izraava se vrlo povoljno, i nazivlje iz
"dobrim ljudima". Djelovanje I.S.-a osjea se i u prebacivanju engleskim brodovima u
inostranstvo pojedinih faista iz Zadra, od kojih se izvjestan broj ve uhvatio, a medju
kojima se nalaze i vei krvnici.
Govorei o naem ljudstvu zaposlenom u Aerobazi, delegat spominje dva-tri
domobranska oficira, nastrojena HSS-ovski, kao i neke aviatiare, koji su sa Visa ili na
kurs u RAF. a po svrenom kursu nisu se htjeli vratiti, ve ostali u RAFu dok ih baza nije
izvukla i uputila ovamo.
Zamjenik efa Otsjeka OZN-e VIII. Korpusa major Krstulovi uzima rije
naglaujui da neprijatelji iz inostranstva u svome radu imaju podrke kod udruene
domae reakcije, da I.S. u mornarici i vojsci NDH. itd. ima svoju mreu u kojoj rade
103
ljudi, a da ni sami neznaju da u istoj rade. Zbog ovog major Krstulovi naglaava potrebu
ispitivanja svakog novodolog iz NDH. u NOV. o radu i povezanosti. Ovo vie u vidu
informacije negoli u vidu istrage. Zatim podvlai kao ozbiljan politiki problem
djelovanje "kirpara" od kojih svaka grupa ima i svoje politiko obiljeje. Postoji indicija
da su Njemci, povlaei se iz Dalmacije ostavljali za sobom izvjesne grupe "kripara" sa
radio-vezom. Zatim major Krstulovi trai da plan svih prisutnih i u obte organa OZN-e
bude unitenje tih "kripara" u najbre moguem roku te da se isti do proljea potpuno
istrijebe. Pored ostaloga rad I.S.-a kod nas odraavao bi se u vrbovanju vojnika i ostalih,
to lanovi ove organizacije ine, pri emu su i uspjeli u manjoj mjeri da stvore
organizaciju ob. rada za I.S. Neto od ovoga je otkriveno, a ostatak lei na nama da
rasistimo, rekao je major Krstulovi. Dalmacija prestavlja vrata za ulazak raznih ob.
mrea u nau zemlju, pa i dalje, radi ega major Krstulovi naglaava naroitu panju i
solidnu mreu OZN-e u ovom kraju. Zatim se kritiki osvre na lo rad dosadanje ob.
mree, to proizlazi iz izlaganja samih delegata iz kojih se vidi, da mnoge stvari nisu
uoene s jedne strane, te neshvaanje Oznoski svoje dunosti idemo linijom manjeg
otpora, svari vie registrujemo i povrno svravamo, dok se manje unosimo u irinu
svakog pojedinog sluaja, radi ega ponovo ukazuje na potrebu vodjenja istrage do kraja.
Radi lakeg rada major Krstulovi preporua vodjenje dnevnika rada. Sve negativne
politike pojave trebamo uoiti i pronai pravilno uzroke istih. Pitanje rada OZN-e nije
pitanje jednog dana ve stalnog i upornog rada.
Uzima rije major Sekuli ef Otsjeka OZN-e VIII. Korpusa, stavljajui
primjedbu na proteklu diskusiju, primjeuje da se nije dovoljno istaklo bratstvo Srpskog i
Hrvatskog naroda, to je u svakom sluaju bilo potrebno. Zatim major Sekuli naglaava
i pojavu Trockizma i ako ne u velikoj mjeri, koji ide zatim da se ispovjeda kao nosioc
Marksizma, a u stvari razrovava nae vlasti itd. Naglaava naroitu potrebu posveivanja
panje ovakvim sluajevima. Zatim naglaava potrebu uvanja sebe od neprijateljske
propagande kojoj bi se moglo nasjesti, a to je jedanput ve bio sluaj prilikom sabotae
u ibeniku.
Jo gledamo stvari povrno, a nismo se udubili u iste do kraja, te na taj nain
ostavljamo pukotinu za vrata neprijateljskom radu.
ef III. Sekcije majo Ljuina uzima rije i ponovno iznaa povrnost u radu, gdje
se dogadjaji samo konstantiraju, a u drugim pak sluajevima ne reagira se u onoj mjeri, u
kojoj bi to trebalo. Zatim podvlai nepravilno razgranien rad, uz to neplanski i
neorganizovan. Nismo ivjeli u problemima jedinica, i ako su ovi svakog dana. iskrsavali,
a mi imali prilike da se angaujemo i uinimo mnogo, rekao je major Ljutina.
Zatim uzima rije komesar VIII. ud. Korpusa, koji pored ostalog kae:
"Zahvaljujui K.P. u Dalmaciji, loem uticaju HSS-a i rodoljubivosti naroda Dalmacije
na Korpus postao je udarni i to u pravom smislu rijei........... naporima naih boraca
oslobodili smo Dalmaciju. Bitke Knin-Mostar su uvodne bitke u one koje e doi. Nas
eku krupniji zadaci nego sada. Nas eka oslobodjenje zemlje i odlazak u inostranstvo. U
tim uslovima na rad treba i mora biti intenzivniji".
Potpukovnik Bulovi dobija rije i osvre se na vanost naega rada, te izmedju
ostalog primjeuje da se iz izlaganja vidi da je neprijatelj na bojnom i politikom polju
izgubio bitku, ali on pasti nee i init e sve da se spasi, to se spasiti dade. Na je
zadatak bratiti tekovine nae borbe rekao je on. Zatim p. pukovnik Bulovi istie
ogromnu panju nae Partije, koju je ova posvetila OZN-i, u ijem rukovodstvu mogu biti
104
samo komunisti koji e sa narodom i na elu naroda uvati steene tekovine borbe. Po
pitanju organizacije OZN-e p.pukovnik Bulovi istie kako ova nije konana i stalna, a to
zato, jer mi nemamo tradicija i moramo da se na naem radu uimo. Bilio je greaka i
objektivnih potekoa to je dovelo do iznesenog u diskusiji, da nismo u stvari ulazili do
kraja onako kako treba. Zatim p. pukovnik Bulovi prelazei u svom izlaganju na II.
taku dnevnog reda naglaava potrebu posveivanja naroite panje organizaciji mree u
vodu eti i bataljonu, emu treba pristupiti najenerginije. Najbolja forma organizacije
koja se je pokazala jeste organizacija rezidenata u bataljonu. Greka je to drugovi nisu
dovoljno shvatili dunosti rezidenta. Naglaava potrebu prelaenja organizaciji rezidenata
po bataljonima i to, 2, 3 i 4, u svakom bataljonu. Potrebno je da ovi budu vezani sa
brigadom... Rezident ete stvara mreu u eti, ali i pored toga Opunom. brig. mora
organizovati kontrolnu mreu, koja je direktno vezana sa Opunomostvom u brigadi...
Kad govorimo o organizaciji rezidenata, neemo biti ablonisti, iste emo postaviti
drugaije u Tenkovskoj brigadi, drugaije u jedinicama Narodne Obrane, a drugaije u
ostalim jedinicama, kako diktiraju prilike. Zatim p. pukovnik zahtjeva da se o
organizacionoj formi, rezultatima povjerenikog rada, rada rezidenata mnogo
prodiskutuje, da nam stvari budu jasne. Zatim se p. pukovnik Bulovi osvre na
pogrijeke pri postavljanju povjerenika, koje se je redovno trailo iz redova komunista,
to nije trebalo. U radu protiv neprijatelja moramo se sluiti svim srestvima koja ne idu
na tetu asti vojske i pokreta kao cjeline - takova srestva nama su dozvoljena. Zatim
govori o nedovoljnoj panji povjerenicima, dosljedno emu lo rad istih. Naglaava
potrebu unoenja se u stvari, i primjeuje da je povran dosadanji rad.
Sa povjerenicima i rezidentima moramo stalno i neprekidno raditi, davati im
konkretne zadatke, inae koristi nee biti.
Zatim p. pukovnik Bulovi ukazuje na goruu potrebu pravilnog i hitnog izdizanja
kadra, naglaavajui da isti vie neemo moi dobivati sa raznih dunosti komesara,
komandanata i ostalih, to je do sada bio sluaj. Istie potrebu najire naobrazbe naega
ljustva i dosljedno tome potrebu slanja na sve mogue kurseve naih rezidenata i
povjerenika. Govorei o izboru povjerenika podvlai da iste moramo imati svuda, medju
straom, u rovu, medju podoficirima i viim oficirima, na koji nain mrea biti od
najnieg do najvieg.
Osvrui se na izvjetaje primjeuje da drugovi nisu znali ocijeniti najvanije
momente koji su se zbili u vrijeme od jednog do drugog izvjetaja, te radi ablonskog
pisanja izvjetaja bilo je i ogromnih greaka.
Nije pravilno kada jedan drug kae: "Ja mislim da nisam poslat u jedinicu da
piem izvjetaje, nego da radim", jer za to nezna centar i nema pomoi NOVJ. Po
izvjeaju se cijeni rad. Naa organizacija nije organizacija sjaja a u tom smislu pisanje
izvjetaja predstavlja jedan od najvanijih problema.
Govorei o disciplini unutar naih organizacija naglaava ogromnu vanost iste i
istie potrebu, da ona treba da bude jednaka partijskoj disciplini kako bismo mogli
pravilno vriti sve zadatak. Govorei o nainu naega rad i dosadanjem radu, u borbi
proti pijuna i neprijatelja izmedju ostalog veli: "injenica da. ubijamo pijune, nije
garancija da nema jo mnogo pijuna... Neprijatelja moramo mrziti, ali voditi rauna na
koji nain!? U tom radumo imati svoj plan i nain. Nijedna naa ustanova nemoe da uoi
sve u jedinici ako nije na rad pravilno organizovan, o emu ovisi na uspjeh... U radu
105
smo nailazili na potekoe, ali na pojedinim sluajevima mi smo se uili i imamo jedno
poetno znanje."
Zatim govori o budnosti i uvanju da. se ne nasjedne neprijatelju. Drugovi
uoavaju rad neprijatelja na najnepogodniji nain za sebe, a za nas najpogodniji, dok
drugo, kad neprijatelj hvali nau borbu, je daleko opasnije. Medjutim ovo posljednje
drugovi nasjedaju bez da se ispituje prolost pojedinca, to dovodi do dezerterstva i
slino. Ovo su teki propusti, no obzirom na mladost organizacije ovo je primjer po kome
treba da. se uimo - rekao je p. pukovnik Bulovi.
Povodom. negodovanja pojedinih rukovodioca OZN-e na rad u istoj p. pukovnik
Bulovi izmedju ostalog kae: "Mnogi su vjerovali da je OZN-a ustanova kod koje e se
stei karijera, in itd. Medjutim takvi su, kad su doli do OZN-e, brzo oslabili i popustili,
jer kod nas vai samo rad. Poluiti uspjeh u radu moe onaj ko voli taj rad. Onaj koga ne
voli nee ivjeti sa problemima OZN-e, nee zadovoljiti i ne moe biti s nama... U radu
OZN-e birokracija je zloin, koji ne smije ni jednog momenta da se zadri."
U vezi odnosa OZN-e i taba p. pukovnik Bulovi spomenuo je i razjasnio to
pitanje na nain, da naa organizacija ne sainjava tab, ve da je to organizacija pri tabu
koja je tu za pomo ovom. Dodao je da je odnos naih drugova i tabova naprama OZN-i
onakav kakav je bio prije naprama ob. slubi.
Neki drugovi vjeruju da e na sitnicama koje preuveliavaju postii autoritet, to
nije tano. Ovo se moe postii samo neumornim radom, kojim emo uvjeriti na tab da
smo mi u stanju pravilno uoiti pojedine sluajeve. Kad naa postavka bude vrsta onda
e na ugled doi na ono mjesto, koje mu pripada.
Potpukovnik Bulovi skree panju na formu pri hapenju, kojoj treba posvetiti
panju. Jednako tako pored ostalog naglaava radi pravilnog funkcionisanja rada potrebu
dobro kancelarije sa dovoljnim brojem kancelarijskog osoblja.
Oficir treba da bude skroman. Ljubav prema drugovima, a mrnja prema
neprijatelju nama su najblie svojstvena, rekao je p. pukovnik Bulovi.
Na koncu p. pukovnik Bulovi upozoruje prisutne delegate, da o svakom
povjereniku vode dovoljno rauna, te napominje da lice zaposleno u OZN-i ne moe lako
odstupiti od posla OZN-e, pa makar ono bilo premjeteno bilo kuda, radi ega je potrebno
za sluaj premjetanja povjerenika obaviestiti OZN-u dotine jedinice da je odnosno lice
bio povjerenik u odnosnoj jedinici.
Po drugoj taci dnevnog reda i izlaganju p. pukovnika Bulovia otpoinje
diskusija, koja se veinom sastoji od pitanja razjanjenja u pojedinim sluajevima kod
organizacije mree u jedinici.
Drug Glavina iz dubrovakog podruja postavlja pitanje dali za povjerenika pri
Komandi mjesta moe znati najpovjerljiviji lan Komande, nato dobiva pozitivan
odgovor.
Drug Bregovi iz XII. brig. XXVI. div. iznosi potekoe pri postavljanju
povjerenika u jedinici, zatim povodom referata p. pukovnika Bulovia iznaa nepravilan
stav taba prema lanovima OZN-e.
Kapetan Trkulj iz V. brig. XIX. div. povodom izlaganja p. pukovnika Bulovia
naglaava potrebu organizacije dobre kancelarije.
Drug Dami iz IV. brig. IX. div. obzirom na vei broj rezidenata trai razjanjenje
dali je potrebno da se ostave rezidenti u bataljonu i eti, nato dobija odgovor da su svi
rezidenti za bataljon, odnosno da svi skupa preuzimaju posao koga je do sada vodio
106
bataljonski rezident. Drug Dami smatra na temelju iskustava u radu da je praktinije

imati jednog rezidentu u bataljonu nego vie njih.
Drug Tomi iz I. brig. XXVI. div. iznaa injenicu da je dosadanji rezident
bataljona vrio dunost rezidenta pored glavne dunosti koju je imao u bataljonu zbog
ega mu je i sam rad u OZN-i bio sporedan.
Drug Marinkovi iz XIV. brig. XIX. div. zastupa miljenje da je za rad podesniji
vei broj rezidenata u bataljonu, dok se drug Boinovi iz XI. brig. XXVI. div. ne slae s
njegovim miljenjem ve smatra da je povoljnije imati jednog rezidenta za cijeli bataljon.
Ponovno preuzima rije p. pukovnik Bulovi, koji pored ostalog naglaava
abloniziranja naih drugova u radu, to nam se krvavo osveuje, a to se vidi iz izlaganja
gdje se je stvar povjerenika-rezidenta ispunila ablonski, pa su se na te dunosti postavili
za rezidente drugovi, koji imaj svoju odredjenu dunost.
Drug imunovi iz IX. brig. XX. div. smatra da je za rad u bataljonu potreban
vei broj rezidenata. Njegovo miljenje dijeli i opunom. III. prekomor. brigade.
Major Toplak iz XIX. div. naglaava potrebu solidnog uredjenja mree, koja se je
u radu do sada potpuno ablonizirala. Na izlaganje p. pukovnika Bulovia izlae da je
upotreba neprijateljskih elemenata za odgovarajue sluajeve pokazala se uspjena.
Iznaajui potekoe u izdizanju kadra zbog prekomande, izbacivanja itd. istie potrebu
da svaki na dolazak u bataljon treba da bude pronalazak novih snaga za idui rad.
Navadja tetnost openitih upustava povjerenicima i iznaa potrebu davanja konkretnih
zadataka istima.
Drug Vojnovi VI. brig. XIX. div iznaa potrebu upoznavanja naih tabova o
pravom zadatku OZN-e u jedinicama.
Drug Masadi iz Dopunskog bat. iznaa sluajeve koritenja kanjenika za
povjerenike to se je pokazalo uspjeno.
Drug Novakovi iz XX. div. prenaa iskustvo biranja povjerenika po materiji to
se je kod njega pokazalo uspjeno.
Drug Gledja iz Aerobaze ponovno ukazuje na potrebu objanjavanja naim
Komandama i tabovima svrhu OZN-e u jedinicama.
Major Ljutina uzimajui rije iznosi krutost drugova i abloniziranje te vrlo malu
samoinicijativu istih, to proistie iz njihovog izlaganja. Pitanje rezidenata u bataljonu ne
mora biti jednobrazno. Ovo urediti kao i sa povjerenicima tj. po konkretnoj potrebi, koju
je mogue uoiti samo dovoljnim poznavanjem jedinice. Naglaava potrebu razlikovanja
politikih neprijatelja i onih koji nisu povezani s nikim, a mogli bi se naknadno povezati,
jer nisu nai prijatelji.
Potpukovnik Bulovi uzimajui rije naglaava potrebu pojaanog rada u V.
prekomor. brigadi.
U vezi odnosa tabova i njihove pomoi nama kao i na ugled pred tabom zavise od nas
samih. Naglaava potrebu objanjavanja naeg poloaja tabu.
Po pitanju sabotae p. pukovnik Bulovi podvlai da moramo osjetiti da je
sramota da se u naoj jedinici deava sabotaa a mi za to da ne znamo.
U naem daljnjem radu zadaci koji su pred nas postavljeni su ogromni. Od naeg
rada ovisi da li e sloboda za koju se borimo biti onakva kakvu mi hoemo, rekao je p.
pukovnik Bulovi. Zatim naglaava ogromnu odgovornost koju preuzima na sebe svaki
lan OZN-e.
107
Major Krstulovi preuzimajui rije podvlai potrebu pojaanja legalnih centara,

kojim nainom bi se smanjio rad ilegalnih i na taj nain sauvala konspiracija. Na ovaj
nain ulo bi se i u probleme u jedinici. Povjerenici su najvei posao u organizacionom
pitanju OZN e. Zatim primjeuje da nebi trebalo da prevlada miljenje da neorganizovani
ljudi mogu biti uzeti svugdje u povjerenike. Naglaava potrebu uzdizanja kadra od naih
povjerenika. U vezi odgovornosti organa OZN-e naglaava da je ona isto toliko velika,
koliko odgovornost jednog komesar ili komandanta u sluaju nebudnosti.
Naglaava da rukovodioci treba da budu dobri, jake politike svijesti i dobri
vojnici, jer emo na taj nain uoavati nepravilnosti.
OZN a mora biti oi i ui svega to se deava.
Nastavak 2.III.45.
Major Ljutina preuzimanjem rijei trai da se diskusija po drugoj taci dnevnog
reda nastavi.
Potom uzima rije Opunom. Splitskog podruja, koji ukazuje na potrebu
poveanja Opunounomostva u podrujima radi pravilnijeg rada s povjerenicima.
Major Ljutina ponovo uzima rije i primjeuje da se u diskusiji najmanje dotaklo
podruja, i ako je to najprea naa dunost obzirom da se ona nalazi u gradovima. Sektor
rada podruja je ogroman i sloen, medjutim na nain pojaavanja Opunomostva,
neemo moi stanje izmijeniti. U bolnicu treba da dodje struno osoblje koje je sada
gotovo sve novo, jer su stari drugovi na drugim dunostima. U ovom sluaju trait emo
ovjeka iz njihove sredine za povjerenika. Zatim naglaava potrebu naeg rada u
bolnicama, vojnim ustanovama i punktovima, gdje treba da se angauju pored onih iz
podruja i drugovi iz operativnih jedinica.
U Dopunskom bataljonu ima ljudi koji su bili ili po strani NOP-a, ili radili za
neprijatelja, gdje treba da se do kraja unesemo u stvari, ispitamo do kraj svakog ovjeka i
na taj nain uinimo ono to se od nas trai - kazao je major.
Drug Maji iz X. brig. XX. div. samokritiki se osvre na rad Opunomostava sa
povjerenicima i kao dokaz tome navadja da njegova direktna mrea radila bolje od
rezidentske, to je u svakom sluaju dokaz nedovoljne pomoi istima. Zatim je dodao da
se boji da emo se poveavanjem broja rezidenata u bataljonu rasplinuti.
Potpukovnik Bulovi uzima rije i primjeuje povodom izjave druga Majia o
rasplinjivanju kod poveanog broja rezidenata, da rezidente trebamo imati kao redovne
povjerenike, u kom sluaju neemo misliti da je to potekoa u poslu.
Opunom. iz Artiler. brig. iznosi rad povjerenika u jedinicama i nain aktiviziranja
istih kao i dva sluaja otkrivanja neprijatelja bez povjerenika.
Major Ljutina govori o sluenju provokacijom navodei da treba voditi rauna
gdje i kada emo se sluiti istom, u vezi ega Opunom. IV. brig. IX. div. iznosi praktian
sluaj takvog rada kod Mostara.
Opunom. IX. brig. XX. div. imunovi iznosi sluajeve rada gdje su oni koji po
kazni dolaze u jedinice intelektualno jai nego svi ostali u eti i takove obino uzmu u
etu za kancelariju, iznosi potekoe u postavljanju pratioca i potrebu postavljanja jaih
ljudi.
Potpukovnik Bulovi u vezi toga primjeuje, da se treba sluiti sa bistrim ljudima,
a ako ih nema onda je stvar da preko povjerenika rukovodi s njegovim praenjem.
Takodjer iznosi da rjenik treba podesit naoj borbi kao npr., da jednom etniku ne
dolikuje nacionalni naziv Srbin ili da jednom ustai ne dolikuje nac. naziv Hrvat.
108
Takodjer napominje u vezi iznoenja Opunom. Koa-a, da treba budno paziti na

povjerenike koji se unapred ogradjuju, i da se treba uvati da dotini ovakvim
ogradjivanjem nebi koristili nas, a ne mi njega.
U vezi odgoja povjerenika koji su slabiji Krstulovi primjeuje, da treba
izbjegavati ope zadatke koje on nije kadar da savlada, a potom prelazi po pitanju
izvjetavanja.
Zatim se prelazi na 3. taku dnevnoga reda:
Dosadanji rad i zadaci
O radu i nedostacima govori major Ljutina prikazujui da smo se trudili i radili,
da je bilo i korisnih rezultata. Najvea je greka da. smo se angaovali po pitanju opih
nedostataka kod rukovodioca i u jedinicama. Primjeuje se, da smo se vrlo malo
angaovali po pitanju hvatanja i pronalaenja ljudi koji rade za neprijateljske ob. slube
kao I.S. O politikim neprijateljima u naim jedinicama, koji su za sada neaktivni nismo
poveli rauna. Imali smo nekoliko sluajeva koji su nam otkrili rad I.S. i GESTAPO-a.
Za na budui rad je najvanije da se ne ponavljaju stare greke i da se unesemo i
prostudiramo u ovaj sastanak i diskusiju.
Prvi najvaniji zadatak za na budui rad je provjeravanje i upoznavanje ljudi kao i
povezivanje u radu s II. Sekcijom.
Drugi na vaan zadatak je pravilno i na vrijeme rijeena organizaciona legalna i
ilegalna mrea. U budue organizaciono pitanje, a naroito pitanje legalnih organa nae
mree treba odmah rjeavati i upotpunjavati. U rjeavanju pitanja ilegalne organizacione
mree bilo je potekoa, a to je zbog toga to su se drugovi osjeali kao izvrni organi, a
ne kao rukovodioci, a ako su i rjeavali to pitanje onda su ga rjeavali bez veze se ostalim
organizacionim pitanjima. Kroz izvjetaje se je pokazalo, da je administracija jedno od
najbolnijih pitanja, a zapaeno je da su mnogi od rukovodioca OZN-e u jedinicama bili u
isti mah i kuriri i pisari i rukovodioci. Izvjetaji koji su dostavljani najee nemaju
medju sobom veze i nijesu u vezi sa kartotekama. Vano je stvoriti planski rad i
raspodjelu rada. Zapaeno je u poslu aljkavost /sluaj u XIX. div./ gdje se je pojavila
kradja peata za pravljenje objava, a kroz izvjetaje nije nita o tome reeno niti javljeno.
U vezi pitanja odnosa sa tabovima, pravilan odnos treba da se sastoji u tome da
nam tabovi dadu /prue/ sve ono to nam je potrebno za rad, a sva pitanja i pojave u vezi
sa tabom rijeavati na partijskim sastancima. Po pitanju smjetaja organa OZN-e
trebamo se sami smestiti, a ne da tab vodi o tome rauna. Neobino je potrebno ivjeti u
svim problemima jedinice i predvidjati dogadjaje kao npr. za vrijeme pokreta, kako bi se
na osnovu predvidjanja mogli unapred upozoriti povjerenici. Ekspeditivnost i
odgovornost u radu pojaati. Pokazalo se je, da u jedinicama nevezanim tijesno za
glavninu kao to su komore i sl. ima neprijatelja koji rovare, a koje nismo dovoljno
kontrolisali.
Do 15.III.45. potrebno je provjeriti i dostaviti elaborat sumnjivog intendantskog
kadra. Do 15.III.45. sastaviti elaborat za sve bive neprijateljske oficire koji su doli iz
neprijateljskih jedinica.
Do 15.III.45 dostaviti elaborat za sve sumnjivo ljekarsko osoblje.
Do 15.III.45. dostaviti elaborat za sve sumnjive osobe u pritabskim jedinicama.
Poslije toga major Krstulovi proitao je upute za istraivanje.
_____________
109
Kopija, strojopis
Hrvatski dravni arhiv, f. 1491, OZN-a za Hrvatsku, kut. 35., 11.3.1, 30/65
10.
5. oujka 1945.
Izvjee III. odsjeka OZN-e za oblast VIII. korpusa III. odsjeku OZN-e
za Hrvatsku
_____________
[...]216
III. SEKCIJA OZNE
OBLASTI VIII. KORPUSA
OZNE ZA HRVATSKU
Broj 313 dne 5.III.45217
III Otsjeku Odeljenja Zatite Naroda za
Hrvatsku218
Prije povlaenja Njemaca sa sektora Dalmacije na istom sektoru se je nalazilo oko 56000 domobrana, ustaa i etnika, i to veim dijelom domaih. Na sektoru Imotskog se
nalazilo 3-4000 ustaa i domobrana, na sektoru Sred. Dalmacije, Sinj, Dicmo, Drni se je
nalazilo oko 3000 ustaa i domobrana. Na sektoru Knina, Kosovo Polje se je nalazilo oko
3000 etnika veinom Kosovljana. Na sektoru Sjev. Dalmacije se je nalazilo oko 600
ustaa i oko 1300 etnika /oko Velebita/.
Tako pred samo oslobodjenje Dalmacije se je nalazilo na cijelom sektoru oko 11000
ustaa, domobrana i etnika, preteno domaih.
Do samog oslobodjenja Dalmacije se je nalazilo ukupno oko 60 dezertera iz NOV., koji
su se krili oko svojih kua.
Nekoliko mjeseci prije oslobodjenja, neprijatelj pod rukovodstvom istaknutih ustakih
oficira /Maekovaca/ je zapoeo sa organizovanjem tzv. "zelenog kadra", koji je bio baza
za sakupljanje dezertera iz NOV. i tako pred oslobodjenje Dalmacije na sektoru
Imotskoga se je nalazilo oko 80 do 100 takovih bandita.
Pri oslobodjenju Dalmacije, vei dio bandita se povukao sa okupatorom i bio uniten,
zarobljen. Tako na sektoru Sinja, Dicma i Drnia je uniteno i zarobljeno oko 2000 ustaa
i domobrana. Na sektoru Imotskog je vrlo mali broj istih stradao, veina se je povukla na
sektor Hercegovine.
U borbama na Kninu i Sjev. Dalmaciji veliki dio etnika je bio razbijen i pobjegao na
svoj sektor u planine.
Tako neposredno po oslobodjenu Dalmacije se je na sektoru Sjev. Dalmacije nalazilo oko
130 etnika i oko 80 ustaa, koji su u poetku ivili i krili se pojedinano i u manjim
216
Zvijezda petokraka.
Peat.
218
Nadopisano rukom.
217
110
grupama, ali s vremenom se grupiu i poimlju da organizovano ive i djeluju. Isti ire
svoj uticaj na narod i postaju baza za sakupljanje vojnih neposlunika i dezertera iz NOV.
I tako kroz kratko vrijeme broj istih se je poveao. Do polovine XI. mjeseca na tom se je
sektoru nalazilo oko 100 vojnih neposlunika i 80 dezertera iz NOV. Poetkom XII.
mjeseca na tom se sektoru nalazilo oko 200 organizovanih etnika pod rukovodstvom
Obrada Bianka, na sektoru Velebita, zatim oko 120 ustaa, 130 dezertera iz NOV. i oko
180 vojnih neposlunika.
Da 1. januara 45. jedinice Narodne odbrane na tom sektoru su uhvatile oko 140 ustaa,
etnika i dezertera, dok ih je 25 ubijeno, medju njima nekoliko istaknutih /Stegnai
poznati etniki vojvoda/.
Unitavanjem i hvatanjem istih, rukovodila je OZN-a u sporazumu sa opunom. bataljona
Narodne Odbrane. Unitavanje istih najvie je doprinijela organizacija obavjetajaca na
terenu, ponajvie pri Odborima, i zatim ubacivanje naih povjerljivih boraca /u vidu
dezerterstva/ medju neprijatelje ili na njihov teritorij.
Tokom januara jedinice Narodne Odbrane izvrile su 24 akcije protiv takvih, kroz koje
vrijeme je uhvaeno 210 ustaa, etnika, dezertera i vojnih neposlunika. Uslijed velikog
broja dezerterstva iz XIX. divizije u zadnje vrijeme broj se penje na oko 200 i zadnjom
mobilizacijom prebjeglih u umu oko 120.
Na sektoru Kistanja, Knina i Drnia nalazilo se je 380 ustaa, etnika, dezertera i vojnih
neposlunika, veina ih se krila pojedinano oko svojih kua osim to su u Drniu
djelovale 2 ustake bande po 5-6 ljudi.
U zadnje vrijeme na sektoru Knina se pojavio poznati etniki vojvoda Bogunovi Brane,
s namjerom da na tom sektoru organizuje etnike bande. Aktivnou naih jedinica, na
tom sektoru uhvaeno je 90 a ubijeno 15 etnika, pa je i sam Brane Bogunovi uhvaen
/koji je izvrio samoubijstvo u Splitskom zatvoru/. Broj etnika na tom sektoru se
danomice mjenja, bie ih sada jo oko 80.
Na sektoru Vrlike se po oslobodjenju Dalmacije nalazilo oko 120 etnika, ustaa i
dezertera, taj broj se je poveao sa jo 80 dezertera kroz zadnjih mjesec dana. U zadnje
dvije akcije jedinice Nar. Obr. uhvatile su na tom sektoru 98 ustaa i etnika, dok su se
preostali prebacili u Bosnu. Pojavilo se je novih 70 dezertera iz Vrlikog odreda /XX.
divizija/.
U samom poetku jedinice Nar. Obr. izvrile su nekoliko akcija na takve bande ali uvijek
bez uspjeha, jer su imali pogodan teren i dobru ob. slubu, ipak postavljanjem nonih
zasjeda uspjelo je nekoliko ih pohvatati, od kojih se dobilo potrebita obavjetenja.
Na sektoru Sinj /Kamenica/ Dicmo, Mosor, po oslobodjenju bilo je oko 90 ustaa i
dezertera, koji broj se je poveao za jo 120 dezertera iz XX. div. od kojih je uhvaeno
oko 45 dok su se ostali prebacili na sektor Buko Blato, Bilo Polje.
U saradnji sa Bosanskom Nar. Obr. izvrene su dvije akcije na iste, pa je daljnih 30
uhvaeno i sada se na tom sektoru nalazi oko 60 dezertera.
Na sektoru Imotskoga, Biokova po oslobodjenju Dalmacije bilo je 5-6 organizovanih
bandi koje su kroz mjesec dana ubile 14 to odbornika to naih simpatizera. Osim ovih
bandi koje su brojale oko 160 naoruanih ustaa bilo je na tom sektoru oko 300 dezertera
i vojnih neposlunika, te je do 1.II. o.g. uhvaeno njih oko 150. Prisustvom veeg broja
nae vojske na tom sektoru, te poetak borbe na irokom brijegu nagnalo je iste da se
povuku zajedno sa Njemcima, ali padom irokog brijega i Mostara moral ovih je znatno
111
pao i u zadnjih 20 dana prijavili su se oko 70 za radove na isuivanju Imotskog polja.

Sada se na tom sektoru se nalazi oko 20 aktivnih bandita i oko 80 dezertera.
Na sektoru Konavlja /Dubrovnik/ po oslobodjenju bilo je oko 40 ustaa i dezertera, taj
broj se je u zadnje vrijeme poveao sa dezerterima iz II. Dalm. brigade jo oko 60 njih, te
je u zadnja dva mjeseca uhvaeno oko 70, ali su jo uvijek dosta jaki, jer imaju podrku u
narodu, pa ipak su i ovi poeli gubiti moral, jer ih se u zadnje vrijeme dobrovoljno
predalo oko 20.
Ovakvo stanje na terenu Dalmacije bilo je zakljuno do 15.II.45.g. koje se je sada
izmjenilo naroito na sektoru june Dalmacije poslije oslobodjenja Mostara.
M.P.219
Rukovodioc III. Sekcije OZN-e:

major:
P. Ljutina [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopisa
Hrvatski dravni arhiv, f. 1491,OZN-a za Hrvatsku, kut. 35, 11.3.3., 30/65
11.
6. travnja 1945.
Dopis OZN-e za oblast VIII. Korpusa Vojnom sudu VIII. Korpusa o

dostavljanju krivinih prijava i prijepisa zapisnika sasluanja don Jurja
Franievia, don Marjana Gudelje i fra Vice Rosandia
_____________
ODSJEK ZATITE NARODA
ZA OBLAST VIII. KORPUSA
BR. 804/45 6-IV-1945
VOJNOM SUDU VIII. KORPUSA
SPLIT
Dostavljamo vam krivine prijave i prepis sasluanja proti Franievi don Jurja,
don Marjana Gudelje i fra Vice Rosandia te fotografiju pisma upuenog potpukovniku
Markoviu. Imenovane emo vam uputiti sutra 7-IV-1945.
219
Okrugli peat: Otsjek zatite naroda za oblast VIII Korpusa N.O.V.J. III. sekcija (u sredini zvijezda
petokraka).
112

ef odsjeka:
Major
_____________
Kopija, strojopis
12.
19. travnja 1945.
Korespodencija OZN-e i Sekcije za ratne zarobljenika o Viniciju Lagu

_____________
M.P.220
ODJEL UNUTRANJIH POSLOVA

Oblasti Dalmacije
Sekcija za ratne zarobljenike
Broj: 306/46 dana 19.IV.1946. god.
ODJELJENJU ZATITE NARODA

Srednje Dalmacije
Split
U vezi Vaeg dopisa broj 2592/46. od dana 1.III.1946. god. izvjetavate se da se
italijanski ratni zarobljenik LAGO dr. VINICIO, ne nalazi medju zarobljenicima naih
zarobljenikih logora.
Smrt faizmu Sloboda narodu
M.P.221
ef sekcije porunik
... [v.r.]
/Buljan Mate/
220
221
Peat OZN-e za Dalmacija, br. 636/46, 21. IV.1946.

Peat Komande splitskog vojnog podruja, Sekcija za ratne zarobljenike
113
___________________________________________________________
392/46222
Split 26/II-46
OZN-i Srednje Dalmacije
SPLIT
Od OZN-e za Hrvatsku primili smo sljedeu cirkular depeu:
Treba najhitnije pronai ratnog zarobljenika, Talijana Lago dr. Vinicio, talijanski
porunik koji je nosio partizansko ime Bertoli-Giani fu Enea. Bio je oficir za vezu sa
britanskom misijom u Bariu, puten je kao padobranac novembra 1944 god. kod Udina,
borio se kao partizan do maja 1945 god. Zaruio se sa jednom djevojkom iz Slovenije.
Navodno je tuma u nekom logoru Slovenije ili Hrvatske. Provjerite da li je na vaem
okrugu i izvjestite.
OZN-a Hrv.
M.P.223
Za Centar:
... [v.r.]
/Markovi/
M.P.224
Logoru Trogir, Solin i Firule na provjeru
i Sekciji za ratne zarob. Firule.225
___________________________________________________________
KOMANDA
ZAROBLJENIKOG LOGORA FIRULE
BROJ 163/46
SPLIT, dana 6.III.1946.god.
784/46226
ODJELJENU ZATITE NARODA,

OZNA za Srednju Dalmaciju
222
Nadopisano rukom
Peat OZN-e za Hrvatsku, Centar za Dalmaciju
224
Peat OZN-e za srednju Dalmaciju, br. 2592, 26.II.1946.
225
Nadopisano rukom
226
Nadopisano rukom
223
114
SPLIT
U vezi Vaeg akta br. 2592/45 od 1.III.1946. izvjetavamo Vas da se zarobljenik
LAGO Dr. VINICIO ne nalazi u ovom logoru.=
Smrt faizmu Sloboda Narodu!
Politkomesar, kapetan:
/KORDI ROKO/
... [v.r.]
M.P.227
Komandant, st. vodnik:

/ARI ANTE/
... [v.r.]
M.P.228
_____________
Izvornik, strojopis
Dravni arhiv u Splitu, f.409, SUP za Dalmaciju, kut. 168
13.
13. lipnja 1945.
Upute Oblasnog NOO-a za Dalmaciju o postupku prema povratnicima

_____________
OBLASNI N.O.O ZA DALMACIJU
Upravni Odjel
II. odsjeku229
Broj: 1638/45
13. juna 1945.
Predmet: Povratnika u Dalmaciji, postupak
OPUNOMOENITVU OZN-e
za Srednju Dalmaciju
Split
227
Peat Komande zarobljenikog logora

Peat OZN-e za srednju Dalmaciju, br. 2592/45, 7.III.1946.
229
Nadopisano rukom
228
115
U prilogu dostavljamo vam raspis ovog Odjela broj: 1638/45 od 10. juna
tg. u predmetu postupka sa povratnicima u Dalmaciji sa izvjetajem, da smo jedan
primjerak ove okrunice dostavili OZNI Centar za Dalmaciju.
M.P.230
Po odobrenju proelnika,
Naelnik:
...231 [v.r.]
M.P.232
_____________________________________________________________
Oblasni N.O.O. Dalmacije
Upravni odio
Broj: 1638/45.
10. juna 1945.
Predmet: Povratnika u Dalmaciji postupak
Svim:
Okrunim NOO-ima
Gradskom NOO-u Split
Upravnim odjelima
u Dalmaciji
Po oslobodjenju teritorija Hrvatske, kao i ostalih krajeva nae zemlje, vraaju se mnogi
natrag u Dalmaciju. Mnogi od ovih nastojatie da se na ovaj nain barem privremeno
izvuku od kazne i kontrole naih narodnih Vlasti. Skoro svih pak dolaze sa velikim
iznosima novca. Potrebno je stoga voditi strogu kontrolu nad svim putnicima, koji dolaze
iz Hrvatske i ostalih krajeva nae zemlje, u svakom pogledu.
Na svim cestovnim prilazima u ovoj oblasti, Narodna obrana, preko svojih organa,
organ iziratie kontrolu svih putnika, koji dolaze kamionima i ostalim prevoznim
sredstvima. Ta kontrola treba da se sprovadja u djelo na cestovnim prilazima tj. prije
nego kamion ili ostalo prevozno sredstvo udje u pojedina nastanjena mjesta u Oblasti,
kojima bi se pitnici mogli iskrcati.
Na takovim prilazima e se zaustavljati svaki kamion i ostalo prevozno sredstvo i
narediti svim putnicima da se iskrcaju bez obzira na propusnice. Tu e se odmah izvriti
lini pretres svakog pojedinog putnika povratnika, kao i njegove prtljage. U koliko bi
ovakava postupak koio redovno odvijanje saobraaja, sa istim prevoznim sredstvima i
putnicima poslati e se sprovodnik do okrunog centra OZN-e /sabiralite/.
230
Peat Oblasnog NOO za Dalmaciju, Upravni odio

Potpis neitak
232
Peat OZN-e za srednju Dalmaciju, br. 881, 16.VI.1945.
231
116
Svi putnici koji stiu biti e otpremani u sabiralita, koja okruni centri OZN-e ve
imaju organizirana, u kojima e se sprovesti potrebi pretresi i izvidi.
Ona lica koja ne budu politiki ili inae sumnjiva, organi OZN-e putati e ih na
slobodu time, to e im dati 200.000 kuna na raspolaganje za njihovu upotrebu, a ostali
novac i materijal, koji je kod njih pronadjen i nije im potreban zadrati e se. Na zadrani
novac, materijal itd, izdavati e se potvrda.
Za ona lica, za koje OZNA po iznosu novca ili po ostalim sumnjivima predmetima kao:
zlatnina, satovi, srebrenina, odjela itd. , koja su pretresom pronadjena, ustanovi da bi ta
lica mogli biti verceri, crnoberzijanci ili ratni bogatai, takova lica sa zapisnikom o
presluanju i pronadjenim materijalom i novcem, upuivati Okrunim NOO-ima
Upravnim odjelima na postupak. Okruni N.O.O. Upravni odjeli e nakon obavljenih
izvida i poslije nego to ustanove na koji je nain to lice dolo u posjed pretresom
pronadjenog novca, predmeta ili materijala itd., isto lice predati Narodnim sudovima na
postupak ili pak pustiti na slobodu. Ukoliko se ustanovi da je kod njega pronadjena roba,
novac itd. Legalnim putem steena. Prilikom putanja ovakovih lica na slobodu, izruiti
im samo 200.000 kuna i potrebnu robu, a ostatak novca predati financijskom odjelu
dotinog Okrunog NOO-a na pohranu. Oduzeta roba, materijal, predmeti ili sl. Imadu
se predati odjelu Trgovine i opskrbe na raspolaganje. Na oduzeti novac, predmete,
materijal itd. Imade se izdati potvrda.
Budui je ve do sada stiglo mnogo osoba, koje su se provercavale bez ikakove nae
kontrole, vjerojatno e i pored ovakove dananje nae kontrole mnogo od njih u budue
provercovati, to putem mjesnih NOO-a, treba odmah ustanoviti koje je sve stigao, i
ukoliko nije nad njime izvrena kontrola tj. nije proao kroz sabiralite, izvriti pretres i
postupati kao i sa onima koji tek sada dolaze tj na gore navedeni nain. Ovako postupati i
u budue za svakog onog povratnika za kojeg se ustanovi da nije proao kroz sabiralita.
U sprovodjenju ovoga posljednjeg treba angaovati Narodnu Miliciju.
Medju svima onima koji se vraaju biti e vjerojatno i onih koji treba da odgovaraju za
svoj rad pred sudom za zatitu nacionalne asti Hrvata i Srba u Hrvatskoj, pa je radi toga
potrebno hitno pristupiti prikupljanju podataka i upuivati takav istrani materijal Javnom
tuiocu za vae okruje, a da bi ih stigla zasluena kazna.
Sva ona lica, ija godita potpadaju pod mobilizacija /rodjeni 1927-1900 ukljuivi oba
godita/, a nee odgovarati pred vojnim, gradjanskim ili sudoma za zatitu Nacionalne
asti, a zdravi su OZN-a e ih odmah upuivati u jedinice. Sva ona lica koja su ranije
stigla, a nee odgovarati pred gore spomenutim sudovima Okruni NOO-i, Upravni odjeli
e isto ovako postupati, tj. upuivati na raspored Komandi Podruja ili Grada. Radi
popunjavanja podataka u mobilizacijskim spiskovima, Upravni odjeli sporazumjevati e
se sa centrom OZN-e radi onih lica, koja OZN-a bude upuivala u jedinicu.
Radi upoznavanja sa radom lica povratnika u mjestu njegovom dosadanjeg boravka,
potrebno je da svi NOO-i na ijem se podruju povratnik nastanio zatrae podatke od
onog NOO-a, na ijem je podruju povratnik boravio, kako bi kasnije mogli preduzeti
potrebne mjere.
U Dalmaciju stizavati e i pojedine osobe iz drugih mjesta van teritorija obkasti
Dalmacije sa namjerom da ive, prikriveno i da na taj nain izbjegnu kazni za svoj
protunarodni rad. Radi toga treba naroito pojaati kontrolu u svim mjestima i ovakovim
licima izdavati dozvolu boravka tek tada, kada se ustanove opravdani razlozi za njegov
117
boravak u tom mjestu i kada se odbiju podaci od njegovog zaviajnog mjesta, odnosno
onog mjesta gdje je boravio u toku ovog oslobodilakog rata.
Poto je Narodna Milicija bila angaovana na pojedinim prilazima gradu to u
sporazumu sa jedinicama N. Odbrane im ona preuzme kontrolu povucite Miliciju sa
te dunosti. Sa ovim je upoznat tab Brigade Narodne Odbrane, a preko njega i njegove
jedinice, kojima je gornje stavljeno u dunost.
Preko organa Narodne Obrane ili preko OZN-e treba da imate taan uvid na broj lica,
koja su u toku jednog dana stigla i da nas o tome redovito u dnevnom raportu izvjetavate
putem telefona ili depea ukoliko telefonske veze nema.
Radi sprovadjanja gornjega u ivotu poveite se sa Okrunim centrima OZN-e i
jedinicama Narodne Obrane, stime, da se ovo sprovadja u ivot tano i najhitnije.
Smrt faizmu sloboda narodu!
Proelnik:
/N.Rapani/s.r.
Pretsjednik:
/Vice Buljan/s.r.
_____________
Izvornik, strojopis
14.
16. lipnja 1945.
Organizacijsko izvjee OZN-e III. za Hrvatsku upueno naelniku

OZN-e za Hrvatsku o ustrojavanju taba za zarobljenike za Hrvatsku
_____________
III. ODSJEK
ODJELA ZATITE NARODA ZA HRVATSKU
Povjerenitva za narodnu obranu NKOJ
Broj 746/45-11
16. VI. 1945.
NAELNIKU ODJELJENJA ZATITE NARODA ZA HRVATSKU
ORGANIZACIONI IZVJETAJ
Sa oslobodjenjem zemlje postepeno se pristupalo formiranju Okrunih Odjeljenja OZN-e,
tako da su sada formirana sva Okruna Odjeljenja i unutar istih III. Odsjeci.
Uvrtavanjem jedinica biveg IV. i X. Korpusa J.A. u Armije i stvaranjem armijskog
rukovodstva OZN-e odpale su iz nae kompetencije jedinice koje su bile u sastavu tih
Korpusa. Upravo u vrijeme potpunog oslobodjenja nae zemlje vrile su se organizacione
118
izmjene u gore navedenom smjeru, tako da smo u to vrijeme uz ostale poslove morali
rijeavati i organizacione probleme.
//
III. Odsjek OZN-e za Hrvatsku ima sada ukupno 16 drugova. Od toga efa majora
Brnia233, zamjenika komesara-potpukovnika Robi Ivana i pomonike majora uk
Milojka, majora Vujnovi Damjana, majora Vidovi Lazu i kapetana Janekovi Slavka.
10 drugova vodimo na radu u ovom odsjeku. Podjelu rada izvrili smo prema bitnim
zadacima i problemima, koji su nam se u vrijeme oslobadjanja zemlje nametali i to:
Zamjenik efa zaduen je za organizacione poslove i kadar. Major uk Milojko i
jo dva pomonika rad sa zarobljenicima i zarobljeniki logori. Major Vujnovi Damjan
sa jo 4 pomonika istrage i razluivanja. Kapetan Janekovi Slavko sa 3 pomonika
agenturni rad, provjeravanja i hapenja. Major Vidovi Lazo sa jednim pomonikom rad
sa repatrircima. Ove 4 grupe pokazale su se kao najpogodnija forma podjele rada unutar
Odsjeka. Medjutim priroda posla esto trai da su se drugovi iz pojedinih referada morali
zamjenjivati i ispomagati.
U toku je prenaanje direktiva i Okrunim odjeljenjima za slinu podjelu rada,
time da se teite baci na rad po pitanju ratnih zarobljenika, te hapenje i rijeavanje
sluajeva narodnih neprijatelja i ratnih zloinaca.
Kao osnovni problem rada uzeli smo zarobljenike, jer se meu njima nalazio
najvei broj ratnih zloinaca i narodnih neprijatelja za koje je postojala opravdana
bojazan da bi se prokriomarili i odbjegli u ume. U vezi sa time u prvim danima
oslobodjenja veina drugova iz Odsjeka bila je zaokupirana tim poslom. U tu svrhu kod
formiranja taba za zarobljenike za Hrvatsku dali smo naeg pomonika majora uka u
sam tab, time da bi tamo kao lan taba a na organ mogao uskladiti zajednike potrebe.
Kod vojnih oblasti po tom pitanju zadueni su naroiti drugovi, lanovi Okrunih
Odjeljenja OZN-e kraja gdje je sjedite Vojne Oblasti.
//
Da bi se postigla im vea udarna snaga, efikasnost i brza intervencija naih
rukovodioca po pitanju ratnih zarobljenika, upotrebljavali smo sistem odailjanja
pojedinih grupa u mjesta, gdje se pokazala zato potreba. U takvim ekipama uvjek je bio
netko od rukovodioca iz ovog Odsjeka, odnosno lica koja su pod neposrednim nadzorom
i usmenim direktivama iz ovog odsjeka na terenu izvravala konkretne zadatke.
//
Pokazalo se potrebnim da pojedine ustanove OZN-e po odsjecima imaju stanoviti izvrni
aparat sa kojim bi neposredno izvravali zadatke, naroito po pitanju hapenja. Jedinice
Narodne Obrane bile su brojano a i kvalitativno preslabe za izvrenje tih zadataka, koji
se jo i danas postavljaju. Pojedini odsjeci privremeno su stvorili takav izvrni aparat. U
naem odsjeku na primjer imamo izvrni aparat od 10 vojnika za hapenje i 5 vojnika za
specijalne zadatke koji su snabdjeveni pored vojnikih i sa civilnim odjelima. Ti drugovi
upuuju se sistematski u naroite vrste zadataka. Ta forma odgovara i jo je izvjesno
vrijeme nuna.
//
Smrt faizmu Sloboda narodu !
233
Josip.
119
M.P.234
Za Odsjek:
ef-major
Brni [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
Hrvatski dravni arhiv, f. 1491, OZN-a za Hrvatsku, 2.19., 30/100
15.
5. srpanj 1945.
Izvjee o stanju u postrojbama Hrvatske divizije KNOJ-a

_____________
OPUNOMOENITVO OZNA
ZA HRVATSKU DIVIZIJU KNOJ
Str. Pov. Broj: 72
5. VII. 1945. godine
Predmet: Izvjetaj o stanju
u jedinicama
OZN-i za Hrvatsku
I. VOJNIKO STANJE
Jasnu sliku o vojnikom stanju u jedinicama Hrvatske divizije Narodne Odbrane
moemo dobiti i dati ako ivot jedinica gledamo u dva perioda. Prvi period oznaava
vrijeme do posljednje masovne popune naih jedinica nakon konanog oslobodjenja
zemlje. Drugi period oznaava vrijeme od masovne popune naih jedinica pa do sada.
Vojniko stanje u svakom od tih perioda imade svoje specifinosti i karakteristike. Prvi
period odlikovao se je relativno vrstom disciplinom, potivanjem rukovodioca,
izvravanjem naredjenja i vojnikim dostojanstvom i ponosom boraca Narodne Odbrane.
Negativne karakteristike tog perioda sastojale su se u krutosti i neelastinosti boraca i
rukovodioca naroito kod izvravanja specijalnih zadataka. Za primjer navodim sluaj iz
V. brigade koji se je dogodio u Splitu. Zadatak je bio konspirativno izvriti streljanje
jednog pijuna. Zadatak je izvren na taj nain da su tri borca Narodne Odbrane sa
majserima na gotovs proveli dotinoga oko est sati uvee, dakle po istom danu, do
sred Splita. Konspirativno su ga streljali tako da su potroili dva anera majserske
municije, jer je dotini nakon dobivenih nekoliko metaka u stomak i prsa pao u jamu i
vikao samo sam ranjen. Zastavnik koji je imao za dunost organizirati i izvriti taj
zadatak raportirao je tabu brigade zadatak je izvren. Takove i sline pojave prilikom
234
Okrugli peat: Odjel zatite naroda za Hrvatsku Povjerenitva za narodnu obranu NKOJ [zvijezda
petokraka] III. Odsjek.
120
vrenja specijalnih zadataka a i vojnikih karakteriu vojniko stanje u prvom periodu

ivota jedinica Hrvatske Divizije Narodne Odbrane.
U sadanjem periodu, popunom raznoraznim borcima iz operativnih jedinica,
disciplina je u svakom pogledu popustila. Naroito je popustila spremnost u izvravanju
specijalnih zadataka. //
Openita karakteristika boraca i niih rukovodioca Narodne Odbrane, u pogledu
vojnikih nedostataka, sastoji se u slaboj spremnosti i strunosti za izvravanje
specijalnih zadataka koje nam namee situacija, a to je najvanije u slabom shvaanju
politikih posljedica u uem i irem omjeru, koje nastaju uslijed povrno i nepravilno
vojnikih izvrenih zadataka.
Pojave dezerterstva postoje kod novo pridolih boraca. Najee vraanjem u
operativnu jedinicu, a rijedje odlaenje kuama. Toan pregled nemamo momentalno.
Odnos boraca prema stanovnitvu i Narodnoj vlasti je pravilan. //
II. POLITIKO STANJE
U jedinicama Hrvatske Divizije Narodne Odbrane politiko stanje danas nije
zadovoljavajue. Imade dobar dio novih boraca koji neznaju ni tko je Vrhovni
komandant, premda su nekoliko mjeseci bili u operativnoj jedinici. Pitanje bratstva i
jedinstva u veem dijelu naih jedinica nije zadovoljavajue. Na pr. u V. brigadi
komandir ete Sua Ilija nakon streljanja trojice etnika izjanjava se otvoreno, da e on
kad dodje u hrvatsko selo Jasenice popaliti sve kue. esta je pojava da borci Srbi
samoinicijativno zlostavljaju a po naredbi sa oduevljenjem streljaju krivce hrvatske
narodnosti, a isto tako Hrvati krivce srpske narodnosti.
//
V. NEPRIJATELJSKI RAD
Izrazito agenturnih pojava u jedinicama nae divizije jo nije bilo. Agenturni rad
po politikoj liniji u vidu irenja neprijateljskih glasina stizao je tu i tamo u nae jedinice
sa terena. To izriito vai za sektor Dalmacije /konavlje, Imotski/, gdje je reakcija, preko
klera, a u osnovnoj liniji I.S.-a. Pronijela glasine da e se ista stvar dogoditi sa cijelom
Dalmacijom kao to se je dogodilo sa Trstom i Pulom.
//
VI. ZAPAANJA NA TERENU BORAVKA I KRETANJA
Nakon potpune kapitulacije Njemake broj banditskih grupica, ustaa i etnika na
sektoru Dalmacije i Primorja znatno je opao. Vano je istai da se je od asa kapitulacije
pa do danas predao naim vlastima ili uhvaen mnogo manji broj etnika nego li ustaa.
etnici su mnogo ilaviji a kako izgleda da su i sami uvjereni da imadu vie perspektiva.
Ove bande politiki pomae kler, naime popovi sa profinjenom propagandom o
prolaznosti svega na ovoj zemlji i t.d. i to javno, a prikriveno i konspirativno ih pomau
izdavanjem letaka i pozivanjem na stvaranjem vojske Isusove vjere. U krajnjoj liniji
najvaniji inspiratori ove rabote su agenti I.S.-a., koji jo uvijek imaju mogunosti
legalnog i ilegalnog dolaska iz Italije. Nisu rijeti sluajevi verbovanja nama neprijateljski
nastrojenih ljudi sa strane agenata I.S.-a i odvodjenja ljudi na engleskim brodovima u
Italiju radi izobrazbe u agenturnom smislu. Nedavno je bio u Dubrovniku sluaj
121
verbovanja jednog naeg borca Narodne Odbrane u Dubrovniku. Isti borac je bio etniki
nastrojen a uhvaen je od nas u momentu ukrcavanja na engleski brod. Prilikom naeg
povlaenja iz Trsta, neprijateljski agenti su pronijeli glas da se vode borbe sa englezima u
Splitu i Zadru. Openito u cijeloj Hrvatskoj neprijatelj je povodom Trsta i Istre uspio da
ubaci parole o nesigurnosti i nestabilnosti dananje vlasti. //
//
SMRT FAIZMU SLOBODA NARODU !
ef Opunomoenitva major:
Zvonko Komarica [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
Hrvatski dravni arhiv, f. 1491,OZN-a za Hrvatsku, 13.1.1. , 30/92
16.
11. kolovoza 1945.
Dopis Oblasnog Narodnog odbora za Dalmaciju o postupku prema

Nijemicama, enama jugoslavenskih dravljana
_____________
Oblasni N.O. Dalmacije

Upravni odjel
Broj: 2465/45
Split, 11.VIII.1945.
Upueno svim odjeljenjima235
Predmet: Brakovi naih dravljana

sklapanje u Njemakoj.
Svim:
Okrunim N.O.-ima
Gradskom N.O.-u Split
Upravnom odjelu
Centru OZNE-Split
V. brigada Narodne obrane Split
235
Nadopisano rukom
122
Ministarstvo unutranjih poslova Federalne drave Hrvatske pod brojem 3628/45 od

17.VII.45 god. raspisalo je slijedeu odluku saveznog Ministarstva unutranjih poslova:
Mnogi radnici nai dravljani, koji se vraaju iz Njemake sa prinudnog rada ili
dobrovoljnog rada, dovode sa sobom ene tvrdei da su s njima stupili u brak. Od svih
svaki imade kod kue enu i djecu.
Povodom toga Savezno Ministarstvo unutranjih poslova uputilo je pod Kab.br.
687/45 i 737/45 dopisa u kojima se odredjuje:
1. Ne priznaju se brakovi koji su sklopljeni sa Njemicama nai dravljani, za
vrijeme svog boravka u Njemakoj, bez obzira da li su ili nijesu prije bili vjenani.
2. Ne priznaju se brakovi naih dravljana sklopljeni za vrijeme njihovog boravka
u Njemakoj bez obzira na narodnost dovedene ene, ako su prije odlaska u Njemakoj
bili oenjeni i imaju kod kue enu.
3. Njemice koje su nai dravljani doveli kao ene, imaju se odmah sprovesti u
jedan od najbliih logora, u kojemu su smjeteni Njemci, odnosno Njemice, ili protjerati
ih preko granice.
4. U budue ne smije se dozvoliti ulazak ovakovih Njemica ena u nau zemlju,
nego ih se ima odmah uputiti preko granice.
5. U koliko se radi o naim dravljanima, koji do dolaska u Njemaku nisu bili
oenjeni, a sada dovode ene drugih narodnosti osim Njemica /Ruskinje, Holandjanke i
druge/ treba za svaki sluaj pojedini donijeti odluku, da li e se brak priznavati valjanim.
Prije donaanja odluke treba provjeriti stav, ivot i odnos prema NOP-u, i to kako u
Njemakoj tako i u Jugoslaviji.
Gornje se donosi do znanja sa svrhom, da se ustanovi ima li na podruju takovih
lica, te u jasnom sluaju ima se postupiti u smislu propisa prednje odluke.
Brakovi koji su sklopljeni, a u protivnosti su sa gornjim uputstvima, od strane
vlasti u svakom sluaju smatrati e se da ne postoje, pa ako je netko ivio ili ive u
takovoj zajednici onda nae vlasti uzeti e kao da ivim u konkubinatu i prema tome
postupiti.
Takove ene upuivati u ibenski logor.
Potvrditi prijem raspisa.
Po ovl. Proelnika:
Naelnik u.z.
/FIO ime/
... [v.r.]
_________________________________________________________________
Broj, predmet i datum kao gore

Centru OZNE Split
Na znanje.
123
M.P. 236
Po ovl. Proelnika:
Naelnik u.z.
/FIO ime/
... [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
17.
27. kolovoza 1945.
Zagreb
OZN-a za Hrvatsku u izvjeu CK KP Hrvatske, Zagreb, o stanju od

22. do 25. kolovoza 1945., navodi i podatke obanditimau Dalmaciji
_____________
[...]237
ODJELJENJE ZATITE NARODA (OZNA)
ZA HRVATSKU
MINISTARSTVO NARODNE ODBRANE
FEDERATIVNE JUGOSLAVIJE
Br. 1688/45
27. VIII 1945 god.

ZAGREB
CENTRALNOM KOMITETU K.P. HRVATSKE

Dostavljamo Vam radi znanja podatke koje smo primili 23, 24 i 25. VIII.1945.
godine i to:
//
Iz Dalmacije:
Zadnjih deset dana prijavilo se 15. bandita. Sada ih na okrugu ima 59. Izuzev
nekoliko pljakakih pohoda i jedne zasjede, iz koje su ranili jednog druga, nisu pravili
drugih akcija.
236
237
Peat OZN-e za Dalmaciju, br. 2089, 14.VII.45.

Grb DF Jugoslavije.
124
19.VIII. uhvatili smo u Dubrovniku dva etnika-komandanta, koji su se dan prije

ilegalno uvukli u grad. //
//
M.P.238
N a e l n i k,
generalmajor
I.239 Krajai [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis,
Hrvatski dravni arhiv, f. 1220, CK SKH, Politbiro/Izvrni komitet, Prilozi, Izvjea
OZN-e, kut. 7 (fond je u sreivanju)
18.
26. studenog 1945.
Split
Dopis Oblasnog Narodnog odbora za Dalmaciju OZN-i o postupku

protiv odbornika koji pomau bandite
_____________
Oblasni Narodni odbor Dalmacije
Upravni odjel
Pov.broj: 503
Split, dne. 26.XI.1945.
poslano240
Okrunom Odjeljenju Zatite Naroda OZN-i

Zadar, ibenik, Split, Makarska i Dubr.
238
Okrugli peat: OZNA Odjeljenje zatite naroda za Hrvatsku Ministarstva narodne odbrane Federativne
Jugoslavije (u sredini grb DF Jugoslavije).
239
Ivan.
240
Nadopisano rukom
125
Poto je bilo vie sluajeva da su pojedini odbornici, naroito seoski, na razne

naine pomagali bandite a da se nije protiv njih poveo postupak, to vas molimo da nam
dostavite njihova imena kao i sve podatke sa kojima raspolaete.
Protiv takvih pojedinaca mi emo poduzeti to je potrebno i nastojati da ih
im prije ostranimo iz narodnih vlasti.
Smatrajte dopis vrlo hitnim.
M.P.241
Po. ovl. Proelnika:

Naelnik:
/Kovaevi Lj./
... [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
19.
15. prosinca 1945.
Zagreb

12. i 13. prosinca 1945., navodi i podatke o piljarima-kriarima na
ibenskom i biokovsko-neretvanskom podruju i o suzbijanju
djelovanja katolikog sveenstva u Vodicama
_____________
[...]242
ZA HRVATSKU
Br. 4580
15. XII 1945 god.

ZAGREB
241
242
Peat Oblasnog NO-a za Dalmaciju, Upravni odio

Grb DF Jugoslavije.
126

Dostavljamo Vam radi znanja podatke, koje smo primili dana 12. i 13. XII.1945.
godine i to:
//
Iz ibenika:
Otkrivena kriarska organizacija na sektoru kotara Drni. Zadatak organizacije je,
ispomaganje piljara i povezivanje naroda uz iste. piljari-kriari odravaju sijela sa
narodom i itaju letke. Medju njima nema ni jednog jakog reakcionera. Podrku dobivaju
od narodnog odbora.
Iz ibenika:
Jedan pop na kotaru Vodice itao je jedno pismo narodu, u kojem zahtijeva, da
svaka kua mjeseno mora davati 10 Dinara za uzdravanje popa. Narod je poeo plaati.
Mi smo preko Fronte poduzeli korake da to suzbijemo.
Predala se dva piljara sa kotara Knin. Nisu zlikovci.
Iz Biokovo-Neretve:
Zamjenik opunomoenika za Imotski pomou agenata uspio je ubiti u brdima kraj
Imotskog bandita Medvedovia, a uhvaen je zloglasni ustaa ovi Mate. Zaplijenjene
su dvije parabele i dvije puke sa municijom.
//
M.P.243
N a e l n i k,
generalmajor
244
I. Krajai [v.r.]
_____________
243
244
Ivan.
127
20.
1944. - 1946.
Izvodi iz knjiga primljenih i poslanih depea Centra OZN-e za

Dalmaciju, Okrunog odjeljenja OZN-e za Dubrovnik, Okrunog
odjeljenja OZN-e za ibenik, Okrunog odjeljenja OZN-e za Knin,
OZN-e zadarsko podruja i OZN-e za oblast VIII. korpusa NOVJ/JA
_____________
[Izvod iz knjiga primljenih i poslanih depea Centra OZN-e za Dalmaciju i Okrunog
odjeljenja OZN-e za Dubrovnik]245
_____________
14/XI
[1944.]
15/XI
16/XI
19/XI
19/XI
20/XI
21/XI
21/XI
Na sektoru petog bataljona nema nikakvih promjena. Danas smo uhvatili osam
petokolonaa. Mrtvih, ranjenih, zarobljenih neprijatelja nema, borbe nije bilo.
Zapljenjenog materijala. Novih boraca nismo dobili.
Bili
Na sektoru petog bataljona nema promjena Narodnih neprijatelja danas uhvaeno
je, ali borbi sa neprijateljem nije bilo. Mjeseni izvjetaj smo poslali. to je sa
intendantom i naim sledovanjem, nije jo dolo nita
Bili
Peti bataljon bez promjena. Danas uhvatili smo dva talijana dezertera i dva
dezertera iz NOV. Sa neprijateljem borbe nije bilo
Bili
Na sektoru V. bat.[aljona] stanje nepromjenjeno. Danas uhvatili dva
petokolonaa. Veeras likvidirali trojicu faista, jednog Talijana i dva Nijemca.
Zasjeda kod Oboda povuena, bez rezultata. Sekretara Glaviia Petra trai
Opunomostvo OZN-e. Moemo li ga otpustiti izvjestite.
K-dant porunik - Popovi246
247
Bandit pop ... iz Lastova nalazi se u okolici Zadra, vjerojatno u Kali.
Sreko
Ime popa bandita iz Lastova nejasno, ponovite.
Sekuli248
249
Ime popa iz Lastova je Don Romano .
Petrovi250
Na sektoru V. bat.[aljona] stanje nepromjenjeno. Danas su uhvatili petokolonaa
dva. Veeras likvidirat emo trojicu etnika. Danas dobili jednog druga, bio je
davatelj strae. Karakteristike nisu stigle. Zove se Strai Vlaho. K-dant porunik.
Bili
245
U italiku su primljene depee od Okrunog odjeljenja OZN-e za Dubrovnik.

Milan.
247
Neitko.
248
Nikola.
249
Jerievi.
250
Jozo Kuzmani.
246
128
23/XI
1/XII
2/XII
5/XII
14/XII
16/XII
20/XII
26/XII
29/XII
30/XII
2/I
[1945.]
3/I
Na sektoru V. bat.[aljona] stanje nepromjenjeno. Boka Kotorska likvidirana. Od

II. dalm.[atinske] brigade traimo izmjenu 30 boraca.
K-dant podruja
Bili
251
Drugu Bunku
OZNA Beograd javlja: Da su nai organi u Dubrovniku
neaktivni, da maekovci i amerikanci dre konferencije, da se ustae ne hapse.
Trae hitno obavijest o tamonjem stanju, a za budue redovito izvjetavanje.
imi252
Dostavite nam odmah izvjetaj po ve poslanim uputama sa tanim statistikama
uhapenih i likvidiranih.
Odrljen253
Povucite sa ovog terena Bilia. Noas dva nepoznata partizana premlatila jednog
pijanog Engleza. U zatvoru imamo 30 zatvorenika. Dali e stii ve traeni
Letica.254
ampo255
Uhapsili smo juer oko 15 osoba, danas opet 7 omladinaca iz otkrivene ustake
organizacije. Crnogorci su nas ...256 optuili. Izvjetaj o popovima i H.S.S. slijedi.
Iz II dalmatinske Konavljani i dalje dezertiraju.
ampo
Koliko ima ljudi u zatvorima OZNE. Koliko kod suda. Koliko je osuenih na rad i
koliko ih ima u logorima.
Odrljen
Svakih 8 dana i to subotom dostavljajte depeom stanje u zatvoru i logoru. O
kamiarima aljite pismeno.
imi
U zatvoru se nalazi osamdeset uhapenika, od toga sud etrdeset est, a OZN-a
trideset etri.
Pet januara odrat e se sastanak svih opunomoenika. Opunomoenik neka doe
etvrtog. Odrat e se krai referati o stranim obavjetajnim slubama, o
maekovcima u Dalmaciji i naoj organizaciji. Sobom ponesite popis svih
uhapenika od osloboenja sa podacima o konanoj odluci.
Odrljen
U zatvoru suda etrdeset est, OZNe dvadeset devet, novo uhapenih osam,
puteno pet, predano sudu est, suenja nije bilo.
Petrovi
Profesora ...257 Pedrita pustite na slobodu. Sada se nalazi na Koruli u logoru.
Odrljan
258
Pustite one jurinike. Prethodno razgovarajte sa njima. ... za vojsku, uputite u
jedinicu.
Duan259
251
Nikola Sekuli.
Ljubo Krstulovi.
253
Mile.
254
Zvonko.
255
Ivan Jerievi.
256
Neitko.
257
Neitko.
252
129
4/I
5/I
4/I
8/I
13/I
14/I
15/I
16/I
19/I
20/I
20/I
Roka Aguzinovia odmah povucite sa prisilnog rada u Koruli. Ukoliko ga

obuhvati mobilizacija uputite ga petom sektoru.
Duan
Oficiru OZNe druge dalmatinske ne moe hitno biti predana depea, jer je on
otiao sa tabom. Nekoliko neorganizovanih kripara trailo uslove za predaju. Na
ovome radimo skupa sa Komitetom. Osnovan ilegalni partizanski odred za
hvatanje kripara.
Pavlovi260
Vojni sud poeo da radi. Kao prva partija nalazi se osamnaest ljudi na suenju.
Nije jo donesena presuda. Podnesen izvjetaj Okrunom komitetu o radu odbora
Pavlovi
Kod suda otputeno pet, na prisilni rad devet. Na prisilni rad uvjetno tri. Novana
kazna jedan. Na smrt jedan. U pritvoru dvadeset osam. Kod OZNe otputeno deset.
Ustupljeno OZNi Stona tri. Novozatvorenih jedanaest. U zatvoru dvadeset pet.
Petrovi
Sud, u zatvoru dvadeset osam. OZNa u zatvoru dvadeset pet. Otputeno devet,
zatvoreno novih etri.
Dostavite nam broj uhapenika od dana osloboenja: ustaa, etnika, maekovaca,
pijuna, i saradnika okupatora. Za svaku materiju posebno.
Odrljin
261
OK Dubrovnik za Jordana . OZN-a Beograd pita koliko je tono da su se
neprijateljski elementi uvukli u rukovod.[stvo] N.O.P. a u dubrovakom kotaru.
Poslao sam odgovor. Podrobno ispitaj stvar, pa emo nakon tvog dolaska donijeti
odluku o mjerama, o kojima emo izvijestiti via rukovodstva.
Bunko262
Koliko ste pustili iz zatvora i logora zatvorenika i zarobljenika koje je zahvatila
amnestija.
Odrljin
Da li da se odri sveanost Sv. Vlaha. Napominjemo da je ovo vie tradicionalna
nego vjerska sveanost i u dananjoj situaciji Dubrovnika moglo [bi] biti politike
koristi. ekamo hitno odgovor i upute.
Pavlovi
Pustite dubrovane da slave sveanost Sv. Vlahe, kao to su to i dosad radili.
Izbjegavajte mjere koje nas udaljavaju od naroda. Zato se vrilo legitimiranje
nakon Jakievog263 predavanja. Pozvat emo na odgovoronst svakog radi
postupaka koji slabe simpatije naroda prema N.O.B.
Sekuli
Sud. U zatvoru dvadeset sedam. Otputeno sedam. OZNa u zatvoru dvadeset
sedam. Zatvoreno devet. Ustupljeno OZNi Hercegovine tri.
Petrovi
258
Neitko.
Stipanovi.
260
Ivo.
261
Ivica Kuko, lan Oblasnog komiteta KP Hrvatske za Dalmaciju.
262
Nikola Sekuli.
263
Mato, lan Oblasnog NOO-a za Dalmaciju.
259
130
22/I
24/I
28/I
29/I
30/I
5/II
6/II
9/II
11/II
14/II
18/II
20/II
21/II
25/II
26/II
12/III
14/III
Miloevi Petar, vlasnik firme Kruljac u Dubrovniku uhapen od vas 21. oktobra
pr.[ole] god. Javite to je sa njim.
imi
264
Miloevi Petar, odlukom podpukovnika Spasia
iz O.Z.N.e Crne Gore
likvidiran. Traili smo razlog ali nam nije dostavljen.
ampo
Sud. U zatvoru 37. novih 10. O.Z.N.a u zatvoru 39, novih 29, puteno 6, ustupljeno
sudu 10.
Petrovi
Za lanove. Ako se netko interesira nemojte kazati da ga je sud osudio na smrt
zbog ...265 i to je bio gestapovac.
Sekuli
Do danas uhvaeno, ubijeno i predalo se ukupno pedeset kripara. Sutra ujutro
opa akcija na kripare.
O.Z.N.a od 20/I do 3/II 1945. O.Z.N.a ...266 novo uhapenih 25, puteno 22, sudu 1.
Obl.[asnom] Komitetu KPH Dalmacije. Gl.[avnom] t.[abu] Hrvatske predloeno
je dvanaestoricu iz naeg okruga za streljanje. Vodite rauna o specijalnim
politikim prilikama u Dubrovniku. Dajte svoje miljenje G
Dali je tono da su dvojica objavljena na listi streljanih, a kasnije putena na
slobodu. Hitno je. Jo niste odgovorili za onog vojnika.
Sekuli
Stanje zatvora O.Z.N.e od 4-10 veljae. U zatvoru 43. Novo uhapenih 12, puteno
5.
Uhapsite Ergani267 Belu i na osnovu prikupljenih podataka o njegovoj cjelokupnoj
protunarodnoj djelatnosti predajte ga sudu. Do presude njegovo imanje blokirajte.
Sekuli
Vjeu Vojnog suda pri Kom.[andi] Dub.[rovakog] Podr.[uja] Odmah po kuriru
dostavite cijeli predmet po krivici Don Romana,268 a i druge predmete koji bio za
javno suenje.
Vojni sud VIII korpusa
Stanje zatvora O.Z.N.E. U zatvoru 30. Novo zatvorenih 15. Puteno 28.
Osloboenje Mostara i irokog Brijega koristite za ienje kripara svim
sredstvima.
Sekuli
Vojnom sudu VIII korpusa. Prije 3 sedmice dostavili smo vam 12 presuda, a jo
nije stiglo odobrenje.
Dubr. Vijee
Stanje zatvora. U zatvoru 42. Novih 33. Puteno est. Raznim O.Z.N.ama 14.
Stanje zatvora. U zatvoru 65. Upueno O.Z.N.i Ljubije 24. Puteno 7. Sudu
predano 6. Novih 30.
14. ovog mjeseca uhvaena 4 kripara iz Konavala i 17 njihovih pomagaa.
264
Branko.
Neitko.
266
Neitko.
267
Neitko.
268
Jerievi.
265
131
18/III
26/III
1/IV
1/IV
6/IV
7/IV
8/IV
8/IV
10/IV
13/IV
14/IV
16/IV
23/IV
24/IV
28/IV
O.Z.N.a u zatvoru 121, sudu 5, u jedinicu 5, puteno 3, novih 73.

Boo
Prebrojavanje izbornih rezultata nije zavreno. Moe se raunati da je glasovalo
80-85 %. Reakcionari su proli dosta dobro, dapae na nekim mjestima i bolje od
naih. Izvjetaj slijedi kad bude konano gotovo.
ampo
Za Glavinu269. Hitno poaljite podatke o zaroblj.[enikim] logorima O posteljini,
hrani, odjei, higijeni, nacionalnosti. Koliko je bilo sluajeva smrti. Potrebno je
poboljati postupak prema Austrijancima, Poljacima, esima i Talijanima. iste
Njemce upotrebljavati za najtee i najopasnije radove.
Sekuli
Vojni sud VIII korpusa odluio je povui svoje vijee u Dbk. To sprijeite jer mi
ovamo ne moemo bez tog vijea, kad ima ovoliko narodnih neprijatelja.
ampo
Juer je patrola u Konavlima ranila vou kripara Peru Bakia i uhvatila ga iva.
Mi smo ga onda preuzeli i sproveli u bolnicu u Dbk. uva ga naa straa.
Ispitivanje je u toku.
U budue prije nego to priete hapenju neke poznate politike linosti ili popa
dostavite nam materijal i ekajte nae miljenje.
Sekuli
270
Ing. Drijaka kojeg je uputila OZN-a Hercegovine u Dbk. treba staviti pred sud
nacionalne asti i u najmanju ruku udaljiti iz Dbk. radi graditeljstva njemakih i
talijanskih vojnih objekata.
imi
Stanje zatvora: zatvoreno 88, osl. 14, novih 24.
U vezi Bakia i organizacije kripara u Dbku. Treba uhapsiti jednog fratra koji je
nosio pismo za Konavle. Dali se slaete.
ampo
Odgovorite nam na nae traenje u vezi hapenja bijelog fratra imatovia
ampo
Fratra imatovia nemojte jo hapsiti, ve pratite da ne pobjegne i dalje vodite
istragu i prikupljajte podatke.
imi
Stanje u zatvoru 82 puteno 18 sud 5 novih 16.
ampo
One koji spadaju pod sud nacionalne asti, a ne na vojni sud, ako su opasni banditi
koji bi mogli pobjei i sada rade protiv nas zatvoriti. Ostale ne hapsiti, to treba
procjeniti za svaki konkretni sluaj.
imi
U zatvoru 66. Puteno 34. Novih 18.
Sa grupom Bara271 priekajte. Dolazi drug sa uputama. []
Naelnik
269
Mirko, oficir OZN-e.

Vjekoslav.
271
O. dr. Dominik.
270
132
29/IV
30/IV
30/IV
30/IV
9/V
10/V
9/V
13/V
13/V
13/V
17/V
21/V
23/V
U zatvoru 60, puteno 13, novih 10, sudu 1.

ampo
Zamjenik Balia , Martinovi je ranjen i uhvaen. Martinac najborbeniji
kripar je ubijen. Jo jedan je ubijen i dva uhvaena. Opirno javljamo kasnije.
ampo
Moemo li mi da direktno uestvujemo u suzbijanju nabijanja cijena i kojem sudu
emo ovakve predavati.
ampo
Sino je u jednoj sobi kraj omladinskog doma eksplodirala jedna mina, bomba ili
granata. Nismo jo detaljno ustanovili to je. Izvjetaj slijedi. Radi toga smo
naumili ukloniti sve jurinike i jurinice i poslati ih na Korulu u logor. Javite
hitno vae miljenje.
ampo
Da li emo sad kripare koji se prijave ili uhvate slati u jedinicu kad vie nema
borbe ili emo ih davati Vojnom sudu da ih otrije kanjava.
275
kripare uhvaene u borbi predajte vojnom sudu. Ako se predaju masovno i
dobrovoljno onda taktizirajte i sudu predajte samo kolovoe.
imi
Pitajte Odjeljenje za Bosni i Hercegovinu da li su na svom terenu nali bandite iz
Dbka i zato ih ne otpremaju nama. Takoer vodite rauna o banditima naeg
okruga koji se nau u Zgb da ih se dopremi u Split ili nama. Mislili smo predloiti
da se tamo otue nakon ispitivanje one srednje za koje smrtna osuda ovamo ne bi
dobro djelovala, a samo bi smo ovamo trebali okorjelije razbojnike ije streljanje
bi ovamo dobro djelovalo.
Moemo li one koji su se u zbjegu u Africi pokazali betije da sada damo na sud.
Ovamo je formiran sud nacionalne asti. Samo jo treba da doe dravni tuioc.
ampo
Obavjestite tab brig.[ade] da sa svoje strani upozori bat.[aljon] u Dbku da ne
dozvoljava borcima da batinaju uhvaene kripare i da ih onda sprovode u na
zatvor, a ne imajui dovoljno razloga, ne moemo ih likvidirati ve ih ostavljamo u
ivotu stvar teti naem ugledu.
ampo
Svi Dubrovani koji su optirali za Italiju za vrijeme okupacije dolaze pod zakon o
zatiti nacionalne asti.
Naelnik
U zatvoru 50 puteno 20 - novih 22 sudu 3.
Moemo li ono malo Nijemaca to se nalazi u Dbku i okolici pokupiti to nam
smeta i strpati na Korulu u logor.
ampo
272
273
274
272
Vjerojatno: Baki.
Boo.
274
Mato.
275
ampo, Ivan Jerievi.
273
133
24/V
24/V
24/V
24/V
24/V
24/V
25/V
25/V
26/V
28/V
1/VI
Trebali bi smo uhapsiti jednog fratra na Badiji koji je u Kuni Peljecu odrao
protunarodni govor na misi. Gizdi276 zna za ovo.
ampo
Sve strance, pa i Njemce kojima e se oduzeti pravo boravka bit e hapeni kada
mi damo odobrenje.
Naelnik
Poaljite podatke o fratru sa Badije, to detaljnije, eventualno napiite jedan lanak
za raskrinkavanje.
Naelnik
I pored razgovora sa drugom Markom277 nastojte da iz Baraeve grupe jedan dio
smrtnih kazni zamjenite dugogodinjom robijom. Nezgodno je odjednom objaviti
velik broj smrtnih presuda s obzirom na dananju situaciju.
Tode278
Mi smo sabiralite za bjegunce iz Zagreba pronali i ve poeli tragati za
bjeguncima.
ampo
Sa Gizdiem sam u vezi Bara i kompanije uredio. On se slae na deset smrtnih
kazna, a i vie ako se ispita detaljnije lina krivica i nau za to argumenti.
ampo
Nedavno je na rnovu na Koruli kada je biskup na nau inicijativu povukao
mjesnog popa Ivu Gregov, bila je neka vrsta demonstracije ena. Narodu je
objanjeno pa se je sloio. Napisan je u kronici lanak protiv njega. Sada je otiao
u Preko. On je reakcionar i neprijatelj N.O.B.e. Javite Zadru.
ampo
Ovde se dosta pria kako su oni koji su dole kod vas na prisilnom radu uivaju
dosta privilegija i slobode, da nita ili malo ko dari i da ih posjeuju ene i sl.
Toliko da ste obavjeteni.
ampo
U zadnje vrijeme na Zadarskom okrugu predalo se 170 piljara. To je znak njihove
demoralizacije. U zajednici sa svim organizacijama preduzmite sve mogue mjere
za njihovo predavanje: garancije line veze, dopisivanje, zborove, uvjeravanje
saradnika, konfiskacija imovine a naroito stoke. Prema uhvaenima ili predanima
postupajte elastino, onako kako e najbolje uticati da se ostali predadu. Neka piu
pisma ostalima koji se kriju. Ako prilike diktiraju, ako je korisnije nemojte ih
suditi,. Stvarati od njih radne vodove, slati u vojsku. Udubite se u svaki sluaj,
iskoristite ovaj momenat.
Tode
U zatvoru 47, novih 22 puteno 24 voj. sudu 4 kot. nar. Sudu 7.
ampo
Da li je Drago Veramente, koji se nalazi pri Vojnom sudu VIII korpusa osuen i
kako. Podatci koji ga terete skinuli bi mu ne jedu nego deset glava da ih ima.
Peljeac bi negodovao ako ga se ostavi na ivotu.
ampo
276
Drago.
Aleksandar Rankovi.
278
uruvija, oficir OZN-e za Dalmaciju.
277
134
1/VI
3/VI
6/VI
10/VI
15/VI
16/VI
17/VI
17/VI
17/VI
22/VI
25/VI
28/VI
1/VII
Jer nas ovi koji dolaze iz Zagreba prenatrpavaju poslom a veina manje vanim,
miljenja sam da se dozvoli Kor.[ulanskom] i Pelj.[ekom] opunomo.[stvu] da
ih sami ispitaju i rasporede a da nama dostave samo zapisnike, eventualno
engzeplara. Javite hitno.
ampo
U zatvoru 44, novih 20, puteno 15, sudu 8.
ivkovi
Ing. Drijaka predajte sudu asti.
imi
U zatvoru 79 novih 38 puteno 5.
Telenta279
Po nalogu Bogdana280 uhapsili smo Milicu Lokovi, Otto Franka i Taterovi
Bianku. Sprovest emo ih vama sa podacima.
Telenta
Ing. Drijak se nalazi pred Voj.[nim] sudom. Javite da li da obustavimo istragu ili
da ga damo sudu nac.[ionalne] asti, ili da mu sudi Voj.[ni] sud.
Telenta
281
Jutros smo uputili Franka, Bianku i kerlja . Podatke o ivotu Franka i Bianke
poslat emo naknadno.
Telenta
Ing. Drijak uhapen radi ekonomske i pol.[itike] suradnje sa talijanskim i
njemakim okupatorom. Prvim kurirom upuujemo prijavu protiv njega sudu.
Telenta
U zatvoru 54, puteno i poslano u vojsku 30, sudu 9.
Telenta
U zatvoru 47, puteno 11 novih 12 sudu 5.
Telenta
282
283
Obitelji osuenih na smrt Andreuia
Mihaljevi
Jeli284 i
Bjelokosia285 najavile su molbu na General tab i Tita. Za Mihaljevia je molbu
potpisalo 80 seljaka iz Dola, njegova mjesta. Za Jelia oko 40 seljaka. Za
Baraa286 su napravili fratri a potpisivao je biskup i provincijal. Molbe su sad kod
nas. Mi ih mislimo poslati vama prvom vezom.
Telenta
Okr.[unom] Kom.[itetu] je dana depea. U ovom okrugu nema suda
nac.[ionalne] asti. Ba ni jedne presude. Javite se u est sati za drugu depeu.
Telenta
Odmah prestanite sa svakim oblikom kanjavanja bez prethodne presude. Krivce
iskljuivo pred sud. Nikakve druge mjere. to prije i hitno rjeavati sluajeve za
279
Franko.
Petar, politiki komesar X. hercegovake brigade JA.
281
Najvjerojatnije: Jozo.
282
Jakov Andrijuci.
283
Pero.
284
Nikola.
285
Don Ivo.
286
Fra dr. Dominik.
280
135
2/VII
4/VII
5/VII
7/VII
8/VII
9/VII
15/VII
15/VII
15/VII
15/VII
17/VII
sud asti. Tu dolaze u obzir laki sluajevi, dok tee predvieni za robiju na Vojni
sud. Za ovo e odgovarati naelnici i efovi odsjeka.
Naelnik
U zatvoru 93, novih 46, u vojsku i drugim O.Z.N.A. ma, voj.[nom] sudu 1.
Telenta
Obl.[asni] Kom.[itet] za Dalmaciju. Matkovi Ivo sa konferencije javnih tuitelja
jo nije stigao, petog odravamo sastanak u vezi formiranja suda nacionalne asti.
Ako doznate za njega odmah ga uputite u sjedite ovog komiteta.
Telenta
Okr.[uni] Kom.[itet] Ne uzimajte za sada biskupsku zgradu Dbkog kolegija u
Dbku za Gradski arhiv. To izgleda kao progon crkve, to sad ne elimo. Ostanite u
zgradama koje imate i ne uzimajte novih, a najmanje za neke arhive.
Obl. Kom.
U posljednje vrijeme naim rjekama plove sve vie ljeevi od neprijatelja pobijenih
ljudi. Ima ak i takvih sluajeva da su organi naih vlasti nareivali da se
sakupljeni ljeevi sa raznih poloaja bacaju u vodu, da se ne bi izloili naporima
zakopavanja ljeeva, pa makar to bili i izginuli neprijateljski vojnici. Skree se
panja organima OZN-e ne samo da sami ovo ne ine nego da kontroliu i druge
koji nareuju i sakupljaju ljeine. Jedino zakopavanje dolazi u obzir daleko od
naselja izvora i rijeka. Potvrdite prijem depee.
Zamj. Nael.
U vezi reorganizacije Vojnih sudova, obustavite upuivanje prijava zatvorenika
Vojnim sudovima te iste dostavljajte vojnim tuiocima.
Zamj. Naelnika
U zatvoru 57 novih 7, puteno 1, poslano u logor 39, voj.[nom] sudu 1, u bolnici
1.
ivkovi
Zaroblj.[enikim] logorima u Gruu u kojima ima 350 Njemaca i 50 Talijana, koji
su na raspoloenju Dravnoj komisiji. Zaroblj.[eniki] logor je u Ploama kod
Metkovia i mi smo do sada uputili 26 ljudi i to u Biokovskom okrugu.
Telenta
Juer 14 - odrana je prva rasprava suda nac.[ionalne] asti. Drijak i ena su
osueni. On 12 god. prisilnog rada i 15 god. gubitka nac.[ionalne asti. ena 3
god. prisilnog rada i 12 god. gubitka nac.[ionalne] asti. Te konfiskaciju imovine.
Telenta
Dabrovia287 nemojte hapsiti. Bilo bi to nezgodno pred izbore. Prikupite sve
podatke i predajte javnom tuiocu, a koji ga moe optuiti sudu bez hapenja.
Javite sve novosti. Vie odgovornosti i discipline kod zatvorskog osoblja.
Javite to mislite za Ercegovia288 i Bubala,289 dali da i njih predamo sudu bez
hapenja, jer su lanovi Gradskog J.N.O.F-e.
U zatvoru 63, novih 14, poslano u vojsku, puteno i drugim O.Z.N.A.ma 96, sudu
nac.[ionalne] asti 6.
287
Dr. Frano, predsjednik Gradskog odbora JNOF-e Dubrovnik.

Miho, lan Plenuma i Izvrnog odbora Gradske JNOF-e Dubrovnik.
289
Dr. Branko, potpredsjednik Gradskog odbora JNOF-e Dubrovnik.
288
136
22/VII
25/VII
25/VII
29/VII
30/VII
U zatvoru 66, novih 2, puteno i rasporeeno 49, voj.[nom] sudu 4, okr.[unom]

asti sudu 1.
Telenta
U Zagrebu se nalazi Tomo Kostapi, Svilokos Vicko advokat i dr Baljkas Josip,
Sampupak Tomislav, koji su predati sudu nac.[ionalne] asti. Trebali bi ih pronai
i nama sprovesti radi suenja.
Telenta
U logoru Njemaca pojavila se dizenterija, ima do sada 80 oboljelih. Bolesnici
izolovani, ljeka nemamo.
Telenta
U zatvoru 31, novih 6, puteno i predano drugim OZN-ama 15, sudu 13, sudu
nac.[ionalne] asti 2
Telenta
Izvjetaje o zarob.[ljenikim] logorima aljite direktno OZN-i Hrv[atske] a nama
kopiju.
Naelnik
[Iz knjige poslanih i primljenih depea Centra OZN-e za Dalmaciju sa OZN-om za

Hrvatsku]290
_____________
4/XII
[1944.]
11 sati
30/I
[1945.]
6/II
18/II
Za Bunka291, Niku Bartulovia i Felera drite u zatvoru, a nama poaljite im prije

njihovo sasluanje. U Dubrovniku nai organi neaktivni, ustae, etnici i
maekovci rade to hoe. Pojaajte budnost tamo. aljite redovito izvjetaje.
3.XII. Br. 45. Stevo
292
Za druga Stevu . Predlaemo da G dade ope nareenje tabu VIII korpusa da
kod rasformiranja pozadinskih komandi daje ljudstvo za narodnu miliciju i
upravne odjele da se nebi traili za svaku posebno. Stop. Kako da se postupa sa
onima i njihovom imovinom koji su u Italiji preli u logore jugoslavenske vlade i
davali izjave protiv N.O.P.-a.
Gerkovi293
Nastojte ispitati dali ima neto istine u ovom sadraju. Ja mislim da je Paja294
trebao javiti meni a ne gore. U Pajinom pismu drugu Kardelju295 stoji ovo.
Iskustva u Slavoniji a donekle u Dalmaciji govore o prilino nezgodnom postupku
drugova iz OZN-e. Da oni upadaju u privatne kue, smjetaju se u najbolje
prostorije, upadaju u banke i uzimaju novac, otvraju magacine i uzimaju robu itd.
Stevo
Brane Bogunovi etniki vojvoda iz Bos.[anske] Krajine, uhvaen u Strmici gdje
se skrivao.
290
U italiku su primljene depee od OZN-e za Hrvatsku.

Nikola Sekuli, naelnik OZN-e VIII. korpusa NOV i PO Hrvatske.
292
Krajai, naelnik OZN-e za Hrvatsku.
293
Leon.
294
Pavle Gregori.
295
Eduard.
291
137
20/II
24/II
26/II
4/III
6/V
7/V
14/V
Sekuli
Bogunovi je danas poinio samoubojstvo. Bacio se kroz prozor prilikom
sasluanja.
Sekuli
Drugovi iz O.Z.N.-e Nac.[ionalnog] Kom.[iteta] su miljenja da se Bartulovi296
pusti na slobodu, dri pod kontrolom i ne dozvoli isticanje u Nofu.297A za Felera
da se zadri do osloboenja Zagreba. Ako Bartulovi nije stigao kod vas, javite
dali emo dovesti u Split i osloboditi.
Sekuli
Za Bunka. Dalmacija sa svojom pomorskom obalom postaje sve intenzivnije
podruje djelatnosti obavjetajnih slubi raznih stranih zemalja. Pojaaj budnost,
planskim i ofanzivnim dejstvima po svim linijama i u svim pravcima, to je danas
na najvaniji i najosnovniji zadatak. Zbog toga je rukovodstvo O.Z.N-e za
Jugoslaviju odluilo da postavi u Dalamciji centar od sledeih drugova: ef major
Jova Boani, pomonici major Joka Ebo, kapetan Brali, major Mastilovi, major
Nekovi, koji e u operativnom smislu pod svoju komandu staviti itavu O.Z.N.u u
Dalmaciji. Treba sprovaati na podruju okruga Okruna odjeljenja zatite
naroda, na elu sa naelnikom, zamjenikom naelnika i odgovarajuim brojem
pomonika. Vjerujemo da vam je uputstvo o tome donio drug Duan Guzina. Kroz
par dana dolazim i ja tamo. Ne aljite Fellera i Bartulovia, neka ekaju u Kninu
na dolazak.
Stevo
O.Z.N.A II Kod nas u zatvoru se nalazi Slavka eni ljubavnica tigera, biveg
efa meldekopfa Split. Detaljno je sasluana, predana sudu i osuena na smrt.
Sasluanje vam aljemo. Javite da li elite da vam je uputimo.
imi
Dva aviona iz Zagreba spustila su se u Zemunik kod Engleza. U njima su bila dva
Engleza koja su bili ustaki zarobljenici, jedan Poljak i jedan ustaki porunik.
Komandant aerodroma Englez odmah je poslije toga odletio u Italiju sa pismima
koja su oni donili sa sobom. Podrazumjeva se da su doli u vezi pregovora za
kapitulaciju. Engleski piloti su prije odlaska iz Zagreba bili kod Pavelia298. Iste
uva engleska i naa straa. Naa dva oficira su u vezi ovoga avionima poli u
Beograd.
Naelnik
Prema izjavi ustakog zastavnika Dombaj Vitomira a i svih saveznikih pilota,
znamo da su prije letenja bili kod Pavelia koji im je dao pisma za Aleksandra za
pregovore o kapitulaciji, za Sv. 299 i za panjolskog predstavnika u Rimu.
Posljednja dva pisma su u naim rukama i upuena skupa sa zatvorenikom OZNi
Beograd.
imi
Poto je u Zagrebu vjerovatno uhvaeno i mnogo zlikovaca iz Dalmacije ije bi
javno likvidiranje u Dalmaciji dobro odjeknulo, pak vas molimo da nam takove
296
Dr. Niko.
Narodno oslobodilaka fronta.
298
Ante.
299
Neitko.
297
138
23/V
28/V
31/V
3/VI
4/VI
10/VI
13/VI
6/VII
300
301
sluajeve poaljete. Ukoliko je potrebno mi bi radi toga poslali nekog iz naeg

Centra.
Primjetili smo da veliki broj dom.[obrana] stie iz Zagreba sa objavom ili bez
objave u svoja mjesta. Meu njima ima dosta zlikovaca. Mi smo postavili
kontrolu, ali mnogi nam bjee, poto nemamo kontrolu nad transportima. Radi
toga predlaemo da se svi upuuju sa pratnjom nama, a mi e mo ih smjestiti u
jedno privremeno sabiralite dok ispitamo svakog pojedinca. Javite dali se slaete.
Naelnik
Dalmatince koji se vraaju iz Zagreba, narodna milicija u Graacu im sve die,
satove, penkale, pare, robu itd.
Zamj. Naelnika
Danas smo uhapsili i internisali u Makarsku splitskog biskupa Bonefaia.300 Kler
je traio da ga za nedjeljnu krizmu pustimo, mi nismo dozvolili. Dozvoljeno mu je
da bude uz njega jedna neakinja, kojoj je takoer ogranieno kretanje, dozvoljeno
mu je u zgradi gdje je smjeten improvizirani oltar, da moe odrati misu. Vodimo
istragu.
imi
Za druga Lazu.301 U prihvatilite stiglo 3380 repatriraca. Do sada upueno u svoja
odredita 2250 repatriraca. Spremno za putovanje 775 repatriraca. Generaltabu
Beograd upueno aktivnih oficira 25, rezervnih 28, pitomaca vojne akademije 7,
strunjaka, aktivnih i rezervnih oficira 20 (vaa depea od 24-V), ljekara 2,
londonaca 15, grupa iz Kaira 5, kapetan Sabado. Uhapeni: aktivnih oficira 7,
rezervnih oficira 5, aktivnih podoficira i andara 8, rezervnih podoficira 6, civila
13. Proieno zlikovaca 15, grupa od 233 za proienje. tabu za repatrirce, za
komisiju za ratne zloine upueno drugova 15, G..H. upueno rezervnih oficira
14, OZNi mornarice predano mornara londonaca 27. Slijedi drugi izvjetaj.
Mardei
Drugu Lazi. Uhapeno 38 repatriraca. Podaci o njima nalaze se kod nas. Dali da
ekaju komisiju za istragu ili da istragu zapoen Centar i preda krivce sudu.
imi
Za Lazu. Uhapeno 60 repatriraca. Nuno je da se odmah formira Komisija za
istragu. Mi nemamo ljudstva u tu svrhu. Do 14-VI dostavit e mo detaljan izvjetaj
o uhapenicima.
imi
Bonai Dr. Frane pok. Prospera, osuen je na 15 godina gubitka nacion.[alne]
asti i 15 godina prisilnog rada. Kada ga pronaete sprovedite ga ovom sudu na
izvrenje kazne.
Sud za zat. nac. asti Split
Iz prihvatilita Trogir proieni su samo podoficiri i vojnici koji su bili u
njemakoj vojsci ranjeni ili odlikovani na Ist.[onom] bojitu, lanovi Kulturbunda
i S.S. formacija. ienje vrimo u saglasnosti sa kap.[etanom] Radoviem iz
OZNe Jugoslavija, koji je doao po pitanju repatriraca i Centrom za Dalmaciju.
Robi
Klement Kvirin.
Vidovi
139
12/VII
13/VII
14/VII
15/VII
17/VII
18/VI
18/VII
ori i Alfirevi302 tipini maekovci od Drnia, nalaze se od osloboenja kod nas

u internaciji. Alfirevi ugledan i veoma potovan u narodu, bez podataka o saradnji
sa neprijateljem izuzev to je pravi ...303 politike ekanja, bio ranije maekov
zastupnik. On je politiki opasniji od oria koji je otvorenije propagirao protiv
nas. Predajemo sudu asti i predlaemo 2 godine lakog prisilnog rada, uraunajui
dosadanji zatvor i konfiskaciju suvine imovine. Javite hitno dali se slaete.
Bunko304 zna za to.
Naelnik
Poto su se etnici Marii prebacili iz Bosne u Velebit, oni su prikupili ostatke
bandita i sa grupom od 200 ljudi poeli egzircirati. Prikupivi podatke o njihovom
boravitu pripremili smo akciju u kojoj je pored jednog bataljona N.O. uestvovala
i V. brig.[ada] XIX divizije. Akcija je zavrena bez uspjeha. Naeni su tragovi na
mjestima boravka i ostatak hrane u dvije kolibe koje su vojnici bez naeg
nareenja zapalili. Saznajemo da su se Marii dan prije prebacili na Tromeu.
Vjerovatno su bili obavjeteni, poto je naa vojska prethodno odrala politike
asove o toj akciji. U nastojanju da razbijemo pokuaj koncentracije i odravanje
bandita, pored ostalih mjera, preduzeemo iseljavanje obitelji koje se najvie istiu
u pomaganju i smjestiti ih u logor. Pri tome emo voditi rauna o politikom
efektu.
Naelnik
U Metkoviu je otkrivena grupa sastavljena iz vojnika Kom.[ande] podruja i XIV
brig.[ada] XIX Div.[izije], veina bivi legionari koja je namjeravala pobiti neke
nae oficire. Poto postoji veza sa civilima, istragu vodi naelnik Biokovskog
Odjeljenja. Obavjestit emo o daljnjem toku. Oficiri OZN-e XIX div.[izije] su
neovlateno uveli neke od uhapenih vojnika u zatvor Dubrovakog Odjeljenja
meu ostale zatvorenike i tukli tako da su ostali mogli uti.
Naelnik
U Centru OZN-e za Dalmaciju, svim Okrunim Odjeljenjima i Kotarskim
Opunomostvima imamo: 65 oficira, 116 rukovodioca bez ina, 47 inovnika i 189
ostalih. Nemamo podoficira.
Zamj. Naelnika
V Brigada Narodne Obrane dobila je nareenje od divizije str. pov. br. 5/ od 10VII - da pohapsi i stavi u koncentracioni logor sve bive oficire, podoficire i vojne
inovnike, domobrane, ustae, etnike, nedievce koji se nisu prijavili do 13
januara u NOV-u. Da li da po tome postupimo i mi.
Zamj. Naelnika
OZNi za Dalmaciju za prihvatilite repatriraca Trogir. Zato niste dostavili
elaborat o uhapenim repatrircima. Po ijem odobrenju vrite streljanje istih.
Odmah dostavite opirni izvjetaj o uhapenim i streljanima.
Za III Odsjek. Poaljite nam formulare i direktive za rad u zarobljenikim
logorima. U Splitu 1322, u Solinu 680, Dubrovniku 500. I u Zadar ima do ovih
dana 800 zarob.[ljenika] Da li emo od raspoloivog kadra, poto se rasformiraju
kom[ande] Podruja postaviti oficire OZN-e u logorima.
302
Zvonko.
Neitko.
304
Nikola Sekuli.
303
140
19/VII
20/VII
Neelnik
Molimo odgovor na nau depeu od 17 ov. mj. U vezi stavljanja u konc.[ijske]
logore oficire i podoficire, domobrane, ustae i drugih.
Zamj. Naelnika
Hapenje domobranaca i ostalih vri se po nareenju Armije. Va posao je da
organizirate radove u OZN-e po logorima. U svemu ostalom pridravajte se
nareenja Armije.
[Iz knjige poslanih i primljenih depea Centra OZN-e za Dalmaciju sa Okrunim

odjeljenjem OZN-e za ibenik] 305
_____________
31/XII
[1944.]
7/I
[1945.]
13/I
18/I
20/I
27/I
3/II
11/II
U zatvoru imamo dvadeset tri, u logoru dvijesta dvadeset tri Njemca, tri Talijana,
pedeset etnika i dvadeset ustaa
Kota
U zatvoru se nalazi petnajest zatvorenika, u logoru tristapedesetest njemaca,
trideset osam etnika i trideset dva ustaa.
O.Z.N.a ibenik
U zatvoru se nalazi dvadesetetri, u logoru tristodvadeset Njemaca, dvadeset
sedam ustaa i trideset etnika.
O.Z.N.a ibenik
Za zatvor poslali izvjetaj. Iz logora amnestirano tristaosamdesetsedam.
O.Z.N.a ibenik
U zatvoru imamo dvadeset sedam, a u logoru tristadvadesetpet Njemaca, trideset
etri etnika i dvadesetsedam ustaa.
O.Z.N.a ibenik
U zatvoru imamo dvadesetdva, a u logoru tristodvadesetetri Njemca, trideset
etnika i dvadesetsedam ustaa.
O.Z.N.a ibenik
U zatvoru imamo devet, u logoru 325 Njemaca, 30 etnika i 27 ustaa.
U logoru imamo 325 Njemaca, 7 ustaa i 8 etnika, a u zatvoru 28.
O.Z.N.a ibenik
[Iz knjige poslanih i primljenih depea OZN-e za oblast VIII korpusa sa Glavnim tabom
NOV i PO Hrvatske] 306
_____________
7/XII
[1944.]
7/XII
305
306
Nije nam jasno zato ste streljali dvadeset popova, taj broj je i suvie velik
Likvidirani popovi i fratri listom postrekai ustakih zlodjela nad pravoslavcima,
neki lino sa pukom u ruci uestvovali u zloinima, drugi poznati talijanski i
njemaki pijuni. Gornje dokazano brojnim svjedocima i linim priznanjem, osim
U italiku su primljene depee od Okrunog odjeljenja OZN-e za ibenik.

U italiku su primljene depee od Glavnog taba NOV i PO Hrvatske.
141
11/XII
14/XII
30/XII
15/I
[1945.]
28/II
2/III
toga javno poznato itavom narodu. Narod osudu dobro primio, traio javno
streljanje.
imi307
O.Z.N.i P.N.O. U Dubrovniku se jako osjeaju posljedice naeg ranijeg slabog
upliva, kao ranije posebnog politikog stanja u tome gradu, odatle i slabost naih
rukovodioca. Uspjela mobilizacija je dokaz da e se to stanje izmjeniti iako to kod
jednog djela stanovnitva sporo. Politiziranje i stranarstvo u J.N.O.F.-u. OZNa je
stvarno udarala po uhvaenim neprijateljskim dunosnicima, ali je pazila i na
ranije masovno raspoloenje. Englezi su proraunano bili u Dubrovniku agresivni,
a nai se nisu snali u regulisanju odnosa prema njima. Poduzete su efikasne mjere.
Saveznika vojska svugdje gubi simpatije. Sam narod problem ishrane uzimlje kao
argument protiv saveznika. Pretjeriva se u pogledu uticaja i aktivnosti saveznika u
Dubrovniku. Na sitnim pitanjima zaotrava se odnos. Drugovi iz crnogorske OZNe
ne shvaaju probleme u Dubrovniku. S njima dolazi do nesporazuma. Zbog toga je
njihova pomo slaba. Predlaemo da se oni povuku iz Dubrovnika. Mi emo vie
posvetiti panju tom kraju.
Sekuli308
U Dubrovniku se vre daljnja hapenja. Iz otkrivene ustake organizacije uhapeno
je sedam omladinaca. Iz druge dalmatinske brigade Konavljani dalje dezertiraju.
Molimo vas ponovo da iz Dubrovnika povuete drugove iz crnogorske OZNe, jer
svojim dranjem i nainom kritike izazivaju tetne nesporazume, koji ometaju
nama rad.
Sekuli
Sasluanje Perine309 i ostalih agenata koje ste uhvatili osloboenjem Dalmacije
dostavite odmah. Njemake agente ne likvidirati dok mi ne dobijemo sasluanje i
ne izvjestimo.
O.Z.N.i Beograd. Tono je da u dubrovakom kotaru i[ma] odbornika i lanova
N.O.F.A koji nisu raskrstili sa Maekom, kao i onih koji se mogu smatrati
neprijateljima N.O.B., to naroito u Dubrovniku. Poduzete su mjere da se takvi
uklone. Drugovi iz Oblasnog rukovodstva su zbog toga na tom terenu. O mjerama
e mo vas izvijestiti. Nad saveznicima imamo sve to bolju kontrolu. Stalnom
borbom i zaoterenou uspjeva se prisiliti ih da potuju prava suverene zemlje.
Kod toga se sa nae strane pored njihove drskosti, nije znalo odluno uvjek braniti
svoje pravo i ujedno imati na umu korektan odnos, pa se zastranjivalo.
Sekuli
Za C.K.J. Posjedujemo nekoliko dokumenata protiv splitskog biskupa
Bonefaia.310 Dva iz 1941. i to: pastirsko pismo, tampano, a sadri poziv na
pokornost vlasti i osudu i osudu atentata i zatim lino pismo u kojem priznaje da je
traio energinu intervenciju. Zapoeti postupak protiv njega i na koje uvjete.
Bakari311
312
Roendan druga Tita je 25 maja a ne 6 marta kako stoji u kalendaru Borbe.
307
Ljubo Krstulovi.
Nikola.
309
Oto.
310
Klement Kvirin.
311
Vladimir.
308
142
14/III
14/III
26/III
31/III
Fra Petar Ivaki, rodom iz okolice Osijeka, za vrijeme okupacije ivio u Osijeku i
po dolasku Njemaca u Dalmaciju doao na dunost gvardijana u Split. Uhapen u
vezi sa ustakim letcima, prema njegovoj izjavi pripada ustakom pokretu i
zakljuujemo da je u Osijeku bio istaknuti ustaki funkcioner. Potrebni su nam
podaci o njemu iz Slavonije.
Sekuli
Jo jednom upozoravamo na na grubi i nepravilan odnos naih organa prema
zatvorenicima, a nii organi rade na svoju ruku. Primena batina, maltretiranje i
slino vrlo su esta pojava. Ima sluajeva da se pretueni zatvorenici putaju na
slobodu ili se streljaju, samo zbog toga to su tueni. Ovakve nepravilnosti
sprijeiti odmah i najotrije postupiti prema onima koji se ne budu pridravali
ovih uputstava. Kod komplikovanih istraga pojedinim krivcima, naim
dravljanima, reavat e naelnik sve pojedinosti - primeni metoda.
Rankovi313
Od C.K. za druga Bunka. S hapenjem i istragom protiv splitkog biskupa
Bonefaia nemojte uriti, a podatke prikupljajte.
Vlado314
Uhapsili smo Dr. Niku Bjelovuia, biv.[eg]
pos.[lanika]
H.S.S. i
podpresj.[ednika] Okr.[unog] odb[ora] J.N.O.F.a Dubrovnik. Za vrijeme
okupacije i poslije osloboenja zastupao politiku Maeka. Dao ostavku u N.O.F.
zbog toga to je [u] Slob[odnoj] Dalm.[aciji] kritikovana njegova Maekovska
cjepaka politika.
Sekuli
[Iz knjige poslanih depea OZN-e zadarskog podruja OZN-i za oblast VIII. korpusa
NOVJ/JA315]
_____________
11/XII 44
20/XII 44
23/XII
30/XII 44
30/XII 44
31/XII 44
6/I 45
Pop Romano Jerievi uhapen. Javite da li da ga tamo uputimo. Prati se sluaj

na Velom Ratu.
Riko
Broj zarobljenika u logoru 197.
U zatvoru 229. OZN-a 135, sud 50, opunomoeni odjeli 44, logor 197.
Riko
Talijani u prilinom broju trae za Italiju. Trebalo bi ubrzati njihov odlazak.
Riko
Petar Relja trgovac likvidiran bez suda
etnici Milorad Stegnjaji i Miljevi iro ubijeni.
Riko
Brojno stanje zatvora 159 uhapenika, kod Opunomostva OZN-e 22, pod
312
Josip Broz.
Aleksandar.
314
Bakari.
315
Knjiga depea voena je od rujna 1944. do srpnja 1945.
313
143
7/I 45
28/I 45
30/I 45
4/II 45
8/II 45
8/II 45
26/II 45
27/II 45
1/III 45
2/III 45
7/III 45
13//V 45
27/V 45
316
sudom 90, pod opunomeenim oficirom 47. U zatvoru bataljona Narodne

odbrane 3 koja su pod opunomostvom. U zatvoru u Benkovcu 18 pod sudom.
Gaga
Brojno stanje zarobljenikog logora: u Bokanjcu 229, od ega 123 Njemca, 104
Talijana i 2 nae narodnosti. U Zemuniku 123, od ega 80 Talijana, 24 Njemca,
5 Poljaka, 4 Holananina i 10 nae narodnosti. Ukupno 352 zarobljenika.
Gaga
Brojno stanje zatvora O.Z.N.e 14, sud 111. Brojno stanje logora 542.
Gaga
Stegnjaji Nedjeljko likvidiran. Preko vas podaci poslati za sud Korpusa.
Riko
Brojno stanje zatvora: O.Z.N.e 12, sud 116, u logoru 545.
Lazi
Odsjeku. U vezi ubijenog u Zadru nastala je zabuna. Istraujui smrt saznali
smo da je pomenuti likvidiran od O.Z.N.e II sektora na nezgodnom mjestu.
Uhvatili smo na djelu jednog palikuu, koji je pod istragom. Pootrili smo
mjere. Slijedi pismo.
ivko
Viem vojnom sudu pri Glavnom tabu Hrvatske. Od 25 faistikih milicionera
sto sedme legije 12 osueno na smrt radi sudjelovanja u streljanju rodoljuba i
pljaki. Molimo odobrenje. Poveite se sa drugom Despotom.316 Vijee vojnog
suda Komande zadarskog podruja.
Brojno stanje zatvora: u logoru 262,- u sudu 74 u OZN-i 20.
Gaga
Poto se rasformirala Kom.[anda] Podruja, potrebno je to hitnije rjeiti pitanje
suda. Bili u nikom sluaju ne moe ostati. U njega nemamo povjerenja. Sud
nita ne radi.
ivko
Vojnom sudu VIII korpusa Gojanovi Frane pok. Krste rodom iz ibenika a
nastanjen u Zadru upalio kuu u Zadru. Radi primjera molimo hitno odobrenje
smrtne kazne.
Vojni sud Zadar
Odsjeku. Vojnom sudu objasnite potrebu donoenja smrtne presude nad
Gojanovi Franom. Stvar se otee. Radi se o spreavanju sabotae. Kua koju je
polio bila je narodno dobro. Ovo traimo radi depee koju su danas poslali
Vijeu Zadra.
ivko
U grupi Talijana koji u Splitu ekaju odlazak za Italiju nalazi se i Rogalje
Franko, izbjeglica iz zarobljenikog logora Knin. Uhapsite ga i uputite ovamo.
Bai
Ispod Velebita na sektoru Jasenice predalo nam se ezdeset rkripara.
Cetini
U Komandi mjesta Zadar nije izvreno nikakvo streljanje bez suda. Za sluaj
Komande mjesta Benkovac, dostavit emo pismeno rezultate istrage.
Drago, lan Sudskog odsjeka Glavnog taba NOV i PO Hrvatske.
144
9/VII 45
13/VII 45
15/VII 45
Cetini
U akciji na piljare 4-VII zapaljeno 4-5 koliba u Velebitu, a ne selo Jabukovac.
Kolibe zapaljene bez iijeg naloga od vojnika V brigade N.O. jer su naena
leita brana i vojnika puka. Zavrene su sve pripreme za raseljavanje koje
e poeti za dva dana.
Slavko
U vezi postupka protiv piljara internisano je 40 obitelji. S obzirom na nova
uputstva i tako veliki broj poslali smo na teren druga Desnicu sa jednim lanom
K.K. da ispita efekt, a zatim da izvjesni broj pustimo, a jae krivce kaznimo.
Naelnik
Sve krivine prijave predali smo civilnom sudu. Miljenja smo da bi Tolju i
ostale industrijalce predali Vojnom sudu, jer kazne civilnog suda mislimo nee
biti tako efikasne obzirom na njihovu stranu dravnost.
Naelnik
[Iz knjiga primljenih depea Okrunog odjeljenja OZN-e Dubrovnik sa Centrom OZN-e
za Dalmaciju]317
_____________
1/XII 45
2/XII 45
9/XII 45
11/I 46
12/I 46
12/I 46
12/I 46
14/I 46
Odmah nam dostavite spisak Njemakih Dravljana koji se nijesu prijavili.

Trutin318
Za majora Trutinu. Neznamo ni jednog njemakog dravljana koji nije
prijavljen. Provjeravamo u koliko kojega pronaemo javit emo. Predlog za
protjerivanje dostavit emo im prikupimo sve potrebne podatke.
Naelnik
Molimo vas da nam javite dali moemo obavjestiti Zagreb o zakljuku po
pitanju jataka; a isto tako o vaoj konstataciji ko je kriv. Prvom vezom uputit
emo vam izvjetaj.
Telenta.
[] ta je sa sluajem Paula Nergrada i Pere Kolia?
Trutin.
Paul Nergard je predan sudu. Ne priznaje svoju suradnju sa etnicima.
Istragom nismo mogli otkriti nove momente. Pero Koli je isto predan sudu.
Nijesmo uspjeli ni kod njega nita vie saznati.
Naelnik.
Cvjetko Radojevi uhapen je dana 20/XI a sudu je predan 21/XII 45, sada je u
sudskom zatvoru.
Za majora Trutina. Oblasni je dostavio odluku o protjerivanju te e se tome
pristupiti kao i upuivanju Njemaca i navedenih Austrijanaca u radni logor.
Odluku za Pozniak319 smo zadrali za sada.
Zamj. Naelnika.
Suglasno sa narodnim vlastima bez ...320 oprezno i tajno sredite, te da se izvri
317
U italiku su primljene depee od Centra OZN-e za Dalmaciju.

Pero.
319
Nejasno.
318
145
27/I 46
23/IV 46
24/I 46
10/IV 46
10/IV 46
11/IV 46
12/IV 46
320
protjerivanje i logorisanje. Vilu Solitudo angaovati za vas. Ovo uredite sa

upravom Nar.[odnih] Dobara. Nastojte zgradu dobiti kompletno sa
namjetajem i uzmite klju.
Trutin.
Izvjestite nas odmah pismeno detaljno kako je sprovedeno protjerivanje,
logorisanje. Jeli bilo galame, kako je primljen efekt u masama, kod Talijana,
drugih dravljana i saveznika. to je sa njihovom imovinom i kakva je. []
Trutina.
U vezi pisanja dnevnih izvjetaja postupite slijedee. Izvjetaje treba pisati
svaki dan bez obzira da li ih moete odmah poslati jer ove izvjetaje slat e te
sa ostalom potom po kuriru ili kad naie na kurir da po istom poaljete.
Dnevni izvjetaji treba da budu kratki, saeti, da obuhvate rad neprijatelja na
svim poljima, isto i sve nepravilnosti u radu N.O., zadrugama itd. Pored
ovakvih izvjetaja slati ete nam i depee hitne naravi. A ovu depeu
prosijedite i opunomoenitvima.
OZN-a Dal.
Za majora Trutinu. Bertram Hildegarde je odvedena u logor. Solitud smo
preuzeli i o tome obavjestiti Upravu dravnih dobara. Potrebno ga je
kompletirati namjetajem, jer u njemu nema nego tri kreveta. Radi toga
poradite da Zemaljska uprava izda odobrenje ovdanjoj Upravi dravnih
dobara da nam uz revers izda potrebne stvari. Mi namjeravamo od sada
logorisanih Njemaca uzeti krevete im se Uprava dravnih dobara slae, ali
mora imati gornje odobrenje. Po ovom nastojte to prije postupiti, kako bi
mogli Solitudo osposobiti.
ivkovi
Velik dio radnika u Dbk. nije dobio UNRRA pakete. Iz Zagrebake sredinjice
zadruga, zadruga Dbk, je dobila ponudu na koliko hoe broj paketa po 1.200
din. U Crnoj Gori se paketi prodaju u slobodnoj prodaji po 400 din. Radnitvo
u Dbk. je nezadovoljno jer to zna, te komentarie da u Dbk. nee da djele
pakete.
OZN-a Dbk.
to nam je initi sa uhapenim pirom Lipovcem. Vrbovan je par puta, a nema
materijala za optunicu. Govorio sam sa Careviem te kae da njegov predmet
spada Vojnom Sudu. Pitaj imu i odgovori.
OZN-a Dbk.
piru Lipovca odmah predajte Javnom tuiocu da podigne optunicu radi
organiziranja naputanja razreda i zapisa koji se je kod njega naao o
organizaciji omladine. Vlado imatovi je upoznat sa stvari. Ne dolazi
njegovo predavanje vojnom sudu.
OZN-a Dal
U 7-a razredu gimnazije dana 10 IV bez znanja razrednog sekretara sa strane
uenika: Brboleza Antuna i Radice Joka stavljen je u zidne novine prijepis
ustakog lanka o Anti Stareviu. Direktor e poduzeti disciplinske mjere.
Organizirana omladina trai iskljuenje imenovanih iz kole.
Neitko.
146
14/IV 46
18/IV 46
25/IV 46
25/IV 46
25/IV 46
27/IV 46
30/IV 46
30/IV 46
OZN-a Dbk.
Za sada iz kole nemojte izbacivati Brbolezu Antu i Radicu Joka, poaljite
nam za njih podatke opirnije. Poaljite do jutra podatke za Kljunka Peru.
OZN-a Dal
Dubrovnik je ve trei dan bez cigareta. To se pripisuje sabotai, a drugi
govore da e cigareta biti na bon tj. 4 komada dnevno. Krui parola da e
nestati brana te da e se davati po 15 deka. Ercegovi321 vlasnik knjiare
Jadran danas osuen na konfiskaciju. Drsko se zadovoljio presudom. U vezi
presude narod govori da se pred sud izvode samo Hrvati, Tosovi je osloboen
samo zato to je Srbin, kau oni. Pitanje galice je neodloivi problem sela.
Oko ovog se razvijaju nepovoljne debate.
OZN-a Dbk.
Zato nam niste poslali uz redoviti izvjetaj tabelarni pregled zatvorenika, ovi
izvjetaji o istranoj slubi. Gornje nam dostavite do 28. IV 46. god.
OZN-a Dal.
ivkoviu. Dolaze pritube da je gradska kavana u Dubrovniku postala
kavana OZN-e, da OZN-a namjeta tamo svoje ljude, od reakcionara se uje
ii u gradsku kavanu znai ii u OZN-u, da se ve opaa bojkot gradske
kavane. Hitno izvidi ovu stvar i vidi na koji nain se ovo moglo proiriti i od
koga saznati. Odgovori im prije ta je na stvari da znamo javiti.
OZN-a Dal.
U vezi proirenja istrage jataka Martinovia potrebno je uhapsiti Bukvi Maru
i enu od Roka Kuzmia te sa ovim za iste traimo odobrenje.
OZN-a Dbk.
Za Milivoja. Ovdje se nije opazilo da bi gradsku kavanu smatrali kavanom
OZN-e. Ne opaa se bojkot kavane od naroda, osim to je rjee ili nikako ne
posjeuje krug prijatelja biih zastupnika. Osoblje u kavani je ostalo isto, samo
to je upravitelj postavljen kojeg ovdje ne poznaju. Sa namjerama u pogledu
kavane upoznat je Greti,322 tuitelj Matkovi323 i tajnik N.O. Lemberger. Jo
dok je arko bio ovdje podrunica je htjela preuzeti kavanu, a i poslije je na
tome radila. Kad je ovdje bio Dijanovi naredio je Gretiu da preuzme
kavanu, i ovaj ga je morao upoznati sa pravim stanjem stvari. Kad je Matkovi
doao iz Zagreba rekao je Gretiu da je dobio nalog od Blaia da kavanu
preda podrunici. Ovakvo stanje i dugo natezanje razumljivo da omoguava
kompromitiranje, tim vie to podrunica nije mogla da postupi po nalogu
predpostavljenih. Potrebno bi bilo da se jednom u vrhovima uredi pitanje
reije kavane, te im u tom smislu poslati depeu. U koliko to naknadno
saznamo javit emo.
ivkovi OZN-a Dbk.
Odobravamo hapenje Boovi Mare i ene Roka Kuzmania
OZN-a Dal.
Odobrite hapenje Butihana, Bucanji i Bozdane, svi iz Topole. Obrazloenje
za iste je u prolom izvjetaju VII odsjeka od 19. IV.
321
Miho.
Ivo, tajnik Gradskog NOO-a Dubrovnik.
323
Ivo.
322
147
4/V 46
6/V 46
7/V 46
7/V 46
7/V 46
8/V 46
6/IV 46
8/VI 46
10/VI 46
16/VI
22/VI 46
OZN-a Dbk.
Odjeljenju i Opunomostvima. OZN-a je ukljuena u Ministarstvo unutarnjih
poslova pod ime UDB-a. U vezi toga slubeni kao i privatni naziv OZN-a
prestaje. U budue svi dopisi moraju biti pod imenom UDB-a.
UDB-a Dal.
U pogledu hapenja Butihana, Buconia i Bozdana javite potom radi ega
traite hapenje i da li se to odnosi na advokata Bucania.
UDB-a Dal.
Depeom izvjestite o stanju istrage koju vodi Anteevi. Istu je morao davno
zavriti. Javite rezultat istrage nad Tomaiom i tko je odobrio hapenje.
UDB-a Dal.
Direkcija Pote u Splitu povjerljivim aktom broj 461 skree panju Upravniku
pote na lan 30 Ustava o tajnosti pisama, te da se toga strogo pridrava, a
ukoliko bi mu netko traio pismo, da se pozove na ovaj lan Ustava. Trebalo
bi doznati kako je dolo do tog upozorenja. Ovo nareenje je upueno svim
nadzornim Okrunim potama.
UDB-a Dbk
Dostavlja se obrazloenje za hranu: Odjeljenje ima personala 30 ljudi,
saobraajna 6, zatvor 5. Zatvorenika sada ima 16, II odsjek izdaje vanka za 17,
V odsjek za 10, saobraajna za 6, ukupno ih ima 90.
UDB-a Dbk
Uhapenog Cura Ivana pustite na slobodu. U koliko je potrebno istog tada
neka preuzme Odjel unutranjih poslova. Ovakve sluajeve na zborovima i
sastancima javno raskrinkavati, a organi UDB-e e dalje voditi kontrolu nad
njim.
UDB-a Dal.
Provjerite da li u Dubrovniku ima kuu Itaka Biriinova ulica F. Supila 49.
Ona se sada nalazi u SR i trai vizu natrag u nau zemlju radi financijskih
razloga.
UDB-a za Dalmaciju
Patrola 4 bat.[aljona] iz Dui, srez Trebinje ubila je Koli Vlaha koji je
prilikom hapenja pokuao bjegstvo. Kod istoga je pronaeno 1 pitolj, 1
puka i dvije bombe.
Opunomoenik
U vezi depee javljamo da Birinia Agata ima kuu u Dubrovniku u ulici Put
Frane Supila br. 49. Ista ima kerku udatu za streljanog narodnog neprijatelja
Darija Bracanovia.
Opunomoenik
Potrebno je da nas izvjetavate o osnivanju Seljakih sloga na kotaru, kao i
tome tko je uao u njene uprave. Pomognite da se jo osnuje tamo gdje postoje
uslovi prema direktivi Obl.[asnog] N.O., te tako nastojte da u njenu upravu
uu i nai ljudi. Potrebno je osigurati stalno njezin rad. Njene itaonice treba
da budu snabdjevene sa naom literaturom.
DB-a za Dalmaciju
Javite to da inimo sa zatvorenicima grupe Danice Ilekovi. Svima je istekao
rok u istranom zatvoru. Javni tuioc trai razjanjenje. Materijal se nalazi kod
148
vas.
UDB-a Dbk.
22/VI 46
Grupu Danice Ilekovi predajte sudu, materijal vam aljemo.

UDB-a za Dalmaciju
[Depea Okrunog odjeljenja OZN-e za Knin Centru OZN-e za Dalmaciju o strijeljanju

zarobljenika iz logora u Kninu]
_____________
Odsjeku
OZN-e
Split
18/III
[1945.]
Izvjetavamo da je 14-III- iz zarobljenikog logora streljano 81[??]324

Nijemaca i Talijana bez znanja opunomoenog oficira OZN-e i
Opunomostva. Vodimo istragu o emu emo izvijestiti.
Za OZN-u
Slavko Kapiti
Opunomoeni oficir
Luka Tanjga.
_____________
Izvornik, rukopis
Dravni arhiv u Splitu, biva Zbirka Obavjetajna sluba, OZN-a za Dalmaciju, kut. 60
21.
7. veljae 1947.
Split
Bilten UDB-e s podacima o kleru

_____________
UDB-a ZA DALMACIJU
Split,7.II.1947.g
K L E R
/Bilten/
Reakcionarni dio klera je pozdravio Bevinov govor na Cercilovoj liniji, od kojeg
se po njihovom miljeju moe mnogo oekivati.
324
Neitko.
149
Don Sreko Bezi u vezi toga govori, kako je najnoviji Bevinov govor naiao na
dobar odjek u svijetu i kod nas. Iz ovog govora se vidi da se Evropa podijelila na dva
tabora, te da je sukob izmedju njih neizbjeiv i do njega mora doi brzo. Kod nas je
nepotrebno praviti bilo kakove akcije uz ovako jasnu situaciju u svijetu.
Opaa se kod nekih sveenika da naprotiv ovoga nevjeruju u promjenu stanja.
Pijani govori da su ostali biskupi neraspoloeni u odnosu na Narodnu vlast, jer jo
oekuju promjenu. On sam tako ne misli.
Biskup Butorac u vezi Bevinova govora govor: Dosta vie amerikog i engleskog
propovjedanja. Dananji komunizam zauzima sve vie maha, te se nemam emu nadati i
sveanost sv. Vlaha je bila komunistika. On ne vjeruje u skori rat te, te nastavlja:
Izbori u Italiji, Francuskoj i Americi se sprovode. Svakim danom su Rusi jai, dok drugi
u svojoj kui slabe. Sto komunisti uzmu to ne putaju. Francuska je vulkan koji tinja, a
nee proi puno i vidjet ete sto ce tamo radnici napraviti. Oni su prije bili dobrio
katolici, ali su sada zatrovani. U Italiji ako Italijani budu pametni, kao sto su obino,
mogu se izvuci iz kaosa, koji bih mogao zadesiti.
U samostanu treeredaca u Splitu, dok se je raspravljalo o politikoj situaciji fra
Roko Gregov je napao englesku politiku, nazivajui Engleze laljivcima, a Cercila
razbojnikom, koji uska sve ostale narode na rat protiv Rusije, koje se sada boje kao prije
Njemake:
Gvardijan samostana Poljud fra Leonard Mihali govori,kako je dobro sto jeu
Zagrebu Riting, kao posrednik izmedju crkve i drave, te da bi trebalo da se ve jednom
urede odnosi, kad je jasno da se ovakovo stanje nee promjeniti.
Inae kod jednog velikog broja sveenika vidi se neizvjesnost. Pritisnuti
injenicama nemogu napadati otvoreno Narodnu vlast,a isto tako ne mogu priznati ni
njene uspjehe. Kako u ovom razdoblju nije bilo nekih veih crkovnih sveanosti, osim
sveanosti sv. Vlaha u Dubrovniku, koja je prola bez osobite crkvene aktivnosti, nije
bilo jaeg djelovanja po crkvama. Veina sveenika je u propovjedima tretirala pitanje
gradjanskog braka, a osobito je to bilo u Hvarskoj biskupiji, gdje je biskup Pui uputio
po tom pitanju neku vrst poslanice svim upama. U ovim propovjedima se je
zastraivalo vjernike da ce oni koji se ne ene u crkvi biti exkomunicirani. Te se nee
pokapati u crkvenom groblju, nee moi primati sakramente i slino. Apeliraju majke da
zabrane djeci civilnu enidbu, jer ce biti nesretni sa svojom djecom,koji sklapaju takove
brakove. Don Petar Rudan upnik u Milni je preko propovjedi rekao majkama, da nisu
majke ve kuje, kad putaju svoju djecu da se ne ene u crkvi.
Biskupski vikar Pijani posjetio je Zadar. Na tom svom posjetu sreo se sa svim
sveenicima,posjetio je Munzanija i Kotarski NO. U vezi nae linije na ibenski kler, a
osobito Pijanija jedan nas oficir je bio kod njega, kao predstavnik Oblasne NF-e, a u ime
pretsjednika Oblasnog odbora, te s njime razgovarao u vezi vjerouitelja. Zatraio je od
njega da upozori svoje sveenstvo da nerade protiv Narodne vlasti, jer ce u protivnom biti
kanjeni. Pijani je bio zadovoljan ovim posjetom napominjui daje on ve upozorio svoje
sveenike a da ce to uiniti opet, jer da zna da Pretsjednik ima o njemu dobro miljenje,
te da eli da takovo i sauva. Pijani inae pokaziva znakove posluljivosti u odnosu na
Narodnu vlast jer smatra, da bi mogao i biti ibenski biskup ukoliko se sa time vlast slozi.
Tako je popa Lukina, koji se povratio iz logora udaljio iz upe, tj. Nije mu dao upu, ve
samo dozvolio da vri vjerske obrede napominjui da su sami sveenici krivi sto se
petljaju. Za biskupa Bonefaia govori da je tvrd i otar u dopisima, ali da bi se elio
150
pribliiti vlasti dok ga ova nee. Smatra da Bonefai ima losu okolinu, koja na njega
negativno djeluje. Bonefai, kako on prica sprema proslavu 25 godinjice biskupovanja
sa velikom pompom.
Izmedju Zoria i Pijanija sve je vea zaotrenost. Zori kao rektor sjemenita nee
da prima sveenike kojemu Pijani alje na hranu.
Po svom povratku iz Zadra Pijani se poeo spremati na odlazak u Zagreb. 3 . II. je
krenuo iz ibenika za Zagreb u drutvu dom Ive Jakovljevia sa namjerom da posjeti
Pretsjednika Vlade i Rittiga. Imao je namjeru otsjesti u samostanu koventualaca sv.duha,
te prethodno razgovarati sa Aljinoviem, koji je Ritingov prijatelj. Pretpostavlja se da bi
se u Zagrebu mogao nalaziti i Harlej, pa u tom sluaju nee ii u Beograd. U protivnom
bi otiao u Beograd, gdje bi posjetio i dr. Ribara. U Zagrebu e traiti od Vlade NRH-a da
se dade pomo jo nekim sveenicima. Nuncij ga je pozvao, kao to je pozvao i Puia
hvarskog biskupa, jer sam ne moe doi u Dalmaciju.
Don Kreo Zori pria da je na sudjenju u Zagrebu don Ante Radi odrao veliki
odbranbeni govor, dok su ostali osudjenici pjevali kriarsku himnu. Ovaj odbranbeni
govor kola po ibeniku,a neki reakcionarni gradjani estitali su bratu Radia, koji je
knjiar u ibeniku na dranju njegova brata pred sudom, kao branioca vjere. Klari
kapelan u ibenskoj bolnici, koji se sad povratio govori da je don Ante, kao i ostali
osudjenici bio tuen u zatvoru, a neki Sarin da su muili, te da se je 15.dana neprestano
okreala u jednoj okrugloj sobi. To su sve ovi iznijeli pred sudom.
Prolog mjeseca je Vojni otsjek iu ibeniku pozvao na pregled neka godita. Zori
pria da je doao na pregled, te da odmah na ulazu mu je jedan oficir rekao: Vi ste
bolestan. On se lecnuo,ali se je odmah sjetio i potvrdio da ga boli srce, naato ga je ovaj
uputio u odredjenu sobu za bolesnike. Ovu stvar ispitujemo, da bi doznali, koji je to
oficir.
Na proslavi sv. Vlaha u Dubrovniku ove godine je izvrena promjena u primanju
darova sa strane seljaka. Do sada je to primao biskup, medjutim ovoga je puta to primao
Pretsjednik Gradskog odbora. Biskup je o tom bio obavjeten od festanjula nato se je
uvrijedio i rekao da tu nije povredjen samo on, kao predstavnik katolike crkve u
Dubrovniku ve i cijeli katoliki svijet u Dubrovniku. Da je on uvijek bio za suradnju sa
gradskim odborom, te da nezna to je uinio da ga se na ovakav nain ponizuje.
Biskup Biturac se tui da je ostao sve sa starim sveenicima, te da nema ni jednog
klerika. Napominje, kako mostarski biskup, radi nestaice sveenika ne moe odrati
pontifikalnu misu. Za Kinu govori da je tamo poetak svretka, jer ona ima iza sebe
bogati Sovjetski Save, kao zaledje, te je tu sve gotovo.
Don Darko Gati upnik u Grudi Konavlje govori, kako im je biskup strogo
zabranio mjeanje u politiku, te da im svaku sedmicu alje teme to da predikaju u crkvi.
Profesor don Ante Jagi iz Zagreba javlja don Mati Gargoviu da bi dr. Mezi bio
dobar kandidat za biskupa zadarskog, ali ga vlast ne voli. Napominje da se vlast u teoriji
ne mjea u stvari, ali je u praksi drugcije.
_____________
Prijepis, strojopis
151
22.
Nakon travnja 1947.
Dopis UDB-e o popisima likvidiranih osoba

_____________
Predmet: Lica po sudu osudjena na smrt

i likvidirana kratkim postup. spisak
dostavlja se.-
UPRAVI DRAVNE BEZBJEDNOSTI UDB-a

Za Oblast Dalmacije
Split
Pozivom na Va dopis br.345/IV. Od 5.IX.1946. g. te depee od 9.IV.t.g.
dostavljamo Vam spisak lica koja su po sudu osudjena na smrt i kazna izvrena, a odnosi
se na vrijeme od osnivanja OZN-e, kao i spisak lica likvidiranih bez da je nad njima
izreena presuda, odnosno da je nad njima vodjen sudski postupak.Podatke za lica po sudu osudjena na smrt i nad takovima kazna izvrena, koristili
smo iskljuivo iz presuda. Podatke za lica nad kojima nije vodjen sudski postupak a
likvidirana su /kratkim postupkom/, morali smo prikupljati na terenu, pak ne moemo
tvrditi da je spisak upotpunjen, te za to, to se stvar vri strogo konspirativno i mnogi
ljudi na terenu, a u kontaktu su, - toga se ne sjeaju.Nad nekima, koji su likvidirani kratkim postupkom, a to moete vidjeti iz samih
spiskova, izreena je kasnije presuda no to su ovi likvidirani. Takova lica nalaze se u
spisku likvidirani kratkim postupkom pod rednim brojem 2, 3, 4, 5, 6, 7 i 17, dok
istodobno su zavedeni i u spisak osudjenih i to pod rednim brojevima 56, 57, 62, 53,
40, 46 i 36, jer je naknadno doneena presuda. Ovo Vam naglaavamo za to, da nebi
prilikom registracije dovelo do zabune.Smrt faizmu Sloboda narodu!
_____________
Original, strojopis
Dravni arhiv u Splitu, f. 409, SUP za Dalmaciju, kut. 163
152
23.
24. kolovoza 1947.
Split
Izvjetaj OZN-e za Dalmaciju za razdoblje od 24. srpnja do 24.

kolovoza 1947. godine.
_____________
Odjeljenje UDB-e za Oblast Dalmacije
Split 24.VIII.1947 god.
Izvjestaj: za razdoblje od 24-VII. - do 24-VIII-47 god.
KATOLICKI
KLER
Komentari klera.
Hapsenje, proces i osuda fra Petru Grabicu i grupi fratara terorista izazvala je kod
klera u Dalmaciji siroke komentare. Ogromna vecina svecenika ima jedinstveno misljenje
o ovom procesu i to: Da je ovo sudjenje direktno upereno protiv katolicke crkve i
svecenstva, da je proces insceniran; da su svecenici hipnotisani i da je nad njima vrsen
pritisak i rabljene razne metode kroz istragu. Tako fra Dinko Soric gvardijan u samostanu
trecoredaca Split misli, da su istima date specijalne inekcije koje su imale narociti uticaj,
na drzanje svecenika kroz proces. O osudjenim svecenicima kler zastupa misljenje, da su
to dobri ljudi i svecenici, i da kao takovi nikada nebi mogli napraviti ono za sto ih tereti
optuznica. Kod jednog dijela svecenika u Sibeniku kruzi verzija, da je proces u Zagrebu
provociran. Kazu, da je neki intimni prijatelj samostana Gospe Lurdske u Zagrebu, koji je
ujedno bio i konfident UDBe, donio jedan paket u samostan u kojem se nalazio
eksploziv, te da su fratri isto primili neznajuci sto se u paketu nalazi. O osudi koja je
izrecena kler ima misljenje, da ju je izrekla K.P., jer da K.P. svugdje ima svoje prste i po
njenim direktivama se iskljucivo radi.
Izjava, koju je dao fra Karlo Nola u vezi pomenutog procesa izazvala je kod klera
buru komentara. Ogromna vecina svecenika osudjuje Nolu i misle, da je s ovim napravio
gresku, a narocito mu prebacuju sto je izjavu dao samoinicijativno, a da se prethodno nije
savjetovao sa svecenstvom. Kazu da je on dao pecat osudi i da je kao provincijal osudio
svoje redovnike, koji nisu bili krivi i tako nanio sramotu citavom redu franjevaca u
provinciji, koja se s nicim nemoze
oprati. Ima svecenika koji su u ovom pitanju narocito zucljivi, tako fra Petar Vlasic iz
samostana Poljud u Splitu kaze: da je bio kod Nole i da ga je napao. Nola mu se branio,
da je morao to napraviti, jer da bi inace Vlada bila raspustila provinciju i uzela samostan
Gospe Lurdske u Zagrebu. Pomenuti fra Petar revoltiran na ovo daje svoj komentar:
Neka propadne i samostan i onako ce ga se morati zatvoriti, jer vise od njega nece biti
sto je bio nekada. Dalje prebacuje Noli, da nije smio tako postupiti sada kada se u
Jugoslaviji nalaze prestavnici crkava iz Amerike, koji su placeni i narocito pozvani da
153
agituju u korist postojeceg poretka, a koji nisu nikakovi svecenici vec ateisti. Nola se
istome opravdavao da u svojoj izjavi nije napisao da je sud to dokazao vec da je
mjesto toga bio neki drugi izraz.
Svecenici samostana Dobri u Splitu kazu, da je Nola bio pozvan od fratara
samostana Gospe Lurdske u Zagreb. Dolaskom u Zagreb obratio se Ritingu325 s molbom,
da ga naputi kakao ce doci do Bakarica. Ritig mu je tom prilikom sugerirao, da napise
izjavu. Da bi smanjili krivicu Nolinu isti fratri kazu, da je Nola nasjeo Ritigovim
rijecima, te dopustio da mu Ritig stilizira izjavu, koju je bez razmisljanja dao u stampu.
Jedan dio svecenstva osudjuje Nolinu izdaju iz stanovista sto je pokolebala u uvjerenju
onaj dio vjernika koji su sumjali u istinitost procesa. U vezi gornjeg kod svecenstva vlada
miljenje da ce Nola vjerovatno biti smjenjen s duznosti i kaznjen, jer da je papinski
nuncij o ovom potezu Nole obavjestio Vatikan.
O Bledskom sporazumu fra Dinko Soric veli, da se time ostvaruju ranije namjere
komunista o stvaranju socijalistickih republika Balkana. S ovim dovodi u vezu stanje u
Grckoj, te kaze da je Engleska i Amerika svojim stavom u Grckoj osujetila namjere
komunista. Za generala Markosa kaze da isti ne postoji, vec da je to Peko Dapcevic.
Navodno, da je to utvrdila i Anketna Komisija. Jugoslavija nije htjela dopustiti da novo
formirana Komisija pregleda granice Jugoslavije i Grcke radi toga, da se ne utvrdi trag
otkuda ide vojska i ratni materijal, za Grcku. Fra Dinko Badurina iz Splita izrazava nadu
da danasnja situacija kod nas nece dugo potrajati, obzirom na politicku situaciju u svijetu.
Dalje prica, da su Grcki partizani napali s Albanske strane na jedan Grcki grad, koji se
nalazi na granici. Medjutim taj napad nije uspio, posto su grad branile ustase, cetnici i
Andersovci. Isti iz ovog izvodi zakljucak, da se u Veneciji zbilja nalazi logor sa
Andersovcima, ustasama i cetnicima koji su spremni za napad. Dalje prica, da je cuo
Deklaraciju Maceka i Nadja, koji se u zapadnim zemljama mnogo zalazu za nas. Za
Maceka kaze, da je dobro upoznat sa danasnjim stanjem u zemlji pa da se tako i toliko
zalaze, da bi intervenecija bila sto jaca.
Fra Lenardo Mihalic kaze, da je Marsalov plan o kojem se raspravljalo na Pariskoj
konferenciji bio podrsavan od Amerike, Engleske i Francuske iz razloga da se ustanovi
ko ce se opredjeliti zapadnoma tko istocnom blogu-komunizmu. Dalje nastavlja, da
danasnje stanje nije najpovoljnije jer se priblizavamo jednom neizbjezivom i strahovitom
ratu. Isti hvali stav Ceske-prigodom datog pristanka da ucestvuje na Pariskoj konferenciji
i neposrednog odustajanja od ucestvovanja na istoj. S ovim je ista diplomatski pokazala
da je imala volje da ucestvuje na konferenciji, ali da je pod pritiskom Rusije odustala.
Spomenuti Mihalic redovno slusa sve radio-stanice i odmah prenasa vijesti, naravno sa
svojim komentarima. Inace se primjecuje da je vecina svecenika dobro upoznata
politickim dogadjanima u svijetu. Ove vijesti crpe iz emisija reakcionarnih stanica, a
dijelom i iz tajnih radio emisija. Tako je pop Jadronja iz Sibenika pricao nasem
saradniku, da svako jutro daje vijesti neka tajna radio-stanica, koja zavrsava svoje emisije
sa smrt komunizmu-sloboda narodu.
Interne stvari Klera
Iz pisma upucenog iz Krka sveceniku prof. Butkovicu u Split doznajemo, da se u
Hrvatskoj stvara kod svecenika (mladjih) pokret nazvan Personalisticki. Od Butkovica
se trazi rasjasnjenje, dali se to opaza u Dalmaciji. U istom pismu se govori kako papa
325
Svetozar Rittig
154
namjerava u Jugoslaviji ukinuti sve redove i od istih stvoriti jedan sa istim odjelom i
istom upravom. Isto tako navodno papa namjerava ukinuti kanonike i kaptole, te stvoriti
Konsultores, kao sto vec postoje u Srbiji.
Fra Dinko Badurina prica, da je nedavno dosao neki katolicki svecenik iz Beograda
koji mu prica, da su mnogi pravoslavni svecenici u Srbiji misljenja i zastupaju potrebu
ujedinjenja srpske nacionalne crkve sa katolickom. U vezi toga fra Badurina kaze, da mu
je taj svecenik rekao, da i neki episkopi priznaju da je papa jedino nepogresiv u vjerskim
istinama, dok srpske svestenske poglavice cvrsto stoje uz danasnju vladajucu kliku, dok
su mnogi srpski svecenici u zatvoru. Takodjer da je jedan arhiepiskop rekao da je on prvi
za sjedinjenje zapadne crkve sa istocnom, jer da se danas dobro osjeca sto je to
nacionalana crkva, koja je prepustena sama sebi u odnosu za katolicku crkvu o kojoj vodi
racuna cijeli svijet i 400,000.000 vjernika. Isto tako jedan pravoslavni biskup koji je sada
u zatvoru rekao je, da se sada mora punom parom raditi na sjedinjenju istocne-zapadne
crkve, jer da su pravoslavni vjerski sefovi bezvjerci, koji odobravaju sve komunistima i
javno vicu zivio Tito i Staljin. Na koncu fra Badurina daje svoj komentar, bolje je za nas
jedne i druge, sto nas se proganja, jer ce mo se na ovaj nacin svi ujediniti, a to je sam bog
dako napravio. Zbilja, sada smo mi i pravoslavno svecenstvo blizi jedan drugome, nego
ikada u historiji, samo moramo i dalje raditi na nasem ujedinjenju, zavrsava svoj
komentar fra Badurina. Pop Piano iz Sibenika lose govori o nunciju Harley s obzirom sto
isti do danas nije uspio nacelno rijesiti pitanje boljeg odnosa izmedju crkve i drzave. Isti
misli da je bilo bolje da je umjesto Harley-a dosao neki talijanac ili belgijanac.
Propaganda i rad326 Klera
Kroz posljednji period aktivnost klera preko crkvenih propovijedi i dalje ostala
osjetno jaka. Prigodom proslava mjesnih crkvenih svetkovina kler se trudi, da iste
proslavi sto svecanije. U tu svrhu prave vatromete sto do sada nije bio obicaj. Redovno,
prije svake crkvene svecanosti pokrecu se uz pomoc crkovinara sabirne akcije novca i
petroleja, da bi se iluminacijama svetkovinama dali sto svecaniji izgledi. Prigodom
procesija svecenici iz susjednih zupa dolaze u pomoc zupniku gdje se svecanost odrzava.
Gdje postoje casne sestre iste na vrijeme organiziraju pjevacke zborove. Sve ovakove
akcije povlace za sobom sabirne akcije, za popravak crkava, za neobezbjedjene
svecenike, za sjemeniste itd. Kroz propovijedi govore i namjera im je da sto vise ljudi
okupe i aktivisu u raznim crkvenim obredima i manifestacijama. Pri ovom sluze se
raznim metodama, a najcesce prijete kaznom na onom svijetu itd. Takodjer preko
propovijedi prijete onima koji ne sklapaju brak u crkvi, govoreci, da im se nece
dodjelivati sakramenti ni na posljednjem casu smrti, i da ih se nece ukapati u groblja. U
vezi posljednjeg biskupa hvarski Pusic izdao je okruznicu koja je citirana u njegovoj
biskupiji dostavljamo vam prepis iste.
U crkvenim propovjedima najborbeniji stav zauzeo je kler sa kotara Imotski; koji
za primjer daje sto se mnogi sveci borili sa oruzjem u ruci i davali svoje zivote za vjeru
hristovu327. Ovo isto preko propovijedi traze od vjernika ako misle spasiti dusu i uzivat
na drugom svijetu. U ovim propovijedima narocito se isticu don Marko Perica svecenik
iz Zagvozda, don Soko Jure svecenik iz Krstatica don Ciro Zamic iz Medova Doca, don
Ante Kusic svecenik iz Grabovca i don Vrdoljak Ivan svecenik iz Rascana. Pomenuti
326
327
Nadopisano rukom
Kristovu
155
svecenici redovno se sastaju svake sedmice, a posle sastanka konstantujemo, da drze

propovjedi jednake. Takodjer kler baca teziste rada za sto jace vrbovanje djecaka, za
pohadjanje biskupskih sjemenista. U ovom radu bacaju teziste na djecu religioznih
roditelja i istima obecavaju razne privilegije, kao badava stan i hranu u internatu itd.
(Sibenik)
Inace kler se aktivizirao u povezivanju i jacanju kontakta sa omladinom i
pionirima. Danas je redovita pojava, da se svecenici na ulicama zaustavljaju sa djecom s
istima razgovaraju, vjesto taktizirajuci dijeleci im slike svetaca i bonbone. Pri ovakovom
radu su primjeceni svecenici Kaja Marovic, Kazo Sinovcic i Rade Jerkovic sa splitskog
kotara. Slicnih pojava ima i po svim ostalim kotaravima, a narocito u Drnisu, gdje fratri
od djece traze secer i mast, da im prave slatko. Tamo gdje postoje samostani casnih
sestara, iste se zalazu u organizovanju novih i ucvrscavanju, vec formiranih djevojackih
zborova. Ove zborove posjecuje prilicno veliki broj djece koji uce pjevati crkvene
pjesme. Casne sestre kroz ljetne praznikz okupljanju djecu te ih uce citati i pisati. Pod
uticajem fratara u selima gdje nema svecenika klerikalno nastrojeni ljudi zele da iste
dovedu prilikom raznih svecanosti, da u tu svrhu sakupljaju novac od naroda od kojega
kasnije prave zakuske sa svecenicima. Tako je bio slucaj u primorskom Docu kotar Split,
da su seljani iako klerikalni podrzavali na zboru tajnika Odbora, koji je bio protiv dolaska
svecenika u selo. Narod je stao na stanoviste tajnika iz razloga sto im se nisu svidjali
zakuske, koje svecenici rade prigodom dolaska u selo.
Primjecujemo, da su neke tradicionalne crkvene svecanosti ove godine losije
uspjele nego proslih. Tako na primjer 28. VII. u Grudi kotar Dubrovnik slavila se Sv.
Nedjelja. Ove godine posjet i ucestvovanje u ovoj svecanosti bio je znatno manji, nego
prosle godine.
Fra Vlasic Petar iz Splita prica nasem saradniku, da zatvoreni svecenici Tulic i
Mirosevic pisu iz logora, da im se naprave molbe za amnestiju, posto su isti bili u J.A.
Isti svecenici traze da ime se posalju paketi. Fra Vlasic kaze, da je na sastanku fratara u
Kosljunu (otok Krk) rjeseno, da svi samostani po redu treba da pomazu osudjene
svecenike. Sada je red, da toj obavezi udovolji samostan Poljud, jer je do sada pakete slao
Dubrovnik. Fratri na Poljudu su se svestrano zalozili u prikupljanju dokumenata koja bi
im posluzi da iz logora oslobode fra Benka Tulica i Bonu Mirosevica, jer vjeruju da i njih
zahvaca amnestija, kao bivse borce J. A. Don Velic Vice zupnik u Podgori kotar
Makarska siri vijest, da prestoji izici neka uredba o oduzimanju crkovnih imanja, na taj
nacin sto bi se crkvi ostavljalo nepokretnog imanja u vrijednosti od 500.000 dinara. Kako
isti kaze rukovodioci srpskih crkava u Hrvatskoj sa ovom uredbom su nezadovoljni, te
da traze, da se ostavljena vrijednost crkvama povisi na 1,500.000 dinara.
Fra Nikola Bilic svecenik iz Prolozca kotar Imotski javno prica, da ce se zemlja
koja je ove godine dodjeljena agrarnim interesantima do godine, ce se vracati ranijim
vlasnicima. S ovim isti misli na promjenu stanja u Jugoslaviji sto u razgovoru znade i
podvuci.
Razno
9. ov. mj. dosao je u Sibenik americki svecenik Murphy u pratnju jednog tumaca
dodjeljenog mu od C.O. Crvenog Krsta iz Bgda328. Skupa sa popom Zoricem posjetio je
Odbor C.K., te se interesirao za ekonomsko stanje naroda. Tom prilikom je dao izjavu, da
328
Beograda
156
se u Americi kupi medju katolicima pomoc za Jugoslaviju. Potom je doputovao u Split i

posjetio biskupa Bonefacica. Najavio je posiljku hrane, koja ce biti podjeljena po
sugestijama Odbora C.K., dok druga partija hrane ce doci za sjemenista.
Svecenstvo u Makarskoj govori o tome kako Vlada NRH je uputila biskupima u
Dalmaciju popis svecenika kojima ce se davati stalna mjesecna pomoc. Navode, da se
ovdje radi o svecenicima koji nisu radili protiv NOP-a, a i danas su uz Norodni Front.
Komentar na ovo je da biskupi nece na ovo pristati, nego da ce postaviti zahtjev da se
pomoc daje svakome ili nikome. Takodjer kroz protekli mjesec svecenici u Sibeniku
govorili su da popovi koji primaju pomoc od Narodnih Vlasti nece ovog puta primiti.
Medjutim svi su je primili.
Odrzavanju duhovnih vjezba u sibenskom sjemenistu prisusvovao je i biskup
Mileta, koji je u govorima mladjim svecenicima cesto isticao, da je potrebno: priblizelje
i pokornost Narodnim Vlastima. Ove duhovne vjezbe odrzavao je isusovac Santic iz
Splita umjesto isusovca Grima, koji iz nepoznatih razloga nije doputovao iz Zagreba. Pop
Piani iz Sibenika u razgovoru s nasim saradnikom kaze, da je biskup Mileta za vrijeme
svoje osutnosti iz Dalmacije bio u Novoj Gradiski kod osudjenih svecenika i u Lepoglavi
kod Stepinca. Za Stepinca kaze, da je jako deprimiran. Za svecenike u Gradiski veli, da
su slabo obuceni, da su ispaceni, te da ih se nemoze prepoznati, te da im Vlasti ne
dozvoljavaju drzati brevijar kod sebe.
Pravoslavni Kler
Kod pravoslavnog klera u toku ovog razdoblja, nije se moglo osjetiti jace
neprijateljsko djelovanje.
2. ov. mj. bio je lisen slobode pravoslavni pop Javor Jovan iz parohije Zegar kotar
Benkovac. Isti se zalio, da je hapsen a da mu je stigla amnestija o pomilovanju, te da nece
moci ici na Kongres pravoslavnih svestenika u Zagrebu. Na nasu intervenciju isti je
pusten, te prisustvovao Kongresu.
Na otoku Visu prestoji rusenje pravoslavne crkve; a na njeno mjesto imao bi se
podignuti spomenik palim borcima. Iako su na zboru odrzanom na Visu vecina
pravoslavaca pristala, da se crkva srusi, jedan neznatan dio, na celu sa Ruljancic Ivanom
(biv. nacelnik opcine kada je ova crkva sagradjena) nastoji, da okupi sve pravoslavce oko
sebe, te da sprijeci rusenje crkve. Spomenuti Ruljancic u ovome je vrlo aktivan i
nagovara narod, a narocito pravoslavce ciji su clanovi obitelji poginuli kroz NOB s
namjerom, da iste sakupi, te da se zale zajednicki Marsalu Titu. U obranu svoga stava
navodi, da se je spomenik mogao podignuti i na drugom mjestu.
Pravoslavni svecenik Lucic Stevan iz Zadra 2.VIII. t.g. na dan Sv. Ilije izvjesio je
na crkvi hrvatsku i srpsku zastavu, bez petokrake zvijezde. Isti je saslusan i bit ce pozvan
na odgovornost od Odjela U.P.
Nikodin Opacic, Ljubomir Vrcelj, Vujasinovic Stevo i Vukojevic Niko pravoslavni
svestenici sa Kninskog kotara, nisu htjeli ici na Skupstinu koju je odrzavalo pravoslavno
svecenstvo u Zagrebu. Takodjer nijesu htjeli dati ni punomoci.
Jelic Ratko pop iz Knina na proputovanju kroz Karlovac bio je kod Vladike.
Vladika mu je rekao, da je izda odluku o povlacenju istrage protiv popa Macure, te da
ovaj i dalje ostaje zamjenik Vladike. Isto tako Vladika mu je rekao, da ce odbaciti
optuzbu koja je podignuta protiv njega tj. Ratka Jelica.
157
za Sefa329II
Referent:
Otsjeka:
M Sansovi [v.r.]
(Sansovic Mirko)
[v.r.]330
(Ronevi Mirko)
_____________
Izvornik, strojopis
Dravni arhiv u Splitu, f.409, SUP za Dalmaciju, kut. 168.
24.
13. studenog 1947.
Split
Bilten UDB-e o kleru

_____________
U.D.B.-a za OBLAST DALMACIJE
Split 13-XI-1947 godine.
B I L T E N
K L E R A
Kroz posljednje vrijeme imali smo nekoliko sluajeva, da su sveenici sinpatizeri N.F.
preko crkvenih propovijedi nastojali pozitivno utjecati na mase, pravilno objanjavajui
politika i ekonomska pitanja. Tako je prtavoslavni kaludjer Visarion Popovi 27-X-tg.
Odrao propovjed sljedeeg sadraja: Od mnogih ujem gdje spominjete rije kultura, ali
mnog neznate to to znai. Kultura je brao prosvjeta i znanje. Naa zemlja je bila
kulturno zaostala, usljed toga to bivi reimi nisu omoguili ni dozvolili irim slojevima
naroda, da se prosvjeuju i koluju, ve su drali narod u zaostalosti. Danas se Narodna
vlast brine i vodi mnogo rauna da uzdigne i prosvjetli narod. Otvara Narodne kole u
najzabaenijim selima, a u veim podie i semoljetke. Pored kola otvaraju se i
anafalbetski teajevi, gdje vlasti izlazi u susret i prua mogunost i starim ljudima i
enama, da se naue itati i pisati. Pred Vas starije se stavlja u dunost da pohadjate
anafalbetske teajeve i da aljete svoju djecu u kolu. Treba likvidirati onu mrnju, koja
je postojala medju nama i uvati bratstvo i jedinstvo srpskog i hrvatskog naroda, koje je
skovano tokom NOB-e i za koju su pala brda kostiju i priloveno more krvi naih najboljih
sinova. Danas nema vie svetinje nego to je uvanje i uvrivanje jedinstva hrvatskog i
srpskog naroda.
329
330
Nadopisano rukom
Neitko
158
Slinu propovjed je odrao u dva navrata i pravoslavni svetenik Magud Boo. U

tim propovjedima je medju ostalim istakao bratstvo i jedinstvo hrvatskog i srpskog
naroda, kao najveu tekovinu NOB, te kako treba svakoga likvidirati tko pokua naruiti
to jedinstvo. Istakao je i zasluge K.P. Jugoslavije, koja je povela borbu za oslobodjenje i
stvorila novu Jugoslaviju, u kojoj treba potpuno raskristiti sa monarhijom i kraljem, jer se
vie nee vratiti ono to je bilo trulo i to je poivalo na eksploataciji. Napomenuo je
kako djeca treba da posjeuju sastanke, gdje e se odgajati u novom duhu i gdje treba
omladina da bude prva, jer izgradnja novog socijalistikog drutva zahtijeva visoko
obrazovane strunjake. Spomenuo je sveenike, koji govore da crkva kod nas nije
slobodna s obzirom to je odijeljena od drave, te je ukazao, kako je isto takovo stanje u
Engleskoj, Americi i Francuskoj. Pozvao je narod da pomae vlast u ostvarenju
petogodinjeg plana, dajui vikove dravi i borei se protiv pekulanata i crnoburzijaca.
Usporedio je ivot u kapitalistikim zemljama sa naim, te dodao o trajkovima koji
izbijaju dnevno u tim zemljama, koji izbijajuzato to se radnika klasa iskoritava i
obespravljuje, dok kod nas radnika klasa ima sva prava itd. Istakao je i brigu Narodnih
vlasti, koja se trudi da svakome omogui ivot i zaposlenje.
Isti svetenik je nudio naim aktivistima u selu Bribiru da oforme zadrugu, te da e
on sa svim crkvenim imanjem u istu ui.
2-XI-tg. don Stipe Kevei iz sela kripa na otoku Brau odrao je propovjed i
medju ostalim pozvao narod da pristupi sakupljanju maslina i upozorio da ni jedna
maslina ne smije propasti, jer naa drava nema zlata i zbog toga je potrebno da joj damo
u otkup ulje, kako bi mogla iz inostranstva nabaviti to nam treba. Govorio je o efu
sovjetske delegacije na konferenciju OUN, Visinskom, te istakao kako je isti branio mir i
raskrinkavao one koji hukaju na rat.
Pomenuta trijica sveenika primaju od nas pomo.
Borba izmedju don Joze Felicinovia i biskupa Munzani-a u zadru, o emu smo
Vam ve javljali i dalje se nastavlja. Tako je jedna grupa Zadrana, intelektualaca
potaknuta od don Felicinovia, uputila predstavku nadbiskupu Munzani-u, u kojoj trae
da se crkveni obredi u Zadru vre na hrvatskom jeziku, umijesto na italijanskom. Izmedju
ostalih, predstavku su potpisali dr. Josip Bai lijenik i Andrija Pavelin direktro banke.
Biskup je ovo primio nerado i zato smatra odgovornim Felicinovia. Isto tako nekoliko
sveenika i fratara iz Zadra uputilo je pismenu prestavku papskom nunciju u Beogradu, u
kojoj trae da se na zadarsku nadbiskupiju proire ista prava, koja vae za ostale
biskupije u Jugoslaviji, a po pitanju upotrebe Narodnog jezika u crkvama. Biskup
Munzani pokuava da izadje u susret eljama Hrvata, te je zamolio biskupa Miletu, da mu
usputi par sveenika, koji bi zamijenili dosadanje talijanske sveenike.
Biskup Butorac u razgvooru sa naim agentom kae: Salacan je patnik, koji je bio
otiao na krivi put, ali ga je bog prosvijetlio i obratio te je sada na pravom putu. Zabrinut
je za Salacana i boji se njegovog hapenja.
Na dan proslave oslobodjenja ibenika sveanom zasjedanju gradskog N.O.
prisustvovao je po Piani, kao izaslanik bolesnog biskupa Milete. Istom zasjedanju
prisustvovao je i pravoslavni prota Macura. Poslije zasjedanja Piani i Macura su sa
ostalima posjetili grobove palih boraca.
Ministarstvo trgovine i opskrbe NRH-a dodijelilo je 1.000 kg. Pasulja sjemenitu u
ibeniku. Rektor sjemenita Zori u pratnji jednog sveenika bio je kod pretsjednika
159
gradskog N.O. i zahvalio se na rijesenju ministarstva. Iznio je takodjer pozdrave biskupa

Milete, tajniku i pretsjedniku gradskog N.O.
Mejdu sveenstvom Splita i Dubrovnika ivo se komentarie o pripremama za novi
rat, te govore o njegovoj neizbjenosti. Mnogi od fratara, koji su do nedavno govorili,
kako do rata nee doi promijenili su svoje miljenje.
Provincijal dominikanaca Fazani izdao je u ibeniku u tipografiji Kai brouru
na latinskom jeziku Acta Capituli Provincijalic, u kojoj spominje i smrt nekih
streljanih sveenika, kao muenika. Na predlog Javnog tuiotva odrat e se u ibeniku
sudska rasprava u svrhu zabrane daljnjeg rasturanja, kao i zabrane.
21.X.tg. na Vae traenje uhapen je i sproveden U.D.B.-i Varadin franjevac dr.
Petar Jus. Sveenstvo u Splitu komentarise njegovo hapenje i govore da je isti za
vrijeme ustaa bio u Slunju i imao neku funkciju, te da se je pred nastupanjem J.A.
povlaio. Navodno, neki ustae su ga vidjeli mrtva t.j. poginulog od partizana. Na temelju
takovih vijesti Vatikan ga je proglasio mrtvim i njegovo ime je izilo u nekoj knjizi,
medju ostalim poginulim sveenicima. Poslje oslobodjenja nitko ga nije traio, jer se
mislilo da je poginuo. Neki njegov prijatelj sveenik iz Patro varadin, simpatizer N.F.
upozorio ga je neka bijei, jer da je za njim potraga, jer je ustanovljeno da je poslje
oslobodjenja krio nekog ustau u samostanu.
Narod sela Splitske na Brau postavio je na svom masovnom sastanku pitanje
crkvenog zlata, koje pripada selu Splitska, a tada se nalazilo kod don Ante Vrankovia u
Supetru. Ovo pitanje je iskrslo s obzirom to prole godine to zlato nije bilo izneseno po
tradiciji na procesiji. S pomenutim zlatom u prolosti su vrena razna kupovanja, kao na
pr. Zvona itd., tako da narod nije znao koliko jo ima preostalog zlata. Na zahtjev naroda
istragu po prednjem je preuzeo otsjek unutranjih poslova kotara Bra. Kada je otsjek
unutranjih poslova traio od don Ante Vrankovia spisak zlata, koje se kod istoga i
nalazilo, pomenuti je odgovorio da se spisak nalazi kod biskupa Puia i da e ga zatraiti
od biskupa. Odmah nakon toga Vrankovi alje pismo biskupu i prilae mu spisak zlata,
upoznaje ga sa stvari i trai od biskupa, da mu dostavi spisak, onakav kakav mu je i
priloio. Iz prednjega se dade zakljuiti da je dio zlata pronevjeren, a u ovom sluaju je i
biskup Pui uzeo uee u zatakavanju pronevjere. Mi smo preko aparata na poti
kontrolisali ovu prepisku i posjedujemo fotografije pisma u kojemu Vrankovi od
biskupa trai, da mu poalje spisak zlata, kakav mu je i priloio.
29-X-tg. polupan je namjetaj u kapeli sv. Stjepana u selu Rastovcu, kotar
Imotski. Poslje dogadjaja poslata su tri oficira iz ovog odjeljenja da povedu izvide na licu
mjesta. Istragom su utvrdjeni poinioci i utvrdjeno je da su djelo izvrili komandir N.M.
u selu zagvozdu, tajnik N.O. iz sela Grabovca, raspaava zadruge iz Grabovca i raniji
sekretar Kotarskog komiteta K.P. estanovac Slavko Babaja. Razbijenje su izvrili nou,
dok su bili u zasjedi na badnu. Stvar je uzeo Oblasni komitet, koji e donijeti odluku o
njihovoj Partijskoj kazni i eventualnom sudskom gonjenju.
Juri don Ante sveenik iz Ciste, kotar Imotski pokuao je potkupiti tajnika i
pretsjednika Mjesnog N.O., nudei mu po 50 kg. ita s tim da se njemu ne izvri otkup.
Optuen je i otkup izvren.
Smrt faizmu
Sloboda narodu!
160
referent:
[v.r.]
/Sansovi Mirko/
ef II. otsjeka:
/Ronevi Mirko/
_____________
Prijepis, strojopis
25.
8. prosinca 1947.
Split

_____________
UDB-a ZA OBLAST DALMACIJU

Split, 8. decembra 1947. god
K L E R
/Bilten/
Obzirom na Bozic ozivio je zivot u crkvama i to u vidu adventskih

propovjedi,kojima je uglavnom tema ''obracanje bogu'',''dokazivanje postojanosti boga'',
te apelovanje na roditelje da djecu salju na vjeronauk i u crkvu.Svecenstvo na ulici
izbjegava diskusije o raznim politickim momentima,dok,kako saznajemo preko mreze u
svome krugu se zivo interesuju za pojedine politicke dogadjaje i kod vecine njih
pojavljuje se bojazandda se stvari kod nas nece promjeniti,jer Amerika i Engleska ne
mogu da stupe u rat protiv Sovjetskog Saveza.
Fratri provincije ''Presvetog otkupitelja'', obzirom na hapsenja na Visovcu o
tome diskutuju,iznoseci, kako su Vrcan i ostali, hapseni radi prebacivanja bande preko
Visovca,jedino ne smatraju ih krivim, jer u koliko su prevozili morali su,kad su im dosli
oboruzani ljudi.Razgovarajuci tako o ovome,fra Gabro Nikolic odmah nadovezuje proces
Grabica i govori,kako bi mladji fratri svi bili radje pristali da bude provincija
raspustena,te da se presvuku u popove,nego sto su dozivljeli sramotu,da Nola u svom
pismu,osudi Grabica i ostale.
Fra Karlo Nola ja zavrsio obilazak svoje provincije, gdje je svjetovao
fratrima da budu lojalni u odnosu na Narodnu vlast.U Mostaru se je sreo sa provincijalom
161
provincije ''sv.Jeronima'',te je sa istim razgovarao po toj stvari i sugerirao mu da isto ucini

kod svojih fratara.Fra Karlo Nola je poslije sastanka sa Ministrom uvjeren u krivnju
fratara na Visovcu,premda je to za njega misterij.Kako amo vec javili naredio je fra Ivi
Abrusus,da se spremi , jer ce biti premjesten iz Drnisa,nasto je ovaj reagirao i htio da se
svuce i predje u popove. Biskup Bonefacic preko Alajbega mu je obecao da ce ga primiti
u Split, kao orguljasa, medjutim poslije, razgovora sa Nolom, Bonefacic odustaje, a Nola
premjesta Abrusa u Zagreb. Isti je radi toga bjesan i naziva Nolu i sve oko njega
bandomLFra Karlo Nola ocekuje sada dozvolu za odlazak u Rim,gdje ce izmedju ostalog
djelovati na svecenike koji se tamo nalaze,da prestanu sa neprijateljskom propagandom
protiv Jugoslavije.
Poslije smrti biskupa Milete,zbor kanonika izabrao je Pijani-a za vrsioca
biskupskih duznosti dok bude drugi biskup izabran. Pijani je o tome obavjestio i Gradski
N.O.-Sibenik. Dr. Zoric, rektor biskupskog sjemenista u Sibeniku se nada da bi mogao
biti izabran za
sibenskog biskupa, dok kod ostalih svecenika prevladava misljen je, da ce za biskupa biti
izabran Dr. Zoric, koji se nalazi u Rimu. Isti je sa pokojnim biskupom Miletom bio u
stalnoj vezi, a smatraju da je i Harlej dao ili ce dati sugestiju da bude imenovan,jer se sa
Harlejom isti nalazi u cestom dodiru.
Pijani prica, da je pk. biskup bio osobito zadovljan to je drug Bakaric
uputio specijalistu da ga pregleda, te nastavlja, da je na biskupov sprovod dosao i nuncij
Harlej,ali kad je saznao da ce na sprovodu biti zastupane narodne vlasti povratio se je
natrag. Prije toga je isao kod biskupove sestre interesirajuci se o njezinim prihodima i
finansijskom stanju.
Kako jos nije rijeseno pitanje zadarske nadbiskupije, te kako se tu vodi
borba medju svecenstvom po pitanju iste, sada poslije smrti Milete, koji je bio za
ukidanje zadarske nadbiskupije, svecenici i to uglavnom rodom iz Zadra i njegove
okoline, namjeravaju poduzeti zivu akciju, da ostane zadarska nadbiskupija. Don Mate
Garkovic direktor sjemenista u Splitu bi preko svojih veza morao tu stvar poduprijeti u
Rimu. Sam Mumzani bi volio da ostane zadars- nadbiskupija i takovo je misljenje poslao
preko Harleja u Rim vizavi ostalih dalmatinskih biskupa,koji traze nadbiskupiju u Splitu.
Popu u Skradinu Perisic Jeri ,stiglo je jedno anonimno pismo u kojem se
trazi od njega da podjeli svu crkovnu robu i vec odredjuje kome inace,da ce ga urediti po
''partizansku''. Pismo je potpisano: ''4 komunista''.Jedno slicno pismo, isto potpisano,
upuceno je jednoj zeni iz Skradina u kojemu se govori, kako da podjeli primljenu robu od
popa Perisica. Po ovome se vode izvidi.
Upuceno je jedno pismo drugu Bjelanovic Marku tajniku mjesne zadruge
Djeverske slijedeceg sadrzaja:
''Pobunjenici! Iza onog incidenta, koji se nedavno odigrao u Kistanjama sa
jednim paroslavnim svestenim licem, naslucuju se u narodu, saputanjem, velike optuzbe i
prigovori, kao da je to namjestila i izvela Komunisticka partija i njeno rukovodstvo.Osim
toga mnogo se prigovara i to,da se tako nesto nije dogodilo nigdje i nijednom katolickom
licu.Mi na to imamo sve odgovoriti slijedece: To je izveo narod, bez ucesca i potstreha
Komunisticke partije i njena rukovodstva,a i kad bi Komunisticka partija tu i mala i
umjesala svoje prste umijesala bi ih iz opravdanih razloga, koje cu ovdje i navesti
uglavnom. Svakome je dobro poznato, koji je cilj bio Komunistickoj partiji u staroj
Jugoslaviji, a taj cilj je pravoslavno svecenstvo, na svakom koraku omalovazavalo i
162
sprecavalo, dakle nije ga podupiralo. Svaki napor rukovodstva Kom.partije bio je

uzaludan i teskom mukom bi se ostvario, da nam bas katolicko svecenstvo nije u tom
pomoglo, preziruci dinastiju i monarhiju, stvarajuci kadrove nezadovoljnika u masi
hrvatskog naroda,a najposlije i ustase,koj sa svojim pokoljem otjerase mase naroda u
sumu od koga se poslije pretvorise pravi borci partizani. Otuda je Komunisticka partija
dosla do svoga cilja i uzela vlast u svoje ruke, koju joj vise nitko i nikada oduzeti nece,
zato nije cudo da se katolicko svecenstvo cuva, a i po koji ustasa, i to okorijeli koljac
nalazi se u Narodnoj vlasti, jer su nam je oni jedini i pomogli dobiti. Nezakukuljeni
partijas.''
Po sadrzaju pisma bi se reklo,da ga je pisao neki pravoslavni svecenik, a u
prvom bi redu dosao Mandic Jakov pop u Djeveskoma,koji je psovao poslije kako je
vladika u Kistanjama bio napadnut.
Dubrovacki biskup Butorac je uznemiren govorom druga Tita u Sarajevu u
kojom se zaprijetio reakciji, te tvrdi da ako je nesto Tito rekao da ce se to i u-ciniti.Zato
o-n preporuca cutanje i opreznost.Nevjeruje svojim svecenicima,te govori o njima:
''Medju njima ima svasta.Ja sam prema njima nepovjerljiv,a i narod je nepovjerljiv prema
kleru''.To opaza po milostinji koja se daje u crkvama je svaki dan manja.Doticuci se
izbora,govori kako nije nikada glasovao,pa nece ni ovoga puta.
Biskup Pusic obavjestava jednog svog svecenika, da doznaje iz pouzdanih
izvora, da ce se dozvoliti pensije umirovljenim svecenicima u Dalmaciji, a rijesenje ce
doci prije Bozica i racunati se od prvi prosinca.
Skobalj don Ante zupnik u Jasenicama poziva ispred oltara roditelje da salju
djecu na vjeronauk u crkvu i predlaze da skola pocinje u 9 sati umjesto u 8., kako bi on
do tada mogao obaviti vjeronauk.
Smrt fasizmu Sloboda narodu!
Za Referenta-pporucnik:
[v.r.]
/Kosic Frano/
_____________
Prijepis, strojopis
163
26.
22. prosinca 1947.
Split

_____________
UDB-a ZA OBLAST DALMACIJU

Split, 22. decembra 1947. g.
K L E R
----------------------------/B i l t e n/
U svojim propovjedima pred Bozic, kler je postao jako aktivan. Glavna teza
propovjedi je pozivanje vjernika da se ponovno povrate vjeri i crkvi. Najvise apeliraju na
majke da ne pustaju svoju djecu u pokvarena drustva, da ne citaju pokvarene knjige i
gledaju kino pretstave. Obracajuci se zenskoj omladini govore im o duznostima zene, koji
nijesu na ulici vec u kuci u krscanskom braku. Prijete dolaskom krista i zadnjim bozjim
sudom.
Kod izvjesnog broja svecenika, opaza se naprotiv pomirljiv stav i zelja da se
priblize Narodnim vlastima t. j. pojedinim rukovodiocima, kako bi u razgovoru sa njima
prikazali sebe lojalnim gradjanima i prijateljima NOP-a. Nije se opazilo da su se u
izborima za Oblasnu skupstinu previse angazovali.Tacno je da je prilikom izbora
glasovao veci broj svecenika, nego sto je bio obicaj ranije. Vrsioc duznosti sibenskog
biskupa Pijani je glasovao.
Don Bedalo Josip iz Dicma, kotar Sinj, govori u propovjedi o jednoj
siromasnoj spanjolskoj djevojci, koja je bila jako pobozna, te su je bezboznici u Spaniju
uhvatili i osudili na strasnu smrt. Ona je rekla svom krvniku: ubij mene, ali neces vjeru
moju.Treba da u ovim casovima narod moli, kako bi se sacuvala vjera i krscanstvo u
ovim casovima ljudske povijesti.
Don Srecko Vukovic u Splitu, iznosi neuspjeh strucnjaka, koji su htjeli
nauciti majmuna da govori, napominjuci, kako su sve nauke krive, a prava samo nauka
crkve.
Fra Meto? Rudan u Proloscu, preko propovjedi ljudima govori, kako su na
svietu dva fronta i to: jedan za boga ; a jedan protiv njega. Izmedju njih se vodi borba i
pobjediti ce onaj koji je za boga .
164
Fra Frane Petricevic iz Lovreca, kotar Imotski, opominje narod, da mu se

djeca ne odgajaju u vjerskom duhu, kao sto je to bilo prije rata. Pojedini ljudi zele
odmetnuti narod od vjere, govoreci mu da nema boga , ali njih ce kazniti ruka bozja.
Preko propovjedi koju je odrzao jedan jezuit u Dubrovniku, obratio se
omladini: Nemojte se odbaciti od crkve i imati dodira sa nevjernicima. Mi smo trpjeli i
trpjet cemo dok ne bude jedno stado i jedan pastir.
Biskup Butorac nije dao nikakve directive kleru prigodom izbora. On sam
nije glasovao premda napominje da bi glasovao za Marina Cetini?ca jer ih je toliko
zaluio te bi mu svoj glas sa radoscu dao, ali da on glasa da bi se sve okomilo na crkvu i
razvikalo se u stampi. U svom raspravljanju govori dalje, kako se boji svecenika, jer da ih
ima, koji su nepovjerljivi, te da radi toga sa nikim ne razgovara, a u vezi vanjske politike
govori slijedece: Izgleda da Rusi i Molotov su vukli za nos svih na konferenciji u
Londonu. Tito je bio u Budimpesti, ali je tu neto to ne mogu zamisliti ni shvatiti, da
vjekovni neprijatelji Slavenstva danas preko noci postaju prijatelji. Biskup se tuzi na
svoje ekonomsko stanje i govori kako bi tesko prosao, da nema u gradu ljudi koji ga
materijalno i novcano pomau, te da ce jednom u crkvici ispred oltara procitati njihova
imena i zahvaliti im se pred svim narodom/.Nastoji sve da uciniti, kako bi don Franu
Vucetica, koji se nalazi u logoru Nova Gradiska od tamo izvukao. Boji se da akcija sa
strane crkve ne bi bila povoljna, vec da ce tu morati se zauzeti njegova familija.
Sibenski kler je ovoga puta u dosta velikom broju izisao na izbore pak je i
sam vrsioc duznosti biskupa Pijani glasovao. Pijani nastoji sebe prikazati prijateljem
Narodne vlasti i dionikom lojalne politike koju je video pk. biskup Mileta, radi toga prica
slijedece: Bio sam 17.ov. mj. BIO sam u posjetima Kotarskom i Gradskom NO-u i sa
tom sam posjetom jako zadovoljan. Oni su izrazili zelju da bi isao stopamapk. biskupa
nasto sam im ja odgovorio da sam pripravan na svakom polju do stanovitih
grnica.Nastavlja dalje, kako je njegova zasluga sto je pk. biskup isao u susret Narodnim
vlastima, jer ga je on na to nagovarao s razloga sto je uvjeren da se ovo nece promjeniti.
U imenovanju novog biskupa, da nunciji sada konzultira biskupe radi postavljanja novog
sibenskog, a da ce preko treceg posrednika izvjestiti Vladu, dali se slaze sakandidatom ili
ne. On je misljenja dace Vatikan voditi racuna da za biskupa bude covjek kojemu je vlada
naklona.
Hvarski biskup Pusic javno ne nastupa, ali u intimnom krugu sve sto se
dogadja kod nas nastoji protumaiti drugcije; te u svemu gleda nesto negativno. Predmet
njegovih razgovora su izbori koji se sprovadjaju pod silu, vjera i svecenstvo koje se
progoni, dok se povratnici koji dolaze iz Amerike vracaju zato jer moraju, jer ih kao
komuniste Amerika tjera. Iz njegovih razgovora ne opaza se nigdje momenat posustanja,
vec je ustrajan u svom neprijateljskom raspoloenju, pa cak prelazi u zagrizljivost.
Kako smo Vam vec javili u proslom raportu poslijessmrti Milete pripadnici
zadarske nadbiskupije pa i ako su kao svesenici na duznosti u drugoj biskupiji poceli su
sa akcijom da se napravi jedna spomenica i posalje papi u kojoj ce se iznijeti prava Zadra
da on bude glavna biskupija za Dalmaciju. Ne mogu se sloziti u licnosti nadbiskupa koji
bi imao uzeti to mjesto svakako smatraju da Munzani nebi mogao da ostane jer je
Italijanac.
Nadbiskup Munzani uputio je zalbu Gradskom NO-u Zadar, radi odbijanja
molbu za katehizaciju don Joze Felicinovica, don Ante Antonelija i don Simuna Jovica.
Jednu takovu zalbu prosljediti ce po njegovoj sugestiji svaki od svecenika Ministarstvu.
165
Fra Karlo Nola je prilikom svog obilaska samostana u provinciji izlozio ove
stvari braci: Narodna vlast i mora biti zakon i tome se mora pokoravati. Moraju
pomagati Narodnu vlast i nastojati da dodje do modus vivendi izmedju crkve i drzave.
Upozorio ih je na cinjenicu da je u FNRJ rijeseno Hrvatsko pitanje sa kojim mogu biti oni
zadovoljni, te da smo te da smo tako osugurani od nasih vanjskih neprijatelja Italijana i
Njemaca. Nesmiju se nikako sastajati sa narodnim neprijateljima i moramo pomagati
obnovu zemlje. On u pismu upucenom fra Ivanu Tomasovicu iznosi ove tocke i
misljenja je da ce fratri posluati njegov savjet, te da ce provincija biti spasena.
Smrt fasizmu Sloboda narodu!
Za Referentapporucnik:
[v.r.]
/Kosi Frano/
_____________
Prijepis, strojopis
27.
22. sijenja 1948.
Split

_____________
II Otsjek U D.B.-e za oblast Dalmaciju

22.januara 1948 godine
B I L T E N
/Kler/
Po zavretku boinih sveanosti, dolo je do malog zatija u aktivnosti klera po
crkvama. Iskoristili su svetkovinu svete obitelji, da u svojim propovjedima prikau
kransku obitelj kao osnovu drutva. Don Mladen Alajbeg, u svojoj propovjedi na taj
dan iznosi vanost kranskog odgoja u obitelji, koji je onemoguen,ako je majka radi
malene oeve plate primorana traiti zaposlenje, napominjui, kako bi socijalno bilo
dobro kad bi se ena mogla posvetiti odgoju djece, a mu zaradjivao dovoljno novca
166
potrebnih za ivot itave obitelji. I kod ostalih sveenika je taj dan u propovjedima bila
linija napadanja na odgoj djece u domovima, upoljavanje ena,civilni brak i sl.
Pobrinuli su se, da blagoslove to vie kua, a bilo je sluajeva da su pismeno traili od
naih ustanova, da li i njih smiju posjetiti.
Kler je osobito uznemiren oduzimanjem g karata za nabavku namirnica, te mnogi
smatraju da e to biti oduzeto i njima. Najvie su uznemirene asne sestre, a opet Urban
Krizomali u Trogiru govorei o tome, napominje, kako e se ipak nekako snai.
Na nekim drugim kotarevima se pojavila parola o mjenjanju novca. Po svemu
izgleda da je ubacuje kler. Dubrovaki samostan Male brae na brzinu kupuje vosak za
tvornicu svjea, kako bi se na brzinu oslobodio novca prije mjenjanja. U Otisiu su
seljaci odbili primanje stotinarki, a izgleda da im je sveenik rekao, da e biti izmjena.
Doznajemo, da je prije odlaska jezuita na otok Mljet biskup Butorac sa njihovim
starjeinom Jegerom se o toj stvari savjetovao. Ovo je vreno pismeno preko aburice.
Jeger je u vezi toga pisao biskupu, napominjui da su na Mljet vie puta ili sveenici, ali
da su bili slabo primljeni, te da prijeti opasnost da itav Mljet prijedje na pravoslavnu
vjeru. Biskup je tada napisao dekret, koji dozvoljava trojici isusovaca, da tamo odre
misije. Biturac govori za jezuite, da su oni jedini povjerljivi i portvovni. Mi o pokretu za
prelaenje na pravoslavlje nema nikakovih izvjetaja. Navodi Jegera po ovome bi mogli
sluiti samo njemu kao razlog, da poalje jezuite na Mljet.
Biskup Pui, sa sigurnou govori o novom ratu, u kojem e pobijediti Amerika,
uza sve to je Rusija jaka, zahvaljujui atomskoj bombi. Tvrdi da su svi napadaji na
popove i fratre, kako su oni navodno bili ustae la, te navodi, da je biskup Cule u vezi
irokog Brijega pisao Bakariu, medjutim da mu nita nije odgovorio, te da i to
potvruje, kako je stvar izmiljena. I on govori o mjenjanju novca i to 100 prema 35.
Biskup Bonefai je uputio Oblasnom N.O.-u i alio se radi ruelja nekih
kapelica,napominjui, da narod podinitelje prstom pokazuje, a oni ostaju pokriveni
nonom tamom.
Kako je u ibeniku sudjen fra iril Vrcan na 8 godina prisilna rada, a fra Frane
Topi 12 godina, to je medju sibenskim klerom izazvalo raspravljanje. Pojedini sveenici
negoduju, to su za vrijeme sudjenja odbijeni prijedlozi obrane.
Piani govori, da u takovim procesima uvijek ima neto istinite. Naprotiv Zori
smatra, da je ovo sve izmiljeno i podmetnuto,kako bi se iste osudilo. Svi se slau, da ovo
rui ugled crkve i sveenstva.
Piani se sve vie nada postati biskup u ibeniku. U Ameriku je naruio auto za
potrebe kurije. Smatra, da e odluujuu ulogu kod imenovanja novog biskupa imati
gledanje na novog biskupa narodne vlasti. Iznedju njega i Zoriamsvaki dan je
zategnutije stanje. Zori ga napada, da sebi prisvaja prava koja nebi smio, te da je s
radou pokopao biskupa Miletu.
Ako smo vam javili, najozbiljniji i jedini kandidat za zadarskog biskupa je don
Mate Garkovi, sadanji rektor sjemenita u Splitu. Isti je odlazio u Zadar radi
savjetovanja sa ostalim sveenicima, koji su poveli tu kampanju formiranja zadarske
biskupije sa onim terenom, kojeg sada ima ibenska administracija. itav ovaj pokret u
Zadru ima nacionalni-hrvatski karakter vis-a-vistalijanskih sveenika i Muzani-a.Tako
ovi sveenici, osudjuju biskupe, koji su bili na pogrebu biskupa Milete, to su sve
funkcije vrili na latinskom jeziku i ako se za sve to postoje hrvatski obredi.
167
Mjesto fra Ivana Arbusa, u Drni je doao fra Ivan Mandac. Isti se s obzirom na
sugestije Noline povezao sa Nar. Frontom, te naglasio, da e sudjelovati sa nar. vlasti.
Preko propovjedi u crkvi, naglasio je, da nije ove vlasti, da bismo bili roblje njemaca, te
istaknuo potrebu sloge, bratstva i jedinstva.
Pred Okrunim Sudom u Splitu zavren je proces protiv Don Andre tambuka, te
je isti osudjen na 3 godine prisilna rada.
Smrt faizmu sloboda narodu
Za referenta:
/Kosi Frano/
_____________
Prijepis, strojopis
28.
22. veljae 1948.
Split
Bilten UDB-e s podacima o kleru

_____________
II Otsjek UDB-e za oblast Dalmaciju
22 januara 1948 godine.
februara331
B I L T E N
/Kler/
Dubrovaki biskup BUTORAC u razgovoru sa naim agentom istie kako komunizam
svakim danom uzima sve vee razmjere i kako se nemamo emu nadati, te nastavlja:
Dok su u Americi, francuskoj i Italiji provadjaju izbori i dok se te zemlje unutranjom
borbom slabe dotle se Sovjetski Savez jaa bez ikakovih unutranjih trzavica. Za
Francusku kae da je Vulkan koji tinja te oekuje da e francuski radnici u dogledno
vrijeme neto napraviti s obzirom to su, kako Butorac kae-zatrovani. Za Italiju misli da
bi se mogla izvui iz haosa, jer su se talijani i u historiji znali snalaziti i izvui.
331
Nadopisano rukom
168
Sporazum FNRJ sa Madjarskom ne moe shvatiti i udi se kako mogu vjekovni

neprijatelji preko noi postati prijatelji.
Jedno od najteih su mu briga, kako sam kae, crkvene propovjedi. Za sebe veli, da
pazi na svaku rije, a takoer da vodi rauna to mu sveenstvo propovjeda, jer mu je
sveenstvo desetkovano samo zato to je imalo dug jezik. Tu preporua naem agentu,
da pazi to govori i pred kime govori, jer je danas lako stradati. Sam Butorac odredjuje
to e se koje nedjelje propovjedati po crkvama njegove biskupije, te podredjenom
sveenstvu dostavlja potrebna uputstva. Tako, a u vezi s tim don Darko Gatica upnik iz
Grude-Konavlja pria, kako mu je biskup naredio da se ne mijea u politiku, te kako mu
svake nedjelje alje temu koju treba da propovijeda u crkvi.
Nezadovoljan ovogodinjom proslavom Sv. Vlaha. Ljuti se to su sve ove godine
darovi od naroda primali pred Gradski NO. Umjesto pred crkvom Sv. Vlahe kako je inae
obiaj. Govori da se idue godine nee uope slaviti Sv. Vlaho, a ve da ove godine
proslava imala komunistiki karakter.
Tui se da je vie gladan nego sit, a da ga se ne sjete dobri gradjani loe bi
proao, kako sam kae. Pria , da je u procesiji na dan Sv. Vlahe jedva nosio glavu sv.
Vlahe, te je nekoliko puta morao davati mladjim sveenicima.
Pop Pijani /kaptolski vikar/ povratio se iz Zagreba u ibeniku, te sada nastoji da
prazne upe zagorskih sela ebenske biskupije popuni sa upnicima. U tom pravcu pisao
je Provincijalatu pres; otkupitelja Split, te im je dao sugestije da bi za prvo vrijeme
mogli poslati svoje sveenike u Leevici, Suhom Docu i Gracu. Da bi stvar pospjesio
Pijani od tome ovako kae: ideli se tako napred, potrajeli ovako stanje jo koju godinu
mi smo izgubili sve pozicije u mnogim zagorskim upama.
O svom sastanku sa drugom Ministrom Krajaiem, pijani pie Provincijalu:
Ja sam ovih dana na dugi raspravljao sa Minsitrom Unutranjih poslova. Iznio
sam mu itavi problem i sve razloge radi kojih upnici ne mogu rezidirati u zagorskim
upama. Njega je to mnogo interesiralo. On mi je obeao svu svoju potporu u ovome.
Kazao mi je: ja Vam jamim, da ako mi javite u kojem se selu sveenik nastanio da e
biti miran i siguran njegov ivot. . . .
U posljednje vrijeme vei broj sveenstva u Dalmaciji mnogo pria o zategnutosti
koja vlada izmedju Istoka i Zapada. S tim dovode u vezu nemonovnost novog rata. Tako
fra Leonardo Mihali iz splitskog samostana Poljud oekuje rat, te je promijenio
miljenje koje je ranije imao da do rata nee doi. Za atomska bomba kae, da nije ni
vana, jer je i Rusi imaju. Za Ameriku tvrdi da posjeduje vrstu plina koji uspavljuje, a
koji e se upotrebljavati za uspavljivanje vojnika na frontu s istovremenim sputanjem
padobranaca. Nastavlja Mihalji, Amerika i Engleska opkoljavaju Rusiju sa svih strana,
te uspostavljaju aerodrome u Kini, Japanu, Indiji, Iranu, Turskoj, Italiji, Njemakoj,
Austriji itd.
Ovakovo miljenje s Mihaliem dijeli jo prilian broj sveenstva, a medju njima i
hvarski biskup Pui.
Mihali tvrdi, da se Vlast prti u crkvene poslove iako nema pravo na to, iz
razloga to je crkva odjeljena od drave. Istie, da se drava mjea u izbor novih biskupa,
iako to po Zakonu nebi smjela, te dodaje Vlast je podjelila crkvu od drave samo zato da
nebi morala plaati upnike.
U posljednje vrijeme na Kninskom Kotaru izbilo je nekoliko incidenata u odnosu
na crkvu. Tako je u selu Polacama pretsjednik Mj. NO-a upao sa omladinom u
169
pravoslavnu crkvu sa namjerom da para crkvene knjige, u emu je sluajno sprijeen od

svetenika Jeli Ratka, koji je naiao. Sa mjesne zadruge u istom selu pucano je iz
puaka, koje si dodjeljene za osiguranje zadruge, u crkvena zvona a i u samu crkvu.
Jednom drugom prilikom ulazilo se u crkvu oblailo se crkovno ruho, te se tada pljuvalo
po crkvi. Itd.itd. po ovim izgredima upoznato je Kotarsko politiko rukovodstvo, a i mi
smo sami poeli istragu.
5 veljae odran je u Zadru sastanak, kojemu su prisustvovali kanonici zadarske
biskupije i neki sveenici. Sastankom je rukovodio Feliinovi don Jozo; koji je proitao
dopise koji su upueni nadlenim u Zagrubu i Vatikanu, a po pitanju stvaranja zadarske
biskupije sa teritorijem, kojega je imala za vrijeme Austro ugarske. Uporedno s ovim
raspravljeno je pitanje razgranienja zadarske i ibenske biskupije. Sveenici Zorica don
Iva i Rasol don Vinko postavili su pitanje da se rijeci i pitanje zadarskog biskupa; te da bi
jednom trebalo da se postavi za biskupa hrvata. Sastanku je prisustvovao gvardijan
samostana kolji-Preko Burati, koji je dobio zadatak da sa upozna Rittinga i
Pretsjednika vlade NRH.Referent:
/Sansovi Mirko/
[v.r.]
_____________
Prijepis, strojopis
29.
17. srpnja 1948.
Izvjee OZN-e o teroristikim organizacijama i grupama u Hrvatskoj

od lipnja 1945. do srpnja 1948.
_____________
17/VII.1948.g.332
Referada za faistiko-teroristike organizacije

IZVJETAJ
Za period od juna 1945. do 1. jula 1948. god.
332
Nadopisano rukom
170
/.../
II./ Teroristiko-faistike organizacije i bande
/.../
Objavljivanjem amnestije od IX. mjes. 1945.g. naneeni su ozbiljni udarci oruanim
bandama. Kroz mjesec dana koliko je trajala amnestija, ubijeno je, pohvatano i predalo se
oko 800 bandita, te smo raunali da je u Hrvatskoj poslije te amnestije bilo oko 1500
oruanih bandita i bunkeraa. No samim time nije bilo likvidirana opasnost postojanja i
djelovanja oruanih bandi. Poslije amnestije imali smo u Hrvatskoj slijedeu situaciju: u
junoj Hrvatskoj specijalno u okruzima Karlovac, Luka, Sjeverna Dalmacija i jedan dio
Banije postojale su priblino vojniki organizirane oruane bande koje su aktivno
utjecale na politiku situaciju u selima i mjestima, vrile vojnike akcije i predstavljale za
nas prvostepeni problem. U Sjevernoj Hrvatskoj bilo je drugaije. Na okruzima Zagreb,
Varadin, Daruvar, Osijek, Sl. Brod i Bjelovar ispoljavalo se nastojanje klerikalnih,
maekovskih i ostalih protunarodnih elemenata za stvaranje oruanih bandi, te smo u tim
okruzima umjesto brojnog opadanja banditizma, imali jaanje banditskih grupa. Dok su u
junoj Hrvatskoj bande stvarale jatake organizacije, u Sjevernoj Hrvatskoj klerikalnomaekovski elementi stvarali su oruane bande i jatake organizacije na taj nain to su
irili propagandu o sukobu SSSR-Engleska, o propasti D.F.J. i omoguavali bijeg iz
logora i zatvora ustakim zloincima, davali bjeguncima sklonita, materijalna sredstva i
veze za bande.
Istovremeno poeo je jai interes za oruane bande kod kvislinkih emigranata nae
zemlje, koji su se nalazili u Austriji i Italiji, te je dolo do puta u zemlju ustakih
pukovnika Mokova i Lisaka i njihovog povezaivanja sa zagrebakim Kaptolom. Cilj
svega ovoga bio je stvoriti centralno rukovodstvo oruanih bandi, povesti organiziranu
oruanu akciju unutar nae zemlje i pomou nje stvoriti uslove za stranu intervenciju i
obaranje postojeeg poretka u FNRJ. Ti su pokuaji propali hapenjem pukovnika Lisaka,
nadbiskupa Stepinca i njegovog tajnika alia i komp. Iako je time bilo onemogueno
organiziranije nastupanje oruanih bandi, teroristikih organizacija i protunarodnih
elemenata, nastojanje za jedinstvenom teroristikom akcijom Lisaka, Mokova, Stepinca,
alia i Bernardia urodila su izvjesnim plodovima. U Sjevernoj Hrvatskoj oruane
bande potpomognute svuda od klera i maekovaca poele su se stalno nazivati kriarima,
organizovanije nastupati u akcijama i propagandi, a u Junoj Hrvatskoj vojniki
oformljene bande poele su jedinstveno politiki nastupati.
/.../
Kroz zimu 1945. i 1946. uspjeli smo likvidirati jedan dobar broj oruanih bandita, tako da
su u proljee 1946. uli prilino razbijeni i okljateni, ali potpomognuti protunarodnim
organizacijama i elementima, oruani banditi poeli su se sreivati i popunjavati svoje
redove manje od aka i graana koji su se odmetnuli vie od bjegunaca iz Kazneno
Popravnih Zavoda i zatvora OZN-e i milicije. Ovo naroito vai za sjevernu Hrvatsku, te
je djelovanje ustakog bojnika Vrban Ante koji se je iz Austrije ljeti 1946.g. prebacio u
171
Slavoniju i djelovanje predsjednika Obrtnike komore NDH ustae Dujia uslovilo

stvaranje I. Slavonskog kriarskog zdruga i teroristike organizacije Hrvatski
Domovinski Pokret u Zagrebu, Novoj Gradiki, Sl. Brodu i Sl. Poegi. Gotovo u svim
okruzima Sj. Hrvatske banditske grupe su rasle, postajale agresivnije i kad se tome jo
pribroje razne kriminalne akcije pojedinaca i grupa legalnih, polulegalnih i ilegalnih,
onda se moe zakljuiti da je banditizam u cjelini stvarao sve nesigurnije stanje u tim
okruzima, dok u J. Hrvatskoj usprkos obnavljanju pojedinih banditskih grupa
individualnih i zajednikih nastojanja terorista, jataka i njihovih organizacija, banditizam
je bio u stalnom opadanju izuzev kotareva Ogulin, Otoac, Gospi i granikih kotareva
Sjeverne Dalmacije. To se objanjava time to su ostaci buroazije, kao i kler i
maekovci u to vrijeme bili mnogo organizovaniji i jai u Sj. Hrvatskoj nego u Junoj.
Nadodajemo da se po konac 1946. ubacilo u zemlju u dvije do tri grupe oko 20 ustakih
terorista uglavnom iz Austrije. Iako smo kroz 1946.g. likvidirali oko 840 oruanih
bandita i raunali da ih je ostalo u zemlji u decembru 1946.g. svega 540, ipak je
banditizam jo uvijek predstavljao opasnost i problem s kojim se je trebalo najozbiljnije
pozabaviti.
Tokom zime 1947.g. otpoela je naa jaka kampanja za unitenje oruanih bandi i
jatakih organizacija. Rezultati koji su postignuti zadovoljavajui su, a razloga za poetak
takve kampanje koja je trajala sa prekidima skoro cijelu 1947.g. bilo je vie.
Do poetka ove kampanje vodili smo u zemlji oko 540 zaregistriranih aktivnih bandita i
bunkeraa i s obzirom na jatake organizacije smatra najproblematinijim terenom po
pitanju banditizma okruge Zagreb, varadin, Bjelovar i Sl. Brod. S obzirom na prilino
spore i nedovoljno iroke i intenzivne metode borbe naih odjeljenja protiv oruanih
bandi, nije se mogao ovaj mali broj oruanih bandi smatrati realnim, a niti se je mogla
pravilno ocijeniti snaga bande u narodu, snaga i organizacija jatakih organizacija i nije
bilo dovoljno garancije da e naa odjeljenja sama moi efikasnije rijeiti taj problem. Uz
to kombinacije domae reakcije koje su se poele realizirati rano u zimi sa stvaranjem
psihoze o proljetnoj aktivnosti kriara kao i kombinacije inozemstva dalo nam je povoda
da korjenito uemo u problem unitavanja banditizma. Poseban problem za nas
predstavljale su stare oruane grupe koje su imale svoju tradiciju i popularnost u
mjestima gdje su se zadravale, kao i stanovito iskustvo u borbi ta odravanje, isto tako
jatake organizacije u nekim selima kotareva Donja Stubica, Sv. Ivan Zelina, Zagreb I.
(okruga Zagreb), gotovo na svim kotarevima na jednom vie na jednom manje okruga
Varadin, Bjelovar i Brod, kao i na kotarevima Ogulin, Slunj /okrug Karlovac/, Graac,
Otoac, Gospi /okrug Lika/ i nekim kotarevima Sjeverne Dalmacije, potpomognute
podravane i esto rukovoene od reakcionarnih elemenata HSS, rimokatolikog ili
pravoslavnog klera, pretstavljale su jedan od najteih problema banditizma.
/.../
S obzirom na gornju situaciju pred nae Odjeljenje /UDB-u Hrvatske/ postavili su se
slijedei zadaci poetkom 1947. god.:
1. Formirati na gornjim terenima centre za borbu protiv oruanih bandi u koje bi bili
ukljueni svi efektivi tamonjih naih organizacija UDB-e pod direktnim rukovodstvom
oficira naeg Odjeljenja. Organizacioni zadatak takvih centara sastojao se u angairanju
potrebnog broja oficira za borbu protiv oruanih bandi i postizavanju koordinacije u tom
172
pravcu sa svim naim organizacijama na terenu kako bi zahvat bio to dublji i uspjesi to
vei. Zadatak same borbe sastoja se u :
a) to temeljitije likvidirati postojee oruane grupe,
b) razbiti i unititi jatake organizacije,
c) stvoriti solidnu agenturno-informativnu mreu i poboljati metode borbe.
Ovi su zadaci u cjelosti izvreni, te po tom pitanju oruanih bandi i teroristikofaistikih organizacija imamo slijedee stanje u zemlji zakljuno sa 1. julom 1948. god.:
U zemlji ne postoji vie ni jedna organizirana oruana grupa. Imamo zaregistriranih
svega 67 bandita i bunkeraa uglavnom neaktivnih. Teroristike organizacije svedene su
na minimum po broju, a njihov rad je gotovo beznaajan izuzevi sjevernog dijela
Dalmacije.
/.../
Na bande vie ne raunaju ni kler ni maekovci.
/.../
Uglavnom se pojavljuju tendence za bjeanje u inozemstvo.
/.../
Prilog: Popis najvanijih oruanih grupa od 1945.-1948.g. i tabelarni pregled od 1945.1948.god.
Referent-kapetan:
/Rajkovi Mata/
ef II. odsjeka-odjeljenja
ppukovnik:
/Vidovi Gabro/
______________________________________________________________
/.../
Br. 27 BOGIEVA grupa oformljena je odmah nakon osloboenja nae zemlje, a brojila
je 5 bandita. Krstarilu su na kotarevima Drni, Split i Benkovac. Aktivnost im se je
ispoljavala u pljakanju zadruga, teroriziranju naih aktivista i pljakanju privatnika.
Podrku su dobivali kod ustaki nastrojeni elemenata.
Br. 28, HRSTIEVA grupa formirana je odmah po osloboenju nae zemlje, a brojila je
6 bandita i kretale se na kotarevima Drni, Sinj i Katel. Izvrila je niz pljaki zadruga i
terorizirala je aktiviste narodne fronte. Imala je podrku kod svojih porodica i ustakih
elemanata.
173
Br. 29, KANAJETOVA grupa brojila je 6 bandita, a krstarila je na kotaru Sinj i

povremeno prelazila na druge kotareve. Uivali su podruku svojih porodica i ustakih
elemenata, a bili su aktivni u pljakanju zadruga i ubijanju aktivista.
/.../
60. Grupa pod rednim brojem 27. krstarila je i 1946.g.
/.../
62. Grupa pod rednim brojem 28. likvidirana je u svibnju 1946.g.
63. Grupa pod rednim brojem 29. kretale se je i 1946.g.
/.../
77. Grupa pod rednim brojem 29. likvidirana je u oujku 1947.g.
/.../
84. Grupa pod rednim brojem 27. likvidirana do konca 1947.g.
/.../
KOMENTARI TABELARNOG PREGLEDA
-------------------------------Po osloboenju bilo je u zemlji oko 2500 bandita, a od osloboenja do 1. jula 1948.god.
likvidirano je, pohvatano ili se predalo 3688 bandita.
/.../
_____________
Prijepis, strojopis
Hrvatski dravni arhiv, f. 1561, SDS RSUP RH, 015.26
174
30.
8. prosinca 1952.
Zagreb
Upute Ministarstva unutranjih poslova NR Hrvatske za suavanje

baze za neprijateljsko djelovanje klera
_____________
NARODNA REPUBLIKA HRVASKA

MINISTARSTVO UNUTRANJI POSLOVA
Str. Pov. P. 358/1952
Zagreb 8. XII. 1952.
PREDMET: Suavanje baze za neprijateljsku djelatnost klera.
NARODNI ODBOR KOTARA- GRADA
ODJEL UPRAVA ZA UNUTRANJE POSLOVE
( na ruke naelniku )
SVIMA
------------Pojedini svecenici i pripadnici raznih vreskih organizacija esto puta izlaze
iz okvira isto vjerske djelatnosti i dolaze u sukob sa naim pozitivnim zakonima propisima, to dovodi izmedju ostalog do pokretanja i vodjenja postupka protiv njih od
strane dravnih organa.
Budui da se ne moe dozvoliti da se kroz vrenje vjerskih obreda ili na bilo
koji drugi nain potkopavaju temelje nae socijalistike izgradnje, a to pojedini sveenici
i pripadnici raznih verskih organizacija pokuavaju i ine, ukazuju se nuno poduzimanju
mjera u svrhu suavanja baze za neprijateljsku djelatnost klera. Da bi organi unutranji
poslova pravilno postupali u odnosu na razne oblike kroz koje vjerski prestavnici prevoda
svoju nedoputenu djelatnost daju se slijedea obavjetenja:
1) PROCESIJE
Zapaeno je da pojedini sveenici odravaju procesije, a da ih predhodno ne
priljavljavju nadlenim organima. Odravanje procesije treba smatrati javnim skupom
koji je predjiva, u konkretnom sluaju sveenik, duan prijaviti odjelu za unutranje
poslove kotarskom odnosno gratskom narodnom odboru najmanje 48 sati prije
odravanja. Ukoliko to propustiuinio je prekr iz l. 6 zakona o prekrajima protiv
javnog reda i mira.
Nadleni organi unutranji poslova, kojem je prijava podnesena, moe
odravanje process odobriti ili zabranit. U koliko se odravaju procesije odobrava, onda
175
se podnese prijava uzima na znanje, a ako se ne odobrava onda je potrebno donijeti

formalno pismeno rijeenje sa kratkim obrazloenjima. Ovo rijeenje nee se uruivati
sveeniku, ve e mu se samo saopiti uz potpis na aktu, i uputi ti ga da ima pravo albe
na ministarstvo unutranji poslova u roku od 15 dana putem odjela koji je donijo
prvostepeno rijeenje. U koliko dodje do ulaganja albe istu terba sa odnosnim spisom
prosljediti ovom ministrastvu sa opirnim obrazloenjem.
Ako sveenik institira na tome dam u se urui pismeno rijeenje onda e mu
se takovo izdati sa obrazloenjem: Ovaj odjel nalazi da se odravanje prijavljene
procesije ne moe dozvoliti iz razloga predvidjenoga u l. 6 stava II. zakona o
prekrajima protiv javnog reda i mira.
U rijeavanju prijava za odravanje procesije treba se pridravati slijedeeg
kriterija:
Ako se procesija odrava u jednom mjestu odredjenom dana svake godine
poslije oslobodjenja, onda je nezabranjivito, ako se radi odravanju neuobianje procesija
onda odravanje isto treba zabraniti.
Dosadanja praksa pokazala je, da se mnogim obiajnim procesijama
smanjiti znaaj, ako im se ogranii kretanje na crkovno dvorite ili najblie okolnosti oko
crkve. esto puta dovoljno je bilo na ovo samo ukazati pojedinom sveeniku i uvjerljivo
mu obrazloiti takvo traenje. Medjutim, primjenjivanjem ove mjere ovisi o konkretnoj
situaciji na terenu i prije njenog preminjivanja treba uzeti u obzir ove elemente, kako se
ne bi bez potrebe izuzivala politika teta.
2) MLADE MISE.
Nije rijedak sluaj da izvjestan broj bogoslova svake godine u svojim rodnim
mjestima odrava mlade mise i to pod vedrim nebom. Pojedine sveenici nastoje ovim
priredbama dati demonstrativni neprijateljski karakter. Da bi ove mlade mise odnosno
priredbe ispale to sveanije, grade se slavoluci organiziraju se doek mladomisniku,
odredjue se djeca koja e odravati pozdravne govore, deklemirati pjesmice i t. d.
Odravanje ovakvih misa odnosno priredbi izvan crkvenih prostorija treba smatrati
javnim okupom koji su priredjivai duni u smislu l. 6. Zakona o prekrajima protiv
javnog reda i mira prijaviti odjelu unutranjih poslova, ako to propuste - ine prekraj
koji povlai za sobom kaznu. Odravanje mladih misa izvan crkvenih prostorija ne treba
odobriti, jer za to ne postoje nikakvi opravdani razlozi, poto se mlade mise mogu
odravati u crkvi kao sve druge.
3) KRTENJEI VJENANJE
Krtenje je individualni vreski obred, ali je obiaj da se on obavlja u crkvi.
Stoga ne treba dozvoljavati, da sveenici uvode praksu krtevanja djece u privatnim
kuama, jer se naj ee radi o sluajevima tajnog krtevanja kojem mu je svrha stvaranje
siphoze navodnog progona vjere. U sluaju kad se za ista radi o teim bolestima djetetu,
krtavanje u kui je opravdano, ali u svim drugim sluajevima treba sveenike pozivati i
u pozoravati ih da vjerske obrede , pa i obrede krtavanja obvjestu u crkvenim
prostorijama, koji su i za to predvidjene. Treba imati u vidu da sveenik ne smije izvriti
krtenje ili odgovarajui obred prije nego to je podnesena prijava rodjenog imena djeteta
za upis u matinu rodjenih. Sveenih, koji prekri ovaj propis ini prekraj iz l. 45a)
zakona o dravnim matinim knjigama. Izmanjeni tekst ovog lana sadran je u Zakonu o
suglanjivanju posebni propisa o prekrajima u saveznim zakonima s odredbama OZP
(slubeni list FNRJ br. 46/195P).
176
Ako koji sveenik izvri i obred vjenanja po propisima vjeroispovjestiprije

nego to je zakljuen brak pred nadlenim organima, odgovoran je za krivino djelo iz l.
312 K. z
4/ CRKVENI POGREBI
Za vjerski obred koji se vri prilikom sahrane ne treba traiti posebno prijavljivanje, jer je
to individualo obred, koji nije mogue vriti drugdje nego na groblju. Nikakav pogreb, pa
ni crkveni, nesmije se izvriti prije nego je podnesena prijava o smrti nadlenom
matiara ili pribavljena dozvola nadlenog narodnog odbora.Krtenje ove zabrane
prestavlja takodjer prekraj iz l. 42 a) o dravnim matinim knjigama.
5) BLAGOSLOVI KUA
Blagoslovi kua, kao tradicionalna vjera obred, sveenici mogu obavljati izvan crkvenih
prostorija , jer je taj obred nuno s tim skopan.Medjutim treba voditi rauna o tome da
ga sveenici vre potpuno na dobrovoljnoj bazi, t. j. da odlaze posveivati kue samo
onim osobama koje to same trae. Ni u kom sluaju ne smije se dozvoljavati, da
sveenici prigodom blagoslova kue prikupljaju milodare u nocu ili u naravi izvan
crkvenih prostorija i prekritelja treba kanjavati po l. 7. Zakona o prekrajima protiv
javnog reda i mira. Sakupljanje novca i hrane nije sastavni dio obreda, pa otpada svaki
prigovor da se time obred onemoguava ili oteava. Ovo se odnosi i na t. zv. Sveenje
vodice po kuama.
6) VJERSKI OBRED RAZNIH SEKTA PO PRIVATNIM KUAMA
Neke vjerske zajednice, osobito razne sekte (baptisti, kratova, duhova, crka i
sl.) uvode na pojedinim terenima praksu odravanja vjerski obreda u privatnim kuama, i
to sad kod jednog sad kod drugog pripadnika sokte. esto puta se tu i ne radi ni o kakvim
vjerskim obredima, ve o neprijateljskoj djelatnosti protiv narodne vlasti. Vjerske
zajednice koje nemaju crkve, mogu objaviti vjerske obrede u privatoj kui samo u tom
sluaju, ako se jedna prostorija odredi trajno i iskljuivo za tu svrhu i uredi po propisima
dotine vjerske zajednice, a sastanci da budu javni. U ovom sluaju odravanje vjerski
sastanaka odnosno obreda ne podle obvezi prijavljivanja.
Ako pojedine vjerske zajednice ne postupe kako je gore navedeno, ve
odravaju sastanke odnosno obrede sad na jrdnom sad na drugom mjestu, onda se to radi
o prekraju iz l.6 zakona o prekrajima, pa protiv prestavnika vjerske zajednice treba
podniti prijavu sucu za prekraj radi vodjenja administrativnog kaznenog postupka zbog
prekraja-odravljanja neprijavljenog javnog skupa.
7. KATEKIZACIJA
Usmislu obveznih uputa, izdani od Savjeta za prosvjetu nauku i kulturu
NRH. (Prosvjetni vjesnik br.1 od 15-II.1952 god.) sveenici mogu obavljati
katekizaciju(Poduavanje vjeronauka) samo u crkvi, i to potpuna na dobrovoljnoj
bazi.Prema tome, niukom sluaju nesm?j ese dozvoljavati, da sveenici odravaju
katekizaciju, a niukuljaju u neku drugu svrhu kolsku omladinu, izvan crkvenih
prostorija.Kod vrenja katekizacije u crkvi sveenici nesmiju to initi na pricipu kola, i
razreda, naprincipu davanja ocjena ili vodjenje popisa polaznika katekizacije, jer to sve
daje katekizaciji neki obvezni znaaj. Takodjer nesmije se dozvoljavati, da sveenici
katekizaciju odravaju neposredno preije ili nakom kolske obuke, jer time produuju
broj sati dozvoljeno odtereivanja djece, to ima tetni pedagokih tetni i zdravstvenih
podledica. Ukoliko djeca imaju kolu tokom dopdneva, sveeniciih mogu sakupljati za
katekizacijutokom poslije podneva i obratno.
177
U koliko pojedini sveenici budu postupali protiv gore izloeno treba h

pozivati u odjel unutranjih poslova i narediti im da to ubudue neine.O ovom
opozorenju treba sainiti uredovnu zabiljeku, pa ako se sluaj ponovi , podnijeti prijavu
sucu za prekraj iz l.2 toke 7 Zakona o prekrajima protiv javnog reda i mira.
8. ODRAVANJE GODINJIH SASTANAKA SVEENIKA
Sveenici sa pojedinih kotareva odravaju godinje sasta nke radi dogovora
o zajednikoj djelatnosti.U skladu sa opom tedencijom, oni u pogledu odravanja ovih
sastanaka izgnoriraju postojee zakonske propise i ne prijavljivaju sastanke dotinih
sastanaka. Odravanje ovih sastanaka treba smatrati skupovima koji su sazivai duni
prijaviti (l. 6 Zakona o prekrajima protiv javnog reda i mira). Odravanje ovih
sastanaka i pravilu netreba zabranjivati, osim u slualu akoje ustanovljeno da su oni
ranije u dotinom kotaru zloupotrebavljali u neprijateljske i politike svrhe.
9. ORGANIZACIJ CRKVENOG ZNAAJA
Organizacije crkvenog znaaja kso ta su : crkveni odbori bratovtine,
crkveni pjevaki zborovi, kongregacija, trei redovnim i slino, trebaju za svoje
postojanje i djelatnosti traiti odobrenje po zakonu o udruenjima, zborovima i drugih
javnih skupovima. ak i u sluajevima da bi one to traile, treba ih molbe reavati
negativno s obrazloenjem da se radi organizacijama crkvenog znaaja, koje u okviru
crkvenih prostorija prostorija mogu nesmetno djelovati.Medju tim, nesmije se
dozvoljavati, da spomenute organizacije razvijaju bilo kakvu djelatnost ili agitaciju izvan
crkvenih prostorija: Tako naprimer crkveni pjevaki zbor moe odravati vjebe samo u
crkvi, a pivati samo kao pratnja vjerskog obreda. Organiziranje crkvenih pjevakih
zborova pod odredjenim imenom i upravom kao i okupljavanje pjevaa radi uvjebavanje
ili pjevanja iznad crkve, (pjevati mogu samo kao pratnja crkvenog obreda), izlazi iz
okvira crkvenog pjevakog zbora kao pratnja vjerskih obreda sadri elemente djelatnosti
po uzoru na udruenja. Takvo djelovanje crkvenih zborova ili slino djelovanje bilo koje
od napred spomenuti vrsti organicacije crkvenog znaaja predstavlja prekraj i potpada
pod sankciju iz novog l.26.to.2.Uvodnog zakona za K.z.Slubeni list FNRJ broj
11/1951).
Crkveni odbori i bratovtine mogu odravati sjednice u svrhu rijeavanja
pitanja iz svoje nadlenosti i u upnim odnosima parahiskim uredima, no u ovom sluaju
duni su podnijeti nadlenim organima prijavu u smislu l. 6. Zakona o prekrajima
protiv javnog reda i mira.
10.) NADRIOBRT? NADRILJMKKRSTVO I ODRAVANJE
SATOVA IZ GLAZBE I STRANIH JEZIKA
Masovna je pojava, da se pripadnici raznih enskih radova bave nadriobrtom
i nadreljekarstvom, mnogi sveenici takodjer se bave naddrelkarstvom. Na raun takove
dijelatnosti mnogi, osobito enski radovi stvaraju se povoljne materijalne mogunosti za
svoj rad, materijalno toliko neovisnin da mogu ustrajati u svom bezkonpromisnom i
neprijateljskom stavu prema narodnim vlastima, te sistematski provoditi neprijateljsku
djelatnost. U praksi bi se pokazalo, da gdje god se redovnicama onemoguilo bavljenje
nadlijekarstvom i nadriobrtnom, da su se one ukljuile u privredu, ili su se upoljavale u
bolnicama, tako da je i drutvo od njih i imalo koristi, a osim toga daleko vie su vodile
rauna o svom stavu i djelatnosti. Ne smije se tolerilati praksa da pojedini samostani
budu itave ilegalne radionice u koji se izradjuju odjevni predmeti za gradjanstvo. Osobe
178
o kojima je ovde rijec, a koje se bave nadriobrtom treba prijavljivati sdcu za prekraje
radi vodjena administrativnog kaznenog postupka zbog prekraja iz l. 79. Opeg zakona
o zanastvu, dok protiv onih koji se bave nadriljekarstvom treba podnositi krivine prijave
radi krivinog djela iz l. 205 Krivinog zakonika. Isto tako treba spreavati asne sestre
u odravanju satova iz glazbe, stranih jezika i t. d.
11) NEPRIJAVLJIVANJE BORAVKA OD STRANE FUKCIONERA
POJEDINIH VJERSKIH ZAJEDNICA
Uoeno je da, mnogi sveenici, redovnici, redovnice i bogoslovi , te razni
pripovjednici pojedinih vjerskih zajednica, esto borave due od 24 sata u mjestima iz
vana ovog prebivalita, da se po dolasku u to mjsto ne prijavu niti prije naputanja mjesta
boravka odjavljaju, ime ine prekraj kanjiv po l. 17. Uredbe o privljajivanju boravka
. ovo je praksa koji dotini sistematski prevode na liniji ignoliranja postojeih propisa ,
zbog toga na njh tereba obratiti mnogo vie panke i panje i prekraje kanjavati
predvidjenom novanom kaznom.
12) POREZ
Poa je pojava, da su sveenici slabije ne realnije oprezovani od ostalih
gradjana . glavni je razlog tome, to oni imaju itavi niz prihoda i ta je struhtura tih
prihoda sveenika i pojedinih vjerskih zajednica zbog svoje specifinosti, slabo poznata
naim filanciskim organima. Da bi filaciski organi doli do potpunih podataka o
preihodu, oni u nove veijeme rrae od sveenika uvid u njihove poslove knjige koje ovi
vode po direktivama viih crkvenih organa. Ima medju tim sluajevima, da sveenici
odbijaju pokazati filacinskim organima svoje knjige da bi na taj nain prikrili podatke o
stvarnim prihodima kojih podlae o porezivanju. U takvim sluajevima, kada je oni
odbijaju nadlene filaniske organe uvid u poslovne knjige, treba ih prijavljivati sudcu za
prekraj radi vodjenja administrativnog kaznenog postupka po l. 47 i 48 Osnovnog
zakona o drutvenim doprinosima i porezima.
13) RASPAAVANJE VJERSKIH PUBLIKACIJA
Razne vjerske publikacije, koje se tampaju u zemlji, a i one koje dolaze iz
inozemstva raspaavaju se na terenu, od strane lica koja nemaju dozvolu za obavjanje
kloportaom. O tome treba povesti vie rauna i tako nedzvoljeno raspaavanje
onemoguiti.
14) STAV PEMA LICIMA KOJA SVOJOM DJELATNOU
UVELIAVAJU CRKVENE MANIFESTACIJE
Prilikom raznih protenja, a i mimo toga uz vee crkve, esto se poljavljuje
razna gradjanska lica koja proizvode ili preprodavaju razne crkvene predmete, kriie,
medaljice, kipove svetaca, licitarske proizvode, krutice i tome slino. Neki od njih ak
stvaraju tandove i prilikom crkvenih sveanosti gostioniare. Drugi opet dolaze sa
raznim kockarskim igrama igrama, vrtuljima, itavim zabavitima i tome slino. Nad tim
licima voditi najstrou kontrolu i ukoliko nemaju uredne dozvole, treba ih kanjavati, a
proizvode im plijeniti, ako za to postoji zakonski osnovi. Ukoliko se samo radi o
ilegalnim prodavaima gotovih proizvoda njih treba savjesno ispitati kako bi se doznalo
proizvodjae, jer na taj nain ve je otkriveno itav niz ilegalnih radionica razni
179
dovocionalija. Ovakvim licima u principu ne treba davati dozvolei odobrenja za vrenje

spomenute djelatnosti.
15) RASPODJELA POMOI KOJU VJRSKE
ZAJEDNICE DOBIVAJU IZ INOZEMNSTVA
Neke vjerske zajednice, osobito sekte, dobivaju iz inozemnastava vee
koliine hrane i odjee. Neko od njih te kontigente ne koristene koriste samo za pomo
profesionalnim vjerskim fukcionerima i njihovim obiteljima, ve ih rasporedjuej svojim
vjerskim sljedbenicima, t. j.gradjanstvu.Raspodjela se vri na bazi vjerske diskriminacije
i pojedinci dobijaju hranun i odjeu, obuu ili lijekove samo zato, to su protestanti,
jevreji, rimokatolici i t.d. , a ne iskljuivo radi toga sto im je pomo potrebna.
Predstavnike vjerskih zajednica, koji bi na terenu jo uvijek vrili ovakvu raspodjelu,
treba pozivati u odjel unutranjih poslova i upozoravati ih, da nije u skladu sa naim
osnovnim ustavnim principima i ostalim zakonskim propisima, da bilo tko vri raspodjelu
pomoi na bazi nacionalnih, vjerskih ili nekih drugih razlika. Oni mogu primljene
kontigentepomoi raspodjelivati samo svojim profesionalnim fukcionerima ili ih koristiti
za potrebe svoje vjerske zajednice kao takve, a ono to im je suvino, ukoliko ele i ako
ih zaista vode humani razlozi mogu dati Crvenom Kriu, da on raspodjeli potrebnima bez
obzira na vjersku i nacionalnu pripadnost. U koliko bi i nakon ovakvog upozorenja,
prilikom kojeg treba sastaviti uredovnu zabileku, bilo sluajeva da se vri raspodjela
pomoi od strane funkcionera pojedinih vjerskih zajednica gradjanstvu, treba prekritelja
pozivati na odgovornost i kanjavati zbog prekraja iz l. 2. to. 7. Zakona o prekrajima
protiv javnog reda i mira.
Ima sluajeva, da pojedine vjerske zajednice alju popise sa adresom svojih
vjerskih sljedbenika u inozemnstvu, te se iz inozemnstva direktno alju paketi na
oznaene adrese. I u ovim sluajevim pojedini vjerski fukcioneri organizatori su i
distributeri pomoi na bazi vjerskih razlika, pa prema njima treba postupati jednako kako
je navedeno i gornje sluajeve.
17) PRIKUPLJANJE PRILOGA I CRKVENE TAKSE
Svako prikupljanje izvan crkvenih prostorija, bez posebne dozvole nadlenog organa
treba smatrati prekrajom iz l. 7. Zakona o Prekrajima protiv javnog reda i mira, a
prekritelje pozivati na odgovornost i kanjavati. U principu vjerskim prestavnicima ne
treba davati dozvole za prikupljanje priloga u novcu ili naravi izvan crkvenih prostorija u
bilo koju svrhu. Molbe za sakupljanje priloga u budue ne terba prehodno dostavljati
ovom Ministarstvu.
U crkvi sveenici mogu primate dobrovoljne priloge, ali to moraju biti
prilozi koji vjernici zaista daju samoincjativno i dobrovoljno. Sveenicima kao niti nikom
drugom, nije dozvoljeno razrezvati neke vrati poreza, zaduivati ljude odredjenim
svotama i tome slino. To ne smiju initi ni u crkvenim prostorijama.Medjutim, jo
uvijek ima mnogo sluajeva, da sveenici ak preko pripovjedi trae da svaka kua ili
svaka obitelj dade godinje ili mjeseno odredjenu svotu novca. Ima dosta sluajeva, da
sveenici ubiru t.vz. lukno, a za to nema bilo kakvog osnova u naim propisima. U
ovakvim radnjama u koliko one imaju za posljedicu bilo kakva davanja stiu se elementi
prekraja iz l. 7 Zakona o prekrajima javnog reda i mira.
180
18) MORALNO POLITIKE KVALIFIKACIJE

SVEENIKA I NASTAVNIKA VJERSKIH KOLA
Veliki je broj sluaja, da pojedine sveenici notorni pijanci, enskari ili oni
koji su osudjivani zbog neprijateljskog djelatnosti i saradnje s okupatorom i njihovim
slugama, okupatorom i njihovim slugama, okupljaju skolsku dijecu na katehizaciju u
crkvi, ili imaju pod svojim utjecajima djecu koja se nalaze u raznim vjerskim kolama i
zavodima. Izvestan broj civila slinih moralno politikih kvalifikavija takodjer su jo
uvijek nastavnici u vjerskim skolama. Savjet za prosvjetu, nauku i kulturu u najskorije e
vrijeme donijeti rijeenje prema kojem se stanovita zakona o skolstvu takove osobe ne
mogu okupljati i imati pod svojim utjecajima omladinu. Nakon to savjet donese
spomenuto rijeenje presijednik savijeta za prosvijetu, nauku i kulturu NO- a kotara
grada treba e pozivati k sebi odredjene osobe i uz uredovn zabiljeku staviti im do
znanja, da osnovu spomenutog rijeenja ne mogu vriti katihizaciju u crkvi iz razloga
koje e im tom prilikom navesti, ili da ne mogu biti nastavnici odredjene vjerske kole i
t.d.
Sve gore navedene mijere najee se trebaju provoditi u kordinaciji s
plitikim organima organima i organima UDB-e, tim vie vie ta se kod provodjivanja
spomenutih mjera stalno mora imati u vidu interes diferencijacije klea t. j. nee se prema
svakom sveeniku primljenjivati najstroije sankcije, ako on svojim stavom i dijelatno?u
to ne zasluuje i ako se rade sluajnoj greki i t, d. u veini sluajeva za sve prekraje,
koji su navedeni kao najei od strane fukcinera vjerskih zajednica, treba se orijetirati na
izricanje novane kazne, jer o takova kanjavanja sveenici vrlo teko mogu koristiti u
neprljateljskoj propaganda protiv narodne vlasti, nemogu se nazivati muenicima, a ipak
ih novana kazna osetljivo pogadja.
Na nedavnoj biskupskoj koferenciji u Zagrebu, biskupi su zauzelik rajnji
neprijateljski stav prema naem drutvenom uredjenju i sve njihove odluke bile su u
skladu sa time. Medju, ostalima na toj koferenciji doneena je t.zv. Deklaracija o
svecnikim drutvima kojoj je cilj da onemogui stavranju sveenikih drutava. Biskup
nastoji onemoguiti svecenika udruenja zbog toga, ta se u nji?m okupljaju sveenici sa
stanovita lojalnog odnosa prema narodnim vlastima i suradnje. Biskupi, po uputama
Vatikana, ele sveenistvo iskoristiti za neprijateljsku djelatnost i postii da ono
zloupotrebljava vjeru i crkvu za politike interese Vatikana i taljijanske iredinatite. Javno
tuiotvo NRH donijelo je dne 6. X o.g. pod brojem B-16/52, rijeenje kojim se
zabranjuje bilo pismeno, bilo usmeno, obljavivanje i sprovodjivanje u ivot Deklaracije
o sveenikim udruenjima. Rijeenje javnog tuioca sapteno je svim biskupima i u
koliko bi koji od njih naku toga na bilo koji nain sprovodili deklaraciju u ivot treba ga
kazniti. Jednako treba postupiti sa sveenicima ili drugim licima koja bi se angairala na
sprovedjivanju deklaracije o sveenikim udruenjima. Naelnici odeljenja ovu
okrunicu terebaju uvati kao strogo povjerljivu i primitak iste potvrditi.
S.
F.
S.
N.
POMONIK MINISTRA
/ GRTI JOSIP/
_____________
Prijepis, strojopis
181
DUBROVAKO NERETVANSKA
UPANIJA
182
31.
15. srpnja 1943.
Pismo N.O.O. Plina o uhienju etvorice mjetana

_______________
Noo Plina
15 7
/.../
Nai borci prve ete I. Bataljona Poli su u seloBreii Kurani op Plina kot. Metkovi
izvrili Raciju i uhapsili 4 civilna lica kojisu stali kod svojih kua Tako da budu u naoj
Nov
_______________
Izvornik, rukopis
Sabirni arhivski centar Metkovi Opuzen Ploe, f.434, Opinski NOO Plina, kut. 1
32.
5. rujna 1943.
Presuda Vojnog suda metkovskog sektora Ibrahimu Hajdaroviu iz

Ljubukog osuenom na smrtnu kaznu strijeljanjem zbog dezerterstva
_______________
VOJNI SUD METKOVSKOG SEKTORA
Na svom zasjedanju dana 5. rujna 1943.g. raspravljao je o krivici dezerterstva partizana

Hajdarovi Ibrahima i donio slijedeu
PRESUDU:
183
1. HAJDAROVI IBRAHIM, iz Ljubukog, orija, rodjen 1922.g. partizan 1. ete

bataljona Petar Bogunovi - Neretvanskog Partizanskog odreda poinio je djelo
dezerterstva iz Narodno-Oslobodilake Vojske, radi ega je zasluio kaznu smrti
streljanjem.
2. Kazna se ima izvriti 2 sata poslije objave ove presude.
Obrazloenje
Hajdarovi Ibrahim je dobrovoljno stupio u redove Narodno-oslobodilake Vojske,
nakon ega je rasporedjen u jedinicu. Tri dana kasnije, bez da se ikome javio, nestao je iz
logora svoje ete i otiao u pravcu teritorija kojega dri neprijateljska vojska. Gotovo na
izmaku sa oslobodjenog teritorija opazili su ga organi civilne ( gradjanske ) narodne
vlasti, te pozvali da stane, na to je on poeo da bjei. Ovi organi vlasti- uz pomo
nekolicine rodoljuba- uspjeli su Hajdarovia uhvatiti i predvesti tabu njegova odreda.
Nakon sasluanja tab Odreda ga je predao ovom vojnom sudu.
U svojoj izjavi Hajdarovi je pokuao da lae. Medjutim u toku izjave se izludio i
priznao da pobjegao iz redova Narodno-Oslobodilake Vojske sa namjerom da podje u
Ljubuki, gdje bi se- naravno- htio ili nehtio morao predati neprijatelju.
Svojim postupkom Hajdarovi je pokuao da oblati ime nae slavom ovjeane
dobrovoljake vojske, htio da se preda neprijatelju i svojom izjavom da napravi ogromne
tete naem Narodno-Oslobodilakom Pokretu, i to na taj nain to bi:
a/ otkrio rad i boravak naih drugova terenskih radnika, na koji nain bi ih predao u
ruke neprijatelju,
b/ otkrio poloaje, snage, namjere nae Vojske, na koji nain bi pojedine nae
jedinice, patrole, kuriri, rukovodioci bili izvrgnuti napredvidjenoj opasnosti i mogli lako
nastradati,
c/ u irokom narodnim masama svojim izjavama- pravdajui svoj kukaviluk i bijeg
iz redova N.O.Vojske- lano i bezobrazno olatio nau slavnu borbu i Vojsku i na taj
nain koristio i podupirao neprijatelju i neprijateljskoj lanoj propagandi.
Ovakva zlodjela, koja imaju za cilj unijeti u redove nae Vojske zabunu,
paniarstvo , nedrugarstvo , neiskrenost i sl., a to vodi ka razjedinjavanju zasluuju
najstrou, pravednu, nemilosrdnu kaznu.
Neprijatelj kada mu nije uspjelo da na oslobodilaki pokret dotue mnogobrojnim
ofanzivama protiv nae uzdanice N.O.Vojske i najbezobraznijim zlo inima nad
golorukim puanstvom, pokuava da u nae redove ubacuje ovakve i sline
petokolonake elemente. Ali mi smo budni, na vrijeme uoavamo tetni rad ovakvih
pokvarenjaka i isto tako navrijeme izvrujemo nad njima zasluenu kaznu.
Sve ovakve i sline pokuaje neprijatelja, mi emo i u budue najstroe
kanjavati!
_______________
184
Prijepis, strojopis
33.
6. rujna 1943.
Presuda Vojnog suda metkovskog sektora Stipanu Mareviu osuenom

na smrtnu kaznu strijeljanjem radi djela pijunae, aktivnog uea u
oruanim ustakim postrojbama i naposljet svojevoljnog naputanja
poloaja iz jedinice N.P.O.
_______________
na svom zasijedanju dana 6. rujna 1943.god. raspravljalo je o krivici, pijunae i

deseterstvu, partizana Marovi Stipana Antina ( Subae) i doni sljedeu
Presudu:
1. Marevi Stipan Antin rodom iz Pasiine, teak, rodjen 1910.g. partizan III.ete,
bataljona
Petra Bogunovia Nret. Part. Odreda. poinio je djela pijunae, aktivnog uea u
oruanim ustakim postrojbama i naposljet svojevoljnog naputanja poloaja iz jedinice
N.P.O. radiega je zasluio kaznu smrti. Strijeljanjem.
2. ova presuda se donaa na temelju djelominog priznanja Marevi Stipana, kao i
na temelju izjava svijedoka.
3. kazna se ima izvriti 2 sata poslije donoenja presude.
OBRAZLOENJE
Marevi Stipan je bio ranije borac N.O.V. te bio zarobljen od neprijatelja i pritvoren,
poslije puten. Po dolasku kui prijavio se N.O.O. svog sela, toboe da se stavi na
raspoloenje, dok sa druge dtrane je pripremao teren za prebacivanje skupa sa svojom
obitelji u Mali Prolog ustaama, preko pisama ustakim dunosnicima, to je i uinio. Po
dolasku u M.P. primio je od neprijatelja oruje, te vrio slubu, skupa sa ostalom
milicijom, pucajui na eteoce i druge teake po polju. Takodjer je kroz vrijeme boravka
u M.Prologu dolazio 2 puta po noi, krijomino sastajui se sa svojim bratom Matom,
kojeg je nagovarao da predje u Mali Prolog, to je ovaj i uinio.sobom je poveo silom
svoju stariju ker, i ona nije bila zadovoljna, plaui je morala poi.
185
Onaj dan kad je izbjegao na M. Prolog, na Staevici se je prijetio partizanima i narodu,

sa rijeima: osveti u ja moju nevjestu. Platit e te svi vi.. Takvim i slinim rijeima
pretio i dalje.
Poslije kapitulacije Italijanskog faizma, uvidei da e faizam neminovno propasti, te
uvidei daje zgreio, iz straha pred smrti, za poinjena djela, pobjegao je sa M. Prologa u
Pasiinu i prijavio se tamonjem N.O.O.-u koji ga je je predao naoj vojski, otale je
upuen na sasluanje. Na sasluanju dugo nije htio priznati, izmotavajui se i laui, ve
naposlijetku je priznao djelomino.
Ipak i ako su se njegove grijeke bile uvidile dobrim dijelom, ivot mu je bio oproten,
stim da u budue se popravi i neslui neprijatelju. Kad je bio puten izjavio je da e
dobrovoljno stupiti u N.O.Vojsku, te tamo se pokazati i opravdati svoje grijeke, to mu
je udovoljeno, te je bio rasporedjen u bataljon Petar Bogunovi III.ete.
Prilikom akcije dana 23-IX,1943.god.na Otri-Strugove, bioje dodijeljen na teki
mitrajez, te postavljen na poloaj. Dok je druga vojska vrila napad, Marevi je nestalo
sa poloaja, te se je isti prijavio tek sutra ujutro oko 11.sati u svoju jedinicu.
Svojim postupcima Marevi stipan / Subaa/ je blatio ime nae N.O.V. i time tetio
N.O:Pokretu, na taj nain to je :
a) pred odlazak M. Prolog zaveo u zabludu N.O.O. inarod sela, govorei da N.O.O.
nevrijedi, jer da nepostupa sa izbjeglicama onako kako bi trebalo to jest, da ih se stogo
nekanjava, doim to je bila maska da isvi ono zato je druge osudjivao, to jest, da
prebjegne neprijatelju.
b) prebjegao sa oslobodjenog naeg teritorija na neprijateljski i uestovao u
neprijateljskim
postrojbama, na tetu N.O. Vojske i naroda.
c) za vrijeme svog boravka u M.Prologu dolazio je potajno u noi u selo Pasiinu i
vrio
pijunau u korist neprijatelju.
d) poslije prelaza u N.O.Vojsku, te prilikom jedne akcije u Otriu ugovima napustio
svojevoljno poloaj i time ostavio neobezbjedjenu cijelu jedinicu, te tako dao eventualnu
mogunost neprijatelju da ugrozi nae.
Neprijatelj je stalno pokuavao unititi Narodno-Oslobodilaki pokret putem vojniki
akcija, a kad mu to nije uspijelo, poeo je sa ovak333 inim pijunaama, saboterima i
izdajicama, da unese u nae redove nepov334 i zabunu, te da pali, plaka i vri
najbezobraznija zlodjela nad naim335 rukim narodom. Ali mi smo uvijek budni prema
ovakim zlikovcima i 336 uvamo njihov petokolonaki rad.
Sve ovakove i sline pokuaje neprijatelja mi e mo i ubudue najstroije kanjavati.
VOJNI SUD METKOVSKOG 337
_______________
333
Dokument oteen
Dokument oteen
335
Dokument oteen
336
Dokument oteen
337
Dokument oteen
334
186
Prijepis, strojopis
34.
Rujan/listopad 1943.
Korula
Dopis Kotarskog komiteta KPH Korula Okrunom komitetu KPH za

Junu Dalmaciju o 17 strijeljanih pijuna u Kotaru
_______________
Kotarski Komitet K.P.H.

Korula
Prepis.
Original u CK SKH
OKRUNOM KOMITETU K.P.H.

Za Junu Dalmaciju/
POLITIKI I ORGANIZACIONI IZVJETAJ ZA SEPTEMBAR 1943 GOD./.../

POLITIKI IZVJETAJ:/.../ U cjelom kotaru je dosada streljano 17 pijuna. Jo ih se
prilian broj nalazi u zatvoru od kojih e dobar broj biti likvidiran./.../

Korula
sekretar:
_______________
Prijepis, strojopis
187
35.
1944.
Upute za organizaciju Upravnih odjela upuene svim odjelima narodnih

odbora
_______________
OKRUNI N.O. ODBOR
BIOKOVSKO-NERETVANSKI
Upravni odjel
Br. 155/46 g.
UPRAVNIM ODJELIMA KOTARSKIH N.O. ODBORA OVOG OKRUJA

U prilogu vam dostavljamo Upustva za organizaciju i rad Upravnih odjela, koja je
ZAVNOH preko Upravno-sudskog odjela br. 79/44. Ovdjevan ukratkoiznosi objanjenja
po pojedinim tokama, a vi ista uputstva umnoite i dostavite opinskim N.O.O.-ima.
.
Dabi Upravni odjel moga vriti sve poslove svoje nadlenosti, treba najprija da se
konstituira i organizira kao odjel. toto znai? To znai ponajprija da jedan drug izNOOa treba biti postavljen za proelnika Upravnog odjela,koji e vriti sve te poslove. od
opinskih NOO-a te moe da bude isto vremano i tajnik, ali ve kod razvijenih kotarakih
NOO-a ne moe te poslove vriti tajnik, veza to treba da bude zzaduen drug, jer tajnik
ima svoje poslove, oko organizacije NOO-a, kontroliranja niih odbora, oko vodjenja
politike NOO-a, oko izbora, odravanja sastanaka jedinstvene Fronte i slini drugih
organizacija, to pulitikih poslova, raspodjele i obrazovanja kadra itd. Upravni odjel
prema mogunosti, kao i svi ostali odjali, treba da imaju svoju posebnu sobu. Uz
poelnika odejela trebati e uposliti i nekoliko namjetenika, naroito onih koji e imati
preko sebe kontrolu kretanja i rukovanja sa tajnom slubom Upravni odjel kao i svi
odjeli, treba da budu posebni organizator unutar NOO-a, kao sastavni dio odbora, ali sa
svojim ponebnim aparatom. Dabi se pravilno uputio rad Upravnog i da bi ti odjeli mogli
pruiti pomo na organizovanju odjela u niim odborima, potrebnoje da odmah po
primetku ovih Upustava sazove va izvrni odbor i na sastanku dobro prouite ova
Upustva i po njima postupite. Izvrni odbor neka na svom sastanku izabere proelnika
Upravnog odjela, a potrebnobi bilo imenovati referenta odjela, koji treba da bude vrlo
pouzdani drug. Prema potrebi u odjeku, moete zaposliti 2-3 druga rice.
Prema mogunosti treba sazvati proelnike opinskih i gratskih NOO-ai sa njima odrati
savjetovanja o tome, kako treba raditi.
1/. Potrebno je to prija odrati sastanak sa komandom Mjesta i sa njom stvoriti
plan zajednike borbe prozi pete kolone. Nismo se sa komandom Podruja sporazumili, da
odbori na isti nain kao i do sada istrauju i pronalaze razne peto kolonae, koje zatim
predaju sa konkretnim dokazima vojno-pozadinskoj ustanovi ako je krivica tee naravi.
188
Medjutim, za sve lake prekraje moe da osudu donoso Upravni ili sudski odio
kotarskog ili opinskog NOO-a. to se tie organiziranja obavjetajne slube preko niih
NOO-aza sada ne pristupajte ovom poslu, vee ete naknadno dobitiopirna upustva, ali
to ne znai da odbori nee pomoi vojno-pozadinskim vlastima u suzbijanju pete kolone.
Tajni spisak svih nepouzdanih lica treba da se i dalje ispunjava, prema tablicama koje
posjeduju svi kotarski NOO-i. Ove spiskove nastojte to prija popuniti
dostaviti. I puk je potrebito da se rukovodite sa time, da Upravni odjeli postepeno
preuzimaju izvjesne poslove javne sigurnosti i borbe proti pete kolone, te da se nataj
nain u tom poslu osposobljavaju.
2/. Poto su do sada vrene konfinnkacije veinom nepravilne i potrebno je da se
jednom stane tome na kraj, a to e se postii na taj nain, toe prigodon konfinak cije
biti prisutan jedan lan opinskog ili kotarskog NOO-a, te Komande Mjesta ili Komande
PodrujaPoto je do danas skoro na naemu itavom sektoru izvreno masu
konfenskacija, koje su dobrim djelom bile nepravilne, potrebno je da se pokupe podaci po
sledeem spisku: 1/ ime i prezime/, 1/ radni broj, /ime i prezime, 3/ mjesto rodjanja, 4/
koliko lanova obitelji, 5/ tko je donio odluku za konfenskaciju i zato, 6/ kada je
konfinskacija izvrena, 7/ta je saplininjano, 8/ tkoje konfinskaciju izvrio, 9/ opaska. Svi
opinski i kotarski odbori treba da u svom arhivu da imaju duplikat spiska konfenskacija.
3/. Popitanju organizacijae seoskih staa u sporazumu sa vojno-pozadinskim
vlastima, nemojte postupiti prija nego dobijete od nas konkretnija upustva. Produite i
unaprijed sa dosadanjim nainom organiziran seoskih straa i nastojte organizovati
seoske strae u svim onim selima gdje nisu do sada nisu organizovane, a u onim selima
gdjesu organizovane, nastojteji u vrstiti. Pri tometreba paziti da nebude nepravilnosti i
da paze u uvanju strae uestvuju itavno stanovnitvo. Seoske strae treba da paze i na
kretanja i njihovo legitiniaenje, kao i hapenje svih onih koji nemaju propisane isprave.
U vezi izdavanja proputnica, od ovog odbora primiliste konkretna uputstva i poslatvam
je izvjestan broj propusnica.Svi odbori trebaju da imaju knjigu izdatih proputnica.
Takodjer smovam poslali obrazac za popis stanovnitva iz svih kotareva
i radi toga ponovno upozoravamo ove one, koji nisu poslali popis, da to to prija izvre.
Opaa se da se lahavo postupa sa raznim graninim podrujima sa neprijatejskim
zonama. Do sada se vrlo malopanje posveivalo ekonomskoj blokadi neprijatejski
uporita, ak su se izdavale proputnice nepoudnim licima za slobodno kretanje do
neprijatejski garnizama. U budue trebamo voditi strogu kontrolu kretanja i posvetitivie
panje ekonomskoj blokadi neprijateljskog teritorija. U tu svrhu trebate se sporazumiti sa
vojno-pozadinskim vlastima i za izvrenje tog plana angaovati sve antifaistike
organizacijena sastancima pomou seoskih straara. Obavjestite nas toste u vezi ovog
uradili i preko kica upoznajte nas sa granicama oslobodjenog ilipoluosobodjenog
teritorija. Na roito panju posvetite spriavanju verca i pokupite podatke o trgovini na
vaem sektoru .t.j. u kakvim se ona vidovima vri.
5/. Do sada su u pojedinim kotarevima bile organizovane radne ete, koje i danas
fukcioniu, ali se zapaa, da se u dobrom djelux kotareva vri svako dnevna mobilizacija
za razne radove, bez organizovane radne ete, toje u stvari nepravilno i nije udno da se
deavaju razne nepravilnosti pri mobilizaciji ljustva. Budi toga je potrebno da se to
189
prijeorganuzuju radne ete u svim selima , gdje se vre razni radovi, pa biloto i u
najmanjoj razmjeri. itavostanovnitvo od 15 do 50 godina spada u radnu etu i svi
seoski odbori, kao i opinski, trebaju da imaju spisakljustva svoje radne ete, i prema
tome spisku treba vriti pravilnu mobilizaciju. Na ovaj nain organizovane ete izhranu
se kod svojih kua, au izvarednim sluajevima, kada se duem vremena zadravaju dalje
od mjesta svog boravka, hrane se iz N.O. Fonda. u svim radnim etama treba zavesti
disciplinu, na taj nain, to e se politiki objassniti vanost radni eta.
6/. Poslat vam je spisak za kupljenje podataka u vezi mobiliziranih, bilo u naoj,
bilo u neprijatejskoj vojci ali jo do danas nismo od svih kotareva dobili toan popis, to
je potrebno in prij izvriti. U vezi mobilizacije sporazumilismo se sa Komandom
Podruja, a vi isto napravite sa komandom mjesta.
Do sada su ba radi nesporazumijevanja i ne dovojne suglasnostiu radu, napravljeni
razni propusti u vezi mobilizacije i radi toga rukovodite se sa time, da mobilizacija treba
da tee svako dnevno, na dobrovojnooj bazi, a sa pozivima ondje gdje postoje objektivni
uslovi za uspjeh. Naroitu panju treba posvetiti mobilizaciji preko lini veza i
poziva pojedinih NOO-a raznom inovnitvu, koje se jo i dana nalazi u pojedinin
gradovima u slubi okupatora. Redovno nas obavjetavajte o mogunosti mobilizacija na
pojedinim sektorima i u pojedinim selima, po kojem principu se mobilizacija sprovodi i
uzkakvu organiziranu propagandu, te sve organizacije uestvujuu u propagandi.
7/. pod tokom 4/ date su izvjesne uputeu vezi trgovine i verca. Ovdje je potrebno
na glasiti, da se povede kontrola o pojedinim preduzeima, kao na pri. Mlinicama itd.
koje se nalaze na teritorikojeg kontrolitu NOO-i. Ova poduzea treba da rade izvjesno
vrijeme radnog dana u korist N.O.Pokreta, ili ako to zatjeva potrebe, radni dan.
8/. U nekim kotarevima uspostavljene su pomone relejne stanice, dok u nekim jo
nisu, to treba naj hitnije izvriti. Opaa se da psotojee relejne stanice do danas nisu u
potpunosti zadovoljile i radi toga je potrebno da se povede troa kontrola. U svim
relejnim stanicama treba uspostaviti knjigu primanja i slanja pote po sledeim rubrikama
: 1/ redni broj, 2/ kome ide, 3/ dan primanja ,_4/ dan odaivanja ,5/potpis kurira koji
potu nosi ,6/hitno ili obino 7/noveno pismo ili paket ,8/opaska. U naj krae vrijeme
treba izvriti kontrolu svake pojedine relajne stanice, koje su pod kontrolom. U
sporazumu sa Komandom Podruja preko vojno-pozadinski relajnih stanca uspostavljena
je veza preko itavog naeg sektora i radi oga pomone relejne stanice, koje su pod
kontrolom NOO_a trebaju da svate ozbilnost njihova zadatka. Izvjestite nas gdje sve na
vaem sektoru postoje relejne stanice i veze izmedju jednih i drugih. Obratite panju na to
da uspostavite veze , i to na dobre ,su susjednim kotarevima i opinama . bilonaeg ili
drugog okruja, a naoito sa Omiom, Sinjom, Livnom, Duvnom i junom
Hercegovinom.U vezi ovoga radite sporazumno sa komandom mjesta.
9/. Potrebnoje da nii odbori redovno obavjetavaju vie o izreenim
administrativnim kaznama, koje izriu Upravni odjeli za obine prekraje reda i
nepokoravanja vlasti, akoto ne prelazi u krivino djelo napri. Ako se tko ne
odozovepozivu za davanje rane snage, kree se bez propusnice i slino.
2/ - Pored glavne knjige Kotarski N. O. Odbori trebaju imati sporednu knjigu, t. J.
imenik. Ta knjiga bit e na manjem formatu i razdijeljeno na rubrike na slijedei nain:
1/ redni broj, 2/ ime, prezime, nadimak i oevo ime, 3/ mjesto i godina rodjenja, 4/ mjesto
190
i opina zadnjeg boravita, 5/ pod kojim brojem se nalazi u glavnoj knjizi. Kotarski N. O.
Odbor treba da dostavi Okrunom NOO-u duplikat ovog imenika.
I jedna i druga knjiga treba da bude uredne, iste i razumljive, napisane samo crnilom.
Na ovaj nain imat e se dobri podatci, a tek sa dobrim podatcima moi e se da do kraja
iskoristite mogunosti koje smo dobili na Moskovskoj Konfereciji i II. Zasjedanju
AVNOJ-a.
Prema ovim prikupljenim podatcima opinski i kotarski N. O. Odbori alju vojnome
sudu prijedloge, kako je ve naglaeno, za proglaenja dotinog narodnim neprijateljem.
Pored ovih podataka sudu treba poslati popis pokretne i nepokretne imovine dotinog.
Ponovno naglaavamo da bez presude suda nitko ne moe kanjavati narodne
neprijatelje, ve prema prikupljenim podatcima vriti hapenja, u koju svrhu se moe
angaovati vojne jedinice i vojno-pozadinski vlasti, obrazloivi im potrebu hapenja. Da
bi se po pitanju rekvizicije, konfiskacije i postupku prema narodnim neprijateljima
pravilno postupalo, potrebno je sa ovom okrunicom upoznati sve odbore na zajednikim
sastancima, a po mogunosti odrati zajednike konferencije sa svojnim tabovima ili
komandama vojno-pozadinskim vlastima, i na taj nain potignuti potpunou saglasnost u
radu.
Poto je ova okrunica strogo povjerljive prirode, treba je brino uvati i ne smije pasti
neprijatelju u ruke.
Proelnik odjela:
Mato Babi, s.r.
Predsjednik:
Tomo Jela, s.r.
(M. P.)
_______________
Prijepis, strojopis
191
36.
10. oujka 1944.
Izvjee Okrunog komiteta KP Hrvatske biokovsko-neretvanskog

Oblasnom komitetu KPH za Dalmaciju o politikom stanju i
organizacijskom stanju partije te likvidacijama
_____________
OKRUNI KOMITET K.P.H.
10. III. 1944.
PREDMET: Politiko-organizacioni
Izvjetaj za mjesec veljau 1944.
Drugarskom
OBLASNOM KOMITETU KPH ZA DALMACIJU
U ovom izvjetaju ne moemo dati ire, openito obrazloenje za itavi Okrug po
politikoj situaciji, jer sve akcije poduzete od neprijatelja bile su u razliito vrijeme i
razliito su se odrazile na mase pojedinih Kotara. Radi ovog je i politiko stanje u
pojedinim Kotarevima razliito.
POLITIKA SITUACIJA
KOTAR METKOVI. Kroz ovaj mjesec na ovom Kotaru izvedeno je nekoliko
uspjenih akcija, koje su dobro djelovale na mase. Neprijatelj je poduzeo protuakcije u
vidu pljake, palea i interniranja naroda. Parole reakcije i dalje se ire, kojim parolama
nastoje da mase zbunjuju i da se iri nepovjerenje naroda prema N.O. Pokretu, te na taj
nain i dalje nastoje zadrati mase u pasivnom stanju, to djelimino i uspjevaju.
Akcije nae vojske su slijedee: U selu Vidu likvidiran je jedan njemaki vojnik a
jedan tee ranjen. U istom selu likvidirana su dva pijuna. Ovi pijuni ranije su izdali i
predali Talijanima dva naa druga, te zajedno sa Talijanima izveli strijeljanje na
najgrozniji nain. Pored ove izdaje od strane dvojice likvidiranih pijuna, mase su bile
upoznate i sa ostalim protunarodnim radom od strane istih, te su sa odobravanjem
pozdravile njihovo likvidiranje. U selu Slivnu takoer su likvidirana dva pijuna, koji su
prijavili neprijatelju dva druga partizana, koji su se vraali iz Crne Gore. Isti pijuni sa
svojim radom vie puta prouzrokovali su, da u spomenuto se[lo] zagazi neprijateljska
izma i unitava narodna dobra. Poslije njihovog likvidiranja mase su govorile: Tako
treba da se dogodi svakom narodnom izdajici! U novim Selima razoruana je
andarmerijska stanica, kojom prilikom je zarobljeno 25 domobrana, likvidiran jedan
ustaki jamar Tadija Bubalo i jedan andarski narednik (ustaa). U ostalim raznim
akcijama likvidirano je 10-12 njemakih vojnika. Narod je poslije ovih akcija bio
uplaen, jer je znao da e neprijatelj poduzeti raciju, ali je bio potpuno zadovoljan da se
unitavaju oni koji ga pljakaju i pale. Ovakve parole iz masa su se esto ule. Neprijatelj
192
je stvarno poslije ovog poduzeo protumjere /.../. Neprijatelj je poslije ovih akcija ostavio
po selima table, na kojima je pisalo: uvajte se partizana, oni su vam za ovo krivi.
Narod je kroz mnoge njihove akcije od poetka N.O.Borbe uoio taktiku i njhove lane
parole, te je dobro izdrao ova zvijerstva poinjena od strane neprijatelja, i gleda ga sa
mrnjom i prezirom, a bio je i manji dio onih koji prama naim akcijama negoduju, elei
biti mirniji i sigurni. Reakcioneri kod ovog dijela naroda ire mrnju prema nama i
naoj borbi, podravajui parole, da su partizani za sve krivi.
/.../
_____________
Izvornik, strojopis
VA VII, Beograd, mikroteka CK SKH, film 45/702-208.
Narodnooslobodilaka borba u Dalmaciji 1941-1945. Zbornik dokumenata, knjiga 10
sijeanj-oujak 1944. godine, Split, 1986., str. 822.-834.
37.
14. svibnja 1944.
Komanda dubrovakog podruja osuuje Gvida Kammeli i Lizu

Kammeli na smrt strijeljanjem
_____________
Vojni sud pri Komandi dubrovakog podruja, dana 14/V 1944.g. nakon svestranog
ispitivanja i utvrdjenih injenica donio je slijedeu
osudu
kojom se osudjuju na smrt streljanjem
1./ Kammeli Gvida
2./ Kammeli Lizu enu Gvida, oba iz Blata na Koruli
Osuda se ima izvriti odmah.
Obrazloenje:
Kammeli Gvido kriv je to je, po dolasku talijanskih okupatorskih snaga, nakon
kapitulacije Jugoslavije, u Blato, primio se dunosti zamjenika komesara I efa
aprovizacije. Upisao se je u faistiku miliciju I kao takav organizovao odred
193
Antikomunistike bande u Blatu, u koju je povukao I svoga neputa Petrievi Franka zv.
Breho.
Bio je pokreta svega zla. U drutvu sa navedenom faistikom milicijom ubijao je I
sujdleovao u pljaki i paljenju kua. Vrio je pijunsku slubu okupatoru I po njegovom
nagovoru vrena su hapenja I streljanja rodoljuba.
Kriv je zato, to je po njegovom nagovoru I po njegovim upustvima ubijeno 15
rodoljuba, popaljeno 18 kua, velik broj kua opljakan, I otpremljeno u koncetracione
logore dosta naroda mjesta Blata.
Na presluanju priznao je sve svoje zloine I iskazao sav svoj rad u slubi okupatora.
Kriv je I zato to je nakon kapitulacije Italije pobjegao u Italiju Bari I tamo se stavio
u slubu etnikih elemenata, vrei etniku propaganda.
Kammeli Liza ena Gvida kriva je kao sauesnik u svim napred navedenim djelima
svoga mua. Bezbrojni su sluajevi iznudjivanja mita, koje je traila od majki ena
zatvorenih rodoljuba. Traila je zlato, prute, janjad, proek I druge stvari I zato
obeavala da e zatvorene pustiti, preko svoga mua, na slobodu. Rad svoga mua I
njegovo uestvovanje u zloinima, protiv rodoljubivog naroda Blata, bio joj je vrlo dobro
poznat I na ispitivanju ona je sve priznala.
Iz svih napred navedenih dokazanih injenica Kammeli GVido I Liza napravili su
bezbrojne zloine nad naim mirnim narodom I radi toga red ih je bilo osuditi kao gori.
Svoja zlodjela, kako je napred navedeno, sami su priznali a I utvrdjena sa iskazima
mnogih vjerodostojnih svjedoka.
Za Vojni sud pri Komandi dubrov.
podruja
_____________
Izvornik, strojopis
Hrvatski dravni arhiv, f. 1491,OZN-a za Hrvatsku, kut. 49, 13.4, 30/92
194
38.
28. rujna 1943.
Dopis Komande Sjevernodalmatinsko podruja Komandi mjesta Trogir

o sprovoenju uhiene osobe u Split
_____________
Komanda Sjevernodalmatinskog Podruja

Slubeno
28-IX-1943
Drugarskoj
Komandi Mjesta
Trogir
Molimo da stavite na raspoloenje sprovodniku auto i jednog vaeg straara

koji e sprovesti sprovodnika i hapenika u Komandu Splitskog Podruja kod druga
Djadja. Smatrajte stvar ozbiljno jer hapenik mora svakako u Split budui da pozna dobro
taj teren a mogao bi sprovodniku koji ga nepozna lako da utee.
Smrt Faizmu Sloboda Narodu
Komandant
u.z. ...338 [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
Hrvatski dravni arhiv, f. 1905, tab IV. operativne zone, kut.35, NOV-42/5832
338
Potpis neitak
195
39.
26. travnja 1944.
Dopis OK KPH Dubrovnik tabu XXVI. divizije o uhienicima s otoka

Mljeta
_____________
Okruni Komitet
Komunistike Partije Hrvatske
Dubrovnik
26.IV.1944.
Drugarskom
TABU XXVI. DIVIZIJE NOVJ
Poloaj!
Dragi drugovi!
Kada je dana 19, ov.mj. vae jedinice vrile akciju na otok Mljet uhapeni su
sljedei narodni izdajnici:
Petar Market kembo,
Vicko Benkovi /Groeta/
Ilija Djivanovi
Petar djivanovi
Sva etvorica su od dolaska njemaki banda na otok Mljet bila u slubi okupatora, te
su skupa sa okupatorom organizovali zasjede, gdje su predvodili njemake patrole, od
kojih su zasjeda poginuli sedam /7/ naih drugova izmedju kojih i Sekretar Kotarskog
Komiteta Peljeac i Komesar Odreda Mljeta.
Svi su oni bili u slubi njemaki banda to najbolje svjedoe zarobljeni njemaki
vojnici, koji tvrde da su ovi spomenuti bili sa njima u zasjedi.
Nae je miljenje da se iste povrati natrag gdje e ih se na Mljetu likvidirati, na
istome mjestu, gdje su oni postavili zasjedu naim drugovima i gdje su oni poginuli. U
koliko se slaete sa ovime molimo vas da ih povratite Partizanskom Odredu na Mljetu. U
koliko ih ne povratite, ve ih doli likvidirate, izvjestite nas da bi mogli da izvjestimo
narod, da su ti zloinci likvidirani.
Primite nae drugarske pozdrave.
za OK.KPH. Dubrovnik:
196
...339 [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
Hrvatski dravni arhiv, f. 1912, 26. udarna divizija, kut.33, NOV-38/5501
40.
31. svibnja 1944.
Izvjee Opinskog NOO Ston Kotarskom NOO Metkovi o

nepravilnom postupku jednog voda III. ete Neretvanskog Odreda u
selu tedrici Op. Ston
_____________
OPINSKI NARODNO-OSLOBODILAKI ODBOR - STON

Br. 3/44.G.
Poloaj 31.V.1944 g.
Drugarskom
Kotarskom Narodno-oslobodilakom Odboru
za Metkovi - P o l o a j
Predmet:
Izvjetaj o nepravilnom postupku
jednog voda III. ete Neretvanskog
Odreda u selu tedrici Op. Ston.
Jedan vod III. ete Neretvanskog Partizanskog Odreda pod komandirom Jelavi
Matom i vodnim delegatom Beni Stjepanom upali su neki da u selo tedricu i tom
prigodom uinili jedan kandal. Rukovodstvo nije pravilno postupilo, jer sve to treba
NOV-ka treba da se obraa na NOO-re gdje oni postoje. Mjesto toga rukovodstvo je
uinilo jedan gest "isto pljakaki". Naime NOO im je stigla NOV-a u selo poslali su
jednu drugaricu da pita dali vojska ostaje tu i dali joj je potrebna hrana i koliko.
Rukovodstvo voda je trailo hranu za borce i oni su dobili za objed dovoljnu koliinu
hrane, kao kruh, meso, srdele i k tome jo vino. NOO pitao je dali treba i veera za
vojsku, ali oni su odbili jer navodno da e veerati u drugom selu. Mjesto toga vojska je
339
Potpis neitak
197
naveer oko deset sati upala u selo i pretresala isto na teroristiki nain kue lanova
NOO i kod njih napravili rekviziciju. Iz kue predsjednika NOO uzeli su sljedee stvari:
tri i pol pruta, etiri koulje, dva atorska krila, etiri para opanaka i jednu brijau britvu.
Od drugog lana NOO-a druga Miljevi Iva dignut je zlatni sat. Kod treeg lana odbora
kao i kod drugih seljana dignute su neke stvari. Drug Miljevi molio je da mu se ostavi
zlatni sat, koga je imao kao uspomenu od svog oca iz Amerike, ali jedan vojnik odnio ga
je sa sobom.
Dok terenski drugovi nastoje da izvre nalog Nacionalnog Komiteta i po svaku
cjenu trude se da uvrste NOO-u i da dignu njihov autoritet kao predstavnika prave
Narodne vlasti kao i lanova NOO-a, dotle odgovorni drugovi pri vojsci rue sav taj rad
svojim nepravilnim postupkom i pljakaju lanove NOO-a, kao narodnih izdajica i prave
rekviziciju gore oznaenih predmeta. To je ne samo djelo sabotae, nego isti zloin
prema Narodnoj borbi. Dok se mi borimo protiv pljake dotle nai vojnici, dotino
njihovo rukovodstvo prave takve ispade i onemoguuju daljnji rad terenskim drugovima
na ovom sektoru ja kod ovakvog postupka ne gledam vie narod u nama borce za
nacionalne i socijalna prava, nego kao na lupee, i razbojnik, zato i prema nama uzimlju
neprijateljski stav.
Ovaj Odbor izvjestio je tab III. ete Neretvanskog Odreda o ovom incidentu i
molio da se provede izvid i da se obavjesti ovaj odbor. Takodjer tab je zamoljen da se
rekvirirani predmeti povrate vlasnicima preko NOO-a, a naroito se naglasilo da se
povrati onaj zlatni sat, medjutim do danas ovaj Odbor nije u gornjoj stvari izvjeten, pa se
stoga obraam na drugarski Kotarski NOO Metkovi da bi on sa svoje strane poduzeo
mjere i da bi ispitao stvar i obavjestio ovaj odbor.
Uz drugarski pozdrav:
SEKRETAR:
Jerini Pero s.r.
PREDSJEDNIK:
/M.P./
_____________
Prijepis, strojopis
Dravni arhiv u Splitu, Kotarski NOO Metkovi, kut. 51, NOO-51/1114
41.
3. lipnjaj 1944.
Pismo Oblasnog komiteta KPH za Dalmaciju Okrunom komitetu KPH

za Dubrovnik
_____________
Oblasni Komitet
198
za Dalmaciju
3.VI.1944 godine
Drugarskom
Okrunom Komitetu K.P.H. za Dubrovnik
Dragi drugovi,
Pitanje vaeg odlaska sa Lastova treba da bude u vezi rada i djelovanja part.
organizacije, kao i politike situacije u vaem okrugu. Trebate svoje teite prenijeti u
onim krajevima gdje do sada niste imali nikakovog uticaja i da stavite sebi u zadatak
stvaranje part. uporita, vrenje mobilizacije i formiranje Odreda, izvlaenje mase ispod
neprijateljskog uticaja, irenje bratstva i jedinstva izmedju hrvatskog i srpskog naroda
samog vaeg okruja, a naroito kotara Dubrovnik. Naroito treba pojaati budnost
prema djelovanju organizacije HSS-a. Brzo reagirati na svaku akciju i biti budan, da vas
ne bi njihove demagoke parole u masama ostavile na cjedilu. Morate raskrinkavati do
kraja njihov izdajniki stav i ulogu koju su vrili u toku itave n.o.b. itd.
/.../
to se tie slanja familija u icu, miljenja smo, a i dubokog uvjerenja, da ete po
tom pitanju pravilno postupiti, kao i to da ste i drugove koji su bili na vaem sastanku
pravilno shvatili. Mi ne smijemo sve ljude trpati u jedan ko. U tome i jest naa
komunistika vrlina da znamo pravilno ocjeniti situaciju, momente i razlikovati
neprijatelja od prijatelja naeg pokreta, kao i uslove koji su uslovidli izvjesno stanje. Pri
svem tome treba imati na umu, a tim se i rukovoditi, interese naeg naroda i interese
naeg pokreta. Na narodne nrprijatelje ne treba gledati kroz prste, ve prema istima
poduzimati najenerginije mjere, bilo likvidirati ili baciti u icu. Ali prije toga treba ih
raskrinkati medju narodom, jer sam neprijatelj njih prima i tetoi a ako mi to politiki
ne pripremimo tako da i to bude jo jedna optuba i dokaz kako su oni sa neprijateljem
urovali mi bi mogli izgledati kao ljudi koji gone narod. Istovremeno treba raditi na tom
da Odred, kad uhapsi bilo kojeg neprijatelja, u sporazumu s vama istog likvidiran,a ne da
ga alje vama. Na taj se nain kompromituje O.K. odnosno itava part. organizacija.
Treba da narod uvidi da su to stvarno pravi narodni borci i osvetnici, koji su nemilosrdni
prema svakom neprijatelju pa makar mu bio i rodjeni brat. Takodjer treba razlikovati one
ljude koji su dobrovoljno ili u icu od onih koji su poli pod pritiskom okupatora. Za
one, koji su ili dobrovoljno, a pripadaju i dalje neprijatelju i rade protiv naeg pokreta,
odravaju vezu sa roditeljima, koji se nalaze na naem oslobodjenom teritoriju a
roditelji im se nalaze na liniji sina treba ih ne samo poslati u icu, ve u izvjesnim
sluajevima i likvidirati. U sluaju gdje obitelj nije neprijateljski prema nama
raspoloena, ak ako je i neutralna i nikakvim gestom ne radi protiv nas, treba biti
elastiniji. Tada se vri konfiskacija od lica koje se nalazi u ici, odnosno njegov dio u toj
kui.
199
/.../
Prema neprijatelju biti nemilosrdan i nastojati ga svom silinom unititi i politiki i
vojniki.
/.../
Primite drugarski pozdrav
(M.P.)
Baja, v.r.
_____________
prijepis, strojopis
42.
13. lipnja 1944.
ROC juno dalmatinskog podruja dostavlja Okrunom komitetu KP

Hrvatske za Dubrovnik popis sumnjivih lica, narodnih neprijatelja i
pijuna
_____________
R.O.C. Ju. Dal. Podruja
dne, 13.VI.1944.
Broj 50/44.
Okrunom Komitetu K.P.H. za Dubrovnik.
alje vam se popis sumnjivih lica, narodnih neprijatelja i pijuna zamolbom da
preko K.K. dadete popuniti potrebite nam podatke za nau kartoteku. Potrebno nam je
znati njihova imena, prezimena, ime roditelja, godinu rodjenja ili starosti, zanimanje,
politika pripadnost do sloma jugoslavije i njihova kasnija politika opredjelenost do
danas, mjesto rodjenja i stanovanja.- Osim toga lini opis ili fotografije.-
200
Potrebno bi bilo nadopuniti nau kartoteku sa onim protunarondim elementima za

koje mi do danas nemamo nikakovih podataka, a moglo bi se to dobiti preko K.K.
Uz drugarski pozdrav
R.O.C.
Petrovi [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
43.
14. lipnja 1944.
Dopis Okrunog komiteta KPH Dubrovnik svim partijskim jedinicama

u kotaru Dubrovnik
_____________
OKRUNI KOMITET
KOMUNISTIKI PARTIJE HRVATSKE
DUBROVNIK
14.VI.1944.
SVIM PARTIJSKIM JEDINICAMA U KOTARU

DUBROVNIK
Dragi drugovi!
Budui da se danas nalazimo pred krupnim dogadjajima kod nas i u

svijetu, potrebno je da vi svi te dogadjaje budno pratite da biste na taj nain mogli njih
najbolje i najbre savladati. Treba da uvijek stojite na elu tih dogadjaja, a ne da se
vuete na repu dogadjaja kao do sada.
/.../
Poto su partijske organizacije u vaem kotaru napravile mnogo velikih
propusta i greaka u radu, a na politikom polju sa masama dozvolili ste, da mase padnu
pod utjecaj reakcije i istoj reakciji omoguili rad s time to glaveine te reakcije niste
201
raskrinakavali u masama i pristupili njihovoj likvidaciji. Da bi se stanje popravilo u

vaem kotaru, potrebno je da sve partijske organizacije u kotaru upoznaju mase o
sljedeem:
a) Prljava izdaja kralja i monarhije i svij izbjeglikih vlada.
b) Izdajniki rad DR. Maeka i svih maekovaca u vaem kotaru, raksrinkavati ih kao
izdajnike i otvorene sluge faizma, te da se isto na vrijeme likvidira.
c) Raskrinkavati u oima masa sve izrode i izdajnike svog naroda, koji su u slubi
okupatora (Gestapovce, pijune i t d.), takodjer na vrijeme pristupiti njihovom
likvidiranju.
d) Na bilo koji nain sprijeavati svaki rad koji je u interesu okupatora i domaih
izdajnika (gradnju bunkera, prenos materijala i t d.)
e) Svim silama sprijeiti neprijateljsku mobilizaciju, narodu objanjavati posljedice
odlaenja u neprijateljsku vojsku, a isto tako objanjavati masama da je skrajnje
vrijeme za odlaenje u nau Narodno-oslobodilaku vojsku, jer svak treba da dade svoj
udio za svoju vlastitu slobodu. S druge strane nuno je potrebito, da upoznate mase u
odluke drugog zasjedanja AVNOJ-a o federativnom uredjenju Jugoslavije, o
republikanskom uredjenju Hrvatske (slobodne) u demokratskoj feredartivnoj
Jugoslaviji.
/.../
Partijska organizacija u vaem kotaru napravila ogromnu greku i velike propuste
u kapitulaciji Italije, time to se nije ni najmanje snala te uzela inicijativu u svoje ruke.
Da se to ne bi isto dogodilo sutra u slomu Hitlerove Njemake, potrebito je da partijske
organizacije u vaem kotaru naprave sljedee:
/.../
6.) Razoruanu Njemaku vojsku, kao ustae, etnike i domobrane sakupiti ih na jedno
mjesto, drati ih pod paskom i jakom straom.
7.) Svu vlast koja je prije pripadala neprijatelju odmah je zauzeti, a sve one neprijatelje
koji je pokuaju da zauzmu jednostavno likvidirati.
/.../
12.) Morate naroito biti budni prema narodnim neprijateljima, organizatorima i
rukovodiocima reakcije, gestapovcima i svim pijunima raznih boja i dlaka, jer e oni
sigurno pokuavati da se suprostave. Da bi ste toj opasnosti izbjegli nuno je potrebito da
se jo danas njih raskrinka u masama i da ih se brzo likvidira. U momentu ostatak
pokvarenjaka, rukovodioca i organizatora reakcije brzo pohapsiti i pozatvarati, kako bi
ostali dio t.j. njihovi slabii ostali bezglavi.
/.../
202
Neka se ovo cirkularno pismo Okrunog Komiteta u potpunosti proui kroz sve
partijske jedinice, sauvajte ga, te po svemu ovome postupiti.
SMRT FAIZMU - SLOBODA NARODU!
za OKRUNI KOMITET
KOMUNISTIKE PARTIJE HRVATSKE
DUBROVNIK
Jozo Bai, v.r.
_____________
prijepis, strojopis
44.
18. lipnja 1944.
Izvjee Okrunog komiteta KPH Dubrovnik Oblasnom komitetu KPH

za Dalmaciju o politikoj situaciji u kojemu se izmeu ostalog navodi da
su pripadnici Hercegovake divizije NOV-e pjevali Svaka jama od
iroki vrata, otvorena je za svakog Hrvata te prijetili da e popaliti sva
sela u kojima ive Hrvati jer da su ustae
_____________
Okruni komitet
Komunistike partije Hrvatske
Dubrovnik
18.VI.1944. godine
Drugarskom
Oblasnom komitetu KPH
za D a l m a c i j u
(Mjeseni izvjetaj za Maj).
203
Dragi drugovi,
U naem Okrugu politiko stanje se dnevno popravlja, naroito kad se uzme u obzir
stanje koje je vladalo u Dubrovakom kotaru do prolog mjeseca. Takodjer u ostalim
kotarevima stanje ide svakodnevno u znaku politikog jaanja i budjenja sve novih snaga
u korist NOB. Ovo se istie u kotaru Peljeac, dok u kotaru Koruli je stanje dosta
zadovoljavajue, naroiito u oslobodjenom djelu otoka, gdje moemo ustvrditi da narod
vrsto stoji uz NOP i kojega pomae. Radi raznolika stanja i politike situacije u naem
Okruju, to vam izvjetaj o politikom stanju aljem po kotarevima.
KOTAR DUBROVNIK. Politika situacija u ovome kotaru, kada se uzme prema
stanju proli mjeseca, ovaj mjesec je znatno poboljala u korist NOP.a Dok je zadnjih
mjeseci stanje moglo obiljeiti sa 35 % cjelokupna puanstva dotle danas stanje stoji
tako, da moemo kazati da naroda 65 % ima uz NOB- Ovo raspoloenje se vie temelji
na razvitku vanjskopolitikih dogadjaja, nego pod utjecajem naih organizacija, poto jo
uvjek partijska organizacija ni antifaistike organizacije u tome kotaru, njesu uspjele
uspjele da aktiviziraju sve ono poteno to je na strani NOP. Partiske i antifaistike
organizacije jo nemaju jakog uporita u masama, a to iz razloga jer njihovo djelovanje
nije takovo da bi mase mogle pokrenuti iz svoje uspavatnosti, a okupator i razni njegovi
agenti imaju slobodno djelovanje, tako da svoj razorni rad mogu sprovadjati bez da
naidju na otpor. Vjesti se njesu irile u narod, tako da narod nije mogao biti pravilno
upoznat sa dogadjajima, ve je podlegao u mnogome neprijateljskoj propagandi, koja je
ila za tim da ga od NO Pokreta odvoji.. Izgledalo je da i sama naa Partija u Kotaru
Dubrovnik paktira sa neprijateljem i njegovim slugama, jer se narodni neprijatelji njesu
raksrinkavali, uza sve to to su u narodu dobro poznati, a da ne govorimo o tome da se
nije prelo njihovoj likvidaciji, a niti se je preko akcija pokualo zaotriti odnose sa
okupatorom. Dozvolilo se je da svakakvi tipovi sjede u odborima, i u samu Partijsku
organizaciju su se uspjeli da uvlae gestapovci, (sluaj Gvozdena o kojem smo nekoliko
puta vas izvjestili). Ovi tipovi su sjedili takodjer u NOO, tako da je preko njih, sa
njihovom dozvolom i omouivanjem prebaen u Bari Maekov agent, Janikovi. Motor
kojim je on prebaen je bio za prebacivanje partizana, a omoguen mu je bio odlazak
preko Gvozdena i njegovih ljudi. (Iztraga o ovome se vodi, kada potpuno rjeimo izvjestit
emo vas). Bacale su se razne parole sa strane etnika i ustaa, a partiska organizacija
nije na ovo pravilno nikada reafirala, ona nije bila u tome Kotaru nosioc dogadjaja, ve je
vie djelovala kao zatvorena organizacija. Mase se njesu mobilizirale na irokoj bazi, ve
se u tome strano sektailo. Dolaskom lanova naeg Komiteta u taj Kotar, pravilnim
postavljanjem stvari i reagiranjem na neprijateljske parole, a to je najvanije
uvrtavanjem Partiske organizacije, i mobilizacijom novih snaga u NOV, kao i jaanje
partiske organizacije sa novim sveim lanovima a ienjem od oportunista i
neprijateljski elemenata, stvar su se u mnogome izmjenile i pole napred.
Raskrinkavanjem etnikih, ustakih i HSS-ovih bandita, aktiviziranjem omladinem i
postavljanjem NOO u svim mjestima, i njihovim proradjivanjem, od krute organa
nekolicine, u organ prave narodne vlasti, uvjetovalo je da ve danas narod, koji je preko
gornjih organa i aktivizacije poeo da bude upoznat u dgoadjaje, poeo je uvidjati jedini
pravi put u NOP. Lice toga Kotara poelo je da mjenja se i time, to su se poele da prave
akcije u samom Kotaru, to do sada nije bio sluaj.
204
U ovome Kotaru jo uvjek vlada antagonizam izmedju sprskog i hrvatskog

ivlja. Partiska organizacija do sada nije ni u tme pravilno reagirala, a moglo bi se kazati
da je vrlo malo poduteto bilo da se to izljei. Sada se ve i tome uinilo jedan korak
napred, tako da se ve osjea poputanje, te jedni i drugi vide da je pravi put u NO Borbi,
da je tu mjesto svima, to su uvidjeli preko naeg stava okupljanja svih potenih snaga
bez obzira na vjersku i nacionalnu pripadnost. Jednako tako vlada antagonizam izmedju
Hecregovakih Srba i Hrvata, to se u mnogome odrazuje i na samu Dalmaciju. O tome
govori injenica to Dalmatinski ne idu rado u Hercegovaku Diviziju. U vojsci je
takodjer to dolo do izraaja to najbolje se vidi iz pjesme koju oni pjevaju: Svaka jama
od iroki vrata, otvorena je za svakog Hrvata. Vojska ove Divizije se pretila da e
popaliti sva sela u kojima ivu Hrvati, jer da su ustae. Mi smo uputili po ovome pismo
Okrunom komitetu June Hercegovine, a takodjer i Komitet u vojsci ukazujui im na
ovo, te smo ih zamolili da zajedniki poradimo da se ovo ozdravi. Takodjer smo sve
poduzeli da bi narodu u naome djelu okruga pravilno stvar objasnili i pozvali ga na
jedinstvo i saradnju. Naroito nam je bilo potekoa radi toga to su vojnici iz ovi
jedinica, kada su odli u primorska sela oduzimali silom od naroda, u za sve to to je ovaj
bio spreman putem odbora dati na dobrovoljnoj bazi naoj vojsci.
Udrueni narodni neprijatelji rade jo uvjek punom parom u ovom Kotaru,
to danas naroito zajednikom saradnjom etnika, ustaa i Maekovaca dolazi do
izraaja. Najveu opasnost tamo predstavljaju Maekovci, koji se najvie nalaze u samom
gradu, a medju njima kao vodje se istiu: Roko Mieti profesor, koji se danas nalazi u
Zagrebu, njegovi saradnici Niko Koprivica, Miho kvrce, Josip Baljkas, Frano Dabrovi,
Frano Kolumbi, Baldo Crnjak, Kai Ante, Budmani Pero, imunkovi mediciner,
Mladineo dr. Iz Braa. U Konavljima se istiu: Pero Barki, Jelka Curi, Trojanovi
Niko. Primorje: Aquzinovi Roko, Niko Pui i Niko Mustahini.
/.../
Kao koljai i organizatori ustaki poznati su: Don Djura Kreak, Doktor enzo Svilokos,
Mladen Katelan, fra Marijan Blai, Jordan Kumi, don mit Josip,Stuli Kruno
povjerenik bive srpske banke, Bili Visko logornik, Mato Roko ef policije, Blaenko
Mato krivini referent policije. Svi su ovi danas povezati sa Rokom Mietiem i
njegovim Maekovskim banditima, a prema vani jo uvjek istupaju kao ustae.
/.../
Uz drugarski pozdrav,
Smrt faizmu Sloboda narodu.
Okruni Komitet KPH
Dubrovnik
Marin, s.r.
_____________
Prijepis, strojopis
205
45.
20. lipnja 1944.
Upravni odjel Kotarskog NOO-a Metkovi izvjeuje strogo

povjerljivo tab Neretvanskog partizanskog odreda, Komandu mjesta
Metkovi i Okruni biokovsko-neretvanski NOO o ispadima i loim
postupcima nae vojske kao i nekih nesvjesnih rukovodioca
_____________
KOTARSKI
NARODNO-OSLOBODILAKI ODBOR
METKOVI
Upravni Odjel
20.VI.1944. god.
Br. 4/44.
Strogo Povjerljivo!!!
____________________________
P o l o a j
Dostavlja vam se u cjelosti prepis pisma br. 3/46 od 31.V.1944 g. od op. NOO-a
Ston. u vezi neumjesne akcije koju je izvrio jedan vod III. /slivanjske/ ete, II. bat.
N.P.O., u selu tedricu.
Napominjemo da su sline stvari uradile i druge ete kako ovog Bat. tako i drugih,
u nekoliko navrata kako slijedi:
I. 20-og IV. t.g. prilikom akcije na neprijateljski brod, slivanjska eta zarobila je
jednog Armenca /Rusa/, kapetana istog broda i dva njemaka vojnika. Poslje su doveli
zarobljenike u selo Blace, te na oi cjelog naroda mrcvarili su ova dva njemaka vojnika,
a po tom dotukli i bacili ispred samog sela u more. Narod i mjesni NOO tom prilikom je
intervenirao da se to ne radi u samom selu, a oni su uza sve to ipak uinili.
II. Polovicom mjeseca svibnja, jedan vod prve ete provalio je vrata na Crkvi u
selu Deanima, te iz iste uzeli nekoliko votenih svijea. Poslje toga vrata su ostavili
onako polupana i otvorena.
III. Dana 13.VI. t.g. II. eta /Ljubuka/ je izvrila ekonomsku akciju na izroda
Andjelijia u Pozloj Gori, te vraajui se, ula u Crkvu sv. Mihovila i iz iste izvukla
dobar dio votanih svijea, koje su vojnici raspodjelili medjusobno. Idui tako putem,
pojedini vojnici su svijee gubili ili namjerno ostavljali, tako da se je vidno obiljeavalo
kuda su prolazili, a po emu su seljaci zakljuili tko je svijee odnio.
IV. Oko 30-og svibnja ista druga eta vraajui se iz akcije dola je u selo NovaSela /zaseljak Rastoii/, te na svoju ruku, bez odobrenja i znanja NOO-a, izvrila
ekonomsku akciju kod Rastoi Ivana i Luke, te tom prilikom odnijela 70 /sedamdeset/
kom. brava, jedan prut, neto sala, slanine, brana i jo nekih sitnica. Tom zgodom
vojnici su se vladali kao ustae, uli u kuu te razbili jednu skrinju i iz iste izvukli neke
sitnice.
206
V. U blizini Kot. NOO-a, nekoliko puta su se desile nepoeljne stvari od II. ete
II. bat., kao mrcvarenje i ubijanje nekih dezertera, tako je isto na zvjerski nain kao
brava uzimalo se za iju i tuklo bez osude i ikakovog objanjenja /dva Italijana/, a prije
izvjesnog vremena streljan je Vlatkovi Ivan iz Komina, dezerter, koji po naem
miljenju nije zasluio smrt ako uzmemo u obzir da se je drugima oprostio ivot, a koji su
bili moda i greniji. Isti je muen na oi seljana i dotuen. Na ovo se narod zgraao, a
naroito onaj koji ga poznaje, a ovdje ih je bilo neki broj. Iako je bilo blagovremeno
ukazano zamj. Komandanta II. bat., da se vie nesmije nikoga muiti i ubijati na oigled
naroda, a i to, da se nesmije uz selo zakopavati, drug zamjenik nije to uzeo u obzir, ve je
bio prisutan inu i lje dozvolio zakopati u najblioj blizini naeg punkta. To je
ukazivano iz higijenskih razloga.
VI. Dana 10.VI.t.g. jedna trojak na elu sa jednim vodnikom, nekim iz
Hercegovine, sela ipovae/, III. bat. Andrije Bogunovia, ila je u patrolu u Norovce, te
tako naili na 3 /tri/ seljaka koji su kupili murve. Poslje kratkog objanjavanja iste su
uhapsili i poveli sa sobom. Ovaj je postupak neispravan jer za sve treba da se konzultuje
sa odborima, jer smo mi zajedniki donjeli zakljuak sa vojnim vlastima, da se ova
praksa vie nesmije upotrebljavati. Mi smo sa ti ljudima ve bili politiki proradili, tako
da bi u kratkom roku imali moda i desetak na dobrovoljnoj bazi mobilisanih, a poslje
ovog hapenja narod tog sela kao i drugih nee ni da nas vidi, a kamoli da pristupi na na
sastanak.
VII. esto se dogadja iako je to zabranjeno, vojska prolazei kroz sela, puca iz
parabela i puaka, te tako plai seljake koji se nalaze na radu na svojim njivama. Seljaci
ujui pucnjavu misle da se neprijatelj pribliava te naputaju svoje poslove i bjee u
sklonita.
Osim ovih ispada bilo je jo mnogo sitnih, koje bi bilo suvino iznositi.
Iz svih gore navedenih injenica se jasno vide loi postupci nae vojske kao i
nekih nesvjesnih rukovodioca.
Sa ovakovim postupcima, ne samo da se rui autoritet nae vojske i nae Narodne
Vlasti, nego u naoj vojsci narod gleda, neznaboce, lupee, provalnike i bandite, a u
politikim radnicima na terenu, obine laove, koji hoe da narod sa svojom priom
obmane, obeavajui im slobodu, ravnopravnost i bolju budunost.
U koliko bi naa vojska nastavila sa ovakovim postupcima i dalje, politikim
radnicima bi bio skuen, a i onemoguen daljnji pristup u mase, a neprijatelj ima i imao
bi i dalje materijal sa kojim nas moe tui. to politiki radnici na terenu kroz dugo
vrijeme svoga napornog rada postignu, to jedan nesvjesni vojnik i rukovodioc moe
unititi i uniti sa jednim neispravnim postupkom, a ta biva tek onda kad ovako uestaju
greke.
Zbog toga je nuno potrebno da se ukae kako niem rukovodstvu tako i
vojnicima, da nebi u budue pravili ovakove greke koje tekom mukom se mogu
ispraviti.
Kako gornje greke su vam bile i od ranije ukazane i isticane ...340, ali kako su
ponovo uestale to smo prisiljeni da ih uz druge ponovo ukaemo. Potrebno bi bilo da se
postupi sa drugim komandama eta, kako se je postupila sa slivanjskom komandom ete,
a osim toga, da se neki pozovu na odgovornost, ako je potrebno, a to bi i bilo, mjenjanje
poloja pojedinih eta, pa i bataljona. Potreba primjetanja se nameu, u prvom redu
340
Neitko.
207
Ljubuke ete, iz razloga, to je ta eta mlada, pa prema tome i agresivna, a nalazi se i

vri akcije na onim terenima na koje do sada partizani nisu zalazili ili su vrlo malo
zalazili, pa sa svojim vladanjem i loim postupcima, njihovo prisustvo mnogo vie kodi
nego koristi.
Uvjereni smo da ete svatiti sve posljedice koje proizlaze iz ovakovih postupaka,
te prema istim ispravno postupiti. Potrebno je svestrano ispitati stvar, dati savjeta, a
krivce pozvati na odgovornost, tako da se ve jednom stane na kraj.
Nesmije pasti neprijatelju u ruke. Dobro promotriti, zatim pocjepati!!!!
Uz drugarski pozdrava:
za Odjel:
...342 [v.r.]
M.P.341
Predsjednik:
...Dragovi343 [v.r.]
Dostavljeno:
t. Ner. Part. Odreda
Komandi Mjesta Metkovi
Okrunom Biok.-Ner. N.O.O.344
_____________
Izvornik, strojopis
Dravni arhiv u Splitu, Kotarski NOO Metkovi, kut. 51, NOO-51/1114
46.
20. srpnja 1944.
Upute o kontroli kretanja civilnih i vojnih osoba Okrunog NOO-a

Biokvsko-neretvanski
_______________
OKRUNI N. O. ODBOR
Upravni odjel
Broj 226/44
20 srpnja 1944. godine
-------------------- N. O. Odboru
------------------------341
Neitko.
Potpis neitak.
343
Potpis neitak.
344
Nadopisano rukom.
342
208
2. lipnja 1944 pod Br. 105/44 poslate su upute u vezi kontrole kretanja civilnih i
vojnih lica i upute za izdavanje propusnica. Poto do danas u vezi postavljenih zadataka
nije se prilo potpunom sprovoenju u ivot, prepisujemo izvjesne stavke iz dotine
okrunice, a neke stavke dopunjujemo i obrazlaemo. Ujedno ovom prilikom dajemo
nova upustva kako po pitanju legitimacija, tako i po pitanju nadlenosti Upravnih i
Sudskih odjela NOO-a, vojno-pozadinskih vlasti i vojske u pogledu hapenja, sasluanja i
donoenja odluka na prekraje razne naravi bilo civilnih bilo vojnih lica.
Da se nebi slini propusti ponovno dogaali, prema dolje navedenom treba odmah
postupiti.
I.
KONTROLA KRETANJA, I IZDAVANJE PROPUSNICA
1/ - Kretanje bilo vojnih bilo civilnih lica dozvoljeno je jedino sa propisnom
objavom ili propusnicom.
2/ - Vojnim licima pored izdatih vojnikih izkaznica, izdaju objave samo njihovi
nadleni tabovi ili Komande (tabovi operativnih jedinica i komande mjesta i Podruja).
Svaka objava za vojno lice treba da sadri ime jedinice ili komande koja je izdaje, datum,
redni broj objave, ime i prezime, in, zvanje, funkcija, od kuda, gdje i kojim poslom
putuje (slubeno, na bolovanje, dopust).
Nadalje za vrijeme trajanja objave ima li vlasnik pravo na prevozno sredstvo i
vodia, ig i potpis ustanove koja je objavu izdala, te potpis vlasnika objave.
3/ - Propusnice za civilna lica treba da sadre ime Odbora koji je izdaje, redni broj
propusnice, ime i prezime vlasnika, od kuda je, odakle i gdje putuje, radi ega putuje, ta
sa sobom nosi, rok trajanja propusnice, datum, ig i potpis odbora. U lijevom donjem
uglu treba vlasnik da se svojeruno potpie, ako je nepismen otisak desnog palca uz
potpis svjedoka. Propusnica se izdaje obino na kratki rok od nekoliko dana.
4/ - Za kretanje iz sela u selo iste Opine, propusnicu izdaje seoski NOO s tim, da
vlasnik propusnice ima se pravo prijaviti seoskom NOO-u u mjestu za koje je dobio
propusnicu. Ovaj ima da potvrdi na poledjini propusnice da se je dotini prijavio s
oznakom dana i sata prijave i potpisom NOO-a i peatom. Na povratku u mjesto
izdavanja propusnice vlasnik istu treba povratiti seoskom NOO-u.
5/ - Za kretanje iz mjesta jedne opine u mjesta druge opine jednog istog kotara,
vrijedi isti postupak kao i pod tokom 4/.
6/ - Za kretanje iz mjesta u mjesto razliitih kotareva propusnice ne moe izdavati
mjesni NOO, ve Opinski NOO. Ovakve propusnice treba ujedno da potvrdi Komanda
Mjesta na taj nain, to e na poledjini dotine propusnice napisati datum, broj pod kojim
je zavodi u knjigu izdatih ili ovjerovljenih propusnica, zatim rije Ovjerava i ig i
potpis komande. Ako je u sadanjim momentima nemogue sprovesti u ivot ovjeravanje
propusnica od strane Komande mjesta, onda moe da bude i bez toga, ali u tom sluaju na
poledjini propusnice Opinski NOO treba da to naznai. (Ovo vai jedino u sluaju
hitnosti ili prevelike udaljenosti Komande, to treba izriito naglasiti na poledjini
propusnice).
7/ - Za kretanje sa teritorija jednog Okruga na teritorij drugog Okruga propusnice
izdaje Kotarski NOO uz ovjeru nadlene Komande Mjesta ili Komande podruja, na
nain kako je ve naznaeno pod takom 6/, Komanda Podruja ovjerava ove propusnice
u sluaju ako za to postoje praktine mogunosti, a Komanda Mjesta potvrdjuje ovakve
propusnice u svakom sluaju, osim sluajevima hitnosti ako Komanda Mjesta ili
209
Komanda Podruja nisu nikako u mogunosti da ovjere, na poledjini e Kotarski NOO

naznaiti razlog zbog ega je nemogue ovjeroviti i daje on peat garancije za dotinog.
Zbijeg je izvanredan sluaj, gdje treba postupati na slijedei nain: Opinski ili Kotarski
NOO pri upuivanju zbijega trebaju napraviti spisak svih onih koji se upuuju i odrediti
jednog sprovednika. Sprovodnik da bude i onaj koji odlazi u zbijeg, ako je povjerljiv a
ako nema povjerljivog druga onda se upuuje poseban sprovodnik sa spiskom koji se ima
povratiti sa prve veze natrag, poto preda nadleznoj ustanovi zbijeg. Treba se rukovoditi s
time da se zbijeg po mogunosti to vie ogranii.
8/ - Bez razlike svi NOO-i koji izdaju propusnice trebaju voditi posebno knjigu
izdatih, a posebno knjigu prijavljenih propusnica. Ove knjige moraju imati podatke kao i
sama propusnica. U knjigu izdatih propusnica pored ostalih rubrika treba unijeti i rubriku
kada je propusnica povraena. Na ovaj nain moe se vrlo lako kontrolirati da li su
povraene propusnice kojima je rok istekao i koje su jo propusnice u toku. Knjiga
prijavljenih propusnica je istao kao i izdatih, samo sa tom razlikom, to u njoj mjesto
rubrike kada je propusnica vraena treba unijeti rubriku koji je NOO propusnicu
izdao i rubrika kada se dotini prijavio. Knjige treba kroz najkrae vrijeme ustrojiti.
9/ - Svim sumnjivim i nepoudnim osobama zabranjuje se izdavanje bilo kakvih
propusnica, a razumljivo je da je svakome bez propusnice zabranjeno kretanje. Svim
licima koji se legalno kreu na teritoriju koje okupator kontrolie, ako nisu 100%
provjereni, ne smije im se izdati propusnica za oslobodjeni teritorij. Bez slubenih
poslova u vojne ili pozadinske logore ne smije se nikome izdati propusnica.
10/ - Potrebno je svakome objasniti vanost sprijeavanja kretanja pijuna i
neprijateljskih elemenata, a isto tako je potrebno objasniti vanost kontrole kretanja bez
razlike svih lica, te prema tome u svakom selu pootriti budnost nonog i dnevnog
kontrolisanja saobraaja. Obaveza je svakog rodoljuba da svako nepoznato lice, pa makar
bio u civilnom ili vojnikom odijelu, legitimie ili sprovede do najblieg NOO-a, strae,
vojne jedinice ili vojno pozadinske komande. Na ovaj nain objanjavanjem bit e
jasno svakome zbog ega su zavedene u vezi kretanja izvjesne potekoe pri dobijanju
samih propusnica, njihovom prijavljivanju i vraanju sa povratka s puta. Da bi se
kontrola kretanja jo bolje sprovela u ivot, svi odbornici i vojnici, trebaju paziti na
kretanje i vriti kontrolu propusnica.
Kontrolu kretanja shvatite najozbiljnije. Izvrite povremene preglede knjiga,
nain izdavanja propusnica, kontrolu na terenu i svaku neispravnost brzo likvidirajte.
II.
LEGITIMACIJE
Da bi se zadatci u vezi kontrole kretanja to bolje sproveli u ivot, a ujedno da bi
u tom pogledu bio olakan posao, odreuje se da svako lice treba biti snabdjeveno sa
jednoobraznom legitimacijom, koja e oznaavati identitet dotinog. Sada, na prvi
momenat, legitimacijama na terenu bit e snabdjeveni svi odbornici i svi oni koji su
zaposleni sa bilo kojom dunosti u ustanovama N. O. Pokreta. U vojsci svi vojnici koji
pripadaju odredjenoj jedinici, bit e snabdjeveni s izkaznicom (legitimacijom).
Legitimacije za odbornike i ostale koji su na terenu zaposleni bilo kojim poslom u
slubi N. O. Pokreta u dotinom kotaru, izdaje Kotarski ili Opinski N. O. O. I to za
seoske i opinske odbornike, kao i za one koji su u selima i opinama zaposleni u N. O.
P.
Za lanove Kotarskog N. O. O a i sve one koji su zaposleni u Kotarskim
210
ustanovama, legitimacije izdaje Okruni NOO.

Okruni NOO izradio je jednoobrazne legitimacije koje e prema potrebi dostaviti
u odredjenom broju Kotarskom NOO-u. Kotarski ili Opinski NOO pri popunjavanju
legitimacija duni su napraviti knjigu, u kojoj trebaju imati slijedee rubrike: 1) Redni
broj, (koji je ujedno broj legitimacije) 2) Dan izdavanja, 3) ime i prezime, 4) dan i godina
rodjenja, 5) mjesto rodjenja, 6) mjesto stalnog boravka, 7) zanimanje u privatnom ivotu,
8) ime je naoruan, 9) primjedba (u ovu rubriku se unosi koju dunost vri u N. O.
Pokretu).
Nitko ne moe nositi oruje, koji nije snabjeven legitimacijom, u kojoj je
naznaeno imeje naoruan, a svaku takvu legitimaciju mora ovjeriti Komanda Mjesta ili
Komanda Podruja, prema tome tko izdaje legitimacije, tj. legitimacije koje izdaje
Kotarski ili Opinski NOO potvrdit e Komanda Mjesta, a koje izdaje Okruni NOO
potvrdit e Komanda Podruja.
Legitimacija za slubeno civilno lice vai i za kretanje, ali samo na onom
djelokrugu, gdje je dotini slubeno zaposlen, npr. jedan opinski odbornik sa
legitimacijom moe slobodno da se kree u djelokrugu svoje opine a za odlazak izvan
tog djelokruga, treba da pored legitimacije izvadi i propusnicu.
Svaki vojnik pored vojne izkaznice treba imati za kretanje i objavu, kako je to ve
naznaeno pod I. Broj 2/.
Prigodom legitimisanja, odnosno pregleda propusnica duan je da svaki- odbornik
na zahtjev osobe koja mu pokae svoju propusnicu, prikazati svoju legitimaciju.
Poslije izdavanja ovih legitimacija, t.j. poslije 1. VIII. Tg. Prestaju vaiti sve
dosadanje legitimacije za civilna lica izdane na teritoriju ovog Okruga.
Ako bi tokom vremena odbornik od strane naroda bio smjenjen sa dunosti
odbornika, njegovu legitimaciju treba povui.
Na legitimaciji je odreeno mjesto za sliku, te ukoliko koji odbornik posjeduje
istu treba da je priije. Medjutom, legitimacije u sadanjim prilikama vrijede i bez slik..
U tom sluaju na mjestu odredjenom za sliku treba prigodom izdavanja legitimacije
napisati: ne posjeduje sliku
Da bi legitimacije to bolje sauvali, preporuuje se da je svaki prilijepi na
odgovarajui format kartona.
_______________
Prijepis, strojopis
211
47.
25. srpnja 1944.
Zapisnik sa saluanja Ive Marevi iz Momia

_______________
Zapisnik
Sastavljen dan 25. srpnja 1944. god. u Opinskom N. O. O. Metkovi.
Dovedena Marevi Iva . Balde iz sela Momia ove Opine i kotara, te na pitanja izjavi
slijedee:
Na pitanje gdje je bila dana 1. lipnja t. g. ista je izjavila da je stvarno ila u Metkovi i
da je toga dana bila u kotarskoj oblasti i kotakom logoru u Metkoviu, te imenovana
navadja da je vadila podatke t.j. isprave za svoga sina Ivana koji se nalazi u ustakoj bojni
u Banja-Luki, navodno da je on te isprave zatraio da mu ih izvadi za njegovu potrebu u
vojsci.
Imenovana na pitanje priznaje da je dana 5. lipnja t.g. bila u Metkoviu sa istim
poslom, jer da nije mogla prije svriti traene podatke.
Na pitanje jeli primala od ustakog logora kakovu hranu za nagradu, odgovara: Ja
nisam primala od ustakog logora nikakovu nagradu u hrani a ni u drugim stvarima,
samo sam primala na moga mua Baldu kao obalnog radnika, a ja sam inila zajenu sa
drugim licima sa eerom kojega sam dobila na moga mua t.j. davala sam eer za mast
svinjsku i to sa Marevi Mandom . Matinom iz Metkovia koja mi je dala mast za eer
a tu istu mast donila mi je Govorko Mara . Stanko.
Gore imenovana jami sa svojim potpisom na ovom zapisniku, da se nee kreati
iz svoga sela Momia na Kulu ili u Metkovi, a takodjer nigdje u drugim pravcima sa
sektora svoga sela jedino da moe ii u Vreticu na Orapku obraditi kukuruz gdje joj je i
dozvoljeno sa strane ovog Opinskog N. O. O. Metkovi, te se ista zadovoljava sa gore
navedenim, a ako joj bude u budue to trebalo raditi na drugim njivama koje se nalaze u
sektorima zabranjenog kretanja da e se obratiti na ovaj Opin. N. O. O. i pitati da li joj je
dozvoljeno ii na svoju njivu da to prema potrebi obradi.
P. P.
Poloaj 25/VII. 1944
Marevi Iva [v.r.]
_______________
Izvornik, strojopis
212
48.
8. kolovoz 1944.
Kuna (Peljeac)
Dopis Opinskog NOO Kuna Mjesnom NOO-u Pijaviina o postupku

prema roditeljima mukaraca koji se ne nalaze u postrojbama NOV-e
_____________
Op. N.O.O. Kuna
Broj 62/44
Dne 8.8.44.
Mj. N.O.O.
P i j a v i i n a
Hitno obavjestite roditelje svih onih lica iji su sinovi nalaze izvan N.O.B. da
moraju u najkraem roku pozvati svoje sinove da napuste neprijateljske bande ili da se
prestanu boriti, te da se vrate svojim kuama ili da se stave na raspoloenje najbliim
naim vlastima jer u protivnom snositi e najstroe zakonske posljedice.Sva ta lica trebaju da se pri dolasku prijave, a ako se stave na raspoloenje naim
vlastima izvan naeg podruja, moraju poslati potvrdu svoje jedinice.
Prednje se odnosi na mukarce od 18-45 god.
Roditelji gore spomenutih moraju Vam dati tonu adresu svojih sinova i Vi ete
im priloiti dostavnicu na koju e se potpisati da se obavezuju, da e u najskorije vrijeme
i najbrim putem obavjestiti svoga sina o prednjem i pozvati ga da doe kui.
Roditeljima takovih sinova nesmijete davati aprovizaciju.S.F. - S.N.
Za Op. N.O.O. Kuna
...345 [v.r.]
P.S.
Pozovite i nesposobne samo ako je u slubi neprijatelja, pa
makar i preao godine._____________
Izvornik, rukopis
Dravni arhiv u Splitu, f. 405, Opinski NOO Kuna, kut. 53, 53/1379
345
Potpis neitak.
213
49.
19. listopada 1944.
Dopis II. sekcije Otsjeka za Oblast VIII. Korpusa OZNE-e za Hrvatsku

Opunomostvu OZN-e za junodalmatinsko podruje o borbi protiv
kamiara i suradnji s postrojbama KNOJ-a
_____________
II sekcija Otsjeka za Oblast

VIII Korpusa=OZNE za Hrvatsku
broj: 98/II.19.X.1944.
Opunomostvu OZNE
za
Ju.Dalm.Podruje346
Da bi faistiki izrodi i ostali banditi, sebi olakali poloaj a naim vlastima oteali brzu
ustpostavu reda i javne sigurnosti u momentu vojnikog sloma Njemake, stvaraju
pojedine oruane grupice sastavljene od svojih, naih dezertera i njima slinog oloa.
Ovakove grupice nee da se javno veu ni uz jednu stranu tvrdei, da su neutralne.
Priivaju sebi razna imena, kao: kamiari, zeleni kadar, piljari, pkrapari i sl. Napadju na
nae kurire ili pojedine drugove, pljakaju stanovnitvo i aktivno ve danas potpomau:
okupatore, ustae, etnike i razne reakcionarne iudajice. Zadnjih dana i ustae i etnici, na
pojedinim sektorima, otputaju iz svojih jedinica najkrvavije bandite i jamare, sa ciljem
da se poveu sa raznim dezerterima i da ih za sebe priveu. Sa druge pak strane razni
reakcioneri stvaraju komisije za koritenje ovih bijednika, da bi ih kasnije iskoristili
kao teroriste.
Na pojedinim sektorima nae vojne i civilne vlasti su na vrijeme, jo u poetku
likvidiralo ove pojave, dok im na drugim ne posveuju dovoljno panje ni budnosti.
Skreemo panju svim Opunomostvima, da ove bande nastoje razbiti i onemoguiti. Na
temelju dosadanjeg rada, najuspjenije ih se moe razbiti ubacivanjem povjerljivih ljudi,
bivih dezertera, prebjeglih etnika i sl., ve prema tome, kojoj struju pripadaju.
U vezi gornjeg, sva Opunomostva na teritoriji ovog Otsjeka, pristupit e odmah
stvaranju plana za ienje svog podruja od ovih tetoina i sprovadjanju tog plana. O
poduzetim mjerama i rezultatima, izvjetavajte redovito Otsjek. U radu saradjujte sa
jedinicama KNOJ.
S.F.
S.N.
Zamj. rukovodioca:
Rukovodioc II Sekcije:
Marinkovi [v.r.]
346
Nadopisano rukom
214
Na uvid!
29.X.1944.347
.... [v.r.]348
_____________
Izvornik, strojopis
Hrvatski dravni arhiv, f.1491, OZN-a za Hrvatsku, kut. 35, 11.3.1., 30/65
50.
25. listopad 1944.
Dubrovnik
Pismo organizacijskog sekretara Oblasnog komiteta KP Hrvatske za

Dalmaciju, Ante Jurjevia-Baje, upueno iz Dubrovnika Oblasnom
komitetu KP Hrvatske za Dalmaciju
_____________
Javljam vam se iz starodrevnog grada Dubrovnika a u jedno vas upoznajem sa ivotom u

njemu, mogu dobiti dojam nakon par dana ta sam u njemu da ipak valovi Jadrana koji
udaraju o njegove hridine da nisu bili uzaludni te dasu bar neto prenijeli u njemu to
valja iz nae slobodarske Dalmacije. Narod u ovom gradu je udan a donekle i
nerazumljiv poevi od onih gospara do puanina, puni su svojih specifinosti, koja je
veoma bliska svim naim neprijateljima i ba iz tih razloga Dubrovnik i postao a i bit e u
koliko ga ne oistimo i posvetimo punu panju centar itave pijunae ne samo za
Dubrovnik ili juni dio Dalmacije ve za veliki dio Jugoslavije naroito Crne Gore
Dalmacije i Hercegovine. Narod u mjestu i okolini nije upoznat ni s najosnovnijim
stvarima a naroito to se tie nae borbe i naeg pokreta sve promatraju kroz svoje
interese privijaju se svakome ulizivanje to je glavna vrlina veliki su prijatelji angleza i svi
ih oekuju nama Hrvatima donekle pristupaju sa simpatijama dok Srbe ni da uju i
smatraju ih neprijateljima a naroito Hercegovce antagonizam je vrlo jak i Hercegovce
dosta posprdno gledaju a to je jo od Jugoslavije, obzirom to su ovi tu radili kao radnici i
uvijek bili nii sloj. Dolazak XXIX divizije nije ih mnogo oduevio voljeli bi oni da je
dola koja dalmatinska brigada iako je druga Dalmatinska u stvari ula u grad. Za ulazak
u grad nae jedinice nijesu imale tee borbe glavni teret je pao na XXVI diviziju i to
likvidacija Stona, gdje su nae jedinice koloni koja se izvlaila iz Dubrovnika zadali teke
347
348
Nadopisano rukom
Potpis neitak
215
gubitke oko 700 mrtvih i zarobljeni ogroman materijal i preko 30 topova to ispravnih to
neispravnih njemci u Dubrovniku nijesu davali nikakav otpor jedino u rijeci gdje ih je
poginulo oko 60. Isto tako naa XXVI je na Stonu i u likvidaciji kolone njemaca imala
dosta jake gubitke prema jo nepotvrenim vijestima oko 500 ih je baeno iz stroja
uglavnom od mina. Jedinice koje su upale u Dubrovnik imale su izvjesnih greaka ali
nijesu bile tako strane i sami moete znat kad vojska upada kakoje ali uglavnom sve je u
redu sauvani su svi magazini kao i ugled nae vojske iako graani njih gledaju kao Srbe
etnike a oni narod kao donekle Hrvate ne bi mogao re ustae ali ipak sumnjive. Bilo je
dolo do izvjesnih nesuglasica izmeu II. Dal. i ostalih jedinica ali je odmah izglaeno.
Jo je bilo izvjesnih greaka sa strane izvjesnih organizacija jer su dizale pojedine stvari
na svoju ruku a dostaje krivo i to to nije postojala narodna vlast, jer su bili doli i oblasni
NOO Hercegovine oblasni Skoja i obl. Partije mi smo iste drugove sazvali i ukazali im na
nedostatak i vie se isti nijesu dogaali a ujedno im je bilo i malo neugodno sad ide dosta
u redu, jer obzirom to e Dubrovnik bit baza za snabdjevanje II korpusa to je imenovan
tab baze koji e jedini imat kontakt sa saveznicima a ujedno e i on imat svoje odsjeke i
ako kome neto treba ovaj e trebat da se obrati na taj tab a ovaj tab na NOO tako da
vie nema greaka, isto tako da bi se posao i rad pravilnije odvijao kao pomoni organ
formirali smo jednu komisiju u koju su uli lan NOO Komande Mjesta i Podruja kao i
jedan lan taba V sektora kao jedan drug iz ekonomskog odsjeka IV korpusa a isti je
drug dalmatinac ova e komisija imat zadatak da ispita ta ima to se moe konfiskovat a
ujedno da ima u vidu potrebe II VIII korpusa kao i naroda ovo se sve pokazalo kao
veoma pravilno, ipak valja imat u vidu da je vojska vojska i da njene potrebe bar donekle
valja podmirit a to se tie starina i muzeja kao i biblioteka one su sve sauvane a novac
se ve blokirao s njime rukovali Tudor dosada se nalo oko 300 miliona zlatne podloge i
26 miliona novca u papiru drug Tudor je veoma vrijedan ali ipak ako Jerka ne sprijeava
mnogo rad bilo bi dobro da i on ili koji drug trkne koji dan jer ovde e trebat da stalno
bude za due po jedan lan obi. NOO u stvari da se svi stalno mijenjaju ovo neka drugovi
u obl. N.O.O. shvate najozbiljnije jer treba da znaju da ovod ne postoji NOO a da se
skoro nema na nikoga oslonit ve mora sve sam radit odnosno O. N.O.O. a drugo ja im
nemogu mnogo pomo i radim na svim poljima a i moje iskustvo po NOO je veoma slabo
a i sam Tudor treba jo izvjesno vrijeme da se oslobodi zadaci su ogromni a i ovi iz
Korpusa malo prepiavaju samu vlast jer oni uglavnom gledaju sve kroz svoju prizmu
iako na svakom koraku govore kako treba potivat narodnu vlast. Znate u glavnom kako
je svaki dan se pribliava da posidi i tek sad vidi ta znai imat vlast u ruke ali
uglavnom sve je dobro.
Pored ostalog mogu vam napomenuti da je ovo grad po politikom uvjerenju ni Hrvatski
ni Srbski pa ak ni vie Jugoslovenski ve engleski svi oekuju engleze a englezi su i
stigli ima ih 1000 i interesiraju se da bi dali narodu pomo ja sam rekao u korpusu da se
to moe samo preko Obl. NOO postoje izgledi da su ve u prvom danu uhvatili vezu s
nekim naim neprijateljima i to da su u prvi dan njihova dolaska prebacili u Bari svojim
brodom enu jednog poznatog etnikog bandita komandanta etnike brigade, u koliko
bude tano uloit emo protest. Radi svega ovoga to sam vam naveo i to u navest
neophodno je potrebno da dou ovde rukovodioci I sekcije drug Odrljin kao i II sekcije
drug Trutin jer oni bez obzira na dunost potrebitiji su ovod nego igdje a za Split e mo
gdje je na narod lako a dok padne Knin i Drni ovdje e mo uredit isto tako je potrebno
da se poalje bataljon narodne obrane koji je na Visu jer je on ve upuen za rad i
216
djelovanje onih naih ...349 i ovo bi trebalo izvrit im prije. Takoe mi smo uputili 3
depee ali izgleda da ni jednu niste primili te napominjem potrebno je poslat grupu
N.O.O. da odri priredbu i da se popuni kao i filmove jer nakon hajke koja je provedena
treba im dati i oduevljenja a takoe i izlobu slika treba otvorit. Obzirom to su nae
snage oslobodile Ston u njemu ima 150 vagona soli meutim Hercegovci nastoje odnosno
II korpus neto da uzme pored onog to e uzet onu sol iz Dubrovnika kao i to to i narod
i vojska u Dalmaciji nema soli a isto tako sol propada jer je krov solane donekle
pokvaren potrebito je da se uloi sve da bi se organizovalo sa mornaricom prebacivanje
soli bez obzira dali na Vis ili Korulu to ovisi gdje e mo mi imat mogunosti da sol
smjestimo ujedno organizovat i magazine za prihvat pa gdje odredite mi e mo osigurat
punjenje i tovarenje ovamo hitno poduzmite mjere i obavjestite nas kao i kaite gdje e
mo slat. i to u Ston.
Ja sam vam u poetku pisma naglasio o ponaanju onog taba baze i komisije i bio sam
sto posto uvjeren da e sve ii glatko meutim kako na tose piem pismo tako se ovod i
razvija ivot i mogu da steknem uvjerenje da je njima samo do njihovih interesa a to se
vidi iz slijedeeg, dok je bila vojska sve magazine vojne su uzeli a pojedine i civile sva
prevozna sredstva su konfiskovali tako da nijedno nije ostalo za ostale tabove iako su
dobili ve pomo od saveznika 30 kamiona i izvjestan materijal isto tako nastoje da se
konfiskuju i svi duani kao i da odnesu izvjestan alat iz radiona a danas je doao i
presjednik vlade Crne Gore i trai pomo u posteljama i robi kao i doktora naroito
pikiraju na sanitetski materijal, oni ti to imaju ve sve pripremno, komisiju za ovo
komisiju za ono i imamo i imat e mo jo dosta muke dok stvari reguliemo iako se dosta
toga uinilo samo uglavnom privreda je stala duani su blokirani tek smo pjacu danas
uspostavili i ve se prodaje zelje i t.d. ali duani su zatvoreni koje e treba pokrenit radi
svega ovoga treba Jerko da doe ili bilo koji od njih koji pozna te gospodarske probleme.
Mobilizacija uspijeva II Dalmatinska se popunjuje i prema prianju pribliava se brzo na
2000 boraca odaziv boraca je uglavnom na dobrovoljnoj bazi 60% se javljaju
dobrovoljno a na poziv svi dolaze iako ima kod njih malo onog Dubrovakog izvlaenja.
Jedinice uglavnom druga Dalmatinska jer jedino se dalmatinske jedinice popunjavaju
dola je sa vrlo nepravilnim nareenjem i to da mobiliu na silu sve sreda jer su valda ovi
raunali daje itav Kotar ustaki ali su poslije promjenili nain jer su se uvjerili da nije
tako i da postoji i drugi nain. Razgovarao sam sa drugovima i sloili smo se da izvjesne
strunjake aljemo obi. NOO i mornarici jer se istodobno vri mobilizacija i za mornaricu
to uspjeva. Razgovarao sam sa komandantom taba primorske grupe u vezi II
Dalmatinske kao i komesarom II Korpusa i oni su voljni da upute II dal. im svre
izvjesne akcije u pravcu Boke Kotorske ja u to vjerujem jer sam komandant je jedan vrlo
fini i ozbiljan drug jedan za mene najsolidniji komunist kao vojni rukovodioc kojega sam
sreo u svom radu. Isto tako sam traio i Bombardella i njega e ustupit Obl. N.O.O.ali
glazbu tee od onih svih glazbara jo je na ivotu 2122 oni su dosta izgleda zapostavljeni
dosta su mi se alili i oni svoje pitanje nemogu njima postaviti da nebi rekli da su
lokalpatrioti ali im je dogustilo i oni se uopte ne popunjavaju ja sam i njihovo pitanje
postavljao ali to ide tee nego mislim da bi vi obavijestili VIII korpus da on trai preko II
korpusa da im dadu glazbu jer oni nemaju a II korpus kao i njihova vlada imaju glazbu a
ujedno su prije naeg dolaska mobilisali za sebe jednu glazbu a ako ovi nebi htjeli neka
postave preko VS jer i ja mislim da su im ovi dosta diplili u diple.
349
Neitko.
217
Jau nastupat isto neka im se po mogunosti mobilie jedna glazba za korpus a po

mogunosti i za mornaricu usto malo vjerujem. Isto tako bi trebalo poslat neke ljude iz
NOO da dou uzest neke stvari mainu za pisanje i t.d. ja o svemu tome pored najbolje
volje nemogu vodit rauna jer nemam vremena. to se tie narodnih neprijatelja do sada
ih je otpremljeno to ovamo to onamo oko 60 meu njima i 8 popova odnosno fratara
pored svega toga mnogi se kriju i nemoe ih se otkrit a sad e bit i tee obzirom na
saveznike koji e ih titi jedino tu moe iskusni ljudi i vojnici, mi smo nakon streljanja
objavili plakatom ali dosad ne sve samo tek sutra izlazi jedan dio u javnost a potpisali
smo sud komande podruja jer drugoga nismo imali o ovome svemu dajte vae miljenje
bilo kako bilo ubit ih se mora a za ove koji se skriju treba e uinit sve da ih se uhvati jer
to su kaporjuni. Narod je prilino na samu situaciju zadovoljan samo neznamo ta e bit
nakon ovih streljanja jer se ve narod za njih interesuje i pita kad e taj narodni sud
djelovat. Reakcija poinje da se osvjeuje i to vidi kako se ujedinjuje H.S.S. i to sad na
bazi protiv toboe srba uglavnom ti ovako reu eno to i to ti je uzima onaj iz Ljubukog
to govore najvie iz razloga da bi ocrnili u oima naroda Hercegovake jedinice ali sve
ovo skupa za sada ne prestavlja nita jer nikad ne dolaze do izraaja a drugo nastoje da se
pokau kao veliki pristae N.O.B. i svi bi elili u J.N.O.F. i mo e se izvjesno koristit
bio sam na jednom sastanku sa njima skupa sa Pavom Krcom i razgovarali o svemu i
svaemu i mogli konstantovat jedno da su oni Dubrovaki gospari su dva mozga i misle
da e se svojim ulizivanjem svakome podmetnit to im sad ne uspijeva i ako e pokuat
da se vjerovatno aktiviraju proti nas ali e mo im kuat na vrijeme noge osi osnovno je
za njih i za na narod da nepoznaje ni ono najosnovnije iz Nae borbe. O narodno
oslobodilakom odboru Skoju i partiji mogu re da nepostoji nita i treba sve iznova
poet te smo to pokuali rijeit na slijedei nain da okruni NOO preuzme dunost
Mjesnog NOO a da se formira kad sazrije situacija Mjesni odbor JNOF i tek onda da
vrimo izbore za N.O.O. a za Skoj smo uredili da jedan lan okrunog Skoja preuzme
dunost sekretara M. K. skoja a isto da ostane lan Okrunog komiteta Skoja kao i Lovre
Kurir da uzme dunost sekretara M. K. a isto da ostane lan O. K. ovo sve je pokus a ne i
garancija da e mo uspijet uspostavit organizaciju. Uputit e mo vama neke HSS po
Vil...350 on e vas upoznat sa svim koje moemo uapsit ako treba i poslat na Vis ali tu
moramo biti oprezni jer nisu kompromitovani kao saradnici okupatora ovde se nalazi i
Ivo uli iz Splita kao i Mladineo iz Braa. Ovde postoji komanda Mjesta ali postavljena
od divizije privremeno radi toga trebalo bi trait iz XX Div. jednog dubrovana za
komandanta i to Matu Bazdana Komandanta bataljona ili Jakeli Ivicu adjutanta pri XX
Diviziji primite pozdrav Baja
Bilo bi dobro da traite Mladena Spuevi iz Dubrovnika radi u Splitsko Podruje
_____________
Prijepis dokumenta objavljen je na slijedeim web stranicama:
http://www.tomislavjonjic.iz.hr/III_Baja.html
http://www.svakovamdobro.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=70&Item
id=3
350
Neitko.
218
51.
31. listopada 1944.
Dubrovnik
tab 3. bataljuna II. proleterske dalmatinske NOU brigade, Dubrovnik

izvjeuje OZN-u za dubrovako podruje u Dubrovniku o akciji u
kojoj su grekom ubili jednu enu i djete, koji nisu bili krivi
_____________
tab
3. bataljona
II Proleterske Dalmatinske
NOU. brigade
Br. Sl.
31.X-1944. god.
Dubrovnik
Odsjeku za zatitu naroda za Dubrovako podruje.
Dubrovnik.
Obavjeteni smo da se u bolnici Dubrovakoj nalaze neki oferi koje smo mi
ranili nazad 20. dana. Iste smo ranili jednom prilikom kad smo postavili zasjedu jednom
ustakom pukovniku, koji je trebao naii iz Dubrovnik za Grudu. Poto smo kasno
obavjeteni, automobil sa koji se vozio pukovnik proao je prvo za pet minuta nego se je
naa zasjeda smjestila na poloaj.
Poslije pola sata nailazi jedan automobil, koji je odgovarao podatcima sa kojim
smo raspolagali. /boja veliina itd./ Isto vrijeme smo otvorili vatru na njega i u njemu
ubili jednu enu i djete, koji nisu bili krivi, a ranili smo ovu dvojicu koji se jo danas
nalaze u bojnicu. Kako ovdje doznajemo da su ova dvojica bili u slubi okupatora
/gestapovci/ pa smatramo da bi bilo potrebno da ih Vi preko vaih ljudi tano ispitate
ustanovite i uzmete na postupak. Takodjer smo u Konavljima uli da smo ubili pravedne,
a koga je trebalo ubiti da smo ga mimoili.
Imena ovih dvojice su sledea: Landi Ivo i Simovi Luko.
M.P. 351
Za tab
pomo. politkomesara,
Sinobad Nikola [v.r.]
P.S. Od ovoga Bua (upana) kojega ste jutros odveli od njega moete
dobiti dragocjene podatke, koji bi se mogli uzeti kao ratni krivci.
351
Okrugli peat: tab 3. bataljona II. dalma. Ud. brigade (u sredini zvijezda petokraka).
219
Isti je od nas traio komu bi on to izjavio.

Moda i on spada u to kolo. Kao veliki upan jo od 1941. g. do nazad
4.i mjeseca.
Vi e to najbolje da ustanovite.352
Sinobad Nikola [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
52.
22. studenog 1944.
Izvjee OZN-e junodalmatinskog podruja Otsjeku OZN-e za oblast

VIII. Korpusa o situaciji na dubrovakom podruju
_____________
Opunomostvo OZNe
Ju. Dalm. Podruja
Dne 22.XI.44.
Broj 460/44
OTSJEKU OZNe ZA OBLAST VIII KORPUSA
POLOAJ
IZVJETAJ
Obzirom na naglo nastalu situacija na Dubrovakom podruju nijesmo vam mogli
pravovremeno dostavljati redovite izvjetaje. U prvom redu uvjetovano je bilo sa velikim
poslom.
Mi smo u prvom redu mlado opunomostvo koje se jo nije ni dovoljno snalo u ovom
radu. Ono o em mislimo najvie pisati, jer vjerujemo da vas to i najvie interesuje, to je
Dubrovnik. Dubrovnik je nama a i samoj Partijskoj organizaciji bio vrlo slabo poznat,
tako da mi nismo doli u Dubrovnik sa gotovim planom, ve smo ga morali stvarati sa
upoznavanjem situacije.
Osloboenje Dubrovnika dolo je nenadano zatekavi nas za na teki zadatak prilino
nepripravne. Naa mrea u samom bivem Dubrovakom kotaru nije uope postojala.
352
Nadopisano rukom.
220
Vojnika situacija tada je prikazivana ozbiljnom i trebalo je raditi brzo. Bataljona

narodne odbrane u gradu nismo imali a sluenje sa jedinicama Hercegovakim i II
Dalmatinskom u mnogim sluajevima je vie kodilo. Bilo je sluajeva kad je od
spomenute vojske trebalo braniti narod mjesto da ga sama vojska brani.
Novomobilizirane koje su nam Komande Mjesta slale za bataljon Narodne Odbrane
trebalo je dnevno preiavati, dapae i ubijati kao narodne neprijatelje.
Hegepojedinaca, pa ak i viih rukovodioca iz XXIX divizije bila je esto i
pretjerana. Ne bi eljeli da ovo ispadne kao optuivanje nekoga, ali vjerujemo da je bila i
proraunata. /Preko telefona se uo razgovor od dva via rukovodioca iz XXIX divizije
kako govore da su do Trebinja bolje prole u materijalu pozadinske vlasti, a od
Trebinja prema moru da e bolje proi oni tj. XXIX divizija/.
Pomoi od Hercegovake OZNe, koja se je tu nalazila po osloboenju Dubrovnika,
malo smo imali, a ponekad su nam i ometali rad. Drugu ompu je rekao drug akota u
prisutnosti nekoliko drugova da nae opunomostvo ne vrijedi i da hercegovaka OZNa
na Dubrovakom teritoriju preuzima vlast u svoje ruke. Drug Voja je nakon toga rekao
drugu ompu da auto opunomostva preuzima za svoje potrebe. Drug ompo se drao
dobro i bio je pri svemu tome jako hladan ali ipak nije popustio. Prvih 5-6 dana po
dolasku u Dubrovnik od Opunomostva Ju.Dalm.Podruja nalazio se sam drug ompo,
te se u gradu dogaale mnoge nepravilnosti kod svih jedinica i ustanova. Kasnije se je to
ispoljilo kad su stigli i ostali drugovi Opunomostva i stizavale su pritube sa raznih
strana. Bilo je mnogih pljaka, zadiranja u tue konpetencije, pogospoivanja,
nepartijskih razgovora, neljudskih postupaka, itd. Iako na naa ukazivanja nije se
dovoljno poduzimalo sa strane rukovodioca iz hercegovake divizije. Mi ne moemo
zadrto gledati na ovakve pojave kada se one deavaju kod boraca, jer znamo za priliv
svakojakog ljudstva u posljednje vrijeme u nau vojsku, ali je vrlo tetno to se ovakve
pojave deavaju kod naih rukovodioca. Automobili i motorbicikle au se vie bile popele
svim naim tabovima vrh glave tako da smo u oima mase izgledali smijeni. Ekonomi i
intendanti su jurili za magazinima i materijalom zadirui ponekad i u trgovina i u privatne
stanove za potrebe vojske. Bonovima za raznovrsne stvari i nepotrebne, izazivali smo
udno gledanje mase na nas. Masa je u poetku, mada smo uivali kod nje velike
simpatije, ne poznavajui nas, samo promatrala da nas upozna a prvi utisci obino
ostave najdublje utiske.
Drugovi koji su do tada radili po R.O.C. u gradu odjelili su oko 120 najgorih gadova,
svih boja, koje smo preko jednog voda herc.bat.Nar.Odbrane i simpatizera iz grada dali
uhapsiti, ne vrei nikakova ispitivanja jer to nije bilo u mogunosti, niti likvidiranja da
ne bi smo i u tom pogledu pogrijeili. Vojnika situacija neprestano prikazivana veoma
ozbiljnom pa i kritinom, uglavnom bacili smo se na hapenja najopasnijih da bi u
svakom sluaju ponovnim dolaskom neprijatelja u grad ostalo to manje oloa. Hapenje
je vreno dosta anarhistiki. Hapsio je ko je htio i zato je htio. Dolazilo je i do linih
obraunavanja. Jedna osoba, a vjerojatno i vie je bilo, koja je nestala bez traga: odveli su
je Partizani. Pretraivali su se stanovi ko je htio pri tomu nestajali primamljivi
predmeti i vrijednosti...
Drug pomonik etka koji je tada bio sa drugom ompom u Dubrovniku, slabo se
je snalazio jer on nije ni bio za ovaj poso obzirom na njegov temperament i zdravlje. Po
dolasku druga pomonika Boa ve je ilo bolje a naroito po dolasku druga Duka iz
odjela i druga zamjenika Petrovia.
221
Obzirom na to da nas je masa poela smatrati prilino labavim, jer nismo uivali
dovoljno autoriteta u narodu, trebalo je napraviti hitno neki otriji potez to je bilo
miljenje drugova iz Oblasnog komiteta koji su se tada nalazili u Dubrovniku. Radi toga
smo na brzinu ispitali najgore zloince i u dvije noi likvidirali oko pedeset. Od toga smo
objavili 36353 trideset. Takoe smo posebnom osudom objavili jednog drznika koji je
hapsio, pljakao i batinao ljude po gradu na svoju ruku. Mi smo se trudili da sprijeimo
javno mlaenje uhapenika u emu su se isticali Hercegovci pa i sam drug akota. Sve
ovo je bacalo jednu runu sliku na nas.
Uglavnom nijesmo oglasivali strijeljane strance koji su ivjeli u Dubrovniku, a slabo
ili nikako su bili ovdje poznati.
Suenje javno jo se nijesmo usudili praviti jer masa ovdje tome nije dorasla.
Dapae nije ovdje sve u redu ni sa samim rukovodiocima dubrovakim. Tako rei za
svakog koga smo uhapsili dolazili su kolone intervencija raznih odbornika i rodoljuba,
tako da smo bili prisiljeni otrije odbijati svaki pokuaj intervencije pa dolazila ona sa
bilo koje strane. Dok su intervencije toliko uestale dotle su prijave bile veoma rijetke i
previe sitniave.
U prve dane bilo ih je zatvoreno nekoliko sa prilino mizernim ili nikakovim
podacima pa smo bili prisiljeni da ih putamo u pomankanju jaih dokaza. Sa njima smo
pri ispitivanju u postupku postupali najljepe i odgojno to se je i odrazilo na masu jer
je masa oekivala da emo iz bjesa linovati i tui zloince vee i manje gdje stignemo
a oni su priali po nihovom putanju iz zatvora o naem lijepom i ovjeanskom
postupku.
Obzirom na ove injenice mnogo je doprinijelo da nam se digao autoritet u masama, pa
nae objavljivanje strijeljanih sa obrazloenjem sa uvjerenjem se je govorilo po gradu da
se je presluavalo i utvrivalo krivica narodnih zloinaca i da nije nikome pala vlas s
glave a da nije zato bilo utvreno dokazima u postupku. Da mi nijesmo ubijali bez suda i
presluanja kao to su to radili ustake bande.
Mnogi banditi i sluge okupatira su se prvih dana bili uvukli u pozadinske poloaje
ili poli u vojsku kao dobrovoljci. Za veinu smo ustanovili gdje se nalaze pak smo se
pobrinuli da ih se premjesti ili likvidira prema tome kako je ko zasluio. Nezgodno je kod
suenja i ispitivanja to to ovdje uope ne postoje sudski islednici ni sud pak smo bili
prisiljeni svravati sve sami /uz pomo druga Duka/ kako smo mogli. Jednom kada smo
oko t.mj. bili upozoreni na ozbiljnost situacije prebacili smo oko 120 zatvorenika sa
podacima na Kroulu gdje su sa njima otili drug Boo /pomonik/ i islednik berislav.
Tamo su oni nastavili sa ispitivanjem i suenjen, tako da je do danas tamo likvidirano
oko 30 bandita, 19354 upueno u operativne jedinice, a 14355 puteno na slobodu. Sa
ostalima se svrava posao naroito zadnjih dana otkako su stigla iz Splita dva sudska
islednika. Meu svim ovim zatvorenicima, putenim i likvidiranim bilo je ljudi i ena iz
svih krajeva naeg okruga ali u veem dijelu Dubrovana i Konavljana, jer je tamo izroda
najvie i bilo. Nakon eksportiranja gore navedenih na Korulu mi smo ovdje u
Dubrovniku nastavili sa hapenjem tako da ih danas u Dubrovniku imademo opet u
zatvoru. To su takoe uglavnom Dubrovani i Konavljani, skoro svi sa grijekama
napravljenim za vrijeme okupacije. Kotarski komitet K.P.H. preko Komande Mjesta
353
Nadopisano rukom
Nadopisano rukom
355
Nadopisano rukom
354
222
primorje je neke osudio i objavio nato smo mi ukazali na nepravilnost tog postupka, tako
te se to nee vie ponoviti. Meu zatvorenim i strijeljanim bilo je ustaa, etnika,
gestapovaca, taj. pijuna, kriminalaca i ostalih narodnih neprijatelja. Mi smo nastojali da
se naa ustanova to manje pretvori u policiju i sud i prilino smo u tome uspjeli, obzirom
na to da smo bili prisiljeni i vriti njihove funkcije u izvjesnim sluajevima. OZNa uiva
dosta ugleda kod naih ustanova i naroda ali se isto kod jednog dijela naroda zapaa
izvjesni strah od nje. Mnogim rukovodiocima i narodu je uloga OZNe slabo poznata pak
prave razne nepravilnosti ime su nas samo kompromitovali u oima naroda.
Odnos OZNe /naeg Opunomostva/ sa ostalim ustanovama i OZNama je dosta dobar.
Povezani smo sa svim naim Komandama i Okrunim ustanovama u Okrugu. Tako se
meusobno pomaemo i koordiniramo rad sa Oficirima OZNe V sektora, Komande
Podruja, II Dalm. Brigade. Takoe smo povezani sa OZNom Hercegovine /major
Slobodan akota/ i june Hercegovine te OZNom za Crnu Goru, sandak i Boku. OZNa
Hercegovine je traila od nas prepis izvjetaja kojeg mi aljemo vama nato smo se mi
ogluili ekajui jasan odgovor od vas po tom pitanju. Od Crne Gore je kod nas svraao
esto potpukovnik Spasi, kapetan Zeevi /ef II o.pri II Korpusu/ i major ? /ef II o.
Za Crnu Goru, sandak i Boku/. Sa tabom Baze II Udarnog Korpusa takoe smo
povezani. Drugovi iz Hercegovine i Crne Gore se esto obraaju na nas pak nam to
oduzimlje dosta vremena. Zadnje vrijeme kod nas esto svraa ef ruske misije ? koji se
dosta interesira za na rad i elio bi nam pomoi te nam nije potpuno jasno kakav stav da
uzmemo prema njemu.
Zadnjih dana dali smo strijeljati dva Talijana i jednog Njemca.
Politika je situacija u Okrugu je u znaku moralnog opadanja svih naih protivnika
ali to jo ne znai da ih je nestalo mnogo, nego naprotiv malo ih je nestalo. Ono to smo
mi likvidirali ili na bilo koji nain uklonili od uticaja na masu, je uglavnom ono to se je
eksponiralo kao sluge okupatora, ustaa i etnika ali obzirom na to da u naem okruju
nije dolo do jaeg oblika bratoubilake borbe i obzirom na to da su u Dubrovakom
kotaru dobrim dijelom i nai neprijatelji gravitirali ka zlatnoj sredini nai se svi protivnici
nijesu izjasnili otvoreno protivu nas pa se nema ni dovoljan adut za njihovo uklanjanje. A
oni su jo tu i uza svo njihovo toboe mrtvilo, posljednje vrijeme oni su spremni i da se
miu i rade protivu nas. Openito politiko stanje u okrugu nije zadovoljavajue, ali je
ipak dosta dobro. Naroito je dobro na Koruli, Mljetu i Peljecu iako se i tamo osjea
ozbiljna zamorenost i pomalo indiferentnost naroda takorei prema svemu to je
uvjetovano i samim tekim ekonomskim stanjem. Pojedini sitni ispadi koji se tamo dese
nijesu ozbiljni da bi smo se zbog njih mogli zabrinjavati. Taj narod dao je sve od sebe,
daje i danas i spreman je dati i sutra. Bivi Dubrovaki kotar moramo odjelito gledati,
iako se po rtvama danas ne razlikuje mnogo od ostala dva kotara, jer se je i pokret
drugaije tamo razvijao kroz nau borbu. Jaa aktivizacija u naem pokretu naroda na
ovom terenu je najnovijeg datuma. Mobilizacija je uglavnom vrlo dobro uspjela a
svakodnevno se dovrava. Imade dvadesetak sluajeva dezerterstva /kriparenja/ i to
veinom Konavljana i Dubrovana. Davanja materijalnih priloga /hrane, vina, ulja, robe,
itd./ se je naroito pokazalo u narodu u Konavlima koji svakodnevno hrane 2000-3000
naih vojnika. Ukaivana pomo naroda vojsci je dosta dobra.
Reakcija H.S.S. kao glavni na neprijatelj u okrugu a naroito u dubrovakom
kotaru i ako se povezuje nije jo doao so vidljivog izraaja, u sabotai naeg pokreta.
Oni koji su kompromitovani kao sluge neprijatelja stoje po strani dok oni
223
nekompromitovani se utrkivaju na poloaje koje im irina J.N. Fronte omoguuje ali su

oni ipak povezani sa svojim kompromitovanim kolegama. Dapae ne bi pogrijeili kada
bi rekli da su vezani i za umjerenije etnike /zapravo nacionaliste/ dok istodobno tee ka
tone da se mi zakaimo sa Srbima. Tako se na primjer primjeuje da smo ubili malo
etnika jer da ih ima mnogo i da se to tako vraa stara Jugoslavija. Zapita li ih se koji su
to etnici pa svi Srbi. Kamo to vodi? Jasno je. Takoer ne mogu da sakriju svoju
neiskrenost po pitanju Maeka govorei da pitanje Maeka nije pristojno uzeti kao
linu stvar /Maeka/ nego kao stvar stranke H.S.S.a. Jedan dio H.S.S.a prijatelja naih
na elu sa Hercegoviem, Obuljenom i dr. Aktivno uestvuje u naem pokretu, sastaju se,
i nastoje to vie nabaciti hegemonije na razvoj dogaaja, biranja i vlast u Dubrovniku.
Nezdravost njihova se naroito oituje u tome /a to je i naa slabost/, to im se dozvoljava
da na konferencijama J.N.O.Fronte ispadaju kao neka zasebna partija.
Tako su u mjesni N.O.O. Dubrovnik predlagali same advokate, suce, profesore i
popive!!! Nae je miljenje da se ovo kolo razbije u zametku, jer su poeli hvatati
korjena u masama /sticati autoritet/. Po mogunosti da ih Oblasni N.O.O. pozove sve o
jedan svoj odjel ili slino. Znaajno je da kada ovi H.S.S.ovci govore na konferencijama
nerado skoro nikako nee da raskrinkavaju Maeka. Reakcionari H.S.S.ovci na Koruli,
Peljecu i Mljetu uglavnom su razbijeni i malo ih ima. Niko Buko maekovac i
reakcionar iz Stona je interniran na Korulu. U Primorju su takoe razbijeni ali
pojedinaca ima jo dosta. U Konavlima je H.S.S. uope dosta jak upravo najjai. Niko
Pui koji je uvuen naom nepanjom u Oblasnu J.N.O.F. je nezdrav i nepouzdan tip,
koji ne uiva ni neke simaptije u svoj kraju. Pero Baki je aktivni na protivnik,
Maekovac, iz ilipa-Konavle. Kad su otile Ustae iz Konavala povukao se u ilegalstvo
i danas se nalazi u umi. Isti ne uiva u narodu nikakove simpatije. S njime se nalazi jo
nekoliko kripara pa su vjerojatno povezani i sa etnicima koji se ponekad viaju na tom
podruju.
/.../
Dubrovnik je leglo svakakove reakcije: Maekove, etnike, popovske i faistikih
ostataka.
/.../
Rad ustaa kao zasebne organizacije se ne oituje ali su u svemu spremni da potpomau
nae glavne neprijatelje maekovce.
Drugih nekih politiki aktivnosti ne primjeuje se. Popovi se dre dosta rezervisano a
ne mogu da se ne prikau zapanjeni naim postupcima koliko kod ispitivanja /onih
popova koje smo zatvorili i pustili/ toliko i u javnosti nas Komunista prema njima. Na
jednom uiteljskom kursu bilo je dosta koludrica, fratara i popova pak im se je
rastumailo ciljeve nae borbe i odralo referat o K.P. To je na njig dosta dobro djelovalo
pak su im sada nekako smireniji ivci uza sve to smo smakli 5 popova.
/.../
Zadnje dane izdaju se i legitimacije za puanstvo a takoer se pozivaju strani dravljani,
uoe nedubrovani da se prijave i teit emo ka tome da se sele iz grada a naroito ono
to se je neprijateljski odnosili prema nama.
/.../356
356
Ostatak stranice je otrgnut
224
M.P.357
_____________
Izvornik, strojopis
53.
29. studenog 1944.
Dopis Opunomostva OZN-e za splitsko podruje Vojnom sudu Oblasti

VIII. Korpusa NOV o Anti Buu, bivem dubrovakom upanu
_____________
Opunomostvo OZNE
Za Splitsko Podruje
Br. /44
29/XI-1944 god.
VOJNOM SUDU OBLASTI VIII KORPUSA N.O.V. JUGOSLAVIJE
U smislu Uredbe o vojnim Sudovima od 24/V-1944. upuuje se na sudjenje BU

ANTE pk. NIKE iz Oraca bivi veliki upan u Dubrovniku.
//
Miljenja smo da bi istoga prema njegovom radu trebalo najstroije kazniti.
Opunomoenik:
_____________
Prijepis, strojopis
Hrvatski dravni arhiv, f. 1561, SDS RSUP SRH, 013.0.11.
357
OZN-a za oblast VIII. Korpusa, br. 208/44, 28.XI.44.
225
54.
10. veljae 1945.
OZN-a za oblast VIII. korpusa NOVJ dostavlja Oblasnom komitetu KP

Hrvatske za Dalmaciju zapaanja o pojavama u Dubrovniku u vezi
prosvjetnog rada i ostalo
_____________
OTSJEK ZATITE NARODA
Za Oblast VIII. Korpusa
OZNE za Hrvatsku
Br.391 /45 dne 10 /II.45.
Oblasnom Komitetu KPH za Dalmaciju.
Dostavljamo vam naa zapaanja o pojavama u Dubrovniku u vezi prosvjetnog
rada i ostalo.
Od 125 srednjokolskih nastavnika, koliko ih je bilo neki dan na jednoj
konferenciji, bilo je 25 fratara i popova. Na toj konferenciji diskutovalo se o direktivama,
koje su dobili, od Oblasnog NOO-a radi rada i odnosa medjusobno i prema djacima u
koli. Diskusija se povela po pitanju pozdravljanja, kako je u direktivi stalo, da nastavnici
pozdrave sa "Smrt faizmu!", a djaci odgovore "Sloboda narodu" Poslije 4 sata diskusije
zakljueno je, da se tako ne pozdravlja, ve kako tko hoe, poto bi se ta, tako znaajna
parola, na ovaj nain otrcala. Ovdje je vano napomenuti da su oni uope diskutovali o
naredjenju i da su donijeli suprotni zakljuak. Poslijedica ovoga je to, da djeci u nekim
razredima u poetku obuke, kad ulazi nastavnik-sveenik, mole Boga. U naredbi je dalje
stalo da razrednici moraju jedanput sedmino odravati konferencije djacima, to do
danas, osim u dva razreda, nije uope odrana nijedna konferencija.
Prema odluci ZAVNOH-a, vjeronauk je u kolama fakultativan samo do 4.
razreda Srednje kole, dok u viim razredima nije uope u programu. Nije nikome od
djaka objanjeno zato, tako, da oni nasjedaju popovima. Fratar Kunii je u Preparandiji
samoinicijativno traio od svih djaka, da se izjasne za vjeronauk, iako u ovoj koli nije
isti u programu, i od 150 djaka 149 ih se je javilo za vjeronauk. Radi ovoga sada trae da
se vjeronauk djacima predaje, a poto se nemoe dozvoliti, oni napadaju nau
demokraciju.
U muzikoj koli u Dubrovniku postoje samo dva nastavnika, fratar Kunii i Dr.
Marinkovi Ante. Kerka profesorice engleskog jezika, Kolin, nije se ona jedina upisala
za vjeronauk. Osim toga elila je dijete upisati i u muziku kolu, ali je Kunii odbio,
velei, da je ve mnogo djaka primljeno i da je broj popunjen. Medjutim i poslije toga su
druga djeca upisivana. Radi ovoga se opravdano sumnja da Kolinova kerka nije
primljena, jer se u koli nije upisala na vjeronauk.
U nastavnom programu, kao zaseban predmet je Narodno-oslobodilaka borba,
koji se ui u svim razredima. Predavai su profesori, koji su proli jedan kratki kurs, koji
je skroz nedovoljan. Na jednom takvom asu djaci su pitali razliku izmedju nacionalsocializma, koji vlada u Njemakoj i komunizma, koji - kako je nastavnik postavio -
226
vlada u SSSR. Na ovo pitanje nastavnik nije znao odgovoriti, ali ipak je, da se pred
djacima ne bruka, kako nezna, odgovorio da je to jedno te isto.
Medju mladjima nastavnicima ima ih mnogo koji bi htjeli i eljeli savladati
politika pitanja, pa i nauno upoznati marksizam-lenjinizam, ali nemaju udbenika, a i iz
savremenog rata fali im masa literature i drugova, koji bi im mnogo trebali razjasniti i
protumaiti.
Za veliki postotak oko 90 posto upisanih djaka na vjeronauk, nemoe se rei da su
religiozni, ve prosto su priputeni utjecaju vjetih popova i fratara.
U Dubrovniku ima ostatak ustatva. Najbolje govore o tome letci, koji imaju
ustaki karakter, zatim ustaka omladina se sastajala - jurinici bili su pohapeni i puteni.
etnici rade konspirativno, ali ih van Dubrovnika nema, a kod onih u Dubrovniku
nemoe se primjetiti djelovanje. Neprimjeuje se da se sastaju sa Englezima, a
pretpostavlja se da to ne ine iz straha.
Za vrijeme proslave sv. Vlaha nije uope bilo kroz sve priredbe, plakate, oglase,
recitacije itd. spominjanja NOB-e, ni promjena u koju je Dubrovnik doao
oslobodjenjem. Sve je teklo kao da se nije nita dogodilo. Dubrovani to opravdavaju, da
proslava mora biti u tradicionalnom duhu, bez trunka novoga. Oni su se kaili, da nebi
trebalo na posebnom letku za program teatra biti petokraka i da kazalite nije okruno ve
gradsko itd. Fratri, mala braa i dominikanci, kao i asne sestre, proslavu sv. Vlaha su
sabotirali, traili su i od biskupa da to uini, ali on nije htio i obavio je redovne crkvene
obiaje. Proslava je od organa nae vlasti organizovana i poslije iste izbila su
reakcionarna tumaenja, naime, da su partizani ipak morali popustiti, sli oni samo
taktiziraju; drugi opet, da je partizanima do proslava, a da nee da nahrane gladan narod,
ve ga ovim hoe obmanuti. Kritikovali su to je naa vojska, koja nosi petokrake, bila u
procesiji s simbolom komunizma. Neprijatelji NOB-e su osim gornjeg, ovu proslavu
iskoristili za ubacivanje letaka, tako su u tri navrata iste bacali. Prvi put u oi sv. Vlaha
bacili su stare tampane ustake letke "Tko je tko?" i to u jednom snopu na Stradunu.
Drugi dan baeno je ispisano na maini oko 100 letaka, u kojem se napada partizanska
proslava sv. Vlaha i prijeti se osvetom za "listopadske rtve". Trei put su baeni letci
dva dana iza proslave, pisani takodjer mainom, u kojima je velian Paveli i Maek.
Osim toga ispisane su ustake parole i brisane partizanske parole. Na partizanskoj izlobi
umjetnika iskidane su 3-4 slike, a na jednoj je izderana petokraka i nacrtano slovo "U". U
sporednim ulicama, gdje su visjele zastave sa petokrakom, mnoge su iskidane, rauna se
ukupno oko 30 komada.
Ovom prilikom su prvi put vidjeni skupa fratri male brae i dominikanci, koji su
inae strani neprijatelji i to je unikum u istoriji fratara.
Maeka u Dubrovniku n iko ne napada, a sve parole i letci su vie ustakog
karaktera. Maekovci su u JNOF-i, najreakcionarniji je Bjelovui, ali s njim nitko
nikada nije razgovarao, a jo manje na sastanku JNOF-e, ili javno kritikovao i
raskrinkavao.
U Konavljima su takodjer par dana iza proslave sv. Vlaha bacani letci, ali se nije
uhvatilo nijednog, niti se znalo rei za karakter njihov. Kada je jedan bataljon III. brigade
IX. div. naputao Dubrovnik, doavi u Slano na putu za Metkovi, komandant bataljona
dobio je telefonom naredjenje, navodno iz Komande podruja, da zaustavi bataljon u
Slanom do daljnjeg. Komandant nije tako postupio ve je produio. Poslije se ispostavilo,
da je to netko od neprijatelja razgovarao na telefonu i u ime Komande podruja izdao to
227
naredjenje. Dva puta je preko telefona zvao komandanta grada neki ustaa i psovao NOP.
Nije se ovom uope ulo u trag, kao ni letcima o kojima je naprijed bila rije.
U Dubrovniku se otvorila "Gradska kavana" u kojoj se, radi skupoe, okuplja
samo dubrovaka elita. Moe se rei da je kavana izvukla iz kua tu gospodu. Vlasnik
kavane je Kiko Marinovi, inae ameriki dravljanin. Osoblje je sve staro - verceri sa
funtama za vrijeme okupacije. Uope tamo nema nijednog ovjeka od povjerenja. Osim
ovoga po Dubrovniku se dre po bogatijim kuama kune zabave, ajanke, urovi,
pijanke itd., da nai drugovi tamo nemaju kontrole. Uope se osijea da je gornji sloj
naroda izvan utjecaja naih ljudi. Dubroani su protiv korulana, trae svoje ljude u
nadletvima.
Za mnoge nepravilnosti u gradu dubrovani krive Okruni NOO, koji je u poetku
odmah iza oslobodjenja oduzeo vlast Gradskom NOO-u i sam Okruni NOO vrio istu.
Petrui Kreo, lan Gradnoproda, inae raniji namjetenik kod Kostopea,
poznato vlasnika Vjeresijske banke, koja je financirala ustaki pokret u emigraciji,
izgleda, da je investirao novac ovog istog Kostopea u Gradnoprod, dalje je prebacivao
novac iz Dubrovnika u Zagreb, pekulirao na raun Gradnoproda. Jednom je radnicima
Gradnoproda, koji su uglavnom bivi radnici Kostopea, isplatio u ime Kostopea 8.ooo.Kuna nagrade. Na predlog OZNE isti je udaljen iz Gradnoproda, od kojeg je on bio
napravio svoje poduzee za pekulaciju. Radi toga izgledalo je, da e cijeli Gradski NOO
dati ostavku. Ostavku je dao samo Lui. Petrui je radi pekulacije predan Sudu.
Sa popovima nitko nije do sada razgovarao, iako svi tvrde da sve neprijateljstvo u
Dubrovniku dolazi od njih.
Na prisilnom radu kao nemoralne ene bili su Krianac Lina i Boras Neda /obe su
za vrijeme okupacije vidjane u drutvu efa Gestapoa Ernesta Alnocha/, kao i Kurtovi
Neda, prostitutka, inae etnik. Sada su se sve vratile u Dubrovnik u partizanskim
uniformama. Bie ponovno hapene i predane sudu.
Dr. Miljani, predsjednik SACNO-a posjetio je savezniku komisiju A.M.L. i
pitao, dali e preko Dubrovnik ii pomo i za Crnu Goru. Ako hoe, zato onda u
njihovoj komisiji nema nijedan Crnogorac. Dalje je pitao, dali je nau komisiju imenovao
N.K. ili ZAVNOH, ako je N.K. onda, da mora biti i prestavnik Crne Gore, a ako je
ZAVNOH, da e CASNO imenovati istu takovu komisiju, jer da ovako Crna Gora nema
garancije, da e raspodjela biti tana. Izrazio im je elju da pomo Crnoj Gori ide preko
neke crnogorske luke i traio da oni obidju Kotor i Budvu, to su ovi sutradan i uinili.
Spori, andarmerijski major poslan u VIII. udarni Korpus na raspored, trebao bi
biti sasluan u vezi sastanka na kojem je on prisustvovao. Pored njega na ovom sastanku
prisustvovali su i ugledniji gradjani Dubrovnika iz ustakih redova. Ovaj sastanak odran
je pred oslobodjenjem Dubrovnika i na istom se raspravljalo o obrani Dubrovnika od
partizana. Na sastanku je prisustvovao i Dabrovi sadanji predsjednik Gradskog NOOra.
Prednje podatke je sakupio i uoio drug major Krstulovi prigodom svog
slubenog posjeta u Dubrovniku.Smrt faizmu - Sloboda narodu!
Zamj. efa Otsjeka-major,
228
M.P.358
Lj. Krstulovi [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
Dravni arhiv u Splitu, f. 438, Pokrajinski/ oblasni komitet KPH za Dalmaciju, kut. 26,
KP-26/245.
55.
13. travnja 1945.
Dubrovnik
Izvjee OZN-e junodalmatinskog okruga o pronaenim ceduljama

_____________
Odjeljenje Zatite Naroda
Juno Dalmatinskog Okruga
Broj 502/45
Dubrovnik 13/IV-1945
Otsjeku Zatite Naroda za Oblast VII Korpusa
OZN-e za Hrvatsku
Split
Na dan 10/IV o.g. osvanuli su u Dubrovniku ispisane cedulje, na kojima je pisalo
ivjela NDH, AP, IVIO VELIKI NJEMAKI RAJH? SLAVA BAKIU I NTE
STAREVIU. Cedulje su razliitog formata od 2x2 cm do 4x3 cm. Pisanu su na
papiru iz skolskih zadanica. Pisane su rukom, tampanim slovima. Izgleda su ih pisala
djeca iz srednjih kola, viih razreda. Baena su u Bokovievoj ulici. Bilo ih je oko 50
komada.
Pretpostavljamo da su pisane od grupe Andreuci i popa Baraa, od onih koji se jo
nalaze na slobodi, sa namjerom da bi se istraga okrenula u drugom pravcu.
Istragu smo pokrenuli.
M.P.359
358
359
u.z. Naelnik:
Z. Zivo...360 [v.r.]
Neitko.
Peat OZN-e junodalmatinskog okruga
229
_____________
Izvornik, strojopis
56.
25. travnja 1945.
Dubrovnik
Dopis OZN-e junodalmatinskog okruga Vojnom sudu VIII. Korpusne

oblast kojim se predlae da se Mizzi ustal proglasi narodnim
neprijateljem
_____________
Juno Dalmatinskog Okruga
broj 579
Dubrovnik 25/IV-1945
Vojnom sudu VIII Korpusne Oblasti
Vijee pri Dubrovakoj Komandi Podruja
Dubrovnik
Prijedlog
Za proglaenje narodnim neprijateljem ustal Mizzi ena Miroslava, rodjena Gros u
Beu 1881 godine domaica - pobjegla sa njemcima pred dolazak nae N.O.V.-e u
Dubrovnik.
Sustal Mizzi ena Miroslava je velika Germanofilka. Svakog dana je bila u drutvu efa
mjesnog gestapoa Zollnera, te gestapovca Karsvay Lajosa i Novikova Sergija. Pobjegla je
iz Dubrovnika skupa sa njemcima i sada je nepoznatog boravita, dok joj je mu ostao
ovdje. (sada streljan)361
Obzirom na njezino dranje i protunarodni rad za vrijeme N.O.B.-e predlae se da se
Sustal Mizzi, zena Miroslava proglasi narodnim neprijateljem i ujedno da se istoj
konfiskuje imovina.
360
361
Potpis neitak
Nadopisano rukom
230

M.P.362
u.z. Naelnik:
I. Jerievi [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
57.
26. kolovoza 1945.
Zagreb
Vojni sud Komande grada Zagreba proglaava Antuna Bua ratnim

zloincem i osuuje na kaznu smrti strijeljanjem
_____________
VOJNI SUD
KOMANDE GRADA ZAGREBA
broj 2126/45
Zagreb 26 VIII 1945 godine.
Vojni sud komande grada Zagreba sastavljen od kapetana Ranogajec Vlade kao
predsjednika vijea, porunika Pali Djoke i redova Dedovi Duana kao lanova vijea,
Vajs Gracije kao zapisniara, u prisustvu suca istraitelja Beri Vojdraga kao zastupnika
optube u kriv. predmetu protiv okrivljenog Bu Antuna iz Zagreba povodom djela
uestvovanja u masovnom ubijanju, paleu i pljaki narodne imovine, nakon odranog
glavnog pretresa u prisustvu okrivljenog, doneo je dana 26 augusta 1945 godine
slijedeu:
P R E S U D U
okr. Bu Antun, pok. Mihe i pok. Mare rodj. Pavlievi, rodj. 28. II 1890 u
Oracu, op. Orace, kotar Dubrovnik, gdje je i nastanjen Hercegovaka 8, a u Zagrebu
nastanjen pod Zidom br 5, bivi vel. upan u Dubrovniku, oenjen, otac dvoje dece, rkt,
362
Peat OZN-e Dubrovnik
231
Hrvat, posjeduje peti dio zemljita u Oracu i kuu u Dubrovniku, sudski navodno
nekanjavan.
K R I V
J E :
1/ to je od juna 1941 godine do maja 1944 godine vrio dunost velikog upana
upe "Dubrava" u Dubrovniku, a prije toga poloio zakletvu poglavniku lino na vjernost
njemu i t.zv.NDH.
pa je time poinio kriv. djelo funkcionera teroristikog aparata.
2/ to je za vreme njegove uprave u upi sa znanjem i privolom Italijana,
njemaca, ustaa, milicije, domobrana i policije po injeno brojno hapenje, odvodjenje u
koncetracione logore, ubijstva, palei i pljake i to osobito u mjestu Stolcu, apljini,
Ljubinji, Bileu i po Peljecu kao u mjestu Osevljovu, Pijaviinama, Vrunama i Kuri itd
pa je time poinio kriv. djelo masovnog hapenja, ubijanja i odvodjenje naeg
stanovnitva u logore, pale i pljake narodne imovine.
Daklem kriv. djela pod 1 i 2 poinio je djela ratnih zloinaca opisano u l. 13
UOVS.
Stoga se na temelju l. 5, 17 i 27 UOVS i l. 1 to. 4, 9 i 12 i l. 2 i 3 Zakona o
vrstama kazne i Zakona o konfiskaciji.
P R E S U D J U J E SE:
na kaznu smrt streljanjem, trajan gubitak politikih [i] gradjanskih prava osim
roditeljskih i na konfiskaciju njegove imovine u smislu lana 6 Zakona o konfiskaciji.
Ova presuda postaje izvrna po odobrenju vieg vojnog suda J.A.
O B R A Z L O E N J E :
okr. priznaje da je za vreme njegovog vladanja u upi "Dubrava" dogodila se
mnoga zlodjela nad naim stanovnitvom, kako od okupatora tako i od ustaa odnosno
ustakih vlasti na ijoj je upravi bio je i on od visokih funkcionara.
Okr. samo utoliko ne osea se krivim to nije direktno sudjelovao u time.
Medjutim ovo se odbacuje u cijelosti poto je on znao za sve ovo i kao takav
ostao dugo vremena na poloaju velikog upana i dugo suradjivao sa okupatorom.
Sud je ustanovio da je okr. kriv i prema teini njegove krivice donio najstroiju
presudu jer smatra okrivljenog zloincem i narodnim neprijateljem, pa je donio presudu
kako je u dispozitivu navedeno te smatra da je pravedno ocijenjena.
Ova presuda doneena je na propisu UOVS,
S.F. S.N.
Zapisniar:
Vajs Gracija
/ M.P./
Predsednik, kapetan:
Ranogajac Vlada
Da je ovaj prepis vjeran svome originalu, tvrdi:

M.P.363
363
Okrugli peat: Komanda zagrebakog vojnog podruja Vojni sud (u sredini grb DF Jugoslavije).
232
Padjen Marcel [v.r.]

Ova je presuda reenjem Vojnog Suda DF Jugoslavije vojno vee II Sud, broj 28992858/45 od 12 IX 1945 godine potvrdjena u cijelosti.
M.P.364
/Padjen Marcel/
Padjen Marcel [v.r.]
_____________
Hrvatski dravni arhiv, f. 1561, SDS RSUP SRH, 013.0.11.
58.
1. studenog 1945.
Split
Dopis OZN-e za srednju Dalmaciju OZN-i Dubrovnik o Krunu Jeriu,

ratnom zarobljeniku u logoru Sombor
_____________
ODJELJENJE ZATITE NARODA OZN-a

SREDNJE DALMACIJE
Split, 1-XI-45, Broj: 2253/45
U evidenciju za sluaj njegovog

dolaska.-365
Odjeljenju Zatite Naroda OZN-a Dubrovnik

DUBROVNIK
U vezi Vae depee broj 1491/45 od 15-X-45 izvjetavamo Vas slijedee:
Na teritoriju kotara Omi ne postoji nijedan Jelii kruno, a niti prezimena
Jelii postoji na kotaru.
Jedino je bio neki Jeri Kruno Matin, rodjen u Podgradju, koji je za vrijeme
NDH-a bio andar u okolici Dubrovnika. Mogue da se radi o njemu. On se danas nalazi
364
365
Okrugli peat: Komanda zagrebakog vojnog podruja Vojni sud (u sredini grb DF Jugoslavije).
Nadopisano rukom
233
u zarobljenikom logoru Sombor. Ako mislite da bi on mogao rasvijetliti ubojstvo

moete ga pozvati iz logora i indantifikovati.
Naelnik-kapetan:
_____________
Prijepis, strojopis
59.
17. rujna 1946.
Dubrovnik
Izvjee Opunomostva UDB-e za grad Dubrovnik UDB-i za oblast

Dalmacije
_____________
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA FNRJ

Opunomostvo uprave dr. bezbjednosti
za grad Dubrovnik
Str.p.br. 4/46
17.IX.1946. god.
DUBROVNIK
Predmet: Organizacioni izvijetaj za

razdoblje od 18 augusta do 17 rujna o.g.
UPRAVI DRAVNE BEZBIJEDNOSTI UDB-a za
oblast Dalmacije
Split
Dostavljamo vam organizacioni izvijetaj za razdoblje od 18 augusta do 17 rujna
o.g.
234
Unutar naeg opunomostva, obzirom na grupe neprijateljskih elemenata i nihovu

aktivnost u gradu, izvrena je podjela i to: u gradu na linijski, a na terenu kotara na
objektovni princip rada.
Medju operativnim sustavom unutar Opunomostva podjela dunosti izvrena je
kako slijedi:
a/ Opunomoenik
etnici JNS-a
b/ Zamjenik
kler i HSS
c/ Palcok Nado
V. otsjek
d/ Simatovi Vlado
ustae, oruane bande i teren Konavle.
e/ Granata Pero
legalne organizacije, teren Rijeka dubrovaka i upa.
f/ Ruskovi Tjeimir
ustanove i talijanska manjina.
g/ Bokun Ivo
teren Peljeac, Primorje i otok Mljet.
h/ Andrii Franko
privreda.
/.../
Naa agenturno-informativna mrea kvantitativno, a jo manje kvalitativno nije
zadovoljavajua. Pored toga jedan dio naih saradnika-povjerenika je kompromitovan, te
kao takav nije u stanju i ne moe se efikasno boriti protiv neprijatelja. Uglavnom nau
mreu u gradu a i na terenu sainjavaju aktisti-lanovi K.P., SKOJ-evci ili simpatizeri,
koje radi toga jer su kompromitovani kao aktivisti ili kao saradnici nemogu prodrijeti u
sredinu neprijatelja i odatle ga razradjivati, ve jedino mogu da registruju pojedine ispade
reakcionera, odnosno da obradjuju njegovu vanjtinu.
Unutar najosnovnijih reakcionarnih grupa klera, HSS-a, ustanova, etnika i
anglofila, mi do danas nismo uspjeli stvoriti agenturu te tako njih iznutra agenturno
razradjivati, ve jedino imamo izvjestan broj povjerenika informatora, koji nam
registruju njihovo kretanje, sastajanje i parole koje ire.
Ovo je jedan od osnovnih nedostataka u naoj agenturno-informativnoj mrei.
Moramo prii, prvenstveno na osnovne neprijateljske grupe, svestranom provjeravanju i
prouavanju ljudi iz tih sredina kako bi stvorili mogunosti verbovke agenata za
razradjivanje istih. Naroitu panju posvetiti e mo verbovki na osnovu kompromitujueg
materijala.
/.../
Opunomoenik porunik:
/Ivos Venceslav/
M.P.366
... [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
Dravni arhiv u Splitu, f.409, SUP za Dalmaciju, kut. Izvjea opunomosatva OZN-e i
UDB-e
366
Peat UDB-e za grad Dubrovnik
235
60.
Travanj 1948.
Dubrovnik
Opunomostvo UDB-e za kotar Dubrovnik dostavlja Odjeljenju UDB-e

za Dalmaciju - IV. odsjek u Splitu popis streljanih narodnih
neprijatelja na podruju kotara Dubrovnik nakon to su Dubrovnik
zauzele postrojbe NOV i PO Jugoslavije
_____________
SPISAK STRELJANIH NARODNIH NEPRIJATELJA
1. PALI ANTUN pok. Miha i majke Djustine rodjene Slaku, rodjen 1898. god. u Skadru,
nastanjen u Grudi, kotar Dubrovnik, obuar, oenjen.
Vojni Sud za Oblast Dalmaciju po l. 13. i 14. Uredbe o vojnim sudovima,
osudio ga je na kaznu smrti streljanjem dne 19. XI. 1944. god.
2. DUAK ANTUN Andrijin i majke Mare rodjene ercer, rodjen 1918. god. u
Varadinu, kotar Varadin, Hrvat, dravljanin FNRJ, po zanimanju
zubotehniar, oenjen, nastanjen u Slanome, kotar Dubrovnik.
Kao pijuna za vrijeme okupacije Vojni sud za Oblast Dalmaciju, osudio ga
je na kaznu smrti streljanjem dana 4. V. 1945. god. pod sudskim br. 109 i
167. 45.
3. JUVANI IVO Josipov i majke Marije rodjene Kralji, rodjen 13. IV. 1916. god. u
Dubrovniku, kotara Dubrovnik, Hrvat, dravljanin FNRJ, po zanimanju
drvodjelac, oenjen, nastanjen u Dubrovniku.
Kao narodni neprijatelj likvidiran je brzim postupkom 30. X. 1944. god.
4. KOPRIVICA Dr. NIKO pok. Miha i majke pok. Ane, rodjen 7. X. 1889. god. u
Cavtatu, kotara Dubrovnik, Hrvat, dravljanin FNRJ, po zanimanju
odvjetnik, oenjen.
Vojni Sud Oblasti VIII. Korpusa osudio ga je dne 23. I. 1945. god. po l. 14.
Uredbe o vojnim sudovima na kaznu smrti streljanjem. Presuda je izvrena.
5. KNEEVI IVO pok. Iva i majke Stane rodjene Markovi, rodjen 1915. god. u
Obuljenu Rijeka Dubrovaka, kotar Dubrovnik, Hrvat, dravljanin FNRJ,
po zanimanju zemljoradnik, neoenjen.
Kao ustaa ubijao je zarobljene borce NOV-e, te je kao takav likvidiran
brzim postupkom 26. X. 1944.
6. KREAK don DJURO Nikolin i majke pok. Kate Kreak, rodjen 15. XI. 1883. u
Dubrovniku, kotara Dubrovnik, Hrvat, dravljanin FNRJ, sveenik,
neoenjen.
Kao ustaa likvidiran je brzim postupkom 25. X. 1944.
236
7. KUBE MIHO pok. Roberta i majke Pavle rodjene Vojvodi, rodjen 22. VI. 1913.
god. u Koruli, kotar Korula, Hrvat, dravljanin FNRJ, po zanimanju
inovnik, neoenjen.
8. KORDI IVO Antunov i majke Pavle rodjene vara, rodjen 10. VIII. 1894. u
Dubrovniku, kotara Dubrovnik, Hrvat, dravljanin FNRJ, po zanimanju
trgovac, oenjen.
9. MILOEVI MAKS Boidara i majke Franke rodjene Marel, rodjen 27. XI. 1887.
god. u Kotoru Boka Kotorska, Crnogorac, dravljanin FNRJ, po
zanimanju profesor, oenjen.
Kao ustaa likvidiran je brzim postupkom 30. X. 1944
10. MOSTARI ANTUN Ivanov i majke pok. Mande rodjene Bari, rodjen 1. V. 1903.
god. u Imotskom, kotar Imotski, Hrvat, dravljanin FNRJ, po zanimanju
profesor, oenjen.
11. MILI KALAFATOVI don MATO Ivanov i majke Ane rodjene Jasprica, rodjen
15. VIII. 1911. god. u Janjini, kotar Korula, Hrvat, dravljanin FNRJ,
sveenik, neoenjen.
Kao ustaa likvidiran je brzim postupkom.
12. MILII DANILO pok. Rista i majke Rue rodjene Milii, rodjen 1913. god. u
Trebinju, Hercegovac, dravljanin FNRJ, neoenjen.
Kao etnik likvidiran je brzim postupkom 26. X. 1944.
13. MITRINOVI DANILO Djurov i majke Stane rodjene Mostarica, rodjen 25. VIII.
1899. god. u Drijenjanima, Srbin, dravljanin FNRJ, neoenjen.
Kao etnik likvidiran je brzim postupkom 30. X. 1944
14. MORDJIN MIKO Mihov i majke Kate rodjene Lepe, rodjen 6. II. 1907. god. u
Smokovljanima, kotar Dubrovnik, Hrvat, dravljanin FNRJ, posjednik,
neoenjen.
15. MILOEVI PETAR pok. Vida i majke Marije rodjene Mokov, rodjen 15. V. 1894.
god. u Kotoru Boka Kotorska, Crnogorac, dravljanin FNRJ, trgovac,
oenjen.
16. NUNI NIKO Nikov i majke Jele rodjene Barbieri, rodjen 15. XII. 1903. god. u
Dubrovniku, kotar Dubrovnik, Hrvat, dravljanin FNRJ, inovnik,
neoenjen.
Kao ustaa, pljaka i saradnik Rojnice, likvidiran je brzim postupkom 25.
X. 1944. god.
17. POKOVI Dr. BALDO Antuna i majke pok. Marije Jakobui, rodjen 22. II. 1897.
god. u Dubrovniku, kotar Dubrovnik, Hrvat, dravljanin FNRJ, odvjetnik,
oenjen.
237
Kao ustaa i saradnik Katelana, likvidiran je brzim postupkom 25. X. 1944.

god.
18. PEKO IVO pok. Luke i majke Pave rodjene Puli, rodjen 24. III. 1903. god. u
Mrcinama, kotar Dubrovnik, Hrvat, dravljanin FNRJ, oenjen.
19. PICI FRANO pok. Andrije i majke Justine rodjene eldije, rodjen 3. X. 1916 god. u
Ulcinju, Crnogorac, dravljanin FNRJ, student, neoenjen.
Kao ustaa i gestapovac likvidiran je brzim postupkom 26. X. 1944. god.
20. PAMUINA MARKO pok. Save i majke rodjene Bubalo Ane, rodjen 30. V. 1916
god. u Trebinju, Hercegovac, dravljanin FNRJ, eljezniar, neoenjen.
Kao etnik likvidiran je brzim postupkom 26. X. 1944. god.
21. RAEVI MATO pok. Mata i majke Stane rodjene Pui, rodjen 1. VI. 1905. god. u
Vitaljini, kotar Dubrovnik, Hrvat, dravljanin FNRJ, podvornik, oenjen.
Kao ustaki pijun i gestapovac likvidiran je brzim postupkom 26. X. 1944.
god.
22. MIDT don JOSIP pok. Josipa i majke Barbare, rodjen Schild, rodjen 1.. III. 1914.
god. u Vukovaru, kotar Vukovar, Hrvat, dravljanin FNRJ, sveenik,
neoenjen.
Kao ustaa i saradnik Katelana, likvidiran je brzim postupkom 25. X. 1944.
god.
23. EPAROVI ANTUN Prosperov i majke Ane rodjene Hablika, rodjen 13. X. 1906
god. u Blatu, kotar Korula, Hrvat, dravljanin FNRJ, tapetar, oenjen.
24. TASOVAC ANTE Ursin, rodjen 23. XII. 1907. god. u Veloj Luci, kotar Korula,
Hrvat, dravljanin FNRJ, oenjen.
Kao ustaa likvidiran je brzim postupkom 26. X. 1944. g.
25. TOMI MARTIN pok. Andrije i majke Anice rodjene Krei, rodjen 1. VII. 1907.
god. u Draevu, Hrvat, dravljanin FNRJ, oenjen.
26. BLAI fra MARIJAN Josipov i majke Josipe rodjene itlja, rodjen 25. III. 1897.
god. u Katav, Hrvat, dravljanin FNRJ, sveenik, neoenjen.
Kao ustaa likvidiran je brzim postupkom 26. X. 1944. god.
27. VICENCINOVI FRANJO Matov i majke Marije, rodjen 1901. god. u Babinopolje,
otok Mljet, kotar Dubrovnik, Hrvat, dravljanin FNRJ, nastanjen u Zagrebu.
Divizijski Vojni sud u Zagrebu, osudio ga je na kaznu smrti streljanjem, kao
ratnog zloinca i narodnog neprijatelja, dne 17. V. 1945. god. br. 679. 45.
28. SREN CAR NIKOLA, sin Marije Belanec, rodjen 1917. god. u Babinopolje, otok
Mljet, kotar Dubrovnik, Hrvat, dravljanin FNRJ
Radi izdaje NOV-e i pljake, Vojni sud osudio ga je na kaznu smrti
streljanjem, dne 19. X. 1944. god. br. 17/1944.
238
29. MIHOVI ANTE Matin, rodjen 1915. god. u Baniima, kotar Dubrovnik, Hrvat,
dravljanin FNRJ, nastanjen u Koruli, bivi kotarski predsjednik.
Vojni sud Oblasti VIII. korpusa, osudio ga je na kaznu smrti streljanjem po
l. 13. Uredbe o vojnim sudovima, dne 8. X. 1944. god. pod br. 147/19 44.
30. BRATO ANTUN pok. Ante i majke Ane rodjene Rilovi, rodjen 1914. god. u
Grudi, kotar Dubrovnik, Hrvat, dravljanin FNRJ.
Vojni Sud komande grada Zagreba, radi protivnarodnog rada za vrijeme
okupacije kao redarstvenog izvidnika, osudio ga je na kaznu smrti
streljanjem dana 17. V. 1945. god. pod br. 11/1945.
31. VLAI PETAR Stjepanov i majke Vice rodjene Krstulovi, rodjen 1912. god. u
Buiima, kotar Dubrovnik, Hrvat, dravljanin FNRJ, zemljoradnik.
Vojni sud Oblasti VIII. korpusa osudio ga je na kaznu smrti streljanjem.
32. ARKULINI IVAN Nikolin i majke Jele rodjene Kordi, rodjen 1925. god. u Lovorni,
kotar Dubrovnik, Hrvat, dravljanin FNRJ.
Divizijski Vojni sud u Rijeci, o zakonu krivinih djela protiv Naroda i
Drave iz l. 3. i 15. Uredbe o vojnim sudovima, osudio ga je na kaznu
smrti streljanjem 26. IX. 1946 god., streljan je 4. XI. 1946 god.
33. BRATO CVIJETO pok. Miha i majke Marice rodjene Mihanovi, rodjen 1895. god.
u Grudi, kotar Dubrovnik, Hrvat, dravljanin FNRJ, oenjen, 3. djece.
Vojni sud VIII. korpusa po l. 13. i 14. Uredbe o vojnim sudovima osudio
je na kaznu smrti streljanjem dne 19. XI. 1944. god.
34. ANTONOVI IVO pok. Luke i majke Stane rodjene Kandij, rodjen 1912. god. u
Djuriniima, kotar Dubrovnik, Hrvat, dravljanin FNRJ.
Vojni sud VIII. korpusa, po l. 14. Uredbe o vojnim sudovima, osudio ga je
na kaznu smrti streljanjem 21. I. 1945. god. presuda je izvrena odnosno
odobrena od Vieg Vojnog suda NOV-e 21. II. 1945. god.
35. MUNTNICH JAKOV pok. Jakova i majke pok. Magdaline rodjene Havelka, rodjen
1887. god. u Beu, nastanjen u Slanomu, kotar Dubrovnik, oenjen, 3. djece.
Vojni Sud za Oblast Dalmaciju po l. 13. Uredbe o vojnim sudovima,
osudio ga je na kaznu smrti streljanjem.
36. MATKOVI VLAHO pok. Nika i majke Ane rodjene Vlakui, rodjen 1911. god. u
Dubi, kotar Dubrovnik, Hrvat, dravljanin FNRJ.
Vojni sud za Oblast Dalmaciju po l. 14. Uredbe o vojnim sudovima, osudio
ga je na kaznu smrti streljanjem 16. IV. 1945. god.
37. BIJELA DJURO Djurov i majke ...367, rodjen 1910. god. u Dubi, kotar Dubrovnik,
Hrvat, dravljanin FNRJ, oenjen, sa 2 djece.
Vojni sud za Dalmaciju po l. 14. Uredbe o vojnim sudovima, osudio ga je
na kaznu smrti streljanjem 16. IV. 1945. god.
38. DJURI PERO pok. Nike i majke Nike rodjene Mari, rodjen 1911. god. u
epikuama, kotar Dubrovnik, Hrvat, dravljanin FNRJ, oenjen.
367
Neitko.
239
Vojni Sud za Oblast Dalamciju, po l. 14. Uredbe o vojnim Sudovima,

osudio ga je na kaznu smrti streljanjem 27. I. 1945. god.
39. BU ANTE pok. Miha i majke pok. Mare rodjene Pavlievi, rodjen 1890. god. u
Oracu, kotar Dubrovnik, Hrvat, dravljanin FNRJ, nastanjen u Zagrebu,
oenjen sa 2 djece.
Vojni sud Komande grada Zagreba po l. 13. Uredbe o vojnim sudovima,
kao ratnog zloinca, osudio ga je na kaznu smrti streljanjem 26. VII. 1945.
god. Presuda je izvrena 10. IX. 1945. god.
40. POLJANI TUTI ZVONIMIR pok. Iva i majke Kate Poljani, rodjen 1910. god. u
Kuni, kotar Dubrovnik, nastanjen u Zagrebu, Hrvat, dravljanin FNRJ.
Vojni ud Komande grada Zagreba, osudio ga je na kaznu smrti streljanjem
17. XI. 1945. god. Presuda je odobrena od Vrhovnog suda FNRJ, te je
streljan 20. XII. 1945. god.
41. KRALJ JELKA Jakova i majke Kate Kralj, rodjena 1908. god. u Cavtatu, kotar
Dubrovnik, Hrvatica, dravljanka FNRJ, nastanjena u Zagrebu.
Divizijski Vojni sud u Zagrebu po l. 13. i 14. Uredbe o vojnim sudovima,
osudio ju je na kaznu smrti streljanjem. Presuda je izvrena 11. VII. 1945.
god.
42. GLUMI IRNEJ Antunov i majke Katice rodjene ermera, rodjen 1898. god. u
Slanomu, kotar Dubrovnik, Hrvat, dravljanin FNRJ, oenjen, 3. djece.
Vojni sud Komande grada Zagreba po l. 14. i 13. Uredbe o vojnim
sudovima, osudio ga je na kaznu smrti streljanjem 20. VIII. 1945. god.
Presuda je izvrena 3. IX. 1945. god.
43. KATUI IVO pok. Iva i majke Ane rodjene Kova, rodjen 1906. god. u Gabrilama,
kotar Dubrovnik, Hrvat, dravljanin FNRJ, oenjen, 6 djece.
Vojni sud VIII. korpusa po l. 14. Uredbe o vojnim sudovima, osudio ga je
na kaznu smrti streljanjem dne 27. I. 1945. god. a osuda je potvrdjena od
Vieg vojnog suda na Visu, dne 21. II. 1945. god.
44. ZAMUEN IVA pok. Nikole i majke Nike rodjene Radman, rodjen 1883. god. u
Vodovodju, kotar Dubrovnik, Hrvat, dravljanin FNRJ, oenjen, 1 dijete.
Vojni Sud VIII. korpusa Vojne oblasti, osudio ga je na kaznu smrti
streljanjem l. 13. Uredbe o vojnim sudovima, dne 27. I. 1945. god.
45. MARINOVI NIKO pok. Djura i majke Jele rodjene Kesovija, rodjen 1889. god. u
Pridvorju, kotar Dubrovnik, Hrvat, dravljanin FNRJ, oenjen, 5 djece.
Vojni sud VIII. korpusa, osudio ga je na kaznu smrti streljanjem, dne 2. II.
1945. god. Vii sud NOVJ-e odobrio je presudu te je ista izvrena 21. II.
1945. god.
46. DOMAZET FILIP pok. Blaa i majke pok. Stane Obrvan, rodjen 1915. god. u
Djelom Viru, kotar Metkovi, Hrvat, dravljanin FNRJ.
Vojni sud Oblasti Dalmacije u Dubrovniku, dne 6. VI. 1945. god. osudio ga
je na kaznu smrti streljanjem. Presuda je izvrena nakon odobrenja Vojnog
suda Druge J. Armije br. 1586/1945. od 7. VII. 1945. god.
240
47. KARAMAN ANDRO pok. Iva i majke Kate rodjene Kokot, rodjen 1912. god. u
Pridvorju, kotar Dubrovnik, Hrvat, dravljanin FNRJ.
Vojni sud Oblasti Dalmacije po l. 14. Uredbe o vojnim sudovima, osudio
ga je dne 16. V. 1945. god. na kaznu smrti streljanjem. Vii vojni sud pod
br. 1062/1945od 29. VI. 1945. god. presudu je odobrio.
48. IA NIKOLA pok. Miha i majke Ane rodjene Alaga, rodjen 16. III. 1885. god. u
Mihaniima, kotar Dubrovnik, Hrvat, dravljanin FNRJ, penzioner,
nastanjen u Cavtatu, oenjen bez djece.
Vojni sud VIII. korpusa po l. 14. Uredbe o vojnim sudovima osudio ga je
na kaznu smrti streljanjem dne 25. XI. 1944. god.
49. PRPI STJEPAN pok. Mija i majke Luce Miljas, rodjen 1903. god. u Mihaniima,
kotar Dubrovnik, Hrvat, dravljanin FNRJ, andarmerijski narednik,
oenjen, 3 djece.
Vojni sud VIII. korpusa Oblasti Dalmacije, osudio ga je na kaznu smrti
streljanjem, koja je odobrena od Vieg vojnog suda NOV i POJ Vijea kod
Glavnog taba NOV i POJ, sudski br. 383/1945. od 21. II. 1945. god.
50. GLAVAN ANTUN pok. Antuna i majke pok. Milke, rodjen 1909. god. u
Dubrovniku, kotar Dubrovnik, Hrvat, dravljanin FNRJ, oenjen, bez djece.
Presudom Vrhovnog suda NR Hrvatske od 15. VII. 1946 god. po Zakonu o
krivinim djelima protiv Naroda i Drave iz l. 3. ta. 3. 4. 6. i 7. izvrena
je kazna smrti vjeanjem.
51. METANEK TRIPO pok. Frane i majke Nile rodjene Primi, rodjen 1904. god. u
Kotoru Boka Kotorska, Crnogorac, dravljanin FNRJ, ofer.
Vojni sud Junog Dalmatinskog podruja osudio ga je na kaznu smrti
streljanjem.
52. KRANY LAJO pok. Frana i i majke Frane rodjene Rac, rodjen 16. II. 1908. god. u
Velikoj Kikndiji, dravljanin FNRJ, frizer, nastanjen u Dubrovniku.
Vojni sud za Oblast Dalmaciju osudio ga je na kaznu smrti streljanjem dne
8. I. 1945. god.
53. BARA fra DOMINIK
i majke Vice rodjene Zeleni, rodjen 1912. god. u
Slanome, kotar Dubrovnik, Hrvat, dravljanin FNRJ, sveenik, neoenjen.
Vojni sud za Oblast Dalmaciju dne 18. VI. 1945. god. kao organizatora i
rukovodioca kripara, osudio ga je na kaznu smrti streljanjem.
54. MARTINOVI ILIJA pok. Cvijeta i majke pok. Mare rodjene Vidjak, rodjen 1907.
god. u Stravi, kotar Dubrovnik, Hrvat, dravljanin FNRJ.
na kaznu smrti streljanjem.
55. MATI ANTE Radoslava i majke Ivanke uti, rodjen 1908. god. u Dubrovniku,
kotar Dubrovnik, Hrvat, dravljanin FNRJ, oenjen, bez djece.
Vojni sud za Oblast Dalmaciju, osudio ga je na kaznu smrti streljanjem po
l. 14. Uredbe o vojnim sudovima dne 15. VIII. 1945. god.368
368
Prekrieno i dopisano: Registriran u kategoriju III. br. 1542.
241
56. MIHALJEVI PERO pok. Gjergja i majke Jele rodjene Brbora, rodjen 1908. god. u
Doli, kotar Dubrovnik, Hrvat, dravljanin FNRJ, gostioniar, oenjen, bez
djece, nastanjen u Dubrovniku.
Vojni sud za Oblast Dalmaciju, osudio ga je na kaznu smrti streljanjem dne
18. VI. 1945. god.
57. ROKO MATO Ivanov i majke Luize rodjene Raduli, rodjen 1912. god. u Slanome,
kotar Dubrovnik, Hrvat, dravljanin FNRJ, bivi ef policije.
Vojni Sud XXIX. Udarne divizije osudio ga je na kaznu smrti vjeanjem 12.
V. 1945. god.
58. VELEK PETAR Lovrov i majke Jelke rodjene imrije, rodjen 1896 god. u
Dubrovniku, kotar Dubrovnik, Hrvat, dravljanin FNRJ, sudac, oenjen, 1
dijete, nastanjen u Zagrebu.
Vojni sud Komande grada Zagreba osudio ga je na kaznu smrti streljanjem
dne 23. VII. 1945. god.
59. DOMANI FRAN[J]O Lukin i majke Ruice rodjene Macijedo369, rodjen 1919.
god. u Dubrovniku, kotar Dubrovnik, Hrvat, dravljanin FNRJ, student
medicine, oenjen, bez djece.
Vojni sud Komande grada Beograda osudio ga je na kaznu smrti streljanjem
dne 27. VI. 1946 god.
60. VERAMENTO DRAGO Djurov i majke pok. Katice rodjene Bai, rodjen 1916. god.
u Novom Selu, kotar Metkovi, Hrvat, dravljanin FNRJ, privatni inovnik,
nastanjen u Dubrovniku.
Vojni sud za Oblast Dalmaciju, osudio ga je na kaznu smrti streljanjem.
61. TUK DRAGUTIN pok. Mira
rodjen 1908. god. u akovcu, kotar akovec,
Hrvat, dravljanin FNRJ, tipograf, oenjen, posljednje mjesto boravka
Dubrovnik.
Dne 22. II. 1946 god. presudom Okrunog suda u Dubrovniku osudjen je na
kaznu smrti streljanjem po zakonu krivinih djela protiv Naroda i Drave.
62. OBRADOVI NIKOLA pok. Petra i majke Stane rodjene Demovi, rodjen 1903.
god. u Dunave, kotar Dubrovnik, Hrvat, dravljanin FNRJ, zemljoradnik,
oenjen, 6 djece.
Vojni sud VIII. korpusa Vojne oblasti po l. 13. i 14. Uredbe o vojnim
sudovima, osudio ga je na kaznu smrti streljanjem dne 8. XI. 1944. god.
Sud. br. 8/1944.
63. ALAMAT IVO pok. Luke i majke Ane rodjene Marinovi, rodjen 1913. god. u
Zastolju, kotar Dubrovnik, Hrvat, dravljanin FNRJ, zemljoradnik,
neoenjen.
sudovima, osudio ga je na kaznu smrti streljanjem, dne 19. XII. 1944. god.
369
Machiedo.
242
64. JELINOVI don IVO pok. Antuna i majke Jele rodjene Mustahini, rodjen 1920.
god. u Grudi, kotar Dubrovnik, Hrvat, dravljanin FNRJ, sveenik,
neoenjen.
sudovima osudio ga je na kaznu smrti streljanjem, dne 19. XI. 1944. god.
65. GLAVI NIKOLA Matov i majke Pave rodjene Vukovi, rodjen 1903. god. u Grudi,
kotar Dubrovnik, Hrvat, dravljanin FNRJ, oenjen, 2 djece.
sudovima, osudio ga je na kaznu smrti streljanjem dne 18. XII. 1944. god.
66. BUDMAN PERO pok. Mata, rodjen 1910. god. u Ploicama, kotar Dubrovnik, Hrvat,
dravljanin FNRJ, kroja, oenjen, 1 dijete.
Vojni sud Oblasti VIII.korpusa, osudio ga je na kaznu smrti streljanjem po
l. 14. i 21. Uredbe o vojnim sudovima, dne 26. XI. 1944. god. br. 42/1944.
Vii vojni sud NOV i POJ presudu je odobrio pod br. 336/1944. od 7. I.
1945. god.
67. PUL[J]I DJURO Baldov, rodjen 1909. god. u Mrcinama, kotar Dubrovnik, Hrvat,
dravljanin FNRJ, zemljoradnik, oenjen.
Vojni sud Oblasti VII. korpusa, osudio ga je na kaznu smrti streljanjem po
l. 14. Uredbe o vojnim sudovima, dne 26. XI. 1944. god. Sud. br.
42/1944. Vii vojni sud NOV i POJ presudu je odobrio pod br. 336/1944.
od 7. I. 1945. god.
68. BAI don ANTE pok. Nikole i majke pok. Jele Bosni, rodjen 22. VII. 1892. god. u
Vela Luci, kotar Korula, Hrvat, dravljanin FNRJ, sveenik, neoenjen.
69. BARBIJERI STIJEPO pok. Benedikta i majke Jele rodjene Alberesi, rodjen 1892.
god. u Makarskoj, Hrvat, dravljanin FNRJ, mljekar, oenjen, 2 djece.
na kaznu smrti streljanjem.
70. BOBI MIHO pok. Ivana i majke Kate rodjene Crnjak, rodjen 24. IX. 1900. god. u
Mravinici, Hrvat, dravljanin FNRJ, bivi redarstveni izvidnik, oenjen, 2
djece.
Odlukom Vojnog suda likvidiran je kao narodni neprijatelj 26. X. 1944.
god.
71. BREKOVI ANTE pok. Ivana i majke Lukre rodjene Kuzmani, rodjen 3. I. 1912.
god. u Nereiu, kotar Bra, Hrvat, dravljanin FNRJ, trgovaki pomonik,
oenjen, 3 djece.
Vojni sud Junog Dalmatinskog Podruja, osudio ga je na kaznu smrti
streljanjem dne 26. X. 1944. god.
72. TOMAI padre TOMA pok. Petra i majke pok. Jele rodjene Tupi, rodjen 17. VIII.
1881. god. u Bakoj Dragi, franjevac, Hrvat, dravljanin FNRJ, neoenjen.
243
73. VOJVODI FRANO Stjepanov i majke Marije rodjene Vojvodi, rodjen 14. X.
1897. god. u Brgatu, kotar Dubrovnik, Hrvat, dravljanin FNRJ, oenjen, 3
djece.
Kao ustaa i pijun likvidiran je brzim postupkom 26. X. 1944. god.
74. BILOBRK JAKOV pok. Jure i majke Kate rodjene Dedovi, rodjen 11. VIII. 1897.
god. u Sinju, kotar Sinj, Hrvat, dravljanin FNRJ, bivi andar, oenjen 3.
djece.
Kao ustaa likvidiran je 6. XI. 1944. god.
75. CRNJAK BALDO pok. Miha i majke Mare rodjene Brbora, rodjen 10. V. 1901. god.
u Trnovu, kotar Dubrovnik, Hrvat, dravljanin FNRJ, trgovac, oenjen 2
djece.
76. DOBUD don MATE pok. Iva i majke Marice rodjene Drijaevi, rodjen 9. X. 1880.
god. u ipanu, kotar Dubrovnik, Hrvat, dravljanin FNRJ, neoenjen.
77. FANTELA don NIKO pok. Nika i majke Anice rodjene Damjanovi, rodjen 9. X.
1880. god. u Lastovu, kotar Korula, Hrvat, dravljanin FNRJ, sveenik,
neoenjen.
78. LENOV ALEKSANDAR pok. Jakova i majke pok. Jelizavete rodjene Polmio,
rodjen 1888. god. u Kijevu, SSSR, Dr. prava, nastanjen u Dubrovniku, kotar
Dubrovnik.
Kao gestapovca Vojni sud Junog Dalmatinskog podruja osudio ga je na
kaznu smrti streljanjem, dne 25. XI. 1944.
79. DJACINI JOVO pok. Stevana i majke Etelke Antal, rodjen 1922. god. u Vukovaru,
Srbin, dravljanin FNRJ, frizer, oenjen, 1 dijete.
Vojni sud Oblasti VIII. korpusa, osudio ga je na kaznu smrti streljanjem, po
Uredbi o vojnim sudovima iz l. 13. i 14. iste Uredbe, dne 14. XI. 1944.
god.
80. KORDA ANTUN pok. Luke i majke Mare Vidak, rodjen 1905. god. u Grudi, kotar
Dubrovnik, Hrvat, dravljanin FNRJ, opinski redar, oenjen, 2 djece.
Vojni sud VIII. korpusa Vojne oblasti, osudio ga je na kaznu smrti
streljanjem po l. 13. i 14. Uredbe o vojnim sudovima, dne 19. XI. 1944.
god.
81. CVJETKOVI NIKO Nikov i majke Ane rodjene Beir, rodjen 1907. god. u
Radoviima, kotar Dubrovnik, Hrvat, dravljanin FNR Jugoslavije,
slastiar, oenjen.
Vojni sud VIII. korpusa Vojne oblasti osudio ga je na kaznu smrti
streljanjem po l. 13. i 14. Uredbe o vojnim sudovima dne 19. XI. 1944.
god.
82. LIPANOVI VICKO Franov i majke Marije rodjene Picula, rodjen 1883. god. u
Pupnat, kotar Korula, Hrvat, dravljanin FNRJ, nastanjen u Dubrovniku,
profesor.
244
Kao narodni neprijatelj likvidiran je brzim postupkom.

83. EOVI VESELIN Radin i majke Jelke Batrievi, rodjen 6. X. 1921. god. u
Dubrovniku, pravoslavac, dravljanin FNRJ, diplomirani pilot, neoenjen.
Vojni sud Oblasti za Dalmaciju, Vijea kod Komande Juno-Dalmatinskog
Podruja, po l. 14. Uredbe o vojnim sudovima osudio ga je na kaznu smrti
streljanjem dne 16. IV. 1945. god.
84. GRKOVI don LUKA Mihov i majke Ane rodjene Tudor, rodjen 1920. god. u
Trstenovu, kotar Dubrovnik, Hrvat, dravljanin FNRJ, sveenik, neoenjen.
Vojni sud VIII. korpusa Vojne oblasti, Vijea Komande Dubrovakog
Podruja, osudio ga je na kaznu smrti streljanjem po l. 13. i 14. Uredbe o
vojnim sudovima dne 19. XII. 1944. god.
85. RUIJER MARKO pok. Nikole i majke Pavle rodjene Knego, rodjen 4. VI. 1912.
god. u Dubrovniku, kotar Dubrovnik, Hrvat, dravljanin FNRJ, oenjen,
bivi porunik bojnog broda.
Vojni sud Mornarice, Vijea pri tabu V.P.O. Sektora osudio ga je na kaznu
smrti streljanjem po l. 13. i 14. Uredbe o vojnim sudovima, dne 17. XI.
1944. god.
86. BALARIN IMUN Ivanov, rodjen u Trstenovom, kotar Dubrovnik, Hrvat,
dravljanin FNRJ, oenjen, bivi porunik bojnog broda.
Vojni sud Mornarice, Vijea pri tabu V.P.O. Sektora, osudio ga je na
kaznu smrti streljanjem, po l. 13. i 14. Uredbe o vojnim Sudovima, dne 17.
XI. 1944. g.
86.370 USTALO MIROSLAV pok. Ivana i majke Ivanke rodjene Gruncl, rodjen 24. XII.
1892. god. u Lonyu ekoj, oenjen, bez djece, ehoslovaki dravljanin,
gostioniar, nastanjen u Dubrovniku.
Vojni sud VIII. korpusa, osudio ga je na kaznu smrti streljanjem po l. 13,
16. i 17. Uredbe o vojnim sudovima, dne 27. I. 1945. god.
87. PEDRINI IVO pok. Emila i majke pok. Djuke Vlai, rodjen 21. XII. 1895. god. u
Splitu, nastanjen u Dubrovniku, Hrvat, dravljanin FNRJ, oenjen, policijski
inovnik.
Vojni sud VIII.korpusa, osudio ga je na kaznu smrti streljanjem po l. 16. i
17. Uredbe o vojnim sudovima, dne 27. I. 1945. god.
88. KVEZI MATO pok. Pera i majke Ane rodjene Jerini, rodjen 24. VI 1898. god. u
Dubrovniku, kotar Dubrovnik, Hrvat, dravljanin FNRJ, oenjen, 3 djece,
autovlasnik.
Vojni sud VIII. korpusa vojne Oblasti, Vijee Komande Dubrovakog
Podruja, osudio ga je na kaznu smrti streljanjem, po l. 16. i 17. Uredbe o
vojnim sudovima dne 2. II. 1945. god.
89. POKOVI dr. BALDO Antunov, rodjen 1897. god. u Dubrovniku, Hrvat, dravljanin
FNRJ, odvjetnik.
370
Ponavlja se redni broj.
245
Vojni sud pri Komandi podruja June Dalmacije presudom od 26. X. 1944.
god. osudio ga je na kaznu smrti streljanjem.371
90. BERKOVI BORIS Ivanov, rodjen 1920. godine u Zagrebu, Hrvat, dravljanin
FNRJ.
Vojni sud Oblasti VIII. korpusa, Vijee pri Komandi Dubrovakog
Podruja, osudio ga je na kaznu smrti streljanjem. Presuda je izvrena 25. X.
1944. god.
91. TUTA JOSIP Antunov, rodjen 1924. god. u Dubrovniku, Hrvat, dravljanin FNRJ.
92. REGJO VIO Antunov, rodjen 1906 god. u Grbavcu, kotar Dubrovnik, Hrvat,
dravljanin FNRJ.
93. PINDOVI BOIDAR pok. Petra, rodjen 1904. god. u Dubrovniku, Srbin,
dravljanin FNRJ, pravoslavni sveenik.
94. GOSZL MILA pok. Jakova, rodjen 1884. god. u Rumi, nastanjen u Dubrovniku.
95. DETTONI NUNCIO Angelov, rodjen 1895. god. u Dubrovniku, talijanski
dravljanin.
Kao tajnik faija i pijun likvidiran je brzim postupkom 26. X. 1944. god.
96. DRLJAVI VUCETA. Kao etnik likvidiran je brzim postupkom 1944. g.
97. GJIVANOVI NIKOLA Nikolin. Kao ustaa likvidiran je brzim postupkom 1944.
god.
98. GAVRANOVI NIKOLA Nikolin. Kao ustaa likvidiran je brzim postupkom 1944.
god.
99. KAPURSO VICENCO Angelov, rodjen 1885. god. u Dubrovniku, talijanski
dravljanin.
Kao faista i talijanski policajac likvidiran je brzim postupkom 26. X. 1944.
god.
100. KARLOVI dr. IVO, rodjen 1893. god. u Lastovu, otok Korula, Hrvat, dravljanin
FNRJ.
101. KUI IVO Baldov, Kao ustaa likvidiran je brzim postupkom 1944. god.
102. LASICA PERO pok Stevana i majke Vide rodjene Samardji, rodjen 1902. god. u
Nikiu, pravoslavac, dravljanin FNRJ.
103. PERICA padre PETAR, rodjen 1881. god. u Katisnu, Hrvat, dravljanin FNRJ,
sveenik, neoenjen.
371
Ista osoba kao pod rednim br. 17.
246
104. PEJOVI VOJISLAV pok. Filipa. Kao etnik likvidiran je brzim postupkom 26. X.
1944. god.
105. PIRHAN EDUARD pok. Ignjatija. Kao ustaa likvidiran je brzim postupkom 26. X.
1944. god.
106. POLJANAC BRANKO. Kao etnik likvidiran je brzim postupkom 26. X. 1944
107. ARI DINKO pok. Mata. Kao ustaa likvidiran je brzim postupkom 1944.
_____________
Izvornik, strojopis
247
SPLITSKO DALMATINSKA
UPANIJA
248
61.
17. oujka 1943.
Izvjee Kotarskog komiteta KPH Trogir o utjecaju graanskih

stranaka HSS-a i JNS-a na mase
_______________
Poloaj, 17. marta 1943.

Drugarskom
OK KPH za SREDNJU DALMACIJU.
Dragi drugovi!
Primili smo va dopis od 14. o. mj., te vam aljemo slijedei izvjetaj: /.../
Po pitanju rada agenata izdajnikih stranaka i o njihovu kretanju po naem terenu
donosimo slijedee:
1/Kako vam je ve poznato, mi imamo jedan mali broj takovih, ali mi smo uz zadnje
vreme ili zatim, da ih raskrinkamo pred masama iako oni imaju kod masa vrlo, vrlo mali
utjecaj. to se tie samog grada, tu je okupator uspio da sakupi jedna mali dio omladinaca
bivih uliara jo od prije i to je sve, to okupator ima uzase. HSS i JNS, kako sam ve u
prolom izvjetaju spomenuo, nije toliko na snazi, da bi mogao jo danas dobiti auktoritet
kod masa. Uslijed toga to danas mi imamo u Trogiru prilian broj ljudi, koji
raskrinkavaju ove gradjanske stranke, naime kao sluge okupatora i kao izdajice naroda,
koji su 24 god. vladavine velikosrpske sjedili na grbai naroda i obeavali kojeta, a kad
tamo nisu nita uradili za dobro svog naroda.
Za sada vam aljemo ovaj izvjetaj, koji mislim, da nije sve izneeno, ali kad dobijemo
izvjetaj o ostalom radu, odmah emo vam javiti.
SMRT FAIZMU-SLOBODA NARODU! K.K. Trogir
Elektro372
_______________
Preslik, strojopis
Muzej grada Trogira, XX. st., KKKPH Trogir
372
Josip Roi Elektro, sekretar KK KPH Trogir (Josip Milia: Uesnici..., Trogirski kraj..., str. 965)
249
62.
6. svibnja 1943.
Dopis Kotarskog komiteta Trogir Okrunom komitetu KPH za srednju

Dalmaciju o strijeljanju Svetina Lovria i njegove ene Antice iz Sevida,
Svetina Mlaia, glavara Vinia, Petra Radia iz Podorljaka, glavara
Joke Ugrine i Vulete iz Rastovca kao pijuna u slubi okupatora
_______________
K.K.KPH, Trogir
Poloaj, 6. svibnja 1943.
Drugarskom
O.K.K.P.H. ZA SREDNJU DALMACIJU,
Poloaj.
--------Dragi drugovi!
aljemo vam mjeseni izvjetaj rada za mjesec svibanj373
I./Politika situacija. Na naem Kotaru politika situacija za mjesec svibanj374 je
slijedea: Nakon reakcije koja je slijedila na ovom Kotaru narod je bio izgubio moral,
ovaj potez neprijatelja prouzrokovao je da je masa izgubila moral i situacija je bila gora
nego ikada, ali ipak smo uspjeli sa naim radom da podignemo moral kod naroda na
viem stepenu. Ovoj raboti okupatora su bili pri ruci razni elementi, a veinom glavari
koji su bili u slubi okupatora, tako da su govorili ovi pojedinci seljacima da neidu od
kua da im nee biti nita, jer da koga nadju vanka kue da e biti streljan. Poslije ovoga
smo stupili ka istraivanju ovih elemenata i nekoliko smo ih pronali i narod ih je osudio
kao narodne izdajice, a naa vojska ih je streljala, a to su ovi Lovri Svetin, i njegova
ena Lovri Antica iz Sela Sevida, Mlai Svetin,/glavar iz sela Vinie, Radi Petar, iz
sela Orljaka, Ugrina Joko /glavar/ Vuleta, oba iz sela Rastovac, ovi svi naglaeni su bili
pijuni u slubi okupatora poslije likvidiranja ovih pijuna postigli smo uspjeh u svakom
pravcu, vojniki politiki i ekonomski. Masama smo uspjeli da dokaemo kako naa
vojska nije unitena, kao to su govorili kroz ovo vrijeme oni pokvareni HSS i JNS. Ovaj
rad je jako dobro odjeknuo medju masama, potreslo je one koji su se osjeali krivi i
greni prema narodu i naoj narodno-oslobodilakoj borbi. Danas u nekim selima gdje je
iz ranijih vremena bila sasvim mala pomo, sada ako u slabim i oskudnim momentima
daju vie nego prije, i bolje gledaju prama naim borcima nego prije to su gledali
masovnije dolaze na zborovima i vie se obraaju naim NOO. I to u selu Orljaku, Blizni
itd. Za vrijeme kada se je streljalo glavara u Rastovcu jedan omladinac sin od
373
374
Prekrieno te rukom nadopisano travanj

Prekrieno te rukom nadopisano travanj
250
Bliznjanskog glavara potrao kod nekih glavara raunajui da im preti opasnost, radi toga
to su dolazili priruci okupatoru, takodjer je obavjestio dva fratra i to na Bliznu i
Bristivicu poto su isti ustae, mi smo ih raskrinkavali kod naroda kao narodne
neprijatelje i dokazivali im kako imadu vezu sa ustaama. Ova dva osjeajui se krivim
znali su da ih raskrinkavamo oni su odma pobjegli prama Splitu i jo do danas nisu se
vratili natrag, a i sam narod govori da nisu krivi da nebi bili ni pobjegli. /.../
6/Akcije. Vod koji se nalazi na ovaj teren napravio je akciju slijedee: Borci ovog voda
napravili su 4 ekonomske akcije i to u Bliznu 2 i I. u Bristivicu I. u Orljaku, tu je bio
pljen neto hrane, blaga, robe, i raznih stvari. Izvrili su akcije na pijune koje su
likvidirali. Nekoliko boraca naega voda napali su dva puta na moru patrolni
neprijateljski brod koji patrolira obalu od Trogira do Rogoznice. Na vod u noi 22.
ovogmj. napravi su prepad na grad Trogir, gdje su stvorili paniku medju Talijansku
vojsku. /.../
_______________
Preslik, strojopis
Muzej grada Trogira, XX. st., KK KPH Trogir
63.
Lipanj 1943.375
Dopis Kotarskog komiteta KPH Trogir o politikom stanju u

trogirskom kotaru i strijeljanju glavara sela Rastovca
_______________
OKRUNOM KOMITETU K.P.H. ZA SREDNJU DALMACIJU

Dragi drugovi!
375
Dokument je bez nadnevka, ali pretpostavljamo da se radi o izvjeu KK KPH Trogir iz lipnja 1943. jer
je Tome Milat pok. Ivana iz Segeta (koji se spominje u dokumentu) ubijen 31.5.1943. od Talijana (Josip
Milia: Uesnici NOR-a i rtve faistikog terora, Trogirski kraj u Narodnooslobodilakoj borbi 1941.1945., Trogir, 1984., str. 1088)
251
Kako vam je ve poznato o politikoj situaciji na ovom kotaru prije 15 dana stoga u vam
opisati politiku situaciju kroz ovih zadnji 15 dana.
Nakon streljanja nekoliko izroda okojim vam je ve bilo javljeno na ovom kotaru
prestalaje spijunaa uonoj mjeri ukojoj je bila, kao i alarmantne vijesti koje se uzadnje
vrijeme nigde ni neuju. Moral kod mas je na visini te prema tome politika situacija se
mnogo izmjenila uovom zadnjem vremenu.
Politika situacija je takva stoga tose je uspjelo prikazati masama namjera okupatorakao
irad ovih izroda ujedno je ktomu mnogo doprinjela ipolitika situacija usvijetu, a naroito
spobjedama saveznika uafrici to je nejvie dalo odjek narodu. Isto tako dnevne vijesti
koje sad redovito primamo doprinjele su mnogo, stoga to seljaci su uoili pobjede nae
N.O.V. kao i pobjede crvene armije na istonom bojitu, tako da danas vie nego ikada
vjeruju unau pobjedu. Rad graanski stranaka medju seoskim masama je mnogo slabiji
nego ikada, vidi se po tome to se malo govori kao i podaje vanosti o H.S.S. i J.N.S.
Vam je ve bilo poznato da su se nalazila na ovom kotaru tri fratra koji su na jeziku bili
kao nai a tajno su radili u korist ukupatora i njegovi slugu. Vidilo se po tome to su vie
puta politiki radnici uoili sastajanje njih triju skupa a vie puta sa glavarima okolnih
sela, medju tim glavarima bio je i glavar sela Rastovca kojega smo mi otkrili kao pijuna
istreljali ga, nakon njegova streljanja tj. istog dana sva tri fratra zajedniki pobjegli u
Trogir. Odmanakon nekoliko dana poslije njihova odlaska k okupatoru mi smo poli u
njihov stan i pronali neke sitnije dokazeo njihovom radu, sa naim neprijateljima ina
temelju toga ih javno na zboru raskrinkavali. Odjek kod seljaka je bio takav da su isti
seljaci ih nazvali kao neprijatelje. Primjeujemo da zborovi kao iiri sastanci koji su
odrani kroz ovo vrijeme mnogo su doprinjeli, primjeuje se po tome to sami seljaci
sude sve one koji rade na tetu naeg pokreta. Bio je sluaj da dva izoda namjeravali su
da provale organizacije u selu .....376 prikojem su sprijeeni i navrijeme streljani, istu
stvar je otkrila jednoga od ovih dvojice ena koja je opazila namjere svoga mua te ona
imena koja je on napisao za ii prijaviti ona mu je odnjela, i predala nama. Natrag
nekoliko dana bio je na otoku Drveniku Ignaci Radi iz sela Okruga bivi veliki pristaa
H.S.S. i dobar prijatelj Paka Kaliterne. Imenovani je pokuao da bi na Drveniku
organizirao kod bivih H.S.S. ali pri tomnije uspio, isto tako on pokuava i u Trogiru kao
i u svom selu Okrugu da bi pokrenuo istu organizaciju, ali do sada ni malo ne uspijeva.
ne uspijeva ba zato to spomou naih organizacija se istog raskrinkava kao i itavo
vodstvo H.S.S. poto uzadnje vrijeme se ilo za tim da se raskrinka H.S.S. kao i sve one
koji su uzanj. Rad politiki stranaka u Trogiru kao to je J.N.S. koji liferuje isakuplja
pomo za etnike njihov rad nakon odlaska triju etnika koji su bili doli uTrogiru s
namjerom da bi jae organizirali danas je slabiji nego u prolom mjesecu. Vidi se po
tome to je kod J.N.S. vrlo slab moral a naroito sa ovim dogadjajima koji su se odigrali
izmedju etnika iokupatora te prema tome se saznaje da nisu svi J.N.S. kompaktni. Na
dan 31/5 je jedan bataljon talijanske vojskemedju kojima ima vei br policajaca te
sveskupa je imalo pet est stotina vojnika izaa u gornjem Segetu inastavio rad po svom
starom obiaju klati, paliti, ipljakati tako su opljakali neto hrane ipalili dvije kue
odveli 15 seljaka i ubili jednog naeg druga koji je pri bjeanju bio ranjen inakon toga
uhvatili su ga iva te ga priklali noem. Drug se zove Milat Tome iz G. Segeta, drug je
bio lan opin. Komiteta Partije za Trogir ibio je lan K.N.O.O. isti drug je bio dob.. pri
376
Neitljivo, nadopisano rukom
252
svakom radu. Ovo nije prvi sluaj u ovom selu ali ipak seljaci sve vie mrze okupatora a
pomau nau N.O.P.
Ugornji dio nae zagore primjeuje se to da vie nego ikada su ovi isti seljaci uz nas ba
zato to se je politiki vie i stime jo bolje upoznalo sa naom N.O.R., iako su veinom
ovi seljaci ustrojeni ustaki ipak uselo Trolokve, iSratok na Vod u prolazu kroz
imenovana sela bili su doekani i poaeni nai vojnici sa sirom i mlijekom, tako da sad
unapred jae se via pomo dati ovim selima i tako e isti seljaci bolje biti upoz... sa
naom N.O.B.
K.K.K.P.H. Trogir.
Elektro377
_______________
Preslik, strojopis
64.
4. lipnja 1943.
Pristae HSS-a i JNS-a ire promidbu protiv narodne vlasti i partizana

i pokuavaju razbiti NOO-e u emu dijelom uspijevaju; konfiskacija
imovine glavara Prapatnice
_______________
K.K.K.P.H. TROGIR
Poloaj 4. lipnja 1943g.
O.K.K.P.H. ZA SREDNJU DALMACIJU

Poloaj.
377
Josip Roi Elektro, sekretar KK KPH Trogir
253
Dragi drugovi!
aljemo vam izvjetaj o radu narodnih neprijatelja kao i o otkrivanju elemenata iz
gradjanskih stranaka. Iz sela Vinia, Marui marin koji je zvao Talijane da dodju
stanovat kod njihovog sela, kako bi mogao slobodnije da radi protiv narodne borbe, ovaj
isti je naklonjen HSS. Aneli Marin koji isto radi u ovakvom kolu, ova dvojica se
sluidu sa parolama o populariziranju Maeka i njegovog pokvarenog vodstva, kako da je
on onaj koji se bori za Hrvatski narod kao takav da mora da dodje na vlast i kao vodja
Hrvatskog naroda.
Orli Stipan i Paanin Mate, ova dvojica su naklonjena JNS-u, oni ire narodu kako je
naa vojska potuena samo da ima jo par partizana po oblinjim selima, ove njihove
parole ne zvue kod naroda, ali je pobiven moral kod seljaka u tom selu, jer se u istom
selu nalazi pojedini pijun i to je uzrono da je situacija na ovom selu ne najbolja.
U selu Marini Cvitanovi Vicko HSS-ovac on upotrebljava parole HSS-a, kao da je
Maek spasioc Hrvatskog naroda, i pria kako on moe doi na vlast. Ovaj pokuava da
razbije NOO, u stvari je poneto i uspio, jer je ovukao za sobom jednog odbornika i to
Cvitanovi Tonila sa parolom da e nastradat od Talijanske vlasti ak mu je na neki
nain i pretijo. Vidi se iz ovoga da isti radi po onim uputama za ruenje narodnih vlasti,
ovoga istog mi raskrinkavamo po selima, u njegovom selu kako mi ne moemo do pa
dabi njega raskrinkali pred njegove seljake, s tog razloga to se u ovom selu nalazi
okupator.
Iz sela Ljubitovice Turkovi Pave koji popularizira HSS. U selu Bristivici Coti Ante
bivi glavar popularizira JNS. Pria dolazak izbjeglike vlade kako e poslije rata da
nastane velika Jugoslavija. S ovim radom oni malo uspijevaju vidi se po tome kako je
situacija odlina na nau stranu, samo u selu Vinie jo se nije situacija najbolje
popravila.
Kako smo dobili okrunicu tako smo postupili sa onim parolama, i ove parole dosta
odjekuju na zborovima, a naroito o izdajnikoj raboti HSS-a sa dr. Maekom na elu.
to se tie JNS-a u gradu Trogiru nema ba nikakvih vidljivih rezultata, ve sve vie gube
ugled kod mase, a naroito prilikom hapenja etnikih bandi u Splitu, ovo ih je dosta
potreslo. Na narod uope ne utjeu kao ili kakva politika snaga.
Iz sela Marine Talijani paraju materijal iz kua kao daske koje su im sluili za krevete,
kao i da je otiao jedan broj vojnika u kom pravcu to nam jo nije poznato, i koji je broj
vojnika otiao, ali izgleda da je vei broj, o ovom emo vas naknadno tano izvjetit.
Talijani su metnuli 100 morskih mina izmedju otoka Jazi i Svilana kraj Rogoznice to su
ubacili dana 13/5 43.
Na vod je izvrio akcije: popilali su pale izmedju ......378 i S. Doca, bilo je baeno oko
45 stupova, i razbivene su sve boice. Nekoliko boraca je izvrilo akciju na glavara iz
Prapatnice, akcija je bila u smislu konfiskacije, konfiskovalo se je 36 km sitnog blaga, 1
kravu i jednu lovaku puku, koju je slobodno drao u kui povie kreveta, isti iri parole
u korist okupatora. Drugih akcija nije bilo.
Za sada vie nema nikakvih novih stvari u napred emo vas o svemu izvjetiti.
Drugarski vas pozdravljamo sa naim pozdravom,
378
Neitko
254

ZA K.K.K.P.H. Trogir.
Maj379
_______________
Preslik, strojopis
65.
3. srpnja 1943.
Kotarski komitet Trogir obavjetava Okruni komitet KPH za srednju

Dalmaciju o kontaktima s Vicom Cvitanoviem, predstavnikom HSS-a
u Marini, te o bloku etnika i likvidiranju nekih pijuna u Trogiru
_______________
K.K.K.P.H.
TROGIR
Poloaj 3/7, 1943 g.
Drugarskom
O.K.K.P.H. ZA SREDNJU DALMACIJU,
POLOAJ
Dragi drugovi!
aljemo vam mjeseni izvjetaj rada za mjesec srpanj.
379
Danilo uani Maj, sekretar OK KPH Marina te dunosnik u KK KPH Trogir (Jozo Ugrina Moro:
Komunistika partija u trogirskom kraju u periodu talijanske okupacije 1941.-1943., Trogirski kraj ..., str.
163)
255
I./Politika situacija. /.../ Kako je okupator evakuisao selo Marina tu se nalazio poznati
HSS-ovac Cvitanovi Vice, dolaskom nae vojske u tom mjestu isti plaei se narodne
osude on se je ulizivao k nama, mi smo pristupili njemu i pitaliga za njegov dosadanji
rad i veze koje je imao sa HSS. Odgovor kojega je on dao nama ovakav je:dae pred
narodom prikazat svoj izdajniki rad i izdaju HSS. Sa Maekom na elu, itd.njega smo
iskoristili za odravanje zborova. U ostalom rad reakcionarnih stranaka se neprimjeuje
osim u gradu Trogiru Blok etnika, ali uspjenog rada im se nevidi, takodjer u masama
nemaju utjecaja kao politika snaga. to se tie zagore, i tamo je situacija dosta dobra
seljaci pozivaju da se dolazi kod njihovih sela, a posvetilo se je panje sa nae strane sa
odravanje zborova, i ako okupator brobija sa svojim krvavim prstima u ova sela
hapenjem i strijeljanjem seljaka i seljakinja, sve to nemoe da odbije narod ovih sela od
nae borbe. U samom gradu Trogiru narod je dosta odahnuo prilikom likvidiranja nekih
pijuna tako sada uspjevamo da dobivamo po kojega borca, a ima izgleda da bi mogli i
jedan vei broj da dobijemo u naim redovima, isto tako ima izgleda i sa itavoga kotara
da bi mogli dobit jedna vei broj boraca ovo nam sve pokauje politiku situaciju ovoga
kotara, i pokazuje se koliko se iri mrnja prama narodnim neprijateljima, a porast ljubavi
prema naoj narodno-oslobodilakoj borbi. /.../
SMRT FAIZMU SLOBODA NARODU
K.K.K.P.H.
ZA
TROGIR
_______________
Izvornik, strojopis
Dravni arhiv u Splitu, f. 455, KK KPH Trogir, kut. 28, fasc. 2, KP-28/416
66.
17. rujna 1943.
Rad reakcionarnih klika, osobito haesesovca Ignacija Radia iz

Okruka, nekolicine lanova etnike bande iz Trogira koji
pokuavaju mobilizirati jugoslavenske oficire, te rad okupatorskih
pijuna i domaih izdajnika predmet je izvjea Kotarskog komiteta
Trogir Okrunom komitetu KPH za srednju Dalmaciju.
_______________
256
K.K.K.P.H.
TROGIR
17.IX.1943.
Drugarskom
O.K.K.P.H. ZA SREDNJU DALMACIJU
POLOAJ
Dragi drugovi!
aljemo vam izvjetaj o radu za mjesec VIII.
/.../
RAD PO REAKCIONARNIM KLIKAMA. ta se tie rada reak. vodstva H.S.S.a bio je
slab, a sada je jo slabiji od kako nam je uspjelo da uvatimo reakcionera Radi Ignacija
na Okrugu, tako moemo zakljuiti da je rad toga vodstva na naem kotaru nevidljiv,
neemo kazati da ne postoji ali ga se za sada ne opaa. Klica etnikih banda se ne opaa
na itavom kotaru, osim nekolicine u samom Trogiru, ti nemaju vie nikakovog utjecaja
na mase. Isti su pokuali da mobiliziraju vie Jugoslovenske oficire, podoficire, medju
tim su isto doivili neuspjeh to se dotini nisu odazvali, imamo sluaj jednog vodnika
avijatiara iz Trogira koji je bio pozvan i nije se htio odazvati, ve je dobrovoljno doao u
nau vojsku.
RAD OKUPATORSKIH PIJUNA. je svakim danom to manji, poto nam je ovaj mjesec
uspjelo da njihov broj smanjimo, jedan talijanski policajac iz Splita i jedan uitelj faista
iz Malog Drvenika, te 3 enske domae pijunke, jedna iz Trogira, druga iz Segeta, a
trea iz velog Drvenika, kao i jo jedan muki iz Drvenika. Uspjelo nam je da izvuemo
iz ice okupatora 3 domaa opasna izdajnika, koji su prouzrokovali dosta rtava, palenja i
pljake. Iste nismo likvidirali ve smo im prikazali sve njihove zloine to i oni sami
priznaju, te su traili da im se dozvoli da stupe u nau N.O.V. da e du tamo te svoje
greke ispraviti i nastaviti sa unitavanjem okupatora, rukovodilo nas je to to su isti
mladi, zdravi te neka ih se poalje da neka oni juriaju na bunkere okupatora i da bi tako
zatitili ivote naih pravi boraca, to smo sa nae strane uinili i uputili smo ih vama na
raspoloenje. Rad K.K. ovaj mjesec je na politikom polju dosta bolji, nego to je bio
prolog mjeseca, to se vidi i iz samog izvjetaja. /.../
SMRT FAIZMU SLOBODA NARODU!!!!!
K.K.K.P.H. TROGIR
za
_______________
Preslik, strojopis
257
67.
20. rujna 1943.
Dopis Pomonog obavjetajnog centra IV. Operativne zone

obavjetajnom povjereniku za Split od kojeg se trai izvjetaj o svim
novostima koji su se zbili poslijeenjih dana u Splitu, a naroito o borbi
protiv pete kolone
_____________
Pomoni Obavjetajni Centar
IV. operativne zone
Br.sl.Dne, 20-IX-1943.god.
Ob. Povjereniku za Split
drugu Moci
1. Od oslobodjenja Splita nismo od tebe primili ni jedan dopis pa je potrebno da
nam odmah po primitku ovog dopisa poalje svoj izvjetaj o svim novostima koji su se
zbili poslijeenjih dana u Splitu, a naroito o borbi protiv pete kolone. Uvaj izvjetaj e
nama dostaviti u prepisu a original e uputiti R.O.C. za Sred. Dalmaciju, drugu
Mirkoviu.
2. Sada je potrebno da Mijata, u koliko nema neki specijalni zadatak, preda
politikom otsjeku Komande Splitskog podruja za rad protiv pete kolone, jer smatramo
da bi on na ovom poslu dobro odrgovarao.
3. Izvjetaje nam alji svaku 2-3 dana, a u sluaju nekih vanijih promjena i
svaki dan. Naa adresa: tab IV. Operativne Zone za druga imia, pravac Katela.
ef P.O.C.:
_____________
Izvornik, strojopis
258
68.
24. rujna 1943.
Dopis MOC Split suradniku Moci

_____________
Poloaj, dne 24/9-43.

Drugu
Moci
Split
Od dana italijanske kapitulacije ovaj Centar nije primio od tebe nikakva izvjetaja,
premda je bilo i te kako vanih vojno-politikih dogadjaja sa kojima je ovaj Centar trebao
biti upoznat. Iako su kroz ovaj period tamo bili prisutni prestavnici vojno-politikih
vlasti, ipak je dunost tog Centra bila da izvjetava svoj predpostavljeni Centar.
U arhivi ovog Centra, premda je u Splitu bilo velikih dogadjaja o tome nema ni jednog
slova. Ovaj bi Centar bio posvetio vie panje dunostima tog Centra, da nije bio u
Cetinskoj dolini gdje je bilo vanije nego negdje kod mora. Ako su se izvjetaji
dostavljali direktno drugu imiu bilo je nepravilno, jer su se istom imali dostavljati, ako
je to on naredio samo prepisi istih budui da se je on nalazio blize Splita.
Potrebno je stoga da nam se dostave svi izvjetaji dostavljeni imiu a sa kojima ovaj
Centar nije upoznat da bi se upoznao sa situacijom iz mjerodavn mjesta za ovaj Centar.
Izvjestite nas o svemu poduzetom kroz taj period u vezi pete kolone, a osobito o
uspostavi veza o kojima je dopis ovog Centra od 2/9-43.
Drugarski Vas pozdravljamo sa
S.F.-S.N.
...[v.r.]380
_____________
Izvornik, strojopis
Hrvatski dravni arhiv, f.1491, OZN-a za Hrvatsku, kut. 38, 11.24.4.,30/74
380
Potpis neitak
259
69.
25. rujna 1943.
Nepoznati autor pie Okrunom komitetu KPH za Srednju Dalmaciju o

infiltriranju neprijateljskih elemenata u Komandu mjesta Trogir i
druge partizanske strukture, te looj politikoj situaciji zbog neuspjele
mobilizacije i dosta sluajeva smrti od gladi u Kotaru
_______________
Poloaj 25/IX 43
Drugarskom Okrunom Komitetu K.P.H. za Srednju Dalmaciju.
Dragi drugovi,
Mojim dolaskom u vojsku napisauvam par rjei o raznim primedbama kroz ovo zadnje
vreme. Ulaskom nae vojske u Trogir tuseje moglo primetiti u prvom redu, da ljudi koji
su tamo bili kao do juer djilovci ili nesto slina dasu uspjeli dase uvuku na onim
poloajim kojim ovjek nemoe ni pomislit. U Komandi mjesta sjede oni koji su do juer
nosili crnu koulju i batinali po ulicama a danas je tamo sekretar i uiva mjesto, gde
mogu biti samo odgovorna lica, isto tako po magazinima i slino. Formiranjem bataljona
na odgovorna mjesta postavljeni su oni, koji su uvise puta bili kandidati za streljanje, ili
kroz itav ovaj period borbe bili su Oportunistiki nastrojeni; te takvi danas imaju in
Polit. Komesara, Bataljona ili eta. Mislim da takvi ljudi nismiju i nemogu da uivaju
mjesto na kojimasu. Treba da znate da takvi elementi danas imaju taj poloaj, jednako
kao i onaj, koji je sjedio na mjestu sekretara K.P. na jedan kotar. Mislim da u Trogir ima
jo mnogo toga, idase danas mnogi rugaju na raun onih koji su dali ivote i prolili krv i
onih koji ve mjeseci i mjeseci se bore po najteim uslovima. /.../
aljemo vam mjeseni izvjetaj rada za mjesec mart.
1./Politika situacija. Na naem Kotaru politika situacija za mjesec mart je
slijedea:Nakon mobilizacije, koja je bila uslijedila na oslobodjenom teritoriju, a takodjer
i na naem Kotaru, kojeg jo kontroliu faistike bande, mnogo je utjecaj ove
mobilizacije prouzrokovao, da je masa izgubila moral i time politika situacija na ovom
Kotaru je loija nego to je ikada bila. Svemu ovomu je uzrok nepravilno i pogreno
mobiliziranje ljudi, koji su na neki nain bili i silovani da stupe u redove nae
narodnooslobodilake vojske, prema tome se vidi po tom to je slabo uspjela
mobilizacija. Jo je uzrok na ovom Kotaru da masa gubi borbenost uslijed toga to je ovaj
Kotar ekonomski slab. Tako u selima zagore bilo je preko 30-40 sluajeva smrti od gladi.
Utjecaj gradskih stranaka kroz ovu mobilizaciju i kroz ovu ekonomsku bijedu poneto je i
260
privremeno uspio kod masa, po tom se vidilo to kroz ovu bivu mobilizaciju bilo je
elemenata, koji su isto sabotirali i odvraali t.j. nagovarali ljude da ne idu u borbu poto
naa vojska nema hrane, oruja i da jo nije vrijeme za ii u borbu. Po svim ovim
parolama vidi se da su gradjanske stranke bile oprezne i iskoristile preko svojih agenata
ovaj as. Jo je bio uzrok pada morala medju masama i to da kroz ove neprijateljsku
ofanzivu, koja je uslijedila na Mu i Leevicu da su doli vojnici iz naih jedinica kao
bolesni i maloduni i irili alarmantne vijesti, koje su mnogo dijelovale kod masa, a jo
pored toga njihov dolazak ovamo mnogo je zabrinuo mase. Gradjanske stranke, koji se
vidi da ima kod nas, kao to je HSS i JNS oni su takodjer iskoristili ovu priliku i zvonili
na sva zvona, da je naa vojska propala, da se je drug Tito predao i.t.d. i.t.d. Kako se
doznaje iz pouzdanih krugova, da u Trogiru je ve sastavljena Opinska Uprava sa strane
JNS veinom bivih jugoslavenskih podoficira, koji bi imali da preuzmu vlast u ruke
nakon odlaska Talijana. Opinska Uprava sastavljena je ovako:
Suli, bivi kapetan ratne mornarice Jugoslavije, naelnik,
Medi, glazbar narednik vojne muzike, tajnik,
Radulovi, vodnik, blagajnik,
Vukevi, bivi vodnik, trgovinu i Industriju,
ule, bivi podoficir, Ishrana i Poljoprivreda,
irola, bivi podoficir, Ribarstvo i Stoarstvo,
Babi, vii potanski inovnik, Pota, Telefon i Telegraf, radio i centrale
Medak, bivi endarmerijski vodnik, a danas u slubi okupatora, endarmerija
Jaki, bivi i dananji Opinski redar, Policija i Financija
Kosti, bivi vodnik, plovidba.
Ostali inovniki rad raspodjeljen je takodjer nekim slinim elementima.
Dakle kako se vidi po ovom njihovom sastavu budue vlasti u Trogiru prema tome moe
se zakljuiti, da oni rade javno i tajno i da gledaju zavui svoje prljave prste i u naa sela.
Po pitanju mobilizacije koja nije uspjela i koja je slabo djelovala na mase, mi smo odmah
nakon toga pomou politikih radnika i partijskih lanova prikazali masama potrebu i
dunosti svih potenih seljaka i radnika, da sudjeluju u narodnoj-oslobodilakoj borbi za
istrebljenje okupatora, koji je uzroan da smo mi gladni, bosi i goli, te jo hoe, da nas
povede u borbu protiv nae vlastite brae, kao i brae Rusa, koji su u ovoj borbi najvie
dali sebe za oslobodjenje itavog porobljenog naroda. Tu se je prikazalo namjera
okupatora, koji je u Hrvatskoj mobilisao sve snage od 14 godina pa dalje, te mobilizaciju
okupatora po drugim okupiranim zemljama, te po tom se je dalo na znanje da e okupator
istu stvar uiniti i kod nas. Po tom se je prilino uspjelo raskrinkati one elemente, koji su
irili alarmantne vijesti i sabotirali nau mobilizaciju. Raskrinkalo ih se je na taj nain, to
ih se je prikazalo kao plaenike i izrode, te da su oni takovi, kakova smo mi imali
godinama i godinama na naim ledjima, te prema tome, ako su oni sluge Paka
Kaliterne381 i drugih, koji su uvijek zvuili po naim selima da e uiniti za narod ovo i
ono, a da nisu nita uinili. Uspjeh je bio prilian. to se pak tie ni ove ofenzive koja je
uslijedila na Muu i Leevici i drugim mjestima, mi smo odmah stupili na poslu, da
381
Pako Kaliterna, hrvatski politiar (Split, 1890.-1944.), predsjednik mjesne organizacije HSS-a u Splitu
od 1927., te predsjednik kotarske organizacije HSS-a od 1930.-ih, poslanik u Narodnoj skuptini 1935. i
1938. (Hrvatski biografski leksikon, sv. 6, I-Kal, Zagreb, 2005., str. 746
261
raskrinkamo one tipove, koji su irili lane vijesti o naoj vojsci i o naim rukovodiocima,
kao i o samom drugu Titu, te smo prikazali masama zato okupator ide u ofanzivu u
ovom momentu kad mu je na istonom frontu potreban svaki vojnik, svaki top, svaki
tenk, i.t.d., te na tri naina smo prikazivali njegovu ofanzivu i to:382
_______________
Preslik, strojopis
70.
28. rujna 1943.
Dopis Komande Sjevernodalmatinsko podruja Komandi mjesta Trogir

o sprovoenju uhiene osobe u Split
_____________
Komanda Sjevernodalmatinskog Podruja

Slubeno
28-IX-1943
Drugarskoj
Komandi Mjesta
Trogir
Molimo da stavite na raspoloenje sprovodniku auto i jednog vaeg straara

koji e sprovesti sprovodnika i hapenika u Komandu Splitskog Podruja kod druga
Djadja. Smatrajte stvar ozbiljno jer hapenik mora svakako u Split budui da pozna dobro
taj teren a mogao bi sprovodniku koji ga nepozna lako da utee.
Komandant
382
Ostatak dokumenta nije sauvan
262
u.z. ...383 [v.r.]

_____________
Izvornik, strojopis
71.
10. listopada 1943.
Presuda Vojnog suda Makarskog partizanskog odreda kojom se na

smrt strijeljanjem osuuju pripadnici Mornarike ete Luka eparovi
erban i Ante akni Ivanov zbog provalne krae u Podgori
_______________
SUD TABA
MAKARSKOG PARTIZ. ODREDA
10.X.1943.
OSUDA
Vojni sud Makarskog partizanskog odreda na osnovu prijave mornarike ete o

poinjenim djelima: eparovi erban Luka i akni Ante Ivanova, oba iz sela Blata na
otoku Koruli, a na osnovu svestranih ispitivanja i podataka te njihovim vlastitim
priznanjem, osudio ih je kaznom smrti s t r e lj a nj e m.
POVOD
eparovi, erban Luka i akni Ante Ivanov oba iz sela Blata na otoku Koruli, vrei
dunost patrole dana 8.X. t.g. po mjestu Podgora Kraj razbili su troja vrata sa stanbenih
zgrada Vela Pake pok. Nikole i izvrili provalnu kradju, ukravi dva komada robe,
posteljine /lancun i jednu deku/ sa nekoliko kg. grodja.
383
Potpis neitak
263
Osudjeni nijesu ni najmanje pomiljali, kolika im je sveta dunost povjerena, vrenjem

partizanske, ime im je bilo povjereno uvanje stotina ivota naih rodoljuba i njihove
imovine, kao i itavog kraja, kojega drimo i uvamo mi narodna vojska, sa krvlju
steenim orujem koje je, kao i sve tekovine otkupila na potoke prolivene krvi najboljih
heroja Partizana.
Poinjena djela po organizacije Narodno-oslobodilake vojske nepopravljiva su i
neoprostiva, te iste smatramo i saboterima Narodno oslobodilake vojske jer su sa time
pokuali, da oskvrnu ast i autoritet Narodno oslobodilake vojske htijui je sa time
pokazati, da je pljakaka, a ne oslobodilaka.
Ovo je djelo popraeno najveim prezirom sviju boraca mornarike ete, a osuda je
jedinstveno prihvaena. Osuda odmah stupa na snagu, nakon ega e mornarika eta
pred svim postrojenim ljudstvom istu izvriti.
Vojni sud.
_______________
Preslik, strojopis
Dravni arhiv u Splitu, f. 262, IHRPD, kut. 110
72.
21. prosinca 1943.
Mjesni NOO Hvar oglaava rjeenje Vojnog suda pri Komandi

srednjedalmatinskog otonog podruja o proglaavanju estorice osoba
s otoka Hvara narodnim neprijateljima i konfiskaciji njihove imovine
_______________
Mjesni Narod. Oslob. Odbor

Hvar
Broj: 1205/43
dne 21.XII.1943 godine
OGLAS
Vezom na dopis Opinskog N.O.O., stavlja se opinstvu na znanje slijedee:

264
Vojni sud pri Komandi srednje dalmatinskog otonog podruja, na svom zasjedanju od
9.XII.1943 godine a na prijedlog Kotarskog N.O.O. donio je slijedee
R i j e e nj e
Iz razloga koji su nie navedeni proglasuju se narodnim neprijateljima:

1. Machiedo Jakov iz Hvara
Kod raspada Jugoslavije u saradnji
sa ustaama i Njemcima sabotirao
u njihovu korist, a zatim zauzimao
razne visoke i povjerljive slube u
N.D.H. a sada vri dunost sveenika
kod Pavelia i kao takav poznat zbog
rada protiv N.O.Bobre.2.Tudor Duje pok, Mate iz Hvara
Pobjegao dana 15.X-1943 iz N.O.Vojske
i prebjegao Ustaama.3. Arbanasi Juraj Ivanov iz Hvara
Pobjegao dana 29/9-43 iz N.O.Vojske i
prebjegao Ustaama.4. Budrovi Ante kroja iz Hvara
Pobjegao dana 29/9-43 iz N.O.Vojske i prebjegao Ustaama.5. Marui Petar Mihovilov iz Brusja
Pobjegao dana 29/9-1943 iz N.O.Vojske i
prebjegao Ustaama.6. Vueti Duan Markov iz Hvara
Pobjegao dana 6.X.1943 iz N.O.Vojske i
prebjegao Ustaama.
Njihova imovina biti e konfiskovana.Za predsjednika384
_______________
Izvornik, strojopis
Dravni arhiv u Splitu, f. 574, Mjesni NOO-i ( Hvar), kut. b.b., NV-188/1712
384
Potpis neitak
265
73.
Sijeanj 1944.
Hvar
Vojni sud pri Komadni srednje-dalmatinskog otokog podruja osuuje

na kaznu smrti strijeljanjem, zbog pijunae i neprijateljske
propagande, sedam osoba iz Jelse i Velikog Grablja na Hvaru
_____________
Vojni sud pri komadni srednje-dalmatinskog otokog podruja, na raspravi
odranoj dana 3.1. 1944. god. donio je slijedeu
P r e s u d u
Optuenici od 1 do 7
K R I V I
S U :
1. Kornelija Horvat, asna sestra iz Koprivnice, nastanjena u Jelsi

A) to je za vrijeme okupacije i nakon oslobodjenja Hvara prikupljala podatke o
broju i kretanju nae vojske i iste dostavljala ustakoj i njemakoj obavjetajnoj slubi;
B) to je na nedozvoljen nain pribavila oko 50 bomba i drugog oruja, to sakrila
u podrumu asnih sestara u Jelsi, a zatim ista podijelila raznim povjerljivim osobama koje
su stajale s njom u vezi da ih u danom momentu upotrebe protiv pojedinih naih boraca;
C) to je nakon oslobodjenja Hvara pribavila svjetlee rakete iz Splita preko
Kostur Franje iz Jelse, iste sakrila u podrumu samostana, te nakon primljenih direktiva i
poto su ona i Don Jakov Rai proili pijunsku mreu na Hvaru, rakete dostavljala
preko Bokovi Vicka na razna mjesta, odakle su bacanjem istih davani neprijatelju
znakovi o poloaju i kretanju naih jedinica.
2. Don Jakov Rai, upnik iz Velikog Grablja
A) to je radio sporazumno sa Kornelijom Horvat po svim djelima navedenim
gore pod a. b. i c.
B) to je u Velikom Grablju preko Juri Josipa organizirao bacanje raketa, davao
uputstva o mjestu i vremenu bacanja istih kao i znaenju pojedinih boja raketa za
neprijatelja;
C) to je na tajnim sastancima koje je odravao sa Juri Josipom i ostalima iste
uvjeravao u skori dolazak ustaa i njemaca i potrebu da im se davanjem znakova omogui
iskrcavanje na podesnom mjestu, te inae po selu irio propagandu o dolasku njemaca;
D) to je pribavljao kopneno i morske znakove i iste davao pojedinim povjerenim
osobama koje su stala u njegovoj slubi.
3. Kostur Franjo iz Jelse
A) to je sporazumno sa Kornelijom Horvat i Don Jakovom Raiem pribavio jo
u septembru 1943. godine svjetlee rakete iz Splita i iste predao Korneliji Horvat;
266
B) to je Vrbovao pojedince za bacanje raketa i odredjivao poloaj odakle i kada

e se bacati rakete i paliti vatre da se neprijatelju dadu potrebni znakovi o kretanju nae
vojske;
C) to je pribavio morske i kopnene znakove i iste predao lanovima pijunske
bande;
D) to je vrio propagandu o skorom dolasku i pobjedi ustaa i nagovarao borce
na dezerterstvo.
4. Bokovi Vicko iz Velikog Grablja
A) to je prikupljao podatke o naim jedinicama i to dostavljao Don Jakovu
Raiu i Korneliji Horvat;
B) to je prenosio pakete sa svjetleim raketama koje je primao od Kornelije
Horvat iz Jelse u Veliko Grablje i iste predavao Josipu Juriu, a inae sluio kao veza
pojedinim lanovima pijunske bande, a naroito s Don Jakovom Raiem.
C) to je bacao rakete i na taj nain obavjetavao neprijatelja.
5. Juri Josip iz Velikog Grablja
A) to je nakon primljenih direktiva od Don Jakova Raia vrbovao pojedince za
bacanje raketa, odredjivao kada i gdje e se rakete bacati i uope s time rukovodio u
Velikom Grablju
B) to je bacao rakete i na taj nain obavjetavao neprijatelja u Splitu, Omiu i
Makarskoj.
6. Tomii Nikola, predsjednik USAOH-a iz Velikog Grablja
A) to je bacao rakete i palio vatre na raznim poloajima i time obavjetavao
neprijatelja u Splitu, Omiu i Makarskoj o naim jedinicama i od tamo primao znakove;
B) to je prisustvovao sastancima koje su odravali Don Jakov Rai i Juri Josip
na kojima su se izradjivali planovi o davanju znakova neprijatelju, promjeni istih,
proirivanju pijunske mree, i govorilo o pobjedi ustaa i njemaca.
7. Petri Marin, signalista na izvidnoj stanici Hvar
A) to je bacao svjetlee rakete i palio vatre i time davao znakove neprijatelju u
Makarskoj, Omiu i Splitu o kretanju nae vojske;
B) prisustvovao sastancima kao i Tomii Nikola.
Optuenici od 1 do 7 poinili su svojim djelima zloin izdaje naroda, pa se
O S U D J U J U :
na kaznu smrti strijeljanjem, koju e kaznu izvriti partizanska straa 12 sati
nakon saopenja presude optuenicima.
Optuenici:
8. Domani Cvita iz Velikog Grablja;
9. Zaninovi Marin iz Vleikog Grablja;
10. Beli Jure iz Jelse
bivaju
o s l o b o d j e n i
267
od optube da bi bacali rakete i time davali znakove neprijatelju o kretanju nae vojske i
prikupljali podatke o istoj.
R a z l o z i :
Za vrijeme okupacije i nakon oslobodjenja Hvara optuena Kornelija Horvat slui
neprijateljskoj pijunskoj slubi i pribavlja oruje koje skriva u podrumu samostana, a
poslije ga dijeli sporazumno sa Don Jakovom Raiem pojedinim izrodima da u jednom
momentu, kada nai borci budu branili svoju teko steenu slobodu od krvoednih ustaa
i njemakih okupatora, to oruje upotrebe protiv najboljih sinova naega naroda.
Optuenica Horvat vjeto se skriva i preputa Kostur Franji da on proiri pijunsku mreu
i pribavlja potrebna sredstva. Tako Kostur jo u septembru 1943. g. nabavlja iz Splita
svjetlee rakete, koje e najbolje posluiti za oznaivanje neprijatelju poloaja i kretanja
nae vojske.
Don Jakov Rai nee da stupa u direktan dodir sa Horvatovom i Kosturom, ve
za to nalazi Vicka Bokovia kojemu daje direktive da pod vidom prodavaa svetih slika,
krunica i molitvenika nosi poruke i prikuplja podatke. Don Jakov Rai nalazi takodjer u
Velikom Grablju Juri Josipa, uvlai ga u svoje redove i stavlja mu u zadatak da on
prikupi ostale koji e njemcima i ustaama u Splitu, Omiu i Makarskoj davati znakove
bacanjem raznih raketa sa raznih poloaja. Juri svoje odurne saradnike nalazi u Tomii
Nikoli i Petri Marinu. Oni imaju da djeluju na sektoru Velikog Grablja i u pravcu Jelse.
Na drugim dijelovima otoka od Jelse do Suurja radi Kostur Franjo, koji se naroito
uvlai u redove naih boraca, nagovara ih na bacanje raketa i paljenje vatre i uvjerava u
pobjedu ustaa, te nagovara na dezerterstvo. Trai takodjer znakove koje opet dostavlja sa
ostalim podacima lanovima pijunske bande.
U poetku Don Jakov Rai odrava tajne sastanke samo sa Juri Josipom, na
kojima mu izdaje direktive za bacanje raketa, a kasnije skupnim sastancima prisustvuju
Tomii Nikola, Petri Marin, Bokovi Vicko i ostali. Stvaraju se planovi za daljnje
proirivanje pijunske mree, a Don Jakov Rai im svima daje podrku.
Sa raznih mjesta bacaju se rakete i pale vatre, a odgovaraju im prijatelji iz Splita,
Omia, Makarske i Peljeca.
Zloinci su na taj nain spremali na otoku Hvaru novi pokolj i to ba u asovima
kada je narod spreman da skupa sa svojom Narodnom vojskom zada neprijatelju konaan
udarac i ostvari ciljeve postavljene u ovoj borbi.
Dok se svakodnevno poveava broj estitih sveenika, koji svojim ispravnim
radom mnogo doprinose naoj borbi, dotle Don Jakov Rai i Kornelija Horvat spremaju
podmuklu izdaju naroda i nastoje da zavedu i uvuku u svoje redove estite rodoljube.
Svi optuenici priznali su svoje zloine, a razni pronadjeni dokumenti a i iskazima
svjedoka utvrdjena je njihova krivica.
Optuenici Domani Cvita, Zaninovi Marin i Beli Jure oslobodjeni su od
optube poto se nije moglo dokazati da su bacali rakete i bili ue povezani sa
pijunskom bandom, premda su ipak prisustvovali sastancima na kojima se je isticala
pobjeda ustaa i njemaca.
Zloini koje su poinili optuenici protiv svoga naroda su teki i za njihova djela
stigla ih je pravedne kazna koja nee mimoii nikoga tko se u ovoj tekoj borbi
suprotstavio svome narodu.
268
Presuda je izvrena.
V O J N I
S U D
_____________
Kopija, strojopis
Hrvatski dravni arhiv, f.1491, OZN-a za Hrvatsku, kut. 36, 11.16.11, 30/70
74.
8. veljae 1944.
KK KPH Trogir izvjeuje o gladi i bijedi naroda, te radu ustaa u

Trogiru i formiranju Narodne zatite od 40 studenata i drugih raznih
pokvarenih tipova kojom rukovodi komandant Boris Koina
_______________
K.K.K.P.H.
Trogir
Poloaj 8-II-1944
Dragi drugovi!
aljemo vam izvjetaj za mjesec sijeanj 1944
Politika situacija
Na naem kotaru ostaje nepromjenjiva od prolog mjeseca osim gradom i G.Okruk /.../
Jedino se opaa kod naroda glad i bjeda.Pored svih tekoa moral naroda ostao je vrst, i
uvjeren u svoju pobjedu. ak i u akcijama saveznike avijacije kao i mornarice narod je
poeo uviati prave Saveznike i njihovu saglasnost sa naom N.O.V., a i samim
dokazima to je poslijedne vrijeme izvrila Saveznika avijacija i mornarica, koja je
potopila nekoliko brodova razne veliine s gorivim materijalom, i u luki samog grada
Trogira bez da je grad u iem bio oteen. /.../
Rad po reakcionarnim klikama:Opazilo se u G. Okruku dje reakcioneri ubacuju razne
parole napr.ovdje stoje blizu neprijateljski brodovi a Saveznici nee da bonbardiraju. Jo
se zapaa da u Trogiru je poeo neki rad sa strane reakcionarnih klika t.j. ustaa i
formirana je neka narodna zatita koja je brojano jaka oko 40 ljudi veim brojem mladi
studenata i drugih raznih pokvarenih tipova. U najskorije vrijeme emo vam dostaviti
njihova imena i politike pripadnosti. Njihov rad se do sada odnosi, na davanje znaka za
uzbunu eventualno iskovanje zatrpanih lijeeva od napadaja iz zraka. Isti imaju svoju
prostoriju i komandanta Bogdana Koinu etniki nastrojenja. Sada su bez naoruanja i
isti se tjee sa time da im je obeano od strane vlasti da ne ii u vojsku. /.../
269
Drugarski pozdrav
Za K.K.K.P.H.
Luin Ivan385
_______________
Izvornik, strojopis
75.
9. veljae 1944.
Okruni komitet KP Hrvatske za srednju Dalmaciju dostavlja svim

kotarskim i mjesnim komitetima KPH u srednjoj Dalmaciji proglas
Josipa Broza Tita
_____________
Okruni Komitet KPH za
Srednju Dalmaciju
Poloaj, 9-II-44.
SVIM KOTARSKIM I MJESNIM KOMITETIMA KPH U SREDNJOJ DALMACIJI
aljemo Vam proglas druga TITA "Upozorenje Gradjanima, koji se nalaze u
slubi okupatora ". Preko naih organizacija trebate da najbrim putem rasturite ove
proglase medju neprijateljskom vojskom i garnizonima.
U proturivanju proglasa trebate se najozbiljnije zaloiti, tako da isti dospiju
sigurno tamo gdje treba.
Preko naih organizacija a naroito preko NOO-a treba odmah upoznati narod
tako da ne ostane niko a da nije upoznat sa proglasom i njegovom ozbiljnou, na taj
nain to ete na sastancima, sjelu, zborovima (tamo gdje se moe itati i pravilno
rastumaiti, a gdje se ne moe onda proturiti.
Ovaj proglas Marala TITA svim sinovima naeg naroda i nae zemlje nije samo
upozorenje, poziv i apel. Ono je opomena i to posljednja opomena u posljednji as svima
385
Ivan Luin Dalmatinski iz Vinia, tajnik KNOO Trogir, sekretar KK KPH Trogir (Josip Milia:
Uesnici..., Trogirski kraj ..., str. 1123)
270
onima koji se jo nalaze izvan redova Narodnooslobodilakog Pokreta i koji na bilo koji
nain pomau ili rade u korist okupatora i njegovih pomagaa u naoj zemlji.
Oni koji se oglue ovom pozivu i ne pristupe smjesta u N.O. Pokret vue za
sobom lienje gradjanskih prava do kazne smru.
Da bi nae organizacije to bolje shvatile i upoznale se o znaaju ovog proglasa,
te pravilno prenijele na narod treba da na irim sastancima proue lanak iz Organa
Kompartije "Naprijed" br. 37. U koliko je nedovoljno 80 komada proglasa, ako imate
mogunosti umnoite, ako nemate, ekonomiite na taj nain to ete za narod u Kotaru
ostaviti par komada, koji e se itati i tumaiti kako je gore reeno.
Po obavljenom zadatku ete nas obavjestiti kakvi su bili rezultati.
Za Ok.K.P.H. :
Vojko [v.r.]
P.S.
aljemo vam 50 bolji za garnizone, a 30 za puanstvo386
_____________
Izvornik, strojopis
Dravni arhiv u Splitu, f. 443, Okruni komitet KPH za srednju Dalmaciju Split, kut.
27, KP-27/269
76.
Oujak 1944.
Izvjee KK KPH Trogir Okrunom komitetu KPH za Srednju

Dalmaciju o mobilizaciji naroda na otocima Velom i Malom Drveniku
od neprijatelja, bombardiranju Trogira, Narodnoj zatiti, te o radu
reakcionarne klike, Mate Paanina Jurova iz Vinia, koji je
povezan ak i sa Splitom, o rovarenju Vice Cvitanovia i Frane
Cvitanovia u Marini, te opinskog lana Joze Cvitanovia koji se u
Trogiru bavi pekulanskom rabotom
_______________
386
Nadopisano rukom.
271
K.K.K.P.H.
Trogir
III. 1944387
Drugarskom
O.K. K.P.H. za srednju Dalmaciju
Poloaj
Dragi drugovi!
aljemo vam izvjetaj za mjesec veljau 1944 god.
Politika situacija: Nanaem kotaru izgleda ovako. Opaa se oportunistiki stav kod
masa. Razlog je taj, to je neprijatelj poduzeo pomirljivi stavprama narodu. Sa svom tom
njegovom miroljubivou prama narodu, narod je ipak uvjeren u nau pobjedu, te nije
tako masovno pao na lijepak neprijatelja, to se izrazito vidi u svakidanjem radu, koji
narod prua naoj vojsci i vojno pozadinskim vlastima u pogledu prenosa materijala.
Kroz posljedne dane poela se zaotravati mrnja izmedju naroda i neprijatelja, jer je
neprijatelj vidio, da nemoe nita postii sa stavom svoje dosadanje taktike. Poeo je
nastavljati svoja stara zloinaka djela putem pljake, palea i ubijanja ovo zadnje
vrijeme je ubio 6 rodoljuba, kao i mobilizirao na velom i malom Drveniku. Mobilizacija
na jednom i drugom otoku nije mu potpuno uspjela u koliko smo do sada informirani,
tako da je u ruke neprijatelja upalo oko 50 ljudi, dok je neki broj pobjegao sa barkama na
otok Vis, a neki se kriju na samim otocima. Jedan broj uapenih je u Splitu striljan dok je
drugo otpremljeno na radove. Razpoloenje naroda u samom gradu Trogiru je pokazalo
sliku mrnje jaeg otpora prema neprijatelju pri samoj proslavi C. A., kao jo energinije
prilikom bombardovanja njemakih brodova u Trogiru, kad su istom prilikom pogodjene
kue u jednom dijelu grada. Odmah je reakcija mislila ubaciti mrnju prema Saveznicima
i naprama odnosima Saveznika i nas. Tu je odmah proradila partija putem pravilnog
objanjavanja narodu, tim da kad nebi bilo neprijateljskog uporita ili brodova, da nebi
Saveznici ni tukli isti grad, ako to grad nije ni tuen ve je prebaen objekat kojeg se
gadjalo. Evo jednog primjera: Jedan brod koji se nalazio vezan na obali iova ispred
kua, ene su ga htjele demonstrativno pustiti od kraja, tako, da je neprijatelj bio prisiljen
brod prevesti i udaljiti od samog grada. Takodjer su ene vojnicima govorile: da nema
vas u gradu nebi nas nai Saveznici bombardovali.
Rad po reakcionarnim klikama.
U samom gradu Trogiru narodna zatita u broju svojih 28 lanova nije vie ila naprjed,
ali jo odrava ue sastanke u kui samog svojeg komandanta Bogdana Koine. 30
organiziranih vatrogasaca dosada ih neprijatelj nije poeo koristit. U G. Okruku se
neopaa daljneg rada. U Viniu nema vidjeti osobitih rezultata, kod nijednog dosada
zapaenog osim Mate Paanin Jurova, koji je povezan ak i sa Splitom. Iz Marine se vidi
rad i rovarenje najvie u Vici Cvitanovi, a zanjim u Frani Cvitanovi koji se natjeu
takodjer koji e od njih biti glavar i preuzeti dijeljenje deka. Joze Cvitanovi koji se sada
nalazi u Trogiru postao je neki opinski lan ujedno putem trgovine iskoritava na narod
najgnusnijom svojom pekulanskom rabotom. Takodjer su u nekim selima iskrsli glavari,
387
Dan u nadnevku se nije sauvao
272
najvie radi samih deka, s tim putem je odmah neprijatelj htio ubacivati razne parole, a i
stvoriti svoja uporita.
Na svemu gore navedenom partijska organizacija, kao i antifatike organizacije su
postavile pravilno dokazivanje, kao i razkrinkavanje pojedinih uporita ili klika, gdje su
se ipak vidili uspjesi u pojedinim selima. /.../
Drugarski pozdrav
_______________
Izvornik, strojopis
Dravni arhiv u Splitu, f. 455, KK KPH Trogir, kut. 28, fasc.2, KP-28/422
77.
28. oujka 1944.
Vis - Lastovo
Kotarski komitet KP Hrvatske Vis Lastovo dostavlja ROC-u za

srednjedalmatinsko otoje u Visu podatke o 11 osoba sa njihovog
podruja, neprijateljski raspoloenih prema N.O. Borbi
_____________
Vis Lastovo
28.III.1944. god.
R.O.C. za srednjedalmatinsko otoje
V i s
Veza vaeg dananjeg dopisa dostavljamo vam sljedee podatke o nie navedenim
licima neprijateljski raspoloena prema naoj N.O. Borbi
1/. Pineti Paulina Malasnova: Ustako-klerikatski nastrojena, intrigant, sumnja se da je
bila pijunka okupatora, pogibeljna i nepopravljiva
2/. uko ora ud. Petra: Otvorena ustakinja i italijanska pijunka, primjeivana kod
karabinjera. Sin joj aktivni ustaa-prebjego u NDH. Nepopravljiva i
spremna na sve.
273
3/. Pinceti Luca ena Antina: Ustako-klerikalno nastrojena, javno se ne ispoljavala, ali
potajno djelovala. Nepopravljiva. Sin akt. ustaa.
4/. Vlastelica ima ud. Jurja: Ustaki tipus i talijanska pijunka, raskrinkavana, spremana
njena likvidacija. Nepopravljiva, intrigant.
5/. Marasovi Matija pok. imuna: Ustako-klerofaistkinja, raskrinkavana, pripremana
njena likvidacija, uope nepoeljan tip. I talijanska pijunka,
nepopravljiva.
6/. Zambarlin Ana ud. Andrije: Ustakinja, djelovala medju enama, saradnica Italijana,
sin aktivni ustaki organizator na Visu. Raskrinkavana, nepopravljiva.
7/. Acalinovi Mandina ena Mije: Ustakinja, ali u mnogo manjoj mjeri nego ostale.
Iako raskrinkavana ipak nije djelovala kao ostale. Po naem miljenju vie
zavedena. Dalo bi ju se popraviti.
8/. Acalinovi Mande ud. Ivana: Ustakinja, i talijanska pijunka, klerikalno nastrojena,
uope nemogua, nekarakterna, intrigant, spremna na sve, nepopravljiva.
9/. Pearevi Kate ena Zaneta: Ustakinja, italijanska pijunka iako imade sina
dobrovoljca partizana. Optuivala ak svoju ker kao saradnicu Partizana.
Nepopravljiva, stajala u vezi sa bratom ustakim organizatorom
Cvitanovi Ivanom koji je prebjegao. Nepopravljiva i nemogu tip.
10/. Slavi Marija ud. Mira: Ustakinja kao i ona pod 7/. Djeca pokvarenjaci ali ona nije
djelovala javno, ve na glup nain intrigama medju enama privrena
naem pokretu. Opaa se njeno popravljanje.
11/. Ili Mandina Rulina: Ustakinja, djelovala sa gornjom grupom ena, koje su u svemu
saradjivale sa okupatorom. Sin aktivni ustaa prebjegao u NDH.
Nepopravljiva i danas sumnjiva.
Za sve gore navedene moe da se kae, da su vrlo nepoeljni tipovi te da nad
njima posvetiti punu panju. Opaa se da imenovane ne ele odlaziti u zbijeg obzirom to
raunaju da skori dolazak ustaa na na otok, osin one pod 7 i 10.
Za navedenu pod 12/ u vaem dopisu ovom Komitetu nije dovoljno poznato, ak
smatramo da imenovana ne postoji. Sigurno je greka u samom pisanju jer dotina treba
da bude ona pod 5./ U vaem dopisu upisana Marasovi Marija Napulotova/.
S.F. S.N.
Kotarski Komitet:
Srednji [v.r.]
_____________
Izvorni, strojopis
274
78.
21. travnja 1944.
Kotarski komitet KP Hrvatske za Makarsku dostavlja Biokovskoneretvanskom okrunom komitetu KP Hrvatske obavjetenje o radu
reakcije, akcijama okupatora i likvidiranim narodnim neprijateljima i
pijunima
_____________
Kot. Kom. K.P.H. za Makarsku
21. IV.1944.
Drugarskom
Biokovsko-Neretvanskom Okrunom K.K.P.H.
Dragi drugovi!
aljemo vam nae obavjetenje o radu reakcije, akcijama okupatora i likvidiranim
narodnim neprijateljima i pijunima.
1./
U Vrgorcu je uspostavljen ustaki tabor. Za tabornika je postavljen Ljubo
Marketi /Vojko/, njegov pomonik Mate Frani /iljeg/. U taboru se nalazi i jedna
Metkovka koja ivi u Vrgorcu. Ovaj ustaki tabor nastoji pod svaku cijenu da ostane u
potpunoj tajnosti.
Jerkovi sreski u Vrgorcu dobio je od upe Klis milionske svote Kuna i neto rai
za kupovat pijune, ali je to reakcija iskoristila u svoje svrhe. /Ifle Roje, Milo Martinac,
Luka Babanac, Ante Bajalo, Marijan Broovac itd./ nali su se i poslali nekoliko
beznajnih pijuna koji su najgori olo koji se moe nai u Vrgorcu. A vei dio novca i
rai profukali su oni i potroili u svoje svrhe. Reakcija je ubacila parolu "Da je cesta od
Kozice do Rave sva minirana". Nakon ubacivanja ove parole nastao je pla i jauk kod
partizanskih obitelji iji se ukuani nalaze u zatvoru, jer su znali da e ih vabe u
kamionim voziti ispred svoje vojske kao i svaki puta kada bi kamion odletio u zrak. Kada
su Savezniki avioni bombardovali Vrgorac svi uhapeni koji su se nalazili u zatvoru
pobjegli su.
Nakon neuspjele Njemako-ustake mobilizacije na opini Vrgorac, reakcija je
ubacila parolu kroz sva sela koja se nalaze u neposrednoj blizini Vrgorca na primjer u
Kotezim su govorili "da su svi mukarci koji su sposobni u vojsku iz Banje se
dobrovoljno prijavili u vojsku" i obratno, a oni koji se nijesu prijavili da im paraju daske
iz kua. Ovoj paroli reakcije nije nitko nasjeo, narod znade da je to la i prevara sa strane
protunarodnih elemenata koji rade proti narodnim interesa. Reakcija je takodjer ubacila
parolu "da su Saveznici prekinuli svaku vezu sa partizanima i da im vie ne pruaju
nikakvu materijalnu pomo. Ovoj najnovijoj paroli reakcije mnogi malodunici su na prvi
mah bili povjerovali, ali sutra dan su Savezniki avioni bombardirali Vrgorac tada su
vidjeli da je to bila izmiljena la neprijatelja N.O. Borbe.
275
U zadnje vrijeme reakcija na vrgorskoj opini je aktivnija nego to je bila ikada

do sada.
2./
Neprijatelj je u ovom mjesecu znatno pojaao svoju agitaciju i propagandu u tome
ga aktivno pomau domobrani koji se nalaze u Njemakoj vojsci. iji se je rad zapazio
naroito u gradakoj opini. Domobrani idu po selim popisivaju to je kome uniteno i
obeavaju da e u najskorije vrijeme biti sve plaeno. Narod uvjeravaju da e Njemci u
najskorije vrijeme napustiti primorje, da e ostati sami domobrani da se narod ne boji da
e biti odveden od svojih kua. Ubacili su parolu da je Ante uti ustaa i da stoji u
Dubrovniku. Neprijatelj je pojaao svoju propagandu sa raznim brourama na primjer
"Dvoje je pobjeglo iz ume", "Tri hajduka" i jo nekim do kojih nijesmo mogli doi.
Skoro su po svim selima Makarske opine ubacili letke "Utjeha iz Engleske", "Zato?",
"Narode Hrvatske Drave", "Otvorite oi" i dva letka "Amnestija". /Sve spomenuto vam
dostavljamo sa ovim obavjetejem/.
Sav materijal narod kupi sa najveim prezirom i mrnjom proita onda preda
naim drugovim ili N.O.rim.
Neki dan je dolo nekoliko vaba iz Igrana u ivogoe, nijesu imali to da
ukradu onda su upali u kuu jedne starice kada su vidjeli da u kui nema nita, onda su
uzeli barilo od 50 litara koje je bilo puno kvasine i sa njim ili put Igrana. Starica je ila
za njima i pitala da joj vrate kvasinu. vabe su se prema njoj samo kesili i ludjaki se
smijali. Kada je vidjela da ne koristi onda je zavikala "partizani gdje ste ustanite iz
zemlje". Kada su vabe uli ovaj povik odmah su stali trati ludjakom brzinom. U tom
bjeanju otvorio se je ep i tapunica od barila, kvasina se je prolila do kapi. vabe su
bacili barilo i magla dalje.
Pred nekoliko dana neprijatelj je blokirao Bast i Topie sa namjerom da pohvata
mukarce i da ih prisilno odvedu u vojsku. Ovaj podhvat vaba i ustaa nije uspio jer je
sav narod pobjegao prije nego su oni doli u selo. Sve mukarce od 14-50 godina hvataju
i odvode na prisilni rad za gradnju bunkera, kupili su po Zakru, Punariima i Vrlikom
Brdu.
3./
U Bastu je 10 ovog mjeseca uhvaen od jedinica Makarskog Partizanskog Odreda
Jozipovi Boe pok. Tome i Riparovi Marijan pok. Ivana. Spomenuti su uhvaeni u
suglasnosti sa partijskom jedinicom Basta. Obojica su radili proti interesa N.O.B.
spomenuti su uestvovali u pijunai pri izdaji magazina koji se je nalazio u Bastu o
emu ste i vi upoznati. Isti su sasluani kod taba Mak. Part. Odr., ali nijesu priznavali
nita ve jedino da su pijunirali pojedine stvari ali da je vie od njih otkrio Mile Divi iz
Bake Vode. Oba ova zloinca su likvidirana. Narod je oduevljeno pozdravio likvidaciju
ovih izroda. Tako da su njihovi najblii pa ak i familija rekli "da nijesu bili krivi i
pokvareni da ih nebi stigla narodna osveta. 15.IV. part. jedinica Brela uhapsila je i
likvidirala je poznatog izroda iz Gornjih Brela Brkulj Petra pok Barie, 30. sijenja ove
godine doao je kod spomenutog Brkulja ustaa Santri, i ispitivao ga je gdje se nalaze
partizani. Ovaj je kazao da se nalazi na breljanskim stajama nekoliko partizanskih
razbojnika da treba otii i pohvatati ih, prije nego se nagomilaju vee snage, 31.I. otiao
je ustaa Santri sa jo sedam ustaa i pet Njemaca ubili su 3 naa druga 3 uhvatili dok je
samo jednom uspjelo pobjei. Na 5.II. tek. godine ustae su pozvali Vicka Toma pok.
Joze, da kod njih dodje Petar Brkulj da e ga pitati tko je pokopao mrtve partizane i gdje.
276
Istog dana je part. jed. B. dobila poruku od druga Marina Perkovia da dodju u
eavicu, drugovi su odmah ili u eavicu gdje se je nalazio ustaki naelnik
estanovca kojega su odmah uhvatili i u Biokovu likvidirali. Ovaj izrod imao je izvriti
mobilizaciju u Brelima. Kod njega je izvrena ekonomska akcija za nau vojsku je
oduzeta krava i jedna junica.
4./
Pred tri dana odletio je na Baanskom polju u zrak jedan neprijateljski kamion,
bilo je 7 mrtvih i nekoliko ranjenih. vabe do danas nijesu poduzeli nikakve represalije,
ve misli da je ovo djelo samih ustaa. /Op. Kom. javlja da je ovo kazao neki doktor koji
je pobjegao iz Makarske/.
P.s. Poslije kako je reakcija na vrgorskoj opini ubacila parolu da je cesta od Kozice do
Rave minirana, odlaze obiteljima partizana i govori da ovaj put nee biti voeni u
kamionim pred Njemakom vojskom, da su oni odili vabama i intervirali da ih ne voze u
kamionim da oni nijesu nita krivi.
15.IV. poslan je u podzemni bataljon Mate Marui /Mrvii/ iz Brista, poznati lihvar,
ustaa pijun i sve ono to je najgore.
vabe kada krstare po selima vode izmedju sebe po jednog Ruskog zarobljenog vojnika
kojeg prisiljavaju da govori, da u Rusiji vlada najgora tiranija da Staljin vri najgori teror
nad narodom, da je narod nezadovoljan i da uzimlje u zatitu samo idove.
Ali ovoj mizeriji narod ne vjeruje jer znade da je to najodurnija la kakvu ljudsko
grlo do danas nije izreklo.
Drugarski vas pozdravljam
Smrt faizmu - sloboda narodu!
M.P.388
za Kot.Kom. K.P.H.
...389 [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
Dravni arhiv u Splitu, f. 449, Kotarski komitet KPH Makarska, kut. 31., KP-31/916
79.
22. travnja 1944.
Kotarski komitet KP Hrvatske za Makarsku nalae svim opinskim

komitetima KP Hrvatske Makarskog primorja, da odmah prikupe
potrebite podatke o svim likvidiranim izdajicama i pijunima izvrenih
bilo od nae Vojske ili politikih radnika na terenu [...] od prilike
mjeseca studenog 1943. godine do danas
_____________
388
389
Okrugli peat: Kotarski K.K.P.H. Makarska (u sredini zvijezda petoraka sa srpom i ekiem).
Potpis neitak.
277

22.IV.1944. god.
SVIM OPINSKIM KOMITETIMA K.P.H. Makarskog Kotara
Dragi drugovi!
1./
Po primitku ovoga pisma, odmah pokupite sve potrebite podatke o svim
likvidiranim izdajicama i pijunima izvrenih bilo od nae Vojske ili politikih radnika na
terenu od okupacije, odnosno od Njemaca na ovaj sektor t.j. od prilike mjeseca studenog
1943. godine do danas. Izvjetaj neka sadri sve podatke: ime i prezime likvidiranog,
godina rodjenja, odakle je, zato je proglaen izdajicom i kao takav likvidiran. Ovdje
treba da navedete stvarne injenice na primjer dana tog i tog, na mjestu tom i tom, pred
svjedocima /ako ima navesti njihova imena/, kazao to i to, treba navesti ta je govorio, ta
je uinio, koje djelo, da li je krivac za kakvo ubijstvo, pljaku, pijunau, jednom rijeju
naznaiti sve to je dotini uinio.
Ovo radi toga, to e se uskoro izdati javna obavijest za narod u kojem e se
objasniti koji su ubijeni kao izdajnici i zato su ubijeni. A da bi se moglo tano i detaljno
opisati, potrebno je, da va izvjetaj bude detaljan i konkretan.
2./ Da bi ovaj Komitet imao pregled kako se razvija i djeluje itava partijska organizacija,
kao i vanpartijska a to naroito kako djeluju Narodno Oslobodilaki odbori i kako se
razvijaju pojedini odbornici unutar tih odbora, koji su organizovani kao lanovi Partije,
bilo kandidati, bilo SKOJ-evci, bilo pak rodoljubi, treba da odmah, to prije preko
partijskih jedinica prikupite podatke i prema priloenom formularu popunite i to prije
poaljete ovom Komitetu. Napominje vam se, da u rubriku "Karakteristike" ukratko ali
saeto sa partijskog gledita ocjenite kakav je dotini odbornik, kakova je njegova svijest
odgovornosti pred Partijom, kako rijeava pitanja svoje opine /ako je lan op. NOO./ i
sela /ako je lan mjesnog NOO./
Kod popune formulara najprije popuniti lanove opinskog NOO, zatim ostaviti
mjesta i prostora za nekoliko mjesta i zatim podatke po selima kakvi odbornici u mjesnim
odborima. Iza svakog mjesta ostaviti prostora za kasnije izmjene, da se nebi uvjek moralo
pisati i prepisivati.
Popis lanova opinskog NOO vi lino izvrite i kada stignu izvjetaji od
partijskih jedinica onda prepiite, da na jednom mjestu bude itava vaa opina, prepis
ovih formulara ostavite i vi kod sebe i svaku izmjenu i promjenu odbornika biljeiti, to
e nam svima omoguiti da pratimo razboj pojedinih drugova odbornika.
Podatke prikupiti i dostaviti im prije po mogunosti do konca ovog mjeseca.
Nemojte ekati da sve pokupite i zajedno poslati, kad jedne pokupite odmah ih poaljite.
M.P.390
390
Za Kot. Kom. K.P.H.:

...391 [v.r.]
278
_____________
Izvornik, strojopis
Dravni arhiv u Splitu, f. 449, Kotarski komitet KPH Makarska, kut. 31, KP-31/1014
80.
23. travnja 1944.
Dopis KK KPH Trogir Okrunom komitetu Split o protjerivanju

naroda iz sela Opine Marina i dr., o neuspjeloj partizanskoj
mobilizaciji, reakcionarnim klikama koje se ire po svim selima
Kotara, o likvidaciji Mate Jurova u Viniima
_______________
K.K.KP.H.
Trogir
Poloaj 23.4.44.
Drugarskom Okrunom Komitetu za K.P.H. Split
Dragi drugovi? Saljemo vam mjeseni izvjestajza mjesec mart

Politika situacija: situacija na naem kotaru ..................392 mjeseca, a uzrok je tome to
je neprijatelj pojacao svoje garnizonei upade po svim selima naseg kotara gdje je vrsio
najgora zvjerstva pljakom, palezomi i ubijanjem kao i silovanjem zena, stime jos vise sto
je istjerao veliki broj naroda Marinske Opcine kao npr. Vinisca, sevid, Dvornice, Zaselo,
Razanj i ostale zaseoke sa donju stranu ceste i sela Marina. Napokon sto ih je istjerao iz
svojih domova sve im je opljackao a oni....................393 naroda je odveo u zicu. Sa
velikim terorom nad nasim narodom koji je vec tri godine podpuno iscrpljen i izmoren,
opaza se zamorenost i kolebljivost, jedan od glavnih uzroka jeste i zasto je neprijatelj sa
svojim upadom onemogucio nas politicki rad te mozemo kazat da rad na politickom polju
za ovaj mjesec bio je slab i nikakav. Mobilizaciju koju smo poduzeli na nasem
kotaruimali smo ovih rezultata: prvo, narod se nije htio odazvati najprije sto je bilo odano
391
Potpis neitak.
Neitko
393
Neitko
392
279
borbi islo je prije dvije godine, a sto je bilo ostalo to se masovno diglo posle kapitulacije
Italije. Sto je ostalo neophodno potrebnih kao hranioci kojima su dva ili tri brata u
partizanima, vecih broj bolesnih ili neprijateljski raspolozenih prema nama. To prema
tome imali smo slabog uspjeha, a i onaj mali broj sto smo uspjeli mobilisati vise ih je
pobjeglo nego ostalo u narodno oslobodilackoj vojsci, iznimni slucaj opcine Prgomet
koje smo mobilisali utekli su u zicu te su se neki od njih obukli u Ustase a neki su ostali
pasivni. Dok na opcini Marina i opcini Trogir nije ni jedan otisao kod neprijatelja i ako je
veci broj dezertirao te se i danas nalaze kod svojih kuca.
Po reakcionarnim klikama, nije nam poznato u punoj mjeri a opaza se da su se pocele
siriti skoro po svim selima naseg kotara. Tako u samom selu Viniscu jedinica je
likvidirala poznatog ustaskog agenta Matu Jurova394, koji je za vrijeme kad je neprijatelj
istjerao narod, organizirao narod da ide u zicu. /.../
Za K.K.K.P.H.
_______________
Izvornik, strojopis
81.
5. svibnja 1944.
Trogirski Kotarski komitet izvjeuje Okruni komitet Split o

neodazivanju na mobilizaciju radi utjecaja reakcionarnih klika, o
uhienju voe HSS-ove organizacije u Marini Vice Cvitanovia koji je
upuen komandi splitskog podruja s prijedlogom za likvidaciju, te o
etvorici pijuna u Labinskim Dragama koje treba likvidirati
_______________
394
Mate Paanin Jurov iz Vinia, trgovac, gostioniar i glavar (Ivan Paanin: Narodni ivot i obiaji u
Viniima, Vartal, Trogir, br. 1-2/1996, 1-2/1997, str. 191)
280
K.K.K.P.H.
Trogir.5.V.44.
Drugarskom
Okrunom Komitetu K.P.H.
SPLIT.
Dragi drugovi!
aljemo vam izvjetaj za mjesec april. 44.
Politika situacija: Politika situacija na naem kotaru od prolog mjeseca se je neto
poboljala. Prilikom mobilizacije, pozvani se nisu u dovoljnoj mjeri odazvali, prvo:
nedovoljna politika svijest, a drugo: po neto i djelovanje reakcionarne klike. Vidi se
po tome to se je od onog malog broja koji su se odazvali, opet je jedan dobar dio
dezertirao, iz svih mjesta izuzev Sapina Doca, iz kojih nije niko dezertirao. /.../
Rad reakcionarnih klika. U primorskim selima naeg kotara nije se opazilo osim u
samom selu Marini, gdje je uhapen poznati sekretar H.S.S. organizacije za Marinu,
Vice Cvitanovi, i upuen je Komandi splitskog Podruja sa predlogom da ga se
likvidira. Isti je dobio veu koliinu hrane od ustakih vlasti na ime Gospodarske
Sloge tobo za narod koji je istjeran od strane okupatora. On je tu hranu prodavao
seljacima po 110 kuna, i po tome se najbolje vidi da je bio plaenik i da je tu hranu
dobio u svrhu propagande, kako bi na taj nain dobio simpatiju masa. U selima gornje
Zagore, opaa se u veem broju sela rovarenje protiv naeg pokreta i moebi se
zakljuiti da tu postoje neki agenti H.S.S. i ustaa. Obavjeteni smo od op. Komiteta
da ima u Labinskim Dragama 4 pijuna koji otvoreno saradjuju sa neprijateljem, i
donjeli smo zakljuak da ih se to prije likvidira. /.../
Za K.K.K.P.H.
_______________
Izvornik, strojopis
281
82.
7. svibnja 1944.
ROC Cetina izvjeuje tab VIII. korpusa NOV Jugoslavije, da su

mjetani sela Gale (Sinj), nakon to su pripadnici NOVJ odveli fra
Metoda Vezilia, uvjereni da su ga neki denuncirali i krivo optuili i
da je isti streljan, te ga jako ale
_____________
R.O.C.
C E T I N A
Ob. Br. 243/44, 7.V. 1944
u 9 sati
tabu VIII. korpusa N.O.V. J
Poloaj
/.../
Dunost nam je da pred vas iznesemo miljenje seljaka sela Gale povodom
odvodjenja njihovog fratra fra Metoda Vezilia.
U selu su svi uvjerenja, da je isti streljan, te ga jako ale. Kako im nisu poznati
razlozi hapenja istog, to cjelo selo misli da su ga neki denuncirali i krivo optuili.
Zahtjevaju da o njemu dadu miljenje partizani iz sela Gale, jer navodno da ga ovi
poznaju kao dobrog, i uvjerenja su da je on pravedan, a smatraju ga jednim od najboljih
sveenika. Takodjer pogodjeni su i tim to su ostali bez sveenika. Takodjer ovo
miljenje dijele i nai simpatizeri, te bi bilo potrebno to prije preko letaka ili konferenca
narod upoznati sa pravim stanjem stvari. U protivnom sluaju on dobiva sve vei ugled
kod seljaka, a krivnju za poinjeno bacit e na nas, a kler u Sinju znati e iskoristiti u
svoju propagandu nabacivajui se na nas kao jedini razlog njegovog odvodjenja,
tendenciju tobonjeg protuvjerskog stava.
/.../
Dostavljeno :
Okrunom komitetu za srednju Dalmaciju
tabu VIII. Korpusa N.O.V.-J
_____________
Za centar :
Zeko [v.r.]
Izvornik, strojopis
Muzej Cetinske krajine Sinj, Sekundarna dokumentacija
282
83.
13. svibnja 1944.
Kotarski komitet KP Hrvatske za Makarsku izvjeuje Opinski

komitet KP Hrvatske za Gradac, da je potrebno da se naprave 'Crne
knjige'
_____________
13.V.1944.
Drugarskom Opinskom komitetu K.P.H. za
G r a d a c
Dragi drugovi,
Sve nam govori da se nalazimo pred skorim svretkom rata, da bi svi ratni
zloinci mogli dobiti zasluenu kaznu, za zloine koje su poinili nad naim narodom.
Potrebno je da se naprave "Crne knjige" u koje e biti upisani najdalje do konca ovoga
mjeseca. Odmah pristupite prikupljanju potrebitih podataka, da se sa ovim nebi zakasnilo
jer vae zakanjenje je isto i nae zakanjenje. Treba da se naznai tano svaki dan u koji
je zloin izvren, tko ga je izvrio i gdje. Kod opisivanja zloina okupatora treba
naznaiti kojoj je vojnoj jedinici dotini pripadao, da ga se moe traiti poslije svretka
rata, da ne bi koji zloinac ostao nekanjen. Od naih podataka zavisiti e da li e svaki
tko je poinio nad narodom bilo kakav zloin dobiti zasluenu kaznu.
Drugovi ovo shvatite najozbiljnije u koliko se ne izvri ovaj zadatak koji se pred
vas postavlja nikakvo pravdanje i izivinjivanje nee se uzeti u obzir ve e se postupiti
najstroije za svaki neizvreni zadatak.
Smrt faizmuSloboda narodu!
M.P.395
Za Kot. Kom. K.P.H.

...396 [v.r.]
P.S. U priloenom pismu vam aljemo formular, po kojem treba da napravite i vi te

unesete u svoju knjigu u kojoj e biti imena svih narodnih neprijatelja.
_____________
Izvornik, strojopis
Dravni arhiv u Splitu, f. 449, Kotarski Komitet KPH Makarska, kut. 31, KP-31/1017
Dravni arhiv u Splitu, f. 461, Opinski komitet KPH Gradac, kut. 32, KP-32/1035
395
396
Potpis neitak.
283
84.
14. svibnja 1944.
tab VIII. korpusa NOVJ upuuje tabu grupe srednje-dalmatinskih

odreda na privremeno raspolaganje bataljon P.P.K. za srednju
Dalmaciju
_____________
tab
VIII Korpusa NOV Jugoslavije
14. maja 1944 g.
tabu Grupe Srednje-Dalmatinskih Odreda.
Upuujemo vam privremeno na raspolaganje bataljon P.P.K. za Srednju
Dalmaciju, da ga upotrebite za akcije na vaem terenu. Osnovna dunost bataljona PPK
jeste borba protiv pete kolone, t.j. protiv raznovrsnih neprijateljskih agenata u naim
redovima i van naih redova, protiv domaih izdajnika, naroito njihovih organizatora i
kolovodja itd. Prema tome tab grupe e pomou svoga obavetajnog oficira, kao i
seoskih obavetajnih centara koji se nalaze na vaem terenu, pokupiti detaljnije podatke o
neprijateljskim pijunima i domain izdajnicima i na osnovu toga davati e bataljonu
zadatke da iste hvata i unitava. Bataljon PPK Veinom djeluje po manjim grupicama,
ve prema samom zadatku. Ove grupe moe se slati i duboko u neprijateljsku pozadinu sa
zadatkom likvidacije pojedinih pijuna, raznih organizatora itd. Bataljon PPK moe
djelovati kao cjelina u koliko to situacija zahtijeva. Moe da se upotrebljava za prepade,
zasjede itd. Ovome bataljonu posvetiete naroitu panju, a obzirom to isti jo nije
osamostaljen i komandni kadar dosta mu je slab, a i bez iskustva. Bataljon PPK stoji pod
nepossrednom komandom taba Korpusa preko Otsjeka za zatitu naroda pri Vojnoj
Oblasti ovog Korpusa. Sve komande i ustanove dune su bataljonu PPK odnosno
borcima istoga bataljona svagdje i na svakim mjestu izai u susret i u pogledu ishrane,
ope snabdjevanja, kao i u pogledu prokazivanja narodnih neprijatelja.
Za tab:
Naelnik - Pukovnik,
_____________
Kopija, strojopis
Dravni ahiv u Splitu, f. 262, IHRPD, kut. 98
284
85.
15. svibnja 1944.
Komia
Mjesni NOO Komia dostavlja Opinskom NOO Komia, meu

ostalim, i popis strijeljanih iz kojega je vidljivo da je strijeljan kao
pijun graevinski poduzetnik iz Klisa Jozo Pletina
_______________
Mjesni N.O.O. Komia

Br. 35/44
Drug.
Op. N.O.O.
Komia
Dostavljamo vam popis lica koji su u pozadini iz mjesta Komie, kao i lica koji su u
operativnim jedinicama, te spisak dobrovoljaca prije i poslije kapitulacije, kao
streljane i internirane.
Uz drugarski pozdrav.

Komia, 15, V-1944
Sekretar:
....397[v.r.]
/.../ Lica streljana kao pijuni

1. Pletina Jozo
Pretsjednik
....398[v.r.]
gradj. poduz.
Klis
. _______________
Izvornik, strojopis
Dravni arhiv u Splitu, f.26, Kotarski NOO Vis, kut. 48, NOO-48/703
397
398
Potpis neitak
Potpis neitak
285
86.
18. svibnja 1944.
Presuda Vojnog suda pri tabu XX. divizije VIII. korpusa NOVJ rkt.
sveeniku Metodu Veziliu upniku u Gali (Sinj) na kaznu smrti
strijeljanjem
_____________
P r e p i s
Vojni sud pri tabu XX Divizije VIII Korpusa NOVJ sastavljen od: politkomesara
III brigade XX Divizije druga Bilobrka Mate kao predsjednika, te dvojice lanova suda,
komandanta bataljona druga porunika Grubiia Vlahe i borca Iljadice Mile donio je
nakon dugog pretresanja po krivinom postupku sveenika VEZELI399 METODA, pok.
IMUNA iz Sinja, a na slubi upnika u selu Gali, dana 18/V. 1944 g. slijedeu
p r e s u d u :
Okrivljeni VEZELI METOD, pok. IMUNA, rodjen 1883 g. u Sinju, od oca
imuna i majke Boice imac, rimokatolike vjere, neoenjen, po zanimanju sveenik na
dunosti u selu Gali.
k r i v j e :
1./ to je kao sveenik na oslobodjenoj teritoriji vrio ulogu njemako-ustakog
pijuna izvjetavajui ih redovno o kretanju, snagama, naoruanju i poloajima jedinica
NOV.
2./ to je pismeno i usmeno odravao veze sa ustakim asnikom, poznatim
krvnikom SELAKOM i domobranskim asnikom KUNDIEM u Sinju. Tako je u
mjesecu martu ove godine izvjestio ih o smjetaju i dolasku naih jedinica na sektor
Kamenice
b./ Izvjestio ih je istog mjeseca gdje se nalaze nai poloaji, mjesta zasjede
i broj naih snaga.
c./ Otkrio je pismeno neprijatelju mjesta na kojima su postavljene mine na
cesti Sinj-Gala. Isto je to i usmeno izjavio krvniku Selaku.
3./ to je otvoreno preko svojih propovijedi u crkvi nagovarao narod da ne ide u
NOV i preko tih propovijedi opravdavo zloine koje su okupator, ustae i etnici poinili
poklavi neduni narod sela ispod Kamenice.
Zbog svega ovoga pomenuti vojni sud ga je proglasio narodnim neprijateljem i
osudjuje ga na kaznu smrti
S T R E LJ A N J E M
Kazna e se izvriti u roku od 6 sati nakon odobrenja ove presude po viem
vojnom sudu, a izvrie je eta pri tabu divizije.
399
Ispravno bi bilo: Vezili.
286
Okrivljeni sveenik VEZELI METOD, na pretresu priznao je uinjena djela i

brani se da to nije smatrao nekim tekim krivinim djelom protiv N.O.Borbe. Vojni sud
njegovu odbranu nije uzeo u obzir jer isti ve due vremena boravi na oslobodjenoj
teritoriji i morao je biti upoznat sa ciljevima i naelima N.O.Pokreta i prema tome je znao
i bio svijestan da svojim postupcima slui nerijatelju i radi protiv svoga vlastitog naroda
i N.O.Pokreta. Vojni sud nije mu odbranu uzeo u obzir i zbog toga to je on po profesiji
sveenik i svrio vie kole i kao takav on je morao znati koja su djela kanjiva i idu u
prilog neprijatelju a koja ne.
Prema svemu tome, jasno je da je, da je sveenik Vezeli Metod iskoristio
povjerenje N.O.Pokreta i naroda, ivei na oslobodjenom teritoriju i aktivno sluio
neprijatelju kao njihov pijun krijui se iza sveenike mantije. Kao dounik i pijun
snosi krivicu, kao sauesnik u stranim zloinima koje je njemaki okupator zajedno sa
domaim izdajicama ustaama i etnicima uinio u martu mjesecu o.g. poklavi preko
2.000 nevinog naroda u selima ispod Kamenice.
Pored aktivnog prokazivanja i pijuniranja u korist neprijatelja osudjeni je aktivno
i politiki agitovao protiv N.O.Borbe, iskoritavajui svoj sveeniki poziv preko
propovijedi u crkvi. Tako je izmedju ostalog govorio: "Netreba ii u umu, neprijatelju,
iako nas on kolje i pljaka treba opratati itd."
Sve su to djela koja su uinjena protiv N.O.Pokreta i naroda kojega je izdajniki rad
Vezelia Metoda i ostalih njemu slinih kotalo mnogo rtava.
Osudjeni Vezeli Metod kao sveenik nije poao putem onih mnogih narodnih
sveenika koji su vrsto ostali uz svoj narod u borbi protiv tudjinskih osvajaa nego je
svoj sveeniki poziv i povjerenje N.O.Pokreta i naroda, njemu kao sveeniku iskoristio
u prljave zloinake i izdajnike svrhe, radei vjeto protiv svoga vlastitoga naroda.
Na osnovu zakljuenog sud se je nedvojbeno uvjerio u krivnju. Zloinaki i protiv
narodni karakter djela okrivljenoga te je protiv njega postupio u smislu Naredbe
Vrhovnog taba NOV i POJ o postupku sa narodnim neprijateljima.
Dosudjena se kazna prema tome ukazuje kao primjerena krivnji okrivljenoga i
stoga opravdana.
Smrt faizmu! ........... Sloboda narodu!
Predsjednik suda:
Bilobrk Mate, s.r.
lanovi suda:
1./ Grubii Vlaho, s.r.
2./ Iljadica Mile, s.r.
_____________
Prijepis, strojopis
Hrvatski dravni arhiv, f. 1911, 20. udarna divizija, NOV-38/5456
287
87.
2. lipnja 1944.
Komia
Izvjee Komande mjesta Komia o postupcima

zapovjednika logora Sv. Andrija prema zarobljenicima
zamjenika
_____________
Prepis
Komandi Mjesta
Komia
2/VI 1944
IZVJETAJ
I. Zamjenik Komandanta na sv. Andriji jako surovo postupa sa kanjenicima i
civilnima, tako da gubi svaki autoritet megju njima.
II. Maks kad je doao na sv. Andriju toliko se moglo primjetiti, da on nije za drugo
doao, nego da stvori nesuglasice izmegju kom. I ostalih radnika, tako, da dogje do
reorganizacije rada.
III. Agata Gerini ena Ivana i ki Marija sa Lastova od kad su upuene na rad kau da
koje njih amo uputio da e se imat tko osvetiti.
IV. 23/VI stigli su 3 borbena amca sa 3 razaraa i avijatiki brod 335 na sv. Andriju i
doveli: Vrhovnog komandanta, druga Tita i 10 viih oficira Vrhovnog taba, sa
engleskim viim oficirima.
Stigli su u 6 1/2 a otili u 8 sati p.p.
Od Vrhovnog taba Generallajtnant opomenuo je zamjenika Komandanta sv.
Andrije u jednom razgovoru da nek se naui raspoznavanje inova.
V. 23.VI. sa rada pobjegao je kanjeni radnik odan Jakov, koji je doveden iz Bari za
djelo, to je druio sa sumnjivim licima i govorio protiv partizana, a on ga je ostavio
i zatiti da radi bez znanja komandanta logora i mnogo ostalih drugih koji su
sposobni za rad.
Drug. pozdrav
S.F. S.N.
Obavjetajac
Vaso [v.r.]
Komandant
... [v.r.]400
_____________
Izvornik, strojopis
400
Potpis neitak
288
88.
4. lipnja 1944.
tab 3. brigade XX. divizije NOV Jugoslavije dostavlja tabu XX.

divizije NOVJ operativno izvjee o akciji na Arano (Imotski), dana
27./28. svibnja 1944., istiui da su postavljeni ciljevi i zadatci [su]
izvreni u potpunosti te da su u borbi ubili preko 200 neprijateljskih
vojnika, zarobili 130 od kojih su naknadno svi likvidirani, sem 4 za koje
se ustanovilo da nisu ustae i da mogu ostati u redovima NOVJ
_____________
TAB
III. BRIGADE XX. DIVIZIJE
Poloaj, 4.VI.1944.
TABU XX. DIVIZIJE
P O LO A J
OPERATIVNI IZVJETAJ O AKCIJI NA ARANOVU, dne 27/28.V.o.g.
Sekcija Split-Livno 1:100.000
Poloaj Arana na kome je jedinica vodila borbu dosta je krevit, slabo poumljen pa
pored toga brisani prostor ispred neprijateljskih bunkera, tako da je bilo dosta oteano
privlaenje za napad. Neprijatelj je bio smjeten u dva komiluka, okrueni sa nizom ...401
bunkera. Ovi bunkeri bili su dosta masivni, odozgo pokriveni sa gredama i ploama.
Zgrade u kojima je stanovao neprijatelj masivno su gradjene, te su iste bile utvrdjene sa
vanjskim zidom u vidu bunkera.
Naa Brigada sudjelovala je u ovoj borbi u zajednici sa 1 bataljonom Mosorskog
odreda. Zadatak ovog bataljona bio je, da postavi osiguranje na poloaju Orlovai, da bi
sprijeio bjeanje neprijatelja u pravcu Studenaca i da bi sprijeio intervenciju
neprijatelja iz Studenaca. Ovaj Bataljon nije imao borbu sa razbjealim vojnicima iz
Arana nego manju borbu sa 2 kamiona.Njemaca koji su doli iz Studenaca. Na ovom
poloaju na Minerski vod postavio je nagazne mine, te je od iste eksplozije mine ubijen
jedan njemaki oficir i jedan vojnik.
U ovom garnizonu nalazile su se dvije satnije domobrana i jedna satnija ustaa.
Komandant bojne bio je natporunik Kosovi, a satnik ustake satnije bio je natporunik
Storelli, koji je ubijen u bunkeru, dok za Komandanta bojne neznamo jeli poginuo ili je
stradao u povlaenju.
Namjera neprijatelja bila je odbrana garnizona Aranovo, a naa namjera bila je
da zauzmemo taj garnizon. Ovaj garnizon htjeli smo zauzeti iz razloga, da bi smanjili
pritisak, kojeg je neprijatelj vrio prema Livanjskom polju i Drvaru, da bi naoruali
401
Neitko.
289
novomobilisano ljudstvo kojega ima dosta bez oruja. Likvidaciju ovog garnizona koji je
brojano bio jak od 450-500 vojnika a koji se nalazi u zaledjini neprijatelja vrlo e se
povoljno utjecati na daljni tok neprijateljske ofenzive u pravcu Drvara, jer e neprijatelj
smatrati da se u njegovoj pozadini nalaze nae jae jedinice od kojih bi mogao biti
ugroen.
Borba je poela 25.V. o.g. u 24 sata. Nae podilaenje ka ovom garnizonu bilo im
je javljeno sa signalom iz kue u Kamenskom. Ovim signalom neprijatelj je bio
obavijeten o dolasku naih snaga u Kamensko, te se je nadao da e biti napadnut, te nas
je spremno ekao na svojim poloajima.
Nai bataljoni izvrili su podilaenja ka ovom garnizonu, 3 bataljon od Poja
pravcem Votane-Kamensko na sam garnizon, a 1 bataljon sa Mosorskim odredom
izvrio je podilaenje iz Strizirepa-Gornja Tijarica-Aranovo.
III Bataljon napadao je dio neprijateljskog poloaja od Gradine do zasioka
Piteleka zakljuno sa jednom etom zabacio je neprijatelju sa zapadne strane komiluka
Piteleka da bi na taj nain im omoguio bru likvidaciju komiluka Pitaleka.
II Bataljon napadao je dio neprijateljskog poloaja ...402 Pitaleka zakljuno selo
Dujmii sa sjeverne strane, jednom etom obuhvatnim manevrom zabacio je neprijatelju
sa june strane ovoga zasioka radi ispomaganja likvidacije ovog zasioka.
II Bataljon imao je zadatak da neprijatelja udari sa june strane, t.j. u ledja
neprijatelja brzim naletom da pretrese komiluk Miljkovci i da odmah udara na neprijatelj
u ledja t.j. u komiluk Dujmii i Pitalek. Do odredjenog vremena borci su se privukli na
jurino odstojanje i na odredjeni znak borci su izvrili juri i uspjeli djelimino likvidirati
neke bunkere dok ostale bunkere nisu mogli tako brzim naletom likvidirati, te se je
manevrisalo sa ...403 nabacujui ih iza ledja uz sadejstvo tekih i lakih ...404 runih bombi
uspjeli nakon dva sata likvidirati. Neprijatelja je najvie demoraliziralo kada je vidio da
su nai borci zapalili jednu ...405 u komiluku Pitaleki, nakon 10 minuta zapaljena je
vatra sa strane I. Bataljona u komiluku Dujmii sa ovim paljenjem neprijatelj je uvidio
nemogunost odbrane ovog garnizona i neprijatelj se poeo u paninom bijegu povlaiti.
U tom momentu na II. Bataljon izvodio je juri na znak trube, koja je neprijatelja najvie
demoralizirala i tako je neprijatelj zaista vidio u kakvoj se klopci nalazi i pored toga to
se je neprijatelj nalazio u bezizlaznoj situaciji neprijatelj je davao jak otpor i nije se htio
predavati, te je pokuao da se kroz na obru izvue na juri sa bombama. Neki vojnici
posakrivali su se po kuama, nekim a se je uspjelo probiti, a neki su posakrivali po
bunje. Ovi razbjeali vojnici naili su na zasjedu naeg IV. bataljona, koji se nalazio na
poloaju od Dudii do Bilobrka i na cesti prema Vinici. Ovaj bataljon uspio je ubiti 50 i
105 vojnika zarobiti. Kad je neprijatelj vidio da g i ovdje eka naa zasjeda povratio se je
opet nazad prema Aranovu, posakrivali se u peine i dbunjeve. U svom povlaenju
neprijatelj je rastavljao automatska oruja, te bacao i sakrivao po umama nianske
sprave tekih bacaa, sve su pobacali, tako da nijedno nismo nali, a dva teka bacaa
bacili su u jednu cisternu koje smo uspjeli pronai, puke i ostalu spremu razbacivali su
posvuda, koju nismo uspjeli sami pronai.
402
Neitko.
Neitko.
404
Neitko.
405
Neitko.
403
290
U osvitak zore Bataljon koji je bio odredjen za garnizonsku slubu i pretres svih
komiluka i terena na kom se je vodila borba i dalje je nailazio na manje grupice sa
kojima je vodio borbu sve do 5,30 sati, poslije toga nastala je detaljna evakuacija
zapljenjenog materijala a neke manje stvari evakuirali smo i za vrijeme same borbe.
Moral neprijatelja bio je vrlo dobar, to se moe zakljuiti to je neprijatelj vikao
naima iz bunkera "veza, dodjite! Ajde napred" i kojekakve druge uzreice, te po tome
to se niti jedan neprijateljski vojnik nije predao, pa ak ni onda kad je garnizon bio
likvidiran i uvidjevi da se nalaze u bezizlaznom poloaju. Bilo je takvih primjera, da se
nisu htjeli dati ivi u ruke, nego su bjeali i tako ih u trku likvidirali. Sve ovo govori da
nisu ovo domobranci vabobranci, da su ovo ve maskirane ustae u domobranskoj odori.
Sastav ovoga garnizona bio je veinom Hercegovci, Bosanci i okolica Imotskog poznati
ustae.
U ovoj borbi postignuti su postavljeni ciljevi i zadatci su izvreni u potpunosti. U
ovoj je borbi naa Brigada ubila preko 200 neprijateljskih vojnika, zarobili 130 od kojih
su naknadno svi likvidirani, sem 4 za koje se ustanovilo da nisu ustae i da mogu ostati u
redovima NOVJ. Sve ove koje smo likvidirali iz njihovog sasluanja doznajemo da su
uestvovali u vie akcija protiv NOV, a i u poznatoj akciji na Kamenicu i u svim
ispadima pokazali su se kao "koljai i najgori palikue". Vie od njih narod ih je lino
poznavao kada su palili i ubijali po Kamenici i traili su osvetu.
Medju ubijenim neprijateljskim vojnicima ubijena su dva oficira ustaka, 1
domobranski i 1 njemaki. Zarobljena su dva oficira domobranska i 1 podoficir.
Zarobljeno je 5 tekih Breda, 4 teka bacaa, 1 postolje od tekog bacaa, 9
pukomitraljeza od toga 3 pukomitraljeza "Zbrojovka" 2 mala bacaa, 100 puaka, 3
pitolja, 3 strojnice, 3 telefona, 10.000 metaka bredine municije, 200 komada runih
bombi, 8 granata za teki baca i 1 pisaa maina /velika stolna/, 1 motocikl, 1 bicikl, 1
dvogled, 5 konja, 1 poljska kuhinja, 200 pari vojnikih uniformi /polovnih/.
Nai gubitci: 2 mrtva i 17 ranjenih od 7 tee ranjenih, medju mrtvima je poginuo i
zamjenik Komandira I . III bataljona urlin Stipe, ranjen v.d. Komesara eta I bataljona
ilovi Ante.
U ovoj akciji utroeno je 5700 metaka za puke, 110 za bredu, 203 granate od
malog bacaa i 204 runa bome, 10 granata od tekog bacaa.
U ovoj borbi istakli su se svi Bataljoni kao cijelina, jer se nije zapazilo ni malo
propusta u komandovanju, ni u odravanju veze sa susjednim jedinicama koje su
uestvovale u ovoj borbi, te smo miljenja da treba cijelu Brigadu istai kao primjer i sve
jedinice pohvaliti koje e vrlo dobro koristiti borbenosti i moralu i daljnjem razvitku ove
Brigade.
U ovoj akciji naroito su se istakli Vladavi Frano, Komandir ete II bataljona,
imunda Ivan Komandir I eta istog Bataljona, unjara Ivan zamjenik Komesara I ete
istog bataljona, Plosni Ante komesar I ete Juko Peri vodnik, Vladovi Ante borac i
Pivevi Tomo borac sve iz istog bataljona.
abo Marko, komesar ete I bataljona, koji je ubio sam 13 nepr. vojnika, vodnik
...406 Jozo iz istog bataljona, ...407 Jovo, komandir ete iz III bataljona.
Odluke i izdate zapovijesti bile su realne. Upravljanje i rukovodjenje sa borbom
bilo je vrlo dobro. Komandovanje viih i niih rukovodioca nalo se je vrlo dobro.
406
407
Neitko.
Neitko.
291
Upotreba vojske i pojedinih vrsta oruja bilo je efikasno.

Sadejstvo i uzajamni rad pojedinih jedinica i oruja bilo je vrlo dobro i nije bilo
nikakvih manjkavosti, a naroito u pogledu odravanja veze, koja je ovoga puta u
potpunosti zadovoljila.
Taktiki i vojniki postupci naih starjeina i trupa bili su u skladu sa razvojem
situacije na bojitu.
Iz ove akcije moemo izvui vrlo korisnu pouku, jer borci i rukovodioci uvjerili
su se od kolike je vanosti tanost izvrenja napada, odlunost kod juria i uvjerenje da se
najbolji rezultati u nonim borbama postiu silinom udara, t.j. bombom i noem, a nikako
sa pukama i automatskim orujem to su pojedinci ranije praktikovali. Iz ove akcije
izvuena je jedna vrlo korisna pouka, to su se tabovi i rukovodioci uvjerili i da je
potrebno da svaki izvrava svoj zadatak bez obzira dali e ga izvriti susjedna jedinica.
Politkomesar:
[Mate] Bilobrk [v.r.]
Komandant, major:
Ivan P. Valin [v.r.]
_____________
Preslika, strojopis
Muzej Cetinske krajine Sinj, Sekundarna dokumentacija
89.
13. lipnja 1944.
Okruni komitet KP Hrvatske biokovsko-neretvanski izvjeuje

politkomesara Grupe junodalmatinskih partizanskih odreda o stanju
na njihovom podruju, napominjui da krue glasine reakcije da se
na Aranu (Imotski) zajedno bore partizani i etnici, a 'sve nae koje
su zarobili muili su, poubijali i bacili u jame' te da je potrebno
odmah na ovo reagirati i narodu dokazati da mi ne ubijamo
zarobljenike
_____________
Okruni Komitet K.P.H.
Biokovsko-Neretvanski.
13.VI.1944.
Drugu
Politkomesaru Grupa J.D.P. Odreda
P o l o a j .
292
Drue arko, danas smo primili tvoje pismo na koje ti odmah odgovaramo, a
ujedno emo se osvrnuti i na neka druga pitanja.
Primili smo depeu u vezi dolaska drugova iz Obl.K., koje ve odavna ekamo na
okupu. Po njihovom dolasku nastojati emo im prije da se prebacimo na taj sektor, to
e vjerovatno biti do nekoliko dana, gdje emo zajedniki pristupiti rjeavanju svih
zadataka koji stoje pred nama. U vezi ovoga smatramo nepotrebnim da piemo K.K.
Imotski, radi upozoravanja K.N.O.O., jer emo mi tamo doi.
Sporazumiti emo se sa K-dom. Podruja i vjerovatno e neko od njih doi sa
nama.
U vezi Ob.Sl. poduzeti e se sve da bi se saznalo za imena nepr. jedinica koje
prolaze, kao i to gdje zapravo idu.
Na tvoje traenje da vam poaljemo radio aparat i baterije za izdavanje vjesti
nemoemo udovoljiti, jer su aparati pokvareni, a nemamo baterija. Baterije smo traili sa
Visa pa ukoliko dobijemo onda emo poslati. U vezi ovoga smo odluili da vam aljemo
redovito radio vjesti, a po naem dolasku u Biokovo uzeti emo radio kod K.K. Imotski i
izdavati tamo vijesti.
Iz nae depee mogao si vidjeti da tehnika ne radi, nema papira kao ni ostalog
materijala, tako da nismo bili u stanju izdati "Biokovski vjesnik" ve smo krparili na sve
naine. Za umnoavanje Nove Jugoslavije ispisane su matrice, a im papir i mast stignu
umnoiti e se. Sad imamo papira samo za. jedan broj. Isto tako piu se matrice za
"Ekonomski razvitak drutva" i "O Partiji" I. dio, to smo predvidili za prouavanje u
iduem mjesecu.
Danas smo primili jednu depeu potpisanu od druga Karmela u kojoj se trai drug
Marinko Matijaevi za Ob.oficira u Mak. Odredu. U vezi ovoga mi nemoemo donijeti
odluku, ve se treba sporazumiti sa K.K. Makarska, a vjerovatno on tu dunost nee moi
primiti iz razloga, to jedini partijac na kojega se moemo osloniti na donjem djelu Op.
Makarska, a tebi je dobro poznato stanje na tom kraju. O ovome pitanju usmeno emo
razgovarati kad dodjemo doli.
Drug Joze Gapar je stigao i mi smo ga uputili u I. bat. gdje treba preuzeti dunost
komandira. Ti nastoj svakako im prije poslati druga Damia za Ner. Odred, da se ta
izmjena ve jednom izvri.
Danas smo primili pismo od druga Bundija u kome trai da mu javimo dali smo
dobili odgovor od Korpusa u vezi sa Ljubukom etom. Ukoliko jo nisi dobio odgovor
trai ponovo, te nam odmah javi kako bi mogli sa l. Obl. to rijeiti. Ovo je potrebno
rjeiti im prije, jer reakcija u tom kraju uzima sve vie maha. Bundi isto tako trai da mu
se poalju podatci o zarobljenim Ljubuacima na Aranu, kako bi mogao kazati njihovim
obiteljima, jer ovo reakcija veliko iskoritava govorei "Na Aranu se zajedno bore
partizani i etnici. Sve nae koje su zarobili muili su, poubijali i bacili u jame." Prama
ovome vidi da je potrebno odmah na ovo reagirati i narodu dokazati da mi ne ubijamo
zarobljenike.
Neretvanski je napadao Bainu, ali je nije uspio zauzeti, nai borci su se odluno
drali, zarobili su jedan "arac" podrobni podataka nemamo, o ovome e vas obavjestiti
tab Odreda.
Kod nas inae nita novog, sve je jo uvjek po starome.
293
M.P.408
Uz drugarski pozdrav,
za O.Komitet
ivko [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
Hrvatski dravni arhiv, f. 1905, tab IV. Operativne zone, kut. 34, NOV-40/5703
90.
13. lipnja 1944.
Izvjee taba XX. Divizije tabu VIII. Korpusa NOVJ o napadu na

Arano i prijedlozima za odlikovanja pripadnika III. dalmatinske
brigade koji su se naroito istaknuli u toj operaciji
_____________
TAB
XX DIVIZIJE NOVJ
Br. 1050
13.VI.1944.
TABU VIII KORPUSA NOVJ

Dostavljamo Vam rezultate koje su postigle nae jedinice u razdoblju od 1.-31.
maja o.g. Rezultati su slijedei:
1. Izvedeno akcija: 4 vee i 35 manjih, od toga 3 defenzivne.
2. Gubici neprijatelja:
u ljudstvu:
a) ubijeno: 8 oficira, 468 podoficira i vojnika ....................476
b) ranjeno: 273 podoficira, vojnika i oficira........................273
c) zarobljeno: 2 oficira, 141 podoficira i vojnika................143
_________________
svega:
892
/.../
Oslobodjeno: Arano i 20 sela u dolini Cetine i okolici Arana 50
408
Neitko.
294
zarobljenih drugova, koje je vodio neprijatelj sa sobom iz Splita i ibenika.

/.../
5. Predlaemo za pohvalu:
Komandanta III brigade majora Ivana Vulina i politikog komesara brigade
Matu Bilobrka za pravilno rukovodjenje akcije na Arano. Cijenu III brigadu za
postignute uspjehe u akciji na Arano.
/.../
Komandira ete Vladojevi Franu, imundiju Ivana, vodnika Peria Juku, komesara
ete Plosnia Antu, pomonika komesara ete unjaru Ivana, borce: Vladojevi Antu i
Pivevi Tomu, p.porunika trbca Jovu i vodnika Munjevrana Josu, svi iz III brigade
koji su se istakli, za hrabro i uporno navaljivanje na ustako uporite Arano, kao i
pravilno rukovodjenje svojim jedinicama. Naroito se je istakao u borbama kod Arana
komesar I ete I bataljona III brigade abo Marko, koji je u ovoj akciji sam istrijebio 13
neprijateljskih vojnika.
Politkomesar
p.pukovnik
Edo Santini, s.r.
Komandant
p.pukovnik
Mile Uzelac, s.r.
Tanost prepisa ovjerava:

Pom. na.operat.odjeljenja
major,
_____________
prijepis, strojopis
295
91.
16. lipnja 1944.
O likvidaciji nekoliko reakcionara u Viniima koji su istupali s

Maekovim parolama i bili glavni organizatori neodazivanja u NOV,
Ivana Paanina pok. Jure Bembe i Luke Maria pok. Tudora, o
uhienju biveg glavara Marine Frane Cvitanovia, te o likvidiranju
pijuna, njemakog tumaa Vicka Radia Josipova u Podorljaku i
ubojstvu ustakog povjerenika za Dalmaciju fratra Romca u Uneiu
pie KK KPH Trogir Okrunom komitetu Split
_______________
K.K.K.P.H.
Trogir,16.VI.44.
Drugarskom
SPLIT.
Dragi drugovi,
aljemo vam izvjetaj za mjesec V.44.
Politika situacija. Sama politika situacija kroz ovaj mjesec je bolja nego proli.
Pojaala se je zato:
I.
Sa pojaanim i aktivnijim politikim radom.
II.
Razvojem situacije u svijetu a i kod nas u zemlji.
III.
Sa likvidiranjem nekoliko reakcionera, koji su dosta ometali ...409 na rad.
IV.
to se je narod uvjerio, i vidio ja da se o njemu vodi rauna, to jest kod
prebacivanja zbijega.
Poboljanje same situacije je najbolji dokaz i same mobilizacije. Op. Marina, sa 95 %, a
u samoj ici, kao i na samom iovu jo se nije sprovela mobilizacija, ve na istoj sada
radimo.
Op. Prgomet, sa 50%, i na op. Trogir sa 95 %, to je van ice, a u samoj ici je ista u
toku.
Moemo konstatovati, da se veina naeg naroda sve vie povezuje uz na pokret. I ako u
izvjesnom broju sela ovog kotara, je okupator i sav teror, kao i rad reakcionarnih klika
409
Neitko
296
koji na razne naine pokuavaju da narod otrgnu od N.O.B.e. Ipak im to nije uspjelo da
postignu onaj cilj za kojim su ili.
Zvjerstva okupatora. U mjesecu maju su poinili sledea ubijstva. U Sevidu 18, starijih
ljudi i ena ubili. U gornjem Segetu 2 starca ubio i popalio jedno pleme Mijalii.
U Ljubitovici, ubio 2 ovjeka od 32-35 gd.
U Viniu je ubio 1 ovjeka srednjih godina.
Sva ta zvjerstva kao i pale nisu ustraili na narod, ve je stime izazvao jo veu mrnju
prema sebi. Danas je narod potpuno uvjeren da sve to okupator ne ini zato to je jak, ve
da to ini iz svoje slabosti, kako bi narod ta vie zastraio.
Rad reakcionarnih klika. Danas je na vidiku, tako da od istih moemo imati sada pregled,
i to iz sledeih razloga: to se je medjunarodna reakcija nala pod tekim udarcima
N.O.P.a. te svi oni koji su se toboe drali po strani i prikriveni u mijim rupama, danas
su pokazali svoje pravo lice, i stupili su u stvarnu borbu protiv N.O.P.a. i to u sledeim
selima: u selu Viniu, gdje su se najbolje izrazili za vrijeme mobilizacije, gdje su stvarno
istupili ve sa poznatim Maekovim parolama. Gdje su organizirali sve sposobne
mukarce za neodaziv u nau vojsku, a suvie toga spremili teren za hapenje, i ubijanje
naih drugova na samom zboru, koji se je tu drao u neposrednoj blizini samog
neprijatelja. Dva glavna organizatora toga su bili likvidirani na licu mjesta, i to sledei:
Paanin Ivan pok. Jure /Bembo/ i Mari Luka pok. Tudora, doim je etvorici uspjelo
pobjei u icu, i uspjelo im je da povuku sa sobom jo 20 seljaka, koji su se nakon 2 dana
obratili pismeno seoskom N.O.O. da e se povratiti kui i da e stupiti uredove N.O.V.
Posle likvidiranja ove dvojice odma sutra su se prijavili u vojsku njih 40. Prije toga
reakcionari su seljacima prijetili, da ako se budu odazvali u nau vojsku da e im zapaliti
kue.
Reakcija u selima Marinske kotline sada je u prilinom broju dotuena, potla likvidiranja
njihovog glavnog predvodnika Cvitanovi Vice iz Marine, a to dokazuju i injenice da su
ostali u nemoi, poto je mobilizacija tu potpuno uspjela, dok je do sada tu bilo teko
vriti istu. Takoer smo uhvatili u Gustirni tri maekova reakcionera i etvrtog iz sela
Marine Cvitanovia Franu biveg glavara.
Takoer je likvidiran u Podorljaku pijun njemaki tuma Radi Vicko Josipov koji je
pijunirao i otkrivao nae bunkere.
U Bristivici se isto opaa rad tih reakcionera, ali jo nismo potpuno uli u trag istih i ako
smo dvojicu od njih uhvatili.
Na op Prgomet osjea se rad ustakih banda. Tu se ne osjea jai rad reakcionarnih klika
osim ustaa koji su veinom krvno vezani sa njima. Taj rad se najjae odrazio u selima:
Labin, Opor, D. Dolac, Sitno i Sratok. U samom Sratoku se ne osjea da je narod ba
prema naem pokretu ve je to, to je tu razvijen u punoj mjeri verc, i vlada kod njih
veliki egoizam. U Prapatnici i Ljubitovici nema tonog pregleda, jer se tu nalazi
neprijatelj i tu nam sprjeava svaki rad.
Rad reakcionarnih klika na opini Trogir. Opaa se u svim selima otoka iova, a naroito
u G. Okruku gdje se opaa rad maekove a i etnike klike, koja je do sada uspijala da
nam koi mobilizaciju. Tu su glavni organizatori Ignacije Radi koji se sada nalazi u
Splitu a ee dolazi na Okruku i donaa direktive, drugi Prga koji vie radi na etniku
stranu.
297
U samom Trogiru tu je maekovoj reakciji uspijelo da uspostavi Narodnu zatitu.

Uzrok je tome, to sve nae organizacije kao partijske tako i van partijske bile su
neaktivne u radu i u svim pogledima su imale pomirljiv stav prema neprijatelju. /.../
Akcije: sa strane partijske organizacije i SKOJ-a dignuta su u zdrak tri njemaka kamiona
sa dvadeset pet vojnika od koji su svi pobijeni izmeu Prapatnice i Ljubitovice. Sa strane
jednog kandidata ubijen je zloglasni ustaki povjerenik za Dalmaciju fratar Romac u
Uneiu. U Podorljaku, kod naputanja garnizona ubijenoje 4 neprijateljska vojnika i 5
konja kao i nekoliko vojnika ranjenih. Zaplijenjeno je 150 metaka od arca.. U Viniu
smo zarobili neto materijala kao i kale crkveni. Takoer je kroz ovaj mjesec bilo
kidanje telefonskih ica sa strane nae. /.../
Drugarski pozdrav
S.F. S. N.
Za K.K.K.P.H.
_______________
Izvornik, strojopis
Dravni arhiv u Splitu, f.455, KK KPH Trogir, kut. 28, fasc. 2, KP-28/428
92.
20. lipnja 1944.
Pismo Okrunog komiteta KPH srednjedalmatinskog otoja Kotarskom

komitetu KPH Bra-Hvar povodom upuivanja dezertera i
neprijateljskih elemenata na otok Vis
_____________
Okruni Komitet K.P.H.
srednje dalmatinskog otoja
dne 20-VI-1944 god.
Drugarskom
Kotarskom Komitetu K.P.H.
Bra-Hvar
298
Dragi drugovi,
Ve ima nekoliko mjeseci kako je okupator stigao na nae otoke, te je isti odmah
pri svom dolasku nastojao da pronae pojdine tipove koji bi mu svijesno ili nesvijesno
sluili, u emu je djelomino i uspio na vaem kotaru. Drugi pak takoer od vremena na
vrijeme sluili su okupatoru pred strahom od represalija i terora kojeg je okupator vrio
nad narodom vaeg kotara. Partijska organizacija tu se nije dovoljno snala i nije zauzela
odreeni stav, nego je ila linijom manjeg otpora i poela je da hapsi sve one koji bi se
primjetili da su ma u kom vidu posluili neprijatelju i otpremali ih na Vis, sa napomenom
da ih se uputi na prisilan rad. Ovdje partijska organizacija kao ni rukovodstvo nijesu
vidjeli posljedice koje iz takvog voenja politike proistiu, te nijesu ili za
produbljivanjem tog pitanja tj. da pronalaze organizatore i rukovodioce reakcije, odnosno
tih koji su se maskirali i jo uvjek moda ostali na vaem kotaru.
Poslije doneenih odluka na drugom zasjedanju AVNOJa i imenovanju
Nacionalnog Komiteta, nuno je da mi shvatimo da stvaramo dravu i da svaki pothvat
uinjen sa nae strane treba da bude smiljen i planski izveden tako da bi se mogla vidjeti
naa sposobnost u stvaranju i rukovoenju te nove drave. U vezi s time potrebno je da
pojaate kontrolu i budnost nad reakcijom i pojedincima i prestati sa dosadanjom vaom
praksom masovnog hapenja i da se svako hapenje vri pod vaom direktnom
kontrolom, poslije nego se to pitanje dobro proui.
Kod naroda kao i kod rukovodstva naih treba razbiti miljenje da je Vis postao
koncentracioni logor ili otskona daska za ciljanje u Bosnu. Da ovoga ima najbolji je
dokaz da nai rodoljubi otcjepljeni od naih rukovodstva naputaju domove i odlaze
neprijatelju koji mu je palio domove i klao, a nee da ide na Vis da bude pod zatitom
nae vojske i svojih rukovodstava, a niti u zbjeg.
Iako je jo u drugom mjesecu ove godine ovaj Komitet dao direktivu da se svi
rodoljubi koji su sposobni da u bilo kom vidu krosite N.O.B. izvlae iz neprijateljskih
garnizona i postepeno prebacuju na Vis kako bi izbjegli neprijateljsko hapenje i direktno
sluenje neprijatelju. Sprovoenje ove direktive bilo je skopano na mnogo tehnikih
potekoa, ali ipak se nije uinilo ono to je bilo mogue i dozvolilo se neprijatelju da iz
ovog okruja mobilizira i odvede oko 1600 ljudi i itavo stanovnitvo olte koje je tamo
bilo preostalo. Ne samo da se nije uspjelo izvlaiti rodoljube iz neprijateljskih garnizona
nego i u momentu proglaivanja opte mobilizacije s nae strane, pored zloina
napravljenih od neprijatelja, narod nije shvatio kuda treba da ide, to najbolje dokazuje
broj odbjeglih da direktno slue neprijatelju, dok drugi iz straha pred naom
mobilizacijom pobjegli su po umama gdje se jo i danas kriju. Istima su se posljednjih
dana pridruili, kako saznajemo, i deserteri iz vaeg odreda sa orujem, te postoji
opasnost da se isti organizuju u teroristike bande koje bi bile u stanju da pljakaju i
ubijaju nae drugove (sluaj na podruju Ok.K.K.P.H.-Dubrovnik) Da je ovo djelo
reakcije najbolje dokazuje povezivanje HSSa sa Jugonacionalistima, a na samom Brau
domobranski oficir Koljati bio je organizator tih dezertera. Ovakovo stanje na vaem
kotaru dokazuje da politikog reda nije bilo ili vrlo malo i da pored zvijerstava koje je
neprijatelj, na narod ne zna da mrzi tog neprijatelja.
Budui da se broj dezertera svakog dana poveava, neophodno je potrebno da se
preuzmu sve mjere u cilju sprijeavanja toga. Nuno je pojaati politiki rad i osuditi ovo
kao izdaju, jer se takvim stavom takoer slui neprijatelju i ne priznaje naredbu Marala
Jugoslavije druga Tita od 6-I-1944 kojom poziva sva lica koja su sposobna da se bore, ali
299
koja kolebaju i pekuliraju, takoer slue neprijateljskim interesima protiv svoga vlastitog
naroda. Oni treba smjesta da stupe u N.O.V. da bi izbjegli sudbinu koja e zadesiti
izdajnike naroda poslije osloboenja naeg naroda.
Komanda Mjesta uz pomo odreda na vaem kotaru, sve one koji se ne prijave
Komandi Mjesta u odreenom roku, nego se budu i dalje krili bez obzira iz kakvih razloga,
treba da budu uhapeni i sprovedeni Komandi Podruja kao dezerteri sa potrebnim
podacima i karakteristikama iz kojih se moe vidjeti itava prolost dotinoga. Ovom
pitanju trebate odmah pristupiti da bi se jednom stalo na kraj ovakovim pojavama jer iste
tetno utjeu na politiku situaciju.
Za sve one koji su odbjegli neprijatelju treba da va Kotarski N.O.O. poalje
iscrpne karakteristike Narodnom sudu pri Okrunom N.O.O. da bi ih se moglo proglasiti
narodnim neprijateljima, poto jo na kotarevima Narodni sudovi jo nijesu uspostavljeni,
a samo vojni i narodni sudovi mogu proglasiti narodnim neprijateljima. Ovo odmah
uraditi.
U zadnje vrijeme primjeuje se masovno dolaenje bez specijalnog posla
pojedinih rodoljuba, pa i drugova na Vis, te se na taj nain omoguuje reakciji da ubacuje
svoje agente koji imaju zadatak da ispituju nae snage i upe stanje na Visu, kao to je to
sluaj da su se pred mjesec i po dana preko kotara Braa prebacili na Vis tri agenta u
slubi Gestapoa. Da bi se onemoguilo prebacivanje istih treba pojaati budnost nad
kretanjima kako onih koji pristiu sa kopna na va kotar kao i onih koji se iz vaeg kotara
prebacuju na Vis. Da bi se ta kontrola mogla zavesti propusnice mogu izdavati samo
kotarski N.O.O-i koji e slati iste kotarskom komitetu K.P.H. na pregled. On e svaku
propusnicu koju smatra da se moe izdati uputiti komesaru Komande Mjesta na potvrdu, i
samo sa takvom propusnicom moe dotini putovati. Na propusnici treba da tano bude
oznaeno zato dotini ide, a ne kao do sada "po slubenom poslu", jer komesar moe da
zna zato netko putuje. Vi u Komitetu treba da imate listu za uvaanje izdanih propusnica,
jer vi garantujete za svaku propusnicu s kojom se doe na Vis. Ovo vai za civilna lica,
dok Komanda Mjesta moe da izdaje propusnice za svoje osoblje. Svaki onaj koji stigne
na Vis ima se prijaviti upravnom odjelu Okrunog N.O.O. radi kontrole. Sa ovim odmah
upoznajte Kotarski N.O.O. i Komandu Mjesta, kako se nebi vie pravili propusti i broj
putovanja ograniite.
Posljednjih dana primjeeno je od strane taba Mornarice da se putem telefonske
veze vode kojekakvi razgovori, te se nimalo ne pazi na konspiraciju, kao na pr. nek veza
dodje tu i tu, neprijatelj se povlai iz Bola, ima li kakve novosti i sline. Radi toga
pojaajte kontrolu nad tim telefonima, a za povjerljive stvari aljemo vam ifru kojom se
moete sluiti.
Kotarski Komitet Braa jo ni do danas nije poslao karakteristike kako za lanove
Komiteta, tako i za sve ostalo lanstvo iako je bio dat rok zato.
Molimo vas da sva pitanja prouite, najozbiljnije shvatite i po njima poradite to
je potrebno.
Drugarski vas pozdravljamo
Smrt faizmu
Sloboda narodu
Za Okruni Komitet:
N. Repani - Gandi [v.r.]
_____________
300
Izvornik, strojopis
Dravni arhiv u Splitu, f. 444, Okruni komitet KPH srednje-dalmatinskog otoja, kut. 29,
KP-29/513.
93.
23. lipnja 1944.
Vis
Dopis Opinskog NOO Vis Komandi mjesta Komia o Marici Jankovi

koja se upuuje u logor Sv. Andrija
_____________
Opinski Narodno Oslobodilaki Odbor
Vis
Br. 217
Dana 23.VI.1944. godine
Drugarskoj
Komandi mjesta
u Komii
PO doneen zakljuku ovog Opinskog N.O.O.-a, upuuje se JANKOVI
MARICA ena NIKOLE toj drugarskoj Komandi da se ju uputi u prisilnoj radnoj eti na
otoku Sv. Andrije. O zakljuku je obznanjena Komanda Podruja ije ste strane i vi
upoznati radi postupka.
SMRT FAIZMU!
SLOBODA NARODU!
OPINSKI NARODNO OSLBODILAKI ODBOR
VIS
Tajnik:
Pretsjednik:
Radii [v.r.]
_____________________________________________________________
Opinski N.O.O. Vis
Br. 2/7
dana 23.VI.1944. god.
301
Drugarskoj
Komandi Mjesta
Komia
Od prilike pred 3 god. dana da je JANKOVI MARICA . NIKOLE stigla

i ostala na Visu. Na Visu je stigla curom, a udala se od prilike pred 1 god. dana. Po
stupanje njezinog mua u Partizanske redove, njezino vladanje bilo je ve loe. Poslije
kapitulacije Italije i dolaskom nae, i saveznike vojske navedena je vrila nemoral. Bila
je pozvana vie puta u N.O.O. gdje ju se je opomenulo da ne vri nemoral, jer da e bit
poslata na ot. Sv. Andrije na prisilan rad. To sve nije pomoglo, ve je nastavila tim
radom. Posljednji put je pozvana 19.VI.ov.g. gdje joj je saopteno da zbog njezinog
nemorala i vrlo loeg ponaanja e mo ju uputiti na Sv. Andriju. Nato je ona utala
demostrativno kao i svaki put kad je u Odboru dolazila i kazala da nee ona na ot. Sv.
Andrije, te ako dodju straari da je prisilno odvede da e prije da ubije straara pak da e
po tamo ta je i svojim podpisom potvrdila.
SMRT FAIZMU!
SLOBODA NARODU!
Tajnik:
Pretsjednik:
Radii [v.r.]
_____________
Original, strojopis
Dravni arhiv u Splitu, f.572, Opinski NOO Vis
94.
25. lipnja 1944.
Izvjee Okrunog komiteta KPH Split Oblasnom komitetu KPH za

Dalmaciju o ubojstvu Vojka Krstulovia u Splitu i situaciji na terenu
_____________
OKRUNI KOMITET KPH
SPLIT
Dne, 25.VI.44.
OBLASNOM KOMITETU KPH ZA DALMACIJU
302
Dragi drugovi,
Dne 22.VI. u 7.45 sati ubijen je Vojko Krstulovi (vora). Akciju su vrili
jedan partijac i jedan skojevac, na Balkanskoj cetsi ubijen je od strane druga partijca
metkom u sljepoonicu. Akcija je dobro primljena od gradjanstva. Rodoljubi spominju
zadnji lanak o Vojku i njegovom radu i Glasu Splita. Ustae maekovci izdali su
plakati odmah u kojem se poziva narod da objesi crne zastave, da ne radi, a ustae su
slubeno zabranili promet na tritu. Isto tako su prijatelji suborci izdali osmrtnicu, a
kasnije omladinska organizacija HRSS dalmatinske Hrvatske letak. Takodjer je spjevana
jedna pjesma. Sav taj materijal prilaemo.
Na sprovodu bilo je prisutno oko 300 ljudi, medju kojima stoernica i jo
tri pretstavnice ustake enske mladosti. Dva vijenca mu je poslao Lueti, ali nisu noeni
za sprovodom ve su ih ravno odnijeli na groblje, Sam sprovod su zapoeli pola sata
ranije nego to je utanaeno radi toga da bi bilo to manje ustaa. Gradjanstvo se
sklanjalo za vrijeme sprovoda sa ulica.
/.../
tab Grupe Odreda zamolio nas je da preko vas traimo bombardovanje Sinja, jer bi to
imalo jakog moralnog efekta, poto popovi i ustae tvrde kako Gospa Sinjska brani Sinj i
da prema tome Sinj je siguran
/.../
S. F. - S. N.
za OK KPH Split:
Roje Ante, v.r.
_____________
prijepis, strojopis
303
95.
5. srpnja 1944.
Izvjee OZN-e za oblast VIII. korpusa NOVJ Opunomoeniku OZN-u

pri Komandi splitskog podruja
_____________
Otsjek Zatite Naroda za Oblast
VIII. Korpusa.
OZNE za Hrvatsku.
Br: 1./I. 5. jula 1944. godine.
Opunomoeniku OZNE pri Komandi Splitskog Podruja.
P o l o a j
Pretvaranjem ZAVNOHa u zakonodavnu vlast namee nam se zadatak da
uspostavimo cijeli dravni aparat i da ve sada imamo pripremljeno, za sluaj
oslobodjenja naih gradova, ljudstvo istog. Pri tome moramo naroito paziti da se u
njemu nebi uvukli koje kakovi protunarodni elementi i svojim neradom i sabotaom
koili funkcijonisanje istog. Stoga je potrebno da se ve sada ...410 i to hitnije, po svim
neoslobodjeniim gradovima, naprave popisi personala svih civilnih i dravnih ustanova,
kao i svih slobodnih civilnih profesija /dr. medicine, ininjeri, arhitekti, tehniari, zubari,
zubo tehniari, advokati, telegrafisti kao i svih drugih specijalista/ sa svim potrebnim
opirnim podacima i karakteristikama pojedinaca. Kod svih ustanova napose razraditi
pojedine struke.
Neka se najprije otpome se prikupljanjem podataka zdravstvene struke /dr.
medicine, farmacista, veterinaca, higijeniara, bolniara i zubara. Prije svakog elaborata
neka se povjerenici u gradovima savjetuju sa politikim organizacijama N.O.P.
Naredjuje se svim Opunomoenicima da odmah upute dopis u smislu gornjeg,
svim povjerenicima u neosloboenim gradovima /M.O.Cu/ svog podruja takoer i
napominje, da se ovom Otsjeku dostavljaju odmah pojedini elaborati onako kako isti
budu iz gradova izlazili.
Zamj. efa I. sekcije.
Lj. Ljubi [v.r.]
Zamj. efa Otsjeka.

/Kapetan/
OZNA S.P.
Br. 802
19.VII.44
N.
410
Neitko.
304
Zatraeni podaci od Povj. OZNE za Split i Trogir

16.VII.44.411 ...412 [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
Dravni arhiv u Splitu, f. 431, Opunomostvo OZN-e pri komandi splitskog podruja,
kut. 47.
96.
5. srpnja 1944.
Izvjee Kotarskog komiteta KPH Trogir Okrunom komitetu KPH

Split o Maekovoj kliki koja dovodi narod u zabludu glede pozdrava,
ajkaa i sl., o djelovanju Narodne zatite u Trogiru koja broji 48 ljudi,
te o pet-est seljaka u Zagori izbjeglih u umu
_______________

Trogir 5-VII-1944
Drugarskom
SPLIT
--------Dragi drugovi!
aljemo vam izvijetaj za mjesec jun 1944 godine!
Politika situacija:Situacija se je poboljala od prolog mjeseca, a naroito na opini
Marini gdje se narod jo vre povezao uz pokret. Samo je bilo izvijesnih sluajeva u
Gornoj Zagori gdje je narod bio momentalno zabunjen sa strane maekove klike u vezi,
pozdrava, ajkae i t.d. Dok sa naim dolaskom i jaim radom narodu se je na vrijeme
ukazalo, te je pravilno shvatio.Moemo naglasiti da je politiki rad utjecao tome je
411
412
Nadopisano rukom
Potpis neitak.
305
vraanje Sratoana iz ume kui. Dok situacija u gradu nije najbolja, a to se vidi gdje je
neprijatelju uspijelo uspostaviti Narodnu zatitu od 48 ljudi. Ta zatita istog je
karaktera kao i prolog puta, te je i isti komandant Koina Bogdan. Uzrok je
uspostavljanja taj, to rad na organizacija je bio slab i nikakav, te i rukovodioci su uzeli
oportunistiki stav. Samo u trogirskoj opini dio koji se nalazi van ice politika svijest
kod naroda je bolja nego ikada, dok oni u ici je ipak prilino povezan uz N.O.P. ata ima
izvijesnih sluajeva ponekad rovarenja i neodaziv u N.O.V., to moemo prepisati na na
neaktivni rad, kao i organizacija koje se tamo nalaze. Na naem kotaru moemo naglasiti
da je veina naroda uz nas i povezuje se uz pokret, a to nam dokazuje i svojim radom
gdje na stotine i stotine rade za N.O.V.
Rad reakcionarnik klika:Ovim mjesecom rad reakcionarnik klika nije na visini osim to u
gradu, neko i izvijesno bacanje parola na otoku iovu i u Gornoj Zagori. Taj rad nije
neka organizaciona svrha nego samo pasiviziranje naroda za N.O.V. Ubistvom onik
nekoliko izroda kao i onik poslani u vojsku na opini Marini za sada nita ne opaa rad
reakcionera. Dok u Zagori ima 5-6 koji su bili izbjegli sa onima u umu, i bili
organizatori toga te emo nastojati na neki nain njih ukloniti. Da bi uspijenije mogli
djelovati na ostale te da bi i sama mobilizacija bila uspijenija./.../413
_______________
Izvornik, strojopis
97.
7. srpnja 1944.
Vis
Kotarski NOO Vis trai dostavljenje popisa likvidiranih narodnih

neprijatelja pa mu je dostavljen popis dvadeset osoba od Opinskog
NOO-a Vis bez sauvanog popratnog dopisa
_______________
Kotarski N.O.O. Vis *)

Upravni odjel
Broj 602/103/44.
7.VII.1944. god.
413
Ostatak dokumenta nije sauvan
306
Predmet: Spiskova likvidiranih narodnih neprijatelja

i izvrenih zloina nad naim narodom popunjenje
i dostava
Opinskom Narodno-oslobodilakom odboru

Upravni odjel
Vis Komia
U svhu podnaanja izvjetaja ovog Odjela Okru. N.O.O. o zloinima izvrenim nad
naim narodom po ustaama, etnicima, Nijemcima i Italijanima potrebno je, da nam to
prije dostavite to tanije podatke za vae opine.
Osim toga dosta ite izvjetaj likvidiranih narodnih neprijatelja izdajica i pijuna na vaoj
opini za vrijeme od kapitulacije Jugoslavije do danas. Spomenute izvjetaje dostavite po
priloenim obrascima najkasnije do 15 jula 1944. godine.
Za Proelnik Upravnog odjela
... [v.r.]414
Predsjednik
Boani415
Spisak likvidiranih narodnih neprijatelja na podruju Op. N.O.O. Vis **)

1. Darli Toma pok Tome
2. Kukura Ivan (pako)
3. Lilji Toma Antunov
4. Ivievi Svetozar Ivanov
5. Lui Roki Ivo Mihov
6. Gabeli Petar (kekino)
7. Lipanovi Nikola
8. Klari Vinko Nikolin
9. ajkui Mate Ivanov
10. Petrai Verdi (crni)
11. Pardir Drago
12. Lui Roki Gvido
13. Lui Roki Dora
14. Damarki Federiko
15. Ivevi Ivan Grgi
16. Darli Stjepan
17. Jeli Vinko
414
415
u slubi ustaa
u slubi etnika
u slubi ustaa
u slubi etnika
u slubi ustaa
u slubi ustaa
u slubi ustaa
u slubi etnika
u slubi ustaa
u slubi Talijana
u slubi Talijana
u slubi Talijana
u slubi Talijana
u slubi Talijana
u slubi etnika
u slubi ustaa
u slubi ustaa
Split
Lastovac
iz Italije
Split
Potpis neitak
Potpis neitak
307
18. Jurlina Margarita

19. Tomovi Petar
20. Mrdalj Blagoje
u slubi ustaa
u slubi Talijana
u slubi etnika
Korulanac
Srbijanac
_______________
*) Izvornik, strojopis
**) Izvornik, rukopis
Dravni arhiv u Splitu, f. 26, Kotarski NOO Vis, kut.b.b.
98.
12. srpnja 1944.
Kotarski NOO za Makarsku trai od Opinskog NOO-a Makarska, da

dostave najkasnije do 30. srpnja knjigu narodnih neprijatelja /Crnu
knjigu/
_____________
Kotarski NOO za Makarsku
12.VII.1944. god.
Broj 157/44
Drugarskom
Opinskom NOO-u
M a k a r s k a
Najkasnije do 30. ov. mj. dostavite knjigu narodnih neprijatelja /Crnu knjigu/.
Pazite da se rok ne promai, jer vii forumi od nas trae.
Knjiga ima da sadri slijedee rubrike:
1. Redni broj, 2. Prezime, ime, oevo ime i eventualni nadimak, 3. godina rodjenja, 4.
mjesto rodjenja, 5. zanimanje, 6. kojoj je neprijateljskoj jedinici sluio odnosno pripadao,
7. podatci protunarodnog rada, svjedoci, 8. da li je kanjavan od koga i na koji nain i 9.
opaske.Uz drugarski pozdrav
Tajnik:
416
M.P.416
Pretsjednik:
Neitko.
308
...417 [v.r.]
Ivan Goljevi [v.r.]

_____________
Izvornik, strojopis
Dravni arhiv u Splitu, f. 25, Kotarski NOO Makarska, kut. 51, NOO-51/1017
99.
12. srpnja 1944.
Komia
Dopis Opinskog NOO Komia Kotarskom NOO Vis o enama koje se

upuuju u logor Sv. Andrija
_____________
OPINSKI N.O.O. KOMIA

Upravni odio
Br. 605/44
Dne, 12.VII.1944.g.
Drugarskom
Kotarskom N.O.O. u
VIS
ZAPISNIK
Odluke Op. N.O.O.-a Komia, radi kanjavanja dole navedenih ena:
1. Greget Vinka Andrije iz Komie, koja je bila kanjena na nekoliko dana zatvora i
poslata na raspoloenje drugarskom Odboru, te je istu dodijelio N.O.O. Plisko polje, s
razloga da bi popravila poinjene grijeke. Poto je pokazala i dalje nemoral sa nekoliko
drugova ovaj Odbor donio je odluku, da se istu dade na raspoloenje Komandi Podruja,
te poalje za kaznu na Sv. Andriji.
2. Kontus Vinka ud. Petra, iz Komie, koja je bila kanjena radi kradje 1 koze i kozlia,
koje ga je pojela i sada daje lo izgled pred narodom pravei nemoral sa saveznikim
vojnicima, za koju imamo mnogo dokaza. Radi toga ovaj Odbor je donio odluku, da se
ista stavi na raspoloenje Komandi Podruja, te ista za kaznu uputi na Sv. Andriji.
3. Toninka Boani pok. Ante iz Komie, koja se smatra abnormalnom pravi u mjestu
vrlo lo izgled medju narodom i vojskom. Radi njezine vike i galame, koju izaziva
417
Potpis neitak.
309
zadirkivajui se u nau i savezniku vojsku. Takodjer se zadrava na ulici poslijed

odredjenih satova i voza se u auta sa saveznicima. Radi gore navedenih razloga ovaj
Odbor donio je odluku da se ista otstrani iz mjesta na Sv. Andriji ili na neko drugo
mjesto, gdje ne bi dolazila u dodir s narodom, te se upuuje Komandi Podruja.
Drugarski vas umoljavamo, da po istome najhitnije postupite.
Proelnik uprav. odjela:
potpis419
M.P.418
Predsjednik:
potpis420
_____________
Original, strojopis
Dravni arhiv u Splitu, f.26, Kotarski NOO Vis
100.
15. srpnja 1944.
Gradac (Makarska)
Opinski komitet KP Hrvatske Gradac izvjeuje Okruni komitet KP

Hrvatske biokovsko-neretvanski, da bi se partijski rad u Bristu
odvijao onako kako treba, potrebno je da se likvidiraju pijuni i to
Mioi Ante pk. Pavla, Mioi Kate . Ante te da je donesena odluka
za likvidaciju istih sa strane ovog komiteta a na predlog mj. part. jed.
Brist
_____________
Op. Kom. KPH za
Gradac, 15-VII-44
Drug.
Okr. Kom. KPH Biok-Neretv.
Poloaj
Da bi se na rad u Bristu odvijao onako kako treba, potrebno je da se likvidiraju
pijuni i to Mioi Ante pk. Pavla, Mioi Kate . Ante.
418
Peat Opinsko NOO-a Komia

Neitko
420
Neitko
419
310
Ve ranije je donesena odluka za likvidaciju istih sa strane ovog komiteta a na

predlog mj. part. jed. Brist, u saglasnosti sa lanom Kot. Kom. K.P.H. za Makarsku
drugom K...421
Mioi Kata . Ante je prijavila andarima u Gracu dolazak u Brist dvojice
lanova N.O.O. Brist Iste drugove su doekali u zasjedi andari i jednog su ubili, dok je
drugome uspjelo pobjei.
Mioi Ante p.k. Pavla direktno je u slubi neprijatelja i javno blati N.O.P.
Pomae eni u pijuniranju, a i sam je na to navodi. Konstatovano je da je i on sukrivac
ubijstva druga Nedjeljka lana N.O.O. Gradac. Spava u neprijateljskom garnizonima
Podaca ili Gradac.
Naim terenskim radnicima nemogue je da dou u Brist i da rade u masama jer
narod se boji njih kao pijuna zato je nemogue doi sa narodom u vezu.
Potrebno je da taj komitet donese odluku o likvidaciji istih, kako bi se rad u
ovome selu odvijao u korist N.O.P.
Uz drug. pozdrav
S.F. - S. N!
Za Op. kom.:
...422 [v.r.]
P.S. Raniju odluku o streljanju napred navedenih pijuna spreila je kom. Biok.
podruja, dok ona ne donese odluku o streljanju.
_____________
Izvornik, rukopis
Dravni arhiv u Splitu, f. 461,Opinski komitet KPH Gradac, kut. 32, KP-32/1041
101.
17. srpnja 1944.
Gradac (Makarska)
Opinski komitet KP Hrvatske Gradac dostavlja Kotarskom komitetu

KP Hrvatske Makarska Crnu knjigu sa popisom 99 osoba
_____________
Op. Komitet KPH
Gradac, 17-VII-44
Drugarskom
Kotarskom Kom. KPH
Makarska
421
422
Neitko.
Potpis neitak.
311
Dragi drugovi!
aljemo vam prepis "Crne knjige" koju je obrazovao ovaj komitet. Prepis
zavrava sa rednim brojem (99) devedesetdevet.
Pod rednim brojem 62 nismo mogli doznat od koga je isti osuen na smrt, kada i
zato, pa vas molimo da nam vi (jer sigurno znate) poaljete pomenute podatke i da za
vas popunite.
Treba da nam poaljete upute, koga sve treba zavaat u "Crnu knjigu", dali sve
inovnike koji do danas slue u aparatu N.D.H., te dali i one koji su neko vrijeme sluili a
sad su u N.O.V., i sve to mi moda do sada nismo u nau knjigu zaveli.
Kada dobijemo objanjenje onda ukoliko bude jo neko za upisat poslat emo
vam odmah. Isto tako nas upozorite na eventualne nedostatke i manjkavosti ovoga broja
koji smo vam poslali.
Uz drugarski borbeni pozdrav
S.F. - S. N!
Za Op. kom.:
...423 [v.r.]
_____________
Izvornik, rukopis
Dravni arhiv u Splitu, f. 449, Kotarski komitet KPH Makarska, kut. 31, KP-31/984
102.
18. srpnja 1944.
Vis
Opinski NOO Vis izvjeuje Upravni odjel Kotarskog NOO-a Vis, da

se Ljubica Peribonio i njezina sestra Jelica Peribonio iz Visa nisu
odazvale na viekratne pozive odbora, da dou na rad u kolektiv i da u
interesu ugleda NOO-a, te podizanja volje za rad drugarica u kolektivu,
potrebno je gore spomenute kazniti s tim, da ih se uputi na otok Sv.
Andrija na prisilni rad
_____________
Opinski N.O.O. - Vis.
Broj: 200/44
Vis, 30.VI.1944.
Predmet: Peribonio Ljubica i Jelica, Jakovljeve

iz Visa, ne odzivanje na poziv za rad.Kotarskom N.O.O.u.
423
Potpis neitak.
312
Upravni odjel
V I S .
Peribonio Ljubica, Jakovljeva, i njezina sestra Peribonio Jelica iz Visa, nisu se
odazvale na viekratne pozive ovog odbora, da dodju na rad u kolektiv. Spomenute su
primitak zadnjih dvaju poziva i potpisale, tako da nema nikakove sumnje ili isprike s
njihove strane, da nisu bile obavjetene.Primjer gore spomenutih izaziva medju drugaricama zaposlenim u kolektivu,
nepovoljne komentare na raun NOO-a i narodne vlasti, kao da su isti nepravedni, jer da
jedni rade dok drugi lee itd.
U interesu ugleda NOO-a, te podizanja volje za rad drugarica u kolektivu,
potrebno je gore spomenute kazniti s tim, da ih se uputi na otok Sv. Andrija na prisilni
rad.Smrt faizmu - Sloboda narodu!
M.P.424
Tajnik,
...425 [v.r.]
Pretsjednik:
...426 [v.r.]
_____________
Izvornik,strojopis
Dravni arhiv u Splitu, f. 26, Kotarski NOO Vis
103.
23. srpnja 1944.
Opunomoenik OZN-e pri tabu Mosorskog partizanskog odreda

izvijeuje Kotarski komitet Omi da su ustae Petar Matijevi i Marin
Matijevi iz Kostanja (Omi), koje su im predali, poslije prezicnih
ispitivanja likvidirani 20. srpnja 1944.
_____________
Opunomoenik OZN-e
pri tabu Mosorskog part. Odreda
slub. br. 6/44, 23 VII 1944.
K O T A R S K I
K O M I T E T
O M I
424
Neitko.
Potpis neitak.
426
Potpis neitak.
425
313
Dne 19 o mj uputili ste u ovaj tab dva ustaka (milicionera) iz sela Kostanja, s
potrebnim podacima o istima. Poslije prezicnih ispitivanja isti su likvidirani 20 om.
Dostavljamo Vam detaljno sasluanje odnosno priznanje istih ustaa. Kako se vidi iz
samih njihovih presluanja gdje su se drali vrlo kruto isti su krivci. Iz njihovih priznanja
su izala na povrinu imena odnosno dijela nekog broja seljaka, ustaa, pijuna iz
Kostanja i okolice, za koja vidite u samim sasluanjima. Poduzmite korake da se isti
uhapse, pronadju, kao i oruje. Sve u vezi sa izjavom gornjih. O istome sam takodjer
izvjestio opunomoenika pri Komandi Cetinjskog Podruja. O istome me obavjestite.
Opunomoenik:
Ranko Pavela [v.r.]
_____________
Opunomoenik OZN-e
pri tabu Mosorskog p. odreda
slu. br. 3, 23 VII 1944.
Predmet:
Ustae Matijevi Petar, Matijevi Marin iz

Kostanja, optueni sa strane kotarskog komiteta
Omi:
O P T U B A
1. MATIJEVI PETAR, Stipin rodom iz Kostanja, seljak rodjen 1912 god u Kastanjima.
Sluio jugoslovensku vojsku. Vrio dunost zamjenika komandanta milicije (ustake).
Organizator iste. Zadravao je kod sebe oruje prije pada Italije kao i kasnije koje je
dobio od zloglasnog ustae Ante Matijevia. Bio je u domobranima gdje je otiao nakon
to je primio poziv od NOV. Bio kao domobran na Zadvarju prilikom naeg napada na
isti, odakle je pobjegao kui. U domobranima se isticao kao ustaa.
U selu je otvoreno nastupao neprijateljski prema NOB-u. Uestvovao je pri
pronalaenju naeg materijala (29 komada automobilskih guma, municije i raznog drugog
materijala) u Kostanjima sa strane ustaa. Pozna pozitivno tko je provalio isti materijal i
koji su pijuni u Kostanjima. Znade koje ustae tajno zadravaju puke kod sebe u
Kostanjima. Usko je bio povezan sa opasnim ustaom Jurom aroliem koji se zadraje
kod kue. Pozna ustaku organizaciju u Kostanjima i Podgradjima.
2. MATIJEVI MARIN, pok Mije iz sela Kostanja, seljak, rodjen 27 III 1914. god.
Sluio je jugoslovensku vojsku. Milicioner, za postojanja ustake milicije u Kostanjima
bio je organizator iste. Bio je u Njemakoj na radu (2.5 godina). Oduevljeni hitlerovacustaa. Najue povezan sa ustaom Matijevi Petrom Stipinim. Znade za sve zato i gore
spomenuti.
S A S LU A N J E
314
MATIJEVI PETAR, Stipin izjavljuje:

komandant milicije u Kostanjima, bio je Milan Jeroni a ja sam mu bio zamjenik.
Takodjer bio je zamjenik i Vice aroli. Za vrijeme dok je bio Marko oti komandant,
Milan Jeroni je bio njegov zamjenik. Stupio sam u miliciju 1 II 1943 god. dobrovoljno
- Ante Tiinovi bio je jedan od glavnih organizatora te milicije. Oruje sam dobio (u
padu Italije) od Ante otia. Od Matijevia nisam primio nikakovo oruje. Zauzeem
Zadvarja gdje sam sluio kao domobran puten sam sa strane NOV kui. U domobrane
sam stupio 15 III 1943 god., dobrovoljno, pobjegavi primivi poziv od NOV. Volio sam
biti domobran nego partizan jer tada mi jo nije bilo jasno zato se bore partizani. Prije
pada Italije bio sam pristalica HSS. Padom Jugoslavije prihvatio sam ustaku ideju jer
sam vjerovao da je to za dobro hrvatskog naroda. Pri pronalasku partizanskih bunkera u
Seocima (Blato n/C) kao i Kostanjima nisam uestvovao. Ja sam siguran da je bunkere u
Seocima otkrio onaj seljak iz Seoca, a isto tako sam siguran da Mate evo odbornik iz
Selaca pozna provokatora istih bunkera. Pri pronalasku isti bunkera znam da je bio
pristuan (vodja) Kapulica i iz Podgradja Andija Barbin. Od pijuna nije poznato, samo
znam sigurno da je bio pijun Jure aroli. Sa Jurom aroliem nisam imao nikakove
veze. Poznato mi je da su Inko Radovi i Ante Tiinovi (koji je pobjegao u Zagreb)
prodali partizanski konac. Prodali su ga Mati Ebrazimu u Cisti za 80.000 kun. ORUJE u
Kostanjima imaju: Duan Mandalini, Ivan Juriabi, Marasovi Ivan, Mate Marasovi,
Inko Matijevi (dezerter NOV-a), Pavo Begi. Radovi Mijo Stipin, Ivan Tiinovi
Stipin su bili u domobranima i nisam sasvim siguran dali i oni imaju oruje.
U Podgradju imaju oruje: Mijo Inkin, Stipia Jeri, i Stipe Barba (on se nalazi u
vojsci ali kod oca mu se nalazi oruje).
MATIJEVI MARIN, pok Mije izjavljuje:
Bio sam milicioner u Kostanjima za postojanja ustake milicije. U miliciju sam
stupio dobrovoljno, stupivi u situ na slijedei nain: naelnik ori doao je u selo
prikazavi nam opasnost koja e nas zadesiti ako ne formiramo miliciju, da nam je bolje
osnovati miliciju pa sluiti kod kue nego ii u Njemaku ili bilo gdje. Osnivai te
milicije bili su Ante Tiinovi i Jure aroli. Dan prije osnutka milicije otili su u Omi i
sutradan su se povratili i formirali miliciju. U Njemaku sam otiao na rad 6 VI 1940
god. a vratio se 19 IX 43. Ustaa imun Bogdanovi vodio je ustae koji su pronali
gumu i municiju sakrivenu u njegovoj kui. Bunkere od municije i gume pijali su neki
seljaci iz donjeg Sela: aroli Jure, Tiinovi Vice Tadijin. Bogdanovi imun i Jeroni
Duan su bili takodjer oni koji su mnogo pospjeivali ustaku mobilizaciju. Petar
Matijevi je dobivao oruje od Marka otia i Jerka Jerinia.
PO ZAVRETKU ISPITIVANJA ( istrage ) PO UTVRDJENOJ KRIVICI ISTI SU
SUDJENI OD VOJNOG SUDA PRI TABU ODREDA NA SMRT STRELJANJEM.
Presuda je izvrena 20.VII.1944.g.
SMRT FAIZMU - SLOBODA NARODU !
Opunomoenik:
Ranko Pavela [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
315
Hrvatski dravni arhiv, f.1491, OZN-a za Hrvatsku, kut. 36, 11.10.1., 30/68.
104.
25. srpnja 1944.
Izvjee OZN-e za oblast VIII. korpusa NOVJ Opunomoeniku OZN-e

Komande splitskog podruja
_____________
Otsjek zatite Naroda za Oblast
VIII. Korpusa
OZNE za Hrvatsku
Br: 18/I. 25.VII.1944. godine
OZNA OPUNOMOENIKU KOMANDE SPLITSKOG PODRUJA
Naredjuje se svim Opunomoenicima OZNE da upozore t.j. narede svim
povjerenicima u neoslobodjenim gradovima, da i poslije eventualnog oslobodjenja
pojedinih naih mjesta i gradova moraju ostati i dalje u najstrooj konspiraciji. Za
neizvrenje ove naredbe biti e preko Vas svi odgovorni lino ovom Otsjeku.
Teite dananjeg rada neka Vam bude usmjereno najvie i uglavnom na
sredjivanje kartoteke narodnih neprijatelja, pijuna, agenata itd. u oslobodjenim i
neoslobodjenim gradovima i selima, a naroito u ovim posljednjim.
Naredjuje se da nam dostavite prepis do sadanjih podataka za kartoteku.
Ovo ne vai za Split;
Za efa Otsjeka; zamj. efa I. sekcije:
M.P.427
Lj. Ljubi [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
Dravni arhiv u Splitu, f. 431, Opunomostvo OZN-e pri Komandi splitskog podruja,
kut. 47.
427
Neitko.
316
105.
Srpanj/kolovoz 1944.428
Neimenovana organizacija pie izvjee KK KPH o ubojstvima koje je

poinio okupator, borbi NOV na podruju Opine Marina i o
reakcionarnim izrodima u Podorljaku i Viniima koji su svojom
pijunaom prouzrokovali smrt nekih rodoljuba i lana Partije Petra
Paanina pirova, te o pojavi letaka vjerskoga sadraja
_______________
Drugarskom
KOTARSKOM K.K.P.H.
Dragi drugovi!
aljemo vam izvjetaj za mjesec srpanj.
Politika situacija: Na opini Marina, moe se zabiljeitidaje vrlo povoljna /.../
Na narod herojski podnosi rtve koje mu neprijatelj nanosi, jer znade zasto to podnosi.
Okupator je u ovom mjesecu ubio 16. naih rodoljuba zena i staraca, i upalio 20 kuca 15
pojata, oplackao dosta raznog matrijala.
Naa vojska je na podruju ove opcine ubila oko 30. neprijatelski vojnika i 11. konja
zapljenila oruzja. Jedinica Vrsine sa aktivom S.K.O.J.-a pokupila oko 8. km. telefonskog
kabela. /.../
Po reakcjonarnim klikama: Moze se zapaziti u dva sela i to, u orljaku429 i Viniscim.
Usama Vinisca neprijatelj ima uporiste od onih izroda koji su isli u zicu.Ti izrodi svojom
spijunazom su prouzrokovali razna zlocinstva, izmedju ostaloga ubistvo nekoliko nasih
rodoljuba i jednoga clana partije druga Pazani Petra Spirova, izrodi u sluzbi neprijatelja
jesu: Mlacic Ante Stipanov, Ducic Nikola, Stipe Lucin i osali. Tako i u Orljaku ima dva
koji pokusaju da zavedu nekoga i sluze neprijatelju kazujuc neprijatelju put.
Dalje se opazilo izbijanje nekih rukopisnih letakasa vjerskoga gledista asvha im je da nas
vjerski narod u bludnju. Alinas narod to smjesta osudjuje i na njih se izsmjehuje i prezire
i znade njihovu svrhu. /.../
Sakretar430
428
Bez nadnevka. Radi se zacijelo o izvjeu Opinskog komiteta K.P.H. Marina pisanom u kolovozu ili
koncem srpnja 1944. to se moe posredno zakljuiti jer je Petar Paanin pirov, ije se ubojstvo spominje,
ubijen 10.7.1944. u Viniima od domobrana (Josip Milia: Uesnici..., Trogirski kraj ..., str. 1133; Ivan
Paanin: Vinike rtve u Drugome svjetskom ratu, Viniarski zbornik, prvi svezak, Vinia, 2008., str.
237)
429
Selo Podorljak u Opini Rogoznica
430
Nadopisano rukom
317
S.F.
Luin Ivan [v.r.]431
S.N.
_______________
Izvornik, strojopis
106.
1. kolovoza 1944.
OZN-a za oblast VIII. korpusa NOVJ, u izvijeu OZN-i za Hrvatsku,

opisuje stanje u IX. i XX. diviziji i Srednjodalmatinskog grupi odreda
NOVJ te i nepravilnosti, primjerice da je na sektoru Mosora, gdje
operiu jedinice Mosorskog odreda streljano [je] u posljednje vrijeme
vie ljudi, za koje se je imalo podatke da saradjuju sa okupatorom i
narodnim neprijateljima, ali streljanja su izvrena bez ikakova sudjenja
od strane naih vojnih sudova
_____________
Otsjek Zatite Naroda za Oblast
VIII. Kropusa
Ozne za Hrvatsku
Br.: 54 /III. 1.VIII./1944. godine
Predmet: dostavlja redovni
izvjetaj
OZNi P.N.O.B.a i Hrvatske
Poto je OZNA u jedinicama tek organizovana i u jedinice postavljena legalna
lica, koja trebaju organizovati mreu unutar jedinica, redovni izvjetaji ve dolaze, ali
nemamo jo dovoljno pregleda u jedinicama. Redovni izvjetaji su jo uvijek nepotpuni i
nepregledni. U njima se malo dotiu onoga to bi najvie interesovalo OZNU, a zapaene
su neke stvari, koje se mogu primjetiti openitim zapaanjem, to je dokaz da u
jedinicama nije dovoljno organizovana mrea povjerenika, preko kojih bi crpili
podrobnije podatke. U radu se pokazalo da opunomoenici nemaju dovoljno irine niti
431
Ivan Luin Dalmatinski, sekretar KK KPH Trogir (Josip Luin: Uesnici...,Trogirski kraj..., str. 1123)
318
slobode u radu, pa da se znadu prilagoditi prilikama, nego se uglavnom osvru na

pismene direktive, odnosno one najkrae, koje su na njih usmeno prenjete i obrazloene.
Oni su i prvo, uglavnom nauili raditi po odredjenim direktivama i zadacima, to im je
momentalno smetalo, ali ega se pomalo oslobadjaju. Zapaa se da se rad svakodnevno
davanjem, usmenih direktiva od ovog Otsjeka, po jedinicama sve bolje razvija i da se
opunomoenici oslobadjaju pojedinih nedostataka.
Glavni rad opunomoenika po jedinicama, do sada skoro najvie svodio se na
provjeravanju ljudstva i prikupljanju podataka, da bi se dobio iz poetka bar jedan
openiti uvid i kontrolisanje onih, koji su pod raznim sumnjivim okolnostima ili sa
slabim kvalifikacijama o radu i ivotu prije dolaska u partizane doli u NOV, a na koje je
djelovao i razvoj politike situacije. Broj takovih ljudi naroito se poveao novom naom
mobilizacijom, dolaskom u partizane ljudi sa neoslobodjenog teritorija /Split, ibenik
itd./ i akcijama naih jedinica tj. sa zarobljenicima, koji su rasporedjivani u jedinice, a
koji su se zbog toga morali kontrolisati, to je znalo biti i opravdano, a nato emo se
osvrnuti u toku samog izvjetaja. Poto nismo primili izvjetaja iz svih jedinica, to emo
se o stanju u jedinicama dotei samo na neke jedinice. Provjeravanje svih boraca nije
takodjer izvreno detaljno, onako kako je to predvidjeno i poblie i isto je jo po svim
jedinicama u toku, to se bre i bolje organizuje mrea to se postiu i bolji rezultati.
IX. DIVIZIJA: Ljustvo ove divizije je uglavnom sa sektora srednje i june
Dalmacije. Gro boraca I. i II. brigade je iz srednje Dalmacije i to najvie iz Splita i
okolice, a borci III. brigade su veinom iz june Dalmacije, neto sa kopna, a sva ostala
veina sa otoja i to najvie sa Korule. Borci I. i II. su veinom iz primorja, jer je
kapitulacijom Italije masovno ilo sve iz primorja u NOV, dok to nije bilo u zagorje
srednje Dalmacije, koji su oportuniste, osjea se kod njih izvjestan uticaj neprijatelja i
bojali su se da e se odlaskom u vojsku odmah prebaciti izvan Dalmacije, imajui u vidu
V. ofenzivu. Veina ljustva ove divizije dolo je u partizane na dobrovoljnoj bazi i to
kapitulacijom Italije, ali se nemoe kazati, da su oni potpuno svijesni imajui u vidu
budue dogadjaje i zadatke koji ih oekuju dolaskom u NOV, nego su mislili da je
kapitulacijom Italije rat govor i da e pasti njemaka, pa d bi bilo dobro nositi partizansku
puku bar nekoliko dana, koji e i onako biti pobjednici. Veine njih i prije su aktivno
pomagali i saradjivali sa NOP pod ilegalnim uslovima, bili su spremni materijalno sve
rtvovati za NOP, ali nisu bili spremni i bio ih je strah, iz oportunizma sa pukom u ruci
boriti se u redovima NOB i tako najvie pridonjeti onome to se od njih trai. Ostali dio
ljustva, koji je poslije kapitulacije Italije doao u ovu diviziju t.j. u toku nae mobilizacije
uglavnom je mobilisan iz zagore i to sa sektora srednje Dalmacije, veinom na pozive
poluprisilno, neki su pokuali bjeati od poziva, pa bi se opet ponovno vratili /u Neoriu,
Postinju jo nekim selima Muke kotline/, a izmedju tih nije se odazvalo oko 120 do 150.
Manji broj otiao je neprijatelji, a neki su se krili po brdina i bunkerima oko svojih kua.
Neki su se poslije povratili i otili u jedinicu, dok se manji broj jo i danas krije. Manji
dio ljudi upuen je na raspored u ovu diviziju iz XX. divizije, koja je uz potporu vojno
pozadinskih vlasti i ostalih organizacija, vrila mobilizaciju na Sinjskom sektoru. Oni su
upueni u IX. diviziju zato to se za vrijeme mobilizacije nisu odazvali pozivu, nego se
krili, a neki su bili pobjegli i u icu, pa se poslije ponovno vratili, a od strane naih vlasti
pohvatani i kao tetni za jedinice koje operiu u blizini njihova sektora upueni u IX.
diviziju. Neki od njih bili su upleteni u manjem razmjeru i u aferu HSS-a, pa su puteni
poslije istrage na slobodu ili iz XX. divizije direktno upueni u IX. diviziju. Neki od njih
319
pokazali su se u jedinici dobri i primjerni, a neki su ve pokuavali dezertirati svojim

kuama, odakle su ponovo vraeni u jedinicu.
Narod na sektoru odakle je ljustvo ove divizije, u veini su simpatizeri NOP, a
naroito primorje i otoje, dok je zagora neto slabija i pasivnija. Narod rtvuje i dava sve
za NOB, ali se osjea veliki strah pred neprijateljem koji naroito mjestimino vri jak
teror /Sinj, Vrlika itd./ Sektor na kojem djeluje ova divizija je prilino neprijateljski t.j.
etniki nastrojen /Grahovo i okolica/, a posljednje ofenzive ponovno je iz Crnog Luga,
Grkovaca i Peulja otilo u etnike do 30 ljudi.
Borci ove divizije su uglavnom Hrvati izuzev nekolicine Srba i to iz Kninske
Krajine i nekoliko pojedinaca iz ostalih mjesta, dok jevreja ima svega nekoliko u itavoj
diviziji. Veina boraca su radnici i seljaci sa malim brojem intelektualaca. Borci mrze
neprijatelja, ali o tome dali ga mrze pravilno t.j. ko neprijatelja NOP. jednako, kao i u
odnosu Srba prema Hrvatima i obratno javit e mo naknadno. Primjeuje se kod
izvjesnog djela boraca ove divizije gundjanje protivu jevreja i to tako, da se u jedinicama
nemoe vidjeti niti jedan jevrej zajedno sa njima na uki i poloaju, nego da su svuda
ondje, gdje im je ivot u sigurnosti. O proizlasku toga gundjanja ispitat emo i javiti.
U ovoj diviziji ne osjea se ni ustaki ni etniki uticaj i borci naroito mrze
etnike. Na sektoru sa kojega je ljustvo ove divizije ima i sada jo uvijek reakcionarnih
aktivnih HSS-ovaca koji i danas aktivno rade ili su radili /Vojko Krstulovi u Splitu, koji
je sada ubijen/, ali se ne osjea njihov utjecaj na borce ove divizije. Ni kod ovih koji su
doli po kazni u ovu jedinicu radi afere HSS-a ne osjea se nikakav rad, osim nekolicine
koji u diskusiji teko shvaaju da je Maek izdajica. Ima rijetkih sluajeva utjecaja HSS-a
preko zarobljenih neprijateljskih vojnika. /Fiur Zvonimir, biv. dom. nadporu.
zarobljen od naih jedinica na Karlov Hanu, za vrijeme Jugoslavije na desnom stranu
HSS-a a sada vojni instruktor u jendom bataljonu IX. divizije. Ima dosta vojnikog
znanja i od boraca je prilino voljen./ U diskusiji sa pojedinim drugovima nee da shvati
niti da prizna da je Maek neprijatelj.
Naroito se sada vodi kontrola nad borcima koji tek dolaze u jedinice iz
neprijateljskih garnizona ili su zarobljeni od strane naih jedinica. Opravdana je injenica
da u jedinice, to se borba vie blii kraju, dolazi sve vie ljudi i sa zaprljanom prolou.
Medju njima zna biti i Gestapovaca /sluaj u XX. diviziji Bera Boo Split/, a ima i
takovih koji prvo nisu doli iz oportunizma ili kukaviluka, pa su i sada pojedinci
nezadovoljni i redovito negoduju na pojedine potekoe u jedinicama /Tiina Zvonimir,
Vladin, rodjen u Zadru, ivio u Splitu, doao 10.VI.44, Alujevi Nikola Split, doao je
13.V.44 i drugi/. Ima takovih koji su za vrijeme Italije vie ili manje saradjivali sa
Italijanima i sluili im, a i u jedinicama su se pokazali vrlo slabi /Grubi Martin pok.
Martina iz Vranjice, u IX. diviziji bio osudjen na smrt i iz zatvora pobjegao./ Izmedju
prebjeglih vojnika od strane neprijatelja primjeuje se da ima svakakvih i prilino slabe
prolosti. Ima ih koji su pravili i zloine, pa ipak dolaze, jer vidi da je sve izgubljeno i
misli da se nee saznati da mu je prolost bila prljava. To se naroito osjetilo kod
mornara NDH. Veina njih je bila na Crnom Moru, gdje su pravili zvjerstva, ali su mislili
da mi to neemo nikada saznati. Poto su uslovi mornarice NDH sada bili slabi, dok su
uli da je kod nas u mornarici dobro, te su mislili da e oni im izadju doi na more i u
nau jedinicu. Neki od njih nadjeni su na listi zloinaca i likvidirani /Proui Janko, id;
Pera Ivan - Katela; ari Mate - Hrvace/. Provjeravaju se i veze sa kojima su doli i
dolaze pojedini sumnjivi ljudi, jer postoji opravdana mogunost, da neprijatelj zna i za
320
nae pojedine veze, ali ih ne likvidiraju samo zato da bi preko njih mogli ubacivati svoje
ljude.
Ima vjerovatnoe da neprijatelj na razne naina ubacuje svoje agente u nae
jedinice sa raznim zadacima, to smo mi samo djelomino konstatovali. U tab Korpusa
doao je na raspored Govorko Stanko iz Splita, koji se je predstavio kao ofer i strunjak
za rane maine, mislei da e nekako ostati u radionici Korpusa. Sa sobom je imao i
fotoaparat, kao i prilinu svotu novaca, ali mu nije uspijelo da ostane, pa kada je poslat u
IX. diviziju kao borac, odmah je dezertirao neprijatelji i do prije izvjesnog vremena
nalazio se u Drniu gdje je sve to je znao odao neprijatelju. Ima nekih indicija, da je bio
povezan sa jo nekim ljudima i da je bio ubaen, to se nije jo tano konstatovalo.
U jedinicama se prilino uvaju vojnike tajne i na to se pazi, ali se primjeuje, da
pojedini neodgovorni drugovi ipak neto nasluuju i to prenose na druge / jedan drug iz
intendature Korpusa govori po Livanjskoj dolini da e Korpus u sjevernu Dalmaciju. Isto
tako pronosili su se pojedini glasovi o nekoj kombiniranoj akciji, sa mora i kopna na
obalu od strane VIII. Korpusa, podpomognutog djelovima jedinica I. Korpusa. Do toga
nije dolo, ali se svakako neto trebalo uiniti, a te glasove uglavnom su prenosili kuriri
iz XXVI. divizije koji su dolazili za Korpus i djelomino kuriri VIII. korpusa i ostalih
jedinica.
Osjea se da u ovoj diviziji jo uvijek kod boraca nisu dovoljno razvijene mjere
budnosti a to naroito kodi u pokretu i u akcijama / IV. splitska brigada pred napad na
Kijevo/ gdje borci sa svojim govorom ili sporou mogu otkriti vlastit poloaj neprijatelju
ili zakasniti na vremenu za napad. vojnici vrlo malo polau na estetski izgled jedinice, to
je danas potrebno. Pojedini borci znaju vie puta naruiti i autoritet vojske, tako to se za
malo hrane ponize pred cijelim stanovnitvom naim i neprijateljskim. IV. splitska
brigada u akciji na Kijevo, uhvatila je oko 20 narodnih neprijatelja, koji se prema
podacima Vrlikog Odreda mogli streljati, to je i uinjeno ali bez prethodnog ikakvog
presluanja i bar formalne presude. U akciji je ubijeno i oko 20 ena iz istog sela i
popaljeno prilino ita i ako se za ono vrijeme dok smo bili tamo moglo pokupiti ito. To
je uinjeno kao odmazda, to su tamo prije samog napada zaklati neki drugovi i
drugarice, a u emu su uestvovale ak i ene.
U veoj mjeri demobilizacija u ovoj diviziji bila je za vrijeme VI. ofenzive i
izvjesno vrijeme poslije nje. Veina tih bjealo je svojim kuama na oslobodjenoj ili
neoslobodjenoj teritoriji, a manji broj se znao predavati i neprijatelju, koji da bi to to
bolje iskoristio znao je prema pojedincima i taktiki postupati. Znali su neke i ak pustiti
svojim kuama dok su neke slali na rad u Njemaku. Dezerterstvo se sada u mnogome
smanjilo, a dezertiraju veinom svojim kuama, a najvie novomobilisani. Glavni uzrok
dezerterstva je lokal patriotizam, t.j. borci bi volili ii u jedinice koje se bore na njihovom
sektoru ili bar koje se nalaze na podruju Dalmacije. Veinom njih vraa se natrag u
jedinicu od strane vojno pozadinskih vlasti, a i drugi vide da im ne koristi bjeati. Zbog
pojedinih teih i eih prestupa neki su kanjeni i stroijim kaznama. Zbog stalne kradje
i nediscipline, u emu je prednjaio medju ostalima njemu slinim streljan je u ovoj
diviziji Veselinovi Jovo, to je povoljno utjecalo i na ostale borce koji su pravili sline
greke.
Sektor na kome boravi ova divizija, uslovi mobilizacije su slabi. To nije sektor
VIII. korpusa, a i sam kraj je etniki raspoloen, niti imade ljudstva. Posljednjom
321
ofenzivom veina dezertirali u etnike su seljaci iz toga kraja i nekoliko iz Grahovsko

Peuljskog P.O.
Teritorij je filtriran neprijateljskim agentima i pijunima. Hvatala su se i
kanjavala pojedina lica, koja su bila na vezi i to najvie materijalno, ali se organizirana
mrea nije pronala, koja im nije ni potrebna /etnicima/, jer im u tu svrhu veina naroda
izlazi u susret.
Okupator se kao i domai neprijatelji naim jedinicama najvie interesuje o
podacima sa vojnike strane, o pokretima i o namjerama nae vojske, a za to im na
ovome sektoru najvie koriste porodice narodnih neprijatelja preko kojih to i najvie i
doznaju.
XX. DIVIZIJA: Borci ove divizije su uglavnom sa sektora sjeverne i veim
djelom iz srednje Dalmacije. Borci iz srednje su veinom iz Sinjske krajine i Muke
kotline, a iz sjeverne iz ibenika i Okolice. Isto kao to su borci kapitulacijom doli u IX.
diviziju, na takav nain doli su i u XX. diviziju sa sektora sjeverne Dalmacija odakle je
ljustvo mobilisano, kraj je naklonjen NOB, ali sa istim nedostacima kao i sa sektora
srednje. I u ovoj diviziji gro boraca su Hrvati sa vrlo malim brojem Srba. Veina su
seljaci i nekvalificirani radnici, a manji broj intelektualci. Vea mrnja osjea se prema
ustaama i etnicima o emu emo u drugom izvjetaju konkretnije dostaviti, dok se pram
HSS-u kod nekih boraca /reakcionarnom/ ne osjea neka naroita mrnja. To se naroito
osjealo do prije izvjesnog vremena u II. brigadi XX. divizije.
U ovoj diviziji naroito se kontroliu novopridoli borci, koji su u jedinice
veinom doli pozivom i na polu prisilnoj bazi. Primjeeno je da su glavni organizatori
dezerterstva bili ljudi, koji su prije kapitulacije Italije bili u njihovoj slubi i to naroito u
prvo vrijeme. Neki od njih bili su nekim rukovodeim poloajima, to je proieno
/Radovi Ivan, adjutant taba I. brigade, sada borac u IX. diviziji/.
Neprijatelj ubacuje svoje agente, a to je naroito inio prvo dok je jedinica bila
slabija, ali se do sada izuzev jednog sluaja koji je gore naveden nije uspijelo otkriti. Bili
su se poeli uvlaiti u jedinice ljudi sa vezama sa reakcionarnim vodstvom HSS-a i
djelovati razorno, to je u zametku ugueno /III. brigada/, a isti su bili povezani i sa
pozadinom. Poslije toga ienja taj se sektor osjetno popravlja i u jedinicama. Oni su
govorili da e Engleska iznevjeriti Sovjetski Savez, da partizani nemaju nego ume i da
e se svi domobrani boriti za Maeka. Tome su veinom nasjeli ljudi iz neznanja i
nesvijesti.
Poduzete su sve potrebne mjere od strane tabova, da se vojnike tajne uvaju do
odredjenog vremena u emu se i uspijeva. Poslije zasjeda koje su Njemci postavili I.
brigadi na Muu, gubitaka iste na Zelevu, mjere budnosti su jae, nego to su to bile prije.
U toj zasjedi je ila samo komora brigade sa jo nekim ranjenicima oko 30, sa svega 20
do 30 naoruanih vojnika. Sve je to ilo bez ikakova bona osiguranja i ako se neprijatelj
u blizini toga puta nalazio ve prije dva, tri dana. I na Zelovu nalazili su se samo neki
djelovi jednog bataljona koji su zbog svoje nebudnosti dozvolili neprijatelju da im se
priblii na neposrednu blizinu i da ih potpuno opkoli, gdje su pretrpjeli vee gubitke u
mrtvim i zarobljenim.
Jedinice su prilino uvrene vojniki, a nedostaci se svakodnevno otklanjaju. I
tu najbolje stoji III. brigada, dok je I. i II. slabija. U jedinicama II. brigade ima jo uvijek
sitnih kradja unutar jedinice, a i na sektoru gdje borave. Ima takovih sluajeva, gdje borci
znadu vrlo surovo postupati prema stanovnitvu i uzimati mu hranu grubim postupcima,
322
to se primjeuje i u I. brigadi, gdje su borci na Zelovu jednom odborniku odnjeli sve

stvari, nato stanovnitvo reagira i izraava nezadovoljstvo prema istoj. Za neuspijeh I.
brigade na Zelovu i Muu, osim preko divizije, tab korpusa obavjeten je i sa neke druge
strane. Zbog toga se odnosi prema opunomoeniku u toj brigadi pogorali jer su drugovi
bili miljenja, da je to dostavio opunomoenik i ako od toga nije nita bilo.
Najvie demobilizacija iz ove jedinice bilo je u toku i odmah poslije VI. ofenzive.
Najvie boraca dezertiralo je sa sektora Trogir-Rogoznica, gdje su skoro svi borci
dezertirali nazad svojim kuama i to na sektor, koji je pod kontrolom neprijatelja, a koji
je to uvidio i postupao taktiki. Nije ih uope dirao i tako i ostali u jedinicama dobili
povod za daljnje dezerterstvo neposjedujui svijest, a ne bojei se odmazde neprijatelja.
/Trogir ima oko 200 dezertera, Blata kod ibenika oko 100 itd./ Ima i takovih koji su
nakon povratka nudili saradnju iz garnizona, ali nee da idu i NOV. U ovoj diviziji bili su
donekle uslovitelji dezerterstva obitelji partizana, koje su svojima dolazili u posjetu, pa je
bilo i takovi koji su svojim sinovima dolaskom u posjete, donosili Njemake propusnice i
nagovarali da bjei iz svoje jedinice. Glavni uslovi dezerterstva bili su lokal patriotizam,
slaba ishrana, a drugo to nisu bili u stanju izdrati potekoe u vojsci, a poto je priliv
boraca bio velik, jedinice se jo nisu bile uvrstile.
I ovde su uslovi za mobilizaciju na sektoru koji mi kontroliemo slabi, dok ondje
gdje za to ima uslova nemoe se izvriti, jer ista mjesta kontrolie neprijatelj. Na
ibenskom sektoru mobilizacija je izvrena poluprisilno. Ljudi znaju i svijesni su da e
Njemaka izgubiti rat, ali izbjegavaju borbu, a kada su poli u jedinicu uinili su to
pomalo iz straha i to moraju jer neprijatelju nee. I u jedinici se to na njima odrazuje u
njihovom radu, jer nemajui dovoljno vrstine da prebrode potekoe esto gundjaju. Na
prostoru oko kua, gdje je mobilizaciju vrila II. brigada, mobilizacija je prilino uspjela i
ovo je uglavnom mobilisano na poziv, osim to je njih oko 100 kako je ve i gore
navedeno dezertiralo. U jedinici su bili i nisu dezertirali sve do njenog polaska sa njihova
terena u pravcu Bosne, kad je njih oko 50 do 60 dezertiralo u grupama i krilo se po
svojim selima i okolici. Jedna takova grupa dezertirala je, njih oko 30 i krila se po Svilaji
povrh Milaine. Poslije su postavili uslove da e se vratiti nazad, ako ih se ostavi na
njihovom terenu u odredima, ako ih se bude slalo nazad da e ponovno dezertirati.
Veina njih je do toga vremena aktivno uestvovalo i saradjivalo sa NOP, a neki su u V.
ofenzivi izgubili i po dva brata. Kad su se vratili, izjavili su da e se boriti, ali da nee u
Bosnu i da je komandni kadar prema njima bio surov /komanda ete i tab bataljona/.
Poslije su ponovno vraeni u svoju jedinicu. Glavni organizatori dezerterstva bili su:
Toki Filip, Akrap Mate i Akrap Jakov, jer su oni uvijek nastupali u ime obrane sviju.
Slina takova grupa je bila i u brdima povrh Neoria, koji su se povratili. Glavne
potekoe bile su svuda oko mobilizacije te, to mobilizacija nije bila pripremljena
dovoljno i to se je ljudima prije polaska obealo da nee u Bosnu i da e ostati u blizinu
svojih kua. Kod veine boraca osjea se velik strah od Bosne i kada se jedinica priblii
granici Bosne i Dalmacije, tako da ima izgleda da e u Bosnu dezerterstva se poveavaju.
Strah od Bosne potjee jo iz V. ofenzive, jer izgleda da im to nije jasno, a poto im je
tamo najbliih dosta stradalo radi toga se i boje da bi se i oni tako sproveli i u tome ih
pomau njihove porodice, a na mnogim mjestima M.N.OO, /Mu, Labin itd./
Da bi se sprijeila pijunaa u korist neprijatelja jedinice ove divizije kontroliu
medjuprostor izmedju svojih poloaja i poloaja neprijatelja i u glavnom spreavaju
323
odlazak porodica narodnih neprijatelja u icu, koje im najvie i donose podatke o

smjetaju nae vojske.
SREDNJODALMATINSKA GRUPA ODREDA: Ljustvo ove grupe mobilisano
je veinom sa sektora srednje Dalmacije. ibensko Trogirski sa sektora ova dva mjesta,
Mosorski iz okolice Mosora, Svilajsko Moseki sa medju prostora Svilaja Mose i
Dinarski sa sektora Sinja. Ljudstvo je dolo na isti nain kao i u operativne jedinice
izuzev to su u ove jedinice ili lake, a i dezerterstva su bila riedja, a sve zato to se te
jedinice nalaze na njihovom sektoru, pa im je blia i kua, koju ee i obidje ili mu
netko od kue dodje u posjete. Ljustvo u vojnim jedinicama je uglavnom osim neto
kadra novomobilisano jer su sve starije borce dali u operativne jedinice.
Ljustvo u ovoj jedinici su veinom Hrvati, osim Vrlikog Odreda koji sainjavaju
prebjegli etnici.
Postavljanjem opunomoenika kontroliu se pojedini sumnjivi ljudi o emu emo
drugi put iscrpnije dostaviti.
Obzirom da je ova grupa esto pod udarcima neprijatelja to je budnost prilino
dobra i ne dogadjaju se iznenadjenja. Poto se ljustvo tek mobilisalo i jo u vijek se
mobilie to jedinica nije dovoljno uvrena ni vojniki ni politiki i ako je borbenost
prilino dobra. Ima nedostataka koji se svakodnevno od strane tabova otklanjaju. Uslovi
za mobilizaciju su slabi poto je ljustvo ve u vojsci, a gdje ima zato uslova kontrolie
neprijatelj.
Izvjestan vei dio sektora na kome operiu ove jedinice je najvie poluoslobodjen,
pa je i zbog toga jo pogodnije za ubacivanje agenata i pijuna, to je ovdje teko suzbiti,
jer su ekonomske i druge prilike takove da se nemora kretati u neprijateljske garnizone i
vani iz njih, a to se nemoe tako razgraniiti i zabraniti.
Na sektoru Mosora, gdje operiu jedinice Mososrskog odreda streljano je u
posljednje vrijeme vie ljudi, za koje se je imalo podatke da saradjuju sa okupatorom i
narodnim neprijateljima, ali streljanja su izvrena bez ikakova sudjenja od strane naih
vojnih sudova.
U poslijednje vrijeme primjetilo se da pojedini drugovi neodgovorno bez
odobrenja viih tabova uobiavaju pregovarati ili se dopisivati sa neprijateljem i sa
nekim njihovim rukovodeim linostima od ega imamo samo posljedice.
Ob. oficir III. brigade IX. divizije pozivao je na pregovore komandanta I.
Bosansko etnikog korpusa Cvijetianina, koji je odgovorio negativno to se vidi iz
prepisa priloenog dopisa. Prilae se takodjer kopija jednog dopisa etnikog
komandanta mjesta Vrlike Nikole Beria, koje je upueno komandantu XX. divizije
NOVJ kao odgovor.
Isto tako neka komanda ete iz ibensko trogirskog P.O. pregovarala je kod
Trogira sa ustaama i sklapala ugovore o nenapadanju, tako da su prolazili par dana jedni
pokraj drugih bez borbe, a bez znanja svojih predpostavljeniih.
Intendant Prominskog P.O. sa jednim komesarom ete i jednim borcem
pregovarao je sa ustaama i zakazao sastanak. Na sastanku jedan ustaa potegao je iz
strojnice i intendanta Odreda i komesara ete ubio dok je partizan uspio pobjei. U
zasjedi bili su 20 ustaa iz ega se vidi da su unapred spremili i organizovali zasjedu, a
ustae su poslije medju stanovnitvom irili vjest da je ubijen komesar Prominskog P.O.
SMRT FAIZMU
SLOBODA NARODU!
324
ef III. sekcije; kapetan:

P. Ljutina [v.r.]
DOSTAVLJENO:
M.P.432
Zamj. efa Otsjeka; kapetan:

OZNI PNOB-a
OZNI za HRVATSKU.
_____________
Izvornik, strojopis
107.
2. kolovoza 1944.
Povjerenik OZN-e za Marinu Primorac obavjeuje

nadreenog kodnim imenom Cipal o pijima u Viniima
svoga
_______________
Og. Marina
Ozna
Poloaj II.VIII.44433
Dragi Drue Cipal
Moen te obavjestit u pogledu svega toni Podatci od pijima u trogiru jesu

Glavni predvodnici jesu
1) Dui Nikola + Boe, Stipe Luin + Ivana i Mlai Ante Stipanov taj je prodavao
krmu i unjega bise itale novine i irila propaganda protiv N.O.P.
Po skorin dobivenin vjestima izgleda daje Mlai se obukao u ustae. aku je tuio
Nikola Dui P. Boe Daje bio odbornik i tako je obien isto tako su tuili i onog
toje ponio nae ito i strpali u zatvor potlen u Split a iz Splita po ujemi Vjestima ih
je poslalo za sloveniju Svi ostali su jednako Blie ovima koji su pobjegli u zicu a
432
Okrugli peat: Otsjek za Oblast VIII. Korpusa Odelenja Zatite Naroda za Hrvatsku (u sredini zvijezda
petokraka).
433
Dan u nadnevku ispisan je rimskom brojkom II.
325
Josip Mari je tuio sve one koji su na ploci434 na vezi od tik Jo su Aneli Frane
Antin i Alajbeg Ive, Kustura tome i Kustura Luka ovaj je traijo u Nemac ...435 pustu
uinit blokadu u Vinie da ima jo naroda inae i Paanin Jerko (ola) propangaduje
daje Kralj petar doao na Vlast u pogledu organizacija ima mnogo nedostataka kod
S.K.O.J.A. ali najvie kod Sokratorice tako i Jerka Kostovi ona je pokolebala i uope
ne dolazi sastancin tako je bila upuena sa strane K.K.S.K.O.J.A. na kurs i nije tila
po otac joj Vozi nemce mati joj je setra najvieg nacionaliste Filipa Mari koji uvjek
iri po neku parolu u korist Nemaca u pogledu Veze ima dosta nedostatak Kod sami
drugova ma Malon Drveniku (To san opazio za vrijeme prvih noi dok seje moglo
neto a sad su nemci poeli opet zasjede.)436 koji spekuliraju do sa brodom pod kraj
da je mjesec i nedaju tone znakove i.t.d.
Tako neprijatelj se sprema da ide iz Vinia I vozi cjeli materijal ak su skupili i
pajole od brodih tako i driva od buhelja kojeg su usikli u naoj gori oni putuju na
Malaku a na njihovo mjesto mi nije poznato ko e doi inae po ujenin vjestima
cilj im je za pravljenje Bunkera inae nemci jo su pobrali do jednu bajamu u Vinie
Tako nemam to dati javin vije nego te molin dami polje par araka papira kao ono
to ste poslali za pisanje Naroda jer smo poeli radit pak nam nije doao papir inae
kad ovamo doe iz Trogira jau ti vratiti tako te molim da polje nam radiovjesti ili
ako ima kakve druge literature nebih kodila sada te puno pozdravljam sa naim
borbenim pozdravom
S.F. S.N.
Primorac
Uz br. 960 13.VII.44. 437
1) Mlai Ante Stipanov Nije reg.438
2) Alajbeg Ivan Nije reg.
3) Dui Nikola p. Boe Nije reg.
4) Luin Stipe p. Ivana Nije reg.
5) Mari Josip Nije reg.
6) Aneli Frane antin Nije reg.
7) Kustura Tome Nije reg.
8) Kustura Luka Nije reg.
9) Paanin Jerko Nije reg.
10)Kostovi Jerko Nije reg.
11) Mari Filip ?
_______________
434
Otok Mali Drvenik (Ploa) u Trogirskom primorju

Neitko
436
Nadopisano rukom na dnu stranice
437
Nadopisano rukom
438
Nadopisano rukom
435
326
Izvornik, rukopis
Dravni arhiv u Splitu, F.431, Opunomostvo Ozne pri Komandi splitskog podruja, kut.
65, OB-SL-65/558
108.
9. kolovoza 1944.
Sinj
Kotarski komitet KP Hrvatske Sinj izvjeuje Vojni sud oblasti VIII.

korpusa NOVJ pri Komandi cetinskog podruja o osobama za koje su
traili podatke, uz napomenu kako postupiti prema njima odnosno koga
od njih treba likvidirati
_____________
Kotarski Komitet KPH
S i nj
9-VIII-44g.
Vojnom Sudu oblasti VIII Korpusa NOVJ, pri komandi
cetinjskog podruja
Poloaj
U vezi vaeg dopisa br. 10/44, od 1.VIII-1944, javljamo vam slijedee: Juki
Mate iz Otoka nikada nije bio uz na pokret, ima 2 sina u ustaama, 1 brata u andarima,
njega se moe likvidirati mi nebi nita izgubili politiki ak narod u Otoku misli da je ve
streljan i nitko nepostavlja pitanje u vezi njega, ak bi politiki dobili njegovim
likvidiranjem.
Isto tako moemo vas izvjestiti u koliko bi dola pod sud Vugdelija Pava iz
Otoka, koja je glavni agitator i veza za prebacivanje dezertera u icu, a koja sarauje sa
Vugdelijom Anom i imbek Jelom i koje su organizatori ena protiv nas i pijunska
veza sa ustaama. O istom je izvetena i OZN-a.
U vezi Pavela Pave . Petra ona je uslijed toga ta ima mua u ici, pijunirala o
pokretima naih snaga, vie puta je unosila i zabunu meu njima tumaei o nekim naim
akcijama koje se nebi imale uraditi, nju nebi bilo zgodno da je se likvidira, ali moglo bi je
se zadrati negdje na radu, jer se njezin mu prijeti da ako je se napusti da e on napraviti
svoju, i zato da nebi on mislio da je mi od straha putamo nek radi negdje u pozadini.
U vezi Strme Bokice, njega se moe likvidirati, jer je on okorjeli i krvno vezan za
ustae, ima brata starog Jugoslavenskog policajca, koji je sada u Zagrebu policajac, a sin
samog Strme je doao u Sinj da cjelu obitelj izvue odavle i da ih odvede u Zagreb. Po
obitelj ga je kako izgleda uputio sam ovaj stric koji je neki policijski rukovodioc, u
pravom smislu bandit.
327
Drugarski Pozdrav
za K.K.KPH Sinj
...439 [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
Dravni arhiv u Splitu, f. 55, Vojni sud 8. korpusa NOVJ, kut. 1.
109.
17. kolovoza 1944.
Upravni odjel Okrunog NOO-a biokovsko-neretvanskog dostavlja

Kotarskom NOO-u Imotski crne knjige
_____________
Okruni N.O. Odbor
Biokovsko - Neretvanski
Upravni odjel
Br. 297/44
17.VIII.1944.KOTARSKOM N.O. ODBORU
I m o t s k i
Poto se u naem arhivu nalaze crne knjige iz vae tri opine, a poto prema
upustvima one nama nisu potrebne, ve ih moraju da imaju vai gradski, opinski i
kotarski NOO-i, dostavljamo ih vama, a sa njima se moe posluiti vrlo dobro pri
sastavljanju knjige narodni neprijatelja, u vezi ega ste dobili opirna upustva. Nastojte
to prije ispuniti podatke koji su, pred vas postavljeni, naroito po pitanjima narodnih
neprijatelja. Poto se na vaem sektoru nalazi prilian broj rekvizicionih priznanica, a
same rekvizicione mjere, a kako vam je to naglaeno i u upustvima mogu se sprovoditi na
drugi nain, a za sada radi naeg politikog uticaja, rekvizicije se nee sprovoditi u
velikom omjeru, potrebno je da nam sve rekvizicione priznanice povratite, osim to ete
kod nas zadrati 20-30 komada.
Prouite detaljno sva naa upustva i po njima postupajte i sprovodite ih u ivot.
439
Potpis neitak.
328
M.P.440
Proelnik odjela:
Mato ...441 [v.r.]
Pretsjednik:
u.z. Patrlj [v.r.]
____________
Izvornik, strojopis
Dravni arhiv u Splitu, f. 393, Kotarski NOO Imotski, kut. 51, NOO-51/1103
110.
23. kolovoza 1944.
Presuda Vojnog suda oblasti VIII. korpusa NOVJ Vijea pri Komandi
cetinskog podruja teaku Mati Jukiu iz Otoka (Sinj), na imovinsku
kaznu od 6 ovaca, 100 kg. kukuruza i 6 kg. duhana te uvjetno na 6
mjeseci prisilnog rada, jer je 12. srpnja 1944. javno agitirao protiv
N.O.B.
_____________
Vojni sud
Oblasti VIII Korpusa N.O.V.J.
Vijee pri Komandi Cetin. Podruja
Br. 38/44 Dne, 23.VIII.1944 god.
P r e s u d a
"U ime naroda Jugoslavije!"
Vojni sud Oblasti VIII Korpusa NOVH, pri Komandi Cetinskog Podruja
sastavljen od podrunog vijea kapetana Roje Pavla, komandanta Zapadno Cetinskog
Podruja, kao predsjednika vijea, potporunika Krstulovi Mihovila, ref. tehnikog
otsjeka Komande Cetin. Podruja, kao I lana vijea, starijeg vodnika Ivkovi Andrije,
magazinjera Komande Cetin. Podruja, kao II lana vijea. te Pavazza Slobodne, kao
zapisniarke, u krivinom postupku protiv Juki Mate pok. Joze, radi agitacije protiv
N.O.B., na javnom pretresu odranom dana 23.VIII.1944. god. u Vrdovu donijela je
slijedeu
p r e s u d u :
Optuenik JUKI MATE pok. JOZE i majke pok. Pere rodj. Radni iz Otoka, star
54 god., oenjen, Hrvat, rimokatolike vjere, teak
440
441
Okrugli peat: Okruni N.O.O. Biokovsko Neretvanski (u sredini zvijezda petokraka).

Potpis neitak.
329
k r i v j e :
to je dana 12.VII. o.g. javno agitirao protiv N.O.B., te je time poinio krivini prestup u
smislu l. 14 st. 2 Uredbe o vojnim sudovima, pa kao takav biva
o s u d j e n :
na imovinsku kaznu od 6 ovaca, 100 kg. kukuruza i 6 kg. duhana u smislu l. 16 st.
b/Uredbe o vojnim sudovima. Nadalje se osudjuje uvjetno u trajanju od jedne godine na
6/est/ mjeseci prisilnog rada u smislu l. 16 st. f/Uredbe o vojnim sudovima, a ako
optuenik kroz ovo vrijeme nita ne poini kazna e se ponititi u smislu lana 17 Uredbe
o vojnim sudovima.
O b r a z l o e n j e :
Iz provedene istrage kao i iz iskaza svj. Kamuzi Ante, komandira II ete
Komande mjesta Sinj, a i iz samog priznanja optuenikova jasno je vidljivo da je
optuenik dana 12.VII. o.g. javno agitirao protiv N.O.B., pa je ovo podruno vijee
Vojnog suda Oblasti VIII Korpusa NOVJ. pri Komandi Cetinskog Podruja rukovodei
se svim injenicama donijelo je presudu kao i u dispozitivu.
U ovom krvavom i tekom ratu, koga je okupator nametnuo naem narodu, ustali
su svi poteni i estiti sinovi nae domovine da brane svoj izmueni i ispaeni narod od
krvavog okupatora, koji ve tri godine uzaludno pokuava da silom i zvijerskim
razbojstvima uniti na narod. Medjutim naalost jo ima izroda naeg naroda, koji jo
uvijek nee da uvide sva velika zvijerstva koja okupator ini u naoj zemlji, ve jo
uvijek svijesno potpomau neprijatelja i nastoje da odvrate narodne borce od njihove
svete borbe za domovinu protiv ogavnog i nama toliko mrskog okupatora, te da ih stave u
slubu neprijatelju protiv svog vlastitog naroda. Stoga neka je ovo prva i posljednja
opomena koliko okrivljenome toliko i svim onima koji bi u budue pokuali da poine
ovakova ili njemu slina dijela da e ga stii najstroa i bespotedna kazna ovog
pravednog suda.
Zapisniar:
Slobodna Pavazza [v.r.]
M.P.442
Predsjednik vijea - kapetan:

[Pavle] Roje [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
442
Okrugli peat: Komanda cetinskog podruja (u sredini zvijezda petokraka).
330
111.
30. kolovoza 1944.
Opinski komitet Marina izvjeuje KK KPH Trogir o reakcionarima

u Podorljaku i Blizni i njihovu neprijateljskom radu
_______________
Opcinski. K; Marina.
Polozaj/30/8/44.godine
Drugarskom K.K.P.H.
Trogir.
Dragi drugovi! Saljemovan izvestaj rada za mjesec kolovoz.

/.../Po rekcinernim klikama: jedino se moze zapaziti u tri sela i to u Orljaku Vinisce i
Blizna, u samom selu Vinisce izgleda daje ta reakcija izgubila moc i pocela odpadati, isti
oni kojise nalazu u zici gledaju posla obitelji kuci i onni doci na trag. Selo Orljak.U
njemu neprijatelj ima uporiste od oni izroda kojisu bili josprije u sluzbi neprijatelja,
takosu sa svojim razbojnickim rado uspjeli da dobijujos neki uzase, koji ocito rade u
sluzbi neprijatelja a tosu sledeci, Karabatic Ante Viskov, Radic Jozo Paskov, Radic Mijo
iz Modrica Jos neki kojisaraduju tajno, ali o tome nismo tacno zakljucili, njihovrad se
vidi, dasu optuzili 6/zena kojeje neprijatelj odveo u konc logore, a ostali izrdi koji su se
bili u putili za Njemacku, oni se nalaze sada u Rogoznici A to je Radic Marko Kale.sa
cerom.Ercegovic Ivan trkulja.sinom cerom, sin mu je dezertiraiz voske i sadase nalazi sa
njime.Radic Ivan tukulo.Radic Petar kapitan.Radic Mijo zupan.Radic Ante gune.Donja
Blizna tu izgleda da je neka reakcija ali izgledada nemaju vez sa nikim, i sadase tu zapaza
dasu popustili to je Mamut Antebatina.Ostric Mijo.Vajic Mijo./.../
Drugarskivas pozdravljamo
SMERT FASIZMU SLOBODA NARODU
SAKRETAR
Luin Ivan [v.r.]443
_______________
Izvornik, strojopis
443
Ivan Luin p. Stipana r. 1917. iz Vinia, bio sekretar OK KPH Marina.
331
112.
4. rujna 1944.
Opunomostvo OZN-e za splitsko podruje upuuje Vijeu Vojnog suda

oblasti VIII. korpusa pri Komandi srednje dalmatinskog podruja u
Splitu na suenje fra Petra Glavaa, upnika u Hrvacima (Sinj) te
prilau i zapisnik o sasluanja
_____________
OPUNOMOSTVO OZN-e za
Splitsko podruje
Broj 782/44 dne 4.IX/44
VIJEU VOJNOG SUDA OBLASTI VIII KORPUSA pri KOMANDI
SREDNJE DALMATINSKOG PODRUJA
S p l i t
U smislu propisa Uredbe o vojnim sudovima od 24.V.1944.g. upuuje se na
suenje Fra PETAR GLAVA pok. Mate rodom iz Vrgorca, upnik u Hrvacima.
Isti je bio glavni organizator ustake milicije u svakome poznatom selu Hrvacima.
Prema njegovom priznanju lino je traio od Talijana da ostanu u selu kao posada.
Talijanima je dao podatke o brai Anti i Jerku Lovriu, da su oni opasni komunisti i da su
zato u partizanima te da su otrov koji truje selo, nato su Talijani htjeli da im zapale kuu
i interniraju obitelj. Okupatorskim vlastima je dao listu povjerljivih ljudi koje treba obui
kao ustae i tako organizirati seosku miliciju, to su Potonik i satnik Boti uradili. Kod
zloglasnog Potonika je stalno urgirao da selo Hrvace pored milicije mora imat i posadu
regularne vojske da bi se moglo braniti od partizana. Kao najpovjerljivijem, Potonik je
udovoljio i stavio posadu u Hrvacima. Priznaje da je Italijanima dao podatke o imunu
Baliu koji je bio prethodno uhapen a ne zna to je s njime bilo. Organizirao je
obavjetajnu slubu i obavijetenja dobijao od Prkovi Andrije i Petra Gubera, te ih
dostavljao ustaama u Sinj a povremeno italijanskoj komandi. Bio je u tijesnim vezama
sa Petrom Stipanoviem i Jerkom Radom koji su glavni podstrekai protivu partizana a
on je bio stvarno njihovi intelektualni podstreka. Iz svog dnevnika o kretanju partizana
davao je redovita obavijeteja njemakom unter oficiru Jaroh. S oltara javno je prijetio
seljacima da e dovest ustae da pokupi redovinu ako mu oni ne dadu.
Svoja priznanja je potvrdio potpisom ali sada pokuava zanijekati izvrdavajui
pojedine rijei u zapisniku.
Ope je poznato koliko je Fra Glava kodio narodno oslobodilakoj borbi
svojom stalnom saradnjom s okupatorom, kao gorljivi ustaa, te smo miljenja da bi
stroga kazna zadovoljila narodne mase kraja gdje je on protunarodno djelovao.
Umoljavamo Vas da nas izvijestite o rezultatu suenja radi nae evidencije. Isti je
zadran u naem zatvoru.444
444
Nadopisano rukom
332

Opunomoenik:
_____________
Z A P I S N I K
o sasluanju fra Petra Glavaa p. Mate iz Vrgorca, rodjen 1885 g, upnik u
Hrvatcima.
Mislim da je podatke o brai Lovriima Talijanima dao glavar Stipanovi, jer je
on sa njima bio u zavadi.
Ja sam od Talijana traio da ostanu kao posada u Hrvatcima.
Ja sam dao podatke Talijanima o brai Anti i Jerki Lovriu partizanima, da su oni
opasni komunisti, nato im je htio talijanski komandant popaliti kue i internirati familije.
Ja sam im tada rekao da su oni otrov koji truje itavo selo.
Ja sam dao listu povjerljivih ljudi koje je trebalo obui u ustae i tako organizirati
seosku miliciju, ja sam rekao satniku Botiu i Potoniku da u im dati popis povjerljiv
osoba koji e biti naoruani, a onda da ih se slubeno pozove u Sinj radi naoruanja i
uniforme. Iza toga isti su bili pozvani.
Ja sam Potoniku govorio odnosno urgirao da u selo Hrvace poalje jednu posadu
koje e braniti selo od partizana. Mojim zahtjevima bilo je udovoljeno i poslana je
posada.
Ja sam dao talijanima podatke o imunu Bariu to jest dali je on komunista nato
sam ja rekao da jest. to je bilo sa njim ja neznam. On je prethodno bio uhapen.
Davao sam okupatoru obavjetenja gdje se partizani nalaze, a kazivao mi je
Prkovi Andrije i Markulin Jure, koji su dolazili vie puta k meni, takodjer mi je kazivao
gdje se partizani nalaze i kuda se kreu Petar Guberac.
Doljanin Frano i Ante Radan bili su skloni za ustaki pokret.
Ja sam imao tijesne veze sa Petrom Stipanoviem i razgovarali smo o ustakom
pokretu. Petar Stipanovi i Jerko Radan bili su glavni potstrekai protiv partizana.
Njemaki unteroficir Jaroh traio je od mene na koga bi se mogao osloniti na
kretanje partizanskih trupa i ja sam mu davao obavjetenja iz mojega dnevnika.
Ja sam javno sa oltara rekao svojim seljanima: u koliko mi nedate redovinu imam
ja svoje ustae i ja u lako pokupiti redovinu uz pomo ustaa.
P.P.P.
P Petar Glava [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
Dravni arhiv u Splitu, f. 55, Vojni sud 8. korpusa NOVJ
333
113.
18. rujna 1944.
OZN-a splitskog podruja dostavlja Sudskom vijeu oblasnog Vojnog

suda VIII. korpusa pri Komandi splitskog podruja predmete
optuenih Ivice Ivana iz Segeta (Trogir) i Marka Maretia iz Siana
(Sinj) te predlae da ih se radi njihovog protunarodnog rada kazni
strijeljanjem
_____________
OZNA
SPLITSKOG PODRUJA
Reg. 1078/44
Poloaj, 18.IX.44.
SUDSKO VIJEE OBLASNOG VOJNOG SUDA VIII KORPUSA pri KOMANDI
SPLITSKOG PODRUJA
U prilogu vam dostavljamo predmete optuenih IVICE IVANA Antina iz Segeta
rodj. 1.VIII.1920, teak neoenjen i MARETI MARKA pok. Boe iz Siana /Dicmo/,
rodj. 18.VIII.1887, oenjen, ima dvoje djece.
Iste radi njihovog protunarodnog rada predlaemo da ih se kazni strijeljanjem.
Opunomoenik
_____________
Kopija, strojopis
kut. 47.
114.
24. rujna 1944.
tab XX. divizije NOV Jugoslavije upuuje Komandi splitskog

podruja 26 osoba na prisilni rad
_____________
TAB
XX DIVIZIJE NOVJ
Dne 24.IX.1944.
334
KOMANDI SPLITSKOG PODRUJA

Upuujemo vam na prisilan rad nie navedene zarobljenike ove Divizije:
1. Marjanovi Bou imunova, milicioner, sudjelovao u borbi, cijela obitelj
milicionerska. Potreban nadzor.
2. Duran Luka Petrov uhvaen s orujem. Bio u domobranima od poetka rata.
3. Spiki Jakov Antin uhvaen s orujem. Potreban nadzor jer e bjeati.
4. aji Ante, ustaa od 1943, opasan, sudjelovao u akcijama.
5. Mati Martin Martinov u miliciji 1 g. dana, nadjen s orujem opasan milicioner,
sudjelovao u borbama. Potreban nadzor.
6. Brkovi Marko pok. Stipana, milicioner nije opasan, pokuae bjeati.
7. Ivevi Marko pok. Mate puke nije imao, glavar je i agitator, opasan pijun,
potreban nadzor.
8. Ivevi Pako Boin opasan organizator i ustaa, kao i otac. Potreban nadzor.
9. Kueta Marko pok. Luke u miliciji 1 g. dana. Opasan pijun, potreban strog
nadzor.
10. Buzov Mate Jakovljev. Milicioner 1 g. dana. sudjelovao u predaji jednog
naeg druga, potreban strog nadzor.
11. Ivevi Joko pok. Ivana milicioner od 1 g. dana. Nije naroito opasan, ve je
jednom uhvaen i pobjegao.
12. Vidovi Mate pok. Joke opasan ustaa i agitator, uestvovao u borbama,
potreban strog nadzor.
13. Jukica Nikola pok. Ivana, opasan pijun, organizator. Sudjelovao u borbama.
14. Grizelj Mate pok. Mate, opasan ustaa, organizator. Sudjelovao u borbama.
Potreban strog nadzor.
15. Gotovac Ante Lovrin, nije naroito opasan.
16. Lela Joko pok. Mate nadjen sa pukom, sudjelovao u borbi.
17. eravica Jakov pok. Ivana, isto kao i za Lelu.
18. Meina Ante pok. Ante milicioner, tvrdi da mu je puka oduzeta dok drugi
kau da mu je kod njega.
19. Lela Nikola Antin, milicioner, nadjen sa pukom.
20. eravica Marko pok. Mate. Uhvaen kao sumnjiv bez puke za vrijeme borbe.
21. Meina Ivan pok. Marka isto kao gornji.
22. Meina Mate pok. Grge, nije uhvaen sa pukom, premda je ima sakrivenu.
Nije je predao.
23. Bai Boo pok. Mate kao gornji.
24. Mati Mate pok. ime iz avoglava, nadjen u Umljanoviima za vrijeme
borbe.
25. Perkovi mate pok. Petra milicioner 14 mj. puku je sakrio i nije ju predao.
26. Koprtlja Ivan pok. Mate htio da puca na komandanta III. bataljona. Potreban
nadzor.
Predsjedatelj kapetan,
335
M.P.445
p. porunik
Mirkovi [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
115.
28. rujna 1944.
Opinski komitet KPH Prgomet dostavlja KK KPH Trogir broj

mobiliziranih osoba u NOV, te broj ustaa, kamiara i dezertera u
rujnu
_______________
Opc.K.K.P. Prgomet.
Polozaj.28.IX.44.God.
Kotarskom K.K.P.H.
TROGIR.
Drugovi! Dostavjamovam Mjesecni izvestaj nase Opcine koliko je otislo ovog Mjeseca u
redove N.O.V. tako isto i kamisara dezertera i iz Ustasa.
Selo Donji Dolac Mobilisano 28 iz Ustasa 5 Dezertera 1 Kamisara.
Sitno
26
5
Sratok
-
6
10
Trolokve
445
Prgomet
Labin
Prapatnica
38
Ljubitovica
60
Neitko.
336
________________________________________________________________
Ukupno mobiliz.
154 iz Usta 21 Dezert. 12 Kamis. 11
/.../
Drugarski vas pozdravjam.
SMRT. FASIZMU - SLOBODA NARODU.
Za; Opc. K.K.P. Sakretar446

J Hrabar /Srbin/ [v.r.]447
_______________
116.
Rujan/listopad 1944.448
Opinski komitet KPH Marina alje izvjee KK KPH Trogir u kojem

ga obavjeuje o zloinima okupatora, poraenoj reakciji,
dezerterima s Malog Drvenika i o kamiarima kojima rukovodi Ivan
Vidovi Bubin
_______________
Opinski K.K.P.H.
Marina.
Drugarskom Kotarskom K:K.P.H. Trogir
446
Nadopisano rukom
Jerko Hrabar Srbin, r. 1913. u Trogiru (Josip Milia: Uesnici ... , Trogirski kraj ..., str. 962)
448
Nije oznaen nadnevak, ali poto se radi o izvjeu za rujan 1944., za pretpostaviti je da je pisan u
listopadu ili pak u rujnu 1944. godine
447
337
Dragi drugovi! Saljemovam izvestaj, za mjesec IX. 44. godine

Politicka situacija na opcini Marina. Situacija na ovoj opcini je povoljnija od proslog
mjeseca, a tose vidi stije narod povezan uz N.O.V. kao i uz N.O.P. a toseje vidilo bas u
ovoj zadnjoj mobilizaciji, diseje narod u cjelosti odzvo u N.O.V. Takoe nije bilo
nikakvog neoduevljenja od ostalog naroda da seje pita zasto ide u Vojsku i,t,d, Takoe
dalje nas narod ostaje aktivan u svakodnevnom radu, prinasanju karavane i, t, d, a to je
uslovilo i sama vojna situacija a to je odlaskom neprijatelja sa nase opcine, narod je
uvjeren sto skoriji slom fasizma, stime sto nas narod prati dogaaje, preko zborov a sjela
i konferencija. Dise upoznavao sa situacijom u svjetu, kao sa jakim napredovanjem C.A.
ipadom svih satelitskih drzava, kao i dolaskom C.A. u nasu zemlju i ulaskom u
Maarsku. Takoe i jakom napredovanjem saveznika, na zapadu, i sami ulazak u
Njemacku. Toji uvjerava sta skoriji zavrsetak rata. Stime se poboljsava i sama politicka
situacija. Takoe da sva pljacka i teror neprijatelja nemoze da za strasi nas narod vec
naprotiv zaostrava se vise mrznja prema neprijatelju. Neprijatelje kroz ovaj mjesec na
podrucju ove opcine ubio 5/nasih roduljuba od toga 4/zene. Takoe odlaskom neprijatelja
iz nasih sela, dije ostavio nagaz. mine od kojihje stradalo 2/muskarca dok je dvima
drugaricama osjeklo noge a 1/ muskarac tesko ranjen. Opljackano na podrucju ove opcine
krz ovaj mjesec a tosu sledeci. Razne hrane 20.139/kg razne robe 13/kom, vunene pree
5/kg zlata 3/kom, magarac 7/kom, mazaga 2/kom;
Rad na politikom polju: kroz ovaj mjesec plodovi politikog rada uzpjesniji od proslog
mjeseca i ako nismo uspjeli odrza zborova koliko prosli mjesec. Alije visi bio uspjeh,
odrzano je zborova 7/na kimaje prisustvovalo 1220 narod sjela 23/konferencija 2/na
kojimaseje u glavno tumacilo II zasjedanje AVNOJ-a i III. zasjedanje ZAVNOH-a kao i,
ulogu jedinstvene N.O.F. u N.O.B. takoer u znak veselja pri dolasku C.A. u nasu
zemlju, paljenoje 63/vatre u svim selima uspostavljene su zide novine. Di narod se
upznaje sa dogaajim u svjetu, takoe su napisane u sva sela parole, u visjm brju, Broj
parola na podrucju ove opc iznosi broj1920.
Po reakcionernim klikama: Sva neprijateljska uporista kojaje imao po nekim selima
odlskom neprijatelja oni su razbiveni, ioni koji su se nalazili u zici i oni na zadnju
opomenu Mrsala Tita oni su izisli iz zice i preklucili se uz N.O.P. koli su bili sposobni za
vojsku, oni su stupili u N.O.V.
Jedino oni koji su u Slavoniju, ali oni nista ne pristavljaju za narod. Njih seje kod naroda
razkrinkalo inarod je uvidijo njihov nepravilan rad. Takoe jos one koji su pobjegli iz
Orljaka odlaskom neprijatelja u rogoznicu jo se 4/u Rogoznici, a ostali su pobjegli za
Njemaku. Ali i njih narod osuuje kao i neprijatelje naroda. Jo se mora zapaziti od
nekih iz malog Drvenika koji su pobjegli u zicu 2/dezertera/pobjegli ispred mobilizacije a
1/je u slubi neprijatelja od 15/VII/44.
Takodjer i kamiz Partija.
Koja je postojala i onaje razbijena jossje nalazi 4/ dezertera u kamiz partiji kojim
rukovodi Vidovic Ivan (bubin) Kojije dezertira iz 13/Brigade.C.K.P. istije naoruzan. /.../
338
S...........F.........S........N
za opcinski Komitet Marina449
za450 SAKRETAR
Dui [v.r.]451
_______________
Izvornik, strojopis
117.
16. rujna 1944.
Opinski komitet KPH Prgomet izvjeuje KK KPH Trogir o likvidaciji

stanovitog Perkovia, mobilizaciji provedenoj u Ljubitovici i Prapatnici
kojom zgodom se izvuklo oko 22 kamiara i 8 dezertera
_______________
Op. K.K.P. Promet.452

Poloaj 16.IX.44. God.
Drugarskom K.K.K.P.H.
Trogir.
Drugovi Dostavjamo vam izvetaj ovih petnajst dana sa Ove OpinePolitika situacija na
naoj Opinije veoma dobra kako nije nikada bila dosada sa politikoj situaciji u svetu i
kod nas narod ove Opine je svatijo onako kako moremo viditi i posamom mobilizaciji
449
Nadopisano rukom
Nadopisano rukom
451
Stipe Dui Joceta, iz Vinia, lan OK KPH Marina i lan ONOO Marina (Josip Milia: Uesnici...,
Trogirski kraj...., str. 1120)
452
Vjerojatno se odnosi na Prgomet
450
339
kako i zborove koje su se odrzali ovih dana u Donjem Docu i Sitnome tako da moremo
zakluciti da dosanikada nije bila bolja kao sada politika i situacija obzirom na
likvidiranje samog Perkovia tu je jedan veliki uspjeh za nas Narod i nasu N.O.B. Tako
da ovih dana za samu Karavanu ene se odazivju ko jedna isamo konje daju za karavanu.
/.../ Obzirom na Proglas TITA moemo viditi daje tu ipak uspjeh te da je dosta uspilo
izvui iz ice kao i kamis partije i dezertera kao same Mombilizacije kojaje sprovedena u
Ljubitovici i Prapatnici, dase je sve odazvalo kojimanje dosao poziv i imajik i kojiman
nije dosao poziv a odazvali suse u N.O.V.; obzirom na nas rad i akcije kojesmo napravili
u Ljubitovici, i Prapatnici.
Broj dzertera i kamisara i onih kojisu dosli iz ice davam kaemo taan broj to jos nismo
pokupili podatke od svihsela tacno ali ukoliko smo skupili i saznali ipak moremovaj dati
a prvoga izvestaj daemova jo tacnije kadase pokupi tacno Mombisanik ima iz ljubitovice
60. nekoliko na dobrovolno iz Prapatnice 30. takosu dosli svi oni kojimaje dosao poziv
Kamisara se je uspilo izvuvi oko 22 dezertera 8. a ostale iz zice tako dase tuce broj stase
ranije izvuklo iz Perkovia
Bez ove zadnje akcije sa vojskom tuese broj bez ovih 30 satse predalo naoj vojsci u
svim nasim selima 190. iznosi u kupan droj kroz ove petnajst dana./.../
Drugarskivas Pozdravamo
SMRT. FASIZMU.- SLOBODA. NARODU.
Za. Opc. K.K.P.

J. Hrabar (Srbin) [v.r.]453
_______________
Izvornik, strojopis
118.
1. listopada 1944.
OZNA splitskog podruja dostavlja opunomoenom oficiru OZN-e pri

tabu VIII. brigade XX. divizije zapisnik o sasluanju dezertera Ivana
Alajbega pok. Ante iz Vinia, kao i podatke o jo trojici dezertera iz
Vinia koji su s njim u vezi
453
Jerko Hrabar Srbin, r. 1913. u Trogiru (Josip Milia: Uesnici..., Trogirski kraj ..., str. 962)
340
_______________
OZNA
SPLITSKOG PODRUJA
Br. 1149/44
Poloaj, 1.X.44.
OPUNOMOENOM OFICIRU OZNE PRI TABU VIII BRIGADE XX
DIVIZIJE
U prilogu vam dostavljamo zapisnik saluanja dezertera ALAJBEGA IVANA

pok Ante iz Vinia koje su upuuje Vama na raspored.
Takodjer Vam dostavljamo podatke dezertera koji su u vezi sa Alajbegom, a koji
su pred kratko vrijeme upueni od strane Komande Splitskog Podruja Vama na
raspored.
1. DUI NIKOLA pok. Boe, koji je dezertirao i sklonio se u Trogir,
odakle je otiao raditi sa Njemcima na bunkerima i bio glavni
oragnizator svih onih koji su pobjegli u icu.
2. ANDJELI FRANE Antin, koji je bio esto u drutvu Vice
Cvitanovia iz Marine, koji je bio glavni njemaki pijun. Isti je
svuda govorio protiv NOB-a.
3. KUSTURA IVAN pok. Andrije, nalazio se stalno u ici, krao robu
od zbjega i druio se sa Njemcima.
_______________
Izvornik, strojopis
kut. 65, OB-SL 65/608
341
119.
22. listopada 1944.
Opinski komitet KP Hrvatske za Makarsku dostavlja OZN-i popis 15

osoba, najreakcionarnijih lica, koji su po svojim djelima zasluili da ih
se likvidira
_____________
Opinski Komitet K.P. za Makarsku
dana, 22.X.1944.
O.Z.N.a.
Poloaj
U vezi traenja druga File Peria, gledi dostavljanja podataka onih
najreakcionarnijih lica, koji su po svojim djelima zasluili da ih se likvidira. Dostavljamo
popis lica koja su sljedea:
1. Carevi Marin iz Gornji Brela, koji se zadnje vrijeme nalazio kui.
2. apin /Sokol/ Fila iz Donji Brela, nalazi se kui i otvoreno pijunira.
3. oi Ante imunov, nekadanji komandant zatite, a sada otvoreni
maekovac, nalazio se je kui. Iz Donji Brela.
4. tampica Mate iz donji Brela, nalazi se kui, ranije pijunirao a sada je zadnje
vrijeme malo popustio.
5. Stanii Vito iz Bakevode.
6. Stanii Mirko iz Bakevode.
7. Divi Mile iz Bakevode, nalazi se kod kue
8. Primorac Ante iz Bakevode, nalazi se kui.
9. Bero Ante /Tikvica/ iz Bratua, zadnje vrijeme se nalazio oko Makarske.
10. Bri /glavar iz Tuepi/ nalazi se kui.
11. Krani Ante iz Podgore, nalazi se kui.
12. Nola Ivan Lukin iz Podgore, izgleda da se je prijavio mjesnom odboru.
13. Fratar Bori iz Podgore, nalazi se kui.
14. Deur Boo iz Igrana, zadnje se vrijeme nalazio u Makarskoj.
15. Juki Marijan pok. Grge iz ivogoa, zadnje vrijeme bio u Makarskoj.
Dostavljamo gore navedena lica, koja su bila kroz ovo vrijeme na N.O.B. najtetniji po
interesima N.O.P., a prema najnovijim uputama smo upoznati da likvidacija vri po
sasluanju suda.
Toliko do znanja
Za Opinski K.K.P.
_____________
Kopija, strojopis
342
120.
27. listopada 1944.
Omi
Opunomoenitvo OZN-e za cetinsko podruje dostavlja [Komandi

cetinjskog podruja] uhvaene osobe i podatke o nekim osobama
_____________
Opunomoenitvo OZN-e za Cetinsko Podruje
Broj: Slubeno
Omi, 27.X.44.g.
Drue Zeko!
Upuujem ti Matijevi Antu i Muniti Ljubu, a ujedno ti aljem podatke od onih
koji se ne nalaze na ovom sektoru, a koji bi se mogli nai u Splitu.
Povodom vrenja ispitivanja onih koji su uhapeni po kartotekama postoji mnogo
lakih sluajeva za koje mislim da bi mogao da rjei sud pred Kotarskim N.O.O. Omi, i
dabi iste bilo suvino upuivati Vojnom Sudu pri Podruju.
Po pitanju logora bilo bi potrebno da se to prije donose odluka o tome jer bi sa
uspostavljanjem logora bio olakan rad, jer bi iste predali sudu koji bi imao za dunost za
donoenje kazna. O sluaju Rogoi pira dostavljam ti podatke, pak da vi donesete
odluku o istome, tako isto upuujem ti Sivru Ivana iz Mua, jer e te o istome moi lake
dobiti podatke.
Podatke koje sam dobio od Opunomoenitva OZN-e Ju. Podr. za pojedine
andare isto vam dostavljam, jer e se mnogi nai na tom sektoru.
Ukoliko se sloi sa drugom takom, molim te da me odmah obavjesti.
Poto jo nije stigao drug Pjero tako ti ne mogu dostaviti organizaciono stanje.
Ukoliko ima neke nove direktive iste mi poalji.
Posla ima mnogo i sam se nemoe, ali ipak e Lero sve prokumburit.
Primi drugarski pozdrav.
S.F.S.N.
...454 [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
454
Potpis neitak.
343
121.
28. listopada 1944.
Opinski komitet KPH Marina javlja Kotarskom komitetu KPH Trogir

da su reakcionarne klike unitene odlaskom okupatora jer su se
kamiari Ivan Vidovi Bubin i drugi prijavili vlastima, a 40 osoba iz
ice se vratilo, dok se jo tri dezertera kriju po umi
_______________
Opc.K.P.H.Marina
Polozaj, 28/X/44
Drugarskom K.K.P.H.
TROGIR
----------Drugovi saljemovam izvjestaj za Mjesec Oktobar tojest za X/44.Godine
/.../ Po reakcijonernim klikama:Sva neprijateljska uporista, kojaje htijo, dajeh razvije u
nasim seliman.Onisu razbijeni, jos proslog Mjeseca odlaskom neprijatelja iz nasih sela. I
politicko djelovanje prouzrokovaloje, da imamo kamiz partija kojaje postojala, onaje
razbivena.Istisuse prijavili do brovoljno N.O.Vlastima, kao i Vidovic Ivan (bubin) i drugi
snjime. Jos se nalazu 3 dezertera kojisu bez oruzja krijuse po sumi. Morase naglasiti daje
ito u spjeh disu i oni kojisu bili pobigli u zicu, kroz ovaj mjesec jise povratilo 40
odkojihje odma stupilo u Vojsku 30./.../
Za Opcinski Komitet K.P/H.
Marina
Dui [v.r.]455
_______________
Izvornik, strojopis
455
Stipe Dui Joceta iz Vinia, lan ONOO Marina i lan OK KPH Marina (Josip Milia: Uesnici...,
Trogirski kraj..., str. 1120)
344
122.
28. listopada 1944.
Opinski komitet KPH Prgomet dostavlja KK KPH Trogir podatke o

zarobljavanju nekoliko kamiara u selu Sratoku, te njihovih
organizatora u Donjem Docu, ali se istie da se jo neki kriju po
umama dok ustae iz Katela, Divulja i Trogira dolaze u partizane, pa
je u NOV ve privueno preko 35 ustaa i ostalih
_______________
Opc. K.K.P. Prgomet

Polozaj 28.X.44.G.
Drugarskom K.K.K.P.H.
TROGIR.
Drugovi Dostavjamovam izvestaj za mjesec X.44.G.

Politicka situacija:/.../ Tako isto Selo Sratok je bolje na politickom polju nego ikada do
sada takosmo uspjeli da pokupimo nekoliko kamisara i u putilijih Ozni a jos sta ima
nekoliko jih suse razbolili tako daje sada taj narod dosta se popravio samo Pleme Juric
kojeje bilo naj gore na nasoj Opcini, daje ovaj mjesec tako se popravilo dasve sta od
njega trazis odusevljeno prikvata daje u karavani i na ostalim poljima rada i daje
pomoci./.../Stase tice Donjeg Doca tamo smo uspili isto pokupiti neke organizatore
Kamiara i predalijih uz popratno pismo OZNI. Ali tamo imade jos kamisara koji se kriju
po sumama. Ali jih je dosta usled nevremena obolilo ali tamo seje isto bacilo teite rada
kako bi na politickom polju moglijih dobiti za nas jer se je tamo izvsila Konfiskacija
svim kamisarima. /.../Stase tice samog Labina tako da ovih zadnih dana dostaje narod
Labina se je o predijelijo knama jer sada dosta je iz samog Labina doslo naroda kojisu
bili u Zici i doloje dosta tih Ustacsa koji su bili u Katelima, Divuljama, i Trogiru, i
odmase javili na Partizanskoj Strazi tako isto su dosli neki iz Opora sa obiteljima tako da
mi radimo na tome da se odma javljaju/.../Isto tako Ljubitovica je dosta dobra ali tamo je
neprijateljski garnizon i narodu nemores prici onako kao u druga Sela Sama Bristivi ca
tamo je jos moremo vam javiti naj bolje selo nanasoj Opcini i tamo se dosta radi inarod je
odusevljen sve knama. Sama reakcija je dosta popustila ovih zadnjih dana jer se stalno
raskrikaje na svim poljima rada. Tako vam mozemo javiti da sta iz Ustasa sta onih kojise
nisu bili obukli u neprijateljskoj slusbi doslojih je oko 35. koji su sposobni za nasu
345
Vojsku a i ma dosta vise naroda kojisu dosli bez svik iz zice tako dami na tome radimo i
sve sta je sposobno za vojsku dosta vjamo Partizanskoj Strazi za Vojsku. /.../
Drugarskivas pozdravjamo.
S..F...S..N.
Za. OPC. K.K.P.
J Hrabar (Srbin) [v.r.]
_______________
Izvornik, strojopis
123.
29. listopada 1944.
Opunomoenitvo OZN-e za Omi upuuje Komandi cetinjskog

podruja uhapenike, uz napomenu iste smjestite u logor za prisilan
rad
_____________
Opunomoenitvo OZN-e za Omi
Broj: slubeno
Dana, 29.X.44. g.
Komandi Cetinjskog Podruja
Poloaj
Upuujem vam slijedee uhapenike s time da iste smjestite u logor za prisilan
rad, dok se za iste ne prikupe podaci. Po sakupljenim podacima iste e mo vam dostaviti
radi daljnjeg postupka.
1. Sini Ivan pk. Jakova iz Doca G. isti se nije htio odazvat naem pozivu, i ko
takav sluio ustaku vojsku do zauzea rnovice. stupio u ustae dana
20.VIII.44.
2. Leki Mirko pk. Mate iz Doca G. bio uhvaen od strane domobrana u IV.
mjesecu ove godine i od istih bio obuen i odveden u Zenicu na slubu.
3. Mua Nikolu iz Topuskog koji je zadnje vrijeme bio na dunosti kao
domobran u Splitu. Isti je bio zaposlen u kancelariji kod porunika Levara
Djure koji je bio u Splitu. Stupio u domobrane dana 7 lipnja 43 na poziv.
346
4.
5.
6.
Roi Marko Lovrin iz Grabovca, stupio u ustae dana 2.IV.44. g. a po

njegovoj izjavi na prisilan nain.
Perii Mirko Andrijin iz Dugopolja, otiao na rad u njemakoj u 1941 g.
Mandi Boo pk. Boe iz Zakuca. za vrijeme raspada Jug. vojske isti je kao
zatitar, razoruavao jug. vojnike, terorizirao narod, inae pristaa HSS.
Za Opunomoenitvo:
...456 [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
Hrvatski dravni arhiv, f.1491, OZN-a za Hrvatsku, kut. 43., 11.53.5, 30/81
124.
29. listopada 1944.
Dopis taba Dinarskog partizanskog odreda Opunomostvu OZN-e

Cetinskog podruja kojim se trai likvidacija jednog od zarobljenika u
logoru Kula
_____________
tab Din.Part.Odreda
Poloaj, 29.X.1944.
Opunomostvu O Z N E
Cetinskog Podruja
Poloaj
Po dobivenim uputama od naih boraca vieni su u logoru u

KULI medju ostalima, jedan ustaa sa imenom JURE zvani KURO, prezime nepoznato,
iz DUGOPOLJA, te STIPE DOTUR JURIN, poznati krvnik. Imenovani JURE je
prigodom jedne borbe koju su vodili borci naeg I. bataljona u kojoj je teko ranjen jedan
na drug GRGO ESTO iz Otoka a koji nije mogao biti iznesen iz borbe, kada je ostao
tamo leati, taj isti JURE mu je iskopao oi i onda dotukao. Nai borci trae, ako je ikako
mogue, da im se taj Jure izrui, kako bi se osvetili, kao to su to odmah iza borbe
456
Potpis neitak.
347
obeali pokojnome drugu esti. Ukoliko se isti jo kod vas nalaze, ili ako je i rasporedjen
u koju jedinicu, molimo vas da udovoljite elji naih boraca, koji ga poznaju da je bio
krvnik i jo su nas upozorili nai borci za MALE Antu imunova iz Turjaka i PERI
Matu Ivanova iz Turjaka, da su uinili isto velika zla, pa ukoliko za ovu trojicu nije
poznato da su takvi, uzmite prednje na znanje.
S.F.-S.N:
Za tab odreda
M.P.457
Komandant porunik:
Poljak Mirko [v.r.]
_____________
Kopija, strojopis
125.
3.studenoga 1944.
Kotarski komitet KPH Trogir alje izvjee Okrunom komitetu KPH

Split u kojem se navodi da narod u selima Sratok, Donji Dolac i Labin
nije oduevljen partizanskim pokretom, te u Ljubitovici ima sedam
dezertera dok je u Opini Marina velika glad, a za Trogir se istie da je
u NOV izvueno sedam osoba iz Narodne zatite
_______________
K.K.K.P.H.Trogir
3-XI-44
Drugarskom
Split
-----457
Peat taba Dinarskog partizanskog odreda
348
Dragi drugovi!
aljemo vam mjeseni izvjetaj za mjesec oktobar 1944 god.
/.../Na Opini Prgomet, iako se je veina javila u nau vojsku, sam narod nije mnogo
oduevljen za na pokret. To se isto nemoe rei openito ve za pojedina sela, kao
naprimjer, Sratok, Donji Dolac i Labin, a iz same Ljubitovice kroz ovaj mjesec je
dezertiralo iz VIII Brigade 7 boraca, koji su ostali kod kua sve do oslobodjenja. Mnogo
onih koji su bili pobjegli ispred nae mobilizacije su sa odlaskom njemaca se povratili
svojim kuama. Medju njima ima i onih koji su bili obueni u Ustae. Ve ih je dosta
takovih do vedeno u Komandu Mjesta, a nastavlja se da se prijave ili dovedu svi ostali
bilo onih koji su se povratili ili onih koji su se krili. Na ovoj Opini ima onih koji su
Ustaki raspoloeni, ali sigurno sada kad je oslobodjen cijeli kotar i sa pojaanim radom
emo ih raskrinkati.
Na Opini Marini politiko stanje je nepromjenjivo, naravno da je kod naroda veliko
oduevljenje sa oslobodjenjem Trogira. Samo kod njih se opaa i vidi velika iscrpljenost i
glad, tako da na ovoj opini danas ve 90% nema nita drugo ve malo smokava, sa svim
tim narod nije pokolebao. Na ovoj Opini se neosjea nikakavog neprijateljskog rad ili
ubacivanja parola sa strane reakcije.
Na Opini Trogir politiko stanje je prilino dobro, naroito na onoj strani kopna, dok
onaj dio na iovu ima neto reakcije, zapravo etnike koja je koila nau
mobilizaciju./.../Uspjeli smo izvui iz Zatite sedmoricu koji su se javili u nau vojsku.
Dok, svi ostali koji su iz Zatite pozvani u vojsku nisu htjeli primiti poziv i ak su pri
tome bili drski. Opaa se najvie etnike reakcije koja iri razne parole, kao naprimjer da
se pola milijuna Srba i Engleza bori protiv Crvene Armije./.../Narod je isto ustraen, kao
da je oekivao neto stranoga sa dolaskom partizana valjda u pogledu dezertera i slino.
Vidi se neraspoloenje i radi toga ak i govore, da je Trogir dao 5-600 boraca, i da ih je
veina medju njima od prvih dana, a da nema nijednog Trogiranina oficira./.../
Drugarski vas pozdravla mo!
Za Kotarski Komitet K.P.H.
M.P. 458
_______________
Izvornik, strojopis
458
Otisnut okrugli peat sa sljedeim tekstom:Kotarski komitet Komunistike partije Hrvatske Trogir u
ijoj se sredini nalazi petokraka sa srpom i ekiem
349
126.
14. studenog 1944.
Sinj
Komanda mjesta Sinj upuuje Vojnom sudu oblasti VIII. korpusa

NOVJ Vijeu pri Komande cetinskog podruja osam osoba iz Obrovca i
Gale (Sinj), zbog nepravilnosti u mljevenju ita
_____________
Komanda Mjesta Sinj
Broj: 583/44
14.XI.1944.
VOJNOM SUDU OBLASTI VIII. KORPUSA N.O.V.J.
VIJEU PRI KOMANDI CETINSKOG PODRUJA
S I N J
Upuujemo Vam slijedee: mlinara iz mlinice "Kosinac":
Bilobrk Nikolu, Bilobrk Vida, Bilobrk Juru, Bilobrk Toni, Jura Ajdui /radnik u
mlinici/, Mravak Pilu, Mravak Bou i Mravak Ivana, dok smo Narandi Mirjana i
Bokovi Branka pustili na posao u mlinicu da bi mogli izdati ito koje se u mlinici
nalazi u veim koliinama.
Razlozi hapenja su slijedei:
Dana 10.XI.1944. godine uputili smo u njihov mlin na Kosinac 1841. kg.
kukuruza a iz mlina smo primili 1742. kg. brana znai 99. kg. manje a k tome je ito bilo
samliveno vrlo krupno, a kao posvjedoenje aljemo Vam uzorak ostataka prosijanog
brana. Odpadaka je bilo vie od 10%.
Dan 11.XI.1944.g. predali smo u isti mlin 3147. kg. kukuruza a natrag smo
primili 3036. kg. brana, znai manje 111. kg. ito je bilo samliveno kao i gore
navedeno.
Vama ih upuujemo da Vi uzmete ih na postupak.
S.F. - S.N.!
Politkomesar:
...460 [v.r.]
M.P.459
Zamj Komandanta:
... 461 [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
459

Potpis neitak.
461
Potpis neitak.
460
350
127.
15. studenog 1944.
Split
OZN-a splitskog podruja dostavlja OZN-i za oblast VIII. korpusa

NOV Jugoslavije popis likvidiranih ustaa, koji su se nalazili u logoru
Gripe
_____________
OZNA
SPLITSKOG PODRUJA
SLUBENO, dne 15-XI-44.
Reg; broj 1341/44.
Otsjeku zatite naroda za oblast VIII. Korpusa
OZNE za Hrvatsku!
Dostavljamo Vam popis likvidiranih ustaa, koji su se nalazili u logoru na
"Gripe", da bi imali toan uvid za njihov protunarodni rad i radi ega su strijeljani.
Na dnu spiska su etvorica ustakih bandita, koji su predani Oblasnom vojnom
sudu, radi sudjenja.
M.P.462
Za OZNU:
Grubii Ljubomir [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
462
Okrugli peat: Opunomostvo OZNE splitskog podruja za oblast VIII korpusa (u sredini zvijezda
petokraka).
351
128.
15. studeni 1944.463
Popis likvidiranih zarobljenih pripadnika Hrvatskih oruanih snaga

(HOS) u logoru Gripe u Splitu
_____________
Popis likv. Zarobljenih ustaa koji su bili u logoru Gripe
1. Vei Filip Matin iz sela Neoria, opina Ogorje, stupio u ustae 1.XI.43. ranije bio u
miliciji u Neoriu 14 mjeseci. Uestvovao u akciji skupa sa Talijanima u pljaki na
Muu i palenju kua. Kao milicioner uestvovao i svim akcijama proti NOV-e u
Neoriu. Kao milicioner teroriso narod i tikao.
2. Marasovi Pave Markov iz sela Neoria, opine Mu, stupio u ustae 10.IX.41. Kao
ustaa uestvovao u svim borbama na Neoriu proti partizana. Skupa sa Talijanima
uestvovao u akciji pljake na Muu i palenja kua. U Dicmu je bio kad je ubijen
pok. Mirko Rado odbornik. Uestvovao je u posljednjoj pljaki stoke u Sucima
/Dicmo/ kada je otjerano sa strane ustaa 18 volova.
3. Vei Sipe pok. Joze iz sela Neoria, opine Ogorje, stupio u ustae VI. mj. 44. Ranje
je bio milicioner u Neoriu i Dicmu. Uestvovao je kao milicioner u svim borbama
proti partizana u Neoriu i u akciji skupa sa Talijanima na Mu kada su pljakali
narodu sve do ega su doli i palili kue. Na Dicu teroriso i prisiljavao ljude da stupe
u ustae. Uestvovao u akciji na selo Kruvar, kojom prilikom su bile zapaljene kue
naih boraca. Uestvovao je u svim akcijama oko Dicma. Tada su u nekoliko puta bili
ubijeni slijedei iz Dicma: Mirko Rado iz Korita, Boe Suak iz Suaka, pok. Petar
presjednik odbora. Tada su ujedno i palili kue po ovim mjestima.
4. Marendi Ivan pok. Mije iz Gornjeg Mua, stupio u miliciju 5 mj. 42 god, a u ustae
u 44 god. Kao milicioner uestvovao u akciji skupa sa Talijanima u Muu. Kao ustaa
uestvovao u pljaki sela Dicma i palenju kua.
5. Zubak Frano Petroc iz Neoria, stupio u ustae VI. mj. 44, ranije bio milicioner. Bio
je u NOV i dezertirao. Poslije no to je pobjegao iz NOV-e teroriso i prisiljavao da
idu u ustae. Uestvovao kako i gornji.
6. Vrdoljak Dujo pok. Mije iz Neoria, stupio u ustae 10.VIII.44, ranije bio u miliciji.
Uestvovao kao i gornji.
7. Okovi Vladimir Franin iz Zagreba, stupio u ustae 7 mj. 43. Tekstilni mehaniar.
Uestvovao u borbama po Bosni, Kordunu i Baniji. Pljaka i bandit. Bio je ustaki
vodnik.
8. Bali Ivan pok. Blaa iz Dugopolja, stupio 1.I.43. Uestvovao u svim akcijama
palenja Kotlenica, Dugopolja i Doca. Pljaka i bandit.
463
U dokumentu nema naznaenog datuma, no rije je o popisu koji je bio priloen uz dopis OZN-e
splitskog podruja br. 1341/44 od 15. studenog 1944., upuen OZN-i za oblast VIII. Korpusa (vidi
dokument broj 127. )
352
9. Vei Nikola Matin iz Neoria, stupio u ustae 7 mj.44 godine, ranije bio milicioner i
pijun u Neoriu za vrijeme Talijana. Uestvovao u prokazivanju naih drugova.
10. Vuka Ante Grgin iz Prugova, stupio u ustae 10 mj. 43 godine. Uestvovao u ubistvu
nae drugarice odbornice u Konjskom Marije uli. Pljakao je po selima okolnim i
tukao na bloku u Grlu prolaznike.
11. Stupalo Nikola Jozin iz Neoria, stupio u ustae 6 mj. 44, ranije je bio milicioner.
Uestvovao sa Talijanima u pljaki na Muu. Takodjer uestvovao u svim akcijama u
Dicmu. Pljaka.
12. Vei Ante pok. Nikole iz Neoria, stupio u ustae II. mj. 43, ranije je bio milicioner.
Ustaki organizator i milicije. Uestvovao u svim akcijama po okolnim selima.
13. Landikui Jure pok. Mate iz Neoria, stupio u ustae 7 mj. 44, ranije je bio
milicioner. Palio kue po Muu i bio Talijanski pijun.
14. Novakovi Marko Jozin iz Braanca, stupio u ustae 5 mj. 44. Bio je kurir ustaki i
pijun. Uestvovao u akcijama na Braancu, kada su bili zaklani 8 ljudi u komiluk
Paradjine, kada je ubijen pok. Tode Prosenica i Marija Culi.
15. Buri Ivan Jakova iz Srijana, stupio u ustae 3 mj. 43. Ustaki pijun. Kao ustaa
naroito je bio opasan u Omiu, proti obitelji naih boraca. Uestvovao u ubijstvu
naih drugova u Jasenicama.
16. Vidoevi Nikola Vjekoslava, iz Broanca, stupio u ustae 7 mj. 44. Ranije je bio
milicioner. Uestvovao u akcijama kada su bili ubijeni i poklani 8 ljudi iz kom.
Paradjine, pok. Tode Prosenica i Marija uli.
17. Novakovi Ante pok. Mate izi Braanca, stupio u ustae 3 mj. 43. Uestvovao u
akcijama klanja i ubijanja u Broancu nad pravoslavnim.
18. Podnar Zdravko pok. Stjepana iz Zelee /Bosna/ ustaki zastavnik, stupio u slubu 6
mj. 41. Uestvovao u borbama oko Travnika i u Bosni. Istakao se je u borbama na
Klisu, gdje je ujedno bio zarobljen.
19. Kalini Jerko pok. Marka iz Braanca, stupio u ustae 5 mj. 43. Uestvovao u
akcijama klanja pravoslavnih u Braancu.
20. Lukin Slavko Jozin iz Putiia, stupio u ustae 2 mj. 44. Ranije je bio milicioner. Bio
je takodjer u partizanima, odakle je nakon jedan dan dezertirao. Uestvovao u palenju
Cetinjske krajine.
21. Jelii Nikola Ivanov iz Gornjeg Mua, stupio u ustae 7 mj. 43 god. Uestvova sa
Talijanima u akciji na Muu. Pljaka i bandit. Bio je ustaki kurir.
22. Vukovi Boo Jurin iz Dugopolja, stupio u ustae 7 mj. 43. god. Uestvovao u
akcijama na Braancu, kada su bili poklani pravoslavni.
23. ...464evi Ante Grgin iz Braanca, stupio u ustae 7 mj. 43. god. Uestvovao u
akcijama na Braancu, kada su bili poklani pravoslavni. Takodjer je uestvovao u
palenju Kotlenica i Dugopolja.
24. Tuki Petar pok. Luke iz Biska, stupio u ustae 7 mj. 44, ranije je bio milicioner.
Uestvovao u svim akcijama dok je bila milicija u Bisku, protiv NOV. Kao ustaa
uestvovao u palenju Liske, Kruvara i Kotlenica.
25. Stupalo Jozo Markov iz Neoria, stupio u ustae 7 mj. 44, ranije je bio milicioner.
Uestvovao je u svim borbama protiv NOV kao milicioner. Kao ustaa uestvovao u
svim akcijama oko Dicma.
464
Neitko.
353
26. Perii Mijo pok. Marka iz Dugopolja, stupio u ustae 8 mj. 44 godine. Ranije je bio
milicioner. Uestvovao u svim akcijama na Braancu, Kotlenicama i Liski.
27. Bri Petar pok. Frane iz Brtanova, stupio u ustae 5 mj. 44. Ranije je bio u
Antikomunistikim bandama oko Zadra.
28. Kuli Mijo Josipov iz Dugobaba, stupio u ustae 5 mj. 43. Uestvovao u ubijstvu pok.
Vuke iz Oprugova i njegova sina koji je bio u proleterskoj brigadi. Takodjer
uestvovao u svim akcijama na Braancu.
29. Bri Frane Matin iz Vuevica, stupio u ustae III. mj. 43 god. Uestvovao u
hapenju pok. Druga Vrlike lana Kot. NOO-a Mu, koji je poslije toga bio na
zvjerski nain muen i ubijen. Pljakao po Donjim Katelima.
30. Marovi Ivan Blaev iz Koruaca, stupio u ustae 2 mj. 42 god. Bio u borbama po
Bosni. U zadnje vrijeme pljakao po Katelima.
31. Bri Nikola Mijin iz Vuevice, stupio u ustae 8 mj. 43. Uestvovao u borbama po
Bosni kao ustaa i domobran. Inae je od prvog dana u neprijateljskoj vojsci. Pljakao
u zadnje vrijeme po Katelima.
32. Mladar Ivan Mijin iz Vuevice, stupio u ustae 15.I.44, ranije je bio domobran. Vrio
je stalno zasjede po Katelima. Ustaki rojnik, koji je pljakao po poljima i kuama.
Batino je u zatvoru.
33. Giljanovi Luka Stipin iz Labina, stupio u ustae 3 mj. 42. Ranije je bio u Njemaku
na radu i krusu. Uestvovao u borbama u Kordunu i Baniji, gdje je ujedno i palio. U
borbama je bio ranjen.
34. Kapetanovi Jozo pok. Marka iz Ogorja Donjeg, stupio 6 mj. 44, ranije je bio
domobran. Bio je u NOV, odakle je dezertirao. Uestvovao u ubistvu odbornika
Radje i pljaki oko Mua i Dima.
35. Kapetanovi Jure pok. Marka iz Ogorja Donjeg, stupio u ustae 2 mj. 44, ranije je bio
domobran. Bio je u NOV, odakle je pobjegao iz .G.S.D.O.P, gdje su za njim pucali
nai borci. Uestvovao je u pljaki po selima Ramljane, Mu Gornji i Donji, Crivaci i
Postinje. Uestvovao u uvijstvu Karubin Mate p. Jure iz sela Radunia.
36. Galei Stipe pok. Ivana iz sela Neoria, stupio u ustae 11 mj. 41 godine. Dezertirao
iz NOV odmah u poetku. Uestvovao u borbama proti partizana u Zavidovii u
bosni. Pljakao i palio kue.
37. Vrdoljak Ivan pok. Marka iz Neoria, stupio u ustae 10. mj. 41 god. Uestvovao u
borbama po Bosni, Kordunu i Baniji. Pljakao po selima.
38. Sari Stipe Jurin iz Neoria, stupio u ustae dobrovoljno 2 mj. 43. Zarobljen od
partizana kod Mua, puten kui, odakle je ponovno otiao u ustae. Uestvovao u
pljaki u Sinjskoj krajini i Dugopolju.
39. Pisac Jure Lovrin iz Dugobaba, stupio u ustae 10 mj. 41 god. Uestvovao u akcijama
po Bosni, Biha i Zavidovii, te oko Travnika. Kao ustaa uestvovao u akcijama u
pravcu Leevice, gdje je pljakako i palio.
40. Petroek Ivan Vinskov iz Zemuna, stupio u ustae 7 mj. 42. Dobrovoljac. Uestvovao
u akcijama Karlobag, Senj, Suak i Ljubljana. Uestvovao skupa sa Talijanskim
faistima u palenju kue po Hrvatskom primorju i Sloveniji.
41. atipovi Ivo Jurin iz Dicma, stupio u ustae 9 mj. 44 god. Ranije je bio milicioner u
Dicmu. Uestvovao u akcijama oko Dicma, Kruvara i Kotlenica gdje je pljakao i
palio.
354
42. Stupalo Ivan Matin iz Neoria, stupio u ustae od 10 mj. 42. Za to vrijeme pobjegao
je iz ustaa i prijavio se je dobrovoljno u partiziane, odakle je poslije 5 mj. No to je
bio u NOV ponovno pobjegao ustaama. Bio je u jurinicima krvniki bataljon u
dicmu. Uestvovao u akcijama kada su bili ubijeni Mirko Rado, Boo Suak i Petar
suak iz Dicma.
43. Soo Petar Pavlov iz Neoria, stupio u ustae 6 mj. 44. Ranije je bio milicioner.
Uestvovao u borbama proti NOV na Neoriu. Pljaka narodne imovine. Tukao je u
zatvoru u sinju.
44. Labini Ljubo Matin iz Klisa, stupio u ustae 10 mj. 43. Uestvovao u svim
akcijama na Braancu, kada su bili poklani pravoslavni. Pljakao je.
45. Mareti Nikoal pok. Jakova iz Dicma, stupio je u ustae 3 mj. 44, ranije je bio
milicioner. Ustaki organizator. Uestvovao u akcijama i borbama na Neoriu. Palio
je kue po Muu i pljakao.
46. Burazin Marijan Mijin iz Labina, stupio u ustae 8 mj. 42. U prvo vrijeme je bio u
borbama po Lici. U Omiu je stavljao obitelji narodnih vojnika na bunkere. Pljakao i
palio.
47. Podrug Nikola pok. Ivana zvani ore iz Korpivna, stupio u ustae 2 mj. 43.
Uestvovao u svim akcijama proti NOV. Pljakao i palio u Dugopolju, Braancu i
Kotlenici. Uestvovao u ubistvu 7 partizana iz Braa. Ubio je pok. Vuku iz Prugova i
njegova sina.
48. Vrdoljak Jakov Stipana iz Dicma, stupio u ustae 7 mj. 41 god. Ustaki propagator.
Bio je u ustakoj mladei. Teroriso je narod dok je bio u Dicmu. Uestvovao u
akcijama palenja sa Talijanima u Kotlenicama i Mosoru.
49. Mati Petar Matin iz Kruvara, stupio u ustae 1 mj. 43 god. Zapalio je 3 kue
Vladovi u Liski. Uestvovao u akcijama palenja Dugopolja, Kotlenica i Liske.
Tukao je u zatvoru.
50. apeta Jakov pok. Jure iz Dicma, stupio u ustae 2 mj. 42. Ustaki organizator i
propagator. Prisiljavao je ljude da stupe u miliciju u Dicmu. Uestvovao u hvatanju
prvoboraca, koji su imali napasti Dicmo, a koji su bili strijeljani u Sinju. Odredjivao
ustaama koliko e tko uzeti od opljakanog. Uestvovao u svim akcijama oko
Dicma, Kotlenice i Dugopolja.
51. Zebi Ante pok. Marka iz Dicma, stupio u ustae 4 mj. 43. Uestvovao u akcijama
oko Dicma i okolnih mjesta. Bio je u Jurino-krvnikom bataljonu. Pljakao i palio.
Tukao je pok. Petra uka u ustakim bunkerima na Dicmu.
52. Bonjak Jozo Grgin iz Dicma, stupio je u ustae 17.VI.42. Uestvovao u borbama na
Kordunu, Baniji i Glamou. U zadnje vrijeme u okolici Splita uestvovao u pljaki i
palenju /Solin/.
53. atipovi Miko pok. Ilije iz Dicma, stupio u ustae 9 mj. 42 god. U zadnje vrijeme
sluio je u Dicmu u jurino-krvnikom bataljonu. Uestvovao u svim akcijama, kada
su bili ubijeni nai drugovi. Pljakao i palio po Dicmu. Zadnji dan su odnijeli 18
volova iz suaka.
54. Zebi Martin Antin iz Dicma, stupio u ustae 6 mj. 44. Ranije je bio milicioner od 41
god. Ustaki kurir u poetku. U zadnje vrijeme bio je u jurinom bataljonu i
uestvovao u svim akcijama ubijanja i pljake u Dicmu.
55. Mareti Petar imunov iz Siana /Dicmo/ stupio u ustae 6 mj. 42 god. Ustaa kolja.
Ubio je druga Mirka Radoa. Bio je stalno u drutvu sa Krianom Maretiem
355
zloglasnim. Uestvovao u hapenju naih prvoboraca oko Dicma, koji su poslije bili
strijeljani u Sinju.
56. Mareti Nikola pok. Boe iz Dicma, stupio u ustae 2 mj. 44. Ranije je bio milicioner.
Isto kao i pod broj 55.
57. apota Ante pok. Jure iz Dicma, stupio u ustae 1 VI. 43. Ranije je bio u zatiti i
milicioner od prvog dana. Uestvovao u hapenju prvoboraca oko Dicma, koji su
strijeljani u Sinju. Talijanski pijun. Hvalio se je, to je i potvrdjeno da je u
kapitulaciji Italije ubio naelnika I. Dalmatinske brigade. Uestvovao u pljaki,
palenju po Dugopolju, Kotlenicama, Dicmu.
58. Parina Mate pok. Luke iz Kladnjica, stupio u ustae 10 mj. 41. Uestvovao u
borbama na Jahorini, na Palama kod Sarajeva, Romaniji, oko Glamoa, Kordun,
Banija. Nae je zarobljene drugove tukao prilikom sprovadjanja.
------------------------------------------------------------------Popis ustaa, koji su upueni Oblasnom vojnom sudu za Dalmaciju, a koji su bili javni
koljai i zlikovci.
1. Bri Petar pok. Frane izi Brtanova, stupio u ustae 5 mj. 44. Ranije je bio u
"Antikomunistikim bandama" oko Zadra. Vidi broj 27 spiska strijeljanih.
2. Giljanovi Josip Markov iz Labina, stupio u ustae 2 mj. 43 god. Pljaka, Dovodnik.
Vie Perkovia zauzeo je sa svojim rojem jednu uku, kada je poginulo 6 boracapartizana. vadio je mine koje su partizani postavljali ili ih je prokazivao njemcima.
Tukao je po Katelima i krao stalno po noi u polju. Uestvovao je u hapenju pok.
Luke Pribudia, koji je strijeljan od ustaa.
3. atipovi Ivan pok. Ante "Strujo" iz Dicma, stupio u ustae 10 mj. 43. god. Bio je u
jurino-krvnikom bataljonu u Dicmu, gdje je prednjaio nad svim ustaama u
zvjerstvima. Ubio je pok. Bou Suka. Pomogao pri ubistvu Petra uka i pok. Mirka
Radoa iz Korita. Ubio je jednu enu u sucima iz puke. Napao je u akcije sa
rijeima "Kolji pali ustao". Pljakao zadnjih nekoliko dana stoku po Dicmu.
Uestvovao u akcijama palenja po Dugopolju i Kotlenicama.
4. Mandi Ante imin iz Sratoka, bio je u ustaama od 5 mj. 43 god. Uestvovao u
pljaki i palenju po selima Trogirske zagore. Uestvovao je u ubistvu dvojice
partizana u Katel tafiliu. Tada je bio ubijen pok. drug Klimani i jedan drugi, ije
ime neznamo.
_____________
Prijepis, strojopis
356
129.
16. studenog 1944.
Sinj
Presuda Vojnog suda oblasti VIII. korpusa NOVJ Vijea pri Komandi
cetinskog podruja osmorici osoba iz Obrovca i Gale (Sinj), radi
nehajstva u mljevenju ita, na kazne prisilnog rada i naknadu tete
_____________
Vojni sud
Vijea pri Komandi cetin. podruja
Broj. 78/44 Dne, 16.XI.1944 god.
P R E S U D A
"U IME NARODA JUGOSLAVIJE !"
Vojni sud Oblasti VIII Korpusa NOVJ Vijee pri Komandi cetinskog podruja
sastavljeno od potporunika Duana Juria, zamj. komandanta Komande cetin. podruja,
kao predsjednika vijea, zastavnika Ilije aria, int. oficira, Kom. cetin. podruja, borca
Mamuzi Ante, te zapisniara Slovini Mihovila; u krivinom postupku protiv Bilobrk
Nikole, Bilobrk Vida, Bilobrk Jure, Bilobrk Ante, Ajdui Jure, Mravak Filipa, Mravak
Boe i Mravak Ivana, radi nehajstva u mljevenju ita, na javnoj usmenoj raspravi
odranoj dana 16.XI.1944 god. u sjeditu Komande cetinskog podruja donijelo je
slijedeu
p r e s u d u :
1/ Okr. Bilobrk Nikola pok. Mate i majke pok. Tomice ro. anko, iz Obrovca
/Sinj/, star 56 god., Hrvat, rimokatolike vjere, oenjen, nepismen, mlinar.
2/ Okr. Bilobrk Vid pok. Mate i majke pok. Tomice ro. anko, iz Obrovca /Sinj/,
star 61 god., oenjen, nepismen, Hrvat, rimokatolike vjere, mlinar.
3/ Okr. Bilobrk Jure pok. Josipa i majke pok. ime ro. Efendi, iz Obrovca
/Sinj/, star 59 god., oenjen, nepismen, Hrvat, rimokatolike vjere, mlinar.
4/ Okr. Bilobrk Ante Ivanov i majke Pave ro. Runje, iz Obrovca /Sinj/, star 18
god., neoenjen, pismen, Hrvat, rimokatolike vjere, mlinar.
5/ Okr. Ajdui Jure pok. Joze i majke pok. Pavice ro. Petrievi, iz Gale /Sinj/
star 58 god., oenjen, nepismen, Hrvat, rimokatolike vjere, radnik u mlinu Bilobrk
Nikole.
6/ Okr. Mravak Filip pok. Andrije i majke pok. Ane ro. Deli iz Gale /Sinj/ star
68 god., oenjen, nepismen, Hrvat, rimokatolike vjere, mlinar.
7/ Okr. Mravak Boo pok. Andrije i majke pok. Ane ro. Deli iz Gale /Sinj/ star
64 god., oenjen, nepismen, Hrvat, rimokatolike vjere, mlinar.
8/ Okr. Mravak Ivan Jozin i majke Ane ro. Miura iz Gale /Sinj/ star 14 god.,
neoenjen, pismen, Hrvat, rimokatolike vjere, mlinar.
357
k r i v i
s u :
1/ to je njihovom nepanjom nestalo u dva navrata ukupno 210 kg. brana,

2/ to su usljed nehajstva prekrupno samljeli ito tako da su svojom krivnjom
upropastili brano za 10%, te su prema tome poinili krivino djelo u smislu l. 15 st. 7
Uredbe o vojnim sudovima, pa ih ovaj sud
o s u u j e :
one ad 1/, 3/, 4/, 5/ i 7/ na 2 /dva/ mjeseca prisilnog rada i solidarnu naknadu tete u
iznosu od 700 /sedamsto/ kg. ita i to 500 /petsto/ kg. za nastalu tetu usljed prekrupnog
mljevenja, a 200 /dvjesto/ kg. usljed efektivnog manjka ita, na osnovu l. 16 st. b/ i h/
Uredbe o vojnim sudovima;
oni ad 2/ i 6/ rjeavaju se krivnje i putaju se na slobodu, jer je utvreno da isti nijesu bili
prisutni u mlinici kad se je ito mljelo;
onaj ad 8/ rijeen je krivnje usljed njegove maloljetnosti.
O b r a z l o e n j e
Komanda mjesta Sinj je u dva navrata predala mlinicama na Komincu 4889 kg.
ita i to 10. ov. mj. 1742 kg., a 11 ov. mj. 3147 kg., te se je prigodom preuzimanja brana
pokazao manjak od 99 kg. od prve partije, a 111 kg. od druge partije. Nikomu od
osuenih mlinara nije se mogla dokazati kraa, ali ovaj sud ih je pronaao krivim to
primljenom itu nisu posvetili onu panju koju bi inae posvetili da se je radilo o njihovoj
svojini.
Osim toga je utvreno da je ito kako prvi tako i drugi put prekrupno samljeveno,
te je usljed toga naa vojska pretrpjela daljnju tetu od 10% tj. od circa 500 kg. Njihova
obrana da je prekrupno samljeveno usljed pomanjkanja svijetla nije osnovana, jer su to
kasnije i sami opovrgli izjavljujui da su ipak mogli urednije samljeti da su posvetili malo
vie panje mljevu.
Prema tome kada se uzme u obzir da je naa vojska ogromnom mukom stekla ove
koliine ita, time to su joj dali nai siromani i ispaeni rodoljubi-otrgnuvi od grla
svoga i svoje djece - ipak optuenici nisu vodili o tome ni najmanje rauna, ve su
svijesno poinili ovu tetu usljed svoga nemara nad tekom mukom steene svojine nae
vojske.
Uzevi u obzir kao olakavajuu okolnost njihovu odmaklu dob ovaj narodni sud
je donio presudu kao u dispozitivu.
Zapisniar:
Mihovil Slovini [v.r.]
M.P.465
Predsjednik vijea - ppor.:

Duan Juri [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
Dravni arhiv u Splitu, f.55, Vojni sud 8. korpusa NOVJ, kut. 2.
465
358
130.
26. studenog 1944.
Vojni sud oblasti VIII. korpusa NOVJ Vijee pri Komandi cetinskog
podruja upuuje Zarobljenikom logoru Kula na izdravanje kazne
prisilnoga rada pet osoba
_____________
Vojni sud
Vijea pri Komandi Cetinskog Podruja
Br. 70/44 Dne, 26.XI.1944 god.
ZAROBLJENIKOM LOGORU "KULA"
Dolje navedeni osudjenici upuuju se Tom logoru na izdravanje kazne prisilnoga
rada i to:
1.) Bilobrk Nikola pok. Mate, 2.) Bilobrk Jure pok. Josipa, 3.) Bilobrk Ante
Ivanov, 4.) Mravak Boo pok. Andrije, koji su osudjeni od strane ovog suda svaki po 2
mjeseca prisilnoga rada.
Nad gore imenovanim voditi nadzor kod njihovoga rada, te za iste imate svako 15
dana izvjetavati ovaj sud njihovo ponaanje, kao i izvrenje datog im rada.
Takodjer Vam se upuuje na izdravanje kazne od 2 mjeseca - prisilnoga rada i
osudjenik Ajdui Jure pok. Joze, te sa istim postupiti kao i sa gore navedenim.
Istraitelj - Zastavnik:
Po zavretku kazne tj. 14-I-1945 god.
uputite iste ovom sudu sa priloenim
karakteristikama o istima.466
_____________
Izvornik, strojopis
466
Nadopisano rukom.
359
131.
27. studenoga 1944.
Marina
Opinski komitet KPH Marina izvjeuje KK KPH Trogir o unitenju

kamiara, iako jo postoje neki to se skitaju bez oruja
_______________
Opc.K.P.Marina
Dana, 27/XI/44
Drugarskom,K.K.K.P.H.
TROGIR
------------Drugovi aljemovam izvjetaj mjesenog rada za mjesec XI/.
/.../Po reakcijonernim klikama
Sva neprijateljska uporita kojaje htijo dajeh neprijateljubaci i razvije u naa sela. Oni su
razbijeni i podpuno iz trebljeni iz naih sela. Kao i politiko djelovanje neprijatelja u
naim seliman potpunoje likvidirano. Tako i kamiz partija kojaje postojala u naim
seliman onaje razbijena, tako neki pojedini govore da jo vidi neke gdise skitaju bez
oruja alismo miljenja dajih i ne postoje u naim seliman./.../
SMRT FAIZMU - SLOBODA NARODU

SEKRETAR
Luin Ivan [v.r.]467
_______________
Izvornik, strojopis
467
Ivan Luin pok. Stipana, r. 1917., iz Vinia, bio sekretar OK KPH Marina (Josip Milia: Uesnici...,
360
132.
Bez datuma
Popis nekih civila, financa i domobrana iz logora Gripe u Splitu

dovedenih u studenome 1944.
_______________
ZAROBLJENIKI LOGOR, GRIPE

Red
Broj
Prezime i ime
/oevo ime/
Mjesto
i godi
na ro
djenja
SPISAK CIVILA
Detaljan opis
Od kada
se nala
zi u
logoru
/.../ 10/
Osuda
Gdje
se sa
da na
lazi
/.../
1152
Kostovi Josip Drvenik

/p. Ivana/
1891
Hrvat, podvornik 18.XI.1944.

Kotarskog Suda
Sinj, oenjen,2 dj.
6 raz. os.kole, nije
sluio Jug. vojsku
1 brat u NOV sa
sinovima i kerima;
nezna zato je dove
den, uhvaen /.../
ZAROBLJENIKI LOGOR, GRIPE SPISAK FINANCA
19.XI.
1944
Komisija
odredila
N.O.V.468
/.../
3.
468
U istom fondu, kut. 165 nalazimo spisak likvidiranih narodnih neprijatelja, poslije oslobodjenja Sinja
koji je MUP FNRJ, Opunomostvo uprave dr. bezbjednosti za kotar Sinj br. 296 od 14.IV.1948. uputilo
Odjeljenju Uprave dravne bezbijednosti (za oblast Dalmaciju), Split na kome se pod rednim brojem 17.
nalazi Jozo Kostovi pok. Ivana i majke Panza Ivanice, rodjen 1.II.1891. god. u Drveniku, kotar Trogir.
Za vrijeme i prije okupacije ivio u Sinju, kao kljuar Sudskog zatvora. Oenjen, s jednim djetetom;
Hrvat.- Uhvaen 25.X.1944. godine, prilikom oslobodjenja Sinja i likvidiran kratkim postupkom od OZN-e
Komande Cetinjskog podruja, zato sto je bio zakleti ustaa i kao takav postavljen za kljuara na sudski
zatvor u Sinju, gdje je tukao rodoljube, oduzimao hranu, ucjenjivao familije zatvorenih rodoljuba itd.
Podatci su meusobno kontardiktorni jer se u logorskim podatcima navodi da je 19.11.1944. upuen u
NOV, a ovdje se u spisku navodi da je uhvaen u listopadu 1944. i po kratkom postupku likvidiran. Zatim
po prvom izvoru ima dvoje djece, po drugom jedno dijete. Kao majka se navodi Panza Ivanica, a radi se o
Pensa Ivanici jer prezime Panza nije postojalo u to doba na Drveniku, a niti danas ne postoji
361
/.../
341 Gjeldum Jakov
/Martina/
V. Drvenik Hrvat, ima 4 r. Osnovne

1906 k., oenjen, ima 1 dije-
24.XI
44 kui
te, sl. Jug.v. 9 mj.,fin.

podpregl.u NDH, 1 brat
objeen u Sinju
/.../
ZAROBLJENIKI LOGOR GRIPE SPISAK DOMOBRANA
/.../
749 Baruu Bla469
/Jakovljev/
Vinie
1905
Hrvat, smetlar,nepismen,
oenjen, 3 dj. u Jug.slu.
u Pionirima,u NOV.1 mj.
dana i odputen kao bolestan.
/.../
19/
5.XI44
kui
/.../
_______________
Izvornik, strojopis
133.
4. prosinca 1944.
Split
Komandant logora Gripe izjavljuje vojno-sudskom istraitelju kod

Komande splitskog podruja, da je iz logora odvedeno oko 350
zarobljenika, bez dozvole istraitelja
_____________
Komandant logora Gripe
dana. 4.XII.1944. god.
Na traenje vojno sudskog istraitelja kod Komande spl. podruja izjavljujem da
je iz ovog logora odvedeno oko 350 zarobljenika, bez dozvole istraitelja, a na traenje
469
Radi se o Blau Maruiu Jakovljevu, ne Baruuu jer takvo prezime u Viniima nije postojalo.
362
druga majora Sekulia i druga Ljubukoga, koji mi je podnaao popis onih koje imam
uputiti u Vojsku. Odvodili su ih u vie grupa u jaini od 30-50 ljudi, a jednom prilikom
121, a drugi put 101.
M.P.470
Komandant logora
...471 [v.r.]
_____________
Izvornik, rukopis
Dravni arhiv u Splitu, f. 195, Zbirka dopunskih preslika arhivskog gradiva iz inozemnih
arhiva Arhiv oruanih snaga - Beograd, kut. 42, P-VPV Komanda Sp. Pod. 43-45.
134.
12. prosinca 1944.
Okruni komitet KP Hrvatske biokovsko-neretvanski u dopisu

Oblasnom komitetu KPH za Dalmaciju, navodi da miljenja smo da se
Juru Juriia odmah strelja, bez obzira na daljnju istragu i dokumenta
_____________
Biokovsko-Neretvanski.
dne. 12.XII.1944.
Drugarskom
OBLASNOM KOMITETU K.P.H.
za Dalmaciju
Dragi drugovi!
Kada su nedavno lanovi ovog Komiteta drug Gabro i ...472 bili u Splitu,
razgovarali su sa drugovima iz Otsjeka OZN-e VIII Korpusa, odnosno traili njihovo
miljenje o postupku prema Juri Juriiu, koji se sada nalazi kod njih u zatvoru. Obzirom
na ogorenost masa makarskog kotara prema njemu, spomenuti drugovi iz naeg
Komiteta izrazili su miljenje da se Jurii strelja. Drugovi iz OZN-e su na ovo dali
neodredjen odgovor. Da bi izvrili streljanje trae konkretne podatke, kojih mi dovoljno
nemamo. Otsjek posjeduje neto materijala koji ga tereti, ali oni to smatraju nedovoljnim
i od nas su zatraili konkretniji materijal protiv njega, kojeg mi ne moemo pronai.
Zato mi nemamo konkretnih podataka razlog je, to za vrijeme okupacije u Makarskoj
470
Neitko.
Potpis neitak.
472
Neitko.
471
363
nijesmo imali dobrih i sposobnih obavjetajce, koji bi uspjeli njega pratiti i otkriti njegov
tajni rad protiv N.O.Pokreta, kojeg je sigurno vrio. Poznavajui Juru Juriia i znajui da
je on za vrijeme svog vladanja u Makarskoj, kada je bio Gradski naelnik, slao komuniste
u koncentracione logore, medju kojima su bili drugovi Sepica Jurevi i Vide Mihaljevi,
koji je u logoru i streljan. Sigurni smo, da bi kao takav, ako bi ostao na ivotu ometao na
daljnji rad i razvitak. Najvanije je, da se mase makarskog kotara interesuju o naem
potupku prema Juri Juriiu i ogoreni su to je taj zlikovac jo na ivotu. Neki prijatelji
Jure Juriia /reakcioneri/ koriste ovakav na postupak prema njemu govorei, da on nije
bio lo ovjek, kao to je masama poznato da je bio zlikovac, pljaka, a naroito za
vrijeme njegovog vladanja, kada je bio naelnik Opine Makarska. Jo vie, isti
reakcioneri, preko nekih naih odbornika estoko se zalau za Juru Juriia, da bi ga
nekako oslobodili, dok je jo na ivotu.
U vezi sa ovim, miljenja smo da se Juru Juriia odmah strelja, bez obzira na
daljnju istragu i dokumenta. Ako se ovaj na predlog usvoji, moe se a i treba izdati oglas
o njegovoj likvidaciji, preko kojeg bi mi upoznali mase u makarskom kotaru.
Neznamo radi ega drugovi iz OZN-a ustruavaju se izvriti nae traenje, ako to
mase trae, a mi potvrdjujemo.
Za Okruni Komitet:
...473 [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
Hrvatski dravni arhiv, f. 1222, Oblasni komitet KPH za Dalmaciju, kut. 6
135.
13. prosinca 1944.
Split
Izvjee Opunomostva OZN-e za splitsko podruje II. otsjeku OZN-e

za oblast VIII. korpusa NOVJ o dranju sveenstva poslije
osloboenja
_____________
Opunomostvo OZNE za
Splitsko podruje
Br:........... 13.XII.1944.
473
Potpis neitak.
364
II. Sekciji Otsjeka Zatite Naroda

za Oblast VIII. Korpusa OZNE za Hrvatsku
U vezi vaeg traenja izvjetaja o dranju sveenstva poslije oslobodjenja, dajemo
vam ukratko njihovo dranje na osnovu nekoliko konkretnih sluajeva koji mogu da
okarakteriu njihov sadanji stav:
Dolaskom naim u Sinj jedan dio sveenstva se bio povukao sa ustaama, ali su
bili pohvatani, dok se vei dio sakrio po Sinju i okolici. U samostanu je bio ostao samo
gvardjan, koji je doekao partizane sa pozdravom: "Faizam umire - sloboda se radja". S
njim je bilo jo nekoliko starijih fratara. Jedini od fratara koji je mirno doekao partizane
i to na ulici bio je stari fratar fra Ivan ..atinac474 koji se inae nikad nije protiv NOP-a
isticao niti radio. Dan prije naeg ulaska u Sinj stupili su u partizane fra Ivan Mandac i
jo jedan fratar.
Hapenjem nekolicine istaknutih fratara ustaa i vrenjem premetaine u
samostanu, fratre je zahvatio ogromni strah, tako da se uope nisu vani pokazivali i drali
se sasvim povueno. Njihov strah se najbolje oitovao tim, to su prilikom dolaska druga
Vice Buljana i Vicka Krstulovia slavili u sva zvona, poslali su i svoje pretstavnike na
doek. Pozvali su pretstavnike nae vlasti na veeru koju su se nai odazvali.
Poslije putanja na slobodu uhapenih fratara i kad su vidili da ih se vie ne dira
samostan je ponovo oivio. Ve tada su poeli da zalaze medju narod, alju sveenike u
razna sela da govore misu. Tako su u selo Otok ponovo poslali fra Ivana Vukuia kojeg
su kasnije povukli. Medjutim selo nagovoreno od istoga, poto je isti ve due godina tu;
sa potpisima trai da se isti ponovo vrati u Otok. Vukui je poznati neprijatelj NOP-a
koji je i prije bio u Otoku i tamo protiv NOP-a radio.
Sadanji direktan rad sveenstva u Sinju nemoe da se opazi, ali njihov rad protiv
NOP-a sada se sastoji u tome to preko ljudi njima bliskih ubacuju razne parole. Do ovih
konstantacija se dolazi tkao, to se od ljudi njima bliski uju naprimjer komentari o
dogadjajima u Grkoj, koji imaju svrhu da narod prestrae. Tako priaju o loim
odnosima nas i Engleza, o tome kako Saveznici nama nude hranu, ali da mi neemo da
primimo i sl.
Fra Joakim Friganovi, koji je od nas bio uhapen, a poslije puten, dolazio je
stalno u bolnicu Cetinskog Podruja, nasrtljivo ispovijedati ranjenike, te svakom donosio
medaljicu. Jednom drugu, koji je umirao izmamio je 4.000 kuna za misu. (Ovo je sluaj
za koji ste nam vi javili da je jedan fratar ukrao novac umiruem drugu).
Takodjer se opazilo, da u bolnici u Sinju, asne sestre skidaju sa zidova nae
parole i da svojim govorom ranjenicima i svojim dranjem rade protiv NOP-a, te su iste
iz bolnice uklonjene.
Nikakva drugog vidnog djelovanja sa strane fratara u Sinju se ne opaa.
Sveenstvo u Vrlici ne postoji, osim jednog sveenika, koji se sasvim dri
povueno. Na Muu takodjer sveenstva nema.
Takodjer ne opaa se nikakav aktivan rad sveenstva u Omiu i Trogiru, osim to
se opaa kod ljudi njima bliskih izvjesni tendenciozni komentari, kao i kod onih u Sinju.
Takodjer kod sveenstva u Splitu se ne opaa neki vidan rad protiv NOP-a, osim
par sluajeva koji nam govore kako je raspoloenje njihovo prema nama. Don Mladen
Alajbeg je poslao eni streljanog Ante Luetia zlatno "Srce Isusovo" sa natpisom "neka
474
Prvo slovo prezimena neitko.
365
joj u ovim tekim danima bude utjehom". Jedna drugarica, partizanka, srela je na ulici fra
Ivana Abrusa, kojeg je odprije poznavala i htjela mu dati ruku. Ovaj je odbio sa rijeima:
"Ne treba mi". vore u domainskoj koli, krivo gledaju nau djecu koja pjevaju
partizanske pjesme. Sa istima vrlo loe postupaju, zabranjuju im pjevati nae pjesme, dok
su sa djecom nama nenaklonjenih roditelja vrlo ljubazne i umiljate.
Glavni centri na naem podruju, gdje je do sada bilo glavno djelovanje
sveenstva su Sinj i Split. Tu su oni bili najaktivniji, imali najjai kadar, dok u ostalim
mjestima njihov rad se vrlo malo opaao, a to je zato to su ostali kotarevi uglavnom bili
pod naom kontrolom.
Opunomoenik:
_____________
Kopija, strojopis
Dravni arhiv u Splitu, f. 431,Opunomostvo OZN_e pri Komandi splitskog podruja,
kut. 47.
136.
19. prosinca 1944.
Opunomostvo OZN-e srednje-dalmatinskog podruja Otsjeka za

oblast VIII. korpusa NOVJ dostavlja OZN-i oblasti VIII. korpusa
NOVJ podatke o broju zatvorenika i logoraa
_____________
Opunomoenitvo O.Z.N.E e.
Sred. Dal. Otokog Podruja
Otsjeka za Oblast VIII Korpusa
Broj: 227/44 dne 19.XII.44.g.
Otsjeku Zatite Naroda Oblasti VIII Korpusa
O.Z.N-e za Hrvatsku
Dostavljamo vam traeni broj zatvorenika i onih koji se nalaze u logoru, prema
traenju dobivene depee.
Opunomoenik:
_____________
366
S p i s a k Z a t v o r e n i k a O.Z.N-e s u d a, i
p o s l a t i h n a p r i s i l a n r a d.
1. U zatvoru Opunomoenitva O.Z.N-e ima 7 zatvorenika
2. Otsjeka Za. Nar. Oblasti VIII Korpusa koji su poslati iz Italije 2 zat.
3. Od Suda, nema ni jednog zatvorenika.
Poslato na prisilan rad /Sv. Andrija/
Svega ukupno u logoru sa Talijanima ima 120
1. Talijana koji su bili u V Bat. I Dalm. Brigade, a poslije rasputanja poslati kako
nepoudni 34
2. Imade ih 5 koje je Komesar Kom. S.D.O.Podruja poslao kao nepoudna lica prije
formiranja O.Z.N.e pri Kom. S.D.O.Podruja.
3. O.Z.N.e XXVI Divizije N.O.V.J. 2
4. Suda XXVI Divizije N.O.V.J.
2
5. Suda traba Mornarice N.O.V.J. 2
6. O.Z.N-e Vrhovnog taba, 3 za kojih se ekaju podatci, a ija smo vam imena
depeom poslali.
7. Vojnog Suda pri Komandi S.D.O. Podruja 16
8. ...475
Svega ukupno gore imenovanih poslatih na prisilan rad do broja 120 su: Komande
Splitskog i Komande ibenskog Podruja.
P.S. Ovi svi koji se nalaze u Logoru Sv. Andriji, a nisu opasni, bit e upueni na
raspored operativnim jedinicama i to: XX Diviziji N.O.V.J., prema upustvima
Glavnog taba i VIII Korpusa, a kazna e im biti odloena do konca rata.
_____________
Kopija, strojopis
475
Pod 8 nema navoda.
367
137.
21. prosinca 1944.
Nereie
Dopis Komande mjesta Bra oficiru OZN-e pri Komandi

srednjedalmatinskog otonog podruja o dezerterima na otoku Brau
_____________
KOMANDA MJESTA BRA
BR. 755
21.XII.1944.
NEREIE
Oficir OZN-e pri Komandi Sred.Dal.Otokog Podruja
Vis
U vezi dopisa od 16.XII.t.g. izvjetavamo slijedee:
Upsljednje vrijeme na otok se je prebacilo nekoliko dezertera i to: Papi Nikola iz
Mirkica, Stipii Ivan iz G. Humca, Trutani Ante /Maka/ iz zaselka Selce. Ovoj
Komandi prijavili su se sami prva dvojica, a naknadno smo izvjeteni, da se
opunomoeniku O.Z.Ne drugu Mardeiu prijavio tambuk Ivan, dok se za Trutaniem
jo traga.
Dezerteri nijemci zarobljenici o kojima smo ve ranije izvjestili Komandu
Podruja, bili su pronadjeni i uhapeni.
Poto su bili bolesni, te kao takvi su nakon par dana umrli od bolesti.
Drug Vence Bokovi /Avli/ nalazi se u Radnoj eti pri ovoj Komandi, isti je
bio u zbijegu u Italiji, koji je tamo navodno bio u nekiom Engleskom magazinu, gdje je
prodavao robu i koristio se sa 200-300 hiljada lira, nakon toga je uhapen i sproveden u
Vis Komandi Podruja, koja ga je nakon sprovedene istrage uputila na raspored ovoj
Komandi.
Njegova politika pripadnost ranije veliki Anglofil, a u poetku naeg pokreta
nije se najbolje o njemu izraavao.
U Radnoj eti gde se danas nalazi pokazao se kao dobar radnik
Politkomesar:
...476[v.r.]
Komandant:
tambuk Dane [v.r.]
_____________
476
Neitko
368
Izvornik, strojopis
138.
22. prosinca 1944.
Opunomostvo OZN-e biokovsko-neretvanskog podruja dostavlja

OZN-i za oblast VIII. korpusa izvjee o stanju u vrijeme i nakon
osloboenja na njihovom podruju
_____________
Opunomostvo OZN-e
Biokovsko-neretvanskog podruja
22.XII.1944. god.
OTSJEKU ZATITE NARODA OBLASTI VIII.
KORPUSA OZN-e za Hrvatsku
S P L I T
Na vae traenje dostavljamo vam slijedei
I Z V J E T A J
I. a/. Stanje neprijateljskih garnizona na naem podruju pred oslobodjenje uglavnom
je ostalo nepromjenjenu. Okupatorske snage bile su dosta jake, a glavni njihovi garnizoni
u Metkoviu, Ploi, Imotskom, Vrgorcu i Makarskoj. Njemaki garnizon u Zagvozdu u
jaini od 120, vojnika bio je likvidiran po borcima Grupe Odreda Biokovskoneretvanskih. U zadnje vrijeme vreni su esti napadi i prepadi nae vojske na
neprijatelja. Dva do tri dana pred konano povlaenje Nijemci su povukli neke manje
garnizone u Metkovi, Vrgorac, Makarsku i Imotski. Uslijed svega ovog zavladao je
strah, kod neprijatelja. Taj strah je pojaan time to se medju vojnicima prialo da
nastupaju jake partizanske snage i da pretstoji invazija, koja e uslijediti zajedniki od
partizana i Saveznika. Tada su uestala dezrtiranja iz ustake i domobranske vojske, a
osobito na imotskom kotaru. Domobrani su bjeali kui ili u NOV, uglavnom sa orujem.
Bilo je sluajeva da su Nijemci pucali za ovim dezerterima.
Na naem podruju nismo imali etniki raspoloenih sela, osim sela Glui na
metkovskom kotaru, gdje su bili organizovani etnici u jednoj eti. Medjutim, od prilike
mjesec dana prije oslobodjenja ta jedinica se raspala, a svi Gluani poli u NOV. veim
dijelom u XXIX Diviziju, a manji dio u jedinice koje su se nalazile na Biokovu. Od tog
vremena svaki njihov vojniki i politiki rad u vezi etnitva potpuno je zamro, ve
369
naprotiv - narod tog sela pristupio je N.O. Pokretu osim dvojice vodja /komandira i
zamjenika/, koji su po oslobodjenju uhvaeni od NOV.
U ovakovoj situaciji irila je reakcija HSS-a svoju propagandu time, to je priala
da e se iskrcati Englezi. Osobito je bila aktivna na Imotskom kotaru, gdje je irila vijesti
da e uskoro otii Nijemci, ali da nee doi partizani, nego da e vlast zauzeti "Zatita", i
tome slino. Na kotaru Metkovi reakcija je bila uglavnom dotuena i nije se osjealo
njeno djelovanje. Na kotaru Vrgorac i Makarska reakcija je irila svoje parole, iako u
maloj mjeri. Govorilo se da e doi Englezi i da partizani nee imati nikakove vlasti, te
da e oni /reakcioneri/ moi raditi to hoe. Medjutim, narod na ova dva kotara nije
nasjedao ovakovim glasinama, ve je vrsto stajao uz NOP.
b/
Naa organizacija na terenu nije bila provedena do kraja. Razlog tome jest taj, to
je Opunomostvo kasno formirano, a sve do oslobodjenja bilo je bez opunomoenika
/koji je bio zarobljen/, na sektor velik, a mnoga sela nepristupana zbog neprijateljskih
garnizona u njima. Kotarski povjerenici postojali su u sva etiri kotara, a tako isto i svi
opinski povjerenici. Na kotarevima Makarska, Vrgorac i Metkovi postojali su
povjerenici u oko 3/5 sela, dok na Imotskom samo u manjoj polovini.
Rad povjerenika uope nije zadovoljavao Bivi R.O.C. nije ostavio nikakove
sredjene kartoteke, ve je o pojedinim narodnim neprijateljima bilo pisano u raznim
izvjetajima, a Opunomostvu nije bilo mogue kroz tako kratko vrijeme urediti
kartoteku, tim vie to je trebalo najprije provesti organizaciju na terenu. Na plan rada
prilikom oslobadjanja bio je utvrdjen u glavnim crtama, ali nije mogao biti preciziran
obzirom na istaknute manjkavosti, a naroito kad se uzme obzir to da sastanak sa
opunomoenikom nije bio odran, jer se ovaj nalazio u zarobljenitvu sve do
oslobodjenja. Drugovi iz Opunomostva imali su upadati u mjesta skupa sa vojskom,
pohvatati narodne neprijatelje, pokupiti razne neprijateljske arhive, omoguiti pravilno,
preuzimanje bivih ustanova od NOO-a, postaviti kontrolu kretanja, i slino.
II. a/ 21. listopada t.g. oslobodjena je Makarska i Primorje do Ploe od neprijatelja.
Neto prije Nijemci su se povukli, a ostavili su kao zatitnicu ustae, sa kojima su nae
jedinice vodile borbu. Ustae su se zatim povukli preko Staze za Vrgorac. Nae jedinice
odmah su ule u Makarsku i druga sela po Primorju. Zatim su Nijemci i ustae napustili
Vrgorac i povukli se prema Ljubukom. Naa vojska upala je u Vrgorac, zatim na Veliki
Prolog /Dusina/ i pozvala dusinjske ustae da se prijave i donesu oruje. Drugi dan
prijavilo se oko 40 Dusinjana, dok su s ostali javljali poslije postepeno. Na granici kotara
Vrgorac i Ljubuki /kod mjesta Orahovlja/ bila se probila ustaka satnija Dane Miloa i tu
vodila borbu sa naim borcima, branei im prilaz u Hercegovinu. Kroz to vrijeme
nadirale su nae snage od Dubrovnika prema Metkoviu, a Imotski je bio skoro potpuno
opkoljen od jedinica IX. Divizije i udarnih bataljona. I Metkovi i Imotski kroz kratko
vrijeme su oslobodjeni, a malo zatim Ljubuki.
Prigodom povlaenja sa naeg sektora Nijemci su ruili komunikacije i postavljali
mine. Razruili su rivu u Makarskoj, Stazu, Dubce, jedan tunel kao i samu prugu
Metkovi-Ploa. Skupa sa neprijateljskom vojskom povukli su se uglavnom svi ustaki
funkcioneri, te njihovi i njemaki pijuni ija imena smo vam ve dostavili.
Narod na Vrgorskom i Makarskom kotaru doekao je oslobodjenje sa ogromnim
oduevljenjem. Vojsci su priredjene ovacije, pravljeni su slavoluci i posipalo se cvijee.
Na Metkovskom kotaru oduevljenje je bilo takodjer veliko. Jedino, ovdje je narod bio
malo uplaen uslijed dolaska hercegovake divizije, jer su medju vojnicima poznavali
370
neke bive etnike iz okolnih sela. Na imotskom kotaru nai simpatizeri doekali su N.O.
Vojsku radosno, dok su se ustaki simpatizeri i reakcioneri, koji su oekivali dolazak
Engleza, razoarali u oekivanju i povukli sami u sebe. Nastalo je nepovjerenje prema
svakome, a to se osobito opazilo nakon to je uslijedilo hapenje narodnih neprijatelja.
b/
Iako je oslobodjenje nastupilo iznenadno i nije bio detaljno izradjen plan rada
prilikom oslobadjanja, Opunomostvo se je prilino snalo u prvom nastupu. Kad je
nastupilo oslobadjanje Opunomostvo je brojilo samo tri lana, jer je opunomoenik kako smo izvijestili - bio zarobljen. Jedan lan nalazio se u Vrgorcu, jedan u Makarskoj,
a trei je bio na terenu Imotskog i oekivao pad grada. Drugovi u Makarskoj i Vrgorcu
povezali su se sa Komandama Mjesta i sa njihovim straarima, vrili hapenja narodnih
neprijatelja, jer bataljon Narodne Odbrane nije jo bio stigao sa Hvara. Opunomoenik je
ba u to vrijeme bio oslobodjen i stigao u Makarsku, gdje je prispio i Bataljon Narodne
Odbrane. Tada je odran sastanak u Makarskoj sa drugom Trutinom, koji je donio
izvjesne direktive, tj. o kontroli kretanja, odredjivanju sata kretanja, osnivanju kontrolnosaobraajnih otsjeka, emu se je odmah i pristupilo. Zatim je opunomoenik poao do
Imotskog, a jedan lan do Metkovia, jer se oslobodjenje tih mjesta oekivalo svakog
asa. Takodjer je i bataljon N. O. bio rasporedjen, odnosno pojedine ete odmah
otpremljene na sva etiri kotara. Budui da. nije bilo uredjene kartoteke, te da je uslijed
slabih komunikacija povezanost medju lanovima bila slaba., to su se u samom radu
dogadjale razne nepravilnosti. Osobito se to dogadjalo na Imotskom i Metkoviu. Kad su
lanovi Opunomostva doli u ta mjesta, zatvori su bili natrpani sa zatvorenicima. Naime
hapenja nisu vrena samo po nalozima Opunomostva, ve su hapsile Komande Mjesta,
NOO-i, pojedinci, to u prvi mah Opunomostvo nije uspjelo sprijeiti. lanovi su se
tako uglavnom pozabavili rjeavanjem odnosno raiavanjem zatvora, jer je medju
uhapenicima bilo dosta, koje je trebalo odmah pustit. Zabavljeni ovakovim poslovima,
ostale vane stvari rjeavane su na dohvat, bez sistematskog plana. Ipak, nije uinjen neki
propust koji bi za sobom povukao vee posljedice. Svi narodni neprijatelji za koje se
znalo da se nalaze u mjestima uhvaeni su, osim onih koji su prije pobjegli i dobro se
krili. Pokupljene su neprijateljske arhive gdje su se pronale. Povezanost sa ostalim naim
ustanovama bila je dobra. Uslijed pomanjkanja kadrova nisu se odmah osnovali
kontrolno-saobraajni otsjeci, ve se sa tim odugovlailo nekoliko dana.
c/
Postupak vojske na naem sektoru prilikom oslobadjanja bio je pravilan na svim
kotarevima, osim na kotaru Imotski. Na ovom kotaru jedinice III. i IV. Brigade prilikom
upada uinile su niz nepravilnosti, a to sve zato to su borci kao i rukovodioci smatrali da
dolaze u "ustaku kulu", gdje ne postoji naih simpatizera a niti narodne vlasti. Bilo je
ak takovih sluajeva, gdje su komesari kao i intendanti Brigada izdavali nalog da
zamjenik komandanta Mjesta napusti grad, a isto tako htjeli su uhapsiti lanao O. K. koji
im je ukazivao na njihove greke i suprostavio se njihovim odlukama. Sve ovo je
izazvalo slab utisak kod masa u gradu Imotskom. Tako su i Metkoviu neki vojnici ili po
kuama i od civila na svoju ruku uzimali razne predmete, kao satove, cipele itd. Zbog
ovakovog postupka nastalo je negodovanje kod naroda, ali je to bilo sprijeeno. Na
Makarskom i Vrgorskom kotaru nije bilo nepravilnosti koje bi upadale u oi.
Vojno pozadinske vlasti poele su odmah djelovati u oslobodjenim mjestima. U
prvom momentu postupak je bio dosta dobar, kao i saradnja sa NOV. Suprotno tome,
izbijale su razne nesuglasice izmedju vojnopozadinskih vlasti i NOO-a. Nije postojala
koordinacija rada, a niti su znali tano svoje nadlenosti, tako da su zasjecali jedni u rad
371
drugih. To se naroito uoavalo po pitanju konfiskacije i rekvizicije potrebnih artikala.

Inae rad vojno-pozadnskih vlasti bio je dobar. Odmah se pristupilo mobilizaciji za NOV,
u emu je uinjen jedan velik propust s tim, to su sela odmah mobilisana dok se nije tako
aktivno pristupilo mobilizaciji gradjanstva i inovnitva, to je na imotskom kotaru
prouzrokovalo neraspoloenje seoskih masa i u mnogome prouzrokovalo dezerterstvo ili
ne prijavljivanje u NOV. Medju narodom imotskog kotara ula su se negodovanja i
primjedbe na raun Mobilne Komisije. Govorili su da se i bolesni ljudi alju u vojsku,
bez da ih se pregled, da se alju i stariji tako da se uope ne vraa nitko tko se prijavi.
Sama Mobilna Komisija u poetku nije bila pravilno organizovana, ve se vie radilo na
dohvat i inicijativu pojedinaca.
Uz mobilizaciju pristupilo se odmah ienju i popravljanju komunikacija,
organiziranju radnih bataljona, partizanskih straa, saobraaja itd., u emu se je dosta
dobro uspjelo.
Narodno-oslobodilaki odbori u dane oslobodjenja i neko vrijeme poslije slabo su
se snali. Ovo je sluaj za okruni i sve kotarske NOO-e. Najvie se gubilo vremena u
tome, da se pokupe inovnici, proire odjeli, gdje su se rjeavale stvari samo
administrativne naravi, dok ogromni poslovi koji su se nametali, nisu se rjeavali u pravo
vrijeme, niti im se posveivala dovoljna panja. Ovakovim radom osjealo se odsustvo
njihovo na terenu, jer su se vie zatvorili u etiri kancelarijska zida.
III. a/ Manje svijesni dio naroda oekivao je sa oslobodjenjem i blagostanje, emu je
razlog u mnogome taj, to su mnogi drugovi prilikom odravanja zborova i konferencija,
ili bilo kakvog dodira sa narodom obeavali istome kako e odmah po oslobodjenju doi
hrana koja je ve pripremna za narod, jer im je to u tom momentu omoguavalo to
uspjeniji rad. Narodu se nije ukazivalo na to, kako e trebati jo mnogo rtava i napora
do konanog oslobodjenja. Medjutim, sada ...477 narod postavili novi zadatci, kao
mobilizacija, obnova zemlje ...478 hrane za NOV. Sve ovo prouzrokovalo je neko mrtvilo
kod masa ...479 na makarskom kotaru, a i negodovanje na kotarevima Imotski i Metkovi.
Ovo negodovanje najvie je prouzroilo dizanje hrane za NOV u veim koliinama, koji
teret je uslijed iscrpljenosti kotara Vrgorac i Makarska spao uglavnom na Kotar Imotski
Metkovi, gdje su mase manje svijesne i odane NOP. Narodu se dovoljno ne objanjava
potreba dizanja hrane, a i kod samog dizanja dogadjaju se esto nepravilnosti.
Na kotarevima Vrgorac i Makarska narod je ostao uz NOP, ali se ne osjea
dovoljno njegovo aktivno djelovanje i zainteresiranost u politikom ivotu.
Onaj dio naroda, koji je ivio stalno pod okupatorom, uvidio je ispravnost i
potrebu N.O. Borbe, te je uglavnom opredjeljen uz NOP, osim na kotaru Imotski, gdje jo
dobar dio masa nasjeda neprijateljskoj propagandi. Odaziv naroda na mobilizaciju za
NOV na naem podruju bio je dobar. Mobilisano je oko 5000 novih boraca.
Na imotskom kotaru krije se prilian broj dezertera, i onih koji se nijesu
mobilizaciji odazvali. Oni govore da im je dosta rata, a nasjedaju parolama
"zelenokadrovaca" i ne dre stalnom narodnu vlast. Mnogi vjeruju da e doi Englezi, te
su jo neopredjeljeni.
477
Neitko.
Neitko.
479
Neitko.
478
372
Kanjavanje narodnih neprijatelja odjeknulo je dobro u onom dijelu naroda, koji

je vrsto stajao uz NOP. Na kotaru Imotski i Metkovi osjea se pomirljivost prema
narodnim neprijateljima, a to je radi toga to se ovi narodni neprijatelji nijesu svojim
radom dovoljno izdvajali od okoline, te prema tome ni dovoljno uoeni od masa, kao to
je to sluaj na Makarskom i Vrgorskom kotaru. Naime, dobar dio masa na imotskom i
jedan dio na metkovskom kotaru ustaki raspoloen, nije gledao u ovima narodne
neprijatelje, i kao takve ih nije osudjivao.
Vei dio sveenstva na naem podruju neprijateljski je raspoloen prema NOP.
U poetku su sveenici bili pasivni, ali u zadnje vrijeme poeli su raditi, iako prikriveno.
Razbacali su se po selima makarskog, metkovskog i imotskog kotara, kako bi to vie
dolazili u dodir sa masama i na njih djelovali. Od Biskupa su poslana u Neretvu dva nova
sveenika. Ba u Neretvi, u razgovoru sa jednim drugom, govorili su sveenici: don Kao
Lui iz Kule, don Rade Jerkovi iz Metkovia, don Petar Nai iz Kule da je ovo klasna
borba i da e doi do intervencije kao u Grkoj. Na imotskom kotaru kod sveenstva se
takodjer osjea ivlje kretanje. Vide se uvijek po gradu, zalaze u nae ustanove, nastoje
da se uvuku u NOP, i iznutra ga potkopavaju. Odmah po oslobodjenju pop Filip
Mandari iz Ciste pokuao je organizirati "zeleni kader", ali je bio uhvaen po NOV. Pop
u Drinovcima organizator je "zelenog kadera", a u Rakitnu zapovjednik milicije /granie
sa naim podrujem/.
Na kotaru Makarska u selu ivogodju fra Jakov Vrdoljak govorio je da e opet
doi na povrinu Draa. Tu je iskrsla i parola da e Englezi bombardirati naa mjesta, jer
da mi ne dozvoljavamo povratak kralju, a oni ele da ga povrate. Pop oljani, lan K. O.
JNOF Makarska upravio je molbu Komandi Splitskog Podruja da se Jure Jurii pusti na
slobodu, jer da je to elja naroda cijelog makarskog kotara. Medjutim, to ne odgovara
istini, jer skoro cijeli narod je protiv njega i saglasio bi se sa njegovim strijeljanjem.
Glavni organizatori, rukovodioci ustakog pokreta i pijuni koji nijesu pobjegli sa
neprijateljskom vojskom, uhvaeni su na kotarevima Makarska, Vrgorac i Metkovi te
osudjeni od vojnog suda. Nekolicina domaih ustaa ostali su iza Nijemaca i prijavili se
NOO-ima, a 6-7 ih je pobjeglo u planinu. Medju njima se nalazi i brat poznatog ustae
Alaa - Andrija Ala, koji se je skrivao povie primorskih sela. U Dranicama na 25.XI.
t.g. osvanuli su na kartonu ispisane parole "ivila engleska demokracija", "ivio eril i
Ruzvelt", "Dolje komunizam", "Neemo da nam balavci zapovjedaju". Dalje je pisano
kako mi silom tjeramo narod za nas da govori u ime nekog NOP. Ove parole potjeu
sigurno od spomenutog Alaa. Sestra Alaeva Ljubica, iji mu je osudjen na smrt ...480
suda, govorila je: "Ja kukam sada, ali e jo mnogi zakukati". ...481 na ova tri kotara uju
po negdje slini govori, ali ne moe se govoriti o nekom radu ustaa, jer su uglavnom
sasvim razbijeni. Na Vrgorskom kotaru selo Dusina bilo je ustaki raspoloeno, a neto
manje sela Poljica i Mijaca. Po oslobodjenju vojni sud je osudio iz Dusine esnaestoricu
ustaa - milicionera, te je narod Dusine bio zahvatio strah i negodovanje, ali nakon
objanjavanja sam ih je poeo osudjivati kao glavne krivce da je Dusina kroz cijelo
vrijeme NOB bila na, strani neprijatelja. U selu se stanje sada popravilo, a svi sposobni
mukarci prijavili su se u NOV. U selu Poljicima i Mijacima mobilizacija nije uspjevala,
ve su se mnogi krili sa orujem, a nekolicina ih je pristupilo "zelenom kaderu" /4-5/.
Tada je teite rada Kot. organizacija bilo baeno na ta dva sela i poduzimane vojnike
480
481
Neitko.
Neitko.
373
akcije. Uhvaeno je oko 50 kripara, a onda su pod pritiskom nae vojske poeli da se
prijavljuju i ostali Poljiani, tako da se sada skoro svi nalaze u NOV. U selu Mijacima se
jo nije uspjelo.
Drugaije stoji stvarna kotaru Imotski. - Sa irokog brijega prebacili su se ustae-jamari
na sektor Imotskog i otpoeli ivjeti gerilsko-razbojnikim ivotom. Oni su se povezali sa
ustakim obiteljima i onim banditima koji su se od prije krili, te se pojavljuju na mjestima
gdje nema nae vojske. ine razna nasilja i zvjerstva. U selu Podbablju ubili su nekoliko
rodoljuba, a bili su vrili napad na Op. NOO Lovre. Nastoje sprijeiti mobilizaciju za
NOV, u emu su prilino uspjeli. iru parole da e se povratiti Nijemci, to im njihovi
simpatizeri vjeruju. Ostali dio naroda osudjuje, njihova razbojstva. Iz redova dezertera
ovi banditi popunjavaju svoje redove. Ne jaaju se iz razloga, to se stalno progone po
naoj vojsci uz suradnju NOO-a. Do sada je bilo dobrog uspjeha u njihovom hvatanju.
Uhvaeno je nekoliko rukovodioca i oko 40 bandita, osim toga preko 150 dezertera koji
su se krili oko kua.
Na naem podruju nisu postojali organizirani etnici poslije oslobodjenja.
Takodjer ni etnika propaganda se ne osjea. Dr. Tonkovi, koji je irio potajno etniku
propagandu na Imotskom bio je uhapen, sasluan i puten, a sada se nalazi bolestan u
krevetu i nikako ne djeluje. Na kotaru Metkovi, u selu Glucima, kako smo ve prije
naveli, svi bivi etnici pristupili su prije oslobodjenja u NOV, a poslije se nije mogla
zapaziti etnika propaganda. Komandir i zamjenik bive etnike jedinice u Glucima,
koji su se krili, uhvaeni su po NOV i sada se nalaze u zatvorima vojnog suda.
Rad reakcionera poslije oslobodjenja nije se mogao zapaziti, jer je reakcija
uglavnom dotuena. Neki funkcioneri sa Imotskog i Metkovskog kotara su utekli, a ostali
su uhvaeni i osudjeni, medju njima Baria Sicilijani iz Imotskog. Sveto Pelicari je
otklonjen iz Imotskog, a profesor Radobolja nikako ne djeluje politiki. Sve to je uinilo
da se reakcija uglavnom pasivizirala i povukla sa politike pozornice. Simpatizeri
reakcije zaahurili su se, ne djeluju, samo se ponegdje uju glasine da e doi Englezi i
da e biti drugaije.
b/
Povlaenjem Nijemaca i ustaa, povukao se dobar dio njihovih pijuna obavjetajaca. Oni koji su ostali, a za njih se znalo, uhvaeni su i osudjeni, medju njima
56 gestapovaca. Do sada nijesmo uspjeli da pronadjemo tajnu neprijateljsku mreu, a
nijesmo ni sigurni da ona vie postoji organizirano. Sigurno je da postoje pojedinci koji
se bave obavjetavanjem neprijatelja. To je naroito sluaj na imotskom sektoru, gdje
ustake obitelji odravaju veze sa "zelenokadrovcima" i neprijateljskom vojskom u
irokom Brijegu.
c/
Opunomostvo po oslobodjenju, brojilo je etiri lana, a poto su to poslovi
zahtijevali, ono je popunjeno sa jo jednim drugom. Kako rad od prije nije bio podijeljen
medju drugovima, to se u uslovima oslobadjanja, kada su se nametnuli razni hitni
poslovi, ta podjela nije mogla izvriti. Kako je na sva etiri kotara bilo dosta uhapenika,
a zatvor u poetku nije bilo mogue centralizovati, to su se drugovi razili po kotarevima
i tamo radili po svim poslovima.
d/
JNOF na naem podruju nije uinila ono to je sve mogla i trebala uiniti.
Odbori JNOF, naroito nii, nijesu uvijek iskreno i u dovoljnoj mjeri pruali pomo
NOO-ima i vojno-pozadinskoj vlasti u novonastalim uslovima rada. Uzrok tome jest
uglavnom tja, to se prilikom biranja Odbora JNOF uinle greke. Naime, u ove odbore
birani su na pretsjednika mjesta ljudi, koji nisu bili aktivni za vrijeme NOB, koji nisu
374
imali za sobom mase /osobito na Makarskom i Vrgorskom kotaru/, ve su se birali zato

jer su bili stari politiari. Kao takovi, razumljivo je da Odbori JNOF nisu mogli ni biti
nosioci jedinstva volje naroda i uiniti sve ono to se pred njih postavljalo. U Odbore
JNOF uli su uglavnom svi funkcioneri HSS-a i ba njihov rad u korist NOP nije aktivan.
Nekog otvorenijeg djelovanja unutar JNOF protiv NOP nije se moglo zapaziti.
e/
Rad N.O. Odbora, uope uzevi, nije zadovoljavajui. Osjea se pomanjkanje
strunog osoblja. Okruni N.O. Odbor za vrijeme svog boravka u Imotskom nije pruao
Kotarskom NOO-u skoro nikakove pomoi, osobito po organizaciji, iako je ovome ta
pomo neophodna. Okruni i Kotarski NOO-i najvie su panje posveivali oformljenju i
uvrivanju pojedinih odjela, u emu se dosta dobro uspjelo. Medjutim konstruktivni rad
odjela je skoro nikakav, to se naroito moe rei za upravne i sudske odjele, koji nisu
skoro nita samostalno poduzimali u rjeavanju zadataka koji pred njima stoje, a niti su
pak nama pruali bilo kakove pomoi. Deavali su se sluajevi da su radi nepravilnih
postupaka izbijali i sukobi medju NOO-ima, kao to je sluaj na Imotskom, u vezi raznih,
pa i sitnijih stvari. Kad je Kotarski NOO zaplijenio magazin trgovca Malia, lanovi
Okrunog NOO-a odmah su preuzeli kljue i uzeli robu koja im je potrebna bez da su se
sprazumjevali sa Kotarskim NOO-om. Potom su kljue vraali, ali ih Kot. NOO nije htio
primiti, jer da je odneeno mnogo robe. Radi ovakovih i slinih postupaka, odnosi
izmedju lanova viih i niih NOO-a nisu najbolji. Gubei vrijeme u ovakovim sitnicama
i trzavicama, NOO-i nijesu rjeavali najvanije stvari koje su pred njih iskrsavale. Kako
smo ve istakli, rad viih NOO-a sveo se uglavnom na administraciju, tako da su oni
postali kao transmisija, koja prenosi upute od viih NOO-a na nie. Te upute veim
dijelom daju se pismeno, a ponekad i usmeno, ali pri izvrenju postavljenih zadataka ne
vodi se dovoljna kontrola za pravilno izvravanje istih. Kod Opinskih NOO-a, naroito
na kotaru Imotskom, ne vidi se sistematskog rada, a niti znaju jo dobro nadlenosti
pojedinih odjela. Opinski NOO Kamenmost i Zagvozd uope se i ne smatraju kao
narodna vlast, a imaju vrlo malo autoriteta u narodu. Seoski NOO-i slabo se snalaze u
radu i gube se u seoskim spletkarenjima. este su pojave nesnoljivosti medju pojedinim
odbornicima, protekcija i sl. U seoskim NOO-ima na kotaru Imotski nalazi se ljudi, koji
su do juer bili u slubi neprijatelja i
svojim stavom koe mobilizaciju za NOV, a neki ak aktivno pomau neprijatelja /zeleni
kader/. Na kotarevima Vrgorac i Makarska, a donekle i Metkovi NOO-i su neto bolji.
Narod u njima gleda svoju pravu vlast, ali se lanovi odbora jo dobro ne unose u rad i ne
snalaze u novim prilikama. U tim NOO-ima ima i ljudi koji se oportunistiki odnose
prema NOB-i. Tako neki na vrgorskom kotaru govore: "Mi smo dosta dali u dananjoj
borbi, mi ne trebamo vie davati", i tome slino. Masama ovo pogoduje i nesvjesniji dio o
njima dobro misli. Drugi pak odbornici znaju za dezertere, a nee da ih otkriju, kao to je
sluaj sa selom Poljica i Mijaca. Osim toga, Mjesni NOO-i /lanovi/ na Metkovskom i
Imotskom kotaru pomirljivi su prema narodnim neprijateljima. Tako su za mnoge
zatvorenike dolazile preporuke od njihovih mjesnih NOO-a, koje u mnogim sluajevima
nijesu bile pravilne.
Da se sve ovo dogadja uglavnom je razlog taj, to vii NOO-i ne posveuju
dovoljno panje niim, ne kontroliu njihov rad pri izvrenju zadataka, i ne izdiu
njihovu politiku svijest, koja je na niskom stepenu.
375
Kod viih NOO-a pojavio se je birokratizam. Na postupak pojedinih ...482 tui se

esto osoblje, a i narod.
Vojska N. Odbrane prlino je zadovoljila svojim zadatcima. Rukovodstvo
bataljona je dobro. Komandno osoblje eta je borbeno, prokuano, ali nije dovoljno,
snalaljivo i esto se dri kruto naredjenja. Borci su veinom mladi, ali dosta odani i
disciplinovani. Postupak sa narodom je vrlo dobar, a tako i odnosi sa NOO-ima i vojnopozadinskom vlasti. Na kotarevima Makarska, Vrgorac i Metkovi ona je sve zadatke
uspjeno izvravala. Pohvatani su skoro svi narodni neprijatelji, vrena kotrola kretanja,
patroliranja, i osiguranje ustanova itd. Teite rada vojske, N. O. baeno je na Imotski.
Nakon hapenja narodnih neprijatelja koji se nijesu krili, vojska N. O. je vrila este
manje akcije na bande "zelenog kadera", i hvatala dezertere. Uspjeh je bio dobar. Kako je
na sektor velik, a bataljon nije popunjen, to nije u stanju da udovolji svim potrebama i
uspjeno radi na likvidiranju bandita.
Veza izmedju Opunomostva i taba Bataljona N. O. je dobra. Sporazumijevalo
se u svim pitanjima.
g/
Narodna milicija nije jo organizirana. Okruni NOO poeo je raditi na njenom
organiziranju.
IV. a/ Reorganizacija Opunomostva jo nije u potpunosti sprovedena. - Veliki broj
uhapenika u sva etiri kotara, slabi podatci o narodnim neprijateljima, pomirljivost i
neprokazivanje njihovih zlodjela od naroda zahtijevali su od lanova Opunomostva da
se uglavnom svi angauju po tom poslu. lanovi su se razili po kotarevima i tamo
svravali, sve poslove, tako da sve do sada nijesu bili svi na okupu, gdje bi zajedniki
sproveli reorganizaciju. Osim toga, nijesmo za reorganizaciju imali ni upute, ve sada po
povratku druga opunomoenika iz Splita, te smo reorganizaciji odmah i pristupili. Radi
toga ne moemo vam pisati o specijalizaciji i podjeli rada, o mrei /koja je jo ista/, te
grafikonu mree. O ovome emo poslati izvjetaj im se vie poradi na tome.
Kako su se lanovi Opunomostva najvie bavili pitanjem uhapenika /kupljenje
podatka, sasluanja, prebacivanje itd./, te da nije bila izvrena podjela rada, to su se slabo
mogli razvijati u pojedinim granama rada Opunomostva.
Kotarski povjerenici dobri su, prilino snalaljivi, ali nisu dosta aktivni. Radi
konspiracije uzeti su drugovi sa raznim dunostima za povjerenike, te se kao takovi ne
mogu u dovoljnoj mjeri posvetiti radu povjerenika. Najbolje radi povjerenik na kotaru
Imotski. Na kotaru Metkovi povjerenik je sposoban i snalaljiv, ali se veinom bavi
drugim stvarima, i nije dovoljno konspirativan. Opinski povjerenici ne zadovoljavaju,
osim na opini Vrgorac, Lovre i Imotski. Ostari su neaktivni i ne shvaaju vanost
povjerenstva. Imaju uslova za bolji rad, ali ih u tome treba pokreati, to nam do sada nije
bilo mogue u dovoljnoj mjeri. Seoski povjerenici su dobri drugovi, ali neiskusni u radu.
Bave se sitnicama, a ne uoavaju najvanije stvari. Neaktivni su.
b/
Cenzura pote provedena je u zadnje vrijeme i vri se do sada pravilno.
c/
Bili su osnovani kontrolni otsjeci u Makarskoj i Metkoviu. Kad smo dobili upute
od Otsjeka, kontrolne otsjeke smo rasformirali a uspostavili luke strae. Ovo je
pojednostavnilo rad, a omoguilo bolju kontrolu putnika i pravilnije odvijanje lukog
prometa.
d/
Ureda za vezu sa Saveznicima kod nas ne postoji.
482
Neitko.
376
e/
Opunomostvo je preuzelo bive sudske zatvore u Makarskoj, Vrgorcu i
Imotskom, jer nije bilo, povoljnijih zgrada. Zatvori su dobri, osobito onaj u Imotskom. U
poetku zatvorenici su se zadravali u svim zatvorima, gdje su vrena presluanja i
kupljeni podatci. Zatim smo nastojali centralizovati zatvor i to u Imotskom. Tako su
zatvorenici iz Makarske i Vrgorca prebaeni u Imotski, dok su u Metkoviu ostali i dalje.
Kad je nastupila opasnost da bi se Nijemci mogli prebaciti u Imotski, zatvorenici su
prebaeni nazad u Makarsku. Tada, su dovedeni u Makarsku i oni iz Metkovia. Sada
smo opet centralizovali zatvor u Imotskom, a u ...483 zatvorima, zadravaju se kratko
vrijeme novo-uhapeni.
Brigu o zatvorima vodi Opunomostvo. Kad se dovri istraga ...484 zatvorenika,
oni se sa svojim stvarima predaju sudu, i odijele se u ...485 prostorije, u kojima postoji
uprava o kojoj sud vodi brigu. Strau kod zatvora daje N. Odbrana. Postupak sa
zatvorenicima je dobar. Prima se hrana koju dnose njihova obitelj, ali se ista predaje na
pregled. Pazi se na red i istou, to nije mogue u potpunosti provesti.
V.
U Makarskoj, Vrgorcu i Imotskom nalo se i uzelo neto materijala neprijateljskih
arhiva. U Vrgorcu se naao arhiv ustakog tabora, ali je isti mali, i medju njim nije bilo
dokumentarnog materijala. To je isto sluaj i za Makarsku. Neprijatelj je pri povlaenju
uspio da vanije stvari povue sa sobom, dok je u Metkoviu sav arhiv spaljen pred
povlaenje. Preuzete arhive od andarmerijskih stanica nisu jo potpuno pregledane.
VI.
Pod ovom tokom nemamo to izvjestiti, jer se na naem podruju ne nalazi
Saveznika.
VII. Uzevi u razmatranje na dosadanji rad uoili smo razne nedostatke, koji su kroz
isti iskrsavali. Kroz vrijeme rada od formiranja Opunomostva nisu postignuti oni
rezultati, koje je trebalo, a koji su se mogli postii. Razlog tome je taj, to mnoge
ustanove kao i rukovodioci nisu shvatili ozbiljno vanost i zadatke OZN-e, a jo i vie nisu sa tim niti upoznati. Deavalo se redovito da nismo nailazili na podrku ustanova i
organizacija, ve naprotiv onemoguavali su nam, odnosno u mnogome ometali pravilan
rad, to se naroito moe rei za vojno-pozadinske vlasti. Sa druge strane, mnogi drugovi
i organizacije posjedovali su razne podatke ili su pak do njih dnevno dolazili, a da ih
nijesu nama dostavljali, iako su nam bili prijeko potrebni za pravilan rad, ve su o istima
izvjetavali svoje vie forume. Ovi pak forumi smatrali su, kad prime izvjesne podatke da
po istima trebaju sami postupiti, kako se to ranije radilo, kad OZN-a kao organizacija jo
nije postojala. Ovo je dovodilo do toga, da su se po pojedinoj stvari poduzimale mjere sa
vie strana bez sporazumijevanja, te se ne bi uspjevalo poto su jedni druge ometali.
Ovakav nain rada doveo je dotle, da se Opunomostvo utopilo u svakodnevnim.
poslovima, a lanovi bavili svim poslovima na pojedinim terenima, bez da su bilo koji
posao do kraja provodili, jer se za njega nisu lino osjeali odgovornim. Raspodjela
dunosti i rada u Opunomostvu nije bila izvrena, ve se radilo vie na dohvat.
Uoivi sve ovo poduzeli smo mjere da bi ljude upoznali sa znaajem i zadatcima
OZN-e, te da bi izvrili pravilnu raspodjelu i sistematski nastavili sa daljnjim, radom.
483
Neitko.
Neitko.
485
Neitko.
484
377

M.P.486
OPUNOMOENIK,
deri [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
139.
28. prosinca 1944.
Marina
Opinski komitet KPH Marina javlja KK KPH Trogir o rekviziciji koju

je narod oduevljeno primio, uhienju dvojice kamiara u Kanici, o
ubojstvu Joze alete u Mitlo Vinovcu od petorice kamiara na elu sa
Kljajom, dok je kamiar iz Vrsina jo na slobodi, te o promidbi
Blaa Lukete iz Vinia protiv NOP-a
_______________
Op. K.P. Marina

Dana, 28/XII/44,G.
DRUGARSKOM K.K.K.P.H.
TROGIR
Drugovi aljemovam izvjetaj rada za mjesec decenbar, to jest XII/44,G.
Politika situacija na podruju ove Op.Udobrim mjeraman povoljna. /.../
I akoje narod tako siromaan, ovaj mjesec sprovelase rikvizicija, kojuje narod
oduevljeno primijo, jerseje narodu ispravno dokazalo, samoje bilo malo ne suglasica kod
pojedinih ljudih, kojimaseje odma dokazalo zatoje to i onisu odma to prihvatili ispravno
486
Okrugli peat: Opunomostvo O.Z.N.E. Biokovsko neretvanskog podruja Oblasti VIII korpusa (u
378
RAD NA POLITIKIM POLJU

Ovaj mjesec dostaje bijo aktivniji od prolog mjeseca i ovaj mjesec odranoje, 18.
zborova, i Sjela kulturno prosvjetno predavanja, 268, kao i 2 konferencije N.O. Odbora, i
1 konferencija Op. Odbora A.F.. Tako na proslavu ulaska Crvene Armije u nau
Hrvasku zapamjenasu 96 vatara po brdim, tako kroz ovaj mjesec otvorenesu 3 kole, t.j. u
Velim i malim Drveniku i Viniin.
/.../tako na ovoj Op. Pokrenijasekje bolji rad J.N.O.Fronta. ali jo nije u punoj mjeri jer
nema osvitljenja u itaonicam, poto nedobivamo nekako rasvitljenje.
PO REAKCIJONERNIM KLIKAMAN.
Kroz ovaj mjesec uhvaenasu 2 kamiara u kanici kojasuse bili pokalali, tako joje 1 na
Vrsinaman koji jo nije uhvaen, a ve za nikakvog neznamo samo to u Mitlu Vinovcu,
doznaloseje za smrt Joze alete, i kogaje ubijo tako je 3 ene uhvaene i 1 kojije u naoj
Vojski bijo sadaje u Splitu u zatvoru a Kljajo kojije bijo lan N.O.Odbora unje pobiga i
jo nije uhvaen,tako ove ene priznaju daje pomogo ubit aletu 5 mukih a daje bijo
pokreta Kljajo i jo neki drugi taje sada zatvoren u Splitu, takose zapaa u Viniin kod
Blaa /Lukete/487 da sabotira i iri propagandu proti N.O.Pokreta, govorijaje da partizani
nee u pravljat ve dae u pravljat ingleka, ijo raznih prosipaje parola. Inae na
podruju Op. nitase ne zapaa. /.../
Org, Sekretar
Dui488
Politi, Sekretar
I Luin489
_______________
Izvornik, strojopis
487
Bla Marui Luketa iz Vinia

Stipe Dui Joceta, iz Vinia, lan OK KPH Marina i lan ONOO Marina (Josip Milia: Uesnici...,
489
Ivan Luin p. Stipana iz Vinia, sekretar OK KPH Marina (Josip Milia: Uesnici..., Trogirski kraj ...,
str. 1123)
488
379
140.
1945.490
Dopis oficira OZN-e pri Komandi podruja Srednja Dalmacija

Opunomostvu OZN-e za srednju Dalmaciju s podacima o Iliji
atipoviu iz Dicma
_____________
OFICIR O.Z.N.-a
pri Kom.Podr.Sred.Dalm.
Broj 25./45.491
Dana 28/45.492
OPUNOMOSTVU O.Z.N.-e ZA SREDNJU DALMACIJU
SPLIT
Upuujemo Vam atipovi Iliju Ivanova iz Dicma, rodj. 30.X.1919. g eljezniar,
svrio 6 raz. Osnovne kole. Sluio jug. Vojsku /pjeadiju/. Isti je bio ustaki milicioner
do pada Italije u svom selu, a zatim ustaa do pada Sinja. Ujedno Vam prilaemo njegovo
sasluanje kao i podatke koje sam dobio od opunomostva O.Z.N.-e za kotar Sinj. Na
temelju podataka koje sam dobio od gore imenovanog opunomostva, miljenja sam da
se gore imenovani predvede pred vojni sud.
Molim po ovom da me izvjestite.
Oficir O.Z.N.-e - porunik
_____________
Izvornik, strojopis
Hrvatski dravni arhiv, f.1491, OZN-a za Hrvatsku, kut.37, 11.17.2., 30/70
490
Nepoznat nadnevak
Nadopisano rukom
492
Nadopisano rukom
491
380
141.
1945.
Podaci o narodnim neprijateljima kanjenima nakon zauzimanja

Makarskog primorja po postrojbama NOV-e493
_____________
cije, te onih koji su uestvovali u borbi protiv nae vojske i golorukog naroda. Svi ovi
zbog poinjenih nedjela nad svojim narodom, oskvrnuli su nacijonalnu ast svoga naroda.
Sud je nakon zavrenog pretresa, na osnovu temeljite ocjene, svih podataka obrane i
optube donio presude, koje su oduevljene pozdravljene i odobravane od cijelokupnog
naroda.
izmi Joko p. Nikole kanjen je na 80 godina gubitka nacijonalne asti, 80 godina
prisilnog rada i konfiskaciju imovine steene u ratu. Roi Mijo p. Marka na 10 g.
gubitka asti i 6 mj. prisilnog rada. izmi Zvonko Ivanov na 10 godina gubitka asti i 5
godina prisilnog rada. Petrievi Marinkica na 18 godina gubitka asti, 5 godina prisilnog
rada i konfiskaciju cjelokupne imovine. Don Ivan urlin pok. Ivana na 10 g. gubitka asti
i 1 godinu prisilnog rada. Dr Ivo Jelavi na 8 godina gubitka asti. Marko Jelavi na 1
godinu gubitka asti i novanom globom od 50 000 dinara D.F.J. Matijevi Duan Stipin
na 18 godina asti i 10 godina prisilnog rada. izmi Stipan na 15 godina gubitka asti i
10 godina prisilnog rada. Markota Ivolu p. Petra na 10 godinua gubitka asti i 3 godine
prisilnog rada. Oboje ovih kanjeni su takodjer konfiskacijom cijelokupne imovine.
Cvitanovi Ante na 1 godinu gubitka asti i konfiskaciju jednog dijela broda
Davorin. alinovi Jure p. Mate na 7 godina gubitka asti i 1 godinu prisilnog rada.
Hrsti Luka p. Marka na 4 godine gubitka asti. Lueti Petar p. Kleme na 8 godina
gubitka asti i 1 mj. prisilnog rada. alinovi Petar Srekov na 1 godinu gubitka asti i 1
mj. prisilnog rada. Jurii Ivan p. Ante na 5 godina gubitka asti. Jurii Toma Ivanov na
15 godina gubitka asti i 10 godina prisilnog rada. Jurii Mile Ivanov na na 5 godina
gubitka asti i 3 godine prisilnog rada. Jurii Rade Ivanov na 1 godinu gubitka asti.
Ova etvorica se ujedno kanjavaju novanom kaznom po 800 000 dinara D.F.J. i
djelominom konfiskacijom imovine.
Paranos Mio p. Jure na 15 godina gubitka asti, 7 godina prisilnog rada. Paranos Filip
p. Jure na 15 godina gubitka asti i 10 godina prisilnog rada. Obojici se konfiskuje cijela
imovina.
Vidi Ivan p. Ivana na 1 godinu gubitka asti, Vidi Ivana Ivanova na 8 godina gubitka
asti i Vidi Baldu Ivanova na 5 godina gubitka asti i 3 godine prisilnog rada.
Hrsti Boenka Matina na 1 godinu gubitka asti i 1 mj. prisilnog rada. Jaramaz Milu
p. Mie na 3 godine gubitka asti i konfiskaciju fabrike tjestenine, parnog mlina i
brodogradilita u Dubrovniku. Gluevi Vid p. Ante na 1 godinu gubitka asti i
konfiskaciju njegovog dijela u trgovini Gluevi i sinovi. Boi i Anti Glueviu
konfiskuje se podrum u Metkoviu i Sarajevu.
493
Napomena: Dokument je nepotpun u veoma teko itljiv, sauvana je samo jedna stranica dokumenta
381
izmi Drago p. imuna i izmi Slavko p. imuna na po 3 godine gubitka asti i

konfiskaciju imovine steene u ratu. Don Rade Jerkovi na 15 godina gubitka asti i 5
godina prisilnog rada. Vela iro p. Ivana na 5 godina gubitka asti i 3 godine prisilnog
rada. Vela Miljenka p. Marijana na 5 godina gubitka asti i 20 mj. prisilnog rada.
Radoni Krasto p. Ante na 5 godina gubitka asti i 18 mj. prisilnog rada.
Urli Ivan Ivanov na 5 godina gubitka asti i 2 godine prisilnog rada. Urli Ljubo na 1
godinu gubitka asti i 8 godina prisilnog rada. Obojici se konfiskuje dva njihova broda.
Kazum Marijan Ivanov na 13 godina gubitka asti i 3 godine prisilnog rada i
konfiskaciju imovine steene u ratu. Kosovi Ivan Jozin na 20 godina gubitka asti, 15
godina prisilnog rada i konfiskaciju cijele imovine.
_____________
Vjerojatno prijepis, strojopis

Dravni arhiv u Splitu, f.415, Komanda biokovskog podruja, kut. 38, VPV-38/355
142.
3. sijenja 1945.
Split
Oficir OZN-e Komande splitskog podruja izvjeuje Komandu mjesta

Sinj o postupitanju s njemakim ratnim zarobljenicima zatoenima u
logoru Gripe u Splitu
_____________
Oficir OZN-e
Komande Splitskog Podruja
Br. (194) 4
dne 3.I.1945.
Komandi mjesta Sinj.
Dostavljamo vam na nadlenost sledee:
Komandant Zarobljenikog logora Gripe citiravao nam je dopis u kojem
izvjetava uputstva izdata od druga porunika Keva, komandira aerodrom Sinj. Kako se
imaju tretirati njemaki zarobljenici, koji se nalaze sada prolazno u logoru Gripe.
Komanda izvjetava naslov, da vai za nju opti topoglednji propisi, koji se moraju
uzimat prema zarobljenicima, da je komanda logora toliko svijestna da se ouvaju
interesi i tekovina nae velike borbe.
Komandi logora da je naredjeno od gore spomenutog da se njemce mora snabdjeti
sa hranom, da u nijednom sluaju nesmeju biti gladni i da se za njih mora nai udobno
382
spavanje. Komanda mu je odgovorila da ima hiljade i hiljade naih boraca u borbi jo i

danas, koji nemaju ni jednog jela na dan i koji neznaju ta je to spavanje. Nato je drug
Kevo odgovorio, da e jih predati na odgovornost tabu Korpusa.
Komanda logora moli da se protiv druga Keve porunika postupi
disciplinski, to je i moje miljenje. 1./ to to nisu njegove stvari lino 2./ to tu postoji
Kom. Podruja o emu je on mogao izvjestiti, ako je zapazio neku neizpravnost, a ne
ravno da ide tabu Korpusa. Na taj nain podcenjivao je Kom. Pod. kako i sitnarije bi
predavao tabu Korpusa da jih reava dok ima on mnogo vanijih zadataka.
494
M.P.
_____________
Op. of. OZN-e pri KPSD:

...495 [v.r.]
Izvornik, strojopis
143.
19. sijenja 1945.
Split
Oficir OZN-e pri Komandi splitskog podruja upuuje Komandi

zarobljenikog logora Gripe Jozu Runtia
_____________
Oficir OZN-e
pri Komandi Splitskog Podruja
Broj 91
Dne, 19-I
Komandi zarobljenikog Logora "Gripe"
Upuujemo vam u zatvor Runti Jozu pk. Nikole, dok podatke upuujemo
Vojnom Sudu.
S. F. - S. N.
Opunomoeni of. OZN-e pri KPSD.
M.P.496
...497 [v.r.]
_____________
494
Neitko.
Potpis neitak.
496
Okrugli peat: Opunomoeni Oficir OZN-e za Komandu Split. Podr. (u sredini zvijezda petoraka).
497
Potpis neitak.
495
383
Izvornik, strojopis
144.
19. sijenja 1945.
Split
Oficir OZN-e pri Komandi splitskog podruja izvjeuje Vojni sud

VIII. korpusa NOVJ, da je u zarobljeniki logor Gripe upuen Jozo
Runti, ije im podatke dostavljaju
_____________
Oficir OZN-e
Broj 97
Dne, 19-I
Vojnom sudu VIII korpusa498
Danas je upuen u zatvor na gripama Runti Jozo ije podatke prilaemo. Poto
imali vremena nijesmo da ga sasluamo a na samim pitanjima pojedinih stvari, se je
drao kruto i uopte nije htio, da govori o onome to ga se je pitalo. Isti je preziran od
naroda a naroito od radnika.
S. F. - S. N.
Opunomoeni of. OZN-e pri KPSD.
M.P.499
_____________
Izvornik, strojopis
498
499
Nadopisano rukopisom.
384
145.
19. sijenja 1945.
Split

zarobljenikog logora Gripe Pinu Rusin
_____________
Oficir OZN-e
Broj 58
Dne, 19-I
Upuujemo vam Rusin Pinu koja je sada bila na dunosti bolniarke u Bolnici
VIII. Korpusa. Ista je bila faistika pijunka. Uvijek su se faistiki agenti bili po kui.
Kriva je za stradanja mnogih naih drugova, a naroito obitelji Frane Martinovia.
to smo vam jutros uputili Runti Jozu, koji je bio ofer u III. eti autobataljona.
U vezi vaeg telefonskog traenja dajemo vam glavne crte njegovih greaka, te da bi ste i
njega mogli zavesti u kartoteku.
Isti je saradjivao sa okupatorom, bio ruioc svih antifaistikih pokreta u jedinici
je bio buntovnik, vercer, tako da je jednom prilikom nestalo mu rezervnog kola, tj. gume
o emu se jo vodi istraga. Naredjena nije htio izvravati, vadio se time da mu ne vrijede
kola, da direktno ne bi rekao da nee. Isti je bio usko povezan sa Talijanima, kasnije sa
Nijemcima tako da je otvoreno radio Protiv NOP-a.
Op. of. OZN-e pri K.P.S.D.:
M.P.500
...501 [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
500
501
Potpis neitak.
385
146.
19. sijenja 1945.
Split
Oficir OZN-e pri Komandi splitskog podruja izvjeuje Vojni sud

VIII. korpusa NOVJ, da je u zarobljeniki logor Gripe upuena Pina
Rusin, ije im podatke dostavljaju
_____________
Oficir OZN-e
Broj 99
Dne, 19-I-1945
Vojnom Sudu Vojne Oblasti VIII. Korpusa
Upuujemo vam na sasluanje i rijeenje Rusin Pine, koju smo uputili u zatvor
Logora Gripe. O istoj prelaemo podatke koje smo sami ispitali kao i dopis kojega nam je
predao Op. OZN-e za Podruje Srednje Dalmacije.
Poto nije bilo vremena da je mi sasluajemo, a izgleda da je i sama neka ptiica,
te nije lako s njom razgovarati i doi na kraj. Molimo vas da prema dostavljenoj optunici
donesete zakljuak i rijeenje. Isto tako bismo vas molili, da bi se njezino rijeenje nama
dostavili do znanja.
Op. Of. OZN-e pri K.P.S.D.:
M.P.
...503 [v.r.]
_____________
502
Izvornik, strojopis
502
503
Potpis neitak.
386
147.
24. sijenja 1945.
Split

zarobljenikog logora Gripe Stanka Piteu
_____________
Oficir OZN-e
Broj 128
Dne, 24-I/45
Upuujemo vam u zatvor Piteu Stanka pk. Paka, dok njegove podatke
upuujemo vojnom sudu.
Isti je bio u zatvoru sa jo par omladinaca teretio pok. profesora Gamulin kao i jo
neke drugove u internaciji je istu stvar radio pijunirao i pokazivao se kao veliki taljana.
opunomoeni of. OZN-e pri KPSD
M.P.504
...505 [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
148.
24. sijenja 1945.
Split
Oficir OZN-e pri Komandi splitskog podruja izvjeuje Vojni sud pri
Komandi podruja srednje Dalmacije, da je u zarobljeniki logor
Gripe upuen Stanko Pitea, ije im podatke dostavljaju
_____________
Oficir OZN-e
504
505
Potpis neitak.
387
Broj 128
Dne, 24-I
Vojnom Sudu pri KPSD
Danas je upuen u logor Gripe Pitea Stanko pk. Pake te vam prilaem njegovo
sasluanje kao i dopis op. pri XXVI diviziji.
Imenovani vam se stavlja na daljnje rjeenje, dok e te bolje podatke moi dobiti
kod opunomostva za Pod. Sred. Dalm.
opunomoeni of. OZN-e pri KPSD.
...507 [v.r.]
M.P.
_____________
506
Izvornik, strojopis
149.
25. sijenja 1945.
Izvijee Okrunog komiteta KP Hrvatske biokovsko-neretvanskog

Oblasnom komitetu KP Hrvatske za Dalmaciju za sijeanj 1945. o
stanju na njihovom podruju
_____________
Biokovsko-Neretvanski
25.I.1945.g.
Drugarskom
OBLASNOM KOMITETU KPH
za Dalmaciju
Predmet: Politiko-organizacioni izvjetaj za mjesec
sijeanj 1945.g.
1. Politiki izvjetaj
Na naem Okruju nema veih politikih problema koje bi trebalo rijeavati,
jedino se zapaaju isti momenti o kojima smo u naim ranijim izvjetajima javljali, i koji
506
507
Potpis neitak.
388
se nastavljaju. Kao najvaniji momenat jest ba otkup hrane od naroda, zbog ega se
osjea sve vee negodovanje djela naroda, ba onog dijela, koji do osloboenja nije
apsolutno pomagao N.O.P. Iako je pojaan politiki rad od strane naih organiziacija i
drugova koji direktno rade u tim komisijama i koji objanjavaju, teko se narod ubjeuje i
nerado dolaze u pojedinim mjestima na zborove. U isto vrijeme zapaa se openito
pojano rovarenje sveenstva kroz itav na Okrug i kroz Hercegovinu, koja granii sa
naim Okrugom. Slue se sa istim nainom ubacivanja i spletkarenja, oni iz Hercegovine
i sveenstvo u Okrugu. Koristei slobodu i demokraciju oni otvoreno istupaju, u prilino
zavijenoj formi, dok se pojedinci i slobodnije izraavaju, traei uvijek naina da sebi
uvrste pozicije. Njihov otvoreniji rad izraava se u posljednje vrijeme u tome, to
nastoje poto poto osim ranije traenog obligatnog uenja vjeronauka u kolama i to da se
u djeje domove postave iskljuivo asne /koludrice/, koje bi trebale biti jedine
odgojiteljice djece. Logino, da im to ne uspjeva, ali oni ostaju uporni u postavljanju
ovakovih ili slinih predloga, s druge strane bez straha kroz Primorje znaju da sa oltara
priaju o tome koliko je pobiveno sveenika itd.
Na kotaru Metkoviu postoje dvije do tri grupice "kamiara"-"kriara" /novo
mobilisanih/ dezertera, koji se zadravaju u pograninim mjestima Hercegovine, i to: u
planini "abi", oko Crvenog Grma, Malog Prologa i Pozle Gore. Ovi nam nisu toliko
opasni, jedino su oslonac reakcije, koja se postojanjem njih osjea jaa i slobodnije istupa
sa pojedinim parolama. Tako je u posljednje vrijeme u Metkoviu iskrsla parola o tome
kako e Saveznici okupirati Dalmaciju i ostale krajeve nae zemlje, razoruati partizane,
uspostaviti sposobniju vlast od ljudi koji znaju da upravljaju, dok da e ova dananja
vlast biti rasputena, o tome da Saveznici bacaju hranu "kamiarima", a najea i najjaa
parola im je: "Zato se je odbila pomo Saveznika, dok se narodna imovina pljaka".
Sve ove parole nemaju utjecaja kod naroda, osim kod pojedinaca, to u dobroj
mjeri pomau vojniki uspjesi Crvene Armije, zbog ega ni oni najkolebljiviji ne padaju
pod utjecaj tih reakcionara. U isto vrijeme pojaao se je politiki rad i ubjeivanje, tako
da je kroz ovih 20 dana odrano 22 zbora i 64 konferencije sa narodom u itavom kotaru.
Na kotaru Imotskom postoje jo grupe "kamiara" koje nisu aktivne, ma da po
nekad prouzrokuju po neku rtvu i izazivaju strah kod naroda u zabaenijim mjestima.
Tako su posljednjih dana te bande ubile 2 mesara iz Proloca, a prethodno su im
opljakali sav novac, uhvaene su dvije ene koje su odravale vezu sa "kamiarima" u
irokom Brijegu. Kamiari /Zavelin-Rakitno/ povezani su sa irokim Brijegom. Njih ima
oko 500 i slue kao glavno uporite u prvom redu reakciji a zatim svim dezerterima iz IX.
Divizije /koji su sluajevi esti/ i tamo im je posljednje uporite i zaklon pred racijama
nae Narodne Obrane. Prilazimo internaciji nekoliko obitelji najgorih kamiara, da bi
sprijeili daljnje odlaenje u kamiare, a s druge strane onemoguili ishranu istima od
svojih vlastitih obitelji. Logor se osniva u Neretvi. Najotvoreniji je reakcioner fra iro
Ujevi, koji u zajednici sa dr. Franom Pelicariem reakcionarno djeluje kroz sela. Njihov
rad svodi uglavnom putem smiljenih parola: "Konac je rata i grehota je sad izgubit
glavu, jo k tome, ustae su poklali idove i Srbe, a oni e pobiti ustae, pa blago ti je
onome tko ostane iv. Ova i sline parole od istih izlaze javno, nastojei prikazati na taj
nain da nam ne treba zemlje kasnije bez naroda. Meutim, sumnja se ma da zato
nemamo potrebnih podataka da su ovi isti glavni organizatori i podratelji nezadovoljnika
i kamiara. Rad provode uglavnom preko sveenika u selima, a veza su im uglavnom
ene, rodbinske privezane uz neprijateljski aparat.
389
Sa otkupom hrane je takoer bilo potekoa, naroito na opini Kamen Most, gdje
smo trebali upotrebiti vojsku da bi odgovorili obavezama.
Depea, koja je stigla od Oblasti VIII. Korpusa, a govori o tome, da se vie ne
otkupljuje stoka od seljaka, omoguie nam jae politiko djelovanje du itavog Okruga
i vjerujemo da emo apsolutno uspjeti.
Na kotarevima Makarska i Vrgorac stanje se apsolutno uvrava, to nam
potvruje aktivno uestvovanje naroda na svim zborovima i konferencijama i potrebnim
radovima, i naroito ivo interesovanje i uestvovanje itavog naroda na izborima
J.N.OF. Da je narod ovih kotareva politiki prilino izdignut i privezan uz N.O.P. govori
nam injenica: to narod sam nije htio da bira one, koji nisu aktivno od poetka pomagali
pokret, makar smo mi nastojali da pojedinci uu u pojedine odbore. Naprotiv, narod je
birao ljude koji su radili kroz itavo vrijeme borbe, a naroito partizane. Na taj nain
otpali su svi oni koji su slovili ranije u narodu kao politiari. U samom mjestu Makarska,
iako pod tekim ekonomskim prilikama, mase su se pokrenule i itav narod interesira sve,
tako da je ranije pasivnosti sada apsolutno nestalo. Biranje mjesnog odbora J.N.O.F.
Makarska pokazalo je da mase raskrtavaju sasvim sa starim i jedinu nadu polau u nas.
Odrane su demonstracije protiv kralja i monarhije u vie mjesta naeg Okruga i
uspjele su prilino. Te demonstracije, pokazuju nam pravu sliku raspoloenja naroda, kao
na Makarskom tako na Imotskom kotaru. U Makarskoj je na demonstracijama
uestvovalo 3500 do 4000 demonstranata, a demonstracije su dobile pravi karakter
ogorene mrnje protiv svih neprijatelja naroda. U Imotskom su takoe odrane
demonstracije 24.I.o.g. na kojima je sudjelovalo 3000 do 3500 ljudi zajedno sa vojskom.
Na ovu demostraciju je dolazio narod sa sela, ma da je pao snjeg. Da je bilo lijepo
vrijeme bio bi prisutan vei broj ljudi. Orgnizuju se demostracije po selima i iste su u
toku. Opina Zagvozd provodi demostraciju protiv kralja, a razloga to nisu mogli zbog
nevremena doi u Imotski, a s druge strane narod trai.
Redovno se odravaju konferencije J.N.O.F. i rad Fronte je prilino pokrenut,
naroito poslije biranih novih odbora Fronte u nekoliko kotareva po svim selima. Fronta
se je zaista poela osjeati kao politiko tijelo, ma da to ne moe rei za sve odbore, jer
nemamo sposobnijih ljudi iz Partije.
/.../
Drugarski pozdrav:
M.P.508
Za O.K.:
org. sekretar:
...509 [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
Hrvatski dravni arhiv, f. 1222, Oblasni komitet KPH za Dalmaciju, kut. 6, KP-298/1005
508
509
Neitko.
Potpis neitak
390
150.
25. sijenja 1945.
Marina
Opinski komitet Marina u svom dopisu KK KPH Trogir navodi da je u

Opini Marina 12 osoba umrlo od gladi, da je uhien i likvidiran
kamiar Kljajo, te da su takoer uhitili dezertera iz Vrsina, a da se
jedan jo krije u Bliznicama, pak da u selima izrodi podrivaju pokret:
Batina, Brajica, Luketa, Muse i Rini iz Vrsina, Mate Radi i
Jerko uni iz Podorljaka i neki iz Mitlo Vinovca
_______________
O.K.K.P
Marina
Dana, 25/I/45.G.
Drugarskom, K.K.K.P.H. Trogir
Drugovi aljemovam izvjetaj rada za mjesec januar t,j, za mjesec I/45,G. Politika
situacija na podruju ove Op je bolja nego ikada. Narod je veoma oduevljen za
N.O.Pokret. Osim u pojedinim seliman naese koji pojedinac da grei uslijed glada.
Jer Kakovamje poznato na narodje u ekonomskim prilikama vrlo slab. Ovi sluajevi
se dogaaju u sva sela u slijed glada. Potoje ve u ovoj Op. od glada umrlo 12
naroda. A svakim danom dolazi narod plaui pitat pomo. Ba danas bilismo namuki
sa narodun ito dolojihje 154 pitat pomo, taj narod u veem brojuje od zbj ega kojisu
stalno plakali i govorili dajih ubijemo da ve nemoru ivit. Tako imalismo 200, Kg
smokava kojesmo morali tim narodu dat, i ako zanas nita nije ostalo. Tako trebalobi
naki nain ti narod pomo. Tosu jedini nedostaci kod masa naroda. A imamo
nekoliko izroda po seliman kojibi tili da rovare protiv pokreta. A toje Batina Brajica
Luketa 2 iz Vrsin Muse i Rini tako i neki iz Orljaka a tosu Radi Mate i uni
Jerko i neki iz Mitla Vinovca. Ali veliku kontrolu vodimo nad njima, tako da oni u
manjin broju rovare a snjiman je povezan i pop510 upe Marina i neki sa V. Drvenika.
J.N.O.F. Neradi jo toliko politiki, kolikobi to bilo potreba. Tako da odnosi iz meu
Fronte i N.O.Odbora nisu jo tako spojeni, ali tose ne odnosi na Op. Sem na Sela.
510
Don Jure Vukui. V. jo diskusiju Ivana Luina Dalmatinskog 29.10.1981. na znanstvenom skupu
Trogirski kraj u Narodnooslobodilakoj borbi 1941.-1945. gdje o njemu kae:mi u 1944. godini, mogao
bih kazati poslije dolaska Nijemaca na ovo podruje, osim u Trogiru i primorskom kraju nemamo ni jednog
sveenika, osim u Marini, koji je ranije bio u Marini, poslije toga bio jedno vrijeme s nama na terenu,
ukljuio se bio u rad Fronte itd. Meutim, poslije toga... on je okrenuo bandiru i pokazao se da je i dalje
ostao pop i da njegovo pristupanje Pokretu nije praktino odraavalo sutinu njegove due, nego da je on
ostao i dalje ne pop, ve reakcionarni sveenik, koji je nastavio kasnije svoju politiku (Vladimir Saboli:
Kontrarevolucionarne snage na trogirskom podruju od kapitulacije Italije do konanog osloboenja
zemlje, Trogirski kraj...., str. 750)
391
itaonice jo nisu svugdi otvorene, atoje uzrok ta nema rasvitljenja, pa pram tome
neiskoriavase ... ...511 koja se prima, alise ipak narod upoznaje sa svim dogaajima
u svjetu i kod nas.
Rad na Politikin polju
Ovaj mjesec bijoje dosta aktivan rad. Kroz ovaj mjesec odranoje zborova 26 irljih i
uljih sastanaka512 kao i sjela. 175. Na Zboroviman i sjeliman kao i sastanciman
bilaje glamna tema govora Zajednikoj vladi demostracija protiv Kralja u
poznavanjem N.O.Vlasti i obnovi Zmnje. Kao i smrt Velikog voe i uitelja
LENJINA. Na zboroviman i sjeliman kao i sastanciman prisustvovaloje drugova i
drugarica omladinaca i omladinkih. Oko 6897.
Tako vidise daje narod dobijo puno znanja od svemu vee od prolog mjeseca.
Po Reakcijonarnim Klikaman
Kroz ovaj mjesec uhaeje 1 dezerter kojise krije u Vrsinaman, Takose uje dase neki
krije u bliznican513 ali nismo jo siguri, ali dalismose na posa i kada tano saznamo
javiemo. tako ve neznamo dase gdi nalazi dezerten. Tako seje uvatija Kljajo kojije
pomoga ubit aletu takoje i Kljajo ubijen jer kadasu nai drugovi uvatili kljaju istije
ubija 1 rodoljuba.
Tako oni koji rovaru protiv pokreta gorisuvan navedeni u politikoj situaciji.
/.../
SMRT FAIZMU SLOBODA NARODU.
Sekretar
I Luin514
_______________
Izvornik, strojopis
511
Neitko
Nadopisano rukom
513
U selu Gustirna na predjelu Zgona dvije lokve Bliznice (Ivan Paanin: Lokve i drugi vodoopskrbni
objekti u trogirskoj okolici s osobitim obzirom na Vinia, Viniarski zbornik, ur. Ivan Paanin, sv. 1, str.
487)
514
Ivan Luin p. Stipana, r. 1917., iz Vinia, sekretar OK KPH Marina (Josip Milia: Uesnici...,
512
392
151.
28. sijenja 1945.
Dvotjedno izvjee o radu oficira OZN-e pri Komandi podruja srednje

Dalmacije
_____________
B r . 1 4 1
D n e 2 8 - I / 4 5
I Z V J E T A J R A D A
of. OZN-e pri KPSD za posljednjih 15 dana
I.
Dostavljam organizacioni redovni izvjetaj. Brojno stanje ljudstva na teritoriju
ovog podruja jest sledei:
Socijalni sastav
Ukupno: radnika
687.
seljaka
intelek.
obrt.
namjet.
Voj.lica
zanat.
pol.and.
1258.
65.
70.
93.
9.
165.
9.
Nacionalni sastav
2.356
Srba Hrvata Slovenaca Talijana Rusa Jevreja eha Njem. Polj. Austri.
102.
2045.
65.
119.
5.
5.
1.
9.
4.
1.
Uglavnom ljudstvo na teritoriju naeg podruja je novomobilisano, kao i sastoji se

od neto starih boraca koji su uglavnom vie nesposobni za operativnu jedinicu. Politiko
stanje ne itavom podruju nije na zavisnoj visini, zbog toga to su jedinice optereene
dunostima, kao i vlada malo nemara sa strane politikih rukovodioca. Radi toga se
deavaju razne kradje kao napr. da borci odnaaju jedan drugome kruh robu itd. Isto tako
i vojniki rad nije na visini, jer pojedini straari ne vre propisno svoju dunost kao to se
sami smenjivaju bez razvodnika itd. Takodjer se primjeuje da slabo pozdravljaju nae
oficire, kao i eu po gradu labavi, neopasani to krnji ugled nae vojske. Patrole po
gradu isto tako nisu aktivne, a naroito nou, tako da se 2-3 patrole skupe i tu razgovaraju
mjesto da patroliu. Sve je ovo krivica rukovodioca koji nisu dovoljno poveli rauna,
kako bi svoje borce to vie vojnizirali. Sve ovo uslovljava da izvjestan broj dezertera,
kao i onih koji se nisu prijavili mobilizaciji uspjeva da se sakrivaju po gradu i selima.
II.
U vezi komandanta logora Milata, kao i porunika Radovi Zvonka je rijeeno,
tako da je Radovi poto je nesposoban za operativnu jedinicu upuen na raspored Kom.
mj. Sinj, a Milat ide na raspored VIII. Korpusu. Obojica su ujedno dobili vojniki ukor.
U tvornici "DUGA" je Lambaa Boko i jo jedna drugarica ukrali komad po
komad "Parafita", kojeg su kod kue upotrebljavali za svijee tako da je kroz izvjesno
vrijeme nestalo oko 10.kg, a to nije mala stvar jer tvornica stim oskudjeva te bez toga ne
moe da pravi lakove itd. Isti drug je odnio iz pekare 3 kruha kao i 1/4 litre terpentina
/pirita/ drug je sasluan te je stvar predana drugu komandantu Podr. da prema tome
disciplinski postupi, te posle izireene kazne proita se po svim radonicama, kako bi
393
imala kazna to boljeg efekta. Rad u samoj komandi Podruja se je dosta sredio tako da
sada lii ba na neku pravu vojnu ustanovu. Moj sporazum sa komandantom i komesarom
se je skroz promjenio tako da po mnogim stvarima se savjetujem s njima. Kod
komandanta jo uvjek postoji ona neka njegova ambicija tako kada ga pojedini drugovi
pozdrave nee da im odzdravi, to stvara kod njih negodovanje, te se otvoreno izraavaju
da ga vie nee pozdraviti. Prolih dana smo preko povjerenika nali dosta veliku sumu
hrane i robe kod Matka Boban ekonoma pri tabu XXVI div. hranu je milicija digla te je
donijela u Kom. Podr. koje je bilo ukupno s robom oko 180 kg teine. U sporazumu sa
tabom divizije robu sam predao drugu komesar Podr. a itavu stvar rijeenja predao
tabu divizije.
Dana 18-19 januara nali su se po gradu par letaka koji su bili prikopani na
pojedinim vratima kua, isti su bili baeni sa strane maekovaca. Nema izgleda da je to
bilo neto organizovano jer ih nema neg par komada, koji su otkucani na maini to je
mogao da napravi i pojedinac. U njima su iznaali kako smo mi diktatori, kako se nesmije
nita govoriti, jer ako ta kae da e lako izgubit glavu.
III.
Englezi se otvoreno tue da mi na njih ne gledamo kao na saveznike, jer da su
potpunom izolirani. Po gradu ih je malo vidjeti sa naim ljudima, a koji izadje s njima, to
nije iz politikih razloga ve radi linih interesa kako bi izvukao koju cigaru, konzervu
itd.
IV.
Bolnice:
U Splitu su bolnice prilino uredjene hrana je dosta dobra samo je nedostatak
bolniarki, pa se ne moe udovoljiti dovoljnoj higijeni kao i hrana je jednolina. Nema u
bolnici dovoljno literature za itanje nato se ranjenici tue, jer da im je dosadno stati
kada nemaju ta itati. Isto tako ranjenici, kao i bolniarke izlaze iz grada te davaju kru za
slikanje. Hrana koju jede personal je dosta slaba poto je tu dosta posla nato se isti tue,
tako kada se koju bolniarku kritikuje na nedostatke, jednostavno odgovori: "Poalji te
me u jedinicu tamo e mi biti bolje nego tu! Nema tu nijednog doktora koji je organiziran
pa imaju propusta na komisiji, kao i nije im mnogo stalo do iega. Nemoe se primjetiti
da sabotiraju ili da rade proti pokreta, ali i ne koriste u onoj mjeri koliko bi mogli. Dr.
Vukas drsko postupa prema bolniarkama i ranjenicima.
V.
Bolnica u Sinju ima mnogo nedostataka. U pitanju higijene, bolniarke novo
mobilisane, slabog karaktera. Straari koji su pri bolnici veinima su mobilisani ljudi,
uglavnom stariji pa se vie puta napiju gdje ispada po krmama svakakovih nepristojnih i
nedostojnih rijei NO vojnika.
VI.
Komanda mjesta Sinj nema nekih naroitih promjena. Kod njih se isto pokoji
borac napije, kao i borci se tue na slabu odjeu i hranu kao pomalo su aljkavi kao veina
vojnika pri pozadinskim jedinicama. U ovom pravcu bi trebalo skrenuti panju
pozadinskim jedinicama.
VII. Komanda mjesta Vrlika nema nekih naroitih promjena, samo je nesporazum
izmedju njih i komandanta Vrlikog odreda. Bila je poslata isto optuba proti dotinog
komandanta, koju sam itavu stvar uputio Rukovodiocu III. Skc. kod taba Korpusa.
VIII. Zadvarje, tu smo tek uspostavili povjerenike, ali prema obavjetenju nema glavnih
nedostataka samo vojnici KNOJ zapostavljaju lanove komande mjesta kao i na drugim
mjestima Narodnu Miliciju.
IX.
Trogir i tu nema nekih naroitih promjena. U Dopunskom bat. koji se nalazi u
Trogiru gdje mi sada upuujemo ljude koji su mobilisani te ih se alje na raspored.
394
Izgleda da su pojedini bogatai iz Splita ucjenili komandira i komesara tako da ee

dolaze kui, kao i da ne idu na egzicir. Dvije smo ve prijave dobili u vezi ovoga, jednu
od povjerenika, a jednu private. Ovo stvara negodovanje medju borcima, te emo istu
stvar provjeriti u tanost i o istom vas izvjestiti.
X.
Kroz ovaj period je preko nas pohvaeno te upueno 64. dezertera, kao i ona koja
su se krili pred mobilizacijom i pred naom vojskom. Pod Vojni sud su upuena trojica.
Glavni dio vremena nam uzimaju dezerteri kojih ima najvei broj iz XX. Divizije, a moe
se rei skoro i sve. Mislim da je to zato to u toj div. ima najvie ljudi sa naeg terena. Jo
ima nepohvatanih dezertera 128 kao ikoji se skrivaju pred mobilizacijom 87.
Kamiari su poslednjih dana izgleda uglavnom popustili, osim par zloinaca kojih
eka Narodni Sud. Vei dio dezertera hvata Milicija i N Odbrana.
XI.
Uspostavljeni povjerenici su dosta ozbiljno shvatili svoju dunost tako da nam
redovno dostavljaju izvjetaj. Njihovi izvjetaji su dosta sitniavi, ali ipak se medju tim
nadje vanih stvari. U svakom izvjetaju nadglaavju negodovanje boraca zbog slabe
hrane, te odjee i obue.
Na traenje Rukovodioca OZN-e III. Sekcije kod taba VIII. Kor. dostavljamo
vam imena i brojeve povjerenika koje smo do sada uspjeli da uspostavimo.
/.../515
Upueno u jedinicu preko mobilizacionog otsjeka od dana 12/I do 28/I pod grupom "A":
"A" sposobnih za jedinicu
285
Pod grupom
"B" sposobnih za pozadinsku slubu u oper. jedinici 38
Prema saoptenju od opunomoenog oficira SDOP je upuen iz vojne bolnice otoka Hvar
u vojnu bolnicu VIII korpusa SPLIT Doktor Bauer sa svojom enom koji prema
saoptenju oficira, vrlo lako moe biti da rade u ob. slubi Engleza, isti je nastanjen u
hotelu Belvi, a radi na rentgenu u sanatoriju "Roji" i sjemenitu. Isti je stavljen pod
strogu kontrolu o zapaanjima e mo vas izvjestiti u budue.
Molimo vas da se kritiki osvrnete na greke i zapaanja u ovom izvjetaju tako
da bi smo u budue na temelju vaeg zapaanja znali grake ispraviti.
Smrt faizmu
Sloboda narodu!
opunomoeni of. OZN-e pri KPSD

...516 [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
515
516
Stranica nedostaje u izvorniku.

Potpis neitak.
395
152.
30. sijenja 1945.
Split
Vojni sud oblasti VIII. udarnog korpusa NOVJ Vijee pri Komandi
podruja srednje Dalmacije osuuje 36 osoba na kazne prisilnoga rada i
gubitak graanskih i asnih prava
_____________
VOJNI SUD OBLASTI VIII. UDARNOG KORPUSA NOVJ
VIJEE PRI KOMANDI PODRUJA SREDNJE DALMACIJE
Sud br. 35/45 od 30 januara1945.
Vojni sud oblasti VIII. udarnog korpusa NOVJ - Vijee pri komandi podruja
Srednje Dalmacije sastavljen od Jelovac Duana komandanta podruja kao predsjednika,
te Milun Jurice int. oficira i egvi Ivana borca kao lanova vijea, te Radan Dr. Ota kao
zapisniara, u prisutnosti Jeina Dr. Krste sudskog istraitelja u zastupanju optube u
krivinom predmetu protiv okrivljenih Radni Mate i druini radi djela sluenja
neprijatelju kao aktivni ustae - nakon odranog glavnog pretresa u prisustvu okrivljenih
donio je dana 30.I.1945. slijedeu
p r e s u d u
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
RADNI MATE, Antin i majke Matije krabi, roen 1920. u Sitnu opina
Trogir, kotar Trogir, zemljoradnik, neoenjen, pismen.
URO IVAN pok. Filipa i majke Kate Bilandi, roen 1906. u Dicmu,
zemljoradnik, oenjen sa etvero djece, pismen.
GRGI IVAN Matin i majke Marije Drai, roen 1919. u Trolokvama,
zemljoradnik, neoenjen, nepismen.
RADANOVI JAKOV pok. Mate i majke Ane Zebi, roen 1920. u Dicmu,
zemljoradnik, pismen, neoenjen.
PODRUG MIRKO imunov i majke Cvite Aneli, roen 1927. u Dicmu,
zemljoradnik, neoenjen, pismen.
ZEBI SREKO Matin i majke Jake Beker, roen 1926. u Dicmu,
ROGULJ MARKO Jakovljev i majke roje Radanovi, roen 1913. u Dicmu,
zemljoradnik, oenjen sa etvero djece, pismen.
ROGULJ JAKOV Jozin i majke Matije Bradi, roen 1927. u Dicum,
BRADI IMUN Stipin i majke Ane Kokan, roen 1921. u Dicmu,
zemljoradnik, neoenjen, samouk.
BRADI FRANJO pok. Ante i majke Ive Deli, roen 1911. u Dicmu,
396
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
517
518
ZEBI IVAN Matin i majke Jake Beker, roen 1910. u Dimu, mesar, oenjen sa
dvoje djece, pismen.
RADANOVI IVAN Antin i majke Cvite Jadri, roen 1915. u Dicmu,
zemljoradnik, oenjen sa etvero djece, nepismen.
BAGLI-DURUT Petar pok. Ante i majke Mare Milun, roen 1911. u Kraju,
MARETI JURE pok. Martina i majke Ive Radanovi, roen 1906. u Dicmu,
zemljoradnik, oenjen sa jednim djetetom, nepismen.
MURAT IVAN pok. Mate i majke Boje Grci, roen 1907. u Dicmu,
zemljoradnik, oenjen sa jednim djetetom, samouk.
AKRAP ANDRIJA pok. Petra i majke Luce Vuco, roen 1909. u Bisku,
MRI JAKOV pok. Mate i majke Ane Zebi, roen 1909. u Dicmu,
zemljoradnik - mesar, oenjen sa jednim djetetom, pismen.
BAGLI-DURUT Marko pok. Ante i majke Mare Milun, roen 1903. u Kraju,
zemljoradnik, oenjen sa dvije djece, pismen.
ZEEVI JAKOV Lukin i majke Matije Mri, roen 1908. u Kraju,
zemljoradnik, oenjen, pismen.
GABRILO PETAR pok. Mate i majke Ive Zebi, roen 1909. u Dicmu,
MATI VLADO Matin i majke Ive orkovi, roen 1924. u Kruevu,
PLAZIBAT IVO Vickov i majke Marije Kristi, roen 1927. u Dugopolju, ak,
neoenjen, pismen.
MATI JOSIP pok. Mate i majke Ive urkovi, roen 1925. u Kruvaru,
KUTRE IVAN Ivanov i majke Jozefine Ivandi, roen 1921., u ...517,
KAUNKO LUKA, Ivanov i majke pok. Rue Jakulj, roen 1922. u D. Dolcu,
zemljoradnik, neoenjen, ...518
KAUNKO DRAGO Petrov i majke Pere Sui, roen 1924. u D. Dolcu, rudar,
neoenjen, pismen.
STRIKI ANTE Ivanov i majke Marije Soi, roen 1924. u D. Dolcu, radnik,
rudar, neoenjen, pismen.
OTI MARKO Antin i majke Milice Radii, roen 1912. u Dubravi, zidar,
neoenjen, pismen.
DEVI JOSIP Jozin i majke Ivke Vukeli, roen 1927. u Brusno, radnik,
neoenjen, pismen.
MILIEVI JURE Martinov i majke Jake Markota, roen 1923. u Rakitnu,
GAPER TADIJA Ilijin i majke Rue Krajna, roen 1923. u Vojkoviima,
BRALI IVAN Nikolin i majke Matije Kokan, roen 1920. u Dicmu,
Neitko.
Neitko.
397
33.
34.
35.
36.
BRBI FRANJO Antin i majke Mande ari, roen 1911. u Selu Tuepi, ribar,
oenjen sa etvero djece, pismen.
ARI IVAN pok. Barie i majke Matije Bueli, roen 1913. u Tuepi,
zemljoradnik, oenjen sa jednim djetetom, pismen.
VITLI Marko pok. Nikole i majke Antice Bogdanovi, roen 1914. u Tuepi,
MAMI IVAN pok. Petra i majke pok. Matije aui, roen 1924. u Vinacima,
kova, neoenjen, samouk.
k r i v i
s u :
to su sluili kao aktivni ustae i uestvovali u borbama protiv NOV dakle sluili
neprijatelju kao aktivni ustae pa su time poinili kriv. djelo opisano u l. 14. Uredbe o
Vojnim sudovima stoga se okrivljeni osuuju kako slijedi:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
Radni Mate
uro Ivan
Grgi Ivan
Radanovi Jakov
Podrug Mirko
Zebi Sreko
Rogulj Marko
Rogulj Jakov
Bradi imun
Bradi Franjo
Zebi Ivan
Radanovi Ivan
Bagli-Durut Petar
Mareti Jure
Murat Ivan
Akrap Andrija
Mri Jakov
Bagli-Durut Marko
Zeevi Jakov
Gabrilo Petar
Mati Vlado
Plazibat Ivo
Mati Josip
Kutre Ivan
Kaunko Luka
Kaunko Drago
Striki Ante
oti Marko
Devi Josip
Milievi Jure
Gaper Tadija
Brali Ivan
na 3 mjes. pris. rada i 3 god. gub. gra. i as. prava

" 6
"
5
"
" 6
"
5
"
" 10
"
6
"
" 24
"
8
"
" 24
"
8
"
" 24
"
8
"
" 24
"
8
"
" 24
"
8
"
" 24
"
8
"
" 24
"
8
"
" 24
"
8
"
" 24
"
8
"
" 6
"
5
"
" 24
"
8
"
" 24
"
8
"
" 24
"
8
"
" 6
"
5
"
" 24
"
8
"
" 24
"
8
"
" 10
"
6
"
" 5
"
5
"
" 7
"
7
"
" 24
"
8
"
" 6
"
5
"
" 6
"
5
"
" 6
"
5
"
" 24
"
8
"
" 24
"
8
"
" 6
"
5
"
" 6
"
5
"
" 6
"
5
"
398
33.
34.
35.
36.
Brbi Franjo
ari Ivan
Vitli Marko
Mami Ivan
"
"
"
"
12
12
12
18
"
"
"
"
6
6
6
7
"
"
"
"
Svi okrivljeni priznaju da su bili slubi neprijatelja kao aktivni ustae, bili
naoruani te sluili kao straari, a neki od njih sudjelovali su u kraama i ...519
Umjesto da se odazovu pozivu na borbu protiv okupatora oni su se rae odazvali
pozivu ustakog izdajnika Pavelia i sluili na taj nain porobljavanju naeg naroda.
Priznanjem okrivljenih ...520 je, da su ...521 izvrili djela na koja ih ...522 presudilo
te obzirom na ovakovo stanje stvari sud je donio odluku kao u dispozitivu, koja se temelji
na propisima Uredbe o Vojnim sudovima.
Zapisniar:
Dr. [Oto] Radan [v.r.]
Predsjedatelj vijea:
Duan Jelovac [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
153.
Veljaa 1945.
Popis zarobljenika koji su poslije ukidanja zarobljenikog logora Bievo

odvedeni u Komandu mjesta Vis
_____________
Popis
Pribjega, talijana po kazni i zarobljenika koji su dovedeni poslije rasformiranja
zarobljenikog logora Bievo, u komandu mjesta Vis.
25 talijana upueno preko komande mjesta Vis, Komandi podruja srednje Dalmacije
i to:
519
Neitko.
Neitko.
521
Neitko.
522
Neitko.
520
399
1.- Pazzi Fernando

2.- Nicolllino Ettore
3.- Giovanetti Vittorio
4.- Scisti Nando
5.- Mazacaro Luigi
6.- Calisi Nicolo
7.- Mussa Andrea
8.- Isolini Aldo
9.- Guilarto Stefanio
10.- Pugliezi Giovani
11.- Dal Cin Enrico
12.- Mascelli Guido
13.- Galeto Guido
14.- Bergamachi Giuseppe

15.- Buratti Francesco
16.- Palerno Giuseppe
17.- Ugolini Mario
18.- Dente Dino
19.- Urbani Eugenio
20.- Cardelli Mariano
21.- Semenzatto Julio
22.- Chiusano Armando
23.- Ferrero Enrico
24.- Ravezani Serafino
25.- Bianchi Adolfo
Svi gore navedeni su bili upueni po kazni od 1 mjesec dana, a koja bi im bila istekla
7.II.1945 godine.Zarobljenici njemci
1.- Minissini Gregor, gradjevni ininjer dobar. eka vezu za Split, a sada se nalazi kod
I. Posadne ete Vis (do veze)
2.- Funk Fridrich, brija dobar. Nalazi se na Budihovac kao brija.
Zarobljenici jugoslaveni
1.- Milievi Ivan, Vinka
- veoma dobar
2.- Kelner Franjo, Franje
- veoma dobar
3.- Sas Slavko, Ljudevita
- mlohav
4.- Spoljari Martin
- mlohav
5.- Podboj andor, Josipa
- izgleda podmukao nevoli mnogo da radi.
Svih 5 su iz Vraje divizije, a nalaze se do rasporeda kod I. Posadne posadne ete
Vis.Pribjezi poljaci
1.- Pauk Marek, Marekov
2.- Sofkov Stefan, Michael
3.- Dutkievic Eugenio, Juliana
4.- Hlatki Vladimir
5.- Dutkiewich Stefan, Juliana

6.- Vouk Jaroslav
7.- Lubojanski Anton, Jana
Prva estorica ekaju vezu za Split, kada e biti upueni u Vojnu oblast i to kao
gradjevinari, dok sedmi Lubojanski Anton, eka raspored (isti je mediciner). Svi se
nalaze u I. Posadnoj eti Vis.-
400
Talijani koji su bili dovedeni iz logora Sv. Andrija u logor Bievo radi sasluanja, te
nakon sasluanja puteni:
1.- Ricetti Ugo; nalazi se kod I. Posadne ete Vis, te eka raspored.2.- Bertto Bruno, nalazi se kao bolestan u ambulanti komande mjesta Vis.Talijani po kazni koji se nalaze kao bolesnici u ambulanti komande mjesta Vis:
1.- Falsetta Luigi - 2.- Galeotti Narciso -
3.- Bufano Giuseppe
Jedan talijan i to Bai Antonio upuen na prisilni rad Budihovac isti je potpuno
nedisciplinovan, nee da radi, te sklon kradji. Mnogo puta u logoru kanjavan.Ukupno 45 (etrdesetpet)
5.II. pobjegao je sa brod s kojima je morao ii na Budihovac523
_____________
Original, strojopis
Dravni arhiv u Splitu, f.417, Komanda srednjedalmatinskog otokog podruja, kut. 36,
VPV-36/51
154.
8. veljae 1945.
Oficir OZN-e pri Komandi srednjodalmatinskog otokog podruja

izvjeuje Odsjek OZN-e III. u Splitu o dogaajima nakon rasputanja
zarobljeniki logor Bievo te im dostavlja i dokumente o nekim
zarobljenicima
_____________
Oficir OZN-e
za K-du S.D.O. Podruja
Broj 82/45
8.II.1945.g.
OTSJEK ZATITE NARODA
ZA III. SEKCIJU
S P L I T
523
Nadopisano rukom te sa strelicom na ime Antonia Baia
401
Prigodom rasformiranja zarobljenikog logora Bievo izvrila se je prekomanda

zarobljenika i prebjega, te Vam aljemo podatke za neke od njih, kao i za ostale koliko
smo mogli sakupiti.
Poto se na traenje Vojne Oblasti VIII Korpus stalno alje ljudstvo od Komande
ovog Podruja za potrebe Vojne Oblasti i drugih Podruja na kopnu, to je u ovom
vremenu bilo formirano nekoliko novih jedinica kao dopunski bataljon Korpusa,
radionica Vojne Oblasti, Autokomande, te neznamo nadlenost organa OZN-e, pak ove
podatke o istima aljemo na Vas.
15.XII.1944. upueno je 150 Njemaca prebjega i zarobljenika u Split za radionice
Vojne Oblasti VIII Korpusa. aljemo popis istih.
1.II.19445. upueno je 30 Talijana prebjega i zarobljenika zanatlija, te 1 Njemac i
1 Austrijanac u Split za radionice Vojne Oblasti VIII Korpusa. aljemo spisak istih.
6.II.1945. upueno je 33 Talijana zarobljenih i prebjega, zanatlija, 7 poljaka
prebjega tehniara, 6 Njemaca zarobljenika zanatlija i 1 Austrijanac zarobljenik zanatlija
u Split za radionice Vojne Oblasti VIII. Korpusa. aljemo popis i za nekoje od njih
karakteristike i sasluanja.
6.II.1945. upueno je 15 drugova za dopunski bataljon VIII Korpusa u Trogiru, te
Vam za neke aljemo podatke i karakteristike, kao i materijal kojeg imamo.
aljemo Vam nekoliko fotografija koje smo dobili iz Kde Mjesta Bra, na kojima
se vidi legionar ovi Ante.
aljemo Vam kartoteke za slijedea lica: Bailo Sreko, Djurii Ivan, dr. Hercog
Drago i Vrankovi Fedor.
M.P.524
Oficir OZN-e:
Karmeli Nikica [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
Hrvatski dravni arhiv, f.1491, kut. 37, 11.17.2., 30/70
155.
23. veljae 1945.
Marina
Pripadnici reakcije svojim parolama agitiraju protiv izbora i to:

Josip Gole iz Kotelja, Agi i Baraba iz Mitla Vinovca, Batina
Brajica iz Marine, Gaga iz Sevida, Jozo Radi iz Vrsina, te Ante
Jerkovi iz Gustirne, sve prema izvjeu Opinskog komiteta KPH
Marina KK KPH Trogir
524
Neitko.
402
_______________
Op,K.P, Marina
Dana 23/II/45
Drugarskom kotarskom K.K.P.H.
TROGIR
Dragi drugovi aljemovam iz vjetaj za mjesec Februar 45. godinu.
Politika sitoacija na podruju ove opine: U toku ovoga mjeseca nijese mlogo
promjenila, potoseje Narodu tumailo Od svim novim dogaajima. Kao i dase
nalazimo i pred izborima, ali kod sami iz bora tumaei marodu od irokoj
demokraciji i re akcijaje ot poela svoj vei rad, tako daje kroz ovaj mjesec uskrslo
vie parola, ali takosmo u poznali prilian broj ljudi ko ji suse istravali, a tosu
sledei, gole Josip iz kotelji. Agi, Baraba iz Mitla vinovca, Batina Brajica iz
Marine. gaga iz sevida, atosuti oni koji nisu nikada simpatisali N.O. pokret a danase
nameu dabudu u N.O.O. naroduseje pravilo dokazalo kakve ljude treba dabiraju u
N.Vlast, Tako ovi gore navedeani i akosu sakuplajli neke male grupice oko sebe i
natojim je ukazano sotim se vie javno neslue a onise prate nasvakom koraku.takosu
prilino i raskrinkani kod naroda i narod donjih nedri nita. Tako isto radi jozo iz
Vrsina kojije govorijo dabi volijo dase opet vrate njemci dabi prigorijo komad zemlje,
tako isto ugustirni bilaje parola da nesmi niko glasati. Timeseje dalo u trag i paroluje
ubacijo Jerkovi Ante iz gustirne star 70 godina, a sinmuje da ivot u N.O.V. ista
parola nije nita u tjecala na narod, Takobi uskrsavalo usvim selima kod onih
pekulanata u vezi djeljenja socijalne pomoi, dalisu oni neprijatelji N.O.P. da kadase
njiman neda, i natojimseje ukazalo pravilno vie puta. ali jo takvima, reakcije i ma
neemose satim zaniti dajenema, ali u cjelini na narod je vrsto povezan uz
N.O.pokret, i ako ima razni parola kojese u bacuju sjesno i nesvjesno, tako dabi o
nemoguili izbore ali na narod kadaseje pravilno u poznao sa izborima, danasse
malo uje ovjeka i ene danee glasati, a u opese neuje, nego narod eli to prije
dabudu izbori jer je ipak sjestan todobiva satim izborima. Narodje satime prilino u
poznat preko zborova sjela itakodalje. Ovaj jesecpolitiki rad bijoje prilino aktivan
kroz ovaj mjesec odranoje iri zborova 43. sjela 236. gdjeseje u glamno Narodu
tumailo o izborima N.O.O. i obnovi nae zemlje, kao i svim vojno i politikim
dogaajima. Narod i ma veliko oduevljenje prama svojoj vojski anaroito sa
osloboenjem Mostara jer sotimen je pod puno u vjeren da nee neprijatelj doi
donjih, i podpunoje u vjeren upobjedu svje vojske i nai saveznika a to skoriju
propast neprijatelja. /.../
Sekretar
I Luin [v.r.]525
525
Ivan Luin p. Stipana iz Vinia, sekretar OK KPH Marina (Josip Milia: Uesnici..., Trogirski kraj ...,
str. 1123)
403
_______________
Izvornik, strojopis
Dravni arhiv u Splitu, f. 455, KK KPH, Trogir, kut. 28 , fasc.2, KP-28/481
156.
26. veljae 1945.
Imotski
Dopis Kotarskog komiteta KPH Imotski svim opinski komitetima i

partijskim elijama na podruju kotara Imotski
_____________
Kotarski komitet K.P.H.
Imotski, 26.II.1945.
SVIM OPINSKIM KOMITETIMA I PARTIJSKIM ELIJAMA

na naem kotaru
Dragi drugovi!
Obizorm na dananju situaciju na naem kotaru i prije kratog vremena vidimo da se
je ona u stavari poboljala u ovo posljednje vrijeme. Razlog za to jest uspjesi naih vojnih
jedinica na irokom Brijegu i Mostaru.
Poslije oslobodjenja Mostara ostavilo je dubok utisak na one koji su se krili po
kripovima i koji su dezertirali iz vojnih jedinica ili onih koji su bili u kamiarima. Vei
dio bi se danas njih prijavio negdje na rad, a ima ih jo koji upurno stoje na tome da se i
dalje kriju po kripovima i bunkerima. Vi ove dananje momente niste u dovoljnoj mjeri
iskoristili iako ste ih mogli iskoristiti, i sve one koji se kriju okupiti i zaposliti negdje na
rad ili koji su sposobni poslati ih u operativne jedinice. Vi ste se nauili da sporo
rjeavate te stvari i to se dogadja da nas dogadjaji pretiu i mi ostajemo na repu masa.
Medjutim mi moramo iskoristiti danas priliku koja nam se prua, a to je da pomognemo
jedinice IV. Splitske brigade pri vrenju hapenja ili hvatanja i traenja onih koji se jo
kriju. Ona danas ima zadatak taj i ona e ga izvriti jedino uz pomo vau i nee se
dogadjati nikakovih nepravilnosti. Ako im mi ne budemo pri tome pruali dovoljno
pomoi onda e se dogoditi niz nepravilnosti koje emo mi morati kasnije sa naim
politikim radom ispravljati. Dogadjati e se i to da e pojedini odbornici J.N.O.F. ili
Narodno O. Odbora biti hvatani i slati u vojne jedinice. Sa druge strane kada to budu
vidjeli ostali odbornici onda oni vie nee raditi onako kako treba jer e im uvijek biti na
404
pameti da e ih vojska uhapsiti. Takodjer e se dogoditi da e SKOJ-evci biti hvaani i

USAOH-ovci ime emo mnogo osakatiti nae organizacije i rad se nee odvijati
pravilno. Zato pred vama stoji zadatak: da se poveete sa svakom jedinicom koja bude na
terenu i imala zadatak da hvata dezertere i kripare i da vodite rauna da se nijedan pravi
odbornik J.N.O.F. ili N.O.O. ili SKOJ-evac ili USAOH-ovac ne uhvati i sprovede u
operativnu jedinicu, nego da u stvari budu uhvaani oni koji se kriju i koji su nai
neprijatelji. Za sve nepravilnosti ili tiivanje pojedinih ljudi koji nisu potrebni na terenu
snosit e odgovornost Opinski komiteti i Partijske elije u selima. Zato ozbiljno shvatite
ovaj zadatak i nemojte da se budu dogadjale nepravilnosti. Za svaku nepravilnost ili
zatiivanje biti e pozvana dotina organizacija ili drug u odgovornosti i snositi e sam
tekoe. Neka znate da nee biti nikakovog opravdanja ako se ostavio kod kue koji
dezerter ili rkipar.
Mislimo da ste toliko svjesni i da e se stvari odvijati u redu i pravilno.
Drugarski vas pozdravljamo:
M.P.526
Za Kot.Kom.K.P.H.
Polit. Sekretar
Mate....527 [v.r.]
_____________
Original, strojopis
Dravni arhiv u Splitu, f.448, Kotarski komitet KPH Imotski, kut. 33, KP-33/1184
157.
Veljaa/oujak 1945.
Split
OZN-a srednje Dalmacije izvjeuje OZN-u za Dalmaciju o politikom

stanju na njihovom podruju, raspoloenju naroda i reakciji
_____________
POLITIKA SITUACIJA - OPENITO
Na terenu naeg podruja mase sve jae pristupaju, uestvuju i saradjuju uz NOP.
To se oituje to mase uestvuju u rijeavanju i donoenju odluka po bilo kojem pitanju i
to njihovo uestvovanje je sve aktivnije. Mase sa sve jaim interesovanjem prate
unutranje i medjunarodne dogadjaje, prate rad naih organizacija i ustanova, kontroliraju
ih, pomau ih.
526
527
Peat Kotarskog komiteta KPH Imotski

Prezime neitko
405
Ovo se moe kazati za sve nae kotareve osim kotara vrlikog i to srpskog dijela
tog kotara, te dijela Omikog kotara. Srpski dio kotara Vrlika ne samo to teko pristupa
NOP-u, ve svakim danom postaje uporniji u protivnikom stavu. U pojedinim selima tog
kotara postoje bande koje ive po tim selima koja ih pomau. Jo uvjek vjeruju u
povratak Kralja i svih onih koji su sa Djujiem izbjegli preko Like.
O bilo kakovim neprijateljskim organizacijama ne moe se govoriti, niti o bilo
kakvom organizovanom radu neprijatelja, osim pojedinanih ispada pristalica raznih
reakcionarnih grupa, to se u zametku suzbija protuakcijama naih organizacija, a u teim
sluajevima same OZNE. Sav rad ovakovih pojedinaca se uglavnom sastoji u ubacivanju
parola, krivom prikazivanju ope situacije, klevetanje Narodne Vlasti i sl. Parole o Kralju
i Maeku su najee, ali nikakva efekta nemaju, postale su banalne, masa na takove
parole vie ne reagira. Ima na pojedinim kotarevima sluajeva ispisivanja parola
neprijateljskih, ali u vrlo rijetkim sluajevima koje kod naih organizacija pobudjuju i
suvie interesovanja, to se neprijatelju ne bi smjelo pokloniti, jer s tim najneznaajnij
pojedinci, esto i djeurlija dobijaju postreka na takove akcije. Ovo zato to sve to nije
neto organizovano sa strane neprijatelja.
Za sada moemo govoriti jedino o organizovanom tj. planskom radu, a to je rad
sveenstva, iako taj rad je minimalan i uope neosjetljiv. Centar i glavno gnijezdo
sveenstva na naem podruju je u Sinju i Splitu. Rad sveenstva na terenu van Splita ne
osjea se. Posljednje nae akcije u Sinju, hapenje gvardijana i jo dvojice, premetaina i
pronalazak bunkera u Sinu sve je to njih toliko prestrailo, da su se sasvim zatvorili i
povukli, a dosta njih izraavaju elju svlaenja iz uvjerenja da NOP- ima namjeru
potpuno likvidirati sveenstvo. Na ostalim kotarevima sveenstvo je povueno osim na
kotaru Solin u Katelima gdje pokazuju neprijateljski stav i pomalo djelovanje
protivniko NOP-u.
Na naem podruju moemo kazati da su likvidirane skoro sve idejne ustae bilo
fiziki bilo da ih se na koji drugi nain onemoguilo.
Do sadanje parole o ekonomskom stanju ne pojavljuju se u onoj mjeri kako je to
bilo prolog mjeseca. Dijeljena je narodu hrana, a nai politiki uspjesi ulivaju narodu
povjerenje i nadu u rijeenje tekog ekonomskog stanja. Narod se tui na glad, ali za to ne
okrivljuje sadanje nae vlasti, ve ako kritikuje onda krivnju baca na Engleze za koje
vele da b i sa hranom htjeli dovesti kralja. Dolaskom ivenih namirnica poslije Krimske
konferencije narod je uvjeren u pomo sa strane saveznika i bez dolaska kralja, jer je to
pitanje rijeeno na Krimu.
Na naem podruju, osim kotara Vrlika, ne moemo govoriti takodjer ni o
"Kamiarima". Mi moemo govoriti o dezerterima koji se skrivaju kod svojih kua, ali o
"kamiarima" kao organizaciji nema govora. To pitanje iskrsava jedino na kotaru Vrlika,
gdje zahvaa sve vie maha ba usljed loeg politikog stanja u srpskom dijelu tog kotara.
Pitanje "kamiara" se kod nas rijeavalo brzim akcijama N.O. i seoskih milicija, a
uglavnom na inicijativu naih povjerenika. Postoji u pojedinim planinama naeg podruja
po koji pojedinac ustaa, ali neaktivan i neosjetljiv.
Openito Narodno-Oslobodilaki Odbori na naem podruju su na prilino velikoj
visini. Postoje pojedinane greke koje izazivaju reakciju u masi, ali u mnogim
sluajevima to proizlazi iz prevelike osjetljivosti naih masa i neiskusnosti u radu
odbornika i u nesnalaenju, a u pojedinim sluajevima i nesavjestan rad pojedinaca
odbornika. Da je to tako, najbolje su pokazale posljednje predizborne konferencije u
406
kojima je masa imala velikog uea i koje su bile na visini, gdje je narod u velikoj veini
dao povjerenje svojim odborima. Naroito osjetljivo pitanje koje odbori rjeavaju je
pitanje dijeljenja hrane gdje nailaze na vee potekoe nego kod rekvizicija i
konfiskacija, jer pri tom neprijatelji iskoritavaju i najmanji propust sa strane NOO, da bi
na taj nain oklevetali nau vlast.
E T N I C I:
Dana 18.II.t.g. kada je vrliki part. Odred otiao iz Vrlike krajine poslije podne
oko 4 sata upali su u Cetinsku kolu piljari koji su se krili oko sela Cetine, te iskidali
sliku TITA, sve ispisane parole izmrili sa izmetinama, kolu demolirali, pucali iz
puaka, bacali bombe, a sve u znak veselja to je odred napustio taj teren.
Povodom ove akcije ni jedan odbornik sela Cetine nije doao u Vrliku da bi o toj
stvari obavjestio vlasti, ve se je to saznalo preko drugih seljaka iiz drugih sela. U selu
Cetini koliko se moglo doznati krije se oko 40 piljara, sve bivi etnika. Veina su
Cetinjani, a ima ih i iz drugih sela oko Vrlike. U narodu se govori (to nije provjereno) da
se kod rodbine komandanta Vrlikog odreda druga Bjelobrka, koje u selu Civljanima ili u
njegovoj staji u Cetini poznati etnik Nenad Kovaevi Simin iz Vrlike a brat ene od
komandanta drugarice Dese. (Ovo se ispituje)
Na posljednjem snijegu u selu Civljanima osvanuo je natpis: "ivio kralj Petar
II." To isto dogodilo se u selu Kosorima.
Dana 18.II. prigodom odlaska Odreda, iz istog je dezertiralo oko 30 boraca. Do
sada je uhvaen vrlo mali broj.
Po selu Cetini piljari slobodno kreu. Drugovi koji imaju zadatak kretanja po
terenu strae se ii na teren, boje se napada. Odbornici sela Cetine nee da odaju gdje se
isti kriju. piljari kad vide vojsku povuku se iz sela u brdo.
U selu Kosore vidja se kod obitelji etnika za koje se veli da su se povukli preko
Like, kako njihove obitelji peru njihovo rublje, po emu se pretpostavlja da se isti kriju u
selu.
Pred nekoliko dana u selu Koljanima seljak Petar Kati re. ii, uskliknuo je na
javnom mjestu "ivio kralj P.II." Bio je uhapen i odmah puten, to je kod katolikog
ivlja izazvalo negodovanje.
Srbi se tue, da oni nemaju popa, a da na katolikoj crkvi svake nedjelje zvone
zvona i vri se sluba boja. Govore: "Nama nee da dadu popa, a katolicima su ga
odmah doveli".
Nerlovi Duan Petrov iz Dicma kotara Sinj, koji se nalazi u Dicmanskoj miliciji
pred nekoliko dana pjevao je pjesmu: "Kralju Petre ljubiice plava koji trai bori se za
prava itd". Isti je pravoslavac. Istoga je prijavio Brali Stipe p. Boe, koji je kasnije bio
napadnut od Nerlovi Jure Lukina, Nerlovi Boe zvani Dula i Nerlovi Marka, sa
rijeima hoe pjevati i drugi put i da se ne igra glavom. Nerlovi Duan se je prilikom
ispada njemaca u Metkovi grozio, da e doi njemci i da e on sve urediti.
U Katelima se osjea neprijateljski stav i djelovanje pojedinaca etniki
nastrojenih. Njihov rad se sastoji uglavnom u ubacivanju parola ili klevetanju pojedinih
drugova iz NOP-a i narodne vlasti.
Nane i Lovre Bras koji su etniki nastrojeni svakom prilikom znadu ubaciti po
koju parolu. Nane je otputen iz vojske, ali je zdrav, te mu zdravlje nije moglo biti razlog
otputanja iz vojske.
407
Kapitanovi Nikola iz K. Starog skupa sa svojom enom esto iri razne etnike
parole. Tako su u ovo posljednje vrijeme razglasili, da je kralj Petar stigao u Beograd.
Strela Josip iz K. Lukia jo uvjek ubacuje po koju etniku parolu. Otvoreno
izraava negodovanje prema NOP-u.
Novak Andro i Ante, obojica su bili u internaciji, gdje su se vrlo loe pokazali. Isti
na svakom sastanku namjerno postavljaju nezdrave primjedbe i nastoje da u JNOF-u
unesu nesuglasice.
Mie Kovaevi, etniki nastrojen imao je sina dezertera kojeg je dugo vremena
krio, na svakom koraku govori protiv NOP-a.
USTAE:
Kotar M u : Boina Jure pok. Ante iz Ogorja irio je glasine po selu Braevi, da su se
Njemci iskrcali kod Zadra, Splita i Metkovia. To je govorio dne 14.II. Takodjer isti
pokazuje svugdje svoje negodovanje prema NOP-u. Bavi se vercom, te tako stalno
donosi uznemirujue glasine u selo. Njegovim se parolama slue uvjek Boko Ante pok.
Stipana i Muslim Petar p. Nikole, oba iz Ogorja Gornjeg.
Prki Mile iz Ramljana vrlo esto zna priati stvari koje su tetne za NOP, te
svojim prianjem izaziva u selu mrnju na narodnu vlast. Isti ima dosta autoriteta u svom
selu.
Elez Jure pok. Ante iz Ogorja Donjeg, Ninevi Pave Antin iz Radunia, Vicko
Kurobasa pok. Ante iz Radunia, Nikola Sedlar Antin iz Ramljana, svi navedeni
propagiraju Pavlia i ubacuju razne parole. Svi su neprijatelji NOP-a. Stalno istiu kako
e nas Englezi izbaciti odavle i sl.
Radja Jozo pok. Lovre iz Mileine Male, koji je uvjek se isticao kao ustaa, i sada
govori i djeluje protiv NOP-a.
Akrap Filip iz Mileine velike je dana 20.II. govorio da ne treba niko da ide na
izbore, jer gdje su se god drali izbori da niko nije bio.
Paliji Pavao i uk Ivan ustaki nastrojeni esto odlaze u Sinj i Split odakle
donose razne parole. Tako je Palini Pavao prilikom oslobodjenja Mostara govorio da su
njemci sruili u Mostaru 75 saveznikih aviona, da na irokom brijegu lei mrtav
partizan do partizana, da stiu puni kamioni ranjenih partizana u Split.
uk Ivan Antin proirio je u selu glas da su u Beograd stigli ubai i Kralj Petar
te da su se sastali i rukovali sa Titom. Takodjer je govorio da u Zadru Englezi preuzimaju
vlast, a navodno da mu je to rekao jedan vojnik.
U selu Uble se velikim dijelom mre nae parole koje su ispisane po zidovima.
(Postavljena je stalna nona kontrola nad selom da bi se ovi uhvatili).
U selu Ogrljevu se zapaa tetan rad slijedeih lica, koja ire tetne parole: Mate
Perajica, Boi-Aniki Nikola, Boi-Stani Ivan pok. Jakova, Boi Zelevi Ivan p.
Marka, Boi Kuki Josip p. Mate. Svi ovi se slue rijeima da e doi kralj Petar.
Naroito se loe izraavaju o drugaricama iz AF, te vele da ni jedna potena ena tu ne
ulazi osim pokvarenica. Takodjer isti govore da partizani ne mogu dobiti rat jer ne
vjeruju u Boga.
U selu Koruce slue se raznim protivnikim parolama, klevetanjem nae vlasti
slijedei: Zekuli Ivan p. Luke, Tara Ilija, Tara Petar Antin.
U selu Kladnjice jo uvjek neprijateljski se odnosi prema NOP-u donosi lane
parole Kala Ivan, koji je u 11 mjesecu 1944 bio mobilisan i povraen na tromjeseno
otsustvo i od svoga povratka neprestano razorno djeluje. Osim onih obinih parola,
408
govori kako se po gradovima, naroito u ibeniku dijele deke, hrana, meso, brano, eer
itd, dok sela nita ne primaju.
U noi izmedju 31. i 1.II. u selu Radoiu op. Leevica, osvanula je kraj crkve
velika slika Pavelia. Na poledjini slike bilo je napisano: "Smrt partizanima - sloboda
narodu, tko ovu sliku digne dignut e mu se glava s ramena". Sliku je digao odbornik sela
Radoia Grgo Veljaa i predao je presjedniku seoskog odbora.
Dne 2.II.t.g. u Muu Gornjem na cesti takozvanoj Vlaci, nadjeno je ispisano na
cesti sa zemljom: "Smrt e biti TITU". Pisalo je jo neto to se nije razumjelo.
Kozlica Boo koji je presjednik opinskog Odbora JNOF-e Leevica, poslije
svakog sastanka Fronte redovito odlazi u Split. Isti svojim dranjem izaziva sumnju, te
mu se postavila kontrola, da se pratiti njegovo kretanje i dodir sa licima u Splitu.
VRLIKA: esto puta u Vrlici osvanu napisane parole "AP", koje kasnije omladinci
komande mjesta briu.
Po selima nema nikakovog ustakog djelovanja. Katoliki ivalj u velikoj mjeri je
pristupio NOP-u, ali jo uvjek se osjea jaka mrnja na Srbe.
Katolici govore da je Paveli napravio sporazum sa Titom i da zato domobrani i
ustae prilaze u NOV:
OMI: Smoljanovi Stipe pok. Karla iz Blata govori, da rat nije jo svren, da e se jo
viditi tko e pobjediti. Njemaka je jaka i nee tako lako kapitulirati, ona ima novih
oruja.
Duvnjak Ante pok. Luke kod itanja II. Zasjedanja, odgovorio je, da su se lako
mogli sastati desetak ljudi i napisati to hoe.
Maruka Merep kae da nee ni pitati partizane da ide dovesti ito, ve da e
pitati Kapulicu i da e on njega pustiti, da donese ita.
enske pod Brdom (Katuni) govore da se Kapulicu ne moe ubiti, jer da njega
metak ne moe pogoditi.
SINJ: Beli Kata . Joke iz Potravlja je ustaica od ranije. Za vrijeme ustaevanja
uhvaene i mrtve partizane pljuvala i svlaila sa njih robu.
Poljak-Soljanac Kata iz Sinja 13.II rekla je na ankovoj Glavici, da zato
partizani i Sinjani se makaraju u Pavelievu glavu, jer da je Paveli dobar ovjek i da
nije nikome nita napravio.
Pihler Romilda se tui da su je partizani istjerali iz suda i veli: neka su meni ovo
uinili, ali oni jadni ne znaju to njih brzo eka.
SVEENSTVO
Dana 17.II. vodio je jedan na suradnik razgovor sa fra Stankom Vidiem i fra
Vladom Radoniem. Isti se tue i vele da e oni ii svojim kuama. Rekli su da e veina,
a moda i svi ii svojim kuama.
Na pitanje kako im se pronala hrana u bunkerima odgovorili su, da se nije dolo
traiti hranu nego zlato i oruje. Hrane je bilo za dva mjeseca. Tue se da je prilikom
premetaine samostana uzimao svak kako je i to je ko htio.
Fratri koji su bili koda nas u zatvoru hvale se postupkom. Govore, da oni to su ih
uvali, tue se na rukovodstvo i govore da su nezadovoljni. Fra Zvonko Radoevi je dao
nekima po 5 do 15 hiljada kuna, a nekima i vie i da su ovi uvari rado to uzeli, osim
jednoga koji nije nikako htio nita da primi jer se bojao da neko ne vidi.
409
U ponovnom razgovoru sa fra Stankom Vidiem dne 21.II, fra Stanko se tui, da
ih se mnogo terorie, te kako je fra Vlado Radoni ve otiao, a da je on sam ve poslao
jedan dio robe i namjetaja kui, te ako se ovako produi, da e i on otii na itluk kui,
samo ne zna na koji nain bi ponio svu robu preko bloka. Fra Pile Vukovi da je sit
svega, te nee nigdje da intervenira, ve se zatvori u sebe i neizlazi po 6-7 dana.
Na pitanje postavljeno fra Stanki: "Kako se fra Ivan Mandac umijeao sa
partizanima", fra Stanko kae: "Fra Ivan da nije dan prije otiao k partizanima svrio bi
negdje gdje i fra Ante Romac". Njegovi upljani da se ude kako je on jo iv. Kae fra
Stanko, da je fra Ivan Mandac rekao, da e se praviti lud, jer da samo na taj nain moe
iznijeti glavu. (Fra Ivan Mandac je skupa sa fra Antom Romcem u Brtanovu radio protiv
NOP-a i pobjegao je pred partizanima poetkom 1943 god., te sada se boji osvete).
Fra Stanko govori da se je nalo 5 ljeina u Stuparia gnoju od kojih se sasvim
dobro poznaje Arapovi, a po rukavima da bi mogao biti fra Jozo Oluji i Taula, a drugu
dvojicu ne moe poznati. Da se o tome ne smije govoriti, jer bi svaki onaj tko o tome ree
bio streljan (Ovo ne odgovara istini, jer navedeni nisu streljani tu ve u kamenici, niti se
tu uope streljalo.)
/.../
Fra Stanko dalje govori kako je najgori teror protiv fratara ba u Sinju /.../.
/.../
_____________
Prijepis, strojopis
158.
21. oujka 1945.
Omi
Mjesni NOO Omi u izvjeu za oujak 1945. Kotarskom NOO-u Omi

zakljuuje da nezadovoljstvo naroda nema se uzeti ozbiljno, premda to
nekim naim nesimpatizerima godi
_____________
Mjesni N.O.O. Omi
Tajnitvo
Broj: 88/45.
Omi, dne 21 oujka 1945.
Predmet: Tajniki izvjetaj za oujak 1945.

Kotarskom Narodnom Oslobodilakom Odboru
410
Tajnitvo
O m i
Organizaciono stanje: Bivi Opinski N.O.O. Omia je rasformiran, drugovi koji su bili u
odboru preuzeli su druge dunosti, a tajnitvo pri ovom odboru je
preuzela drugarica Mari Lelas. Dana 18/III. provedeni su izvori za
Mjesni N.O.O. Omia. Na izbore su bili izabrani slijedei kandidati: 1/.
Matuli Jakov pok. Pavla, Drui Mirko pok. Ante, Lelas Meri ena
Ivanova, 4/, Franceshi Josip pok. Radoa, 5/. Veli Josip pok. Josipa, 6/.
Katalini Kreimir pok. Mate, 7/. Baui Marija ena Filipova, 8/. Stani
Ivan Matin i 9/. Lelas Josip pok. Vida.- Odbor jo nije konstituisan i
uveden u dunost.Politika situacija: Politika situacija je prilino zadovoljavajua. Izraz svog zadovoljstva
iskazao je narod na izborima gdje je listom glasovao za kandidate JNOF.
Postotak glasovanja je iznosio 99,99%, a da nije bilo nesretnog sluaja
smrti u Borku, gdje je poginio jedan omladinac postotak bi bio iznosio
100%.- Ipak uza sve ovo kod naroda se opaa neko nezadovoljstvo, neka
indiferentnosti, a uzrok ovome je nestaica hrane, jer narod gladuje, pak
u svome jadu gleda trun i u jajetu.- Narod je daleko od toga da je proti
dananjem poretku, jer su svi bez iznimke za sredjaj drave onako kako
to predvidja na ljubljeni vodja i narodni heroj drug Tito.Nezadovoljstvo naroda nema se uzeti ozbiljno, premda to nekim naim
nesimpatizerima godi.Parola neprijateljskih na podruju ovog Mjesnog N.O.O. nije bilo, niti se
moe oekivati, prema dananjoj situaciji da e ih biti.
Proelnik:
Lelas Meri [v.r.]
M.P.528
Predsjednik:
Mirko
Drui
[v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
Dravni arhiv u Splitu, f. 395, Kotarski NOO Omi, kut 44, NOO-44/1849
528
Okrugli peat: Gradski N.O. Odbor Omi (u sredini zviejzda petokraka).
411
159.
23. oujka 1945.
Marina
Seoski NOO Marina dostavlja Kotarskom NOO Trogir popis poginulih

u borbama, umrlih nesretnim sluajem i likvidiranih od 1940. do 1945.
_______________
Seoski Narodno Oslobodilaki odbora Marina

Tajnitvo
Dana 23 Oujka 1945.
KOTARSKOM N.O.O.
Tajnitvu
TROGIR
Po primitku Vaeg dopisa i traenja broj umrlih

1/ od 1940 do 1945 do do 23/3.1945 umrlo je ukupno 17
2/ Poginulih boraca u N.O.V. 9
3/Ubijenih sa strane okupatora ukupno 9
4/Poginulih nesretnim sluajem
1
5/Likvidiranih sa strane Narodne vlasti 6
6/Boraca u N.O.V. sada 61
7/Brojno stanje puanstva sada 325
Takogjer vidite tablicu.
Proelnik:
Presjednik
_______________
Izvornik, strojopis
Dravni arhiv u Splitu, f.537, NO opine Marina, kut. 24
412
160.
28. oujka 1945.
Imotski
Popis i karakteristike mobiliziranih iz Imotskoga.

_____________
KOMANDA MJESTA IMOTSKI

Mobilizacijski odsjek
Mob. Broj: 127530 /45
Dne 28. III. 45.531 1945.
30. III. U 15 h529

Ukupno 22532
TABU DOPUNSKE BRIGADE VIII. UDARNOG KORPUSA

Upuujemo Vam dolenavedene obveznike sa potrebnim karakteristikama i da postupite
dalje prema Vaoj uviavnosti:
1. Rebi Ivan Matin, rodjen godine 1913. iz Vinjana, kotar Imotski, vojni neposlunik.
2. Rebi Mijo Matin, rodj. 1911.god.iz Donji Vinjana, kotar Imotski, vojni neposlunik,
sklon bjegstvu.
3. Dropulji Ivan pok Mate, rodjen 1915.iz Podprologa, kotar Vrgorac, vojni
neposlunik, sklon dezerterstvu, bio ustaki simpatizer, koji je sa njima uvijek imao
veze, te mu se ne moe nita povjeriti.
4. Budi Marijan Antin, rodjen 1913. godine, iz Arana ,kotar Imotski, vojni
neposlunik.
5. Arai Jozo Ivanov, rodjen 1925. god. iz Gornji Vinjana, kotar Imotski, vojni
neposlunik.
6. Arai Ante pok Ivana, rodjen 1927.iz Gornjih Vinjana, kotar Imotski, nepoeljan na
ovom sektoru.
7. Lozina Boo pok. Boe, rodjen god.1919. iz Slivna,kotar Imotski , vojni neposlunik,
bio u domobranstvu i ustaama.
8. Buljan Marijan pok Jure, rodj.1919.god.iz Runovia, kotar Imotski.
Prilau se dva spiska, koje nam je dostavilo Opunomonitvo O.Z.N.-e.
9. Vuemilovi Bla pok Marka, rodjen 1922.god. Iz Imotskoga, koji je do sada bio
zaposlen pri Okrunom N.O.O u Biokovsko-Neretvanskom,kao fotograf.
10. Marui Ante Stipanov, rodjen god. 1923. iz Brista, kotar Makarska, koji je bio
oglaen kao privremeno nesposoban za neko vrijeme.
Potreban mu je specijalni ljeniki pregled.
529
Nadopisano rukom
Nadopisano rukom
531
Datum nadopisan rukom
532
Nadopisano rukom
530
413
11. Lonar Ivan rodjen god.1919. iz Gornjeg Podbablja,koji je do sada bio pri Seoskom
N.O.O. Gornje Podbablje.
12. Vidak Milan Marjanov, rodj. 1922. iz sela Dolia Draga, kotar Imotski, vojni
neposlunik, sklon bjegstvu.
13. Vidulin Ivan pok. Mate, rodjen 1910. iz Lokviia, kotar Imotski, koji je vojni
neposlunik, te je prilikom kada je uhapen nudio sprovodnicima 10.000 kuna
da ga puste. Sklon bjegstvu.
14. Juki Filip pok Ante, rodj.1908.god, iz sela Lokviia, kotar Imotski, vojni
neposlunik.
15. Mrkonji Fabijan Ivanov iz Slivna, rodj. 1926.god. iz Slivna, vojni neposlunik
koji do sada nije sluio nikakovu vojsku.
16. Ravli Mate Petrov iz Slivna, rodj. 1927.god. imenovani nije sluio nikako vojsku,
poto je mlad. Javio se Narodnoj Obrani kada je pravljena akcija.
17. Radalj Boe Ivanov iz Slivna, kotar Imotski, rodjen 1921.god. vojni neposlunik
koji je sluio ustae i domobrane.
18. Prgomet Nikola Matin iz Slivna, kotar Imotski rodj.1927.godine. krio se je kod kue
i nadjen je sakriven, smatra se vojnim neposlunikom ili krivcem, premda je mlad.
19. Vujevi Mate pok Marka iz Imotskoga rodjen 1909. godine, koji je do sada bio
zaposlen, kod Kotarskog N.O.O. Imotski, te je pozivan sa pozivom nije se htio javiti,
pa smo ga hapsili. Potreban mu je specijalan lijeniki pregled.
20. Brekalo Mate pok Filipa, rodj. 1916.god. iz Arana, kotar Imotski, isti je bio kao
Cipelar zaposlen pri Kotarskom N.O.O. Imotski sa pozivom nije se htio javiti pa smo
ga hapsili. Sluio Ustae i domobrane.
21. Nikoli Ivan pok Josipa, rodjen 1906. iz Imotskog, gdje je radio u svojoj radnji za
Kotarski N.O.O. Imotski na poziv se nije odazivao, pa je uhapen. Bio simpatizer
ustaa.
22. vagua Grgo rodjen 1918.godine iz Zagvozda, koji je do sada bio zaposlen pri
Okrunom N.O.O. Biokovsko-Neretvanskom, kao inovnik. Po zanimanju student
prava /administrativni inovnik/.
23. Matas Ante pok Filipa 1913. 533.
neposl.534
535
24. Gado Ljubo p Mije1913.
. neposl.
Smrt faizmu sloboda narodu.
Polit komesar porunik536
Zamjenik komandanta zastavnik:

N.Pavi, [v. r.]
M. P.537
_____________
Izvornik, strojopis
Arhiv Republike Slovenije, AS-1849, Dopolnilne enote 4. armade, kut. 7
533
Neitak rukopis, moda Proloac

Posljednja dvojica mobiliziranih upisani su rukom na drugoj stranici dokumenta.
535
Isto mjesto kao mobilizirani pod rednim brojem 23.
536
Neitak potpis
537
Okrugli peat s natpisom KOMANDA MJESTA IMOTSKI sa zvijezdom petokrako u sredini.
534
414
161.
30. oujka 1945.
Split
OZN-a za oblast VIII. korpusa Opunomostvo za srednjodalmatinsko

podruje dostavlja OZN-i za Hrvatsku IV. odsjek popis vojnika 373.
pjeake divizije Wehrmachta, koji su zarobljeni prilikom osloboenja
Knina i nalaze se u zarobljenikom logoru u Sinju
_____________
[...]538
OPUNOMOSTVO
ZA SREDNJE DALMATIN. PODRUJE
OZN-e ZA OBLAST VIII. UD. KORP.
Broj 684/45
Split, dne 30/3,1945 god.
Tel. br. 20-87, 20-68
Odjeljenju Zatite Naroda za Hrvatsku

IV. Otsjek.Dostavljamo vam spisak zarobljenika, koji se nalaze u naem zarobljenikom
logoru u Sinju. Oni su zarobljeni prilikom oslobodjenja Knina, a pripadnici su 373
legionarske njemake divizije. Oni su ve nekoliko puta izrazili elju, da pristupe u nau
vojsku. Mi za njih nemamo nikakovih podataka. Jer su svi iz sjevernih krajeva Hrvatske,
molimo vas da vi izvrite provjeravanje i da nam dostavite podatke o njima.Smrt faizmu - Sloboda narodu!
Za Opunomostvo-kapetan:
M.P.539
Josip ...540 [v.r.]
_____________
POPIS ZAROBLJENIKA IZ HRVATSKE
1. Klaus Mate pok. Ferdinanda, rodjen 1923 u Kutinama541. bio je 3 mjeseca u
domobranima, iza toga je otiao u njemaku 3 mjeseca. Doao je
natrag u Hrvatsku kao njemaki vojnik, gdje je bio zarobljen
kod Knina.
538
Zvijezda petokraka.
Okrugli peat: Opunomostvo za srednje dalmatinsko podruje - OZN-a za oblast VIII. korpusa (u
540
Potpis neitak.
541
Ispravno bi bilo: Kutina.
539
415
2. Maek Ivan Tomov, rodjen 1920 u Ivanec. Bio je u njemakoj vojsci 18 mjeseci,
gdje je ostao do dana zarobljavanja.
3. Jambrei Stjepan Filipov, rodjen 1923 u Veliko Trgovite. Bio je u njemakoj
vojsci. Zarobljen kod Knina.
4. Antoli August Jurin, rodjen 1922 u Pregradu542. Bio u domobranima 4 mjeseca.
Otiao u njemaku vojsku. Zarobljen kod Knina.
5. Milii Marko Tadijin, rodjen 1922 u Bretovskom. Bio je u domobranima 3
mjeseca. Otiao u Njemaku 3 mjeseca, zbog bjeanja iz
Njemake bio je dva mjeseca u zatvoru. Iza toga je vraen u
Hrvatsku, gdje je zarobljen kod Knina.
6. Sigur Joisp Mijin, rodjen 1923 u
Bio je u domobranima 2 mjeseca. Odveden
u Njemaku, gdje je ostao 3 mjeseca. Povraen u Hrvatsku bio
je zarobljen kod Knina.
7. Gula Stjepan Pavlov, rodjen 1924 u Lapovcu543. Bio je u domobranima 1 mjesec.
Otiao u Njemaku, gdje je ostao 6 mjeseci. Povraen u
Hrvatsku. Bio je zarobljen kod Knina.
8. krivanji Petar Stjepanov, rodjen 1920 u Zagrebu. Bio u domobranima 3 mjeseca.
Odveden u Njemaku stao je 3 mjeseca. Iza toga se je povratio u
Hrvatsku i kod Knina je bio zarobljen.
9. Smoli Dragutin Markov, rodjen 1922 u Brinju. Domobran je bio 3 mjeseca. U
Njemakoj 6 mjeseci je bio. Iza toga je povraen u Hrvatsku i
zarobljen kod Knina.
10. Gelamanovi Slavko Ivanov, rodjen 1922 u epu. Bio je u domobranima 3
mjeseca, a isto tako i u Njemakoj. Vraen u Hrvatsku bio je
11. Topalovi Jozo p. Tome, rodjen 1926 u Slavonskom Brodu. Bio je u domobranima
3 mjeseca, takodjer isto i u Njemakoj. Vraen u Hrvatsku bio je
12. Grdei Tomo Josipov, rodjen 1923 u Karlovcu. Bio je u domobranima 7 mjeseci.
Iza toga odveden u Njemaku 3 mjeseca. Vrativi se u Hrvatsku
bio je zarobljen kod Knina.
13. Zagorac Jozo Pavlov, rodjen 1923 u Karlovcu. Bio je u domobranima 1 mjesec. Iza
toga je otiao u Njemaku i stao 3 mjeseca. Vraen u Hrvatsku
bio je zarobljen kod Knina.
14. Jadri Antun Pavlov, rodjen 1925 u Kostajnici. Bio je u domobranima 1 mjesec. iza
toga je odveden u Njemaku, gdje je stao 3 mjeseca. Vraen u
Hrvatsku bio je zarobljen kod Knina.
15. Terinac Josip Stjepanov, rodjen 1923 u Zagrebu. Mobilisan je bio za njemaku
vojsku. Zarobljen kod Knina.
16. Kapi Adam Dujin, rodjen 1923 u idu, zemljoradnik.
Legionar
17. Dutkovi Frano Markov, rodjen 1923 u Somboru, teak.
"
18. Rusin Slavko Ilijin, rodjen 1923 Srem. Mitrovica, trgovac
"
19. Kosar Josip Lukin, rodjen 1923 Bjelovar, zemljoradnik
"
20. Hrani Mato Ilijin, rodjen 1923 u Zagrebu, inovnik
"
542
543
Ispravno bi bilo: Pregrada.

Ispravno bi bilo: Lapovci.
416
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
Gospani Nikola Jozin, rodj. 1922 u Zagrebu, zemljoradnik, "

Benko Pavao Pavlov, rodjen 1923 u Djakovu, zemljoradnik,
"
Pilovi Ivan Valentinov, rodjen 1923 u Osjeku, zidar,
"
Jani Jozo pok Ilije, rodjen 1923 u Slav. Brod, zemljoradnik, "
Tomaevi Mijo Jozin, rodjen 1922 u Karlovcu, zemljoradnik, "
Tuti Ferdo, rodjen 1921 u Novoj Gradikoj544, zemljoradnik, "
Vukuri Mate Ivanov, rodjen 1922 u Sisku, zemljoradnik,
"
Norkovi Milan, rodjen 1921 u Petrinji, zemljoradnik,
"
Vuki Antun Ivanov, rodjen 1922 u Vinkovcima, stolar
"
Matu Antun Ivanov, rodjen 1921 u Naicama, kova
"
Jakobovac Ivan Andrijin, rodj. 1922 u Novoj Kapeli, zemljor. Legionar.
_____________
Izvornik, strojopis
162.
Travanj 1945.
Split
Izvjetaj OZNA-e za srednju Dalmaciju za travanj 1945. godine.

_____________
CENTRU ZA DALMACIJU OZNE ZA HRVATSKU
Split
Predmet: Mjeseni izvjetaj za okrug
Srednje Dalmacije
za mjesec april545
KOTAR VIS: Nagli razvitak dogadjaja na vojnikom polu u zemlji i vani, pobudilo je
veliko interesovanje masa. Povodom ovih dogadjaja, raspoloenje i oduevljenje masa je
mnogo poraslo, to se oituje u velikoj zainteresovanosti i diskusijama o skorom slomu
faizma. Naroito interesovanje kod mase pobudilo je pitanje Istre i Trsta. Dana 11 ov.
mj. po svim selima otoka Visa priredjene su demostracije protiv faistike Italije, pri
544
545
Ispravno bi bilo: Nova Gradika.

Nadopisano rukom.
417
emu je uestvovalo 75% naroda. U tim demostracijama odrazilo se je oduevljenje

naroda za NOB, a nadasve ljubav za Istru i mrnja na talijanski faizam.
Dana 13 ov. mj. povodom potpisivanja sporazuma izmedju SSSR-a i Jug. vlade
priredjivani su mitinzi, pri emu je narod pokazao oduevljenje za SSSR i NOP.
Takodjer su priredjivani mitinzi povodom formiranja hrvatske demokr. vlade na kojima
je narod uzeo masovnog uea.
Openito gledajui situacija i raspoloenje naroda na Visu svakim da danom se
poboljava.
Rad reakcionarnih elemenata je vrlo malo osjetljiv, ali se zapaa njihovo grupisanje. Do
sada nisu bili u stanju da sprovedu bilo koju jau politiku akciju, osim povremenih
ubacivanja zastarjelih parola. Najjaa reakcionarna struja na Visu su Jugonacionalisti,
kojima se je pridruio velik broj maekovaca te danas stoje na istoj liniji. Kao i na svim
ostalim kotarevima, tako i na Visu, najaktivnije, tj. najoitije okupljanje omladine vri se
po incijativi i rukovostvu Klera. upnik don Dinko Jerkovi daje veliku podrku grupi
omladinaca i omladinki, koji su ve od ranije frankovaki nastrojeni i isticali se kao
organizatori kriarskih udruenja. Kod sveenstva se zapaa velika zamorenost snoenja
nove situacije, to izraavaju na svakom onom mjestu gdje smatraju da nee biti
prijavljeni. Jako su oprezni te svoju propagandu sprovode na vjerskoj i crkvenoj liniji.
Organi OZNE na Visu budno prate svaki i najmanji akt reakcionera i svaku njihovu
izjavu ili parolu, vode nad njima kontrolu. Iznosimo vam konkretan rad reakcionera iz
ega ete viditi i rad, tj. kontrolu nae mree na otoku.
Jugonacionalisti: Dana 30. III. t. g. doao je sa parobrodom iz Splita Mardei Vicko
(Viica) poznati Anglofil, gdje ga je doekao jedan engleski oficir sa djipom, ukrcao ga
sa prtljagom i prebacio ga u Komiu kui.
Dana 4. IV. t. g. na prelazu za Italiju stigao je S/S Ljubljanom jedan ruski oficir u
pratnji 3 nae drugarice. Jednoj od ovih pribliio se Ili Toni istaknuti etniki
simpatizer, te istu ispitivao odakle idu, kuda idu, s kojim poslom itd.
Dana 5. IV. u 20.00 sati izili su iz apoteke Brajia Stjepana Toni Ili i Braji te
su otili u Malu Bandu u kuu Gabeli Ante gdje su se sastali sa Gabeli Tomom i
zadrali se u razgovoru do (?) sati.546
Dana 2. ov. mj. u 16.30 sati, na povratku iz Splita Gabeli Ante odmah je iao u
apoteku Braji, gdje se je sastao sa Iliem Tonem, Braji Stjepanom, Miem Rokiem
i dvojicom nepoznatih stranaca. Ova dvojica su se sa njima zadrali u razgovoru 15
minuta, a ostali su se poslije 10 minuta razili.
2. ov. mj. u 19.00 sati sastali su se u Podpilju u kui Mladineo Dominka Bori
Juraj, don Ante Djakoni pop iz Podpilja i vlasnica kue, gdje su se zadrali u razgovoru
do 21.00 sati. Spomenutia Mladineo je uiteljica u Podpiljama, a poznata je kao aktivna
jugo-nacionalistkinja jo i danas.
Dana 8. ov. mj. u 15.00 sati sastali su se: Mladineo imun uitelj na slubi
proelnika Prosvjetnog odjela Kotarskog NOO za Hvar-Vis, ena Domenika Mladinea,
Bori Juraj i don Ante Djakoni takodjer u Mladinea u kui, gdje su se zadrali do 16
sati. Svakim dolaskom imuna Mladinea na Vis, dotini se redovito sastanu. Sam
Mladineo imun nije privren NOP-u, a jo i danas je poznat kao jugo-nacionalista.
Dana 1. ov. mj. u prvom sumraku iz predjela zvanog Selo u Komii izili su
Mardei Vicko /Viica/ Karlo Petri, Pavao Bori (Karuza), Boani Ante, Marijani
546
Ne vidi se sat kada je sastanak zavrio.
418
Joze i Mardei Ante /Pende/. Budui da su svi iste reakcionarne grupe obraena je na
ovo panja.
Dana 2. ov. mj. u 2.00 sati, na obali u Komii saekali su: Karlo Petri i don Ante
Djakoni, popa Duana Nazora i u razgovoru ostali do kasno u no.
Dana 18. IV. t. g. na parabrodu iz Splita za Komiu nalazili su se Mardei Vicko i
Eneo Forenpoher. Apotekar Stjepan Raji iz Visa izkoristivi labavost kontrole u Visu
uspio je ui na brod, gdje se je zadrao sve do odlaska parabroda u razgovoru sa
Forenpoherom.
Dana 19. ov. mj. Gabeli Ante otputovao je za Split, a prije 3-4 dana je doao iz
Splita te po obiaju sastao se sa grupom u apoteci Brajia.
24. ovog mjeseca Gabeli Ante se vratio iz Splita i u 17 sati su se sastali u apoteci
Ili Toni, Roki Mie i Brajevi Stjepan, gdje su se zadrali oko 4 sata i 40 minuta.
Istoga dana na veer imale su se odrati prove vikog pjevakog drutva, kojeg je
Braji dirigent, zbog proslave I maja. Ali nije doao, tako da se probe nisu odrale, a on
je motivirao svoj izostanak zbog bolesti.
25. ovog mjeseca na povratku iz Splita Tomi imun trgovac vinom iz Visa, sastao
se sa grupom Viana i rekao: uo sam u Splitu od Engleza i Amerikanaca, da vie nee
davati Jugoslaviji hranu, kad nae vlasti nee da tu hranu djele narodu, a narod je gladan.
Prije par dana u Split je stigla vea koliina hrane, partizani je nisu smjestili u magazin, a
preko noi je dola kia i unitila dosta. Na ovo su prisutni poeli komentirat te su neki
prigovarali, kako je narod gladan, a da se hrana tako upropatava.
26. ovog mjeseca u 19 sati na radio vjestima nalazio se je fra Stanko Frizin iz
samostana Prirovo-Vis. U medjuvremenu, dok je trajala emisija, stalno je gledao na sat i
u 19.30 sati naglo je otiao. Sastao se kod pravoslavne crkve sa Ili Tonem, koji ga je
ispratio do samosatana Prirovo.
27. ovog mjeseca u 17.30 sati iziao je iz kue Ili Tona, Marinkovi Lula
odbornik mjesnog NOO-Vis /gospodarski odjel/, poznati Jugonacionalista, a za njim u
istu kuu uao je Ili Ivan njegov istomiljenik. Ovo je bilo dva dana prije sjednice
vinogradarske zadruge, a imala se je odrati sjednica na kojoj se je imalo pretresti pitanje
fuziranja.
Povodom formiranja Hrvatske vlade, Roki Niko, poznati Jugonacionalista u
Pliskom Polju rekao je: Opeta se vraamo na staro, cjepa se velika Jugoslavija, odkud
to da Hrvati mogu dobiti svoju vladu.
Dana 22. ov. mj. u Popilje, Svilaji Bla (Samarina) zagrijani Maekovac, iako
nesvjestan rekao je: aka radnika je zavladala sa seljacima, najbolje se vidi iz toga to su
svi radnici namjeteni negdje u pozadini, a seljaci ginu na frontu. Poznajui Svilaji
Blaa vjerovatno je da je sve uo od nekoga tko namjerno iri ovakve parole. Ostavljena
mu je kontrola.
Dana 20. ov. mj. na prelazu preko Komie za Beograd iskrcao se je porunik
Bogdanovi Paskval rodom iz Komie, koji je u staroj Jugoslaviji bio izmedju glavnih
agenata u Beogradu, a od kapitulacije Jugoslavije pokazao se dobar u vojno-pozadinskoj
slubi. U razgovoru sa Mardei Vickom, Petri Karlom, Torre Franjom i jo nekim
jugonacionalistima, zapazio je i rekao svom bratu: Interesantno, svi kraljevci isto misle i
tumae, izgleda mi da reakcija u Komii dosta radi. Naroito je opasan Vicko Mardei,
jer izgleda da je on povezan i vani Visa.
419
Ovih dana u Komii u svojoj brijanici Marijani Joze (Pulenta) poznati

jugonacionalista rekao je: Nek mi odgovori tko zna to je Jugoslavija dobila u ovom
ratu, kad drugi unutar nje diktira. Bolje je bilo ne voditi borbu, manje bi naroda izginulo,
a prije bi se oslobodili.
Veze sa Saveznicima:
Dana 5. ov. mj. u 14.00 sati Ili Eti ena Darka iz Splita koja je svojevremeno bila
organizirani etnik, preselila se je iz Visa u Komiu. Za prebaaj njezinog prtljaga bio joj
je na raspolaganju engleski oficir iz jedinice MUVMANS sa djipom. Istog dana je dva
puta bio na Visu specijalno radi njenih potreba. Od iste se otac nalazi u amerikanskoj
mornarici kao oficir, te je nastojala da se sastane s njime. U tu svrhu bila je u vezi sa
komandantom aerodroma na otoku, kao i sa ostalim viim Saveznikim oficirima. Njeno
kretanje i ponaanje je bilo sumnjivo, te je otpremljena kui u Split.
24. ovog mjeseca u veer izmedju 23 i 24 sata u kui Mandakovi Josipa ili su dva
Engleza koji su u slubi na jedrenjacima koji dovaaju materijal. Poslije plesa
Mandakovi Antica ena Josipa stara oko 42 god. i Tomi Antica stara oko 20 god.
stupili su u vezu sa gore napomenutom dvojicom Engleza i otili zajedniki u kui
Mandakovi. Ovo je zapazio proelnik upravnog odijela Opinskog NOO uzeo dva
milicijonera i otio da ispita stvar. Pri ulasku u kuu koja je bila zakljuana, nijesu
dotine ene htjele otvoriti ve sa drugog sprata je doao mu Mandakovike koji nije po
prianju proelnika zna to se dogadja u kui jer je doao u spavaoj robi. Proelnik je
naao na prvom spratu u primaoj sobi samu njegovu enu i upitao je gdje se nalazi
Tomi Antica, ona je rekla da nezna a zatim je proelnik naao u krevetu u oblinjoj sobi
na istom spratu. Na pitanje gdje se nalaze ona dva Engleza odgovorila je, biti e se
preplaili i pobjegli vani, medjutim pregledavajui dalje kuu nadjeni su u primaoj sobi
izmedju ormara i zida. Kad su ih pronali jedan od Engleza je uperio revolver na
proelnika i milicijonera i dobacivao razne uvredljive rei. Proelnik ih je pozivao vani
ali oni nijesu se htjeli pokoravati zatim proelnik sa straarima je izio vani i zaustavio se
na ulici, za njima poslije kratkog vremena izili su Englezi i nanovo je nastalo prepiranje
na ulici i nepokoravanje, te koji je imao revolver uhvatio je eir proelnika i bacio ga.
Uvidjevi proelnik napeto stanje otio je sa straarima, a Englezi su se vratili u kuu
gdje su prespavali cijelu no. U ispitivanju Antica Mendakovi je izjavila da su joj
Englezi rekli, da e ih oni uvati itavu no da ih ne uhapse partizani. Sa ovim
postupkom je bio upoznat oficir vrioc dunosti Engleske misije na Visu koji je obeao
da e ih kazniti, a ene je uzeo na postupak Upravni odjel Opinskog NOO. U koliko
nam je poznato ne postoji sumnja politike povezanosti.
25. ovog mjeseca oko 22 sata prolaskom na obali Komie, komesara III Baterije
Mornarike stanica Vis, Hure Petra napao je jedan Engleski vojnik sa borbenog amca za
spasavanje padobranaca, prezimenom Wils P. A. rijeju Stupido, ovaj mu je odgovorio
da zato ga vrijedja i napada, nato se Englez ponovo pribliio k njemu i rekao mu:
Stupido partizan, Tito i vaa petokraka, te nastavio izazivati da se sa njim potue. U
tom momentu naila je patrola partizanske strae uspjela Engleza uhapsiti i poto se u
kasarni odupirao vezala ga i istu no sprovela u Komandu Mjesta Vis. Sutradan je
Komanda Mjesta pozvala oficira engleske misije stvar mu obrazloila i predala. Engleski
oficir je izjavio da e ga kazniti.
420
Gore navedeni postupci sa strane saveznike vojske ne bi se mogao prepisati

ostalom dijelu saveznike vojske, ve naprotiv njihov odnos prema naim vlastima,
vojsci i puanstvu je dobar, a takodjer i sa nae strane prema njima.
Dana 11. IV. prilikom demonstracija na otoku Visu u vezi italijanskih
demonstracija koje su izbile u Rimu o odnoaju na Istru. Kako su bile demonstracije po
cijelom otoku tako i u selu Marinje Zemlje gdje su se nalazili nai i engleski avijatiari,
odnosno Komanda R.A.F-a. Kroz ovo selo Marinje Zemlja prolazi cesta uz koju su
engleski stanovi i barake te je tuda imala proi povorka da bi prispjela do dvorane gdje se
imao odrati zbor o znaenju demonstracija. Demonstracija je prola mimo engleske
ustanove u duhu demonstracija sa palenjem krijesova i raznim poklicima protiv
Italijanskog faizma i reakcije. U to vrijeme kada je povorka prolazila mimo saveznike
barake u tabu R.A.F.-a nalazio se je kapetan I Lovake Jug. Eskadrile drug Loli.
Komandant R.A.F. u prisustvu pomenutog kapetana je izjavio da ako neprestanu sa
demonstracijama da e silom odbiti demonstrante, nato mu je drug kapetan Loli
odgovorio: nemojte se igrati jer bi vas mnogo kotalo, ovo je napravio narod na svojoj
teritoriji a u vas se nee nitko dirati.
Sutradan od Komande R.A.F.-a bili su pozvani jedan lan Opin; NOO i jedan lan
Komande Mjesta Vis. Do komande R.A.F.-a otili su tajnik Opinskog NOO i komandant
Komande Mjesta VIS. Komandant R. A. F.-a je kazao da su sino pravljene
demonstracije, a da oni nijesu bili upoznati s time i da na temelju toga je poslao sino
telegram nekoj italijanskoj eskadrili koja je toga dana imala doi na Vis da ne dolazi, te
da je istog dana zaustavio i svoju eskadrilu koja je imala ii u akciju, te da e u vezi ove
demonstracije aliti se Maralu Titu. Poslije njegove izjave stali su ga drugovi uvjeravati
da narod i vojska nijesu pravili demonstracije protiv italijanskog naroda koji se bori na
strani ujedinjenih nacija ve protiv italijanskog faizma i njihove reakcije. Tako u duljem
razgovoru isti se je uvjerio nato je odgovorio: da je on mislio da mi uope neemo
italijanskog vojnika na naem teritoriju te da je u vezi toga naredio da ne dolazi talijanska
eskadrila na Vis, a da su oni bili upoznati zbog ega je demonstracija da bi bili i oni
uestovali u njoj.
Gore navedni postupci sa strane saveznikih vojnika ne bi se mogli prepisivati
ostalom dijelu saveznike vojske. Naprotiv njihov odnos prema naim vlastima, vojsci i
puanstvu je dobar. Takodjer na odnos prema njima je dobar.
Opaa se u posljednje vrijeme da reakcioneri sa otoka Visa, a naroito iz Komie,
svakih par dana posjeuju Split. Prema dobivenim informacijama u Splitu se nalazi
Mihovilovi Jakov Nikolin iz Komie, koji doekuje ove reakcionere u Splitu. Isti je
poznat kao veliki Jugo-nacionalista i nezadovoljnik prema NOP-u. Isti je traio od
gradskog NOO-Split dozvolu za boravak u Splitu. Razlog za boravak u Splitu nema, jer
nigdje nije zaposlen da bi mogao sam sebe izdravati, te je njegov boravak u Splitu
sumnjiv.
OTOK HVAR: Posljednji dogadjaji su takodjer povoljno djelovali na raspoloenje
naroda na ovom otoku. Ali pored svega ovoga ne moe se rei da je narod u velikoj mjeri
zainteresovan, tj. da pokazuje veliko interesovanje za dogadjaje u svijetu i u zemlji.
Osobito povoljno je na narod djelovalo uvidjanje sa strane naih vlasti, da treba posvetiti
veliku brigu vinogradima. Mobilisala se je radna, odaziv je bio veliki, te je ovo sve
pozitivno djelovalo na narod i njegovo gledanje na nae vlasti.
421
Da politiko stanje masa na otoku nije na zadovoljavajuoj visini moe se u

prilinoj mjeri pripisati labavom i neagilnom radu JNOF-e. Tako prilikom demostracija
protiv fa. Italije nije bilo jae uee mase i to na Jelsi i Hvaru. Medjutim u Starigradu je
bilo mnogo bolje uz jae uee maroda. Ovo se moe pripisati nedovoljnoj aktivnosti
JNOF-e i, USAOH-a i AF to nisu istupali organizovano.
U Jelsi gdje je reakcija bila podigla glavu i tetno djelovala, stvar se nakon
raskrinkavanja na masovnom sastanku Ive Dubokovia pretsjednika JNOF-a, Vice Batoa
odbornika mjesnog NOO-a, Plenkovi Ivana i Ecije Dubokovi, sasvim izmjenila. Njihov
tetan rad i djelovanje se i dalje prati.
Situacija na gornjem dijelu otoka je mnogo bolja, ne osjea se djelovanje
reakcionarnih grupa niti iskrsavanje bilo kojih negativnih momenata.
Za Hvar i okolicu se zapaa da narod ive u nekom isekivanju, narod je dosta
pasivan, bez jaeg interesovanja za ope dogadjaje.
NOO-i su se nakon izbora dosta afirmirali i njihov autoritet je porastao.
Postoji grupa reakcionera HSS-ovaca, koji izgleda organizovano djeluju na otoku.
Dajemo pregled kontrole nad njima koji vodi na povjerenik kojeg smo ubacili u ovu
grupu. Medju njima glavnu ulogu igraju Franka Petri i Cari Toma, koji su vjerovatno
povezani sa Splitom, gdje Franka Petri esto putuje i zadraje se neprijavljena due
vremena.
Dana 1. IV. oko 2 sata poslije podne Franka Petri u razgovoru sa naim
povjerenikom istome je izjavila: Nova nema nita, nego se uvaj da ne bude zatvoren,
jer su oni isti kao i uvjek, zato neko vrijeme neemo govoriti jer oni vrebaju. Povjerenik
joj je rekao da je bio sa Rokom Aguzinoviem iz Dubrovnika, ali ga je ona ukorila, jer da
je ula da je Roko gad? Rekla je da ga ne poznaje, ali da je o njemu ula. Preporuavala
mu je konspiraciju i predlagala da se za neko vrijeme ne sastaju.
Dana 5. IV. t. g. oko 9 sati ujutro Franka je naem povjereniku, kad je ovaj doao u
njezin duan, rekla: Pazi da nas ne bi tko vidio, jer ovi zlikovci uvjek paze na sva
kretanja svih dobrih ljudi, ali ekaj jo malo neka ovo progrmi pa emo viditi tko je
gospodar nae zemlje, je li Maek i Hrvati ili oni zlikovci Svakako e da plate svoje
grijehe. Dalje kae, nisi trebao da se sastaje sa Rokom Aguzinoviem i ba zato mi
nemoemo da potpuno radimo, jer ne poznajemo ljude lino. oljan i gosp. Cari Toma
nee s tobom za dugo govoriti radi opreznosti, nego samo ja i to sa panjom da ne
nastradamo svi. Narod se die sve vie i vie za svoje hrvatsko pravo koje vodi Maek,
koga ne moe nitko da savlada, jer mi smo katolici, znamo ta radimo i to svijesno
Dana 8. IV. t. g. Franka je povjereniku rekla: Nije nita dobro. Do sada se ne zna
za rezultat odlaska onih dviju ena. Da li su se spojile ili nisu u Boki kotorskoj, Crnoj
Gori i Konavlju ili su moda pale u ruke ovih zlikovaca. Zbog toga imam puno muke i
gosp. Cari Tomo tri svukuda da to izvidi, ali je jo sve uzalud.
10. IV. t. g. Franka je rekla povjereniku: U etvrtak idem u Split, ako budem
mogla uredit u neke glavne poslove, to se bude moglo bolje. I gosp. Cari ide tamo. On
e ponijeti neto vina. Eto vidimo to ine od naih ljudi, nita se ovo nee zaboraviti.
11. IV. oko 10 sati vidjen je Kuzmani Ivan u razgovoru Cari Tomom. Kuzmani
je rodom iz Visa, a prikuplja vino po otoku za vojsku i pripada komandi Podruja S.D. U
posljednje vrijeme je esto u razgovoru sa Cari Tomom.
422
12. IV. t. g. Franka Petri je rekla povjereniku: Evo danas idemo ja i Cari u Split.
To mi je jako drago to ide i on, tako e mi olakati rad. Eto tako da zna da emo
donijeti neto novoga. Stisnula mu jako ruku i napomenula mu da se pazi.
14. IV. Doputovala je iz Splita Cvita Plani iz Starigrada i rekla povjereniku:
Pozdravlja te Franka Petri, otputovala je u Omi po nekom poslu.
20. IV. u razgovoru sa naim povjerenikom Marin oljan (Gardelin), oko 4 sata
popodne rekao je: Vidi kako je slabo na sve strane, ali mi neemo nikada da izgubimo
nadu, mi uvjek radimo i radit emo. Eto vidi, da nai ljudi, koje su oni silom otjerali u
vojsku, vide da to nije prava narodna vojska. Dalje kae Rekao mi je Roko Cari, kad je
doao iz Splita, da e ona donijeti mnogo toga, jer je zato i ila u Split.
Dalje kae: Postigli smo da se vojnici mogu ispovjedati, mi smo zato radili, radimo i
radit emo. Oni su popustili, jer im je tvrdo pod nogama, znadu oni to je hrvatski narod,
a i srpski. Ti zna za na zastoj i mislim da e se produiti. Sav se na narod sprema na
ustanak. Platit e ovi zlikovci. Radi se punom parom sve to se moe.
21. IV t. g. Cari je povjereniku rekao: Unutarnje se stvari popravljaju. Maek je
rekao da e svi Hrvati sa pukom u ruci obraunati sa ovim zlikovcima, ali neka ih jo,
neka se istroe. Neemo se dugo zadravati, vidit emo se drugi put.
23. IV. t. g. Cari je rekao: Naredjenje je od vodstva svim potenim Hrvatima da ne
potivaju zapovjedi nove vlade, jer je komunistika. Treba pojaati svaki rad, politiki
itd. Nai ljudi treba da se uvaju i tede. Zna li kako je nastradao onaj ofer to je bacio
kamion u more. Vidi kako je dobar, nikome nita ne govori, voli da sam nastrada, nego
da to ree, takvi su ljudi dobri, ali nai njemu tamo dostavljaju sve to se moe.
Jugonacionalisti: Dana 31. marta t. g. u prisustvu dva lana mjesnog NOO-a Brusje i jo
etvorice ljudi jugonacionalista i neodredivih kraljevaca, Petar Tudor iz Brusja
pretsjednik kotarskog odbora JNOF-e za Hvar-Vis, kazao je spomenutim ljudima
slijedee: kako ste mogli dozvoliti i dati deset ljudi iz ovog mjesta na poziv kotarskog
NOO za rad na opkopavanju vinograda u Starigradu i drugim mjestima. Ako ovo
dozvolite za iduih 10 dana, kada se budu mijenjali za rad drugi ljudi s mjesta u doi iz
Hvara u Brusje, sazvati zbor naroda, proglasiti nove izbore za mjesni NOO i vas smjeniti.
Vi ste narodna vlast izabrana voljom naroda, ta ga tu ulazi kotarski NOO, koji nije ni
izabran, ve samo nametnut, da on moblizira ljude kako se to njemu prohtije. Jedino ste
duni sluati direktive date od privremene vlade. Upropastit ete svoje vinograde, a nije
reeno da jednoga dana neete odgovarati kad se povrate nai borci. emu se ne prihvate
rada i motike oni iz Kotarskog NOO-a, a ne da im drugi rade, nee, jer im prija jesti
dobru hranu. Dana 27 marta isti je rekao ovim ljudima: to ne vidite ili neete da vidite
da je Tito lan kraljeve vlade. Sutra dan u prisustvu 15-20 ljudi sve je ovo ponovio, osim
to nije rekao da Tito je lan kraljeve vlade.
Povodom formiranja vlade u Pitvima su se ule parole, da je sa nae strane dosta
poputeno, da emo popustiti jo vie, kako to da TITO polae zakletvu Kralju, da nema
ni jednog Srbina u toj vladi. Ova je parola iskrsla u Jelsi.
Rad Franke Petri i Tome Caria najbudnije pratimo, a najvanije nam je da
uspostavom dobre kontrole kretanja otkrijemo njihove veze u Splitu, ne bi li tako uli u
trag kakovoj eventualnoj organizaciji u samom Splitu. U tu svrhu smo obavjestili
Odjeljenje za Split.
423
KOTAR BRA: Politika situacija na podruju ovog kotara uglavnom je bila skopana
sa ekonomskim pitanjem, pa tako u dobroj mjeri i u ovo posljednje vrijeme. Prilikom
raspodjele hrane u svim mjestima ovoga kotara, izuzev Sumartina, Postira Bobovia i
Supetra, osjetilo se je sa strane pojedinaca negodovanje prema narodnoj vlasti, jer se je
hrana morala dijeliti na kategorije. Ovo ne treba uzeti kao organizovano, jer negodovanje
je proizilo i iz razloga to je narod gladan, nego da se iz negodovanja rui i smanjuje
autoritet narodne vlasti. Jedino u Puiu i Milni ukupno su dvojica negodovali da bi
narodnu vlast prikazali nepotenom i korumpcinakom.
Sve politike momente narod prati sa velikim zadovoljstvom. Ranije se moglo
zapaziti, da narod nije imao naroitog intersovanja za politika pitanja, glavno je bilo da
dolazi hrana. Danas stvar stoji sasma drugije. Veliki politiki i vojniki dogadjaji
pobudili su u narodu jako interesovanje. Na jednoj strani stvaranje I. demokratske vlade
Hrvatske, na drugoj pobjede Crvene Armije i Saveznika, sudbina Musolinija itd. podigli
su narodu vjeru u skori svretak rata. Narod vrlo rado posjeuje masovne sastanke gdje se
raspravljaju i politika pitanja, a naroito se istiu kao najbolja mjesta Supetar, Postira,
Povlja, Selca, Bol i Sumartin. Razlog je i taj da odbori JNOF-e uzimaju bolji metod u
obrazlaganju narodu politikih pitanja, pa narod rado slua i uzima uea u diskusijama.
Ali narodu je drai masovni sastanak gdje se raspravlja o raspodjeli hrane, nego onaj po
politikim pitanjima. Narod u tom pogledu veli: Mi se ne trebamo baviti politikim
pitanjima, imamo mi TITA pa e sve biti u redu.
Prilikom demostracija protiv Italije, narod je u cijelom kotaru uzeo masovnog
uea premda stvar nije bila najbolje organizovana. U Postirama i Nereiu osjetio se
kod naroda pomalo i strah ponovnog rata sa Italijom.
Odluku Narodne Vlasti po pitanju uzajamne pomoi, tj. kolektivnog rada na
imanjima boraca i zbijega, narod je pravilno shvatio i na rad se dobro odaziva. Ima
izuzetaka u Sumartinu, Povljima, Nereiu i Sutivanu gdje se pojedinci ne odazivaju
pozivu NOO-a na rad. Ovdje postoji doza oportunizma kod NOO-a, koji takove ljude ne
pozivaju na odgovornost i ne kanjavaju, a to mogu, jer odluka o pomoi je dola sa
masovnih sastanaka naroda i narod u tome NOO-ima daje podrku.
Jugonacionalisti:
U Milni postoji jo grupica starih JNS-ovaca, na elu sa kapetanom Luke
kapetanije Sravi Ivanom. Ostali, tj. Labeti Nikola, Guji Nikola, Filip Stipe i Miji
Toma sa prvim sastaju se ee u Lukoj kapetaniji. Najaktivniji su od ovih Svari Ivan
i Labeti Nikola, koji se ee i redovito sastaju u kapetaniji. Njihov rad zasniva se
uglavnom u stvaranju nezadovoljstva naroda prema Narodnoj vlasti i na ruenju odluka
doneenih od narodne vlasti u mjestu. Na javnim sastancima oni najvie dolaze do
izraaja. Ne slau se nikakvim odlukama donesenim od NOO-a.
Svari Ivan pored toga to na masovnim sastancima razorno djeluje i preko svoje
ene koja nagovorena od njega rovari protiv NOO.
Svari Ivan je poznat kao stari JNS-ovac. Prigodom sporazuma TITO-Subai
izrazio se je: Spremimo irite, pobjedili smo.
U Postirama, druga manja grupa nezadovoljnika sakupljena oko don Joze i dalje se
sastaje, ne svaki dan, no njihovog nekog rada za ovaj period se nije moglo primjetiti.
U Povljima Katica Zlatar, koja je poznata kao nezadovoljnica, prilikom raspodjele
hrane, kad joj je od mjesnog NOO odbijen jedan dio hrane izrazila se je: Nai su
424
odbornici samo zasjeli u kancelarijama pa ne vode mnogo rauna za narod. Tada je imala
namjeru i druge ene nahukati.
Dana 7. IV. t. g. Jurin Irma i Jurin Ana iz Loia, dole su iz Splita, te su medju
narod prosule parolu: da je zbijeg zalutao, da su ga engleski avioni bombama potopili, da
su ih talijani u Italiji poklali. Ove porale su momentalno na narod negativno djelovale, ali
narod je ovakove kasnije osudio zbog irenja alarmantnih vijesti.
U Nereiu Jankovi Ante sa svojom enom Inci, stalno rovari protiv pojedinih
lanova NOO-a.
U Puiu K. Kovai, kojoj je mu iz Afrike pobjegao etnicima, kad je je mjesni
NOO odbio neto kukuruza koji je bio odredjen za najbjednije, napala je na lanove
NOO-a sa najpogrdnijim rijeima, a medju ostalim: Zlatna ste vi uprava, teaci, radnici i
opanari, uinit u ja revoluciju i uzbuniti itav narod.
U Sumartinu Stjepan Lui, nije htio kao svjedok potpisati akte o ratnim
zloincima. Akte je morao potpisati on i jo dvojica koji su stalno boravili u Sumartinu.
Takodjer je nagovorio enu da ni ona ne potpisuje.
KOTAR TROGIR:
Na podruju ovog kotara raspoloenje naroda nije svugdje isto. Narod rejona
Prgomet nije na onoj visini svijesti i privrenosti kao to je to u velikoj mjeri na rejonima
Marine i Trogira. Ovo proizlazi u velikoj mjeri to iz Prgometskog rejona je iao dobar
dio u ustae i icu te ta krvna povezanost na Prgometu uslovljava i loije stanje nego na
ova dva druga rejona. To se osjea to na ovom dijelu esto iskrsavaju negativne parole.
Tu se osjea i blizina gornjih sela koja su ustaki raspoloena, te njihov dodir sa selima
rejona Prgomet ima svoj negativan rezultat.
Osjea se ipak na itavom kotaru openito, naroito u posljednje vrijeme velika
zainteresovanost naroda za dogadjaje. Oito je raspoloenje pokazano prilikom
demostracije protiv fa. Italije gdje je uestvovalo i staro i mlado. Samo se zapazilo da
sveenstvo nije uestvovalo.
Rad reakcije se osjea, naroito sada prilikom dijeljenja hrane. Svaki i najmanji
propust sa strane NOO-a reakcija iskoritava za ruenje njihovog autoriteta.
Reakcija se bacila takodjer na razjedinjavanje sela i grada i tu je postigla prilian
uspjeh. Zapaa se naroito lo odnos sela Segeta i Trogira to dnevno dolazi do izraaja,
to se izraava bilo po poljima, bilo da se prebacuje Trogiranima da su zauzeli glavna
mjesta i sline stvari.
Na ovom kotaru ne postoji nikakav organizovan rad neprijateljskih grupacija, niti
se osjea bar njihovo jae grupisanje. Sve parole dolaze iz vana, a pojedini neprijatelji,
pripadnici reakcionarnih stranaka nemaju nikakve podrke u gradu, da bi se reklo da je
organizovano. Ovoliko se moe zakljuiti prema svim obavjetenjima sa terena.
Teren:
Dana 10. IV. u 11 sati na veer u kavani Tironi, Bili Augustin (Panto) sluajui
radio London, a koji je javio o stvaranju federalne vlade Srbije izjavio je: kako se Srbija
razdvaja i hoe da bude samostalna i da nee iviti u zajednici sa ostalim narodima. dana
5IIV547 pred inform. biroem, prilikom dijeljenja hrane rekao je: Dali su mi izmetine
mjesto hrane, ja u ovu hranu uzeti i ponijeti u Suurac Englezima kod UNRE. Na
547
Teko je odgonetnuti o kojem se datumu radi.
425
sastanku, na kome se postaljalo548 kome e se naplatiti isti je stvarao galamu, viku i

nered.
Blaga Slade iz Trogira je rekla dna 19. IV.: Nije meni do izbora, ne smije
glasovati za koga hoe, partizani hoe da glasuje za koga oni hoe. Nee partizani
pristati sa ratom, nego e biti jo borba sa Englezima, jer Englezi e dovesti kralja Petra i
staru Jugoslaviju.
Karabati Neda ena Ivana na 15. IV. govorila je: Prokleti partizani nikada nisu
pravo radili pa nee ni sada. Samo gledaju sebe a ne drugoga. Doi e i naa ura. (ista je
prala njemcima robu).
Tironi Djego iz velikog Drvenika dna 15. IV je rekao, da je njemu sve jedno tko
bio na vlasti ili Tito ili kralj, ali da bi mu opet bolje bilo kad bi bio na vlasti kralj Petar i
da narod nee nikada uivati kao ranije.
Juri Stipan pok. Ante iz Sratoka dana 19. IV. rekao je, da su odbornici umeli
narod. Sve su pokupili u vojsku da bije brat brata. Partizani su umeli nae selo.
Juri Ante pok. Mije iz Sratoka dana 13. IV je rekao, da se Rusi bore za
komunizam, Englezi za Srbiju, a Amerikanci za Hrvatsku i da e se povratiti kralj Petar.
Mandi Marko Filipov dna 18. IV. rekao je, da u Kninu ima mnogo Engleza i da
nee zapovjedati Tito, ve koga Englezi budu htjeli staviti, a to je kralj Petar.
Zeki Mijo dana 13. IV. je rekao, da nitko ne voli partizane, da su partizani
komunisti i da sve lau.
Zeki Marija dana 14. IV. je rekla, da u budue nee dijeliti hranu partizani ve
Englezi, jer da ovako ne moe ii.
Frani Ivan pok. Joze odbornik u Gornjem Docu rekao je: Neu stati za interese
naroda, ve za svoj, neu uvati trogirsku gospodu, i njima biti za uvara.
KOTAR SOLIN-SPLIT: Vojniki i politiki dogadjaji u posljednje vrijeme probudili su
narod ovog kotara i u njemu pobudili veliko interesovanje. Na ovom kotaru narod
uglavnom prati ofenzivu Crvene Armije, osim pojedinih Anglofila, koji ovo sve gledaju i
tumae na svoj nain.
I na ovome kotaru narod je pokazao koliko voli NOP u manifestacijama povodom
formiranja hrvatske vlade i sporazuma sa SSSR-om. Demostracije protiv fa. Italije su
priredjene u svim selima gdje ja odlazim i raspoloenje naroda bilo veliko. Ishrana, o
kojoj je u velikoj mjeri ovisilo raspoloenje naroda dobro je dola narodu, te je ovo imalo
velikog odraza. Takodjer dijeljenje proljetnog sjemena imalo je velikog rezultata na
raspoloenje naroda.
Openito se na kotaru uje parola, da sve deke ne traba plaati, jer da to nama
Saveznici besplatno daju. Takodjer se uje u mnogo sluajeva negodovanje u narodu, a
osobito kod partizanskih obitelji, to po naim raznim ustanovama, tvornicama,
eljeznici, brodogradilitu itd. se nalaze oni koji su sve do oslobodjenja stali po strani i
nisu pomagali NOP.
Ustakih i etnikih elemenata ima u svim selima, grupiu se i ubacuju razne
parole. Najaktivniji, iako neobino oprezni su popovi, koji koji na pametan nain djeluju
na narod.
Jugonacionalisti:
548
Vjerojatno treba stajati postavljalo, tj. odreivalo.
426
U Solinu svake nedjelje moe se vidjeti u gostioni Metrovi (nacionalista) i u

kui Bepa Mikelia, gdje se sastaju Kajo Lali, Mijo Juri, Sreko Kati, piro Metrovi
i Bepo Mikeli. Isti nikad nisu pomagali NOP, te se nad njima vri kontrola.
Zapaa se Radi Juru, Kokoov Nikolu (Bugar) i Kati Franu da dolaze iz Solina u
Mravince i tamo se u gostioni sastaju sa poznatim nacionalistima. Kati Frane zabranjuje
svojoj keri da ide Skojevske sastanke.
Krenovi Ivan stari jugonacionalista pretsjednik seoske JNOF-e sa Stobrea, rekao
je da je dosta narod davao NOV-i, a da sada treba da NOV daje besplatno hranu-deke.
Relji Marin pok. Ivana je rekao da je NOO nitarija, isti se ismijava povorkama i
o tome govori sa ironijom, skupi grupicu oko sebe pa se posprdno ismijavaju. Dana 12.
IV. je kod igralita balota rekao, pokazujui rukom na centra seoskog NOO, da je sve ovo
ludo, i kad dodje ono drugo da e se ovo sve pobacati i da odbornici ne znaju nita. Za
vrijeme Jugoslavije seljaci su ga se uvali, jer je bio estoki reimlija
KOTAR SINJ:
Na kotaru Sinj pokazuje se da mase svakim danom sve vie postaju zagrijanije za
narodno-oslobodilaku borbu. Gledanje na NOP najbolje narod pokazao prilikom izbora
na kojima je uzelo uea 99.2% naroda u kotaru. Do izbora vladalo je veliko
interesovanje. Na pojedinim mjestima reakcioneri su nastojali da kandiduju ljude
oportuniste i one koji za NOP nisu nita uinili, ali je narod i sam na mnogim mjestima,
pored naih organizacija, takove namjere osujeivao.
Na manifestacijama, a naroito u demostraciji protiv fa. Italije narod je pokazao
visoku svijest. U svim ovakovim mitinzima narod uzima masovnog uea. Prilikom
formiranja Prve Hrvatske vlade narod je oduevljeno primio i proslavio.
Primjeeno je, ali u dosta maloj mjeri ipak djelovanje i grupisanje reakcionarnih
elemenata, ustaki nastrojenih, uglavnom povezanih sa klerom. Primjeeno je da se
naroito grupiu i sastaju ustaice koje za svoj rad jo nisu kanjene, te one ustaice
kojima je neko od rodbine kao zlikovac kanjen. Sve ove uglavnom se sastaju i idu u
vora gdje se sastaju u vidu eri Marijine549. Nad istima je postavljena jaka kontrola, te
nisu u stanju da poduzmu bilo kakovu akcijicu. Osjetili su prisustvo novoformiranog
opunomostva OZNE te su postale opreznije.
Sveenstvo na ovom kotaru je neobino oprezno i prestraeno Naim nastupom
prema njima, likvidacijom najopasnijih, postali su plaivi. Sa strane pojedinaca uju se
predlozi izjavljivani pojedinim naim drugivima, da bi se oni svukli u civile i nastavili
miran ivot kod svojih kua.
Rad HSS-a se uope ne osjea, dok Jugonacionalisti grupiu se, ali su se sve to
ljudi koji su aktivno pristupili NOP-u ve od prvih dana, te se do sada nije moglo
ustanoviti ni najmanja negativnost sa njihove strane. U tom pogledu bilo je u poetku
izvjesnog sektaenja sa strane naih organizacija, ali ukazivanjem sa strane nae uspjelo
se da te ljude aktivizira za NOP.
Postoje indicije neke organizacije to emo iznijeti konkretno u sluaju uiteljice
poljoprivredne stanice u Sinj Marije Napoli. Ista ima mua u etnicima, a njoj smo
ubacili jednu drugaricu koja nas izvjetava o djelovanju i izjavama iste.
U razgovoru sa naim povjerenikom Marija Napoli je izjavila: Ovaj poredak (mislei na
dananji) ne valja nita, kao ni socijalistiki. On mora jednog dana da se srui i propadne.
549
Keri Marijine.
427
U drugom razgovoru je izjavila, da je Maek bandit kao i partizani, jer da on nije uinio
nita za borbu protiv partizana. U iduem razgovoru je izjavila: Na pokret u Sinju
(mislei na pokret njihove organizacije) nije tako jak, kao to je to u drugim mjestima,
kao naprimjer u Dubrovniku gdje svaki dan padaju letci. U vie navrata sanaim
povjerenikom ista kae: Nai su trebali dignuti ustanak odmah, jer e kasnije biti
nemogue. Partizani e zavesti takovu diktaturu da e biti gora nego Pere ivkovia, te e
kasnije biti nemogue misliti na ustanak.
Poslije svoga povratka sa Braa Marija Napoli je izjavila naem povjereniku, da je
njihova organizacija toliko ojaala, da su najvii partizanski forumi zabrinuti, a naroito
je organizacija jaka u Splitu.
Prije svoga polaska na Bra bila je k u kui Mate Zebia u Sinju, a kada se je
povratila sa Braa takodjer se je svratila u istu kui. U toj kui stanuje pop za koga
postoje neke sumnje da je u vezi sa kamiarima. Nadalje se zapaa neka povezanost
izmedju Marije Napoli i Dr. Boke, gdje ona ee zalazi.
USTAE:
Ustaice Borkovi Lidija, Radja Milena, Milun Milka, Travizi Anka,
dvije sestre Bonjak, Kristina Litre, Mara Ezgeta, Taulo Zora i jo neke esto se sastaju
skupa. Sastaju se kod Mile Jankovia ustakog i germanskog simpatizera. Jednom
prilikom na njihovom sastanku kod Litrine upao je sluajno na povjerenik iznenada.
Tanu koju je Litrina drala u ruci brzo je turila pod stol i sva probljedila u licu..
Ove esto naizmjenice putuju u Split. Jednom su njih 4 putovale zajedno u Split.
Na Dicmu su predale jedno pismo Brali Vinki koja je bila kod nas na Vrdovu u zatvoru,
a otac joj je ef stanice. Po dolasku u Split kretale su se Marmontovom ulicom do
Croatiae gdje su se rastale. Mara Ezgeta produila je do Dobrog u crkvu. Sobom je nosila
torbu osrednje napunjenu i jedan kuferi ok 40 cm. duine. Ova Mara je ena fratarskog
sluge i majka streljanog Josipa Ezgete.
Boban Stipe stari klerikalac i zagrieni ustaa rekao je na pazaru jednoj Bosanki:
ta je to to je bilo prije, bit e ti deset puta gore nego prije.
MAEKOVCI: U ovo zadnje vrijeme na sinjskom kotaru se ne osjea djelovanje
Maekovaca. Od pojedinaca bliskih sinjskim fratrima uje se ovakova parola: Maek je
ista ela i on jedini moe doi na vlast.
Na ususjednim kotarevima koji granie sa sinjskim kao to su livanski i Duvanski
kotar, tu je Maekovtina na velike uhvatila zmaha, to se najbolje vidi u podravanju
kamiara sa strane tamonjeg stanovnitva. Tamo i narod i Kamiari psuju majku i
Paveliu i Titu i Kralju i govore: Mi se borimo za Veliku Hrvatsku i ona e doi, a na
vladi e biti Maek. Na Duvanjskom kotaru sprovodi se mobilizacija, ali uslijed
navedenih parola i jake neprijateljske propagande, koja ima podrke u Bosanskom
narodu, ovi vojni obveznici slabo se odazivaju.
Obilazei ove krajeve vie puta, nai kotarski povjerenici, doli su do zakljuka da
politiki rad u ovim pograninim bosanskim selima je upravo nikakav. Narodu se ne
prilazi sa strane politikih radnika, niti se tumai pravo stanje kako u zemlji tako i u
svijetu. Taj narod i danas pita, da li su jo Njemci u Kninu, pa i u Mostaru. Ovo iznosimo
u toliko to ova sela imaju dosta dodirnih momenata sa selima naeg kotara, jer mnoge
staje naih sela se nalaze na bosanskoj strani.
Jugonacionalista Jozo Stupari rekao je jednom drugu iz K. NOO, da mu je kotar
duan 400 kg. ita i ukoliko mu ne povrate da e ih ii tuiti UNRI.
428
Drugom jednom prilikom Stupari je rekao drugarici Ruici Milun, ako eli da
zaposliti se kod UNRE da e je on preporuiti.
KOTAR METKOVI:
Politika situacija kroz ovaj mjesec na kotaru Metkovi se kod hrvatskog dijela naroda
znatno izmjenila u korist NOP-a, dok kod pravoslavnog stanovnitva je openito ostala
nepromjenjena. Razlog ovih promjena kod hrvatskog dijela su veliki uspjesi Crvene
Armije i propast njemake i ostali politiki uspjesi Jugoslavije.
Ustaki simpatizeri su moralno dotueni, te su u velikom dijelu pribliavaju NOP-u, ili
pak neki ostaju pasivni. Naroito je na njih porazno djelovalo unitavanje ustaa koji su
iz Sarajeva bili upueni na one krajeve, a dobar dio ovih se i sami prijavljuju vlastima.
Kod ustakih simpatizera se ne osjea politiko djelovanje, osim pojedinanih sluajeva.
Pravoslavni ivalj jo uvjek ostaje po strani od NOP-a i na sve to se dogadja
gledaju sa nekim nepovjerenjem. Naroito etniki stav i djelovanje se opaa kod
Metkovskih trgovaca, koji imaju apsolutni autoritet nad pravoslavnim stanovnitvom
ovog kotara. Da je ovo tano vidi se po tome to vrlo mali broj pravoslavaca dolazi na
zborove i javne manifestacije. Medju njima se uju parole: Nema ovdje nita srpskoga,
partizani ne znaju vladati, doi e kralj i sl.
Jo nije provjereno, ali postoji sumnja da etnika propaganda i direktic550 dolaze
iz Dubrovnika preko Dimitrija Raevia trgovca i Djordja Popovca, jer se redovito nakon
njihova prolaska kroz Metkovi uju razne etnike parole.
Poslije hapenja HSS-ovaca Bjelovuia i Pere ale ne osjea se bilo kakovo
djelovanje HSS niti se pojavljuju kakove njihove parole.
Od svih neprijateljskih grupacija najaktivnije je kler. Sveenstvo ima velikog
utjecaja na narod, a naroito u selima gdje je narod prosvjetno zaostao. Popovi ovaj narod
preko propovjedi i ispovjedi odvraaju od NOP-a. U Posljednje vrijeme ubacuju u narod
razne praznovjerice kojima narod u vie sela nasjeda. Ali od kako je ovo Odjeljenje
uhapsilo dvojicu fratara u Metkoviu ostali su postali oprezniji, osim don Josipa
Bedalova. Od kada su ovi uhapeni parole njihova porijekla su isezle.
KOTAR VRGORAC:
Politika situacija na ovom kotaru je povoljna. Narod ovog kotara uzima aktivna
uea u svim manifestacijama, konferencijama i sastancima. Rad reakcije, kao ustaa
nema nigdje velike djelatnosti, jednino neto u selu Dusina gdje se osjea po koja parola
protiv NOP-a.
Jugonacionalisti ne pokazuju naroite aktivnosti, ali ipak po malo rade. Njihov
glavni funkcioner u Vrgorcu Dr. Ivo Jelavi551 koji je pretsjednik mjesnog odbora JNOF-e
za Vrgorac.
Rad reakcije nema nikakva korijena niti podrke u narodu niti nailazi na plodan
teren.
Jugonacionalisti:
550
551
Nejasna rije.
Vjerojatno Jelavi.
429
Dana 13. IV. prilikom manifestacije za potpisivanje sporazuma izmedju SSSR-a i

nae zemlje ispred naih vlasti govorio je i Dr. Jelavi koji je rekao medju ostalim: Ve
su vam drugovi predgovornici iznijeli znaenje ovog formalnog pakta.
Isti je na predizbornoj konferenciji predlagao za kandidata Luku Bobanca poznatog
kao jugonacionalista i danas.
Dana 15. IV govorio je u selu Prologu uitelj Jelavi ovo: Ja sam stari
Jugoslaven, i ovo istie na svakom koraku.
Maekovci:
Rad Maekovaca na ovom kotaru nema naroite aktivnosti. Jedino Nedo alinovi
lan seoskog NOO Dusina na dan 2 aprila rekao je: Nemoj se zagrijavati za partizane jer
se jo ne zna to e biti. Ovo je rekao u prijeteem tonu Frani Mirki, kada je ovaj
pohvalno govorio o NOP-u ena Mate Ranevi koji je pobjegao iz sudskog zatvora
esto odlazi kod ovoga na razgovore.
KOTAR IMOTSKI:
U posljednje vrijeme situacija na Imtskom kotaru se znatno poboljala u nau
korist. Unutarnji i svjetski dogadjaji imaju velikog odraza na narod, a takodjer i na
reakcionarne krugove ovog kotara. Same nae Antifaistike organizacije su prilino
prodrle u ova sela kao i u sam grad i tako stvorile kod naroda vee interesovanje za NOB.
To se vidi po tome to se u toku ovoga mjeseca uspjelo pridobiti oko 400 kamiara,
dezertera i vojnih neposlunika. Pri ovome su se dosta bili angairali NOO-i i u
posljednje vrijeme stalno na tome radili. Narod slabo gleda na one koji se i dalje kriju,
govorei da nee oni da stradaju radi pojedinaca. Ako se uzme u obzir da je ovaj kotar
bio leglo ustatva i kad pogledamo danas sve jae pristupanje i povezivanje naroda uz
NOP, onda moemo kazati da je situacija povoljna. Odaziv masa na dan 1. Maja je bio
iznenadjujui. Narod je uzeo masovnog uea kako u gradu tako i u selima.
Do sada je bilo po okolnim selima dosta onih koji su se krili od vojske po
bunkerima, kao npr. u Slivnu u kojem je bilo leglo dezertera i voj. neposlunika, a sada je
to selo potpuno oieno od istih. Mjesto Zagvozd kao i itava okolina je oieno, osim
jednog zaseoka Rastovac.
Jo uvijek ima parola koje neprijatelj ubacuje. Tako u opini Lovre ustake
familije govore da su u Bosni partizani potueni, da su ih potukli ustae i njemci koji e
opet doi. Ovakove parole nemaju nikakva efekta. Ona sela koja granie sa Bosnom ili
Hercegovinom, kao Proloac Vinjane, tu je narod jo poprilino neraspoloen prema
NOP-u. Ne zapaa se neki organizovan rad, ali pojedinaan postoji i to vrlo oprezno.
U samom gradu Imotskom radi neprijatelj organizovano i povezano, to se
uglavnom otkrilo preko kamiara i naih povjerenika. Tu su se povezali skupa
Maekovci, ustae i ostali reakcioneri, te su skupa davali podrku kamiarima.
Pravi ustaki koljai iz ovog kotara su pobjegli sa Njemcima prilikom njihova
povlaenja, dok je jedan dio bio ostao i organizirao kamiarsku bandu.
etnici: etniki rad opaa se u selu Glavini i Nebrievac i u samom gradu. U selima
se vidi po tome to djevojke govore o povratku kralja Petra i neraspoloene su prema
NOP-u. U samom Imotskom ih ima dosta koji su etniki nastrojeni kao: Jakov Grubii,
Dr. Mirko Tonkovi, Lazar Tadi, Mijo Tadi, Boko osi i Slavo Rako. Ovi vjeto
430
rade tako da im je teko neto otkriti i poduzeti protiv njih. Nismo uspjeli ubaciti nekoga
medju njih, ali se nastoji.
Maekovci: Rad maekovaca se ne primjeuje. Stari maekovci Dr. Pelicari, profesor
Radoboja i Bezi sastaju se skupa, ali se nije od njih jo neto naroito zapazilo.
KLER:
Otok VIS: Dana 26/IV. tg. u 19 sati doao je sluati vijesti u mjestu Vis fra Stanko Frizin,
iz samostana Prirovo - Vis. U medjuvremenu dok je trajala emisija stalno je pazio na sat i
u 19.30 sati naglo je otiao. Slijedei ga, sastao se kod pravoslavne crkve sa Ili Tonom,
istaknutim reakcionerom JNS-a, koji ga je ispratio do samostana Prirovo.
U Komii don Duan Nazor okuplja djecu na doktrinu i nastoji da u to veem broju
pohadjaju crkvu. Ovo isto pokuava i kod starijih religioznih ljudi. Njegovo aktivno
djelovanje, na okupljanju omladine, pokazuje i pismo koje upuuje biskupu Puiu u
Hvar. U zadnje doba opaa se, iako ne u velikom broju, da uspijeva u svome radu kod
pojedinih ljudi s kojima dolazi u dodir.
U Visu, don Dinko Jerkovi, takodjer je u zadnje vrijeme pojaao svoju djelatnost kod
starijih ena, koje ga pohadjaju u njegovoj kui, a s njima se vidja esto i na ulici.
Zapazio se njegov jai dodir i utjecaj na grupu omladine klero-faistiki nastrojene. Dana
29/IV. tg. Marasovi Jelica iz te grupe bila je kod njega u stanu, a i itava njena grupa od
6 omladinki i omladinaca vidja se s njim i esto zalazi u crkvu, to to ranije nije bilo.
Dana 24 ov. mj. kada su ila dva lana Mj. NOO Vis u samostan Prirovo moliti fratre, da
bi im dozvolili u podrumu samostana smjestiti neki materijal, koji se tu u blizini nalazi,
fra Stanko Frizin odgovorio im je: Uzmite, inite to god hoete, vi ste vlast, tko vam
to moe.
Gore spomenuta grupa klero-faistike omladine u Visu, zapaa se da proiruje svoje
djelovanje na onu omladinu koja je pasivna prema NOP-u. Prema metodi rada vidi se da
su potpomognuti od popova. Pristupaju k njima kao prijatelji da ih uvuku u svoj krug.
Tako im je uspjelo privui omladinku Peribonio Mericu. U ovu grupu je ubaen jedan
omladinac. Grupu sainjavaju: Tomi Bruno, Tomi Pavao, Linir Maruka, Linir
Antica, Marasovi Jelica i Marasovi Cvjetko. Oni su poznati od ranije kao organizatori
Kriara u Visu. Omladinke koje nastoje privui sebi: Eldan Slavija, Eldan Sonja /kerke
poznatog reakcionera Eldan Mate, Ili Katija, kerka Ili Tona najistaknutijeg
reakcionera u Visu. Grupiu se u kui Eldan Mate s motivacijom da ue pjesme i sviranje
za priredbe.
Dana 3/IV. tg. don Djakoni Ante, upnik iz Potpilja napao je povjerenika
KOTNAPRODA i lana Mj. NOO druga Zuania Petra, te mu je izmedju ostalog
rekao: Kotnaprod i odbori popeli su mi se na vrh glave. Pogrijeio sam to nisam iao u
Afriku, nabavio radio i sluao to se ovamo dogadja i tako se zafrkavao sa itavim
svijetom.
Otok HVAR: Pop don Dinko Bertarelo, upnik iz Sviraa govorio je omladinkama na
ispovijedi za Uskrsa, da im se bolje ne baviti politikom, ve biti mirni, jer da ima ljudi
koji se ve kaju.
Don Stjepan Bojani, iz Vrsnika, na propovjedi za veliki etvrtak, okomio se na omladinu
da ne vjeruje u Boga i zato roditelji ne vode rauna o svojoj djeci.
431
Don Luka Antievi, upnik u Vrsniku govorio je 7/IV. u privatnom razgovoru: to bi

bili uinili pratizani da im nije bilo pomoi Engleza, pa ipak im se to ne priznaje. Kad bi
im priznavali dali bi jo veu pomo.
Don Dinko Bui, upnik iz Starigrada i dalje aktivno radi na okupljanju omladine i ena
u crkvene pjevake horove. Drugi pop u Starigradu don Marko Milati, vie se kree po
mjestu i dolazi u kontakt sa istaknutim mjesnim reakcionerima, a naroito sa Cari
Tomom. Oni dvojica zalaze jedan u drugoga u stanove.
Pred nekoliko dana doao je u Starigrad don Antun Vrankovi, upnik iz Supetra sa jo
jednim popom /nepoznato ime/. Za svog boravka u Starigradu vidjani su u drutvu Tome
Caria i mjesnih popova.
upnik iz sela Pitava skoro svaki dan ide u Jelsu i dolazi u dodir sa reakcionarkom
Ecijom Dubokovi.
Don ime Kovai, kanonik i tajnik biskupije u Hvaru rekao je, da za velike nedelje nije
bila objeena zastava u pola stijega na uredima. Da se je ovaj obiaj ponitio, ali ne
voljom naroda, ve pojedinaca u Odboru. Tom prigodom dodao je u razgovoru don Bepo
Vueti, da se ni na katoliki Boi nije izvjesila zastava, a na pravoslavni da je bila
izvjeena.
Dana 13/IV. u veer kada je biskupu Puiu bila predana depea da ide na zasjedanje, na
kojem e se birati vlada federalne Hrvatske, odgovorio je da ne moe dati izjavu bez da
se ne savjetuje prethodno sa kanonicima. Nakon odranog sastanka, tajnik biskupije don
ime Kovai obavjestio je Kot. NOO da e biskup doi.
Kotar TROGIR: Popovi i fratri na ovome kotaru poeli sa otvorenijim radom na
razjedinjavanju omladine i ostalih djelova masa. Don Vukui Jure, rodjen 1914 u
Katunima, na upi u Marini, za vrijeme okupacije pomagao je NOP, dok sada nastoji
omesti rad NOPa na svakom koraku. Vie puta je do sada zapaeno da je on, prilikom
odravanja nekih konferencija ili zborova u selu, udario u zvonjavu da bi na taj nain
privukao narod u crkvu i omeo zbor ili konferenciju. Kroz propovjedi govori narodu, ako
elite da dodje kia, postite i molite se Bogu. Dana 19/IV. tg. kroz propovjed sa oltara
rekao je: to se one skitnice /mislei na politike radnike/ skitaju od sela do sela, bolje
im je da se negdje zaposle. Narodu govori da kupe hranu /ulje, brano i drugo/ za mise,
da bi se unitile gusjenice. Majci od druga Jure Palade rekao je: Bolje da ti je sin iao na
mainski kurs, koji traje tri god. nego li na oferski od mjesec dana, jer e iza oferskog
kursa odmah ii na front. Zato da pogine i za koga. On ima svoja dva dounika, Paladu
Marijana /Brajicu/, iz Marine i Marijana Antu, iz Blizna, koji po njegovim uputama vode
propagandu u tim selima za njega i nagovaraju narod da ide u crkvu i daju mu pomo.
Zatim ima veze sa Mie Nedom ena Ante kod koje i spava, i narod na to loe gleda.
Otok BRA: Kroz posljednje vrijeme osijea se jae komeanje kod svih sveenika na
otoku. Dana 8/IV. tg. Don Ante Vrankovi, iz Supetra otiao je u Hvar gdje je ostao do
12/IV. Nakon njegovog povratka iz Hvara posjetio ga je don Jure Rakela i jo jedan pop
ije ime nije se moglo saznati. Dana 12/IV. u jutro nakon sastanka Kot. JNOF-e prof.
Rabadan otputovao je za Split. Fra Miroslav Mihovilovi od kada se je na masovnom
sastanku iznio njegov tetni i protunarodni rad, povukao se i za sada se ne zapaa njegovo
djelovanje, osim to redovito odrava vezu i odlazi do don Stipe Bonaia u Milnu
sedmino 1-2 puta. Fra Miroslava ee posjeuje fra Arsenije Jurin i don Tonko Iveli.
432
Pred nekoliko dana fra Miroslavu je dolo pismo od don Stipe Bonaia, iz Milne, te je
po primitku pisma odmah otiao u Split gdje je ostao 4 dana. Oko fra Miroslava nema
neke organizovane grupice, jedino ee kod njega zalaze uitelj Luki, iz Loia i iz
samog mjesta Pavica Grasi. Ona je rekla pred nekoliko dana jednoj eni: Ne plaaj ni ti
hranu, pa e i tebi dati na kredit.
U Postirima don Ante Marui povuen je u privatnom ivotu, ali zato kroz propovjedi u
crkvi sije svoj otrov, da bi narod vie privukao u crkvu. On govori narodu da je ovaj ivot
samo prolazan i da treba vie se posvetiti molitvi za spas due. Don Joze Dragievi u
Postirima uutkan je raskrinkavanjem, sada ga se samo moe vidjeti na ribanju. 10/IV.
kad je lovio ribu pristupio mu je jedan drug iz Dugog Rata, te mu veli: Veleasni, pa vi
nesmijete loviti ribu. On mu je na to odgovorio: Ne smijemo, ne smijemo, mi smo
popovi sudjeni bez suda, svaka gamad u mjestu prima hranu, a nama je nedaju. Na to
mu ovaj odgovara Nije drue tako. Odgovara don Joze, nisam ja nikakav drug, to se
meni ne dolikuje, tako se nazivajte vi. Za to isto vrijeme don Joze se obratio jednom
ribaru u Postirima da ga primi za druga na mrei, jer da on nema od ega ivjeti, jer da
njega nitko ne pomae, ni vlast ni narod.
asne sestre u Postirima trude se na svaki nain da sakupe svu djecu u svoje obdanite,
to im prilino i uspjeva. U Crkvi u Postirima odran je sastanak drutva eri
Marijine552. Sastankom je rukovodio don Ante Marui, a prisutne su bile i dvije asne
sestre. ta se je raspravljalo na tom sastanku nije poznato.
U selo Praznice553 redovito svake nedelje dolazi po jedan fratar iz samostana u Bolu, da
odri misu. Za proli mjesec obavjeteni smo da mu je bila sakupljena neka hrana, ta
hrana je bila plaa za izgovorene mise. Kod nekih ena u Praznicama554 pojavila se
tendenca, da mu se svaki put, kad se dijeli hrana skupi neto za njega, no to nije sav
narod prihvatio.
U selu Gornji Humac doao je novi upnik don Joze Deli. On zalazi po svim kuama.
Jo se nije primjetilo njegovog reakcionarnog djelovanja. Prilikom razdiobe hrane narod
mu je sakupio 15 kg.
Fra Augustin Marui iz Sumartina uspio je da tri omladinke: Vasiljku olo, Rosandu
erka i Desanku Anii pasivizira i odvoji iz sekretarijata USAOH-a. Za velike nedelje
kad je omladina zaselka Rasotice pripremala priredbu, zatraili su od fra Augustina preko
gore spomenutih omladinki zastore koji su pripadali kriarskom drutvu. Ove omladinke
izvlaile su se, da one neznaju gdje se nalaze ti zastori, da su ih vjerojatno ukrcali
Nijemci itd. Medjutim zastori su bili u crkvi i kad su omladinci to saznali ponovno su ih
zatraili. Tada se je fra Augustin izrazio: Mnogo je pametnije da zastori slue Bogu,
nego omladini za priredbu. Njegova je namjera bila da razbije tu priredbu, jer se davala
u veliku nedelju. Zastore nije uope dao.
Fra Arsenije Jurin, lan mjesnog NOO Loie, stalno je po putovanju i posjeduje dozu
diktatora. Narodu esto puta namee svoje miljenje, a ostali lanovi NOO ponekad mu
nasjednu.
asna sestra Jelisava aran iz djejeg obdanita u Postirima u razgovoru sa jednom
drugaricom o jednoj omladinki u tom obdanitu /koju je hvalila ova drugarica/ rekla je:
ta e ta omladinka, ona ne moe djecu u niem odgajati nego u komunistikom duhu.
552
Keri Marijine
Pranice
554
Pranicama
553
433
Ti nezna to su komunisti, to su oni koji ubijaju popove, asne seste rue i unitavaju
crkve. Ako ostane ta vaa drava bit e prokleta, jer s njom rukovode nevjernici. Eto i ti
ide na kurs za obdanite, pa ta moe nauiti u 20 dana, nego da odgaja djecu u
komunistikom duhu. Ja znam da ti to nisi kriva, krivi su oni koji te alju. Kad joj
odnosna drugarica poela objanjavati, kako nai borci nisu poveli borbu protiv popova,
nego protiv okupatora i njegovih slugu, ona je jo vie reagirala. Podrku joj je davala pri
tome najvie asna sestra Salvatora Sinpak Josipa rodjena Nijemica. Poduzeli smo mjere
da ovu Nijemicu protjeramo sa Braa za Njemaku, a ostale e biti kontrolisane putem
ubaenog povjerenika.
Don Tonko Brekovi, upnik iz Povalja bio je 14/IV. kod fra Augustina u Sumartinu, a
nakon toga produio je za Bol kod fra Rabadana. Na povratku iz Bola odrao je
propovjed u crkvi u kojoj je isticao rad sveenika u toku NOB. Naglasio je kako su neki
sveenici dali svoj ivot na oltar domovine. Medjutim nije se uope dotakao onih
sveenika koji su sluili okupatoru i ustaama. Poto on ranije nije nikada o ovome
govorio, izgleda da je te savjete dobio od Rabadana.
Don Luje Matejac, upnik iz Puia odrao je 14/IV. tg. sastanak sa svim bivim
drutvima katolike akcije /Djevojako drutvo, drutvo ena treeg reda, eri
Marijine555 itd./. Na sastanku je bilo svega 40 ena. Sastanak se uglavnom odvijao o
vjerskim stvarima. Ovaj sastanak pokrenula je Orlandini Tonka vie nego sam pop.
Slijedeeg dana ili su kod njega jedan lan NOO i jedan lan odbora JNOF-e, ukazujui
mu, kako je odravanje tih sastanaka nepravilno i nepotrebno. On je odgovrio, da to nije
bila njegova volja, nego su mu to naturili. Slijedeeg dana traio je propusnicu za Postira
poto se sumnjalo da ide na savjetovanje kod pastirskog556 popa o gornjoj stvari,
uskraena mu je sa motivacijom da je popunjen broj izdatih propusnica za taj dan.
Slijedeeg dana nije doao traiti.
Otok BRA: Kroz posljednje vrijeme osijea se jae komeanje kod svih sveenika na
otoku. Dana 8/IV. tg. Don Ante Vrankovi, iz Supetra otiao je u Hvar gdje je ostao do
12/IV. Nakon njegovog povratka iz Hvara posjetio ga je don Jure Rakela i jo jedan pop
ije ime nije se moglo saznati. Dana 12/IV. u jutro nakon sastanka Kot. JNOF-e prof.
Rabadan otputovao je za Split. Fra Miroslav Mihovilovi od kada se je na masovnom
sastanku iznio njegov tetni i protunarodni rad, povukao se i za sada se ne zapaa njegovo
djelovanje, osim to redovito odrava vezu i odlazi do don Stipe Bonaia u Milnu
sedmino 1-2 puta. Fra Miroslava ee posjeuje fra Arsenije Jurin i don Tonko Iveli.
Pred nekoliko dana fra Miroslavu je dolo pismo od don Stipe Bonaia, iz Milne, te je
po primitku pisma odmah otiao u Split gdje je ostao 4 dana. Oko fra Miroslava nema
neke organizovane grupice, jedino ee kod njega zalaze uitelj Luki, iz Loia i iz
samog mjesta Pavica Grasi. Ona je rekla pred nekoliko dana jednoj eni: Ne plaaj ni ti
hranu, pa e i tebi dati na kredit.
U Postirima don Ante Marui povuen je u privatnom ivotu, ali zato kroz propovjedi u
crkvi sije svoj otrov, da bi narod vie privukao u crkvu. On govori narodu da je ovaj ivot
samo prolazan i da treba vie se posvetiti molitvi za spas due. Don Joze Dragievi u
Postirima uutkan je raskrinkavanjem, sada ga se samo moe vidjeti na ribanju. 10/IV.
kad je lovio ribu pristupio mu je jedan drug iz Dugog Rata, te mu veli: Veleasni, pa vi
555
556
Keri Marijine
postirskoga
434
nesmijete loviti ribu. On mu je na to odgovorio: Ne smijemo, ne smijemo, mi smo

popovi sudjeni bez suda, svaka gamad u mjestu prima hranu, a nama je nedaju. Na to
mu ovaj odgovara Nije drue tako. Odgovara don Joze, nisam ja nikakav drug, to se
meni ne dolikuje, tako se nazivajte vi. Za to isto vrijeme don Joze se obratio jednom
ribaru u Postirima da ga primi za druga na mrei, jer da on nema od ega ivjeti, jer da
njega nitko ne pomae, ni vlast ni narod.
asne sestre u Postirima trude se na svaki nain da sakupe svu djecu u svoje obdanite,
to im prilino i uspjeva. U Crkvi u Postirima odran je sastanak drutva eri
Marijine557. Sastankom je rukovodio don Ante Marui, a prisutne su bile i dvije asne
sestre. ta se je raspravljalo na tom sastanku nije poznato.
U selo Praznice558 redovito svake nedelje dolazi po jedan fratar iz samostana u Bolu, da
odri misu. Za proli mjesec obavjeteni smo da mu je bila sakupljena neka hrana, ta
hrana je bila plaa za izgovorene mise. Kod nekih ena u Praznicama559 pojavila se
tendenca, da mu se svaki put, kad se dijeli hrana skupi neto za njega, no to nije sav
narod prihvatio.
U selu Gornji Humac doao je novi upnik don Joze Deli. On zalazi po svim kuama.
Jo se nije primjetilo njegovog reakcionarnog djelovanja. Prilikom razdiobe hrane narod
mu je sakupio 15 kg.
Fra Augustin Marui iz Sumartina uspio je da tri omladinke: Vasiljku olo, Rosandu
erka i Desanku Anii pasivizira i odvoji iz sekretarijata USAOH-a. Za velike nedelje
kad je omladina zaselka Rasotice pripremala priredbu, zatraili su od fra Augustina preko
gore spomenutih omladinki zastore koji su pripadali kriarskom drutvu. Ove omladinke
izvlaile su se, da one neznaju gdje se nalaze ti zastori, da su ih vjerojatno ukrcali
Nijemci itd. Medjutim zastori su bili u crkvi i kad su omladinci to saznali ponovno su ih
zatraili. Tada se je fra Augustin izrazio: Mnogo je pametnije da zastori slue Bogu,
nego omladini za priredbu. Njegova je namjera bila da razbije tu priredbu, jer se davala
u veliku nedelju. Zastore nije uope dao.
Fra Arsenije Jurin, lan mjesnog NOO Loie, stalno je po putovanju i posjeduje dozu
diktatora. Narodu esto puta namee svoje miljenje, a ostali lanovi NOO ponekad mu
nasjednu.
asna sestra Jelisava aran iz djejeg obdanita u Postirima u razgovoru sa jednom
drugaricom o jednoj omladinki u tom obdanitu /koju je hvalila ova drugarica/ rekla je:
ta e ta omladinka, ona ne moe djecu u niem odgajati nego u komunistikom duhu.
Ti nezna to su komunisti, to su oni koji ubijaju popove, asne seste rue i unitavaju
crkve. Ako ostane ta vaa drava bit e prokleta, jer s njom rukovode nevjernici. Eto i ti
ide na kurs za obdanite, pa ta moe nauiti u 20 dana, nego da odgaja djecu u
komunistikom duhu. Ja znam da ti to nisi kriva, krivi su oni koji te alju. Kad joj
odnosna drugarica poela objanjavati, kako nai borci nisu poveli borbu protiv popova,
nego protiv okupatora i njegovih slugu, ona je jo vie reagirala. Podrku joj je davala pri
tome najvie asna sestra Salvatora Sinpak Josipa rodjena Nijemica. Poduzeli smo mjere
da ovu Nijemicu protjeramo sa Braa za Njemaku, a ostale e biti kontrolisane putem
ubaenog povjerenika.
557
Keri Marijine
Pranice.
559
Pranicama.
558
435
Don Tonko Brekovi, upnik iz Povalja bio je 14/IV. kod fra Augustina u Sumartinu, a
nakon toga produio je za Bol kod fra Rabadana. Na povratku iz Bola odrao je
propovjed u crkvi u kojoj je isticao rad sveenika u toku NOB. Naglasio je kako su neki
sveenici dali svoj ivot na oltar domovine. Medjutim nije se uope dotakao onih
sveenika koji su sluili okupatoru i ustaama. Poto on ranije nije nikada o ovome
govorio, izgleda da je te savjete dobio od Rabadana.
Don Luje Matejac, upnik iz Puia odrao je 14/IV. tg. sastanak sa svim bivim
drutvima katolike akcije /Djevojako drutvo, drutvo ena treeg reda, eri
Marijine560 itd./. Na sastanku je bilo svega 40 ena. Sastanak se uglavnom odvijao o
vjerskim stvarima. Ovaj sastanak pokrenula je Orlandini Tonka vie nego sam pop.
Slijedeeg dana ili su kod njega jedan lan NOO i jedan lan odbora JNOF-e, ukazujui
mu, kako je odravanje tih sastanaka nepravilno i nepotrebno. On je odgovrio, da to nije
bila njegova volja, nego su mu to naturili. Slijedeeg dana traio je propusnicu za Postira
poto se sumnjalo da ide na savjetovanje kod pastirskog561 popa o gornjoj stvari,
uskraena mu je sa motivacijom da je popunjen broj izdatih propusnica za taj dan.
Slijedeeg dana nije doao traiti.
Dana, 18/IV. don Ante Vrankovi, iz Supetra otiao je u Postira, dok je fra Vjedoslav
Marui, iz Postira doao u Supetar radi ispovjedanja. 21/IV. fra Vjekoslav Marui
ponovno je posjetio don Antu Vrankovia, a 25/IV, zatraio je propusnicu za Split. Kod
don Ante Vrankovia ee dolazi upnik iz sela Miraca don Jure Rakela. Don Joze
Grgievi, iz Postira iao je u Velu Luku, gdje se nalazi naa bolnica, a don Niko
Milievi, iz Vele Luke iao je u Gru, navodno u posjete svojih neaka.
Dana 23/IV. tg. lan izvrnog odbora JNOF-a Ante Klini, iz Pranica, postavio je na
masovnom sastanku naroda, da se narod prilikom dizanja hrane odrekne jednog dijela
hrane u korist sveenika koji dolazi u selo. Narod je ovaj predlog odbio izjavom, da i
sveenik prima iste deke kao i oni, pa mu nije potrebna poviica. Don Jure Rakela,
upnik u Mircima traio je od majke poginulog borca /sina/ 4 litre ulja i nekoliko hiljada
kuna za sprovod kojeg je izvrio njenom sinu. Mjesni NOO pozvao je popa i objasnio
mu, kako to nije pravedno s njegove strane, pa je odustao od traenja plae.
U Bolu zadnjih dana primjeeno je da Josip Peuti, lan mjesnog NOO ee zalazi u
samostan kod fratara, takodjer ide s njim i uiteljica Mina Cvitani.
Fra Arsenije Jurin, upnik iz Loia u razgovoru sa seljacima, kad je dolo pitanje ratnih
zloinaca, tumaio je na slijedei nain: Draa Mihajlovi i njemu slini nee biti
kanjeni. Pogledajmo konferenciju u San Franciscu, tamo se opet nalazi Engleska i
Amerika na jednoj strani, a SSSR na drugoj, prema tome uvijek je SSSR u manjini, koji
bi jedini tu stvar pokrenuo. Tu je bio prisutan tajnik mjesnog NOO Milna, koji mu je
pred itavim narodom tu injenicu pobio i on se polako povukao, tumaei na svoj nain.
Don Petar Rudan, upnik iz Milne, alje po Labeti Mariji, koja prodaje ribu u Draevici
i G. Humcu, pisma za tamonje sveenike. Upoznati su povjerenici radi kontrole tih
pisama.
Don Vice Gabeli, kanonik hvarske biskupije rekao je: Nije bilo dobro to se je prije
vodila onako estoka borba i napadi izmedju komunista s jedne strane i klera s druge
strane.
560
561
Keri Marijine.
postirskoga
436
Detaljnije smo se osvrnuli na rad klera otoka Braa da bi se dobila jasnija slika njihovog
komeanja u posljednje vrijeme /kroz mjesec april/.
Kotar SOLIN: Oba popa u Solinu /don Mate Mihanovi i don Stipe Podrug/ stalno su u
kontaktu i na etnjama sa ii Slavkom, koji je poznati frankovac, a namjeten je kao
strojar na eljeznici. Don Mate Mihanovi primjeen je 24/IV. tg. gdje se razgovara i
rukuje sa njemakim zarobljenicima, koji su u barakama u Solinu. Jednog od njih tapkao
je rukom po ledjima. Kasnije je upozoren straar zato mu je dozvolio da razgovara sa
zarobljenicima.
U selu Docu pop don Bani veoma je opasan i pod sumnjom da ima vezu sa kamiarima.
On svakog utorka ide u Split i vraa se petkom ili subotom natrag, a nikada ne trai od
NOO propusnicu. Ovaj pop stalno se drui sa tali Jurom pok. Jakova, imuni Ivom i
bivim ustaom /sada partizan/ Bani Krunom pok. Vicka. Sa popom odrava vezu Peri
Jure pok. Lovre za kojeg se sumnja da zna za ustau-kamiara Bani Dragu Martinova.
Openito sve ustake familije u Docu i Srinjanima imaju tijesnu vezu sa popom i on vie
puta ide k njima u posjete. itavi NOO u susjednom selu Putiii odrava tijesnu vezu sa
popom i u tom odboru nema nijednog odanog druga. Sa popom ima dobre odnose oi
Pavao i Marijan, Rogulji Ante i Jozo, Bani iro /ima brata kamiara/, Bani Matua
ena Martinova /ima sina kamiara/. Bani pok. Luke brat od don Bania Ivana,
uestvovao je u prvoj akciji na Mosor travnja 1942 g. sa Jeli Milanom Ivanom. Tada je
bila rasprena prva Mosorska eta i zapaljeno preko 100 staja. On se sada nalazi kui i
dalje je neprijatelj NOP-a. Poduzeemo mjere prikupljanja podataka za hapenje.
U selu Koprivnu pop don Mate Metrovi, rodom iz V. Drvenika, stanuje u Splitu. Svake
nedelje izlazi u selo i odrava vezu sa zakletim ustaom amadan Ivanom pok. Lovre.
Postavi e se kontrola nad njim u Splitu.
U selu Slatinama pop /ime nepoznato/ i uiteljica Babi Marija odravaju tijesne veze.
Uiteljica voli piti i nemoralna, sumnja se ima intimne odnose sa popom. Ovo selo je vrlo
loe raspoloeno NOPu, narod je u rukama popa i uiteljice. Tamo K.P. ne postoji.
Mjesni NOO nezna se ni maknuti niti to radi bez popa i uiteljice. Poduzeemo mjere da
se uiteljica otale smijeni i postavi jedna odana NOP-u.
U Katel Novom, asne sestre /dom sv. Josipa/ miluju i fino postupaju sa djetetom
Kuzmi Ivice Marineta, od kojeg se jedan sin nalazi u etnicima. Dok iste asne sestre
deru se grubo postupaju sa dijetetom druga Zvonka Aranze. Obii emo ovaj dom i
ispitati detaljnije ovaj sluaj.
Don Kajo Marovi, upnik u Katel Novom, stalno je u drutvu Grgin Vlade i Grgin
Nanoma, ustakih simpatizera. Arabica Marica stalno je u drutvu popa don Kaje. Ona je
iz D. Katela i nemoralnog je ponaanja. Pred nekoliko dana napala je pred crkvom
drugaricu Tatarovi Milicu, iz Drenica /njezin mu ubijen je od ustaa/, pripada
slavonskom zbijegu, i njenu 13 godinju ker Radojku kao i Mrazovi Darku, sa rijeima:
Jeben vas i onoga tko vas je doveo da nam otimate hranu. Ja sam ustakinja, pa ta mi vi
moete. Tatarovi Milica i druge stanuju u upskoj kui.
Zani don Karlo preko Milke Kuzmani zv. Kikieve velike bogomoljke, sakuplja
djevojke u crkvu za pjevanje.
U Katel Suurcu, don Petar Katunari upozorio je narod sa zbora, da ne ide na zabavu i
ples. Odravao je sastanak sa omladinom Srca Isusova. Na tom sastanku prisustvovalo
437
je 46 omladinki, medju kojima je bilo 6 Skojevki. U drutvu Srce Isusovo

organizovano je 70 omladinki.
Don Toni Bavevi, iz olte /selo Donje Sitno/ stalno napada omladinu u propovjedima
sa oltara, zato se ne ispovjeda i prieuje, zato ne dolaze na misu. Zgraa se, kakav je
ovo danas odgoj omladine, koja se odvraa od svetih dunosti. Napada roditelje, to ne
obuzdaju svoju djecu. On se stalno drui sa nepoudnim elementima neprijateljima NOPa, Liljak Franom, Mihanovi Andrijom, Korda pirom i Mihanovi Nikolom. Oni se u
njegovom stanu, esto sastaju. Isto tako posjeuje i on njih, gdje mu prave veere.
Kontrola se vodi nad njima.
Kotar SINJ: Kler na ovome kotaru najopasnija je grupa koja podzemno radi protiv NOPa. Oko njega se okupljaju svi protivnici i nezadovoljnici Nop-a. Oni svoj rad prenose
preko asnih sestara, a ove preko omladinki u katolikim drutvima /eri Marijine562,
Srce Isusovo, ene treeg reda itd./ na masu. Sluaj sakupljanja potpisa u narodu, da se
pusti iz zatvora fra Bernardin Topi.
Kad se je stari borac drug Masni Ivan /Bilan/, iz Glavica oenio i sklopio brak pred
Narodnom vlau, a ne u crkvi, dolo je do nesuglasica sa fra Paulinom Vukoviem. Fra
Paulin je rekao, da mu brak ne valja: Vi se enite na 3 mj. ili 3 god., prema tome kako se
brani par sporazumi, stoga nije dobar. Kad ga je Upravni odjel Kot. NOO pozvao, na
prijavu druga Bilana, fra Paulin je rekao: Taj brak vrijedi dok traje vaa vlast, a ta vlast
nije vjeita, kao to nisu bile ni dosadanje vlasti vjeite, dok sakramenat enidbe je
vjeit.
U selu Bisku, tamonji upnik /nepoznato ime, dolazi iz Splita od prigode do prigode/,
organizovao je sa seoskim djevojkama Marijinu kongregaciju i odravao s njima tajne
sastanke. Na poziv Op. NOO Sinj priznao je da je sakupljao djevojke, ali da im je iz
oficja563 esto itao vjerske lanke. Dalje rekao, kad se protivi narodnoj vlasti odravanje
tajnih sastanaka, da e stim prestati i raspustiti Marijinu kongregaciju.
Na putu smo, da bi u Sinju otkrili jednu organizovanu grupu, medju kojima se nalaze
uglavnom omladinke. Ova grupa je povezana sa Splitom, a vjerojatno i Braom. Po svim
indicijama izgleda da je pod pokroviteljstvom i rukovodstvom klera.
Kotar OMI: Don Filip Gojo, iz Katuna, dolazi svakog etvrtka u Zadvarije i sastaje se sa
don Ljubom Maduniem, iz Slimena, don Antom Soljaniem, upnikom iz Donjih Brela i
nekim civilima iz Cista i Lovrea. Prate se njihovi sastanci.
Don Kajo Marovi, nastanjen u Splitu, a rodom je iz Mravinaca. Prije je bio na upi u
Gornjem Docu-Srijane. On je povezan sa Mlikoti Ivanom, iz Doca Gornjeg. Mlikoti je
povezan sa grupom nepoudnih lica, kao: Lui Ivan, Tadinac Jure pok. Petra, Sinkovi
Joze pok. Ivana, Vidakovi Jure pok. Petra. Svi su ovi reakcioneri maekovci. Ova je
grupa dalje povezana sa grupom iz Srijana i to: Pandi Stipe pok. /JNS-ovac/, Padi
Jure Antin, /HSS-ovac/ i urlin Petar pok. Marka /frankovac/. Oni odravaju veze i tajno
se razgovaraju. Vri se kontrola nad njim. Sve rakcionarne grupe grupiu se oko klera
Dana 19/4. Vuli imun, iz Doca Gornjeg otiao je kod don Grge Topia u 6 sati na
veer, a nije se zapazilo kad je izaao. Jedna osoba ila je te veeri kod popa, lupala je na
vrata od kue, ali joj nije bilo otvoreno, iako je upnik bio kod kue. Dana 25/IV. Marti
562
563
Keri Marijine
asoslov za molitvu sveenika
438
Stipe, Jerkovi Dragutin zv.Krunica i Topi Vlade /brat don Grge/ bili su na okupu
due vrijeme kod Don Grge Topia. U Omiu na dan 1. Maja prilikom budilice
uestvovalo je samo 5 omladinki Skojevki od njih 30 koliko ih ima u Omiu. Jer je toga
dana bio sv. Ante omiki, one su izjavile, da im je vanije poi na ispovjed i priest, nego
li na budilicu.
Fra Klari Franko, upnik u Omiu, na dan 1. maja za vrijeme mitinga kretao se najvie u
grupi reakcionera HSS-a /Tafra Stipe. Radeli Lovro, Radman Petar i dr./. Medjusobno
su mnogo aputali i diskutovali. Fra Klariu je bila postavljena crvena zvijezda na prsi,
ali je on nakon par minuta skinuo. Kretao se i medju grupama naih simpatizera.
Rodjakinja popa don Slavka Kadia, upnika iz estanovca, izjavila je pred nekoliko
dana, kad je pop na veer zakasnio doi kui: Partizani ele poubijati sve popove, zato
to ue djecu doktrini.
Kotar MAKARSKA: Aktivnost klera na ovome kotaru, veoma je neznatna, iako postoji
samostan u Makarskoj. Ovo zbog toga jer je narod, naroito omladina antireligiozna. U
crkvama se vidjaju samo stare ene i po neke djevojke, koje su u prijateljskim ili
rodbinskim vezama sa popovima ili fratrima. Neto vea religioznost postoji u selu
Tuepi, Brela i neto Bakavoda. Makarski samostan veoma je smanjen sa brojem fratara,
jer su se svi djaci i neki profesori bogoslovnog fakulteta povukli sa ustaama i Nijemcima
pri oslobadjanju Makarske. Ostali su samo stariji fratri kod kojih se ne zapaa naroite
djelatnosti. Fra Ante Cikojevi, iz tog samostana doao je u Opunomostvo OZNE
Makarska traiti informacije zato su uhapeni fra Bari i fra etka. On se je tom
prilikom upustio u diskusiju branei itavi kler, razumije se i one koljae. On kae da
smo se mi urotili protiv njih kao sveenika, a ne kao politikihi ratnih krivaca u toku rata.
Za priznanja Glavaa govori da su to brbljarije, a ne konkretne injenice. Za fratre na
irokom Brijegu govori, da se nisu borili sa Nijemcima i ustaama, ve da su se oni samo
sklonili po bunkerima, da sauvaju ivote. U Makarskoj se nalazi don Milan Pavlinovi,
izraziti anglofil. On je bio nekoliko godina u New Zelandu gdje je stekao kapital
pljakajui nae iseljenike. Zalaenjem saveznika lanova UNRRE u Makarsku on je
nastojao da dodje s njima u kontakt. Zadnji put kada su doli u Makarsku za snimanje
zbijega koji se vraao kuama, don Milan ih je pozvao na veeru, gdje su se zadrali 1
sat. Inae kroz itavo vrijeme borbe pomagao je NOP.
Na mitingu za 1 maja u Makarskoj, on je jedini prisustvovao od sveenika i do kraja je
paljivo sasluao sve govornike. On prisustvuje i svim konferencijama i zborovima.
U Brelima se nalazi upnik don Ante Soljani, istaknuti maekovac. On je za izbora
govorio da ene nebi smjele imati pravo glasa. Za vrijeme NOB-e pomagao je Pokret. On
je veliki prijatelj Jure Juriia, maekovca, koji je u zatvoru /osudjen na 5 god. robije/. U
selu Igrane nalazi se upnik fra Andjelko imi. On je odravao veze sa fra Milanom
etkom. Slao je nekoliko puta jednu enu u Metkovi do fra etke sa kratkim pismom i
usmenim porukama. Sada ga kontroliemo.
U djeijem domu u Brelima, nalaze se 3 koludrice, koje svojim uticajem na djecu uivaju
vei autoritet nego odgovorne drugarice, koje su tu postavljene. Postupak tih drugarica
prema djeci vie je krut i nepristupaan, dok je kod koludrica obratno.
Kotar VRGORAC: Na ovome kotaru ima samo tri fratra i 2 popa. Jedan fratar je bio
doao na Veliki Prolog, ali se zadrao samo par dana, otputovao je za Split i nije se vie
439
povratio. Njihovo djelovanje protiv NOP-a nije se moglo zapaziti. Don Andrija Radoni,
upnik u Vrgorcu esto se vidja u drutvu Sreka Jelavia /sina jednog od brae Jelavia/,
reakcionara JNS.
U selu Kozici, upnik fra Ivan Glibota prilazi narodu sa nekim arolijama. Naime sa
molitvenikom i kljuem gata tko e poginuti i dobiti rat partizani ili ustae. Religiozan
narod nasjeda mu.
Kotar METKOVI: Na ovome kotaru ima 5 sveenika, ali su oni toliko aktivni da ih
masa u dobrom dijelu slijedi. Ranije ih je bilo 7 /prije hapenja fra Baria i fra etke,
organizatora i pomagaa kamiara/. U Rogotinu, upnik don Bedalov Joze obilazi po
kuama i sili narod da ide u crkvu, kao i kolsku djecu za vjeronauk. Jednog dana kad su
djeca kopala u kolskom vrtu, on je doao i potjerao ih u crkvu. Djeca nemaju vremena
da ue kolske zadatke, jer svako poslije podne moraju u crkvu. Kad ih uiteljica pita,
zato nisu nauili, oni odgovaraju, da im je rekao pop: Nije vano to vam uiteljica
govori, ve je pree uiti vjeronauk. Narod ovoga sela za vrijeme okupacije bio je pod
uticajem popa i to se danas protee. Dana 15/IV. kad su bile manifestacije povodom
uspostave prve vlade federalne Hrvatske, selo Rogotin zakazano je da dodje u Opuzen.
Ovaj pop je organizovao da nitko ne ide. Kad je uiteljica Marija Miji pozivala
omladinu da idu na manifestacije pop joj je dobacio: Vidi se tvoja svijest, kako si ih
organizovala onako kako ti i idu. Ove svoje rijei popratio je podrugljivim smijehom.
On sa oltara kroz propovijedi zavarava narod, kako se u svijetu dogadjaju udesa, da
plau i znoje se slike svetaca na dananje dogadjaje. U tome mu pomae krug ena,
medju kojima se istiu Slavka Roter, potarica u Kominu, Mariju Kurt iz Desana i
uiteljica Bebi, iz Novih Sela. One po direktivi popa upotrebljavaju gatanja pomou
molitvenika i kljua, naime tko je ubijen pravedan a tko kriv. Poduzeli smo mjere, da se
ove premjeste iz ovih sela u drugi kotar. Narod Neretve dosta je religiozan i vjeruje i
nasjeda popovskim laima. Religiozni ljudi i ene bliski popovima ire i sami parole o
udesima i to struji kroz sela Neretve. Jerkovi Pera pok. Mate /bliska popu don
Bedalovu/ govori: Drite se vi Tita, a mi emo Boga, pa emo vidjeti tko e na
povrinu. Ona govori da je za malo bila ustaka vlast, a da nee za dugo ni partizanska.
Dana 3/IV. tg. Kad je fra etka Milan drao ispovjed u selu Borovcima, sakupljao mu je
po selu jaja i prute.564 Volarevi Nikola. On je tada govorio, da se nee nikada
pokoravati dananjoj vlast. Dana 13/IV. govorio je: da danas nema pravde, da ovdje
ustae i vabe, bila bi bolja pravda.
Jerkovi don Rade, upnik u Opuzenu, djelio je djeci u Domu slike svetaca.
Dana 26/IV. u Opuzenu bio je drug Ivankovi. Don Rade Jerkovi pozvao ga je u svoj
stan i pitao ga je zato su uhapeni fra etka i fra Bari. Odgovorio mu je da nezna. U
daljem razgovoru rekao mu je: Ja sam mrzio Talijane, Nijemce i ustae. Mrzim i
komuniste, da je koja druga stranka povela borbu, a ne komunistika, ja bi se davno
naao u umi. Zatim mu je rekao: Nakon to vidim da se ovdje svega dogadja, da
slobode nema, odluio sam da se ograniim samo na crkvu, dok dodju bolji dani, a to sam
savjetovao i drugim sveenicima. Don Rade je jedan od najopasnijih popova u Neretvi.
On pritajeno radi. On mrzi na Pokret iz dna due. Toliki je ovinista da mrzi sve to je je
srpsko. Njega se budno kontrolie.
564
Slijedi prekriena i neitka reenica
440
Povodom hapenja fra Baria i fra etke nastao je kod drugih sveenika veliki strah,
povukli su se i zadnje vrijeme nita se od njih ne uje. Nakon njihova hapenja nastalo je
interesovanje u narodu, zato su uhapeni, a naroito je to pitanje postavljeno na
konferenciji AF u Metkoviu. Neki su nagadjali i govorili, izgleda zato, to su imali
veze sa kamiarima. ene uvi to vikale su :Na smrt s njima!
Kotar IMOTSKI: U ovome kotaru kler je najopasniji, naroito u varoi Imotski gdje se
nalazi samostan. Oni su okupili lijep broj omladine kojima hoe da se drue sa ostalom
organizovanom omladinom u antifaistikim organizacijama. Iz samostana Imotski,
prema kokretnim podacima, ustanovljeno je da fra Metod Latinac odrava vezu sa
kamiarima. On je slao obavjetenja kamiarima, zatim materijal /sol, duvan, opanke/ i
novac. On je zalazio u selo Tolia kad je bio bandit Zdilar Branko na lijeenju u Matie
Tolia /ranjen od naih vojnika/. Zalazio je i u ovu kuu. Vjerenica od Branka Zdilara,
ki Matie Tolia kod koje se je lijeio Zdilar, bila je kurir izmadju fra Latinca i
kamiara. Fra Metod Latinac, kad je dolazio u selo Tolia, sastao se je sa Ivanom
Toliem pok. Nikole, koji se krije kao dezerter NOV i s njim je etao jedan i pol sata
oputinom vani sela. Fra Metod je poruivao kamiarima da e u njihove redove stii 10
politikih komesara koje je on okrenuo protiv NOP-a.
Don Ante Toli, upnik u Riicama takodjer, prema konkretnim podacima, ima veze sa
kamiarima. To je izjavio uhvaeni kamiar, da se dobro dre, jer da e on dovesti
devedeset partizana u kamiare.
Sa kamiarima su povezani fra Metod Rudan i fra Nikola Bili ovo izjavljuju uhvaeni
kamiari. Pristupit emo hapenju.
Fra Nikola Bili upnik u Studencima govorio je sa oltara, da je djavao stvorio ovo kolo
/partizane i NOP/ i tko je za Boga, da bi ga on savjetovao da ne ide u to kolo.
Kod popa don Ante Tolia u Riicama dolazi vie popova i uiteljica i ba onih
sumnjivih. Kod njega se zadravaju u duim razgovorima.
Fra Metod Latinac govorio je sa oltara, da se djeca moraju priestiti, jer tko se ne priesti
ove godine, da dogodine ili tko zna kada, nee, poto dolazi komunizam.
Za kotar Mu i Vrlika za sada nemamo podataka, jer su opunomostva tek popunjena. Za
ova dva kotara emo izvjestiti naknadno.
_____________
Izvornik, strojopis
441
163.
6. travnja 1945.
Split
OZN-a za oblast VIII. korpusa NOV Jugoslavije, Split upuuje Vojnom

sudu VIII. korpusa NOVJ, Split na daljnji postupak katolikog
sveenika don Juru Fratrovia iz Mua Gornjeg (Sinj), zbog
protunarodnog rada
_____________
ODSJEK ZATITE NARODA
ZA OBLAST VIII. KORPUSA
Br. 6-IV-1945
VOJNOM SUDU VIII. KORPUSA
S P L I T
Predmet: Fratovi don Juraj
krivina prijava.Upuuje se na daljnji postupak Fratrovi don Juru pok. Ante roen 25-III-1912g.
u Glini, Hrvat, katoliki sveenik-upnik, radi slijedeeg protunarodnog rada:
1/ Kao upnik u Muu Gornjem od prve pojave partizanskih odreda stavio se u
slubu okupatora i ustaa. Marta mj. 1943g. u najteim asovima za narod toga kraja, iz
straha pred NOV., kao njen neprijatelj, sa talijanskim kamijonom bjei u Sinj odakle je
mogao mirno pod zatitom okupatora da nastavi svoj rad.
2/ Po dalsku u Sinj nastavlja svoj prijanji posao i skupa sa fra Vicom
Rosandiem, Gudelj don Marijanom, fra Vladom Pavlovom i fra Ivanom Bezinom kao i s
drugim ustakim glavarima dogovara se kako da se povede to efikasnija borba proti
partizana. U tu svrhu je skupa sa spomenutim upnicima pisao pismo potpukovniku
Markoviu vie puta i usmeno razgovarao.
3/ Ljeti 1943g. skupa sa spomenutim upnicima traio od potpukovnika
Markovia da se na Mu poduzme velika akcija proti partizana, navodno da bi se tako
"spasila" etva ustaa koji su pobjegli u Sinj.
4/ Kod osloboenja Sinja sa strane NOV-e, pokuao je da bjei skupa sa ustaama
i okupatorom, te je na putu kod Dicma zarobljen.
5/ Kod sasluanja, opomenut da kae istinu, lagao je, uvjeravajui istraitelja da
se niim nije zamjerio NOP-u, i tek kad su mu pokazani dokumenti, o njegovom radu
priznao je svoje djelo. Naravno da je s time htio dovesti vlasti u zabludu, a to je dokaz da,
ne samo to eli sakriti svoja nedjela, nego da nemisli ni u budue svoj stav prema narodu
mijenjati.
Kako se iz izloenoga razabire radi se o jednom nenarodnom sveeniku, koji se u
najsudbonosnijim momentima naih naroda stavio u slubu okupatora i njegovih krvavih
slugu. Osumnjieniku je kao sveeniku bila bez sumnje dunost da u najcrnijim danima
442
njegovog naroda svim silama i svojim autoritetom nastoji uticati na pobjenjelog

okupatora, sprijeavati bratoubilaku borbu i otupljivati otricu krvavog ustakog noa.
Meutim osumnienik angauje sve svoje sile za ustaki pokret a protiv NOP-a, te se iz
sveenika pretvara u zagrienog svjetskog politikanta, koji kao neki strateg stvara
vojnike planove, stvara od zaostalih seljaka njegove upe narodne neprijatelje sve u
svojoj neodoljivoj mrnji prema NOP-u. Ovakvi ljudi njemu slini, koji su kod zaostalih
seljakih masa po svom pozivu i kolskoj naobrazbi bili nesumljivi autoriteti, direktni su
uzronici, da se mnogi seljaci ugledavi se u njih krenuli krivim putem i postali narodni
neprijatelji, a ne rijetki sramotno izgubili ivot u borbi proti vlastitog naroda.
U interesu pravde, za sva poinjena nedjela isti treba da pred Narodnim Sudom
odgovara.
ef Otsjeka-major:
N. Sekuli [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
164.
7. travnja 1945.
Hvar - Vis
Oficir OZN-e za vojno pozadinske jedinice Hvar - Vis izvjeuje OZN-u

III. odsjek VIII. udarnog korpusa NOV Jugoslavije u Splitu o stanju
zarobljenika na podruju Hvara i Visa
_____________
Oficir O.Z.N.e
Za vojno pozad. jedinice
Hvar - Vis
Broj 172/45 od 7 IV 1945 godine.
Predmet: Izvjetaj o stanju
zarobljenika
III sekciji O.Z.N.e VIII Udarnog korpusa
S P L I
Ratnih zarobljenika ima na naem podruju, na Hvaru i na Visu:
443
Talijana
136
Njemaca
15
Poljaka
4
Austrijanaca
23
Hrvata
2
Holandjana
1
Francuza
1
Slovenaca
1
na licu mjesta
-------ukupno:
183 ratna zarobljenika.
Od gornjeg broja ima K-da Mjesta Vis; 120 Zarobljenika. Ovi zarobljenici su
razdijeljeni po raznim jedinicama i radovima. I to na Otoku Budikovcu kod Visa, 17
sedamnaest; U radnoj eti Talijana pri K-di Mjesta na Visu 65 ezdeset [i pet]; kod Autovoda Komande na Visu 18 osamnaest; Na aerodromu i raznim drugim jedinicama radi 20
dvadeset zarobljenika.
Komanda Mjesta Hvar ima 63 ezdeset i tri zarobljenika. Od toga na sjei ume,
kod Bogomolja na Hvaru radi 27 dvadeset i sedam; ostali rade na sjei ume u Pelegrinu
kod grada Hvara, takodjer se upotrebljavaju i za prigodne radove kdo K-de Mjesta i
Bolnice VIII Korpusa u Hvaru. Svi zarobljenici kod K-de Mjesta Hvar nalaze se u
sastavu Radne ete Komande Mjesta. Smjeteni su skupa sa naim ljudima koji se nalaze
u sastavu Radne ete.
to se tie zarobljenika pri K-di Mjesta Vis, a tako i na Hvaru moe se rei, da ne
ivi ivotom ratnih zarobljenika u jednom logoru, naime pod jednom logorskom
komandom, ve su razbacani po gore navedenim jedinicama i radionama.
Disciplina je osrednja, nema krupnijih disciplinskih greaka.
Sam postupak prema zarobljenicima je vojniki iako ima tu i tamo loih ispada
prema zarobljenicima, kao n.p.r. u Auto-vodu K-de Mjesta Vis, gdje je bio sluaj da je
ofer Romi Vinko tukao pojedine zarobljenike. Sama Komanda Mjesta se premalo
zanima za stanje zarobljenika, tako da su zarobljenici u veini jedinica preputeni
samovolji niih rukovodioca, kojima je malo stalo do pravilnog odnosa prema
zarobljenicima.
Smjetaj zarobljenika je uglavnom dobar, zgrade su iste, prozrane i dosta
prostrane.
Zarobljenici se ishranjuju po vojno pozadinskoj tablici, isto kao i nai ljudi. A ako
se nalaze na teim radovima, onda dobijaju kao i operativne jedinice, naime po
operativnoj tablici ishrane. Ima sluajeva da se hrana zarobljenika podkradala, kao u
Auto-vodu K-de Mjesta Vis, nato smo ukazali K-di Mjesta.
Odjea i obua je kod veine dosta slaba i trona. Ima sluajeva potpune
odrpanosti, kako na Visu tako i na Hvaru.
U jedinicama su smjeteni po profesiji. Radna sposobnost je skoro, kao i kod nai
vojnika, dapae po negdje i bolja nego kod naih. Rade onoliko koliko to zahtijeva
rukovodstvo jedinice u kojoj se nalaze. Radna eta Talijana na Visu se pokazala osobito
radina i disciplinovana, ova jedinica ima i svoje rukovodstvo, komandira i komesara,
oba su Talijanci. Pri iskrcavanju i ukrcavanju pogonskog materijala pojaava se kontrola.
Kako na Hvaru tako i Visu lina higijena je na niskom stepenu. U nedostatku vea
i gornje odjee rijetko se peru.
444
Na Hvaru je stanje kod zarobljenika loije nego na Visu. Bjegstvo trinaestorice

talijana bilo je donekle uvjetovano izgladnjivanjem, naime podkradanjem hrane sa strane
rukovodstva u Selcim kod Bogomolja; o ovome smo Vas ve ranije bili obavijestili. Kao
to znate bjegunci su bili uhvaeni na otoku...565
Kod nas u stvari ne postoji neki jedinstveni logor za ratne zarobljenike, naime ne
postoji jedna zarobljenika komanda koja bi imala u evidenciji ove zarobljenike i nain
njihovog ivota, kao to je to sluaj u Splitu. Zarobljenici ivu sa naim ljudima skupa
odvojeni od zarobljenika druge jedinice, ako to je sluaj na Visu da Radna eta Talijana
ive odvojeno od ostalih zarobljenika u samom Visu.
Sluajeva smrtnosti bilo je na Visu i na Hvaru i to na Visu su umrla 3 zarobljenika
od poetka ove godine, od dizenterije. Na Hvaru je stradao jedan nijemac pri vadjenju
nagaznih mina, bio je ustvari smrtno ranjen te ga je Komanda Mjesta dala streljati.
Oficir O.Z.N.e:
_____________
Kopija, strojopis
Hrvatski dravni arhiv, f.1491, OZN-a za Hrvatsku, kut. 37, 11.17.2.,30/70
165.
20. travnja 1945.
Split
Gradski odbor drutva Crvenog kria u Splitu vraa Oblasnom odboru

drutva Crvenog kria Split 31 upitnicu za talijanske dravljane, koji se
nisu mogli pronai u Splitu
_____________
GRADSKI ODBOR DRUTVA CRVENOG KRIA U SPLITU

Br. 254/45.
U Splitu, 20/4 1945.
Predmet: povratak upitnica
talijanskih dravljana.
OBLASNOM ODBORU DRUTVA CRVENOG KRIA
S p l i t
565
Dokument oteen.
445
Vraamo Vam 31 upitnicu za talijanske dravljane, koji se nijesu mogli pronai u

Splitu. Traeni su u zarobljenikom logoru i medju evidencijom o stranim dravljanima,
ali bez uspjeha.
Njihova imena su:
1. Ballico Gino,
2. Gardin Giovann,
3. Fighera Salvatore,
4. Lieto Achille,
5. Di Marcello Mario,
6. Pellegrino Antonio (2 upitnice).
7. Petti Alfredo,
8. Pugliese Nicola,
9. Pastore Priamo,
10. Salafia Giuseppe,
11. Santoro Vincenzo,
12. Saoli Antonio,
13. Utimpergher Arturo,
14. Vertecchi Luigi,
15. Lavinia Teodovio,
16. Carone Pietro,
17. Fallerini Fernando,
18. Gambino Federica,
19. Della Sala Geneross,
20. Prezioso Tommaso,
21. Fumarola Antonio,
22. Giangrande Vincenzo,
23. Mercadante Giuseppe,
24. Pupillo Giuseppe,
25. Giuliani Nello,
26. Savino Antonio,
27. Dialosa Augustino,
28. Genovesi Corrado,
29. Carnevale Silvia,
30. Cardone Edola.
M.P.566
Tajnik:
Kliki V. [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
Dravni arhiv u Splitu, f. 265, Oblasni odbor Crvenog kria za Dalmaciju, kut. 1.
566
Neitko.
446
166.
4. svibnja 1945.
Vis
Opinski NOO za otok Vis pie Komandi mjesta Vis da se otpusti iz

slube Mate Vojkovi pok. Jakova iz Rukavca, komandant logora
Budikovac jer se taj logor rasputa
_______________
Opinski NOO za otok Vis-Tajnitvo

Br. 1990/45
Vis, 4.5.1945.
Drugarskoj
Komandi Mjesta Vis
Kod te Komande nalazi se drug Vojkovi Mate pk. Jakova iz Rukavca, sada na
dunosti kao komandant logora Budikovac. Kako smo obavjeteni da e se uskoro
rasformirati logor na Budikovcu, to molimo taj naslov da bi gorespomenutog druga
otpustili sa dunosti i uputili kui radi obnove ribolova /budui posjeduje ljetnju tratu/
a nema nikoga kod kue tko bi mu mogao raditi, te se bez njega ne moe ribolov
pokrenuti. Nadamo se da ete ovu stvar ozbiljno shvatiti i oekujemo vae rjeenje.
S. F. - S. N.!
Tajnik: ...567[v.r.]
Predsjednik
_______________
Izvornik, strojopis
Dravni arhiv u Splitu, f. 26, Kotarski NOO Vis, kut. b.b.
567
Potpis neitak
447
167.
11. svibnja 1945.
Mu
Izvjee Opunomostva OZN-e za kotar Mu OZN-i za srednju

Dalmaciju
_____________
OPUNOMOSTVO OZN-e
ZA KOTAR MU
BROJ 20/45 Mu 11/V.45
II. otsjek568
ODJELJENJU ZATITE NARODA OZN-e ZA

SREDNJU DALMACIJU S P L I T
aljemo vam izvjetaj o situaciji u pogledu kamiara na podruju naeg kotara.
Oslobadjanjem Evrope, tj. padom Njemake i NDH, izgleda dase imaju namjeru predat
kamiari stim dajim se zagarantuje ivot. Izmedju 7/ i 8.V. na vratima koruke crkve je
osvanila jedna cedulja nakojoj pie predsjedniku Seoskog N.O.O. Koruce dae se pridat
svi koruki kamiari ako jim se zagarantuje da ji se nee ubit. Tako isto ustae Klepia
Ivana sestra je govorila da bi se on prida ali dase boji daega ubit kada joj je drug tadin
Frane rekao daga se nee ubit a dabi mogao ufatit koju godinu robije ista muje odgovorila
da to nije nita i 20 godina samo daga se neubije, a tako isto se interesuje rodbina od sviju
kamiara.
9/V. je bio Obavjetajni Oficir N.Obrane V. Bataljona V. Brigade i uzeo je kod nas
podatke o brojnom stanju kao i naoruaanju idise zadraju. Teje isti razgovarao sa
drugom Zekanom Jakovom, kasnije kako bise najleke mogli pofatat, i na temelju
njihovog razgovora K.N.O.O: ima namjeru dajim pozove obitelji za u nedjelju 13/V. te
da im politikim nainom prikae raunajui na uspjeh. Istina je daje kapitulacija
Njemake podigla veliki moral u narodu i strah vlada kod njihove obitelji, ali mi nismo
sigurni dae se pridat oni ustae koji su okaljani nevinom krvi i paljeom dima. Drug
obavjetajac je smenom razgovarao o nainu fatanja i likvidiranja bandita i jasam mu dao
moje miljenje.
Potoje ovaj teret tako podesan za prebacivanje miljenja smo da treba postaviti mrtve
strae na sva brda od prilike dise oni nalaze, a zatim poet sa pritresanje a o ovom sam ja
razgovarao sa drugom Kapetanom Puhariem.
Molimo vas danas po ovom pitanju izvjestite po donosiocu ovog pisma i da date
miljenje, tako da navrijeme moemo poduzet mjere. Mi smo obustavili ovu namjeru
K.N.O.O: dok nam vi javite. A miljenja smo dae se na ovaj nain bar nekoliko pridat.
568
Nadopisano rukom
448
Opunomoenik
...569 [v.r.]
M.P.570
U evidenciju izvjetaja za kamiare
dat odgovor. - ...571
_____________
Izvornik, strojopis
168.
19. svibnja 1945.
Marina
Rajonsko rukovodstvo Marina izvjeuje Kotarski komitet KPH Trogir

da pop iz Marine preko svojih povjerenika agitira da narod ide u
crkvu i daje milostinju, da grupa reakcionara iz okolnih sela iri
parole o prodaji hrane koju saveznici dostavljaju NOO-im abesplatno,
te da u Trogiru i okolici djeluje etnika organizacija
_______________
Reonsko Rukovostvo K.P.Marina.

Dana 19/V.1945. g.
Kotar. K.K.K.P. H.
Trogir
Dragi Drugovi, ajemo Vam Izvetaj za mjesec Maj, 45. g.
Politika Situvacija na ovom Reonu, nije imala bitni promena jedino toje pop koji se
nalazi uselu Marini, On je nastavio sa klevetanjem sa Oltara, di imade pojedinaca koji
govore iodbivaju omladinu od mise i crkve. Ali dae isti doi pred Boji sud, te je isti
569
Potpis neitak
Peat OZN-e za srednju Dalmaciju, br. 337, 12. svibnja 1945.
571
Nadopisano rukom, potpis neitak
570
449
Organizirao neke ene da Djecu ne alju na sastanke poto da im na sastanciman

tumae da nema Boga, a daje to tetno poto dae biti zbog djece kanjeni roditelji sa
strane boga. Na dalje je isti uspostavio svoju organizaciju, t.j. u selo Svinca imade
svog povjerenika Senjanin Juru, Jurlin u selo Vrsine, Matija Antu Krole te oni
sada organiziraju narod da in uviem broju dolaze, ucrkvu, teda daju milostinju za
popa i za crkvu, Anaroito Senjanin Jure, poao u selu Svinca, od 1. pak do druge
kue te preporuiva seljaciman da neka dadu za popa toje mogue vie sira jaja ulja
kao istalih ivenih namirnica. Na dalje isti je pop, proirio parolu dae ii iz Marine
u Orljak poto daga sama Vlast kao i seljaci nemogu podniti u marinu, dok neke ene
kadasu ule onesu vikale daga needu pustiti iz Marine, stimen htio pop, da iskua
kakve narod ima sinpatije pram stiom njemu.
Protiv ovik parola poduzeloseje preko Antifaistikik organizacija na razkrinkavanju
popa i njegove lane parole kao i njegovih pomagaa: Nadalje proirioje parolu lan
N.O.Odbora, Orljak, Radi Josip p. Blaa, da hranu koju daju saveznici mukte,
danae kurve koe da izrabu narod tase parola odnosi na vie Forume Narodne
Vlasti.
Dok ostali lanovi N.O.Odbora, dokazalisu narodu dato nije istina dabi nai
rukovodioci traili na svoju ruku novce od naroda kada nebi bilo potrebno isplatiti,
tesu istoga razkrinkali pred narodom, tese je narod u vjerio dajest potrebno platiti, ida
onaj reakcioner govori neispravno. Istu parolu irio je Cvitanovi Frane p. Vicka, ali
seje ovaj vie osvrtao dasu to krivi Seoski N.O.Odbori, jo je pod vukao dabi bilo
pravo ubiti onoga odbornika kojibi doo traiti dase plati pomo primljena od
saveznika. Odmak seje pristupilo narodu i pravilno rastumailo teje narod ispravno
skvatio, sa svim gori spomenutim Radiem i Cvitanoviem skupa je u istoj Raboti
povezan alov Mate Bilja iz Gusterne.
Na dalje, Poznati reakcioner BATINA, iz D. Blizne, napao je 1. Skojevca, i Rekao
mu je ta vaa Vlast radi ne ispravno zato graaniman dozvoljava vercovati a
seljaciman nedadu ivjeti, nato je Skojevac poeo damu dokaziva aon gaje uutkao i
preko svega rekomuje daje on Lud jer danema onoga Koji moe njemu neto lagati,
i istise dalje bavi sa prodajom vina dosada bez dozvole te stime imade temelja da
okuplja reakciju kraj sebe koto i prije, Protiv togase je poduzelo, damuse sprei
prodaja vina, tese isti opravdava daje on ve predao molbu za dozvolu u Kot. N.O.O.
te daemu isti odobriti prodaju vina.
Nadalje postoji jedna opasna gomila t.j. organizacija etnika u kojusu povezani,
Lujo Rubinjoni iz Trogira, Gaga iz Sevida, Paanin Mate matava Aneli Ivan
poklad Mari Joze Pakljica iz Vinita. Glavni organizator Ove Bande jest
Rubinjoni Lujo, Koji dolaze kod gori spomenutih vie puta, isti je govorio kod Gage
na Sevidu, da nevalja Narodna Vlast, poto dasu to Seljaci te dabi tud trebalo
postaviti studente, teda nevaljaju nai Narodni Sudovi poto dasu tud sve neueni
seljaci, te jo povlai parolu protiv Nae N.O.Vojske da terenski radnici samo lau i
da u stvari od partizana nema nita jer daih nema u cjelu Jugoslaviju ne 7000.
Medjutim pod cjenju je Sovjetski Savez i reklamie da je Rusija nita jerda nebude
bilo Amerika dabi davno avo odnio cjelu Rusiju, protiv ove parole odmak seje
postupilo te unarod nije uneena poto seje tud predesila drugarica Vidovi Nede,
kojaje odmak uspjela da sprei tu parolu, ali on idalje dolazi u Vinie te sasvojim
prijateljiman potajno nastavlja svoju rabotu.
450
Dalje se isto opaa poneka sitna parola gdise ubacuje kao od stradanja nae Vojske ne
sporazuma nas sa savezniciman i.t.d. ali sve parole ipak nemaju velikog znaaja
odnosno mnogose i ne ire Jer uspi jemo daih momentalno suzbijemo, preko naih
Antifaistikih Organizacija. /.../
Sekretar,
N Skender [v.r.]572
_______________
Izvornik, strojopis
169.
22. svibnja 1945.
Trogir
Kotarski komitet KPH Trogir obavjeuje Okruni komitet za Srednju

Dalmaciju o djelovanju reakcije koja iri parole o povratku kralja
Petra, o radu popa iz Marine koji nastavlja s varanjem naroda putem
boga i misa, te o radu pojedinih odbornika koji kradu hranu
namijenjenu socijalnoj pomoi i sl.
_______________

TROGIR
DANA, 22-V-1945 godine

Za Srednju Dalmaciju
572
Nikola Skender iz Vinia, r. 1911., bio je lan MNOO Vinia i lan Opinskog NOO Marina (Josip
Milia: Uesnici..., Trogirski kraj..., str. 1135)
451
Split
Dragi drugovi!
aljemo vam izvijetaj za mjesec maj 1945 godine.
Politika situacija: Na kotaru moese konstatovati dvolinu situaciju i to: do 15-V- i
od 15. do konca mjeseca. Na dan prvoga maja, kao i za vrijeme kapitulacije
Njemake zapazilo se kod naroda veliko oduevljenje, kroz manifestacije, zborove i
mitinge, koji su prigodom obadviju proslava bile organizirane po svim selima naega
kotara kao i u samom gradu. Narod je sa napetou oekivao dan sjajnih pobjeda nad
faistikom njemakom, sa strane Saveznikih Armija na elu sa Sovjetskim
Savezom i naom Jugoslavenskom Armijom. U organiziranju proslava istaklo se svo
partijsko lanstvo kako bi bio to bolji uspijeh, koji je i postignut.
Po zavretku rata u Evropi na vojnikom polju osjetio se rad reakcije koja je poela
ubacivati razne tetne parole, koje su dole do izraaja du itavoga kotara, i na taj
nain je reakcija uspijela stvoriti neraspoloenje meu narodom. U poslijednje
vrijeme zapaa se573 nekoliko krupnijih parola: na sektoru Prgomet su obanice
pjevale pjesmu o dolasku kralja Petra, istodobno su eljezniari koji rade na Labinu
govorili o povratku kralja Petra, na marinskom sektoru pop je i dalje nastavio sa
varanjem naroda putem boga i misa.. Povezao se je sa pojedinim seljacima iz okolnih
sela, koji za njega organiziraju sakupljanje razne hrane /sira, jaja, ulja i drgo/ jer im
pop govori mise za sauvanje ivotinje od bolesti. Rubignoni Vjekoslav kada je bio
na Marini govorio je pred svojim prijateljima da je propala u Istri XX Divizija ujedno
da Jugoslavija nema nego samo 70 hiljada vojnika i da e biti rat izmeu nas i
Engleza. Isti su njegovi prijatelji ovu parolu proirili kod naroda. U Trogiru se jedno
jutro nala napisana parola ivio kralj Petar. Naitavom kotaru ima parola u vezi
plaanja pomoi i to iz slijedeih razloga to pojedini pekulanti hoe da prikau
narodu, kako istu pomo dobijemo badava, dok to hoe pojedinci iz viih foruma da
se, plati za njihove vlastite interese.
Glavni uzrok to su gore navedene parole naile na plodno tlo, to naa partijska
organizacija nije ni do danas pravilno shvatila liniju partiju u JNOF-i da bi preko
JNOF-a spreila sve reakcionere i onemoguila im njihove namjere. Nije naa
partijska organizacija dovolno uvidila da je najvee oruje za suzbijanje svih tetnih
parola podizanje svijesti naega naroda. Protiv svih parola poduzele su se mjere, ali
ne na vrijeme kao to bi to bilo potrebno. Ipak se je u prilinoj mjeri uspijelo uutkati
i pojedine reakcionere raskrinkati pred narodom. Protiv popa uzeo se postupak i isti
stav, kao ostalih reakcionera i izrabljivaa naroda. /.../
Rad partije u N.O.O.-a: /.../ Jo uvjek se zapaa da nai lanovi partije koji radu u
Narodnoj vlasti nepaze na to da bi sauvali svoj autoritet kod naroda. Ve se esto
puta zapaa da ih narod kleveta, a najvie u dijeljenju sociolne pomoi. Imamo i
takvih sluajeva da su dva-tri odbornika na naem Kotaru krali hranu od socialne
pomoi, koja dolazi za narod, isto tako su prodavali sumpor po skuplju cijenu nego
to je propisno. Za gore navedene sluajeve su poduzete mjere tako da je Drai
573
Nadopisano rukom
452
Nikola razreen dunosti seoskog N.O.O.-a, uapen i predat na odgovornost. Jo ni

danas lanovi partije u N.O.O.-a nisu shvatili dunost i uvidjeli vanost obnovi
zemlje, a niti su se posvetili da bi to bolje uvrstili zadruge. Ima i takovih koji su se
uvukli u N.O.O.-e koji nisu poeljni za N.P., kao naprimjer u Sratoku574, Labinu,
Podorljaku, Sitnome, Vranjica. /.../
Smrt faizmu --o-- Sloboda narodu
Org. sekretar
Po. Sekretar
eri [v.r.]575
I Luin [v.r.]576
_______________
Izvornik, strojopis
170.
23. svibnja 1945.
Trogir
Jakov Senjanin i Marin Senjanin iz Podorljaka ire parole o kralju

Petru, a pekulanti o nevrijednom novcu, dok je reakcija uspjela
dovesti fratra u Donji Dolac gdje govori misu i skuplja novac od
puanstva, stoji u izvjeu Kotarskog komiteta KPH Trogir kojeg je
uputio Okrunom komitetu KPH za Srednju Dalmaciju
_______________

Trogir
Dana 23.V.1945. 577
574
Dananji Bogdanovii
Ante eri, lan KK KPH Trogir
576
Ivan Luin Dalmatinski iz Vinia, tajnik KNOO, sekretar KK KPH Trogir (Josip Milia: Uesnici...,
Trogirski kraj...., str. 1123)
577
Zacijelo se radi o dne 23.VI.1945., jer se u tekstu spominje izvjetaj za mjesec juni 1945 godine
575
453

Split
Dragi drugovi!
aljemo vam izvijetaj za mjesec juni 1945 godine.
Politika situacija: Kroz protekli mjesec moe se konstatirati, da se je situacija
pogorala od prolog mjeseca, ali ne u velikoj mjeri. A to je prouzrokovalo iz tri
razloga. Prvo to narod neprima socialnu pomo u hrani, pa se uje od naroda
veinomkako pria da je slaba godina, a da se neprima pomo isti razloga da e slabo
pro. Ali reakcija izkoritava to u svoj prljavi rad. Kao na primjer na sektorskom
rukovodstvu Marina, zapazilo se je Podorljakom da govore da bi bilo bolje da je
davalo socialnu pomo pa da je doao i kralj Petar. Ta je parola proistekla od
Senjanin Jakova i Senjanin Marina. Drugo to su se nae jedinice povukle iz Trsta, pa
veinom na narod strahuje da bi moglo doi do rata izmeu nas i Saveznika
Engleske i Amerike. Reakcija je na to ubacila parolu u Trogiru, da e biti onako kako
budu htijeli Englezi.
Na sektoru Marina u selu Pozorcu, ubaena je parola od rakcionarne propagande, da
su nae jedinice koji su bile u Trstu dole bez oruja koja se je pomalo proirila po
vie sela na Marini. Openito je na narodu ostao lo utisak povlaenjem naih jedinica
iz Trsta, koje ima i danas politike poslijedice u vezi toga. Sa svim nastojanjem i
portvovanjem partijslih jedinica kao i svih drugih organizacija da bi se moglo
pravilno stvar rastumaiti narodu, jo se nije postiglo u onolikoj mjeri koliko bi
trebalo. Tree ta su postavljene cijene na tritu, tako da nije partijska organizacija
uspjela da pravilno prikae preko J.N.O.F-e naemu narodu vanost zato se cijene
postavljaju i koliko su vane za opu stvar. To je izazvalo kod naroda nezadovoljstvo.
Jer su pekulanti stali na tom stanovitu da priaju kroz narod kako su te cijene
postavljene nepravilno, ove se pojave najvie osjeaju u mjestu Trogiru i sektoru
Prgomet da zato bi seljaci nosili na trite kad nemaju ta da dobiju za novce i da su
novci ne vrijedni.
Krupnije parole: Koje su se pojavile na ovom kotaru. Na sektoru Prgomet, u Donjem
Docu, reakcija je uspila da dovede fratra da govori misu i da istome skupe kod seljaka
250.000 kuna. Tako isto u Labinu i drugim selima radi na tome da bi uspijela kod
seljaka, kako bi bilo dobro kad bi se i u njihovim selima govorila misa. Na
sektorskom rukovodstvu Marina se je pojavilo u prve dane ovoga mjeseca od popa da
ona omladina ne vijeruje u Boga koja ui pisati i itati. Isti je bio pozvan od mjesnog
odbora J.N.O.F-e i nije se vie opazio njegov rad. U gradu Trogiru pjevako drutvo
koje je postojalo nedijeluje vie. Reakcija je ubacila u Trogir dvi tri parole za kralja
protiv Tita.
Sa zalaganjem partijske organizacije preko svih Antifaistikih organizacija, uspjelo
se je u prilinoj mjeri prikazati narodu prljavi rad reakcije, a pravilno tumaenje
J.N.O.F-e. /.../
Smrt faizmu ----o--- Sloboda Narodu!
454
Org. sekretar
Pol. Sekretar
Luin Ivan [v.r.]578
A. eri [v.r.]
_______________
Izvornik, strojopis
171.
25. svibnja 1945.
Marina
Seoski NOO Marina dostavlja Kotarskom NOO Trogir popis

likvidiranih narodnih neprijatelja
_______________
Seoski N.O.O. Marina.

Upravni odjel
Broj 185/45
Dana 25/V.1945.
Kotar. N.O.O.
Upravnom Odjelu
Trogir
alje movam podtke uvezi traenja Okru. N.O.O. Sred. Dalmacije, od 16/V. 45. g.
pod brojem 4027/1465 Orekvidiranju,
Narodni nepriljatelja.
Koji su likvidirani od strane N.O.P. od 6.4.1941. do 25/V.1945. g.
Itosu sledei.
I. Cvitanovi Ante pk. Joze Roen Godine
1884
Streljan
14/IX579
Godine
1943.
578
Ivan Luin Dalmatinski iz Vinia, tajnik KNOO Trogir, sekretar KK KPH Trogir (Josip Milia:
Uesnici ..., Trogirski kraj...., str. 1123)
455
II.Cemovi Kate . Joze

III.Cemovi Frane Josipov
IV.Cvitanovi Anka pk. Frane
A udova alov Frane
V. Cvitanovi Visko Rafajela
1893
1917
13/IX580
10/IX581
1943
1943
1917
1911
13/IX582
10/V.583
1943
1944.
Proelnik
Presjednik
A. Cvitanovi584
J alov [v.r.]585
_______________
Izvornik, strojopis
Dravni arhiv u Splitu, f. 537, NO opine Marina, kut. 24
172.
25. svibnja 1945.
Vrlika
Izvjee Opunomostva OZN-e za kotar Vrliku Okrunoj OZN-i za

srednju Dalmaciju o piljarima na podruju kotara Vrlika
_____________
Opunomostvo OZNE za kotar Vrliku
Broj 24
Vrlika, dne, 25-V-1945 god.
OKRUNOM ODJELJENJU ZATITE NARODA OZNI
579
Nadopisano rukom
Nadopisano rukom
581
Nadopisano rukom
582
Nadopisano rukom
583
Nadopisano rukom
584
Ante Cvitanovi Tonilo, r. 1912. u Marini, predsjednik MNOO Marina od 1943. (Josip Milia:
Uesnici NOR-a i rtve faistikog terora, Trogirski kraj ..., str. 1027)
585
Jozo alov pok. Ljube, r. 1906. u Marini, bio je predsjednik MNOO Marina (Josip Milia: Uesnici...,
580
456
SPLIT
U vezi vaeg telefonskog traenja od danas, koji ste traili broj piljara koji
se nalaze na sektoru ovog kotara, izvjetavamo vas u slijedeem:
Za piljare koje pozitivno znademo da se kriju jesu i to:
1. Preoanin Milo Miin iz Cetine,
2. Vranje Milan p. Ilije iz Cetine
3. Vranje Nikica p. Mije iz Cetine
4. Joji Stevan Nikin iz Civljana, svi etvorica se skupa kriju povie sela
Cetine i oko samih staja Cetinskih
5.
Jaar Pile iz Jezevica krije se u Crvenim gredama, a i...586 ste ni smo
usmeno, ali nepotvrdje o da se on krije i u selu Jeeviu.
Isto prema dokazu odbornika sela Garjaka, u Modrau se kriju krbi Mitar
Nikin i krbi Niko Krstin oba iz sela Garjaka, ali kako odbornik nas obavijestio o
ovome, on isto tano ne utvrdi da se oni kriju.
to se pak tie pilara u Kozjaku, Dinari i Svilaji, nije nam poznato da ih tamo
imade i mi smo neprestano i pored drugova koje smo zaduili kao povjerenike u mjestima
koja su blie tih predjela-planina, informiemo i kod drugova koje poznajemo da su odani
naem pokretu i koji su partijci i isto preko njih kao takovih nismo mogli doznati dali
piljara u tim planinama imade.
Komanda mjesta Vrlika nas je usmeno obavjestila, da je ona ovih dana od strane
vie operativnih jedinica sa poloaja obavjetena, da je iz jedinica opet dezertiralo oko 48
boraca a koji su rodom sa ovog kotara, ali je sa nae strane kao i Upravnog odjela i K
de mjesta ustanovljeno da medju ovakvim dezerterima imade prezimena i imena koji se
po zauzeu Vrlike od strane nae vojske pobjegli sa njemcima i kasnije se prema
ispitivanju njihovih porodica ili blinjih nije moglo doznati za ovakove gdje se nalaze t.j.
od ovakovih njihova rodbina nije primala niti kakovog pisma dok su mnog borci koji su
preli u NOV pisali pisma svojim roditeljima ili blinjim.
Da su ovi dezerteri pristigli na sektor ovog kotara nismo mogli doznati o tome
nita. Mi smo kroz ovo kratko vrijeme naeg rada uspjeli stvoriti obavjest. mreu u svim
mjestima ba od ljudi koje poznajemo da su najodaniji i koji su veinom partijci i kao
takove mi smo ih po pitanju piljara najvie obavezali, s tim da budno paze na svaku
pojavu koja se tie piljara, i o mnoenju piljara nismo mogli jo doznati nita.
Prednji izvjetaj Vam dostavljamo uz drug. borbeni pozdrav,
SMRT FAIZMU SLOBODA NARODU.
Peata nema
587
Zamj. Opunomoenika
M. Zelenovi [v.r.]
Hitno588
586
Neitko, dokument oteen

Nadopisano rukom
588
Nadopisano rukom
587
457
M.P.589
_____________
Izvornik, strojopis
Hrvatski dravni arhiv, f.1491, OZN-a za Hrvatsku, kut. 46, 11.74.6, 30/88.
173.
30. svibnja 1945.
Split
Vojni sud za oblast Dalmacije Vijee kod komande podruja srednje

Dalmacije upuuje Kanjenikom logoru Firule Josipa Matia iz
Kruvara (Sinj), osuenog na dvije godine prisilnog rada i osam godina
gubitka graanskih asti, jer je kao aktivni ustaa uestvovao u
borbama protiv NOVa
_____________
VOJNI SUD ZA OBLAST DALMACIJE
VIJEE KOD KOMANDE PODRUJA SREDNJE DALMACIJE
Sud: Br. 35/45 od dana 30 maja 1945 god.
KANJENIKOM LOGORU FIRULE
Savezno jueranjem dopisu Vojnog suda Oblasti za Dalmaciju, kojim upuuje
osudjenika Mati Josipa pok. Mate dostavljamo vam sve potrebne podatke za kartoteku:
Mati Josip pok. Mate i majke Ive urkovi, rodjen 1925 u Kruvaru,
Isti je osudom ovog suda Sud. br. 35/45 od 30 januara 1945 god. osudjen na dvije
godine prisilnog rada i osam godina gubitka gradjanskih asti. Njegova kazna prisilnog
rada poela je tei 28 januara 1945 god. Osudjen je to je kao aktivni ustaa uestvovao u
borbama protiv NOVa.
Sekretar viea:
_____________
Kopija, strojopis
589
Peat OZN-e za srednju Dalmaciju, br. 576, 26. svibnja 1945.
458
174.
1. lipnja 1945.
Vrlika
Izvjee Opunomostva OZN-e za kotar Vrliku tabu bataljuna KNOJa u Sinju o kamiiarima na Dinari
_____________
Opunomostvo OZN-e kotar Vrliku

Br.sl.
Vrlika, dne 1.VI.1945.
tabu bataljona Narodne Odbrane
SINJ
Predmet: izvjetaj
o kamiarima na sektoru
Vrlike.
Prema podacima sa kojima raspolaemo kriju se 4
piljara u Dinarskom Goriju /Cetinskoj planini/ iz sela Cetine, 3 a iz sela Civljana 1.
Misljenja smo da odravaju vezu sa piljarima, koji se nalaze u Troglavu i Stazi na
Bosanski kraj.
Doznali smo od Nikole Bodraia iz Braev Dolca, koji je bio u Bosni u selu
Gubinu na 24.V.1945. god. da mi je kazao Marko Mareti da se u Gubinu nalazi
nekoliko piljara u Poljanicama na bosanskom teritoriju, a sumlja se, da se medju njima
nalazi Roi Jovan i Mitar Mareti iz Braev Dolca. Takodjer se sa njima nalaze 2 iz
sela Garjaka, tako su primjetili obani iz Barev Dolca. Dne 26.V.1945. god. i prije 2-3
puta, da se prebacuju sa Vrdova prema Sokolcu iz Vjetica Gore sa velikom brzinom oko
7 sati na vee. Sa 2-3 u grupama590
Mijenja smo da bi bilo potrebno, da uhvatite vezu sa Narodnom
Odbranom iz Livna i vrlikom narodnom milicijom, te da se izvri zajednika akcija, na
teritoriju Troglav, Poljanice i Staza, jer tu se sigurno nalaze kamiari. Vi preko NOO.
odbora i J.F.-e u Livnu 591 doznajte konkretno koliko se nalazi, i o tome nas izvjestite, kao
i kad e te poduzeti akciju, da znamo, da moemo poduzeti sve mjere protiv piljara.

Opunomoenik:
590
591
Nadopisano rukom
Nadopisano rukom
459
...592 Zagora [v.r.]

M.P.593
_____________
Izvornik, strojopis
175.
3. lipnja 1945.
Split
Izvjetaj OZNA-e za srednju Dalmaciju za svibanj 1945. godine.

_____________
ODJELJENJE ZATITE NARODA
OZNA ZA SREDNJU DALMACIJU
Br. 714/45, dne 3/VI.45.
OZNI za Hrvatsku Centru za Dalmaciju,
Split
U prilogu dostavljamo vam mjeseni izvjetaj za mjesec maj, sa
prilozima-izvjetaj o pokusnom mljevanju sumpora.
Za naelnika kapetan,
J. Puhari [v.r.]
M.P.594
ODJELJENJE ZATITE NARODA - OZN-a za HRVATSKU
CENTAR ZA DALMACIJU
Br. 1277 dne __________595
ODJELJENJU ZATITE NARODA

Centar za Dalmaciju
OZN-a za HRVATSKU
592
Neitko
Peat OZN-e za srednju Dalmaciju, br.711, 3. lipnja 1945.
594
Peat OZN-e za srednju Dalmaciju.
595
Iznad teksta grb FNRJ. Datum nadopisan rukom, 4. VI.
593
460
S P
LIT
Predmet: redoviti mjeseni izvjetaj
za mjesec maj 1945 god.
I.
Ope politiko stanje na naem podruju u toku prolog mjeseca openito se
poboljalo, to je naroito uvjetovano sa svretkom rata. Sam svretak rata povoljno je
djelovao na mase i stvorijo naroiti elan i oduevljenje. Medjutim posljednjih dana sve
vie se opaa kako ovo oduevljenje i elan sve vie izezavaju. Za ovakovo stanje postoje
tri glavna razloga. Slaba politika aktivnost naih organizacija i slab kontakt sa irokim
masama. Pojaani rad i dljelovanje reakcije koja se vrlo brzo snala i prilagodila svoj rad
uslovima po zavretku rata. Trei razlog je dosta loe ekomsko stanje na jednom dijelu
naeg terena koje se ni po zavretku rata nije u niem poboljalo.
Reakcija u svome radu u mnogome koristi neaktivnost, pa ak i otsutnost naeg
politikog djelovanja u selima od kojih su se nai politiki rukovodioci po oslobodjenju i
previe udaljili. Najjai ljudi koji se danas u naim selima nalaze to su stari istaknuti
politiari, reakcijoneri ili sveenici, koji svakim danom sve aktivnije rade po
jedinstvenom planu.
Popovi sa svojim radom nastoje to vie privezati mase uz vjeru i crkvu, kako bi na
taj nain to vie razjedinili narod i omladinu stvarajui razna drutva i organizacije /to
e te vidjeti iz izvjetaja/. Gledajui to aktivnije rad popova moemo rei da nam oni
danas na naem sektoru prestavljaju najveu opasnost.
Reakcija je nala naroito plodno tlo za svoje djelovanje na sukobu sa Saveznicima
radi Trsta. U vezi sa ovim ire se razne parole kako e doi do rata izmedju nas i
Engleza i Talijana. Kako su nam saveznici odu zeli svu vlast i obustavili svaku pomo
i niz drugih.
U momentima najvee zategnutosti po pitanju Trsta najbolje se moglo vidjeti
djelovanje reakcije, koja se tada uurbala i najvie grupisala pod krimkom sluanja radio
vjesti. Ovo grupisanje naroito je zapaeno u Jelsi, Komii, Imotskom i Katelima, gdje
postoje ve od ranije kontrolisane grupe i pojedinci.
Sa ovakovim svojim djelovanjem reakcija je u mnogim mjestima kod masa uspjela
izazvati strah pred budunosti, te mnogi nasjedaju i vjeruju da e sve onako biti. Ovdje
naroito po pitanju Trsta osjetila se osutnost naeg politikog djelovanja. Masama se nije
objanjavalo pravo stanje niti opravdanost naih zahtjeva. Sa druge strane malo se
politiki koristilo zavretak rata za razbijanje postojeih neprijateljskih grupa, koje su u
kapitulaciji Njemake bile obezglavljene i spremne na predaju. Nae propuste na ovom
polju reakcija je koristila i brzo se snala. Sluaj na Kotaru Mu jasno nam pokazuje
koliko se moglo uspjeti da smo sa svojim politikim radom bili aktivniji. Grupa od 30
kamiara na Kotaru Mu bila je sasvim rasprena i spremna da se preda po kapitulaciji
Njemake, ali nau neaktivnost reakcija je iskoristila ubacivi zgodnu parolu o novom
ratu sa Englezima, te nanovo okupila rasprenu bandu, koja danas nije spremna da se
preda. Slino ovome dogodilo se je i na Kotaru Imotski gdje se po kapitulaciji Njmake
pojavila jedna grupa domaih bandita sa etnikim kokardama, govorei kako se vie ne
bore za ustae ve za kralja kojeg e dovesti Englezi. Kako se ujedinio krst u borbi protiv
ne nekrsta t.j. protiv partizana komunista.
461
Loe ekonomsko stanje na Kotarevima Biokovsko-Neretvanskog Okruga izaziva

neraspoloenje masa, a reakcija to koristi govorei kako naa vlast nije sposobna, kako se
ne vodi rauna o narodu tog Okruga, dok se o drugim vodi. Nae organizacije na tim
kotarevima nisu vie u stanju pobijati djelovanje reakcije u tom pravcu, jer se mase vie
ne zadovoljavaju sa praznim rjeima koje su se nai drugovi nauili vie nego na
praktian rad i pomo narodu.596 Okruni kao ni ostali NOO-i ne vode dovoljno rauna
dali se prebacila hrana narodu, ve sve ostaje na obeanjima. Miljenja smo da bi trebalo
povesti rauna i kazniti one koji su krivi da pojedini Kotarevi do danas jo nisu dobili
odredjenu hranu, jo za mjesec april dok se na drugim kotarevima ve dijeli i za esti
mjesec.
II.
Rad reakcije na naem podruju u posljednje vrijeme se pojaao, naroito poslije
savretka rata. Raekcija najvie u svoje svrhe iskoritava u posljednje vrijeme pitanje
Trsta, kao i uope pitanje odnosa Jugoslavije i Saveznika, te Saveznika i SSSR-a.
Od svih reakcionarnih grupa na podruju naeg Odjeljenja najaktivnija je
djelovanje klera i Jugonacionalista. Iako se do sada nije otkrila neka stvarna organizacija,
postoje sve indicije koje nam daju sliku o njihovom organizovanom djelovanju. Jedino
gdje moemo kazati da stvarno postoji etnika organizacija te je kotaru Solin tj. U
Donjim Katelima. Tu postoje dvije grupe zadrtih jugonacionalista i te jedna enska koja
broji oko 15 do 16 ena i druga grupa mukaraca sa oko desetak njih. Svaki od ovih
imaju nekoga u etnicima ili im je neko kao narodni neprijatelj streljan. Ove grupe,
naroito enska su se do sada, koliko se znade sastali 3 puta i to u kui poznatoj etnikoj
kui Amatovih. Obe ove grupe izbjegavaju i ne posjeuju nae manifestacije ni bilo
koje priredbe, ime najoitije pokazuju svoj neprijateljski stav prema NOP-u. Ovu grupu
pratimo i postavili smo naroitu kontrolu, te kad prikupimo jo konkretnosti,
pristupit emo hapenju.
Osjea se djelovanje i budjenje Jugonacionalista na kotaru Omi, tj. u samom
gradu. Grupu JNS-ovaca u Omiu vodi Dr. Ivo Machiedo uz kojeg su se pridruili i po
neki HSS-ovci. Prilikom biranja kotarske JNOF-e sastali su se svi istaknuti JNS-ovci i
zadrali se u dugom razgovoru. Isti Machiedo se drui sa poznatim jugonacionalistom
Vjekoslavom Maruiem. Prilikom kapitulacije Njemake Dr. Machiedo je u svom
govoru rekao, da treba zahvaliti velikoj Engleskoj koja je podnijela najvei teret rata i
dala najvie rtava, zatim Amerika i njezina pomo a najzad je spomenuo i SSSR.
Vesela Bartulovi po. pira iz Splita (Poljika cesta 38) kada je dola u Blato n/c
poela je priati o nekoj tobonjoj jugoslovanskoj organizaciji da su nudjene ona i sestra
joj Zlata da se upiu. Ta organizacija da je uglavnom protiv Kompartije. Kazala je da ovu
organizaciju vodi ki Manfreda Patrevia koja stanuje u Radunici. Jo da je s ovim
povezana i Vjera Perke sa Mravinaca iji je otac arhitehtonski tehniar, a stanuje ispod
pomenute Bartulovi. Ta se organizacija iri kroz omladinu u realnoj gimnaziji.
Jedna karakteristina pojava jest pojava kamiara-ustaa na kotaru Imotski, koji su
se preorjentisali u etnike. Postoji jedna grupica kamiara, koju predvodi ustaki
porunik Nenadi. Ova grupa je pred kratko vrijeme sila u selo Gornje Vinjane. Na
kapama su imali etnike kokarde. Narodu su tumaili kako se vie ne bore za ustae, ve
za kralja i kao takovi se svugdje prikazuju. Narod ovog sela iako ne ba nama naklonjen,
596
Nejasan zavretak reenice.
462
kao i druga sela ovo nisu sa zadvoljstvom primili, jer sela ovog kotara mnogo strahuju od
eventualnog dolaska kralja i veliko-Srba. Opaa se sve vie i ee sastajanje
jugonacionalista u Imotskom. Naroito se u tome zapaa Bane oi stari reakcioner,
zatim Dr. Tonkovi, Mijo Tadi i jo drugi. Dr. Tonkovi je pred izvjesno
navodno597vrijeme pisao kamiarima pismo da e i on k njima, jer da mu prijeti opasnost
od partizana.
Pred nekoliko dana stigao je u Metkovi Miur Libero poznati etniki funkcioner,
koji je sa etnicima i Talijanima otiao, te se zadravao u Splitu za itavo vrijeme
okupacije. Po oslobodjenju Splita otiao za Trst gdje je vjerovatno saradjivao sa
etnicima.
U Metkoviu se naroito u posljednje vrijeme zapaa budjenje pravoslavaca, koji
prijete katolicima osvetom, a naroito protiv partizana. Neke naroite organizacije nije se
ustanovilo.
Po ostalim kotarevima ne postoji nikakva etnika organizacija, tu i tamo se uju
njihove parole o povratku kralja, dolasku Engleza, sukobu sa partizanima i sl. HSS
organizacija na naem podruju kao posebna organizacija se nigdje ne osijea. HSS-ci su
se uglavnom prikljuili Jugonacionalistima ili pak skupa sa klerom djeluju. HSS-ova
organizacija vjerovatno postoji na otoku Hvaru. Do ovoga smo doli putem ubacivanja
jednog druga. Ustanovljeno je da zaista Franka Petri, Toma Cari i drugi iz ove grupe
neto organizovano rade i da postoji neka povezanost vani samog Otoka. Glavni faktori u
ovoj organizaciji bi bili gore navedeni. Ova grupa zasebno djeluje u Starom gradu dok u
Pitvama i u Sv. Nedjelji djeljuju skupa sa Jugonacionalistima.
HSS-ovci na Visu tj. pojedini pripadnici HSS uglavnom stoje na liniji
Jugonacionalista. Sadanja im je glavna parola o sukobu sa saveznicima radi Trsta i sl.
Opaa se u posljednje vrijeme grupisanje maekovaca po selima kotara Mu. To su
stari maekovci koji se sada esto sastaju skupa, diskutuju i na svoj nain tumae
dogadjaje i daljnji razvitak. Pri tome se sa njihove strane opaaju zlonamjerno ubaene
parole i tumaenje situacije. Ulijevaju narodu strah, omalovaavaju nae vlasti,
iskoritavaju svaki propust ili greku NOO-a. Kao i na svim ostalim kotarevima istiu
pitanje hrane, potpirivaju narod protiv NOO-a, koji nepravedno dijele hranu, koji su
nesposobni da vladaju i sl.
Na kotaru Imotski takodjer se ne opaa direktan rad HSS-ovaca na ijem je elu
Dr. Frane Pelicari. Poslije bijega Maeka, za kojega se je prenio glas da je pobjegao
skupa sa Paveliem, u narodu je o njemu zavladalo miljenje i potpuno uvjerenje kao o
najveem saradniku ustaa. Djelovanje HSS-ovaca se uglavnom vri preko ustakih
familija i klera na istoj liniji.
Rad ustaa poslije kapitulacije Njemake i Pavelia se vrlo malo osjea. O nekoj
organizaciji ustakoj se nemoe govoriti. Na pojedinim kotarevima i selima pojedinci
ubacuju parole, a rad ustaa u organizacionom smislu je preuzeo kler, koji kako e mo
nie iznjeti okuplja oko sebe omladinu i stvara razna udruenja sve na vjerskoj osnovi.
O reakcionarnim grupama sa Visa, Braa i drugih kotareva ne iznosimo
pojedinosti, jer novih naroitih momenata nije iskrsavalo. Sve ove grupe o kojima vam u
ovom izvjetaju ne piemo, a u prolim izvjetajima smo vam iznaali, mi i dalje
kontroliramo i imamo u evidenciji.
597
Nadopisano rukom.
463
Kler:
Povodom svretka rata, popovi i fratri na otocima Visu, Hvaru i Brau, odravali su
u crkvama Zahvalnice Bogu, to je rat svrio. Tom prilikom pozvali svu prestavnike
Narodne vlasti, koji se nisu odazivali. Oni su u svakom mjestu odravali ove
zahvalnice, ali ne toliko radi svretka rata, ve da bi na taj nain privukli narod u crkvu.
Na Visu pozivali su prestavnike Narodne vlasti, pismeno. Dva dana iza ovoga t.j. 11/4.
odrali su komemoracije u crkvama za pale borce Jug. Armije. Na tim komemoracijama
prisustvovalo je dosta naroda, skoro sve starije ene i mukarci. Na Visu takodjer
odravaju veernje molitve u crkvama koje poinju u 20 sati i traju pola sata. Ranijih
godina to nisu radili u ovo doba. Sve ovo oni upotrebljavaju da to vie privuku masu uz
crkvu i priviknu je na posjeivanje crkve. U Visu za vrijeme ovih veernjih molitava, don
Dinko Jerkovi postavljao je na vratima crkve jednog djeaka /skitnicu/ koji je imao
zadatak od njega da kontrolie tko sve dolazi u crkvu od ljudi njima nepoudnih. To se je
utvrdilo na taj nain, to je ovaj djeak, kad bi uao neko od naih drugova ili drugarica,
odlazio odmah u crkvu iza oltara i referisao don Dinku. Zahvalnice u crkvi oni nisu
odrali na dan pobjede 9/V. koji je odredjen od Narodne vlasti kao praznik, ve dan
kasnije-10/V. U ovoj ceremoniji oni su izbjegli, odnosno mimoili blagoslov saveznikih
armija, dravnih poglavara i vlasti, kao i nae Armije, Tita i naih vlasti. Ovaj in su
izvrila samo tri popa na Brau /upnici sela kripa, Sutivana i Gornjeg Humca/. Oni su
uestvovali i na elu povorke, a onaj u G. Humcu odrao je i govor. U selu Milni na
Brau, religiozna aktivnost naroito je porasla u posljednje vrijeme, naroito kod
omladine. To je zapaeno, kad je odran prolih dana omladinski slet u Supetru. Na ovaj
slet iz Milne nitko nije doao, iako su imali na raspoloenju prevozno sredstvo. Ista
pojava zapaena je, kad je naa vojska u Milni odravala lakoatletsko natjecanje i
priredbu. Na toj priredbi i natjecanju uestvovale su samo 4 omladinke iz Milne. U prvoj
polovini maja pop Stjepan Bonai i koludrica Petronija poslije mise u Milnoj odrali su
sastanak drutva eri Marijine598. Na tom sastanku prisustvovale su 24 omladinke.
Poslije toga sastanka odrao je sastanak drutva Kranskih majka, koji je takodjer
brojno posjeen. Popovima u tome najvie pomae neka omladinka Losi, koja stanuje
kod koludrica, ona je naroito aktivna na okupljanju omladine u ta kat. drutva. Takodjer
u Milni, pop Rudan daje repeticije djacima, bez odobrenja naih vlasti. Te repeticije
imaju svrhu pridobijanja omladinaca za njihove ideje i ciljeve. U Supetru don Ante
Vrankovi takodjer okuplja omladinke u drutva eri Marijine599 i 13/V. odrao je s
njima sastanak na kojem je prisustvovalo 10 omladinki. Na tom sastanku priao im je o
udima i da je ovaj rat svrio samo voljom Boga. Na Brau koludrice su naroito aktivne
na pridobijanju djece iz naih domova u njihova. U selu Dolu na Brau 1. maja pop Jakov
Matuli istakao je hrvatsku zastavu bez petokrake. On je ranije bio HSS-ovac, a za
okupacije pristaa ustaa. Kad je bio opomenut da mora biti na zastavi petokraka,
odgovorio je da to nigdje nije pisano u zakonu, ve da su to nai drugovi izmislili. U
Milni i Supetru na Brau, popovi su nekoliko dana pred svretak rata /kad su vidlili da je
rat pri kraju/ odrali procesije i molitve, na kojima se molimo za svretak rata. Jer je rat
poslije nekoliko dana zavren, oni su ubacili kroz narod parolu, kako su molitve i volja
Boija ubrzale konac rata. Religiozan narod dosta im u tome nasjeda.
598
599
Keri Marijine.
Keri Marijine.
464
Na Hvaru prilikom davanja zahvalnica i komemoracija za poginule borce, biskup

Pui sukobio se sa naim vlastima. Jer nai drugovi nisu prisustvovali na njihov poziv
davanju zahvalnica, on nije htio pristati na to da se komemoracije poginulim borcima
daju zajedniki, ve da to nae vlasti daju zasebno, kako oni znaju. Konano on je u tome
popustio i komemoracije date su zajedniki. Na dan 1. maja biskup Pui prisustvovao je
priredbi drame Mati od M. Gorkog, koja je davana u kazalitu - Hvar. Inae do sada
nije prisustvovao nijednoj priredbi koja se davala.
Don Luka Antievi, upnik u Jelsi govorio je u prisutnosti popa don Drage, iz
Pitava i nekoliko civila u jednoj brijanici u Jelsi, da su se nai rukovodioci poslije
kampanje protiv fratara irokog Brijega, sada uhvatili protiv fratara u ibeniku. To je
popratio komentarom, da su danas popovi i fratri bijedni, jer ih se stalno proganja.
Openito na Hvaru kler protura vijesti kroz narod, da su nae vlasti protiv Boga i da ne
vole crkvu. Don Dinko Bui, upnik iz Starigrada rekao je u jednoj svojoj propovijedi
na Spasovo u crkvi:Omladina u Staromgradu zabavlja se na priredbama i plesovima i
smije se po ulici, ali taj smijeh ne odjekuje kao nekada, jer u njemu nema boijeg duha.
Don Jakov Lui, upnik iz Vrbovske, rekao je u jednoj propovijedi u crkvi na Duhove:
Ne sluajte i ne gledajte one pokvarenjake koji je idu u crkvu, ve budite krani i
sluajte zapovjedi boije.
Na Visu prije odlaska saveznika, popovi stalno su se vrtili oko njihovih komanda
da bi upali unutra i snjima razgovarali, ali da udju neprimjetno. U tome se naroito isticao
don Dinko Jerkovi. Fratri iz samostana Prirovo na Visu bili su itav dan 18/V. pred
odlazak Engleza s njima u drutvu i razgovorima. Fra Vlahovi Julijan upao je u jednu
baraku gdje su bili engleski vojnici i zadrao se s njima oko pola sata.
Na otocima: Visu, Hvaru i Brau aktivnost klera izraava se u okupljanju omladine
u razna katolika drutva, u predobivanju djece u svoje domove i prisvajanju masa za to
vei posjet u crkve. U tome imaju prilino uspjeha, to se vidi iz navedenih primjera,
naroito na Brau.
Na kotaru Imotskom kler je takodjer aktivan u osnivanju crkveno pjevakih
drutava, iskljuivo od omladine. Tako drutvo nastojali su formirati u Imotskom, pod
imenom Slavuj. Nisu u tome uspjeli, jer se omladina i samo rukovodstvo USAOH-a
brzo snalo i propagirali su protiv njegovog osnivanja. Nakon hapenja fra Metoda
Latinca i don Ante Tolia, oba sa kotara Imotskog, nastao je strah medju ostalim
sveenicima. Povodom toga, fra Ivan Vukovi rekao je pred nekoliko ljudi: Ako je na
tebi mantija, odmah si gotov. Fra iro Ujevi, starjeina samostana u Imotskom, nakon
hapenja spomenutih dvojice, traio je zatitu kod zamjenika Komandanta Mjesta u
Imotskom. Tom prilikom rekao je: Ah Boe moj, pa moda je ovjek pogrijeio, moda
mu je prijetila opasnost, pa takvim grijekama moe se oprostiti, jer je to ipak sveenik, a
i ja sam spaavo vas, kada ste bili hapeni od okupatora. Kler na ovome kotaru naroito
razvija svoju aktivnost po selima, gdje dolaze blagosivati stoku i polja i ispovjedati. Neuk
narod, naroito ene mnogo im nasjedaju. Mnoge ene i djevojke nose neke molitvenike
sa kljuevima, kojima proriu ivot ili smrt boraca u vojsci. Kod zarobljenih kamiara
nadjene su molitve, koje ih ohrabruju da ne mogu biti ubiveni, ranjeni, niti zarobljeni od
neprijatelja. Ove molitve kamiarima su davali sveenici, osobito oni iz Hercegovine.
Kler takodjer nastoji, na ovome kotaru, da to vei broj kolske djece pohadja asove
vjeronauka. Mase na ovome kotaru stoje pod dosta jakim utjecajem klera. Pri objavi
svretka rata u Imotskome kler nije uope odravaozahvalnice ni komemoracije u
465
crkvama za poginule borce Jug. Armije. Fratri su se ak ljutili to zvone zvona i tjerali su
djecu, ali oprezno i neprimjetno. Omladinci su im se usprovitli i sami su udarili u
zvonjavu. Nijedan fratar u Imotskome nije uestvovao u povorci po objavi svretka rata.
Prije hapenja Latinca i Tolia, moglo se primjetiti kroz masu, kad je pazarni dan u
Imotskome, po nekoliko fratara gdje apuu sad sa jednim sad sa drugim seljakom ili
seljankom, a nakon hapenja nijedan se nije pojavio po ulici niti kroz masu na pazarni
dan. Na kotaru Imotskome kler ne primjenjuje one metode za pridobijanje masa u crkvu,
kao kler na otocima, jer masa ovog kotara, pa i iz same varoi Imotski masovno zalazi u
crkvu, ne samo nedeljom i blagdanima u Imotskome, nego i u ostale dane.
Na kotaru Metkovi poslije hapenja fra Baria i fra etke, kler ne djeljuje
otvoreno politiki na mase kao ranije. Oni sada primjenjuju istu metodu kao na ostalim
kotarevima t.j. organizovanjem omladine u kat. pjevaka drutva. U tome imaju dosta
uspjeha. Najvie se pri tome oslanjaju na seoske uiteljice koje ih pri tome aktivno
pomau. Don Jozo Bedalov, upnik u Rogotinu jo uvijek je najaktivniji. On je prigodom
manifestacija povodom kapitulacije Njemake svojim dranjem utjecao na sakupljeni
narod prepirui se sa predsjednikom Mjesnog narodnog suda oko zgrade gdje se imala
odrati priredba i zbor, navodei da je ta kua jedne siromaice. On je u svojoj namjeri
uspio, dok su se ona dva prepirala narod ne rasprio.
Don Joze Bedalov organizovao je u Rogotinu medju omladinom Marijino pjevako
drutvo. itava omladina i kolska djeca u ovome mjestu stoje pod njegovim uticajem.
On igra kolo, pjeva pjesme sa omladinom i kolskom djecom, a poslije toga vodi ih u
crkvu. Za njega smo doznali kroz ispitivanje eljezniara, koji se nalaze kod nas u
zatvoru, da je s njima bio tijesno povezan i da ga je na njih uputio fra Milan etka. On je
preko eljezniara slao neka pisma preko kamiarske veze u Doljanima za Mostar. Ovo je
bilo prije oslobodjenja Mostara. Prema tome, on
je znao za ovu vezu, jer je bio povezan sa fratrima i eljezniarima, koji se sada nalaze u
zatvoru pod istragom. Prikupljamo podatke za njega i ako budu dovoljno konkretni
pristupit emo njegovom hapenju.
Don Rade Jerkovi, upnik u Opuzenu pria medju prijateljima, da ga komunisti
namjeravaju utopiti na jezeru, kad se bude prevozio u pravcu sela Slivna i da tamo
nesmije vie ii i da mora o svemu muati dok se ne izmjene prilike.
U makarskom kotaru aktivnost klera primjeuje se, ali on nema nikakove podrke u
masama, osim na svoje prijatelje stare klerikalce pomou kojih nastoji privui omladinu u
crkvu i organizovati ih u pjevako drutvo. Takav pokuaj su izveli u Makarskoj koji je
djelomino uspio, naime aktivizirali su omladinu iz nekoliko klerikalnih familija. Sami
fratri u samostanu Makarska ne pokazuju aktivnosti, vrlo malo se vidjaju na ulici i medju
narodom. U Makarskoj ive don Milan Pavlinovi, koji je povezan sa nekoliko, od ranije
istaknutih, JNS-ovaca. S njima je esto u drutvu. On je izraziti anglofil i kad god dodju u
Makarsku lanovi UNRRE, on se nadje s njima. Medjutim, on vrlo male veze ima sa
samostanom. U Donjim Brelima pop don Ante Soljani, istaknuti maekovac, nastoji da
aktivizira narod za pojedine radove, da bi na taj nain diskretirao NOO. Tako je
nagovorio narod, bez znanja odbora, da sjeku stupove za postavljanje elektrine linije sa
Gubavice. On je opomenut od NOO-a da ne poduzima takove mjere bez njihova znanja.
U kotaru Split kler je preplaen, ali isto ne ostupa od svoga rovarenja. Metode su
mu iste kao i na ostalim kotarevima. Don Kajo Marovi, upnik u K. Novom rekao je
kroz propovijed u crkvi:Meni je ovoga ve dosta, tajni agenti neprestano su mi za
466
ledjima. Mnogo ih je poginulo, pa neka poginem i ja. Nadjite si drugog upnika. Don
Mate Grgin, upnik u Katel tafiliu, govori uiteljici:Zato bi se puno brigala za
uenje djece. Zar mislete da je narodu udovoljeno ono to je on zahtjevao. Ovaj isti pop
na zboru biranja nove uprave Zadruge pokazivao je tendencu okupljanja etnikih i
ustakih elemenata za zajedniki rad.
Pop u rnovnici nastojao je organizovati kat. pjevaki zbor i kad mu to nije uspjelo
bio je bijesan. Neprijatelj je NOP-a, zato se daje djetetu ime Volga i Odesa. On je rekao,
zato nebi bilo jedno nae ime. Dominikanac ani, na slubi u Bolu, rodom iz K.
Novog, ustaki nastrojen, rekao je :Ajme onima koji su vikali doli kralj Petar.
Pop don Mate Marovi, iz Solina, odrava u koli vjeronauk, kad je njega volja t.j.
uzima sat obuke po svojoj volji i ne dri se odredjenog sata, jer da to za njega ne vai.
Poto je uiteljica ustaki nastrojena, ona mu sama pri tome daje podrku.
U kotaru Omi, popovi su dosta aktivni. Don Filip Supi, iz Kamena, a na dunosti
u selu Srijane, organizuje omladinu u kat. pjevaka drutva. Ui kolsku djecu i ostalu
omladinu crkvene pjesme. Uspjelo se neki dio omladine odaleiti od toga. Don Ante
kobalj, iz Dua, upnik u Donjem Docu, veoma je aktivan na okupljanju omladine. On
nagovara djecu da ne idu u kolu, jer da se tamo ne ui vjeronauk, ve da dolaze uiti
kolu kod njega. Mjesni NOO opomenuo ga je na ovo i on se je u dugom pismu
izgovarao da on to ne ini i da je on zato, to narod eli i hoe. Don Duje Nazor, iz
Jasenica upnik u Rogoznici-Lokva, tukao je djecu to ne dolaze na doktrinu. Pozvan je
za ovo na odgovornost i strogo opomenut. Popovi na ovom kotaru razdijelili su djeci oko
200 molitvenika, koji su najnovijeg izdanja.
U kotaru Sinj aktivnost klera svodi se na okupljanje starih ustaica i omladine u
pjevaka drutva. Djeci dijele u velikom broju nabone slike. Kroz narod u Sinju proturili
su parolu, da se streljani Fra Stanko-Milanovi Litre prikazuje po noi sa dva fratra i
govori misu. Ovo su fratri proturali preko religioznih i njima naklonjenih bolniarki u
naoj bolnici, koja se nalazi u sjemenitu i ba da se to deava u sjemenitu. Starije ene
izgubljenih ivaca od ustakog terora i bombardovanja kroz ovaj rat, tome nasjedaju i
prepriavaju medjusobno primajui kao gotovu istinu.
U djeijem domu na itluku kod Sinja, fratri i koludrice, nastoje da proire to vie
svoj uticaj na djecu. Djeci govore:Vjerujte u Boga, a ne u TITA, nee vam TITO dati,
ako vam Bog ne dade. Laik fra Andrija u tome domu pitao je djecu:Koga vie vole
ustae ili partizane? Kad je jedan pionir odgovorio da vie voli partizane, on mu je rekao
da su bolji ulini banditi, nego naa omladina /mislei na omladinu u NOP-u/.
U kotaru Sinj fratri se izrugavaju naoj omladini kada pjevaju borbene pjesme o
Crvenoj Armiji i kad igraju kola. Govore im: Neete doekati da e vam ovdje doi
Crvena Armija, popraajui to podrugljivim smjehom/. Oni zalaze po selima mimo
znanja naih vlasti. Tako je bio sluaj u selu Bajagiu, gdje je dolazio fra Zvonko
Radoevi u vie navrata i drao predavanje djeci o vjeronauku. On nastoji da stvori to
vei jaz izmedju djece koja su za i protiv ovih njegovih asova vjeronauka. Ovo isto je
zapaeno u selu Turjacima. Tamo je fratar donosio djeci mnogo nabonih slika. U Sinju
fra Markovi, nastoji preko ena organizovati kat. pjevako drutvo Keri Marijine, to
mu po malo i uspjeva. Pop u Dicmu don Djakula Ante, okuplja oko sebe omladinu koja je
ranije bila u ustakoj mladei. Fratri u kotaru Sinj pokreu pitanje gradnje crkava. Tako
su pokrenuli pitanje gradnje crkve u Biteliu preko Ezgeta Stipana, iz Rumina. Ovaj
Ezgeta je pod sumnjom da odrava vezu sa kamiarima.
467
U kotaru Trogir popovi i fratri nisu uestvovali u manifestacijama za 1. Maja i

povodom kapitulacije Njemake. Najaktivniji protivnik NOP-a je don Jure Vukui,
upnik u Marini. On govori narodu, da nee doi kia, da e u polju sve unititi sua i
tetoine, jer narod ne ide u crkvu, ne slua popa i ne vjeruje u Boga. On kae da su za
ovo najvie krivi one skitnice, koji s torbicom idu po selima i lau narodu da nema
Boga, da ne ide u crkvu i da ne sluaju popove.
Fra Knafel Ignacije, upnik u Trogiru, govorio je narodu, da e partizani poklati
svu hrvatsku inteligenciju, samo da je prije nestane.
Fra Bui Sreko, govorio je odbornicima u selu Arbaniji, da mi nismo Slaveni,
nego Hrvati.
Fra Domani Petar, upnik u Trogiru, pozivlje pismeno i lino ide u Grad. NOO,
da prisustvuju u crkvi raznim blagodarenjima.
U selu Rogoznici, fratar je pozivao omladinu da ide u crkvu, dok su oni igrali
ispred crkve kolo. Kad ga nisu posluali na vie njegovih poziva i opomena, prekinuo je
misu i napustio crkvu.
Kler u Trogiru uspio je formirati omladinsko djevojako drutvo. Omladina iz ovog
drutva svake nedelje redovito pjeva u crkvi.
U kotaru Mu postoje tri sveenika: don Joze Carev, na upi Neori, don Ante
Bakotina, na upi Gornji Mu i don Joze Kristofil, na upi Donji Mu. Don Joze Carev
povezuje se sa istaknutim reakcionerima i preko njih nastoji okupljati masu. Takodjer je
primjeeno, da nastoji ubaciti svoju prijateljicu Klari Filu u nae organizacije, da bi ih
iznutra kontrolisao. Don Joze Bakotin povezuje se sa inovnicima iz Kot. NOO, naroito
pojedinim referentima /Knez Ivanom i Ozreti Velimirom/. U njihovom drutvu esto se
vidja. On je bio ustaki oficir. Provjeravamo ovo i prikupljamo podatke. Don Joze
Kristofil, poao je na lijeenje i smjestio se u selo Konjsko. Jer postoji sumnja zato je
iao u ovo selo, provjerava se pravi razlog.
U kotaru Vrlika postoji samo jedan fratar, sa sjeditem u Vrlici. Njegova aktivnost
primjeuje se u tome, to se nastoji jae povezati sa inovnicima u Kot. NOO /bivi
inovnici NDH/. S njima je esto u drutvu i na etnjama. Podvrgnuti su kontroli. On jo
ne pristupa organizovanju omladine u kat. pjev. drutva, niti pokuava pridobivati
omladinu ili dio masa, na nain kako to radi kler u drugim kotarevima.
Kamiari i dezerteri:
Na kotarevima naeg okruga: Vis, Hvar, Bra, Makarska, Vrgorac i Metkovi
nema kamiara niti dezertera. Jedino na kotaru Makarska skriva se sam oko Begovia i
Prikve600 ustaa Ala Andrija, iz Dranica /brat zloglasnog ustakog bandita Ala Jakova,
koji je sada uhvaen u Zagrebu/. Poduzete su mjere za hvatanje Ala Andrije.
Sa kotara Metkovi ima jo nekoliko kamiara, ali se oni ne zadravaju na svome
kotaru, ve u abi - Hercegovina. Na kotaru Metkovi zadravao se zadnje vrijeme
bandit Cviti Stipe, koji je u sijeenju ov.g. pobjegao iz sudskog zatvora u Makarskoj, ali
je ovih dana uhvaen. S njime su se krila jo dvojica bandita, ali nijesu s njime
pronadjeni. Oni su se prebacili prema abi. U prvoj polovini mjeseca maja prebacila su
se trojica bandita preko Neretve kod sela Doljana u brdo zv. ibovica. Brzo su
otkrivenii izvrena blokada, ali su koristei gustu umu izmakli prema Hercegovini. Mile
600
Mogue itanje.
468
Ostoji predao se nama, ali se jo to dri konspirativno radi izvravanja zadataka koji su
mu postavljeni. On je trebao pred dva dana pomoi u hvatanju Gabri Duje i jo dvojice
koji su s njime. Medjutim oni su 30/V. dobili poziv na sastanak u abu, gdje bi ih se
imalo sakupiti njih oko 80. Svi ovi kamiari su hercegovci i nekoliko neretvana i skrivaju
se na sektoru abe, Sjekose i Britanice. Mili Ostojiu dat je zadatak da podje na ovaj
sastanak i da otkrije njihove poloaje. Ivana Domazeta, koji je bio osudjen na smrt i
nedavno pobjegao iz sudskog zatvora u Metkoviu, pripremljeno je hvatanje i oekuje se
pozitivan rezultat. Posljednji dezerteri na kotaru Metkovi, koji su se skrivali oko kua i
to: Ivan i Dujo deri i Andrai Stanko, uhvaeni su i predani Komandi podruja na
raspored.
Sa kotara Vrgorac u toku mjeseca maja uhvaen je zloglasni bandit i vodja
kamiara zastavnik Marko apit, koji se danas nalazi u naem zatvoru. Pored njega na
ovom kotaru ima jo tri kamiara sa pukama /jedan je iz sela Slivna kotar Imotski/. Ovi
se zadravaju u brdu libini. Oni su se namjeravali predati, ali je neoprezno postupljeno
sa Markom apitom i sada se boje predati. Ovi se zovu: Vuko Mile Ivanov, Vuko Ivan
Bariin i Juki Ivan Petrov, iz Slivna, a prva dva iz Kozikih Poljica. Kroz mjesec maj
prijavilo se 5 dezertera, koji su upuenu u vojsku. Jo ima na ovom kotaru 4 dezertera
koji se skrivaju oko svojih kua /ulav Milan Grgin, Kapovi Mirko Jozin, iz Prapatnica,
ivkovi Mirko Antin, iz Banje i Tolj Ante Bariin, iz Stilja/.
Na kotaru Imotski jo ima 100 kamiara i dezertera, preteno su dezerteri. Jaih
akcija s njihove strane nije bilo. Jedino je Pui- Begovi Ivan bivi ustaki zastavnik, iz
Riica, doao iz Zavelina, gdje se skrivaju, sa 3-4 bandita i razoruao pretsjednika NOOa i trojicu milicionera, iz Riica. Ovo je on izvrio 5.V. t.g. Kad ih je razoruao povratio
ih je svojim kuama. Na ovome kotaru kamiari i dezerteri nisu organizovani, ve postoji
grupa od 30 do 40 organizovanih kamiara pod komandom ustakog porunika Ivana
Nenadia, ali se oni zadravaju na sektoru Hercegovakih Vinjana i po nekada upadaju u
Gornje Vinjane kotara Imotskog. Zadnji put upali su 24. V. u G. Vinjane. Tada su
primjeeni sa etnikim znakama. Iste noi ova grupa povukla se je u nepoznatom
pravcu na sjever. Takodjer je 28. V. t. g. upao u selo Riice i Studence Pui-Begovi
Ivan sa nekoliko bandita u namjeri da uhvati omladince, ali mu nije uspjelo.
Kroz drugu polovinu mjeseca maja prijavilo se je 20 dezertera, koji su upueni u
vojsku. Od ovih 15 se je prijavilo nakon to je Narodna Odbrana izvrila akciju ienja
na sektoru Runovia, kad su dvojica pokuali bjeati isti su bili ubijeni. Prema izjavama
ovih koji su se prijavili postoji namjera prijavljivanja i ostalih koji se jo skrivaju oko
kua.
U kotaru Split tj. na sektoru Mosora nalazi se 12 kamiara /3 iz Biska, 1 iz Srijana,
4 iz Donjeg Doca, 1 iz Kruvara, 2 iz Dubrave i 1 iz Gata./ Ovi se zadravaju oko svojih
kua po planini, a hrane ih njihove familije. Kroz mjesec maj uhvaen je kamiar
Mekini Vlade pok. Ante iz Gata.
Na kotaru Omi nalazi se 14 kamiara i dezertera. Ovi se kriju po brdu u blizini
svojih kua, a primaju hranu od svojih familija. Kroz mjesec maj dvojica su se predala.
U kotaru Sinj nalazi se 21 kaira i dezerter. Od tih 8 ih je u Svilaji, 5 u Rudi, 3 u
Roama i 5 Bisko -Mosor. Kroz mjesec maj prijavilo se je 28 dezertera koji su upueni
na raspored K. Podruja.
Na sektoru Kamenice nalazi se grupa oko 150 bosanskih kamiara. Naoruani su
sa 4-5 pukomitraljeza, 1 teki mitraljez, 1 baca i ostali sa pukama. Ovi prave akcije po
469
livanjskom polju, a ponekad se zaliu na Kamenicu Sinjskog kotara gdje kradu stoku od
obana. Takodjer pljakaju putnike koji idu za Bosnu. O ovima smo dali detaljan pregled
tabu V. brigade N.O.
Na kotaru Mu nalazi se grupa od 25 kamiara, koja je podijeljena u dvije manje
grupe. Ovi se uglavnom zadravaju na sektoru opine Leevica i zadnje vrijeme su dosta
aktivni. Vodja ove grupe je Bogi Petar i s njim Grubii Stipan-Pajto i Prdi Jakov.
Naoruani su sa tri strojnice, jedan mitreljez, 4 pitolja, a ostalo puke.
Na kotaru Vrlika nalazi se 7 kripara, koji se kriju u Crvenim Gredama -Dinara. U
Kozjaku i Svilaji krije se izvjesan broj kripara za koje nemamo tanih podataka, jer su
veinom sa sektora Drni-Knin.
Prema podatcima koje je dobila komanda mjesta Vrlika, dezertiralo je u prvoj
polovini maja oko 48 boraca sa kotara Vrlika, koji su bili u jedinicama. Ovi podatci nisu
provjereni.
Na kotaru Trogir ne postoji kamiara, kripara ni dezertera.
Radi to uspjenijeg hvatanja kamiara, naa opunomostva redovno zvjetavaju
jedinice N.O. o njihovom broju, zadravaju i kretanju.
Opunomostvima izdali smo okrunicu u smislu vae okrunice, da bi se kamiari i
dezerteri ponukali na predaju. Skrenuli smo im panju, da nastoje iskoristiti svaki
momenat.
J.N.O.F.
Na svim kotarevima naeg okruga odbori JNOF-a vrlo loe djeljuju. Oni stoje na
repu masa. Ne iskoritavaju povoljne politike i vojnike momente s kojima bi mogli
izdizati borbeni duh masa protiv parola reakcije. Sve parole reakcije u veini se
raskrinkavaju prekasno i to obino od drugova pojedinaca, a ne odbora kao cijeline. Ovo
se deava zato, to u skoro svim odborima fronte sjede ljudi iz bivih gradjanskih
politikih stranaka, koji jo nisu raskrstili sa programom tih stranaka. Oni su negativni za
NOP, a dosta njih su i protivnici NOP-a, smao oni to pritajeno ispoljavaju. Oni
zagovaraju staro uredjenje Jugoslavije. Odbori fronte vrlo slabu pomau NOO-rima i
ostalim anifaistikim organizacijama. Neki lanovi odbora fronte, kao pr. na Visu stoje
ne stanovitu, da sada kad je rat zavren nisu vie potrebni odbori JNOF-a kao politika
organizacija. Odbori JNOF-a vrlo rijetko, skoro nikada ne odravaju masovne sastanke,
konferencije i zborove. Takovi su skoro svi na Visu, pa i na Hvaru, a neto su vie
aktivniji na Brau. Kao najvei koniar pravilnog rada Kot. odbora JNOF-a na Hvaru i
zagovaratelj starog uredjenja Jugoslavije je Petar Tudor, stari JNS-ovac. Donijet je
zakljuak da ga se smjeni sa dunosti predsjednika kotarske fronte. U svim
manifestacijama koje su se odravale u mjesecu maju povodom vanih politikih i
vojnikih dogadjaja, odbori fronte vrlo malo su se zaloili da bi te manifestacije imale
masovni karakter. Nisu se iskoristili momenti za aktiviziranje mnogih pasivista, koji jo
uvijek posmatraju dogadjaje sa isekivanjem nekih navodno vanih promjena o kojima
iri parole reakcij. U kotarevima gdje jo ima dezertera i kamiara odbori JNOF-a nisu
nita uinili da bi iskoristili kapitulaciju Njemake za predaju i prijavljivanje ovih naim
vlastima.
Ima jo dosta odbornika JNOF-a koji neznaju zadatke fronte, a dosta njih i
reakcionarno djeljuje /u kotaru Makarska, dva odbornika u Donjim Brelima i dva u
Bakoj vodi/, a takovih ima i u ostalim kotarevima.
470
Naa tampa koja dolazi odborima JNOF-a ne iskoritava se pravilno, dosta naroda
uope je ne ita, jer im ne dolazi do ruku, ostaje u kancelarijama JNOF-a. Ima mnogo
sluajeva da je narod nemoe ni kupiti, jer nemaju novaca.
Za kotar Split biran je novi kotarski odbor JNOF-a, pa se jo nemoe govoriti o
njegovom radu, inae stari odbor uope nije djelovao. U seoskim odborima JNOF-a ima
dosta ljudi koji su zauzeli ta mjesta, da bi se tu skrili. Takav je sluaj sa predsjednikom
odbora u selu Kamenu. On kae: Dobro se ovdje skriti i togod raditi, jer bi inae mogao
stradati ili svriti u vojsku. On inae sabotira mnoge poslove. Poduzet emo korake, da
ga se smjeni. U Stobreu i Kuinama predsjednici fronte su stvari JNS-ovci i JRZ-ovci. U
rnovnici je HSS-ovac. Svi oni ne djeljuju politiki u duhu NOP-a, ve reakcionarno.
U kotaru Omi ista je stvar, da odbori JNOF-a nisu shvatili svoje dunosti. Ljudi
koji u njima sjede skroz su pasivni. Data je sugestija za biranje novih. Kot. odbor JNOF-a
za Omi biran je novi, a ve su pristupili i reorganizaciji seoskih odbora. Predsjednik
izvrnog odbora JNOF-a za Jesenice uporno trai da se dovede popa u selo. tampa koja
dodje u njegove ruke nitko je ne vidi niti ita. On upire prste u one za koje sumnja da su
lanovi K.P. pa ih naziva agentima. lanovi JNOF-a za selo Tugare traili su od naroda
da bi pop iao na groblje i odrijeio pokojnike /pale borce/, ali je to povorka naroda
spontano odbila i ilo se na groblje bez popa i ovih klerikalaca u odboru JNOF-a.
U kotaru Trogir u odborima JNOF-a sjede ljudi pekulanti, koji gledaju samo svoje
line interese i time tete NOP-u, jer i sami ubacuju tetne parole. Kod odravanja
konferencija i zborova nisu u stanju da objasne i dokau narodu greke i nedostatke, jer i
sami oni mnogo gree. Predsjednik odbora JNOF-a u selu Sevidu posvadio je odbor i
narod po pitanju formiranja seoske milicije. Pred narodom je zastupao miljenje da
milicija nije potrebna, a kad se je narod raziao, formirao je sam miliciju od neiskusnih
omladinaca, radi ega je narod negodovao. Ne postoji uzajamni rad izmedju NOO-a i
JNOF-a, jer fronta ne daje nikakvu pomo na politikom izdizanju naroda i objanjavanju
politikih dogadjaja, sami ljudi u fronti nemaju nikakove volje da bi se politiki izdigli.
Odbornici JNOF-a u ovome kotaru kleveu narodnu vlast, da prodaje bijelo brano po
Splitu, a njima daju penicu. Oni isti govore da se ne uzdaju u TITA ni u narodnu vlast.
To su Pleji Mijo i Zeki Ante iz Gornjeg Doca.
Antifaistike organizacije:
AF i USAOH dosta aktivno djeljuju na veini kotareva. Rukovodstva ovih
organizacija nisu na visini, iako su ene i omladina odane NOP-u i u veini sluajeva
izvravaju postavljene im zadatke sa uspjehom. ene i omladina pomau narodnu vlast u
mnogim zadatcima fizike prirode. Oni su najaktivniji u manifestacijama i mitinzima.
Ima jedan dio omladine i ena koji je pod uticajem klera. Ova pojava vidi se na otoku
Brau, Hvaru kotaru Metkovi, djelomino Trogir, Imotski, a u manjoj mjeri i na ostalim
kotarevima. Sastanci i konferencije ovih organizacija ne odravaju se redovito. Kod ovih
organizacija zapaena je ista pojava kao i kod JNOF-e na otoku Visu, naime, da njihove
organizacije nisu sada potrebne, kad je zavren rat. enama i omladini ne posveuje se
dovoljna panja i oni smatraju da ih se ne dri ravnopravnim. Radi loeg rukovodstva
ena i omladine deava se da rukovodstvo i uticaj nad njima preuzima kler.
Na selima mnoge ene i djevojke nepismene su i one zbog toga nisu u stanju da se
suprotstave reakciji, a naroito kleru, koji nastoji raznim religioznim obmanama da ih
471
pridobije. Tim enama, kojih ima veliki broj ne posveuje se dovoljna panja, ne pristupa
se ostranjivanju nepismenosti.
U ogromnoj veini ene i omladina izvravaju postavljene im zadatke sa velikom
voljom i ljubavlju. Oni prednjae u sakupljanju pomoi naim bolnicama u kojima se
nalaze ranjeni borci. Za 1. maja i povodom kapitulacije Njemake ene i omladina
najorganizovanije su istipili601, naroito za 1. maja kad su mnoge ene vidjene u
narodnim nonjama. One su toga dana na mnogo mjesta organizovano pripremile
kolektivni ruak. U tome su se pohvalno istakle ene sela Okruk gornji, kotar Trogir.
Bezuslovno je potrebno i na tome mi ukazujemo, da se biraju to bolja rukovodstva
ovih organizacija, jer kler najjau svoju aktivnost usmjeruje na pridobijanju ena i
omladine.
Kod odravanja kulturno-prosvjetnih priredbi ene i omladina dosta su aktivni, a
poto rukovodstva nisu na visini, priredbe su dosta jednoline i zamaraju svojom formom
i sadrajem.
_____________
Izvornik, strojopis
176.
6. VI. 1945.(?)
Split
Izvjetaj OZNA-e za srednju Dalmaciju u kojem se spominju ustaa N.

Bunarija, poginuo u borbi u blizini Omia, kod Radmanovih mlinica
od propadnika NOV-e, te ponaanje likvidiranog fra Andrije
Cvitanovia i franjevaca u Sinju.
_____________
OKRUNO ODJELJENJE ZATITE NARODA - OZNA
ZA SREDNJU DALMACIJU
Br._______ dne ___________________602
Centru za Dalmaciju OZNE za Hrvatsku
SPLIT
601
602
Istupili.
Neitak broj dokumenta. Datum je, vjerojatno, 6. VI. 1945.
472
Dostavljamo vam u prilogu pismo N. Bunardjije, ustae iz Francetieve legije

/Crnac/, koji je poginuo 1942 u borbi sa NOV kod Radmanove mlinice, a pisano je za
urednitvo novine u Zagrebu.
Iz pisma e vam bit jasan stav i dranje frata603 u Sinju, kao i dranje fra Andrije
Cvitanovia /likvidiran u Sinju/.
Smrt faizmu
sloboda narodu!
M.P.
604
Za naelnika:
...[v.r.]605
_____________
Izvornik, strojopis
177.
15. lipanj 1945.
Split
Popis zatoenika Zarobljenikog logora Split osuenih od Vojnog suda

Oblasti VIII. Korpusa NOVJ
_____________
UPRAVA
ZAROBLJENIKOG LOGORA Br606
-SPLITSPISAK LICA
koja su upuena u ovaj Logor na izdravanje kazne, osudjena od Vojnog Suda Oblasti
VIII. Korpusa NOVJ.
1./ Djerek Jere /.p.Mije/ iz Primotena, rodjen 1925 godine,
2./ ipi Luka /p.Boe/ iz Dugog Polja, rodjen 1924 godine.
3./ uljaga Martin /Matin/ iz Stazi pored Kostajnice, rodjen 1923.
4./ Bakoti Josip /Mate/ rodjen 1908 godine u Splitu;
603
fratra ili fratara

Peat OZN-e za srednju Dalmaciju
605
Potpis neitak
606
Broj logora neitak
604
473
5./ Jelinovi Djuro /.p.Antuna/ iz Grudi Kovalje kod Dubrovnika, rodjen 1922 godine;
6./ Sivi Branimir /Ljudevita/ iz Splita, rodjen 1924 godine;
7./ Vuenovi Mijo /p. Mate/ iz Danilo opina ibenik, rodjen 1917.
8./ Galjatovi Luka /Jurin/ iz Danilo Biran, ibenik, rodjen 1921.g.
9./ Banovac Jure /Marijana/ iz Sratoka opina Trogir, rodjen 1913.
10./ Armanda Jozo /Jurin/ iz Koprivna, opina Klis, rodjen 1911.g.
11./ Lui Josip /Matin/ iz ......... rodjen 1893. godine;
12./ Cetini Andrija /p. Andrije/ Blato na Koruli, rodjen 1900. g.
13./ Knego Vlaho /p. Ive/ iz Dubrovnika, rodjen 1896 godine;
14./ Knego Tomo /p. Ivana/ iz Dubrovnika, rodjen 1896. godine,
15./ Sai Pero /Pavlov/ iz Grude, rodjen 1911 godine;
Od broja 1 do 3 /inluzive/ 25. ovog mjeseca upueni su na raspored K.S.P. Split, a broj
4 do 9 /inklusive/ upueni na 20 diviziju na raspored.
Split, 29. novembra 1944. godine.
M.P.607
_____________
Izvornik, strojopis
178.
15. lipanj 1945.
Split
Dopis OZN-e za srednju Dalmaciju komesaru Zarobljenikog logora

Firule u Splitu o zarobljeniku Otwinu Hrningu
_____________
OKRUNO ODJELJENJE ZATITE NARODA
O Z N a ZA SREDNJU DALMACIJU
BROJ 571/45, Split 15-VI-45 god.
607
608
Broj: 199608
Peat Uprave zarobljenikog logora Split

Nadopisano rukom
474
KOMESARU ZAROBLJENIKOG LOGORA FIRULE.

Podatke koje navodi o sebi zarobljenik Hrning Otwin, a koji se nalazi kod vas, mi
smo provjerili i odgovaraju istini. Te na temelju njegove izjave a koja odgovara istini
moete istoga rasporediti njegovoj struci i ne tretirati ga vie kao zarobljenika, ve kao
slobodnog gradjanina, stranog dravljanina609
S.F.
S.N.
Naelnik Odjeljenja Kapetan:
deri [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
179.
16. lipnja 1945.
Marina
Sektorsko rukovodstvo KPH Marina izvjeuje KK KPH Trogir o

parolama Jakova Senjanina p. Blaa i Marina Senjanina p. Blaa iz
Svinaca o neispravnom radu odbora i JNOF-a, zatim Jakova Radia p.
Petra re. Cukela iz Podorljaka protiv zakona i o nezadovoljstvu
naroda zbog nedovoljne pomoi u hrani i povlaenju jedinica NOV iz
Trsta
_______________
Sektorsko rukovostvo Par. Marina.
Dana 16/VI.1945. g.
K.K.K.P.H.
Trogir
609
Nadopisano rukom
475
Dragi Drugovi ajemo izvetaj Rada za mjesec Lipanj.

I.
Pulitika Situvacija.
Na ovom sektoru se ne opaa tako vei parola osim u pojedinim Selima se opaa ito
Selo Svinca su odrali zbor J.N.O.F. i N.O.O. pak je tute uskrslo nezadovoljstvo
kod Naroda, izmeu seljaka, stoje zabunija Senjani Jakov p. Blaa. I Snjani Marin
p. blaa na lanove odbora i J.N.O.F. daneradu ispravno i dajim netreba od
obdanitva takoje isti Senjani Jakov p. Blaa govorija otrak mjesec dana pri
Drugaricom kojaje lan N.O.O. u Svinca kojagaje zatajila a nije izdala prije, kojije
reko daje lakose boriti Partizanima kojih hrani kraj petar i Inglezi, i dabi bilo pravo
da kraj petar doeovamo u Jugoslaviju daje ion dionik sve nae borbe da kada rani
partizane.
II.
Tako u Podorjaku je govorija Radi Jakov p. Petra reeni
cukela dajebe Boga izakonu i kogaje postavija ovakova
otoje govorija dana 7/VI.45. g. na japnjenici ispred,
Sakretara Skoja iz Orjaka radi Ante Nikolina, Takoer se
upazilo u Rastovcu su odrali zbor J.N.O.F. i Odbor
nakojemsu razklikali druga Ugrinu Jakova kojije poslan
odKotar. N.O.O. da bude u zadrugu u Rastovcu potoje isti
Drug proa zadrugarski kurs itoje razklikan u sva 4 sela
tako da isti nema uspjeha kod tih zadruga u ota Sela.
III.
tako se na Pozorcu upazila parola daje dolo iz Trsta dolo
nae vojske bez oruja ista se Vlast u Selu pobrinila da
pronajde koje iznija i istu su kaznili za lanu parolu, i
takose od ma uguila takose Narodu to pravilno ukazalo od
Trstu idogaaju takose Narod upozna otome.
IV.
IV. Tako se kod Naroda upaa nezadovoljstvo usled toga
to nema pomoi u Hrani od Nae Vlasti a daje godina
podbacila 80% ivie padaedu slabo proi.
V.
tose tie naroda moremo rei daje Narod uz N.O.P. 99%
sva nareenja kojase dobiju od vii Formi nai prinesese na
Narod iste nareene derektive., kojese postavlja pred danje
sprovaaju jih zadovoljno udjelo.
VI.
Takose openito upaalo kod Naroda veliko
nezadovoljstvo usled povlaenja nai Jedinica iz Trsta i
drugi pokrajina Istre, pase to Narodu ukazalo odma taj
sluaj i svrhu tako daje sada Narod stime upoznat kakoje
ostalo. /.../
_______________
Izvornik, strojopis
476
180.
19. lipnja 1945.
Split
Izvjetaj OZNA-e za srednju Dalmaciju za lipanj 1945. godine.

_____________
OKRUNO ODJELJENJE ZATITE NARODA OZNA
Br.1074/45 dne 19. VI. 1945. god
Odjeljenje Zatite Naroda OZN-a za Hrvatsku
Centar za Dalmaciju
SPLIT
Predmet: Redoviti mjeseni izvjetaj
za mjesec juni 1945 godine
I.
Ope politiko stanje: U odnosu na rad reakcije, nije se u mnogome izmjenilo. Jedan od
najvanijih momenata koji karakteriziraju politiko stanje na Okrugu je jo uvijek pitanje
Trsta. Na svim kotarevima, bez razlike, narodne mase su ogorene na saveznike radi
njihovog stava u Trstu. Reakcioneri svih vrsta ovo stanje koriste, te prikazivaju kao nau
slabost govorei, kako smo se uzalud borili, da e biti onako kako reknu englezi. Da smo
se iz Trsta morali povui, da e to isto biti i za Zadar, pa ak dotle da e englezi opet doi
i potpuno zauzeti Vis. Ovo posljednje se uje od grupe reakcionera JNS-ovaca u Visu.
Stav reakcije po pitanju Trsta u prolom mjesecu bio je, kako e doi do rata medju
nama i Englezima, a sada, kako smo slabi i kako se moramo povlaiti. Na parole reakcije
o ratu sa englezima nesvjesni dio masa bio je nasjeo, a isto tako i sada mnogi nasjedaju
reakciji i vjeruju da e biti onako kako govore pojedini reakcioneri. esto se u narodu
uju parole ubaene po reakcionerima: Zsato smo se borili, Zato je trebalo da damo
onolike rtve za Trst, pa uzalud, Kako naa Savezna vlada nezna voditi politiku, a niti
se moe suprostaviti Englezima. Ove i sline parole imaju za cilj ruiti autoritet davne
vlasti. U ovom radu reakcija je jedinstvena. Svi stoje na istoj liniji, bili to HSS-ovci, JNSovci ili kler. Svi su uzeli kao za cilj borbu protiv Narodne vlasti uope, raunajui na
prestojee izbore.
Vano je istaknuti da su se u posljednje vrijeme najvie aktivizirali u svom radu
etniki elementi, naroito u Katelima, gdje pored ope povezanosti u radu odraju i
redovne sastanke. Njihov rad dosta utjee na raspoloenje masa u Donjim Katelima.
Suprotno stavu Jugonacionalista Kler je na izgled prestao sa reakcionarnim
djelovanjem. Promjenio je svoj stav. U posljednje vrijeme rijetko se moe uti sveenike
da otvoreno govore protiv NOP-a, dok u stvari mnogo vie radi, ali na drugoj liniji. Svim
477
sredstvima nastoje, to vie privezati mase uz vjeru i crkvu. Stvaraju uvijek nova
djevojaka i omladinska drutva, kako bi razbili nae masovne organizacije.
Sa svim svojim radom nae organizacije nisu jo uspjele razbiti ta drutva, koja
postoje u mnogim mjestima i skoro na svim kotarevima. Ovakav rad Klera je najjai u
Sinju, gdje se jo nije uspjelo prodrijeti, zatim u Trogiru, nekim selima kotara Splita i
Braa.
Rad ustakih elemenata ne osjea se nigdje odvojeno ve u sklopu reakcije HSS i
Klera.
Na naem Okrugu najvee arite reakcije su Katela,Trogir, Sinj, Omi, Jelsa i
Vis. U svim ovim mjestima postoje izvjesne grupe, koje aktivno djeluju i sastaju se.
Do sada se je uopte malo uradilo na tome da bi se ove grupe kao i razna klerikalna
drutva onemoguila u svom razornom radu. Sve to se je i poduzelo bijo je povrno i
neplanski sprovodjeno.
Nae organizacije preko ovih problema olako prolaze ne smatrajui vanim to je u
mnogome na tetu opeg raspoloenja masa prema NOP-u.
Pored svega naprijed iznjetog postoji jo nekoliko momenata koji utjeu na
politiko raspoloenje masa, a koje reakcija koristi na svoj nain. U mnogim mjestima se
moe uti parola, kako treba demobilisati ljude da mogu raditi, jer da emo ovako stradati
od gladi. Da nam radi sukoba sa Trstom saveznici nee vie davati hranu. Kako vodimo
narod u propast, s tim to i dalje mobiliemo.
Na otocima po dolasku zbijega mnogi reakcioneri nastoje unijeti razdor u mase
izazivljui na razne naine neraspoloenje i mrnju onih koji su doli iz Afrike prama
ostalima koji su bili kui i obratno. U ovom svom radu u nekim selima su i uspjeli, tako
da vlada dosta jak antagonizam medju selima i u samim njima. Poslije toga krivnju za sve
svaljuju na Narodnu vlast, kako bi sruili njen autoritet.
Ovo neraspoloenje u masama poveano je sa tim to se u posljednje vrijeme
mnogi povraaju iz Zagreba i unutranjosti gdje su se bili sklonili ispred partizana, sluili
neprijatelju ili pak iz oportunizma izbjegli borbu. Na ovakove narod gleda sa ogorenjem,
negoduje i trai da ih se kazni pa i ako nemaju naroitih krivica.
Po ovom pitanju vrlo je teko objasniti masama pravilnost naeg stava kad ih
putamo slobodno. U ovakovim sluajevima mnogi drugovi se povedu za masama, te
prave greke to ljude, pa ak i ene, zadravaju, zatvaraju i trae da ih se kazni, bez
ikakvog osnova.
Ovdje moemo istaknuti jo jednu injenicu, a to je: Na kotaru Vrlika, koji je bio
najslabiji obzirom na nacionalnu podvojenost i bandu, koja se tamo nalazila, danas
najbolje stojimo. Na ovom kotaru danas nemamo nekih naroitih problema. Pravilan stav
naih ustanova i organizacije uvjetovao je ovo stanje. Na kotaru Vrlika danas imamo jo
samo jednog kamiara, svi ostali su pohvatani ili likvidirani.
Obzirom na to da je formirano Odjeljenje za Okrug Biokovo Neretva, sada emo
imati mnogo vie mogunosti za to uspjeniji rad.
Da bi postigli bolje stanje na naem Okrugu i pojaali na rad, danas nas u tome
mnogo sprijeavaju poslovi oko povratnika iz Zagreba, koji oduzimlju najvie vremena
nama i Opunomostvima.
II.
478
Djelovanje reakcije na naem podruju u posljednje vrijeme se sve vie ispoljava,

naroito ubacivanjem parola i kritikovanjem rada naih vlasti i ustanova. Naroito
djelovanje se osjea povodom povlaenja nae vojske iz Trsta, emu se jugonacionalisti,
kao i sva ostala reakcija, nasladjuju i ove momente iskoritavaju za ubacivanje parola.
Naroito se pojavljuju parole u vezi odnosa nas i Engleza u kojima stalno se uje o
nekom sukobu i sl. Jugonacionalisti, HSS-ovci i ustae stoje na istoj liniji. Opaa se
njihovo zbliavanje jednih drugima, sve prisniji i prijateljskiji odnosi.
Do sada nije ustanovljena ni otkrivena ni jedna grupa za koju moemo rei da je
organizirana i bilo s kim dalje povezana. Skoro u svim mjestima postoje grupe sumnjivih
koji se esto sastaju i esto puta nae organizacije prema ovakovima zauzimaju i suvie
neprijateljski stav iako zato nema jaeg osnova.
Preko naih ubaenih povjerenika uspjeli smo prilino otkriti organizovane grupe.
Postoje takove grupe u kotarevima Hvar, Solin i Sinj.
Reakcionarna grupa na Hvaru sastoji se od HSS-ovaca na elu kojih stoji Franka
Petri,Tomo Cari i jo nekolicina njih. Ovdje smo uspjeli ubaciti jednog povjerenika
koji nam daje dosta podataka. Kad ovih iz vana se malo osjea, a njihova unutarnja
povezanost izgleda da je jaka i da se protee i vani otoka, tj. na Split i Dubrovnik. Svaka
politika akcija neprijatelja, nae povlaenje iz Trsta, sve to njima ulijeva nade. Povodom
takovih dogadjaja ubacuju parole vjeto, tako tako da se ni iz daleka na njih ne da
naslutiti. Nije se ovdje pristupilo hapenju jer teimo da se uhvati jo niti koje bi vodile
van samoga otoka. Ukoliko kroz kratko vrijeme rezultat naeg povjerenika ne bude jai,
pristupit emo hapenju glavnih za koje imamo dosta materijala.
Druga grupa bi mogla postojati u manjoj mjeri u Sinju, ali njezina vanost je u
tome to ona po mnogim indicijama potjee iz Splita. Ovdje smo pristupili hapenju
Marije Napoli uiteljice iz Cavtata. I ta ima mua u etnicima. Za nju ima dosta
materijala i ukoliko istraga uspije postoji mogunost otkriti veze u Splitu, a takoer i
otkriti rad Sinjskih fratara. Rad uhapene Marije se sastojao u okupljanju omladinki,
odvraanje istih od naih omladinskih organizacija, kontrola partije (sastanaka),
propagiranje za Engleze i Kralja i sl.
Trea grupa, koja vjerojatno organizovana radi je grupa jugonacionalista u
Katelima. U ovu grupu spadaju oko 25 ena i mukaraca, uglavnom ena, a svi su skoro
krvno povezani sa etnicima. Ovi tajno odravaju sastanke. Njihov rad se sastoji u irenju
patrola, te pomaganje nekih etnika koji se nalaze u blizini Katela ili u samim
Katelima. Tako se medju ovima nalazi i etnik Damjan Dujiin i jo nekolicina. Rad
nae mree u Katelima je vrlo lo, i nije se uspjelo ubaciti ni jedno lice u ovu grupu, koje
bi nas o sveme obavjetavalo. Ova grupa radi organizovano, ali se nije uhvatilo jaih
argumenata da bi se moglo pristupiti hapenju ili pojedince podvri direktnijoj kontroli.
Djelovanje etnika na kotaru Vrlika se uglavnom sastoji o ubacivanju parola o
dolasku Engleza i Kralja, kao i svih onih etnika koji su sa Dujiem ili. Nae povlaenje
iz Trsta im je mnogo dalo snage da vjeruju u povratak Kralja. Takodjer na veliko ire
vijesti o jakom etnikom pokretu u Bosni i njihovim vojnim snagama.
Rad reakcionarne grupe na Visu se naroito ne osjea. Oni uvijek i dalje se sastaju,
ali mi te sastanke samo na oko vidimo, a unutar njih nismo naroito uspjeli da nita
otkrijemo.
Na kotaru Mu se osjea jaa aktivnost starih Jugonacionalista. Naroito u rejonu
Leevice je njihova aktivnost uoljiva. Tu ubacuju sve mogue parole; Tako avka Mijo
479
i ostali njemu slini ire glasine, da je TITO morao pristati na povlaenje iz Trsta, jer je u
Srbiji veliki ustanak sa strane etnika.
Rad HSS-a kao zasebne organizacije se ne vidi. Ipak sa strane pristaa ove grupe se
uvjek uje po koja upadica ili HSS-ovaka parola. Tako naprimjer Mate euh sa kotara
Omi prilikom priredbe potanskih inovnika u Omiu je viknuo: Kopajte, bolje vam je
nego se skitati po gradu, treba raditi zemlju, a ne lijenariti. Isti je usko, povezan sa
Marijanom Popovcem HSS-ovcem. Na drugim kotarevima rad HSS-a kao zasebne
organizacije se ne opaa.
Takodjer se uposljednje vrijeme sve vie zapaa nezadovoljstvo i kritika naroda na
nae vlasti. U mnogim sluajevima onih koji kritikuju su u pravu. inovnitvo se vie
udaljava od naroda; sve vie boriokratski rijeava stvari, to kod naroda, naroito naih
simpatizera izaziva negodovanje, koje esto prelazi u jae napade na vlasti. Ovakve
momente neprijatelj reakcija iskoritava sa paralom Zato ste dali sinove i sl.
Ustaki simpatizeri i njima naklonjeni uglavnom se okupljaju oko sveenstva koje
preko crkvenih udruenja kao Keri Marijine i sl. Okupljaju omladinu s njima
odravaju sastanke, stvaraju pjevaka drutva. Skoro u svim mjestima na naem okrugu
postoje ovakova udruenja. Prilikom veih svetaca i procesija oni korporativno izlaze,
pjevaju crkvene pjesme koje u stvari prikrivaju njihov rad i organizacije.
Kler:
Hvarska biskupija za otoke Hvar, Bra i Vis izdala je poslanicu svim sveenicima
/upnicima i vjerouiteljima/, povodom kapitulacije nacistike Njemake. U njoj se
govori o svretku stranog rata u Evropi, kojeg su izazvali nacistiki reimi. U njoj se
pozivaju sveenici da odre zahvalnice svretku ratu i zadunice poginulima koji su dali
svoje mlade ivote za domovinu. Pozivaju se da nesebino sudjeluju u obnovi poruene
domovine, da uvruju vjeru u narodu, da pozivaju narod u crkvu i na primanje sv.
sakramenata, da revno vre katehizaciju u kolama i crkvi, naroito da se obraaju na
omladinu i djecu, koja je najvie pretrpjela patnji od okupatora i da izreknu sv. mise na
dobro itavog naroda, nae ue domovine Hrvatske i ire domovine nove Jugoslavije.
/Prilae se poslanica u prepisu/.
Sveenici na otoku Visu sve se vie povezuju sa istaknutim reakcionerima. Za
svake crkvene sveanosti u dane blagdana alju remete /crkvene poslunike/ po selima na
Mj. NOO-re, Kot. NOO i ostale ustanove sa listom pozivajui prestavnike vlasti na te
sveanosti s tim da potpiu, da su poziv primili na znanje.
Dana 5 i 6/VI. popovi otoka Visa imali su sastanak. Kad je sastanak zavren jedan
od njih /don Ante Djakoni/, izvadio je propusnicu i poao je u Hvar. Ovaj isti pop traio
je od Mj. NOO Podpilje, da e on na tertoriju svoje upe privatno poduavati djeake i
djevojice i pripremati za srednju kolu. To mu nije odobreno.
Dana 7/6. don Dinko Jerkovi, upnik u Visu, idui iz samostana Prirovo sreo je
dva djeaka i pitao ih: Volite li ii u kolu ili u crkvu. Djeaci nijesu nita odgovorili, a
on je nastavio: Bolje vam je ii u crkvu, nego u kolu, jer u koli neete nita lijepoga
nauiti, ve samo ujete rune rijei.
Grupa omladinki i ena koje su do sada pjevale u crkvi, ne zapaaju se vie, ali se
zato grupiu u kui Zamberlin Ane.
480
Don Duan Nazor uspjeva u Komii, da vei broj naroda posjeuje crkvu. Njegov
se rad najmanje zapaa, ali je zato aktivan i ima uspjeha. On se esto dopisuje sa
hvarskim biskupom referiui mu svoj rad.
Na otoku Brau, kler je jo uvijek veoma aktivan. Don Stipe Hevei, iz kripa,
koji je do sada bio najodaniji pop NOP-u, zapaa se kod njega znatna promjena na tetu
NOP-a. On je u jednoj propovijedi napao nau omladinu i nazvao je pokvarenom. Kad je
bio opomenut od jednog lana NOO-a, odgovorio je da sveenici moraju biti protiv
partizana, jer da u ministarstvu Narodne vlade Hrvatske nema njihovog prestavnika. On
je dalje rekao, da su veina sveenika bili na strani ustaa, zbog toga to su branili NDH
od etnikog klanja. Da su nae novine u kojima se iznose argumenti protunarodnog rada
popova, lane. Ovaj pop ranije je odravao jedanput vjeronauk sedmino u koli, koliko
je i obavezno, medjutim zadnje vrijeme je odravao 3 puta sedmino. Kad je bio radi
ovog opomenut, da to nesmije initi, onda je u propovijedi govorio daje on uvijek bi uz
NOP.
Fra Lujo Matejac, koji je preselio iz Puia u Dol, u prvoj propovijedi udario je po
NOP-u. Govorio je da pojedinci ire propagandu, da je ovjek stvoren od majmuna, a ne
od Boga, da su ti pojedinci ustali protiv vjere i protiv Boga. Uputio je majkama apel, da
paze na svoju djecu, da ih ne putaju svugdje i na svako mjesto, jer ima mnogo onih koji
e ih zavesti. Kad je odlazio iz Puia za Dol, rekao je majkama, da ne alju djecu u
naa obdanita, jer da se tamo ne ui o vjeri i Bogu. Ovo je on govorio, jer su asne sestre
pripremale da stvore svoje djeje obdanite u Puiu.
Don Ante Vrankovi, u Supetru, trudi se da uvrsti crkovno drutvo Keri
Marijine. Prolih dana odrao je sa lanicama sastanak, na kojem ih je pozivao da utjeu
na omladinu, da redovito posjeuju crkvu i primaju sv. sakramente i da se ne drue sa
pokvarenom omladinom. Kad je bio nedavno omladinski slet, drugovi su mu zatraili
barjak biveg kriarskog drutva. On im ga nije dao, navodei da je blagoslovljen i da ga
nemoe dati za svake svrhe.
Pop u Sutivanu prolih dana pokuao je formirati djevojako drutvo, ali ga je
omladina iz USAOH-a u tome omela, navadjajui da oni ve imaju svoje organizacije
USAOH i JNOF. Ovaj pop je od ranije bio uz NOP, ali se i on preorjentirao i poeo je
raditi protiv interesa NOP-a.
Na njega je utjecao don Ante Vrankovi, upnik iz Supetra ili je pak primio
direktivu iz biskupije - Hvar.
Don Jozo Grgievi, fra Vjekoslav Marui i asne sestre iz Postira, organizovali
su stvaranje otpora za ukidanje njihova obdanita. asne sestre angaovale su neke ene,
koju su svoju djecu slale kod njih, da idu u sekretarijat AF i da oni preko masovnog
sastanka ukau, kako majke trae, da se djeca opet alju u obdanita kod asnih sestara.
Ovako su nastupile i u Dolu, a tamo im je davao potporu don Jakov Matuli.
U Postirima je postojala privatna kola koju su davale asne sestre i popovi. Ona je
ukinuta, ali se primjeu je da su popovi i asne angaovali neke ene, koje se spremaju da
na masovnom sastanku postave to pitanje. Ove ene su obino klerikalne na koje kler ima
uticaja.
U drugoj polovini juna zapazila se manja aktivnost klera na Brau, jer je preko
masovnih sastanaka ukazano narodu na njihovo reakcionarno djelovanje pod firmom
stvaranja raznih kat. drutva, privatnih kola i djejih obdanita. Kad je ovo javno
481
postavljeno, manje se zapaa njihov tetan rad, sada drugaije gledaju na NOO-re i
izbjegavaju susret s odbornicima. Manje provociraju u svojim propovijedima.
U Dolu fratar Matejac rekao je u propovijedi, da ima pojedinaca koji hule Boga i
nazvao ih je razbojnicima, oni su kao i Hitler, koji je dao poubijati 200.000 popova, a oni
su mu ostavili prokletstvo u zemlji i zato mu je propala drava. Tako bi se i nama moglo
dogoditi, ako bi se digli protiv vjere, Boga i popova, nadodao je fra Matejac.
Ovo Odjeljenje postavilo je u zadatak Opunomostvu OZNE Bra, da se upira u
svoje mjesto asna sestra Salvatora impak, jer je vabica i jer je reakcionarno djelovala.
Kad joj je to saopeno u Postirima na 13/VI. tg. dola je iz Supetra asna majka. Don
Ante Marui imao je imendan i on je spremio ruak kod asnih sestara, na kojem su
prisustovale sve asne i fra Vjeko Marui. Na tom sastanku-ruku, donijet je zakljuak
da se napravi molba na Okr. NOO Upravni odjel, da je ona radila za NOP i kupljeni su
potpisi kod naroda da bi ona ostala i dalje u mjestu. Prvi se potpisao don Ante Marui i
njegovom inicijativom, kao i ostalih vora sakupleno je 500 potpisa. Ovdje se pokazala
skrajna nebudnost naih drugova
Od kako je don Joze Grgievi posjetio don Stipu Keveia u kripu, don Stipe je
izmjenio miljenje o NOP-u i komunistima. On je govorio jednom lanu NOO, kako su
komunisti postavili za cilj da postepeno unitavaju katoliku crkvu, dalje je rekao: Ja
volim partizane, jer medju njima ima mnogo dobrih ljudi, ali komunisti su oni koji hoe,
da nas postepeno unite i da uspostave komunizam. Od kada je narodna vlast davala
sledovanje nama popovima, drao sam je za dobru i pravu narodnu vlast, ali od kada je
nama to odbijeno, ja vidim da narodna vlast najbolje ne gleda na nas popove.
Na otoku Hvaru aktivnost klera poveala se kroz crkvene ceremonije u blagdane
dane. Tada su nastojali da to vie naroda uestvuje u procesijama na Tijelovo i sv. Antu.
U tome su imali i prilinog uspjeha, jer je u procesijama uestovalo dosta naroda,
naroito omladinki i ena koje su organizovano pjevale. Uspjeh he bio vei u Hvaru,
Starigradu, Jelsi i Vrboskoj.
Don Luka Antievi, iz Vrsnika na sastanku mjesnog odbora JNOF-a postavio je
pitanje: Zato oni koji su bili sposobni za vojsku, a nalazili su se u zbijegu, nijesu doli u
domovinu i poli u vojsku i oni su mogli doi, ali nijesu htjeli. On je ovo htio izjaviti i
na zboru pred narodom, a namjera mu je bila da bi time izazvao mrnju prema zbijegu na
kojeg i tako pojedinci slabo gledaju.
Don Ivo Trak, upnik u Zastraiu pokuava omalovaiti i omrznuti u narodu
predsjednika Kot. NOO druga Matkovia, pa kae, da je on vie radio za NOP za vrijeme
okupacije Nijemaca, nego li on, jer da je on bio u mjestu i radio, a predsjednik je stao po
bunkerima i krio se.
upnik u sv. Nedilji nastoji privui to vei broj omladinki u crkvu na pjevanje, a
naroito djeluje na one koje su u rukovodstvu antifaist. Organizacija.
Pop u selu Brusju u znak mrnje prema NOP-u, ne izlazi po vie sedmica iz kue,
to se tome udi itavo selo.
Svi sveenici na kotaru Trogir zauzimaju neprijateljski stav prema NOP-u. Oni
izbjegavaju i bojkotiraju sve masovne sastanke i konferencije.
I oni koji su kroz borbu bili i radili na strani NOP-a, kao Knafelj Ignacije, iz
samostana sv. Ante-Trogir, sada su pasivni. On je potpredsjednik mjesnog odbora JNOFa, ali do danas nije uope pokazao nikakove aktivnosti na toj dunosti.
482
Sveenici ovoga kotara sve vie se povezuju sa reakcionerima, naroito

maekovcima. Don COCE Frane vidja se uvijek u drutvu maekovaca Slade Ivana,
Petri Boe, Roi Nikole i drugih. Oni su uvijek zauzimali pasivan stav prema NOP-u.
Don Vukui Jure, upnik u Marini, popustio je u svome rovarenju protiv NOP-a,
od kada je opomenut od Mj. NOO-a.
Sveenici u Trogiru ispoljavaju svoju aktivnost preko koludrica iz samostana sv.
Nikole, koje su stvorile djevojako pjevako drutvo u koji su privukli lijepi broj
omladinki. One odlaze u samostan i tamo pjevaju. Rukovode ih omladinke stare
klerikalke, ije obitelji su uvijek bile pasivne prema NOP-u, a neke i neprijateljski
raspoloene.
U kotaru Solin-Split zapaa se naroita aktivnost kroz okupljanje omladine u
drutvu Srce Isusovo. U tome imaju i uspjeha. Pop u rnovnici don Gojo Ante, uspio je
upisati ak i neke Skojevce. Raskrinkavan je na zborovima, ali to njemu nita ne smeta.
Postojala je sumnja da su popovi na ovome kotaru pokuali organizovati omladinu,
koja je trebala demonstrirati i traiti da se biskupa pusti iz zatvora. Toga dana pop kare
je krenuo iz Solina u Split, ali je sa bloka u Solinu vraen natrag i zbog toga se doao
aliti Kot. NOO Split.
Don Ante Zuani, upnik Srednje selo - olta, napao je kroz propovjed
rukovodioce NOP-a, da su se uzoholili od kada su sjeli na vlast, da hule Boga itd. Drugi
pop na olti u Stomorskoj, don Mirko Galvani, nazvao je rukovodioce NOP-a, da su
sitni mravi.
Kat. organizacije Srca Isusova naroito su aktivne u K.Kambelovcu, rukovodi
Dobri Anka i Poljak Ljubica uz popa don Kaju Marovia. U K. Lukiu, rukovodi
Matijaca Zorka i Kovaev Marija uz popa don Petra Katunaria. U Mravincima rukovodi
pop don Bego Frane uz pomo Pero Kreimira, djak gimnazije u Splitu, veliki mrzitelj
NOP-a, i popova sestra Bego Zora. U rnovnici rukovodi don Gojo Ante.
Don Ante kobalj, upnik u D. Docu na blagdan Srca Isusoca610, kroz propovjed
napao je zaobilaznim putem NOP. On gadno rovari medju seljacima, svaki zakljuak Mj.
NOO nastoji omesti i ne sprovesti u djelo, naroito po pitanju kole. On daje sam kolu
djeci, pozivlje ih k sebi i govori im da ne idu u redovnu kolu, ve kod njega. Donjeli
smo odluku da ga uhapsimo.
Don Marovi Kajo stalno se vidja u drutvu ustakih i etnikih elemenata.
U Omiu kler je naroito aktivan, to se vidi iz sve jaeg posjeivanja naroda crkvi i
crkvenim ceremonijama. ene mnogih drugova rukovodioca esto zalaze u crkvu i pod
uticajem su popova.
Fra Tripalovi Rikard svaku veer se sastaje sa drugaricama u bolnici i s njima
dugo razgovara. On je uspio drugaricu Mariju Vrki pridobiti. Ona je izjavila da nee
vie biti Skojevka, jer da vidi nepravdu. Ona svaki dan ide u crkvu i dobiva nabone
predmete od fra Rikarda.
Kad je fra Rikard doao u Omi, povezao se odmah sa Olgom Ivezi, Milom
Franeski i Ivanom Vojnoviem /svi maekovci/. Oni se esto sastaju. I ostali sveenici u
kotaru, kao fra Frane Klari, iz Lokve, don Grgo Topi, iz Kuia i don Ante kobalj,
upnik za D. i G. Dolac aktivno rade, dabi okupili omladinu u drutvo Srce Isusovo.
Don Ante kobalja najvei je uticaj u narodu. NOO Putii, radi apsolutno po njegovim
direktivama, a ne direktivama Kot. NOO.
610
Isusova
483
Sveenici u kotaru Sinj /po selima/ nastoje uvesti u kole vjeronauk kao obavezan
predmet. U tome se naroito istie fra imun Jelini, upnik u Ugljanima. On okuplja
djecu i uvjerava ih kako je potreban vjeronauk kao obligatorni predmet. U selu Vojni
pop rukovodi sa drutvom Keri Marijine. On nagovara omladinke da ne smiju biti
odbornice u selu, niti zalaziti na sastanke, zborove i konferencije, jer da e u tome
grijeiti, da jedna drugu prati kud se kree i s kim se sastaje.
Pop Djakula u Dicmu povezuje se sa bivim ustaicama i nastoji ih organizovati.
On je bio glavni ustaki organizator za vrijeme okupacije. On je izdavao potvrde licima o
pripadnosti i suradnji sa ust.pokretom, bez koje nije mogao biti primljen u ustaku
organizaciju. Pratit emo njegov rad.
Sami fratri u Sinju rade vrlo oprezno i prikriveno. Prigodom procesije sv. Ante
izvjesili su 5 zastava bez petokrake. Ovaj sluaj uzeo je odmah Upravni odjel Kot. NOO
u postupak.
U kotaru Mu sada se nalaze samo dva popa don Jozo Carev, upnik Neoria i don
Ante Bakoti, upnik za G. Mu. Don Antu Bakovia smo uhapsili za njegov
protunarodni rad u vrijeme okupacije. Prema podacima sa kojima raspolaemo, on je bio
ustaki i talijanski pijun, organizator milicije, organizator akcija protiv NOV, hapenja i
proganjnja rodoljuba i konano ustaki oficir. U zadnje vrijeme druio se sa
reakcionarnim tipovima. Nagovarao je narod je narod da trae upnike u sela i kritikovao
ona sela koji su imali upnike, a sada ih nemaju.
Don Jozo Carev pred narodom napada primorske ene da su pokvarene i slino.
Drui se sa reakcionarom Vickom Vrdoljakom. Hvali se da je partizan i da je za itavo
vrijeme okupacije bio u selu uz narod. On nema naroitog uticaja na narod.
U kotaru Vrlika nalazi se samo jedan fratar, fra Jozo Jankovi, rodom iz HrvacaSinj. On je htio silom natjerati djecu da ue vjeronauk, kad oni nisu htjeli poeo ih je tui,
ali je bio na to odmah opomenut. Djeca su ga zamrzila i kad od dodje u kolu, oni bjee
iz kole i skau preko prozora da ga ne saekaju u razredu. esto ga se zapaa u drutvu
pojedinih inovnika iz Kot. NOO, a najvie se s njim vidja na etnji agronom Dabrovi
Boo Pavlov, iz Dubrovnika, koji je preselio kod njega i na spavanje. Za Dabrovia jo
nema karakteristika iz Dbka611, ali je vjerojatno maekovac.
Kamiari i voj. neposlunici:
Broj ovih kroz protekli mjesec znatno se smanjio na naem okrugu. Na teritorij
kotara Split, nemamo tanih podataka o stanju kamiara, navodno ih ima oko 20 od
Mosora do Dubrave. Medju njima nalaze se kao vodje: Bani Drago, iz D. Doca
/pobjegao iz splitskog zatvora/, oti Vlade, Soo Mieta i Sinkovi Petar. Od ove grupe
pred nekoliko dana pojavilo se nekoliko njih na Kozjaku, gdje su odnijeli iz torova 4
brava i neko posudje.
Prema podacima s kojima se raspolae, iz kotara Omi ima jo samo jedan kamiar
Sinkovi Petar Jozin, iz G. Doca, kojeg smo spomenuli u grupi na kotaru Split.
Na teritoriju kotara Sinj stanje je isto kao u prolom izvjetaju. Oni koji se kriju,
nije se uspjelo s njima povezati. Taan pregled o stanju banda na ovome kotaru jo nije
utvrdjen. Jedan razlog je glavni to nema povjerenika u zabaenim selima, a u blizini je i
Kamenica gdje se zadravaju bosanski kamiari, koji se zalijeu na teritorij kotara Sinj i
611
Dubrovnika
484
vre pljake. Dne 12 juna jedna grupa od 12 kamiara naoruani sa pukomitraljezom i

pukama upala je u Male korite gdje su odnijeli jednog vola Juri Frani, iz Glavica. U
Rudi /povie sela/ nalazi se grupica od 5 dezertera bez oruja. Oni se skrivaju
izbjegavajui vojsku. Svi su iz Otoka i Rude.
Na kotaru Mu, kroz proli mjesec, prijavilo se 10 kamiara u dvije grupe po pet.
Jo ih ima etvorica i to su poznati zloinci koji se nee prijaviti, jer znaju to ih eka.
Na kotaru Vrlika krije se jo 7 piljara /6 etnika i 1 ustaa/. Od ovih 1 je uhvaen
u selu Cetini /Vranje Milan pok. Ilije/. On je izjavio da su se s njime krili jo 2 piljara
Vranje Nikica i Preoanin Milo. Ostala etvorica da se kriju oko Vjeti Gore i
Sokolca, a ne zna im imena. Da su se hranili od zaliha hrane koje su im dale njihove
porodice prije nego su odvedene u Vrliku.
Poslije oslobodjenja itave zemlje, stanje bande teko je kontrolisati, jer e oni,
koji su zloinci dolaziti pjeice preko planina i prikrivat e se u blizini kua. Takovih e
svakako biti malen broj. Data su uputstva Opunomostvima da popiu sve osutne
mukarce koji su bili u neprijateljskoj vojsci, kako bi bila laka kontrola.
U zadnjem izvjetaju smo vam javili da smo uspostavili logor za prihvat povratnika
koji dolaze iz Zagreba. Kroz taj logor do danas je prolo ukupno 2.923 lica. Od toga sa
naeg Okruga 975 lica. Ostali su bili prolaznici koje smo sa spiskovima o sprovodnicima
upuivali nadlenim Odjeljenjima kako se slijedi: Dubrovnik 177, Livno 128, Split 151,
ibenik 325, Bikovo Neretva 635, Mostar 535.
Od povratnika koji su sa naeg Okruga, zapisniki je sasluano 589 lica. Od toga
broja puteno je kui 244 lica, u vojsku smo uputili 259 lica, u zarobljeniki logor je
upueno 30 lica na razne radove 5, a u zatvor pod istragu i sudu 51. Ostalih 386 lica su
bili ene, djeca ili starci, veinom prisilno odvedeni, koje nismo sasluavali, ve pustili
kuama.
Stanje u zatvoru koncem prolog mjeseca bilo je 35 zatvorenika u toku mjeseca
uhapeno je 144 osobe. Od toga broja predana su sudu 62 zatvorenika, u vojsku upueno
34, zatvorenika puteno na slobodu 12, nadlenim Odelenjima upueno 9, u zarobljeniki
logor 4, u ludnicu ibenik 1. Ukupno otputeno 122 zatvorenika. Danas se u zatvoru
nalazi jo 57 zatvorenika.
Medju zatvorenicima se kao najgori nalaze dva ustaka satnika /emigranta/ obadva
sa kotara Imotski. Sveenike koje smo imali u zatvoru predali smo sudu osim Don Ante
Tolia, kojeg emo predati ovih dana. Pred nekoliko dana smo uhapsili don Antu
Bakotia iz Mua, te se nalazi kod nas u zatvoru. Nad istim jo nismo vodili istragu.
Smrt faizmu
sloboda narodu
Naelnik
Odjeljenja
M.P.612
kapetan:
eri
[v.r.]
612
485
ODJELJENJE ZATITE NARODA - OZNA ZA HRVATSKU

CENTAR ZA DALMACIJU
Br. 1467 dne 29. VI. 45.613
_____________
Izvornik, strojopis
181.
29. lipnja 1945.
Split
Vojno sudski istraitelj Vojnog suda za oblast Dalmacije u Splitu

dostavlja nakon provedenih izvida Vojnom sudu za oblast Dalmacije
optunicu protiv Frane Smoljo iz Gljeva (Sinj)
_____________
VOJNO SUDSKI ISTRAITELJ
Sud. br. 626/45
Split, dne 29 juna 1945. god.
VOJNOM SUDU ZA OBLAST DALMACIJE

S P L I T
Vojno sudski istraitelj po ovlatenju javnog tuioca, nakon provedenih izvida, u
krivinom predmetu protiv osumljenika Smoljo Frane pok. Petra iz sela Gljeva, radi
poinjenih djela iz lana 14 Uredbe o vojnim sudovima, podie slijedeu
o p t u n i c u :
Optuenik Smoljo Frane pok. Petra i majke pok. ime Marinovi, kuhar iz sela
Gljev, kotara Sinj, star 28 godina, rkt, Hrvat, ne oenjen, slabo pismen, navodno ne
poroan, u J.A. nema nikoga, uhapen 17.VI.1945.
o p t u u j e s e ,
1/ to je dolaskom okupatora u nau zemlju, iao na rad u Njemaku i tu sluio
neprijatelju najprije kao radnik, a zatim kao kuhar sve do kapitulacije Njemake;
2/ to je dolaskom Crvene Armije u Be dobio od Sovjetskih Vojnih vlasti 15 kg
peka, da razdijeli Jugoslavenima, to on nije uinio i ako je bila glad, ve je pek
613
Iznad teksta grb FNRJ.
486
zamjenio sa njemakim civilnim puanstvom za tri zlatne vere /vjenana prstena/ i jednu
zlatnu narukvicu.
Dakle: koristio se radei u slubi neprijatelja i bio njihov vjerni sluga i kuhar, te
pek dobiveni od Sovjetskih Vojnih vlasti - kojeg je imao podijeliti Jugoslavenima iskoristio je za svoje line interese, zamjenivi ga za zlato, pa je time poinio krivina
djela iz lana 14 UVS, stoga
p r e d l a e m ,
da optuenik Smoljo Frano pok. Petra bude priznat krivim za djela gore opisana i
najstroe kanjen.
Optuenik je - kao to je vidljivo iz dispozitiva optunice - bio najprije radnik, a
kasnije kuhar njemakog okupatora u Njemakoj, gdje je ostao sve do kapitulacije
Njemake, a kad su mu - dolaskom Crvene Armije u Be - Sovjetske Vlasti dale 15 kg
peka, da ga razdijeli medju Jugoslavenima, koji su se tada nalazili u Beu, on je taj pek
zamjenio kod civilnog puanstva za tri zlatne vere i jednu zlatnu narukvicu, pa je time u
svoje line interese iskoristio ne zaslueno povjerenje Sovjetskih Vojnih vlasti i na taj
nain iste zavarao, a gladnim Jugoslavenima kojih je tada dosta bilo, uskratio datu im
zainu.
Sva gornja ne dozvoljena i prljava djela optuenikova dokazana su njegovim
potpunim priznanjem na sasluanju pred istraiteljem.
Poto je krivica optuenoga u cijelosti dokazana njegovim priznanjem, to je
nazona optunica opravdana i na zakonu osnovana, pa ustrajem u svom predlogu, da i
sud optuenoga prizna krivim i da ga najstroe kazni.
Po ovlatenju jav. tuioca,
p o r u n i k:
_____________
Kopija, strojopis
487
182.
30. lipnja 1945.
Split
Presuda Vojnog suda za oblast Dalmacije Frani Smoljo iz Gljeva (Sinj)

na tri godine prisilnog rada i tri godine gubitka graanskih asti, kao i
na konfiskaciju kod njega pronaenih stvari
_____________
Sud. br. 626/45
Split, dana 30. juna 1945. god.
Vojni sud za oblast Dalmacije, Vijea kod Komande Podruja srednje Dalmacije,
sastavljenog od predsjedatelja porunika Krstulovi Marina, zamj. Kom. Komande Grada
Splita, vijenika potporunika Bai Mirka, pom. mobil. ofic. Kom. Podruja Sred.
Dalmacije i borca egvi Ivana, te sekretara vijea Oman Miha i zastupnika optube
zastavnika uljevi Velimira, u zastupanju javne optunice protiv okrivljenika Smoljo
Frane pok. Petra iz Gljeva - Sinj, radi poinjenih krivinih djela iz lana 14 Uredbe o
vojnim sudovima, na dananjem glavnom pretresu, odranom u prisutnosti okrivljenika,
donio je slijedeu
p r e s u d u :
Okrivljenik Smoljo Frane pok. Petra i majke pok. ime Marinovi, kuhar iz sela
Gljev, kotara Sinj, star 28 godina, rkt, Hrvat, ne oenjen, slabo pismen, navodno ne
poroan, u J.A. nema nikoga, u istranom zatvoru od 17.VI.1945.
k r i v j e ,
1/ to je dolaskom okupatora u nau zemlju, iao na rad u njemaku i tu sluio
najprije kao radnik, a zatim kao kuhar sve do kapitulacije njemake;
2/ to je dolaskom Crvene Armije u Be, dobio od Sovjetskih Vojnih vlasti 15 kg
peka, da ga razdijeli Jugoslavenima, to on nije uinio i ako je bila glad, ve je pek
zamjenio sa njemakim puanstvom za tri zlatne vere /vjenana prstena/ i jednu zlatnu
narukvicu.
Dakle: koristio se radei u neprijatelja i bio njihov vjerni sluga i kuhar, a dobiveni
pek od Sovjetskih Vojnih vlasti - kojeg je imao razdijeliti Jugoslavenima - iskoristio je
za svoje line interese, zamjenivi ga za zlato, pa je time poinio krivina djela opisana u
lanu 14 Uredbe o vojnim sudovima, stoga se
o s u d j u j e
okrivljenik Smoljo Frano pok. Petra iz Gljeva na 3 /tri/ godine prisilnog rada i 3
/tri/ godine gubitka gradjanskih asti, kao i na konfiskaciju kod njega pronadjenih stvari.
Ova je presuda odmah izvrna.
488
Okrivljenik je bio radnik, a kasnije kuhar u njemakoj i ostao sve do kapitulacije
njemake. Kao radnik radio je oko jedan mjesec dana u jednom rudniku, a to kao
manuelni radnik. Taj rad vrio je u Minchenu i u Francuskoj, a kasnije je postao kuhar
kod firme "Mol" u Bordeaux-u i u hotelu "Imperial" u Beu i tu ostao do kapitulacije
njemake. Kapitulacija njemake ga je zatekla u Beu, gdje se je navodno zaposlio po
dolasku Crvene Armije, kao kuhar Ruske policije. Kad je od strane Sovjetskih vlasti
dobio 15 kg peka, da ga podijeli Jugoslavenskom puanstvu, on to Jugoslavenima u
Beu - koji su u to vrijeme u svemu oskudijevali - nije podijelio, ve je taj pek zamjenio
kod njemakog puanstva za tri zlatne vere i jednu zlatnu narukvicu, to je sve zadrao za
sebe, te je tim iskoristio povjerenje Sovjetskih Vojnih Vlasti i na ne dozvoljen nain
prisvojio i otudjio 15 kg peka, namjenjenih ispaenim Jugoslavenima u Beu.
Pri odmjerivanju udarene mu kazne, uzeto je u obzir potpuno priznanje
osudjenikovo, pa je bio blago kanjen, kao u dispozitivu ove presude, jer se predvidja, da
e se osudjenik za vrijeme izdravanja kazne popraviti.
Sekretar
Miha Oman [v.r.]
M.P.614
Predsjedatelj:
Krstulovi Marin [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
183.
30. lipnja 1945.
Split
Opunomostvo OZN-e Kotara Split alje podatke OZN-i za Srednju

Dalmaciju o propovijedima i djelovanju don Kaje Marovia i don Ante
kobalja, te o kamiarima u Leevici
_______________
Opunomostvo OZN-e
Kotar Split
Solin 30/VI-45, br. 139/45
614
Neitko.
489
ODJELJENJU ZATITE NARODA ZA

SREDNJU DALMACIJU
aljemo vam 15-dnevni izvjetaj

/.../Kler:Don Kajo Marovi K. Novi, propovjedao je o Napoleonu, koji je htio biti
sam gospodar na zemlji, pa ipak je propao.Ovde don Kajo misli istovjetovati
Napoleona sa naim Narodnim Vlastima./.../17/VI ov.g. don Kaja je rekao Jurev
Anti, da i oni u crkvi imaju JNOF-u i to najjau, zatim je zbrojio ustae, etnike,
maekovce, partizane i uopte sve u crkvi./.../kobalj Ante pop u D. Docu, esto
prilazi ustakim raspoloenim elementime, a u zadnje je vrijeme angaovao 38
djece, koje ui i odrava sa njima sastanke. 19 ov.mj. oko 6 h. na veer opazilo se je
osi Cvitu gdje mu nosi neto u torbi. Takodjer se vidjaju djeca, kako mu nose
ito. Odravaju vezu sa selom Putiii, odnosno ljudima njegovog miljenja. 27
ov.mj. doao je Rabadan (fratar) u Luki, kod svoje rodbine, a istu veer je otiao
kod Kaje Marovi K.Novi na sastanak. Katela posjeuje fratar svaki 15 dana i
sumja se da organizuje preko Kastelanski popova ene. Njega se stalno pazi i kroz
Katela stalno ga se prati. Solinski i vranjiki popovi su pomo oekivali od naih
vlasti. Sa njima se esto vidja u razgovoru ii Marko.
Kamiari i vojni neposlunici:
Po dobivenim podacima, razumjevamo da se kamiari nalaze u op. Leevice i
to:Prdi Jakov Antin, usataa, Klepi Ivan Lukin (zvani, aa) ustaa, Genbii
(Pajti) Stjepan ustaa, Bogi Petar ustaa, te neki Lianin Mlihota, koji se nalazi
kod njih. Do sada su se dva puta navraali na trenje kod tora Tarabene Ivana pok.
Mije, koji se nalazi izmedju K. tafilia i Labina. Narod zagore se boji ovih banda i
velu, kako su njih partizani zaboravili, da zato se ne isti ovu bandu. Ova banda
upada po noi na torove i krade po selima i prijete se narodu./.../
Opunomostvo OZNE
Za Kotar Split
Va....615 [v.r.]
M.P. 616
_______________
Izvornik, strojopis
615
Neitko
Peat s grbom DFJ i tekstom Okruno odjeljenje zatite naroda Ozna za srednju Dalmaciju Br. 1117
dne 2-VII-1945
616
490
184.
13. srpnja 1945.
Dopis Opunomostva OZN-e Bra OZN-i za srednju Dalmaciju o

Marcelu tambuku iz Selaca na Brau, zatoenom u zatvoru u Savskoj
cesti u Zagrebu
_____________
Opunomostvo OZNe Bra
Broj 88/45.
Dana 13.VII.1945 godine,
OKRUNOM
ODJELJENJU ZATITE NARODA O.Z.N.-i
za srednju Dalmaciju
S P L I T
Savezno sa vaim dopisom pod brojem 1218/45 od dana 9.VII.1945 godine u prilogu
vam dostavljamo 3 izjave, koje su o dotinom Marcelu tambuku dali njegovi mjetani.
Iz samih izjava vidjetete, kako se je gore navedeni Marcelo tambuk htio da svojim
mjetanima uini dobar, na tetu drugih gradjana u Zagrebu. U ovom poslu mu je
potpomagao Toma Ursi koji je bio u bliskoj vezi sa njime.
Po izlaganju njegovih mjetana, vidi se da je bio jako zagrien sa ustaluk, ali za
njegove konkretne zloine nije niko nita upoznat.
Opunomoenik:
/Jerko Burazin/
... [v.r.]
M.P.617
617
618
OZNI - Zgb618
Peat OZN-e za srednju Dalmaciju, br. 1218, 14.VII.1945.

Nadopisano rukom
491
________________________________________________________________
OZNA-za Srednju Dalmaciju
Br. 1218/45 dne 25/7.45.
Odjeljenju Zatite Naroda OZNA za Hrvatsku
II. Otsjeku,
Zagreb
U prilogu dostavljamo vam izjave evakuiranih rodoljuba po Nijemcima sa otoka
Braa, protiv ustae Marcelo tambuka. Iz Selaca na Brau, koji je nastanjen stalno u
Zagrebu. Prema dobivenim informacijama, tambuk se nalazi u zatvoru ili logoru na
Savskoj cesti.Smrt faizmu sloboda narodu!
Naelnik kapetan,
_____________
Prijepis, strojopis
185.
15. srpnja 1945.
Dopis Opunomostva OZN-e za kotar Vrgorac OZN-i za okrug

Biokovsko-neretvanski o istranom materijalu za vei broj osoba s
podruja Vrgorca i Imotskog
_____________
Opunomostvo OZN-e
za kotar Vrgorac
Br: 196/45.-___
Dana 15/VII.1945.ODJELJENU ZATITE NARODA OZNA
Za Okrug Biokovsko-Neretvanski
492
Makarska
U prilogu Vam dostavljamo istrani materijal za lica koja bi mogla spasti pod vojni
sud i sud nacionalne asti. Nismo klasificirali koji bi spali pod vojni sud, a koji po sud
nacionalne asti ve to uradite Vi prema Vaoj uviavnosti.
Istrani materijal aljemo sada za ove osobe:
1).- Lizatovi Petar Ivanov iz upe od samog poetka uspostave N.D.H. stavio se u
slubu okupatora i domaih izdajica-ustaa. Imao je specijalnu legitimaciju za kretanje
danju i nou, izdanu od strane ustaa. Ratni pekulant i vercer.
2).- Lueti Petar pok. Kleme iz upe brat velikog upana, Bio je veliki saradnik
ustaa i njihov piun. Bjeao je ispred N.O.V. Narod Makarske zna o njemu najbolje, jer
je dole ivio neko izvjesno vrijeme.
3).- Milo Jakov pok. Frane iz upe bio je prijatelj i saradnik ustaa a osobito
velikog upana Luetia za kim i danas plae.
4).- Lueti Jure pok. Joze iz upe bio je aktivni ustaki pristalica i piun. Uvjek je
vikao pak i danas vie protiv N.O. Pokreta.
5).- Lujeti Marinko Antin iz upe je bio aktivni saradiva ustaa i okupatora.
Kada su Njemci doli u Biokovo u desetom mj.44.g. bio je njihov tuma i piun, a
odlaskom vaba iz upe pobjegao je u Imotski.
6).- Lueti Josip pok. Ivana iz upe bio je saradiva ustaa i okupatora.
Partizanskim obiteljima nije htio dijeliti deke, ve ih je grdio i proganjao.
7).- Garmaz Ivan pok. Mije iz upe bio je aktivni pomaga ustakog Pokreta.
Uvjek je rovario protiv N.O. Pokreta pa i danas. Bio je ustaama povjerljiva osoba.
8).- Garmaz Josip pok. Ante iz upe je ispoetka uspostave N.D.H. simpatisao
N.O.Pokret i poslao svoja 4 sina u ustae. Od ustakih vlasti je primao redovite deke te
prema tome bio im je povjerljiva osoba.
9).- Mihaljevi Stipe iz Dusine bio je simpatizer ustaa iz prvih dana. Zatim je iao
u Talijansko-ustaku miliciju. Uestvovao je po raznim akcijama. Izgleda da je imao i
vezu s kamiarima.
10).- alinovi Jure Jura iz Vel. Prologa bio je organizator zatite, organizator
divljih ustaa i Milicije sa Popom Sumiem i N.O.Pokret on je mrzio do skrajnosti.
Samoinicijativno je zatraio Talijansku vojsku, koja je dola na Vel. Prolog za osiguranje
od partizana.
11).- alinovi Sreko iz Vel. Prologa je bio organizator ustakog Pokreta na
Vel.Prologu. Bio je Talijanski i Njemaki tuma i isti je uestvovao u akcijama po selima
Vrgorskog kotara. Bio je Talijanima i Njemcima povjerljivao osoba.
12).- alinovi Mate-Mitar iz Vel.Prologa je bio Talijansko-ustaki milicioner.
Uestvovao je po akcijama na Peljecu i po Biokovu gdje je uestvovao u pljaki, te je od
iste donosio i kui. Bio je neko vrijeme kada su dole vabe po nalogu Jerkovia
sreskog jer je za njega bio najpovjerljivije lice. Bio je i piun.
13).- Ante i Mate Veki iz Poljica ili su kao kolonisti 41. u Zrinj. Tamo su kao
ustae uestvovale u akcijama protiv partizana, kupili sposobne ljude za ustae i uvjek
rovarili protiv. N.O.Pokreta.
493
14).- Radi Rade pok. Ivana iz Koteza, koji je nagonio da se ide u ustaku vojsku,
uvjek brblja protiv N.O.Pokreta i ispoetka je simpatisao ustaki Pokret.
15).- Marinovi Mate Leze iz Zavojana, koji je iselio u Slavoniju i tamo brbljao
protiv pojedinih partizana iz Zavojana i pomalo bio ustaki nastrojen.
Takoer Vam aljemo neke podatke iz a Martu Frani iz Vrgorca.
Napominjemo, da se svi navedeni u ovom dopisu sada nalaze kod svojih
kua.
M.P.619
Opunomoenik:
Potpis620
P.S.
ekamo nareenje da
nas obavjestite koga treba
hapsiti od navedenih.
M.P.621
_____________
Original, strojopis
186.
16. srpnja 1945.
Zagreb
Dopis Zemaljskog odbora drutva Crvenog kria Hrvatske Gradskom

odboru drutva Crvenog kria Hrvatske u Splitu o enevskim
konvencijama i zarobljenikim logorima
_____________
ZEMALJSKI ODBOR
DRUTVA CRVENOG KRIA
HRVATSKE
619
Peat Opunomostva OZN-e za kotar Vrgorac

Neitko
621
Peat OZN-e za Okrug Biokovsko-Neretvanski, br. 181, 18.VII.1945.
620
494
BROJ: 650-1945.
Zagreb, 16.-VII.-1945.
GRADSKOM ODBORU
DRUTVA CRVENOG KRIA HRVATSKE
U/
SPLIT622
Dragi drugovi!
U vezi sa uputama koje smo Vam dali, aljemo enevsku konvenciju od 27.
srpnja 1929. o postupku s ratnim zarobljenicima, da biste znali kakova prava i dunosti
Crveni kri ima prema zarobljenikim logorima.
Ujedno Vas molimo da nas redovito izvjetavate o svemu to ste poduzeli
u vezi sa zarobljenikim logorima, jer su nam ti izvjetaji neophodno potrebni.
Napominjemo, da aljemo samo ovih nekoliko primjeraka enevske konvencije, a u
koliko trebate vie, onda si ostale primjerke sami umnoite. Odmah aljite dalje tu
Konvenciju na one kotareve u kojima postoje logori zarobljenika strane narodnosti.
Prolog mjeseca poslali smo Vam upute za pripremu i samo vrenje
Akcije prve pomoi Crvenog kria, a poslali smo Vam i plakate za tu Akciju. Do danas
nas jo niste izvijestili kakovu ste propagandu poduzeli po Vaim kotarevima u vezi
uputa za tu Akciju, kao i za rezultate.
Propagandni odsjek:
Potpis [v.r.]623
Sekretar:
Potpis [v.r.]624
_____________
Prijepis, strojopis
Dravni arhiv u Splitu, f.265, Oblasni odbor Crvenog kria za Dalmaciju, kut. 4
622
Nadopisano rukom
Neitko
624
Neitko
623
495
187.
24. srpnja 1945.
Dopis OZN-e za srednju Dalmaciju Upravi zatvora OZN-e u Splitu

kojim se trai prepraenje Ante Merepa, Jerka Ursia i Antona Babia
OZN-i za srednju Dalmaciju
_____________
Br. 1424/45 dne 24/7. 1945 g.
Upravi zatvora OZNE - Split
Zatvorenike: Merep Antu, iz Katuna, Ursi Jerka Nikolina, iz olte i Babi Antona
pok. Ivana, iz Kijeva Sinj, otpustite i predvedite sa vaim kurirom u ovo Odjeljenje.Smrt faizmu sloboda narodu!
Naelnik kapetan,
Merep Ante, upuen OZNI-estanovac
Ursi Jerko, kui na oltu
Babi Anton p. Ivana, kui u Kijevo - Sinj625
_____________
Prijepis, strojopis
625
Nadopisano rukom
496
188.
25. srpnja 1945.
Dopis OZN-e za srednju Dalmaciju Upravi zatvora OZN-e u Splitu

kojim se trai prepraenje nekoliko zatvorenika u zatvor Vijea vojnog
suda za srednju Dalmaciju
_____________
OZNA- za Srednju Dalmaciju
Br. 1267/45 dne 25/7.1945 g.
Upravi zatvora OZN Split
Sprovedite u zatvor Vijea vojnog suda za Srednju Dalmaciju slijedee zatvorenike:
1.
2.
3.
4.
5.
uri Ljudevita pok. Joze, iz Omia

Kova Jozu pok. Tome, iz Priko-Poljica-Omi
Mandi Bou pok. Boe, iz Zakuca-Omi
Peri Franu pok. Jure, iz Srijana-Omi i
Gojsali Vicu pok. Ante, iz Kostanja-Omi, jer su predani sudu na postupak.Smrt faizmu sloboda narodu!
Naelnik kapetan,
______________________________________________________________
25/VII. 1945 g.
1267/45
Vijeu Vojnog suda za Srednju Dalmaciju.Upuujemo vam zatvorenike:
1.
2.
3.
4.
5.
uri Ljudevita pok. Joze, iz Omia

Kova Jozu pok. Tome, iz Priko-Poljica-Omi
Mandi Bou pok. Boe, iz zakuca-Omi
Peri Franu pok. Jure, iz Srijana-Omi i
Gojsali Vicu pok. Ante, iz Kostanja-Omi.
Prijave protiv imenovanih upuene su Javnom Tuiocu za okrug Srednje Dalmacije.

aljemo vam njihove line stvari.-
497

Naelnik kapetan,
_____________
Prijepis, strojopis
189.
Kolovoz 1945.
Zagreb
OZN-a za Hrvatsku izvjeuje CK KP Hrvatske, Zagreb, da su iz

prihvatilita Trogir proieni [su] samo podoficiri i vojnici koji su bili
u njemakoj vojsci ranjavani ili odlikovani na Ist. bojitu, lanovi
kulturbunda, -IS.ZO- formacija
_____________
[...]626
ZA HRVATSKU
Br. 680
...627 VIII 1945 god.

ZAGREB

Dostavljamo Vam radi znanja slijedee podatke koje smo primili od:
//
Iz Splita:
Iz prihvatilita Trogir proieni su samo podoficiri i vojnici koji su bili u
njemakoj vojsci ranjavani ili odlikovani na Ist. bojitu, lanovi kulturbunda, -IS.ZOformacija. ienje vrimo u saglasnosti sa kap. Radoviem iz OZN-e za Jugoslaviju koji
je doao po pitanju repatrijaca i centrom za Dalmaciju.
626
627
Grb DF Jugoslavije.
Neitko; jednoznamenkasta brojka, oito poetkom mjeseca.
498
Kod nas u zatvoru nalazi se Kirchbaumer Pavle, bivi ef Meldekopfa ibenik,

a kasnije lan Meldekopfa Gospi. Istragu smo zavrili. Ako Vas interesuje, javite da li
emo vam ga poslati.
Juer stigla grupa od 154 repatrijaca//
M.P.628
N a e l n i k,
generalmajor
I.629 Krajai [v.r.]
_____________
190.
3. kolovoza 1945.
Operativno odjeljenje taba II. JA upozorava Komandu splitskog

vojnog podruja na nesavjesnost pripadnika JA u obavljanju straarske
slube i da je redovna pojava da iz zarobljenikih logora i kolona koje
se sprovode zarobljenici bjee
_____________
PREPIS
TAB II JUGOSLAVENSKE ARMIJE
OPERATIVNO ODJELJENJE
Str. pov. broj 37
Dana: 3.VIII-1945 godine
KOMANDI SPLITSKOG VOJNOG PODRUJA
Danas smo Vam uputili radiogram slijedee sadrine:
Nesavjesnost naih boraca i rukovodioca u vrenju straarske slube svakog dana
sve vie dolazi do izraaja. Redovne je pojava da iz zarobljenikih logora, kolona
628
629
Ivan.
499
zarobljenika koji se sprovode pjeke ili sa vozom ili bilo na koji drugi nain ili mjesto,
zarobljenici i druga lica koja se sprovode, bjee. Ima sluajeva masovnog bjeanja,
manjih i veih grupica, a ne samo pojedinano.
Nadlene starjeine ostale su pri ovom problemu podpuno pasivne bez da su
preduzele bilo kakovu istragu, utvrdile krivce, primjenili kaznu ili nastojale da se kod
jedinica im prije otklone ovakove nesmotrenosti i propusti u slubi, te pobolja nastava i
razvije osjeaj odgovornosti. Sa ovakovim stanjem mora se odmah prestati. Uloiti
maksimum truda da se jedinice koje vre ova osiguranja im prije obue pravilnim
vrenjem straarske slube i osiguranja uopte, da se pojaa kontrola nad poinjenim
jedinicama, te djelovima za osiguranje i straama, da se za svaki propust i labavo vrenje
slube uzima na odgovornost i krivci strogo kanjavaju. Da se strae koje vre slubu
osiguranja u pokretu sprovode voz, kolonu itd. obue u pravilnom primanju i predavanju
onoga to sprovode i osiguravaju, tano po sastavljenom spisku i broju drugoj jedinici
koja preuzima.
Za sve ponovljene greke sline prirode ovaj tab e uzimati na odgovornost
pored neposrednog krivca i njegove predpostavljene starjeine.
Potvrdite prijam naredjenja Operat. gen. Gonjak broj 372.
S.F. ------ S.N.
Polikomesar-pukovnik
Rade igi v.r.
Komandant-generallajtnant:
Ivan Gonjak v.r.
M.P.
Prepis ovjerava: Naelnik-potpukovnik M. Pavlovi v.r.
M.P.
Da je prepis vjeran svojem originalu tvrdi i ovjerava:

ef kancelarije:
M.P. Mijo M. Vidani v.r.
KOMANDA SPLITSKOG VOJNOG PODRUJA
....................................................................... 630
Povj. 7/45
13.VIII 631
Svim Jedinicama Ovoga taba
Dostavlja Vam se gornje radi znanja i strogo tanog pridravanja i izvravanja.S.F. ------------ S.N.
Polikomesar-Kapetan:
M.P.632
Komandant-Kapetan
_____________
Dravni arhiv u Splitu, f. 195 , Zbirka dopunskih preslika arhivskog gradiva iz inozemnih
arhiva Arhiv oruanih snaga Beograd, kut. 42, P-VPV Komanda Sp. Pod. 43-45.
630
Neitko.
Peat.
632
Neitko.
631
500
191.
3. kolovoza 1945.
Split
Vojni sud za oblast Dalmacije donosi, na temelju Ukaza o davanju

amnestije od 3. kolovoza 1945., odluku da se Andriji Akrapu iz Biska
(Sinj), kojeg je Vojni sud Komande podruja srednje Dalmacije 30.
sijenja 1945. osudio na kaznu od 24 mjeseca prisilnog rada i osam
godina gubitka graanskih prava, oprata ostatak od ukupno izreene
kazne
_____________
Sud. br. 35/45 od 3. VIII. 1945.
Vojni sud za oblast Dalmacije u krivinom predmetu protiv osudjenika Akrap
Andrije pok. Petra koji je presudjen od strane Vijea vojnog suda Kom podr. Sred.
Dalmacije pod sud br. 35/45 od 30.I.1945.g. na kaznu od 24 /dvadeset i etiri/ mjeseca
prisilnog rada i 8 /osam/ godina gubitka gradjanskih prava donosi ovu
O D LU K U
I. Saobraava se udarena kazna l. 1. i X. Zakona o Vrstama kazne, te ista glasi
ovako na 24 /dvadeset i etiri/ mjeseca prisilnog rada bez lienja slobode i 8 /osam/
godina gubitka politikih prava.
II. Oprata se u smislu l. VI. toka 1. ukaza o davanju amnestije od 3. VIII.
1945., osudjeniku ostatak od ukupno izreene kazne.
III. Temeljem toke II. ovog dispozitiva imenovani se po izdranoj kazni puta na
slobodu dana 17.VIII. 1945., te ima pravo na osnovu ove odluke na besplatnu vonju do
Biska u roku od pet dana raunajui od dana izdanja ove odluke.
R A Z LO Z I
Poto se kod osudjenika stiu predpostavke u smislu ukaza o davanju amnestije
od 3. VIII. 1945. iz lana VI. toka 1., a primjenom l. 1. i X. Zakona o vrstama kazne, to
je bilo red donjeti odluku kao gori.
Sekretar Vojnog suda:
Vuievi
Vuievi [v.r.]
M.P.633
Predsjednik Vojnog suda:

porunik Jenji
Jenji [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
633
Okrugli peat: Vojni sud VIII Korpusa Vojne Oblasti N.O.V.J. (u sredini zvijezda petokraka).
501
192.
9. kolovoza 1945.
Trogir
Sekretar partijske jedinice Prihvatilita za repatrijaciju ratnih

zarobljenika i interniraca Trogir daje podatke Kotarskom komitetu
KPH Trogir o kandidatima za lanstvo u Partiji i o zloporabi poloaja
ekonoma Jerka Radovnikovia
_______________
Prihvatilite
za repatrijaciju ratnih zarobljenika
i interniraca Trogir
Br. Slubeno 1945
9-8-1945634
KOTARSKOM KOMITETU K.P.H.
TROGIR
----------U vezi Vaseg dopisa od 17.VII.1945 god, izvjetavam Vas po svakoj tocci postavljenog
plana svim partijskim jedinicama u vojsci i na terenu./.../
Organizacioni zadaci.
/.../2. Sa kandidatima i simpatizerima se dosta radi, dok skojevaca nema. Kako dolazi
nova straza, uvjeren sam da ce i njih biti. Jednog kandidata i to Radovnikovic Jerka,
ekonoma, partijska jedinica ga je izbacila iz kandidatstva radi njegovog necasnog i
prljavog rada u pogledu hrane koja mu je bila povjerena kao ekonomu cijelog
Prihvatilista. Drugog kandidata Pecar Rudia cemo u najskorije vrijeme primiti kao clana
K.P.J./.../
SMRT FASIZMU - SLOBODA NARODU!
Sekretar partijske jedinice
Brajnovi Vinko [v.r.]
_______________
Izvornik, strojopis
Dravni arhiv u Splitu, f. 455, KK KPH Trogir, reg.4
634
Tekst ispisan na etvrtastom peatu koji je otisnut
502
193.
21. kolovoza 1945.
Split
Komanda splitskog vojnog podruja izvjeuje tab II. streljakog

bataljuna, da tabovi koji daju osiguranje kod koncentracijskih logora
moraju voditi dnevnik rada u kojem e svakoga dana unijeti gdje,
koliko i na kojem mjestu su bili uposleni zarobljenici, kakvi su rezultat
rada postigli
_____________
Komanda Splitskog Vojnog podruja
(Opti Otsjek)
Pov. Broj ...635/45. dne 21.VIII.1945 god.
TABU II. STRELJAKOG BATALJONA
Prema naredjenju taba ...636 pov. broj 128 od 25. jula oni tabovi koji daju
osiguranje kod koncentracionih logora, voditi e dnevnik rada u kojem e svakoga dana
unijeti gdje, koliko i na kojem mjestu su bili uposleni zarobljenici, kakvi su rezultat rada
postigli. Isto tako unositi sve eventualne nepravilnosti pri upotrebi zarobljenika u pogledu
punog i najkorisnijeg iskoriavanja istih, te e izvjetavati ovo podruje - Opti Otsjek,
koji e prema potrebi intervenirati.
Osim toga ovo podruje e na temelju izvadka iz tog dnevnika slati izvjetaj
Armiji svako 15 dana sa predlogom za bolje i korisnije koritenje radnih snaga
Politkomesar major
S.O.
ef Otsjeka-porunik:
potpis neiljiv
Komandant, kapetan:
Mirko Bori s.r.
Split 25/45
22/VIII 1945637
SVIM JEDINICAMA OVOG BATALJONA
Prednji dopis Komande S.V.P. dostavlja se u prepisu s tim da prema navedenom i
postupite te da u izvjetaju rada dostavljate u prilogu i izvjetaj iz navedenog.
KOMESAR KAPETAN:
KOMANDANT:
po ovlaenju
autant638 M. Vujasin [v.r.]
635
Neitko.
Neitko.
637
Nadopisano rukom.
636
503
_____________
Izvornik, strojopis
Dravni arhiv u Splitu, 0195, Zbirka dopunskih preslika arhivskog gradiva iz inozemnih
arhiva Arhiv oruanih snaga - Beograd, kut. 42, P-VPV Komanda Sp. Pod. 43-45.
194.
21. kolovoz 1945.
Potvrda Prihvatne stanice Jugoslavenske armije o preuzimanju

uhienih osoba
_____________
Jugoslavenske armije
Prihvatna stanica
Broj: slu.
Bari, dne 21.8.1945.
POTVRDA
kojom se potvrdjuje da smo primili od Prihvatne stanice J.A.
11 (jedanaest) uhapenika
te se obavezujemo da emo iste odmah po dolasku u Split po cijenu ivota iste predati
ive i zdrave naim vlastima.
Gornje potvrdjujemo svojim vlastorunim potpisima:
M.P.639
Prodanovi640
P641 Vinko
Potpis642
Pear Franc
_____________
Original, strojopis
Dravni arhiv u Splitu, f. 409, SUP za Dalmaciju, kutija Repatrijacija
638
Nadopisano rukom
Peat Prihvatne stanice Jugoslavenske armije
640
Ime neitko
641
Prezime neitko
642
Neitko
639
504
195.
23. kolovoza 1945.
Marina
Zapisnik Mjesnog NOO Marina o rjeavanju poloaja oduzete crkvene

zemlje i oduzimanju kue narodnog neprijatelja Ante Cvitanovia
pok. Joze
________________
Mjesni N.O. Marina

Upravni Odjel br.
dne 23/VIII.45
Predmet. rjeavanje o crkovnom zemljitu
ZAPISNIK
---------------Donaaju odluku N.O. u zajednici sa J.N.Frontom, Marina dne 23/VIII 45 G. U vezi
odluka rijeavanja zemalja koje su pripadale crkvi. U saglasnosti u vezi zemlje zvane
braska Draga643, Koju je dao tadanji crkovnar Jakus Ivan pk. Mate iz Marine ovlaten
sam sebe i popa Jure Vukuia izdao je zemlju zvanu Braska Draga644 Matija Jozi pk.
imuna 3), iz Marine.
Te se donaa zajednika odluka izmeu N,O. I J.N. Fronta uz prisustvu od 25 seljaka
donosi se sljedea odluka.
S. F. S. N.
ZAKLJUAK
------------------Donaajui odluku naroda i J.N. Fronta Sljedei.
Oduzima se zemlja crkovna od gore spomenutog i daje se 1. Gaini stipan pk.mate 2.
Frleta Ivka pk. Pavla obojica iz marine. Dok spomenutom ostaje samo ono to je
zasadjeno lozom uz opravdanu natplatu tj. da izdaje N.O. dohodak koji je pripada
II.
Izdaje se kua nar. neprijatelja Cvitanovi Ante pk. Joze ---------------------------643
644
Nadopisano rukom
Nadopisano rukom
505
XX Crkovna da uivaju do osposobljenja njegove kue Rini Radi iz Marine.

U vezi voda da se ne smije saditi sa njome kupus i zalivati.
Protiv obana da se povede strogou i kanjivanje.
Oistiti bunar na raniscu
Poistiti selo u vezi ruske delegacije
_______________
Izvornik, strojopis
196.
27. kolovoza 1945.
Marina
Seoski NOO Marina dostavlja Kotarskom NOO Trogir zapisnik o

sasluanju seljaka i don Jure Vukuia o nezakonitom pretresu njihovih
kua od Narodne milicije i tajnika JNF-a
_______________
Seoski N.O. Marina.

Upravni odjel
Broj /Slubeno/
Dana 27/VIII.1945.
Kotar, N.O. Trogir.
Upravnom Odjelu
Zapisnik Presluanja.
Izmeu stranaka doli navedeni koji optuuju Druga Tajnika J.N.F. Marina i
Narodne milicije, kojaje pridignuta sastrane Tajnika J.N.F. na raspolaganje, za
pretresanje doli spomenuti kua.
Ito Mie Ante pk. Marina i Rudan Ante Pk. Stipana
i Don Jure Vukuia Cvitanovi Frane pk. Viska Palada Marina pk. Joze Matija
Stipana Jozina Paramana Ante viska.
I, Mie Ante pk. Marina da zato muse kua dola da pretrese u noi u 10 sati dana
26/VIII. t.g.
506
II. Rudan Ante pk. Stipana isti trai damuse razjasni da zatomuse kua pretresla u
10 ipo sati iste noi.
III. Don Jure Vukui izjavljuje damuse pretresla soba u 11, sati iste noi idaje
pretreseno mirno i isti su otili mirno odnjega.
IV.Cvitanovi Frane pk. Viska Trai damuse saopi usled nonog pretresa a da nezna
uzroka zatomuse kua pretresla kadaje drug Tajnik J.N.F. izia iz kue istije zvao
moju enu Matiju da ide njime a da ona nee ii sa njime poto da on nije nju
pustija ni kadaje ona nosila karavanu, istomeje bija pretres u 12 sati
V.
Palada Marin pk. Joze isti trai damuse razjasni zatomuse kua pretresla u 12
sati istog noi i tala otvorena.
istome ena prijavljuje daje Narodna Milicija repetirala puku nanju i uli ukuu i ista
optuuje dasu bili pijani.
VI.
Matija Stipan Jozin optuuje da oe damuse rastumai da zatoje njegova
kua pretresena u 1. sat iste noi, ioptuujem dasu bili pijani idasu pravili
noni nered i pucali iz puaka,
isti spomenuti Matija Stipan izjavljuje daje Jakus Ivan otvorija prozor i dasumu od
Milicije neki reko da zatvori prozor da u protivno dae puca.
I.Rudan Ante pk. Stipana predlae svidoke Mie Zorka pk. Marina i Rudan Ursa ud.
Ante
II.Don Jure Vukui predlae svidoke Rini Ivanicu ud. Bartula i Rini Vicu .
Marka.
III. Cvitanovi Frane pk. Viska svidoci Matija Luce . Mate
IV. Palada Marin pk. Joze Svidoci Racetin Kate ud, Ante i Racetin Jako ud. Stipana i
Matija Luce . Mate.
V, Matija Stipan Jozin svidoci su Matija Mate pk. Nikole Radi Marin pk. Ante i
Radi Jakov pk. Mate.
svi otuitelji i svidoci su iz ovog Odbora.
S. F. ------ S. N.
Proelnik
Presednik
A. Cvitanovi [v.r.] 645
J. alov [v.r.]646
_______________
Izvornik, strojopis
Dravni arhiv u Splitu, f. 537, MNO Marina, kut. 24
645
Ante Cvitanovi Tonilo, r. 1912. u Marini, predsjednik MNOO Marina od 1943. (Josip Milia:
Uesnici ... , Trogirski kraj ..., str. 1027)
646
Jozo alov, r. 1906. u Marini. Bio je predsjednik MNOO Marina (Josip Milia: Uesnici ..., Trogirski
kraj ..., str. 1031)
507
197.
30. kolovoza - 1. rujna 1945.
Split
Gradski odbor drutva Crvenog kria u Splitu trai od OZN-e srednje

Dalmacije podatke o uri Babiu iz Kukara (Vrlika), kojeg je OZN-a
srednje Dalmacije uputila u NOV i PO Jugoslavije/JA u XXVI. Diviziju
_____________
GRADSKI ODBOR DRUTVA CRVENOG KRIA U SPLITU
Br: 612/45
U Splitu, 30-VIII-1945.
O.Z.N.A. SREDNJE DALMACIJE

S P L I T
aljemo vam priloenu upitnicu za druga Babi Djura pok. Mile iz KukaraVrlika, kojega je OZNA Srednje Dalmacije uputila u N.O.V. da nam odgovorite u koju je
jedinicu dotini upuen. On je ve traen u XXVI. div. ali je majka dobila odgovor da ga
tamo nema.
M.P.647
Tajnik:
Bila V. [v.r.]
_____________
[...]648
Br. sl. dne 1 septembra 1945.g.649
Gradskom Odboru Drutva Crvenog Kria
S p l i t
Povraa Vam se predmet sa izvjetajem da se po ovome traenju obratite
spomenutoj diviziji sa napomenom da bi se imenovanoga trailo kod podreenih joj
jedinica, poto je istoj upuen na raspored.Smrt faizmu - Sloboda narodu!
647
Okrugli peat: Gradski odbor drutva Crvenog kria Split (u sredini kri).
Grb DF Jugoslavije.
649
Peat.
648
508
M.P.650
Naelnik kapetan:
...651 [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
198.
1. rujna 1945.
Split
Dopis OZN-e za srednju Dalmaciju Opunomostvu OZN-e za kotar

Hvar o Tereziji Jakovac iz Dalja
_____________
SREDNJE DALMACIJE
Split, 1-IX-1945, broj: 1722/45
U evidenciji zanimljivih652
Opunomostvo OZN-e za kotar Hvar

HVAR
U vezi Vaeg dopisa broj 188/45 od 13-VIII-45 izvjetavamo Vas slijedee:
U Dalju se jo i danas nalazi Jakovac Terezija ena Petra, hrvat, subotarka. Ona se
za vrijeme NDH-a nije isticala politiki, ve se je bavila subotarstvom i nastojala je tu
vjeru to jae proiriti. Za vrijeme NDH-a dolazi li su vie puta kod iste neki mladi i
djevojka iz Dalmacije, valjda iz Hvara, a po oslobodjenju je doa neki stariji ovjek
takodjer iz Dalmacije.
U vezi brojaka, koji se nalaze u njenom pismu oni se odnose na psalme iz Sv. Pisma
Starog Zavjeta, jer ta sekta ita samo Psalme i tuje subotu, radi ega se zove
Subotarka.
Na istoga ipak pripazite i imajte ga u vidu.
650
Okrugli peat: Okruno odjeljenje zatite naroda OZNA za Srednju Dalmaciju (u sredini grb DF
Jugoslavije).
651
Potpis neitak.
652
Nadopisano rukom
509
Naelnik kapetan:
_____________
Prijepis, strojopis
199.
9. rujna 1945.
Hvar
Dopis Kotarskog NO Hvar Kotarskom narodnom sudu u Hvaru o

konfiskaciji imovine don Jakova Raia, upnika u Grablju, strijeljanog
1944.
_____________
Konf. 20/45653
Kotarski Narodni Odbor Hvar

Upravni odjel
Br. 1842/I/45
Hvar, dne 9.IX.1945 god.
M.P.654
PREDMET: Rai don Jakov pk. Ivana

iz Vrbanja, upnik u Grablju konFiskacija imovine
Kotarskom Narodnom Sudu

u
Hvaru.
Presudom Vojnog suda pri Komandi srednje-dalmatinskog otokog podruja od
3.I.1944 god. bez br. osudjen je Rai don Jakov pk. Ivana, upnik u V. Grablju na kaznu
smrti strijeljanjem kao narodni neprijatelj za poinjena djela, navedena u citiranoj
presudi, koja je priloena u prijavi Juri Josipa pk. Marina. Br.1826/I45655
Presuda je izvrena.
Nakon izvrenja presude imonovanom je bilo konfisicirano 20 hl. vina u korist N.O.V.-e.
653
Nadopisano rukom
Peat Kotarskog narodnog suda Hvar, Br. R61/45, 15. rujna 1945.
655
Nadopisano rukom
654
510
Likvidirani narodni neprijatelj ostavio je za sobom pokretne imovine i dio ostavtine iza
smrti svog oca, koji se sastoji od nekretnina, upisanih u zemlj. knjigama kat. opine
Vrbanj.
Poto gorenavedenom presudom nije bila izreena i kazna konfiskacije imovine uope,
to se u smislu stava 7/Toke 18 Objanjenja od 21.7.1945. br.3141/45 k lanu 28 zak. o
konfiskaciji imovine i o izvrenju konfiskacije od 9.6.1945. br.36 prijavljuje se gornji
predmet u svrhu, da sud preispita, dali je presuda propustila donijeti odredbu o kazni
konfiskacije imovine osudjenog i u jasnom sluaju, da se donese naknadno presudu o
konfiskaciji, ocjenjujui konkretno okolnosti ovog sluaja.
Prilae se popis pokretne imovine.
Zemlj. i katast. podatci biti e naknadno podneseni.
Proelnik:
/Tonko Novak/
u.z.656
... 658 [v.r.]
M.P.657
_____________
Izvornik, strojopis
Dravni arhiv u Splitu,f.210, Kotarski sud Stari Grad Hvar, kut. 7, Konf.20/45
200.
9. rujna 1945.
Hvar
Dopis Kotarskog NO Hvar Kotarskom narodnom sudu u Hvaru o

konfiskaciji imovine Dinka Raia, brata upnika don Jakov Raia
_____________
Upravni odjel
Br. 1843/I/45
Hvar, dne 9.IX.1945 god.
PREDMET: Rai Dinko pk. Ivana iz
Vrbanja konfiskacija imovine -
M.P.659
656
Nadopisano rukom.
Peat Upravnog odjela Kotarskog NO Hvar
658
Potpis neitak.
659
Peat Kotarskog narodnog suda Hvar, Br. R62/45, 15. rujna 1945.
657
511

u
Hvaru.
Rai Dinko pk. Ivana, zemljoradnik iz Vrbanja, bio je pod sumnjom, da se u drutvu
sa svojim bratom, likvidiranim narodnim neprijateljem don Jakovom Raiem bavi
pijunaom u korist okupatora i domaih slugu.
Kad je zaprijetila opasnost, da okupator stupi nogom na ovaj otok N. Vlast odredila je
Rai Dinku da ide u zbijeg. Imenovani se nije htio odazvati tom pozivu; tako da ga se je
uhapsilo, ali je on uspio iz kamiona pobjei. Bio je ponovno uapen i pritvoren. Iz
pritvora je uspio pobjei. Kad je bio po trei put uhvaen i odveden, pokuao je ponovno
pobjei, ali u asu bjeanja bio je ubijen iz vojnike puke od komandanta bataljona XI.
brigade.
Likvidirani narodni neprijatelj bio je oenjen. Za sobom ostavio je enu i jedno dijete.
Protiv imenovanog nije jo bio poveden postupak za proglaenje narodnim
neprijateljem.
Isti je za sobom ostavio nepokretnog imanja iz nasljedstva zajednike ostavtine pok.
oca, koje nekretnine lee na podruju kot. opine Vrbanj.
Poto u postupku, koji e se zavesti ima mogunosti, da imenovani bude proglaen
narodnim neprijateljem i osudjen na konfiskaciju imovine, to se u smislu l. 28. zak. o
konfiskaciji imovine prijavljuje ovaj predmet u svrhu donoenja presude o konfiskaciji i
provedbe iste, ocjenjujui konkretno okolnosti ovog sluaja.
Zemlj. i kat. podadti biti e naknadno podneeni.
M.P.661
Proelnik:
Tonko Novak/
u.z.660
... 662 [v.r.]
_____________________________________________________
Odjel Unutranjih Poslova
Konf. 22/45663
660
Nadopisano rukom.
662
Potpis neitak.
661
512
Kotara Hvar
Br. 119/I/46
Hvar, dne 11. veljae 1946g.
M.P.664
Predmet: Rai Dinko pk. Ivana iz

Vrbanja konfiskacija imovine
Na Br.Konf.22/45

u
Hvar.
Poduzetim izvidima ustanovilo se je, da djelovanje ubijenog Rai Dinka pk. Ivana
nije sadravalo skrajnosti protunarodnog uina radi kojeg bi se imao zavesti postupak i
provesti konfiskacija.Smrt faizmu Sloboda narodu!
M.P.665
Naelnik:
/Duan Mari/
[v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
Dravni arhiv u Splitu,f.210, Kotarski sud Stari Grad Hvar, kut. 7, Konf.22/45
663
Nadopisano rukom
Peat Kotarskog narodnog suda Hvar, 15. veljae 1946.
665
664
513
201.
26. rujna 1945.
Dopis Obavjetajne sekcije Komande splitskog vojnog podruja OZN-i

za srednju Dalmaciju o osobama iz Trogira koje ubacuju
neprijateljske parole
_____________
OBAVJETAJNA SEKCIJA
Pov. Broj: 31/45
D n e : 26. IX. 1945.
U kartoteku666
Opunomostvo OZN-e za Sred. Dalm.

Split667
Od naeg obavjetajca u Trogiru dobili smo podatke o nekim osobama iz Trogira
koje ubacuju medju narod razne neprijateljske parole:
1. BARIEVI CVITA ena Stipana, gostioniarka. Govori ljudima da ne
glasaju za Tita ve za kralja, te da se treba drati staroga jer da nas samo to moe spasiti.
2. DRAZI ANDRICA ena Stipana. Govori da je dananja vlast izrabljivaka,
da su na vlasti samo lupei.
Obe su etniki nastrojene.
3. upnik padre IGNACIJE govori i bezobrazno se izraava protiv zakona koji
oduzima crkvi zemlju. Isti je ustaki nastrojen.
Ukoliko ve niste sa gornjim upoznati, smatramo potrebnim da vas o tome
izvjestimo radi znanja i postupka.
Smrt faizmu
Sloboda narodu!
ef sekcije:
...668 [v.r.]
M.P.669
M.P:670
_____________
Izvornik, strojopis
Hrvatski dravni arhiv, f.1491, OZN-a za Hrvatsku, kut. 41., 11.36.4., 30/99
666
Nadopisano rukom
Nadopisano rukom
668
Potpis neitak
669
Peat OZN-e za srednju Dalmaciju, br. 2123/45, 28.IX.1945.
670
Peat Komande splitskog vojnog podruja, Opti odsjek
667
514
202.
2. listopada 1945.
Split
Dopis OZN-e za grad Split OZNI-i za Dalmaciju o dogaajima koji su

se zbili tijekom predizborne kampanje
_____________
ODJELJENJE ZATITE NARODA OZNA
ZA GRAD SPLIT
Br. 1301, dne 2.X.45.
ODJELJENJU ZATITE NARODA ZA HRVATSKU

Centru za Dalmaciju
Predizborna kampanja 2.X.1945.god.
1. Danas u 11 sati fratri u samostane Gospe od Zdravlja dijelili su milostinju
siromasima od 5 do 10 dinara. Bilo je dosta onih koji su to traili.
2. aljemo vam dva prepisa pisma Marije radi, koji je kao letak dijeljen u Zagrebu.
Priloeni original donesen je iz zagreba i dijeli se u gradu od ruke do ruke. Namjeravaju
ga pretampati i masovno dijeliti.
3. Baeni letak vjerojatno nije od maekovaca. Bijesnu su na izdavae koji sa
nepravilnou po sadraju mogu da ih kompromituju. Po svim znakovima do sada izvor
letka su popovi. Posjedujemo original jednog primjerka, pa emo kontrolisati neke
sumnjive maine.
4. Na putu smo da dodjemo do prepisa poslanice, pak emo vam je dostaviti.
Prema izjavi jednog sveenika poslanica je upuena drugu Titu, Bakariu i izgleda
upoznali su s njom sve federalne vlade.
5. Radio bari je javio da je pobjegao iz Jugoslavije jedan pop koji pria o
strahotama u zemlji i nevidjenom teroru.
6. Roje Slavko se sprema na put za Zagreb gdje se namjerava zadrati oko 20 dana.
7. U gradu su bacili parolu da se sva ustaka i etnika vojska iz svih logora
koncentrie na granice Jugoslavije u Austriji.
8. U nekim lokalima sino su pjevali svanula zora, svanuo dan /prof. Ante Lueti
i etnik Ante Bari, trgovac eira sa drugima/. Isto tako, pjevali su neki seljaci i radnici u
jednoj gostionici kraj ribarnice.
9. U gradu se govori, a naroito medju reakcijom da je izaao prvi broj Grolove
Demokracije. Oekuju je eljno.
Kako prije nije bilo nikoga u vaem Odjeljenju, to smo mi ve obavijestili Oblasni
komitet.
515

Naelnik-kapetan
...671[v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
203.
3. listopada 1945.
Obavijest OZN-e za srednju Dalmaciju o Mati oliu koji se otputa iz

logora
_____________
Okruno odjeljenje zatite naroda OZNA

za srednju Dalmaciju
Br. 1967/45, dne 3.X.1945.g.
Ministarstvu N.O. Demokratske Federativne Jugoslavije
/Odjeljenje za ratne zarobljenike/
Beograd
Na va dopis pod brojem 2259/45 od 23.VIII.1945. god. povraamo vam molbu

zarobljenika OLI MATE pok. Ivana.
Isti nam je jo za vrijeme stare Jugoslavije poznat kao alkoholiar i skitnik, kojemu
u ope nije bilo drago raditi, a pokoravao se onom reimu koji je bio na vlasti.
Dolaskom oklupatora u VI. mjesecu 1941. god. otselio je kao kolonista sa itavom
obitelji u Slavoniju /selo Tretanovac kod Poege/. Do VI. mjeseca 1944. god. nije bio u
Pavelievoj vojsci i do tada se nije isticao kao protunarodni elemenat. Poznato nam je da
je poslije VI. mj. 1944. god. stupi u ustae, ali njegovo djelovanje kao uniformisanog
ustae kroz to vrijeme nije nam poznato.
671
Potpis neitak
516
Miljenja smo da bi se isti otpustio iz logora i uputio u svoj okrug, kako bi mi dalje
provjeravali njegovo djelovanje kao ustae.
M.P.672
Naelnik Odjeljenja
kapetan:
M. olak
_____________
Original, strojopis
Dravni arhiv u Splitu, f. 409, SUP za Dalmaciju, kutija Presude Okrunog suda u Splitu
204.
4. listopada 1945.
Trogir
Komesar Prihvatilita za repatrijaciju ratnih zarobljenika i interniraca

Trogir obavjeuje Kotarski komitet KPH Trogir i politkomesara
Splitskog vojnog podruja o dva straara koji su neprijateljski
raspoloeni prema NOP-u
_______________
Prihvatilite
za repatrijaciju ratnih zarobljenika
i interniraca Trogir
Br. 458 1945
5/X 1945 673
KOTARSKOM KOMITETU K.P.H. TROGIR

I
POLITKOMESARU SPLITSKOG VOJNOG PODRUJA
SPLIT
672
673

Tekst ispisan na etvrtastom peatu koji je otisnut na ovome mjestu
517
-------Dostavljam Vam desetodnevni izvjetaj o kulturno-prosvjetnom-polickom radu u

ovom Prihvatilitu i to od 26.IX do 6.X.1945 god.
Politicki rad kroz ovih deset dana svodio se za ovo vrijeme u radu sa personalom
Prihvatilista i strazom iz Strijelackog bataljona Split. Repatriraca nije bilo./.../
Neprijateljskog rada, sirenja letaka, proglasa, kao i propagandnog materijala nije bilo
medju personalom i strazom, dok jedino dva strazara, inace rodom iz okoline Zadra
su neprijateljski raspolozeni prema NOP-u. Ubjedjuje ih se, ali skoro bez ikakova
rezultata. O istima bi trebalo da povede racuna Stab Strijelackog bataljona u
Splitu./.../
Samo Prihvatiliste se je obavezalo raditi za narod sveke nedjelje u ciscenju rusevina i
raznih drugih radova, te smo se zato povezali sa civilnim vlastima, i cekamo poziv.
SMRT FASIZMU SLOBODA NARODU!
Komesar Prihvatilista
Brajnovi Vinko [v.r.]
_______________
Izvornik, strojopis
Dravni arhiv u Splitu, f. 455, KK KPH Trogir, reg.4
205.
16. listopada 1945.
Marina
Dopis sektorskog rukovodstva Marine KK KPH Trogir o parolama

Jure Senjanina iz Svinaca o omladini koja je vadila svecima oi i
drugim parolama s terena
________________
Sektorsko rukovodstvo Marina-Partije.

Marina, 16-X-1945 godine.
Predmet: Mjeseni izvijetaj
518
Sek.ruk.Partije.
Kotarskom Komitetu K.P.H.
Trogir
--------Politika situacija:
---------------------/.../ Pop nije itao poslanicu, a partijska organizacija-SKOJ i druge a i itav narod su
upoznati sa sadrajem pastirskog pisma i namjere reakcije koje su u predizbornoj
kanpanji. /.../Iskrsnula je parola na sektoru:Dana 12-X-45 Senjanin Jure iz Svinaca je
govorio u Viniima:Da je omladina vadila svecima oi, a ti isti omladinci su na licu
mjesta prozelenili. Odveli su ih odma u Splitu. S time on hoe omladinu da zastrai sa
nekim baukom. Dana 8-X-45 god. Kvarantan Marin iz Drvenika je rekao da kada nije
izila opoziciona lista da e biti izbori zaustavljeni. I da vojska nee imati pravo glasa.
Narod je vidio da je jednom rijeju la, i nije polagao vanosti. Pop ne dolazi ima 28
dana na Drveniku a kada dojde ide samo u njega.
Pop u selu Marini vie ne predika, jer je naglasio starim enama da on nee vie da
predika i da seoska omladina ne voli a da e on stati na raspoloenju omladine. Od istoga
se ne uje neto naroita, ali vjerovatno postoji nje istomiljenici preko kojih on
prosperira i alje u narod kojekakve parole./.../
Smrt faizmu-sloboda narodu.
Sekretarsek.rukovodstva
Marine
_______________
Izvornik, strojopis
Dravni arhiv u Splitu, f. 455, KK KPH Trogir, reg. 4
519
206.
27. listopada 1945.
Popis osoba s vrgorakog podruja koje su likvidirane tijekom rata

_____________
Opunomostvo OZNe
za kotar Vrgorac
Br.402 dne 27.X.1945.
OKRUNOM ODJELJENJU ZATITE NARODA OZN-a
BIOKOVO-NERETVA
MAKARSKA
Predmet:
Spisak lica, koja su
streljana bez osude vojnog suda, od poetka N.O.P.
1.- Erceg Vid pok. Ivana, rodjen 15.VI.1898.,god. u Vrgorcu. Osudjen na smrt. Kanjen
kao pijun, a isti je uvjek bio protiva pokreta.
2.- Erceg Josip pok. imuna, rodjen 22.III.1896.god. u Vrgorcu. Osudjen kao pijun i
suradnik okupatora.
3.- Erceg Ivan pok. Mate, rodjen 10.XI.1916.god. u Vrgorcu. Osudjen na smrti, kao
pijun. Bio je aktivni suradnik okupatora.
4.- Paker manda ki Ante, rodjena 21.III.1888. god. Vrgorcu. Osudjena na smrti kao
pijunka.
5.- Deli Nedo pok. Luke, rodjen 3.XII.1902. god. u Vrgorcu. Osudjen na smrti kao
pijun i aktivni suradnik okupatora.
6.- Hrsti Marko pok. Ante, rodjen 1.IX.1904.god. u Vrgorcu. Osudjen na smrti kao
pijun i suradnik okupatora.
7.- Jerkui Iva . Ivana, rodjena 10.XII.1903.god. u Vrgorcu. Osudjena smrti kao
pijunka.
8.- Hrsti Petar Matin, rodjen 22.II:1918.god. u Vrgorcu, Osudjen smrti kao pijun.
9.- Hrsti Joka . Ivana, rodjena 19.II:1892. god. u Vrgorcu. Osudjena smrti kao pijunka.
10.- Jerkui Kata ud. Ivana, rodjena 10.IX.1999.god. u Vrgorcu. Osudjena smri, kao
pijunka.
11.- Hrsti Fila . Ante, rodjena 9.II:1907.god. u Dragljanu. Osudjena smrti kao pijunka.
12. Hrsti Lovre pok. Ivana, rodjen 26.VIII:1883.god. u Vrgorcu. Osudjen smrti, kao
13.- Mati Mijo pok. Ivana, rodjen 26.V.1899.god. u Vrgorcu. Osudjen smrti, kao pijun i
520
suradnik okupatora.
14.- Mati Iva . Mije, rodjena 10.X.1898.god. u Vrgorcu. Osudjena smrti, kao pijunka.
15. Markoti Mate pok. Josipa, rodjen 24.XI.1879.god. u Vrgorcu. Osudjen smrti, kao
16.- Markoti Ivan pok. Mate, rodjen 13.V.1913.god. u Vrgorcu. Osudjen smrti kao
17. Martinac Iva . Petra, rodjena 23.IX.1894.god. u Vrgorcu. Osudjena smrti kao
pijunka.
18.- Markoti Ante pok. Josipa, rodjen 13.V.1913.god. u Vrgorcu. Osudjen smrti, kao
19. Raki Ante pok. Mije, rodjen 3.IX.1894.god. u Vrgorcu (Plana). Osudjen smrti, kao
20.- Grani Petar pok. Jure, rodjen 1.X.1904.god. u Banji.674 Osudjen smrti, kao pijun i
suradnik okupatora.
21.- Frani Mate pok. Jure, rodjen 13.X.1902.god. u Vini.675 Osudjen smrti, kao pijun i
suradnik okupatora.
22.- Lueti Marko pok. Marijana, rodjen 1870.god. u upi. Osudjen smrti, kao pijun i
suradnik okupatora.
23.- Rogli Ivan Nikolin, rodjen 1910. god. u upi. Osudjen smrti, kao pijun,
24.- Milo Jure pok. Marka, rodjen 1920.god. ui upi. Osudjen smrti, kao pijun i
suradnik okupatora.
25. Milo Mila pok. Joze, rodjena 1912.god. u upi. Osudjena smrti, kao pijunka.
26.- Barbir Ante pok. Mate, rodjen 1881.god. u Draevitiima. Osudjen smrti, kao pijun.
27.- Barbir Toma pok. Mate, rodjen 1920. god. u Draevitiima. Osudjen smrti, kao
ustaa.
28.- Pivac Nikola pok. Ante, rodjen 1897.god. u Zavojanu. Osudjen smrti, kao pijun.
29.- Pivac Joze pok. Ante, rodjen 1890.god. u Zavojanu. Osudjen smrti, kao pijun.
30.- Juki Mirko pok. Ivana, rodjen 1902.god. u Zavojanu. Osudjen smrti, kao pijun.
31.- Ani Nikola pok. Grge, rodjen 1917.god. u Zavojanu. Osudjen smrti, kao pijun.
32.- Ani Tereza ud. Grge, rodjen 1887.god. u Zavojanu. Osudjena smrti, kao pijunka.
33.- Juki Kata . Ivana, rodjena 1905.god. u Zavojanu. Osudjena smrti, kao pijunka.
34.- Pervan Ljubica pok. Dane, rodjena 1920.god. u Kokoriima. Osudjena smrti, kao
pijunka.
35.- Pervan Marja ud. Tome, rodjena 1888.god. u Kokoriima. Osudjena smrti, kao
pijunka.
36.- Raki Ante pok. Jure, rodjen 1897.god. u Vinjici. Osudjen smrti, kao pijun.
37.- Krstievi Nikola Jurin, rodjen 1902.god. u Umanima. Osudjen smrti, kao pijun.
38. Grgi Rade pok. Ivana, rodjen 1918.god. u Vlaci. Osudjen smrti, kao pijun i
suradnik okupatora.
39.- Grgi Marija pok. Ivana, rodjena 1920.god. u Vlaci. Osudjena smrti, kao pijunka.
40.- Grgi Joze pok. Jakova, rodjen 1892.god. u Vlaci. Osudjen smrti, kao pijun.
42.- Katavi Andja pok. Mate, rodjena 1906.god.Osudjena smrti, zato to je kazala
talijanima za sklonita robe svojih susjeda, kao pijunka.
43.- Radalj Joze pok. Grge, rodjen 1911. u Vlaci. Osudjen smrti, kao njemaki
674
675
Nadopisano rukom
Nadopisano rukom
521
gestapovac, a isti je uvjek bio lopov.

44.- Tolj Manda . Joze, rodjena 1866.god. Osudjena smrti, kao pijunka. Iz sela Stilja.
45.- Grani Petar pok. Jure, rodjen 1911.god. u Stiljama. Osudjen smrti, kao ustaa.
46.- Grljui Ante pok. Mate, rodjen 1912.god. u Stiljama. Osudjen smrti, kao pijun
ustaki i talijanski.
47.- Tolj Baria pok. Ivana, rodjen 1905.god. u Stiljama. Osudjen smrti, kao ustaa i
aktivni neprijatelja N.O.P.-a.
48.- Jujnovi Mate pok. Jure, rodjen 1894.god. u Kozici. Osudjen smrti, kao neprijateljski
pijun.
49.- Antinovi Ante Ivanov, rodjen 1897.god. u Kozici. Osudjen smrti, kao pijun i
dounik ustaki i talijanski.
50.- Kati Matija . Joze, rodjena 1914.god. u Kozici. Osudjen smrt, kao pijunka koja je
pokazala talijanima magazin od robe.
51.- Rude Frane pok. Joze, rodjen 1913.god. u Kozici. Osudjen smrti, kao pijun.
52.- Rude Joze Antin, rodjen 1888.god. u Kozici.Osudjen smrti, kao pijun i protivnik
N.O.P.-a.
53.- Pavi Mila Ivanova, rodjena 1923.god. u Kozici. Sudjena smrti, kao pijunka.
54.- Odi Ivan pok. Cvitana, rodjen u Raanima. Osudjen smrti, kao pijun i ustaki i
talijanski suradnik.
55.- Pekovi Ivan pok. Marka, rodjen u Raanima. Osudjen smrti kao ustaki suradnik i
pijun.
56.- Kovaevi Mila, rodjena u raanima. Osudjena smrti, kao pijunka.

M.P. 676
Opunomoenik:
Buklija
_____________
Original, strojopis
676
Peat Opunomostva OZN-e za kotar Vrgorac
522
207.
31. listopada 1945.
Beograd
Obavijest III. odsjeka OZN-e Jugoslavije OZN-i za srednju Dalmaciju o

sprovoenju ratnih zarobljenika
_____________
Odjeljenje zatite naroda (OZNA)
Ministarstva narodne odbrane
Federativne Jugoslavije
III. otsjek
PN. Br. 2859
31.X.1945.god.
Beograd
Sprovode se ratni zarobljenici.

ODELJENJE OKRUNE OZNE SREDNJA DALMACIJA
Sprovode se tome Odelenju ratni zarobljenici i to:
1. oli Ivanov Mate iz Brtanova677
2. Brkljai Matin Ivan iz Konjskog678
koji su se do sada nalazili u logoru.
Po izvrenom isledjenju postupite po zakonu.
Prilog: molba i Vai izvetaji.
Prijem istih potvrdite.
M.P.679
Po nalogu680 EFa ODSJEKA
POTPUKOVNIK
kapetan681
Mil. Rak...682
677
Mjesto nadopisano rukom

Mjesto nadopisano rukom
679
Peat III. otsjeka OZN-e Ministarstva narodne odbrane Federativne Jugoslavije
680
Nadopisano rukom
681
Nadopisano rukom
682
Neitko
678
523
M.P.683
Puteni na slobodu684
Potpis685
_____________
Original, strojopis
Dravni arhiv u Splitu, f. 409, SUP za Dalmaciju, kutija Presude Okrunog suda u Splitu
208.
31. listopada 1945.
Marina
Dopis Povjerenstva OZN-e za rajon Marina Opunomostvu OZN-e za

Kotar Trogir o radu neprijatelja u trogirskim selima, o
saboterskom radu odbornika i kraama zadrugara
_______________
POVJERENSTVO za
REON MARINA dan 31-X-1945 g
OPUNOMOSTVU OZN-e za KOTAR

TROGIR
------------
/.../ Teren
------------Kroz ovo zadnje vrijeme, obilazui tere i upoznajui se sa govorom
nezadovoljnika koji bi htjeli omesti rad izbora kao i ostalo. Dana 28-X Matija Jovana ki
Ivana iz Vrsina, svaajui se sa Odbornicima rekla je ta sluate nareenje jednog etnika
mislei na Tita. Ista je pokvarena, bila je u Segetu u pokvarenoj kui. Po naredjenju
Kotarske Vlasti nesmi se kretati iz svog sela, ista to nareenje rui i kreese gdi bilo.
683
Peat OZN-e za srednju Dalmaciju, Br. Slub. Dne 14.XI.1945.g.

Nadopisano rukom
685
Neitko
684
524
Dana 23-X narodni neprijatelj koji je izgubio pravo glasa Radic Ivan Pok Ante iz Orljaka,
napa je Odbornike i Bogavi Antu /maturana/, zato ta su odbornici dali Radia kuu
/maturanu/ koja je Radiu ta kua kufiskovana sa strane N. Vlasti. Isti je rekao
Odbornicima da je to kua njegova i da e ga ubiti komuje nanovo oduzme, govorei
toemi vlast, a Bogavia Antu /maturana/ je istjera iz kue i kuu oduzeo za sebe i
akmu je kufiskovana ta kua u XI mjesecu 1944 godine, vidise gdi je poces nanovo taj
neprijatelj Radi Ivan /trkulja/ govori ti i raditi proti N.O.P.
KLER
Na ovom terenu se nalazi jedan pop Vukui Jure, koji ovih zadnjih dana stoji povuen,
videi da nema nikakovog uspjeha kod naroda, Isti prima iz Splita paslirski list preko
poste, ito svako balo vremena, ali preko tog lista nije poznato da neto izdaje tanpi. Isti
se povezuje sa Obiteljom Ante Rudana i Ivana Jakusa obojica iz Marine, ali to njiovo
poveivanje i razgovor ne izlazi vani, tako da nisunam poznati njiovi razgovori.
N.O.O.
/.../Odbornik Orljaka Radi Joze, koji uvjek sabotira u svakim radu a malo i radi, tako da
i iri parole protiv dananje u prave. Dana 29-X otvoreno je govorio prid narodom da e
se osveti ti Orljaanima koji su krivi da su partizani ubili njegovog sina, tako daga je
svoselo zamrzilo. Izjavljuje to povjerenik Stipe Petrov./.../U Najeve presjednik Najev
Ante sabotira u radu tako da izbigava posalu, tjera zadrugu iz svoje kue ili damu platu
fit, nestarase za narod ve gleda svoje interese. Tako narod Najevi trau da ga se iz baci
iz vlasti./.../
ZADRUGE
--------------/.../Takoe zadrugar Boan Svetin iz Svinaca dana 28-IX ukrao je 1000 dinara
iz zadruge, to izjavljuje povjerenik Boan Filicijo, lanica Boan Tiina je svoju staru
maramu dala u zadrugu za razdjelu a uzela novu, i na buru naroda je od govorila ja u
radi ti ta me volj pa komi ta more, isti povjerenik izjavljuje./.../
Smrt faizmu -
Sloboda narodu.
Povjerenik za reon
Tadija [v.r.]
_______________
Izvornik, strojopis
525
209.
1. studenog 1945.
Split
Dopis OZN-e za srednju Dalmaciju Opunomostvu OZN-e za kotar Vis

o Anici Davidovi
_____________
SREDNJE DALMACIJE
Split, 1.XI.-45; Broj: 2189/45
Opunomostvo OZN-e za kotar Vis
V I S
Izvjetavamo vas da je Anica Davidovi sa svojom sestrom Ljubicom ivila u
Obrenovcu. Njoj je mu streljan od POJ-a, te za vrijeme okupacije bila je dosta
povuena.
Medjutim iza oslobodjenja postala je skroz pasivna i nije nikakvo udo da se
tako ponaa, jer one tek sada osjeaju koliku tetu im je naio gubitak davidovia. Radi
toga iste treba kontrolisati i imati ih stalno uvidu.
Naelnik-kapetan:
_____________
Prijepis, strojopis
526
210.
4. studenog 1945.
Dopis OZN-e za srednju Dalmaciju OZN-i Nova Gradika o kanjeniku

Marku Lujetiu dopremljenom iz kaznione u Trogiru
_____________
Br. ________ dne 4/XI.45
Odjeljenju Zatite Naroda OZNA za okrug,
Nova Gradika
Kanjenik Lujeti Marko upuen je iz Kaznione-Trogir pred 10 dana u kaznionu
Nova Gradika. Dostavljamo vam ovjerovljene izvadke iz njegovih pisama koja je pisao
kui u kojima se prijeti naim drugovima prvoborcima. Onaj vrlo opasan bandit i
potrebno ga je i u samoj podvri strogoj kontroli.Smrt faizmu sloboda narodu!
Naelnik-kapetan,
Marko je pisao sestri da mu pie na
? adresu (? ga je posjeivao
u kaznioni Trogir). Treba doznati
tko je taj ? i gdje radi.-686
_____________
Prijepis, strojopis
686
Nadopisano rukom
527
211.
5.studenoga 1945.
Split
Dopis Gradskog odbora Crvenog kria u Splitu Oblasnom odboru

Crvenog kria za Dalmaciju sa izvjeem i o stanju i potrebama
kanjenikog logora Firule
_______________
GRADSKOM ODBORU DRUTVA CRVENOG KRIA U SPLITU

Br. 697/45
U Splitu 5-XI-1945
OBLASNOM ODBORU DRUTVA CRVENOG KRIA

za DALMACIJU
--------------------1) Priloeno vam dostavljamo u duplikatu izvjetaje o stanju i potrebama socijalnih
ustanova u naem gradu.
2) Dostavljamo vam u duplikatu izvjetaj o stanju i potrebama KANJENIKOG
LOGORA Firule.
3) Nadalje vam dostavljamo u duplikatu prepis dopisa br: 2912/45 kojeg smo primili
od FILIJALE OPEG RADNIKOG I NAMJETENIKOG OSIGURANJA U
SPLITU.
Crveno pocrtano je ono najpotrebnije u emu te ustanove oskudijevaju.
Molimo vas da gornje proslijedite ZEMALJSKOM ODBORU DRUTVA
CRVENOG KRIA HRVATSKE i da nas o tome obavijestite.
7 priloga.687
Smrt Faizmu Sloboda Narodu!

Tajnik: ...688[v.r.]
M.P.
689
_________________________________________________________________
687
Nadopisano rukom
Potpis neitak
689
Okrugli peat s natpisom Gradski odbor Crvenog Krsta Split u ijoj je sredini crveni kri
688
528
13. listopada 1945.
Dopis Marije Baldasar, rukovoditeljice socijalne sekcije Crvenog kria,

rejon Luac Oblasnom odboru Crvenog kria Split o posjetu
kanjenikom logoru Firule u Splitu
_______________
Marija Baldasar
rukovodioc socijalne sekcije
Crvenog Kria
Rejon Luac
13.X 1945.
Oblasnom Odboru Crvenog Kria

Split
Ovim izvjetavam Oblasni Odbor, da smo dne 8.X1945 sa drugaricama Bubalo, Mie i
Lucijom Radojkovi690 posjetili kanjeniki logor Firule. Tom prilikom smo predali
komesaru logora odreene lijekove. Od logorskog lijenika bili smo zamoljeni da se
pobrinemo jo za slijedee lijekove i sanitni materijal:
1.) Multivitamin
2.) Vitamin C
3.) ... 691 acid. Borici 10%
4.) ... 692 zinci ovid.
5.) ...693 Ichtyoli
6.) vate to vie
7.) gaze
8.) zavoja razne veliine
9.) vaselin alb.
10.) Ampl. cardiazol
11.) kare, pincete, price i no
12.) tabl. Burow
13.) ...694 Sulfurat
690
Nadopisano drugim rukopisom

Neitko
692
Neitko
693
Neitko
694
Neitko
691
529
14.) obuu
15.) odjea
16.) pokrivai
17.) konce
18.) sapun
Osim toga bile smo upozorene da u logorskoj ambulanti je vrlo malo vate, gaze i povoja
nemaju uope. Vrlo potrebite su ampule cardiazola, te kare, pincete price i no.
Susretljivou druga komesara i komandanta bilo nam je omogueno pregledati itav
logor i uvjerili smo se da je svuge savreni red i istoa. Opazili smo ali, da je dosta
ljudi bez pokrivaa i slamarica, te se pokrivaju papirom i tako isto papir postavljaju ispod
sebe namjesto slamarice.
Krojaka i postolarska radiona trebaju konca.
Od druga komandanta bile smo upozorene da je za ene osobito potrebno rublje, jer time
oskudjevaju.
Marija Baldasar
_______________
Izvornik, strojopis
Dravni arhiv u Splitu, f. 265, Oblasni odbor Crvenog kria za Dalmaciju, 1945.-1952.,
kut. 1
212.
5. studeni 1945.
Split
Dopis OZN-e za srednju Dalmaciju OZN-i za grad Zagreb o Marku

Biliu iz Doca Donjeg, zatoenom u logoru Zagreb
_____________

SREDNJE DALMACIJE
Split, 5.XI.45.; Broj: _______
ODJELJENJU ZATITE NARODA OZN-a za ZAGREB
530
ZAGREB
U logoru Zagreb nalazi se Bili Marko Jozin, rodjen u Donjem Docu, kotar Split,
pomorski radiotelegrafista.
Od je za vrijeme bive Jugoslavije sa Dr. Brankom Jeliem, i valentom iz Klisa vrio
propagandu za ustaki pokret u Junoj Americi. Za vrijeme NDH-a pisao je u ustakoj
Mladei protiv NOP-a. Bio je presjednik Radnike komore u Zagrebu. U povlaenju
Njemaca povukao se je sa njima i u Austriji bio zarobljen.
aljemo Vam u prilogu prepis izvadka iz ustake Mladei i 2 pisma, koje je on
poslao ustakom naelniku opine Priko Poljica, i pismo koje je naelnik poslao njemu.
ef Otsjeka kapetan:
Naelnik Odjeljenja kapetan:
_____________
Prijepis, strojopis
213.
7. studenog 1945.
Lepoglava
Pismo Stjepana Dominkovia iz KPD Lepoglava

_____________
Lepoglava, dne 7.XI.1945. godine
Zdravo drue komesaru!
Stekao sam malo vremena da ti se javim sa par redaka, u kojima u ti napomenuti
da sam dobro i zdravo, kao to i tebi elim lijepo zdravlja.e
Drue komesaru o novostima ti mogu javiti da su dana 5.XI.1945. godine, u 9
sati na veer, razbojnici logora Firule napravili bjegstvo, te je uspjelo pobjegnuti njima
66 torici, mukaraca i 6 enskih. Od enskih je pobjegla Mara komesar, Tereza, Manda i
Kristovika, te jo dvije druge. Od mukih u kojima si i Ti imao povjerenje, pa si se
prevario, pobjegli su: Vei, Viskovi, Gracin, Obrad i Dubai.
531
Spremalo ih se je za bjegstvo skoro 150, ali smo ostale uspjeli sprijeiti.

Bjegstvo sam sprijeio ja, Crnogorac, Gugi i Burija. Dedu, Sevediju i Bokana isto smo
sprijeili u bjegstvu, kao i mnoge druge, koji se danas nalaze odvojeno od nas t.j. oni su
pod istragom. Dedo je priznao pred OZN-om da su oni zakljuili najprije poklati sve
partizane, pa onda pobjei. Dedo je takodjer priznao da su oni jo u Splitu namjeravali
pobjei. Od nas je odstranjeno jo 60 ljudi, koji su bili u pokretu za bjegstvo. Kalmeta,
Vajko, Mornar i danica Jeni su pod istragom OZN-e. Jo da ti spomenem od odbjeglih
dva trkalja i dva Mariia.
Sjeti se dobro one konferencije, koju si ti odrao u naoj sobi, kada si rekao da bi ti
pustio 90 % ljudi i da ima u njih povjerenje. Slabo si ih procjenio, neznajui koga ima
pred sobom. Dominkovi je dalje vidio i znao je tko su ti razbojnici.
Za sada vie nita, nego te pozdravljam, kao i komandanta i sekretara. Sve najbolje
eli Vam va osudjenik.
S. F.
S. N.
Dominkovi Stjepan s.r.
P.S. Pozdravlja Vas Gugi, Burja i Stevo Crnogorac, kao i Marijan Topizka.Piite nam odmah na adresu:
Kazneno-popravni Dom
Lepoglava
_____________
Prijepis, strojopis
532
214.
8. studenog 1945.
Split
Komanda splitskog vojnog podruja obavjetava tab I. streljakog

bataljuna na Gripama, da je tab II. JA dostavio nareenje
Ministarstva narodne obrane DF Jugoslavije povodom uestalih
bjegstava ratnih zarobljenika koji se nalaze po logorima ili na raznim
radovima, a koje tono propisuje uvanje zarobljenika
_____________
II. Jugoslavenske Armije
Opti otsjek
Broj: Str. Pov. 218/45. Dana 8.XI.1945 god.
tabu I. Strelj. Bat .K.S.D.P.
G r i p e
tab II. Jugoslavenske Armije, operativno odjelenje dopisom Str. Pov. broj
157/45. od dana 25.X.1945 god. dostavlja naredjenje slijedeeg sadraja:
"Ministarstvo Narodne Obrane D.F.J. Generaltab - Kabinet - sa Str. Pov. brojem
223/45. od 7.X.1945 god. dostavlja slijedee:
U zadnje vrijeme su uestala begstva ratnih zarobljenika koji se nalaze po
logorima ili na raznim radovima.
Za uvanje ratnih zarobljenika Streljaki bataljoni, komandi Vojnih podruja daju
najslabije vojnike, mahom starce, neobuene, ...695 se, pa ak i one koji su doskora bili u
neprijateljskim redovima. Straari su esto slabo naoruani, a katkada samo po nekoliko
metaka ili sa pukom jedna vrste, a municijom druge. Pored toga to ljudstvo
nedisciplinovano je i intimno sa zarobljenicima.
Da bi se sve ovo otklonilo
N a r e d j u j e m :
1. Da uvanje zarobljenika u VRCU i KOVINU preuzmu jedinice K.N.O.
2. Da Armije na svojim teritorijem poveaju budnost prema ratnim
zarobljenicima. Da se ljudstvo za uvanje ratnih zarobljenika povremeno obavezno
smjenjuje.
3. Da se odredjeno ljudstvo za uvanje zarobljenika snabdije ispravnim orujem
sa dovoljno zdrave municije. Gdje je potrebno treba dodijeliti ...696 ili pukomitraljeze.
695
696
Neitko.
Neitko.
533
4. DA se rukovodioci dodijeljenog ljudstva za uvanje zarobljenika povezuju sa

tabovima zarobljenikih bataljona i koordiniraju rad sa istima.
Dostavlja Vam se prednje Naredjenje Generaltaba, da se u svemu postupi po
taki 2, 3, 4, istog naredjenja. Naredjenje paljivo prouite i nedostatke kod naih
jedinica i tabova, koji uvaju ratne zarobljenike to pre otklonite. Isto tako ponovno
prouiti naredjenje ovog taba Str. pov. broj 37/45. od 3.VIII.1945 god. i sprovesti ga u
ivot do najniih jedinica i tabova.
Personalno odjelenje i odjelenje za organizaciju i popuno ovog taba preduzeti e
odmah odgovarajue mere, da se za uvanje ratnih zarobljenika odredi ljudstvo
/rukovodioci i borci/ bolje kvalitete, kojem netreba da se neprestano skree panja, to
znai vojniki u smislu i u oima naroda intimnost sa zarobljenicima. Tako gdje se
nemoe izvriti smjena odmah, uputiti u svaki zarobljeniki bataljon nekoliko
disciplinovanih lica /jednog rukovodioca i nekoliko boraca/, koji e povratiti red i
disciplinu i svaku pojavu prijateljstvu sa zarobljenicima otro suzbije.
Komanda Artiljerije ovoga taba izdati e potrebno naredjenje, da se ljudstvo koje
uva ratne zarobljenike naorua ispravnim orujem i municijom. Pored puaka, u svaki
bataljon zarobljenika izdati osiguravajuem ljudstvu po 4. automata.
Komanda pozadine, preko otsjeka za zarobljenike i Komande vojnih Podruja,
skrenuti e panju Komandama matinih komanda logora, tabovima zarobljenikih
bataljona i rukovodiocima osiguravajueg ljudstva na delikatnost njihove slube, i
predoiti im teke posljedice u sluaju povrede iste. Pored toga naglasiti da u sluaju
bekstva ratnih zarobljenika krivica odgovornih lica u tom pogledu raspravljati e se
sudskim putem.
Prednje naredjenje vai za tabove, koji daju privremeno osiguranje ili samo
sprovodnike zarobljenika.
Prednje Vam se dostavlja radi znanja i strogog pridravanja.
698
M.P.
_____________
.............: 697
699 [v.r.]
Izvornik, strojopis
Dravni arhiv u Splitu, 0195, Zbirka dopunskih preslika arhivskog gradiva iz inozemnih
arhiva Arhiv oruanih snaga Beograd, kut. 42, P-VPV Komanda Sp. Pod. 43-45.
697
Neitko.
Neitko.
699
Potpis neitak.
698
534
215.
12. studenog 1945.
Dopis OZN-e za srednju Dalmaciju OZN-i za Hrvatsku, II. otsjek kojim

se zahtjeva potraga za upnicima s omikog podruja don Boi Jugini,
don Ivanu Sudiu i don Jozi Prelasu
_____________
OZNA za srednju Dalmaciju
Br. __________ dne 12/XI.45
Odjeljenju Zatite Naroda OZNA za Hrvatsku

II. Otsjek,
Zagreb
Za vrijeme okupacije ivjeli su na kotaru Omi popovi: don Boe Jugina, upnik iz
sela Dubrave, don Ivan Sudi, upnik iz sela Jesenica i don Jozo Prelas, mladji, upnik iz
sela Srijana. Sva tri ogrijeili su se o NOP saradjujui sa ustaama. Kada su vidjeli da im
prijeti opasnost od NOV, pobjegli su u Zagreb. Naroito se banditski prema NOP-u
odnosio don Ivan Sudi. Kada su nai borci napadali andarmerijsku kasarnu u selu Gata,
kotar Omi, on je bodrio i prisiljavao andare da daju otpor, borei se sa pukom u ruci
skupa s njima i nije htio da se predaju iako je namjera andara bila predati se. Njegova je
obitelj dobila obavjest da se uputio kui mjesec dana po oslobodjenju Zagreba, ali ovamo
ni do danas nije doao, pa se vjerojatno u Zagrebu ili nekom drugom mjestu skriva,
odnosno dobio upu. Sva ona trojica naroito su se isticali u gonjenju i predvodjenju
naroda u povlaenju iz Zagreba.
Molimo da bi se za istima tragalo.Smrt faizmu sloboda narodu!
ef Otsjeka-kapetan,
Naelnik kapetan,
_____________
Prijepis, strojopis
535
216.
15. studenog 1945.
Split
Zarobljeniki logor Firule Split izvjeuje Crveni kri u Splitu, da su

od 11 dostavljenih zarobljenikih dopisnica 9 otpremili u Dubrovnik,
jer se naslovljeni zarobljenici sada nalaze u Dubrovniku, a dvije
dopisnice im vraaju i pretpostavljaju da se naslovljeni nalaze u logoru
u ibeniku
_____________
Zaroblj. logor
Firule=Split
Br. sl. dne 15/XI 1945.
700
[...]
KOMANDA
ZAROBLJENIKOG LOGORA
FIRULE
CRVENOM KRSTU
S P L I T
od dostavljenih 11 zarobljenikih dopisnica 9 komada smo odpremili u Dubrovnik
poto su isti prije bili kod nas a sada se nalaze u Dubrovniku. Ostale 2 aljemo Vam
natrag, mislimo da se nalaze u logoru ibenik, ali nismo sigurni.
S.F. - S.N.
Politkomesar p.p.:
S.O
M.P.701
Komandant porunik:
...702 [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
700
Zvijezda petokraka.
Okrugli peat: Komanda zarobljenikog logora (u sredini zvijezda petokraka).
702
Potpis neitak.
701
536
217.
Bez datuma703
Marina
Seoski NOO Marina upuuje Kotarskoj komisiji za ratnu tetu u

Trogiru popis pomagaa okupatora koji su ubijeni od strane NOV
_______________
Seoski N.O. Marina

Upravni odjel
Broj
Dne
KOTARSKOJ KOMISIJI ZA RATNU TETU
TROGIR
U vezi vaeg dopisa broj 25. od dneva 8-XI.1945. g. sa kojinam javljate i daje te upustvo.
Prema l. 24 Pravilnika o prijavljivanju i utvrivanju ratne tete.
da su Mjesni Odbori duni prijaviti onu tetu koja je ostala ne prijavljena kao i poginula i
nestala lica koja nisu prijavljena.
Poto je istih dole spomenuti imovina prijavljena preko odjela narodnog gospodarstva,
Kotara Trogir, a lica su bila pomagai okupatora i ista su poginula sa strane N.O.V. a
tobivam bili sledei.
1. Cemovi Frane Josipa,
italijanski faista
2.
Kate
pomaga italijanskog faista
3. Cvitanovi Ante pok. Joze
4. alov Anka ud. Frane
5. Rudan Ante
Blaa
6. Cvitanovi Vicko Rafajela pomaga njemakog faizma

S.
F.
S. N.
Proelnik
Presjednik
_______________
Izvornik, strojopis
703
Vjerojatno je rije o studenom 1945.
537
218.
Studeni/prosinac 1945.
Split
OZN-a srednje Dalmacije izvjeuje o stanju na njihovom podruju,

posebno o ustako-etnikim bandama, djelovanju reakcionarnog
dijela bivih graanskih stranaka i kleru te o djelovanju OZN-e,
Narodne milicije i raspoloenju naroda
_____________
USTAKO-ETNIKE ORUANE BANDE
Naom aktivnou u saradnji sa Narodnom Obranom i jedinicama XIX Divizije
uspjeli smo pohvatati osam bandita na naem okrugu, i to: Dva na kotaru Omi (oti
Vlade i oti Nedjelko) koji su se skrivali u Mosoru i imali su vezu sa svojim familijama,
a preko njih sa maekovskim reakcionerima u Omiu i Splitu. Ti reakcioneri upuivali su
im letke koje je izdala Marija ud. Radi, a pisali su im pisma u kojima su naglaavali da
se nastoje svakako povezati sa ostalim kriparima. Nakon sasluanja kod nas, odnosno u
opnumostvu OZNe Omi upueni su OZNi XIX Divizije, jer su ih oni traili, poto su
njihove jedinice uestvovale u hvatanju. Pri upuivanju sporazumili smo se da ih treba
likvidirati. Medjutim bandit oti Vlade pobjegao je OZNi XIX Divizije, skau kroz
prozor II kata, a Nedjelko je likvidiran. Zatim su uhvaeni u saradnji sa Narodnom
Obranom ustaki banditi Bilandi Jure, Jozin iz sela Maljkova, kotar Vrlika i Koji
Marko iz Potravlja kotar Sinj. Oba su poznati ustaki banditi, a naroito Bilandi i kao
takovi su likvidirani. Oni nijesu bili aktivni u oruanoj grupi, ve su bili bunkerisani oko
kua, gdje su i uhvaeni. Na kotaru Split uhvaen je ustaki bandit Bani Drago,
Martinov iz sela D. Dolac, koji se je skrivao u Mosoru bunkerisan i nije bio aktivan.
Predat je OZNi XIX Divizije, jer su njihove jedinice uestvovale u hvatanju i kod njih je
likvidiran. Na kotaru Sinj uhvaena su dva ustaka bandita, Brajkovi Ante, Markov, iz
sela Kruvara-Dicmo i Brali Boe pok. Ivana iz sela Sianih-Dicmo. Brali je u hvatanju
pokuao bjeati, te je tom prilikom teko ranjen i nalazi se u bolnici na lijeenje. S njima
je bio i bandit Radovi Filip Petrov iz sela Radoia. On nije uhvaen, za njim se dalje
traga. Ova trojka jedino je bila aktivna na ovom kotaru, ali naroitih zloinakih ispada
nije poinila. Oni su vie pisali i bacivali letke po selima, na koje su udarali tambilj
"Sedma Kriarska Bojna Jajce", sa ustakim grbom u sredini. Ova trojka bila je povezana
sa franjevakim samostanom u Sinju, preko Radovi Stjepana, Petrova iz Radoia brata
od bandita Radovi Filipa. On i bandit Brajkovi Ante priznali su na sasluanju, da su
primali direktive od Fra Bernardina Medvida iz samostana Sinj. Fra Bernardin poslao im
je u septembru ove godine kriie od mjedi i medalju od aluminija (nabone medalje), s
tim da kri stave na kapu umjesto slova "U", a medalje sa strane kape. On im je
obrazloio skidanje slova "U" kao nuno potrebno, jer da su ustae omraene u narodu, a
kad se promjeni dananje stanje, da e se opet nositi "U". On im je dalje sugerirao, da se
svakako nastoje povezati sa jaom grupom-onima u Bosnu jer da na ovaj nain samo
538
lutaju i mogu vrlo lako nastradati. Oni su zaista krstarili po kotaru Sinj radi hvatanja veze
sa ostalima, ali kau, da nisu na nikoga naili iako im je govoreno da ih ima u Svilaji vei
broj. S njima je bio povezan i upnik u Dicmu Don Mate Dakula. Don Dakulu, Gra
Medvida i jo est vanijih jataka uhapsili smo. Bandita Brajkovia i Bralia nismo
likvidirali radi uspjeha istrage protiv fratra i popa i kasnijeg svijedoenja pred sudom. Na
kotaru Vrlika prijavio se je etnik Joji Duan Nikolin, iz sela Civljani, rodjen 1924
godine. On nije bio u oruanoj grupi, ve se je skrivao bunkerisan oko svoga sela gdje ga
je hranila njegova obitelj. Radi toga jer se je sam prijavio nismo ga likvidirali.
Sadanje stanje banda na naem okrugu, koliko ih mi vodimo kao otsutne, a nisu
poginuli to mi znamo, broji 28 ljudi i to: Kotar Omi - 1 (Vlade oti koji je nedavno
pobjegao), kotar Split - 8 etnika (Ovi se uope nigdje ne pojavljuju, a mi ih vodimo jer
su bili u etnikim formacijama. Neki od njih pokazivali su se ovoga ljeta kroz Katela,
jer su svi rodom iz Katela (Kotar Mu - 5, Kotara Sinj - 8 (od ove grupe samo se
primjeuje jedan - Radovi Filip, a ostali se ne primjeuju, vjerojatno su bunkerisani ili se
nalaze na Bosanskoj strani, i na kotaru Trilj - 3 (trojica). I ova trojica sa kotara Trilj ne
primjeuju se, pa su i oni ili bunkerisani ili na Bosanskoj strani. Na naem okrugu jedino
aktivno djeluje grupa od 5 bandita na kotaru Mu, kako smo vam u ranijem izvjetaju
iznijeli oni su u poslijednje vrijeme izvrili nekoliko zloinakih ispada. Jer su imali jaku
podrku od seljaka opine Leevica poduzeli smo mjere represalija protiv njihovih
familija i ostalim jatacima koje smo evakuisali na otok.
BIVI POLICIJSKI APARAT
Djelovanje biveg policijskog aparata u organizacionom smislu na naem
djelokrugu rada se ne osjea do danas. Jedino, pojedina lica iz te slube nastupaju kao
reakcioneri.
DJELOVANJE REAKCIONARNOG DIJELA BIVIH GRADJANSKIH STRANAKA
Reakcionarne grupe, pojedinci i nezadovoljnici na naem okrugu na dan izbora
zauzeli su suprotan stav, od onoga to su ga imali prije izbora. Poznato je da su mnogi
vidjeniji reakcioneri o kojima smo mi vodili rauna i koji su u predizbornoj kampanji
rasklinkavani glasovali otvoreno za listu J.F-a. Ali su svojim najbliim istomiljenicima i
rodbini sugerirali da glasuju u kutiju bez liste, to su oni i inili.
Jedan manji dio poznatih reakcionera apstinirao je, a drugi dio glasovao je tajno u
kutiju bez liste.
Do izbora svi su bili na jednoj liniji, glasati u kutiju bez liste ili apstinirati. Na dan
izbora veina je njih pokolebala u svom ranijem stavu. Veina poznatih reakcionera
zauzela je oportunistiki stav i glasali su otvoreno za listu N.F-a, i to skoro u svim veim
mjestima na naim kotarevima. Oni su se pokolebali u oi samih izbora i na dan izbora.
Glavni razlog su predizborni zborovi na kojima su bili mnogi rasklinkavani. Na sam dan
izbora volja i odlunost naroda za 100% glasanjem jo su ih vie pokolebali. Na primjer:
10 novembra tg. Ili Toni (vodja reakcionera) u Visu rekao je pred rodoljubima:
"ovoga je puta sve nae." On je mislio rei o izborima htijui da ga rodoljubi ubrajaju u
frontae.
12 novembra tg. Lui Ivan Kuli iz Doca gornjeg, kotara Omi (glasovao sa
enom javno za N.F.) u razgovoru sa Jurom Mandiem rekao je: "Mi smo u selu morali
poto po to da glasamo za N.F. Ja i Pandji Jure smo radili, ali bi se bili kompromitovali
539
da smo uinili kao u Putiiu. Medjutim smo mi dobili od vodstva iz Splita, da e za

sigurno biti opet izbori do dva mjeseca, te e u izbornim komisijama biti po dva Engleza,
dva Amerikanca i po jedan Rus."
15 novembra Jerkovi Bartul i Fistani Nikola pk. Nikole iz Zastraia na Hvaru
govorili su: "Mi smo glasovali samo zato, da nas narod u mjestu nebi zamrzio. London je
javi: Da oni ne priznaju nikakove izbore, koji su provedeni u Evropi, pa tako oni nee
priznati ni ove nae izbore u Jugoslaviji."
U Komii grupa nezadovoljnika oko Zbarade na dan izbora slali su pojedince da
vidu kako teku izbori i kad su vidjeli da je skoro svak glasovao onda su i oni pred veer
ili na glasovanje.
Reakcija pred izbore i na dan izbora prestala je sa razornim radom i djelovanjem u
narodu, uvidjajui da su nemoni, a s durge strane da se nebi zamjerili narodu. Osobito su
se bojali posljedica. U Trogiru reakcioneri otvorenim glasanjem za J.F-u, htjeli su se
prikazati kao prijatelji N.F-a, i da sa sebe skinu sumnju, a s druge strane da bi krili
principe tajnoga glasanja. U Sinju bio je sluaj da su upuena dva prijetea pisma preko
Pote na: tab Artilerijske Brigade i Direktoru Realne gimnazije.
Poslije izbora narod je otvoreno reagirao i demostrirao protiv onih koji su
glasovali u kutiju bez liste i koji su apstinirali. Prijete im ne davanjem hrane. Kod naroda
se opaa mrnja prema onim mjestima i pojedincima koji su glasali u kutiju bez liste.
Karakteristino je da su dobri rezultati izbora postignuti u veini mjesta, gdje se je
najvie vodilo rauna o reakciji. Ali u manjim mjestima gdje se je slabije vodilo rauna sa
nae strane, tamo su reakcioneri imali najvie uspjeha. Moe se rei da su drsko i
organizovano nastupili na izborima protiv NOP-a, u mjestima: Bol na Brau, Vranjic kod
Splita, Grohote na olti, Dol na Hvaru, Ubli kotar Mu, i Putii kotar Omi.
Od svih glavnih grupa reakcije, jedini su ostali dosljedni kao grupa u gradu Hvaru
i to: Dr. Jerko Makiedo, apotekar Karmelo Marki, profesor Domani Mario, sudija
Kovai Frane i Josip Bepo Coli. Ovi su svi glasali tajnu u kutiju bez liste. (HSS-ovci).Na izborima pokazali su se i otkrili su se nove grupe reakcionera, nezadovoljnika
i to u manjim mjestima i centrima. Napr.
U Dolu na Hvaru dola je do izraaja jedna grupa HSS-ovaca u kojoj se je istakao
Mukatelo Ivo pk. Ante (ratni invalid J.A. star 24 god. prije rata bio je zagrijani
Maekovac). Prije izbora bila je zapaena njegova djelatnost, ali samo u njegovom
komiluku, te je od tog komiluka glasovalo u kutiju bez listu 25, a apstiniralo 44 glasaa.
Na kotaru Bra iznenadio je rezultat izbora u Bolu (glasovalo 94 u kutiju bez
liste). Organizatori ovoga glasanja su fratri domenikanci, te Josip i Vinko Kraljevi,
Vinko oljai i druga inteligencija koja je povezana sa fratrima. (HSS-ovci).U Dolu na Brau grupa Petar i Jakov Arneri sa popom i svojim familjama
glasovali su u kutiju bez liste. Sada ih narod napada, a oni se brane uz bunu da su glasali
za TITA (HSS-ovci).
U Praznicama na Brau glasovali su u kutiju bez liste grupa JNS. i to: Mate
Koljati Tomi umirovljeni inovnik, Mihovilovi Petar i Juraj, Kusanovi Ante,
Koljati Ivan Toni, i Klini Ante. Ranije se rad ove grupe nije primjeivao, samo su
pojedinci dolazili u vezu sa fratrom iz Bola koji dolazi u njihovo selo radi crkvenih
obreda. Nazad nekoliko dana Ante Klini pk. Jure otiao je kod Petra Klinia te ga
nagovarao: DA bi bilo potrebno organizovat se, poto je Komunistika Partija uzela
velikoga zamaha.
540
U kotaru Omi, u selu Putii (ustako selo) glasovalo je 24 glasaa u kutiju bez
liste, a u selu Due (JNS) glasovalo je 20 glasaa u kutiju bez liste.
Na otoku Visu u selu Podpilje Svilii Ante (Sekuli) organizovao je glasanje u
kutiju bez liste (8 glasaa).
U kotaru Mu u selu Ubli (ivu Srbi) usljed starih stranakih mrnja glasovalo je
43 glasaa u kutiju bez liste. Ovo je organizovao Boo Livaja (demobilisan iz J.S.) On je
od poetka ove godine zalazio esto u Split kod Andjelinovi Borka put Plokita 3 II. kat,
a tri dana prije izbora vidjen je u Katel Novome. Povezan je sa Paradjin Pavlom iz sela
Broanac (doao izi Beograda, bio 10 godina andar, nema pravo glasa) te Ostoji
Milanom (bivi andar, a sada u upravnome Odjelu Kotarskoga Narod. odbora, neak je
Paradjina). JNS-ovac.
U Vranjicu kotar Split na dan izbora odrali su sastanak slijedee ustae: Juri
Stipe, Milo Anka, Braki Fabijan (brat popa), Toma Buli, (demobilisan iz J.A) Toma
Jeli (demobilisan iz J.A.), Anka Juri i ii (iz Solina, a nastanjen u Vranjicu, bivi
andar). Po odranome sastanku otili su glasati sa svojim familjama u kutiju bez liste
(51 glas).U Grohotama na Otoku olti reakcija je uspjela da je veliki broj glasaa
apstinirao. Glavni razlog je bio djelovanje Ceci Ivana (HSSovac) i Ceci Bruna (JNSovac). Oni su toga dana razgovarali sa grupicama ljudi u selu, to ranije nisu bili
uobiajni. Familje koje nisu glasale, bojei se represalija, slale su po jednoga lana da
glasa.
Desetak dana poslije izbora nije bilo uti nikakovih komentara ni parola sa strane
reakcionera. Bili su povueni, na njima se vidi da su zaprepateni rezultatom izbora.
Nalazili su se u stavu iekivanja, kako da dalje rade i djeluju. U Omiu izjava Londona i
Engleskih parlamentaraca u vezi naih izbora ostavila je na skupinu reakcionera
utuenost, te se oni dre udaljeni jedan od drugoga. U kotaru Vrlika zapaeni su po neki
ispadi i parole od etnikih i ustakih familja. U kotaru Split opazilo se je neko sumljivo
mrtvilo kod poznatih reakcionera. U kotaru Vis reakcioneri su nastavili svojim radom kao
i prije. Redovito se medjusobno sastaju u Visu u kui Dr. Vidalija, a u Komii u
brijanici Marijani Jure i u apoteci Forenpoher.
Reakcioneri iz svih politikih pripadnosti povezani su u svojim mjestima. Njihovo
povezivanje sa jednim centrom u okrugu moralo bi biti u Splitu, ali se ne vidi neko
naroito putovanje u Split. Po neki reakcioneri putuju do Suaka i Zagreba. Poslije zatija
desetak dana poslije izbora reakcioneri poeli su ponovo sa djelovanjem. U kotarevima
Mu, Bra, Trogir uju se parole: Da e doi do rata sa Englezima, da kralj Petar sprema
vojsku, a mi da bacamo hranu u unutranjost radi invazije i rata. Takodjer se uju parole
u veini kotareva da e biti novi izbori sa kontrolom saveznika. Na Brau se uje parola
da je Srbija glasovala u veini za opoziciju.
Parole i veze reakcionera sa Splitom to znamo su slijedee:
16 novembra tg. Ratkovi Mate (otac biveg naelnika Mua JNS) koji ivi u
Splitu posjetio je Mu i sastao se sa vsvojim istomiljenicima. On prenaa direktive od
svoga sina na Mu.
U Selcima na Brau omladinka Mieti Katica donijela je iz Splita slijedee
parole: "Kralj i kompanija dobila je veinu glasova i nee ostati na ovome, ve emo se
morati i dalje tui sa onima koji nam se do danas izgledaju prijatelji" (Englezima). "Dalje
je ula u Splitu da je predjsednik Vlade Hrvatske Bakari ubiven".
541
U Dolu na Brau sluavka popa donijela je vijest iz Splita: "Englezi nisu

zadovoljni sa rezultatima izbora u Jugoslaviji."
16 novembra na kotaru Trogir Grgi Marko iz Trolokava (bivi ustaa namjeten
na eljeznici donio je parolu iz Splita: "Sve se mobilie u vojsku, opet e nastati rat.
"Ovoj se paroli narod preplaio i ulo se je: "Zato smo glasovali, sada e nas sve
poklati."
Imade i parola koje su dole iz Zagreba i to po putnicima, a i u potanskim
pismima. Naprimjer:
20 novembra 1945. g. Gugi Petar (namjetenik u Zagrebu kod Lanacionale)
doao je na Mu, te se svratio u gostionu Deli Josipa. Kad mu je gostioniar rekao da je
Jakov Banjan utekao u kamiare, on je odgovorio: "Kamiari su na dobrome putu, oni se
ne zovu kamiari nego kriari. Ima ih na bataljone."
21 novembra Petkovi Ante iz Postira na Brau (HSS-ovac) rekao: "Srbija i pola
Hrvatske glasovalo je 90% za opoziciju. Ovaj novac nee vrijediti. Ovi izbori su
provedeni u miru, ali Engleska i Amerika ih nee priznati. "Ova parola je doneena iz
kotara Omi iz mesta Krilo, a dola je sa potanskim pismom iz Zagreb, kojeg je pisao sin
ocu. Medju ostalim pisalo je: "Sve dinare gledaj uloiti u bilo to, jer ovi dinari ne vrijede
nita sve e ovo propasti."
Takodjer mnogi koji dolaze iz Slavonije donose po neke parole, naroito o
kriarima. Naprimjer:
14 novembra Skori Niko iz Maocima, kotara Vrlika doao je iz Slavonije i
interesirao se koliko je bilo apstitenata u selu. Kad je uo da su bila samo dva rekao je:
"Oni su pametni, bilo bi bolje da su svi apstinirali oko Banjaluke ima piljara (kriara) i s
njima su se spojili etnici. Oni stalno tuku i napadaju sela."
12 novembra tg. Ili Toni iz Visa (vodja reakcije JNS) otputovao je sa kerkom
u Suak i Zagreb, toboe radi trgovine vina.
Do sada je najvie primjetiti sastajanje i rad glavne grupe reakcije u Omiu i to:
Dr. Ivo Makiedo, Tadija Mimica (JNS-ovci) Franeki Petar apotekar, Stipe Mandi
(HSS-ovac) i Pere aban (Ustaa). Oni su se poeli ponovno sastajati u separeu gostione
Pere abana. Sa njima se je vidjeo i uri Ljudevit (bivi Ustaa). Ove sastanka vre u 5
sati poslije podne i 7 na veer.
18 novembra Dr. Ivo Makiedo iz Omia otiao je u selo Kostanje sa teretnjakom,
tamo ga je ekao Andrija Kuvai (Trilo) sa svojom dvokolicom, te su skupa otili kod
Vice Gojsalia, onda kod Tiinovi Jakova Bega. Poslije ovoga krenuli su prema Gatima.
U gostioni Pere abana u Omiu ula se je parola da e do dva mjeseca biti novi
izbori.
Na kotaru Mu naroito djeluje reakcija HSS-a u selu Neori. Tamo je pokreta
pop Jozo Carev. Ovdje su ubaene parole: "Uslijediti e rat, a intervencijom Engleza doi
e kralj Petar. Hranu odvaaju u unutranjost jer se boje invazije i rata. Vie mogu
biskupi i popovi nego cijeli svijet, to mogu partizani, nek ubiju Stepinca koji radi svata
protiv naroda."
U Sinju djeluju samo ustae. Oni su 21 novembra tg. bacili letke u Sinju. Po
selima uju se poneke parole od nezadovoljnika. "Izbori nisu proli u redu jer je u
Zagrebu ubiven jedan ministar."
KLER
542
Aktilvnost klera, koja se je osobito ispoljila u predizbornoj kampanji, danas iza

izbora je dosta splasnula. Uzrok tome preokretu su poduke dobivene za vrijeme glasanja.
Na dan izbora i nekoliko dana prije izbora kler je nastojao, da sa raznim parolama, kako:
"Obrana vjere. to e te glasati za komuniste"., da utjeu na bogobojazni dio naroda,
kako bi kod njih pokrenuo mrnju prema Narodnim Vlastima i tako ih potakao da
apstiniraju.
U vezi doivljelog neuspjeha kod naroda u vezi izbora, radi njihove otvorene
apstinencije ili pak glasanja u kutiju bez liste pokuavaju da preko svojih privrenika t.j.
svojte politikih istomiljenika i pobonih ena pokrenu pitanje davanja pomoi
sveenicima i povraanja crkvenih zemalja od strane onih seljaka, koji tu zemlju ve 20
godina obradjuju. Takodjer aktivnije su pokrenuli pitanje vjeronauka u kolama, gdje su
pojedini sveenici preko Kotarskih Odbora dostavili imena vjerouitelja za razne kole.
Na cijelom okrugu sveenici nijesu itali poslanicu biskupa "o ulozi sveenika", osim u
mjestu Hvaru, ve su iz iste poslanice crpili gradivo za svoje propovjedi.
Danas kler pokuava da iskoristi svoje propuste kao i propuste izbornih komisija
za vrijeme glasanja, a tim vie to rezultati nijesu bili odmah objavljeni. U vezi toga oni
su proturivali parolu o nedemokratskim izborima i da e se ti izbori ponititi.
Rukovodea uloga klera kao centra domae reakcije osobito se osjea na
kotarevima sinj, Split, Bra, Hvar i Omi, dok u ostalim kotarevima u manjem obimu. On
ne samo da im je jedan od rukovodioca, ve im daje dosta dobru podrku radi svog upliva
kod jednog dijela pobonog naroda.
Kler na kotaru Sinj, Trilj, Vrlika je glavni organizator i pomagalac bandita-kriara
sa kojima podrava najtjenije veze. Osobito se u tome istie franjevaki samostan u
Sinju, koji je esto posjeivan kradomice od lanova porodica bandita-kriara. Do tog
zakljuka smo doli iz sasluanja uhapenog bandita Brajkovia, koji je na sasluanju
izjavio slijedee: "Fra Medvid, lan franjevakog samostana u Sinju podravao je s nama
vezu, te nam je preko bandita Radovia i njegova brata poslao mjedene kriie i
medaljice sa naredjenjem da se te oznake imaju staviti na kapu mjesto dosadanjeg slova
"U", koji je omrznut kod velikog dijela naroda. Dalje im naredjuje da otidju u Bosanski
dio Kamenice te da se poveu sa Bosanskim banditima, kako bi sigurnije doekali
konac. Za slovo "U" im je rekao: "U najskorije vrijeme ete ga opet staviti na kapu. "Za
don Matu Djakulu kae slijedee: "Kod njega smo esto dolazili na veeru i hranu, te bi
nas on na polasku ispratio sa rijeima "Djeco moja, ne dajte se, jer je Bog na vaoj strani"
- ovo e sve brzo svriti. "Obojicu sveenika smo uhapsili na temelju te izjave i radi
njihovog prijanjeg protunarodnog rada.
Fra Luigji unjara upnik u Sinju u zadnje vrijeme nastoji da okupi oko sebe
ustako nastrojenu omladinu, koju nastoji odaleiti od NOP-a.
Dr. Vidi fra Stanko, bivi direktor franjevake gimnazije u Sinju po izjavi OZNE
XIX. divizije, izgleda da je on rukovodioc i organizator pisanja i bacanja letaka u Sinju.
O rezultatima istrage naknadno emo Vas izvjestiti.
upnici u ovim kotarevima skoro u cjelini su preko propovjedi naglaavali narodu
o sakupljanju doprinosa za potrebe klera i mladih sveenika. Odaziv do danas je bio samo
u selima kotara Sinj i to u: Gornjem i Donjem Bajagiu i Obrovcu, gdje su sakupili oko
2.5000 kg. penice.
Na kotarevima Trogir, Split, Omi i Mu, ne osjea se javno istupanje klera nakon
izbora preko propovjedi protiv Narodne Vlasti, kao do sada. Oni jo uvijek odravaju
543
direktnu i estu vezu sa Splitom i u isto vrijeme jedan za drugim, te sa klerom drugih
biskupija.
Don Ante Hrabar, upnik u Gornjem selu na otoku olti, kotar Split, esto putuje
u Split u drutvu sa upnikom iz Milne don Petrom Rudanom i upnikom iz Stomorske.
Takodjer istoga posjea i Milnu.
Don Jozo Carev upnik u Neoriu, kotar Mu, prijeti se upljanima, koji su
dobrim dijelom ustaki nastrojeni i religiozni, da e napustiti upu i oti kui, ako mu se
ne bude davao dohodak.
Don Filip Gojo upnik u Katunima, kotar Omi, esto dolazi u posjete upniku u
Omi don Grgi, gdje se zadrava po itav dan. Tako je 15 o.mj. doao u njega kui nosei
punu tanu, dok je na izlazu od njega tana bila prazna. Toga dana je automobilom sa
Kadi Ivanom i Dr. J. Franceski otiao put Zadvarja.
Iz izjave jednog od povjerenika za kotar Trogir, proizlazi da u crkvi Sv. Ivana u
Trogiru postoji tajno sklonite u kojem se nalazi pohranjeno zlato, neto puaka, neto
municije i ustaka arhiva iz Trogira, koju je pohranio Don Stano Vidovi prije svog
odlaska u Zagreb. To sklonite bi se trebalo nalaziti iza oltara "Dua od pregatorija", a za
njegovu sadrinu zna jedino Don Frane Coce upnik u Trogiru. O rezultatima istrage
emo Vam naknadno javiti kao i o istinitosti gore navedenog.
Osobito na ovim kotarevima kler pokuava uz pomo domae reakcije da utjee
na narod, radi propusta izborne komisije, kako smo Vam napred spomenuli. Takodjer oni
u svojim propovijedima koje pokepljuju priama iz Sv. Pisma, pokuavaju zastraiti
poboni dio naroda, kako bi im ovaj dao to vei doprinos za njihovo izdravanje.
Rezultati sakupljene pomoi su vrlo slabi i skoro nikakovi.
Kler na kotaru Bra, Hvar i Vis, odigrao je veliku ulogu u izbornoj kampanji. On
je uspio da pasivizira jedan dio naroda bilo to da ne pristupe glasanju ili pak da glasaju u
kutiju bez liste.
Na kotaru Bra, u onim mjestima gdje je Kler bio u jaini, osjetio se osobito
njihov rad t.j. u Bolu, Postirama i Supetru. itav kler na tom kotaru osim nekolicine
glasovali su protiv NOP-a.
Domenikanci u Bolu su pred izbor rasturili "pastirsko pismo" medju pobone
ene skupa sa parolom "ne glasajte za komuniste", jer su oba kandidata komunisti,
protivnici vjere. Na taj nain im je uspilo pasivizirati jedan dio stanovnitva. Oni su javno
apstinirali osim fra Rabadana i fra Karninia, koji su glasali za kutiju bez liste.
Na isti nain je Don Ante Marui upnik u Postirama, medju pobone ene
rasturio parolu: "Ne glasajte za TITA, jer je on komunista koji je protiv vjere, crkve i
Boga."
Don Ante Vrankovi upnik u Supetru, skupa sa asnim sestrama nije pristupio
glasanju. asne sestre su na trik prevarile izbornu komisiju u Postirama, koja im je
odobrila na glasanjem. One uspile uvjeriti komisiju, da one nisu glasale za vrijeme
Jugoslavije, te da ne mogu glasati ni sada, jer da im red zabranjuje, dok su u drugim
mjestima na okrugu, asne sestre glasovale.
Don Luka Treboti upnik u Selcima rekao je: "Mi idemo otvoreno u borbu protiv
onoga tko nam stoji na putu. "Dok je 3-XI doao u djeje obdanite i rekao: "Ja ne
priznajem Vae obdanitem, ili Vi mene istjerajte vani ili sami izlazite vani. "Dne 9-XI je
rekao omladini, koja je lijepila karikature kralja i sveenika: "Zapamtiti ete Vi 9-XI na
sudnjem danu. "na 18-XI preko propovjedi se oborio na one koji su lijepili karikature
544
protiv kralja i popova, te je medju ostalim rekao: "Ja ne odobravam da djeca itaju
dananju tampu i da itaju ove karikature, jer su one protiv Boga i vjere."
Don Petar Rudan upnik u Milni rekao je dne 21.XI preko propovjedi obarajui se
na dananju omladinu i ene, koje posjeuju nemoralne priredbe i plesove slijedee:
"Okanite se toga, jer e doi jo straniji rat, koji se kuva i to samo kako."
Don Ivan Babarovi upnik u Nereiu, esto posjeuje Don Antu Vrankovia i
fra Rabadana. Prilikom zadnje posjete fra Rabadanu, isti mu je rekao: "Doao si." Odmah
iza povratka sa Bola traio je dozvolu od Mjesnog Narodnog Fronta za itanje referata po
agrarnom pitanju, to mu je N.F. dozvolio. U svome referatu oborio se na narodnu vlast,
jer da ona treba da pomae i uzdrava kler i crkvu, te kako ovaj zakon progoni crkvu i
popove. O ovome sluaju smo izvjestili Okruni sekretarijat N.F-a.
Skoro svi upnici na kotaru su preko propovjedi apelirali na vjernike da bi to vie
sakupili pomoi u vezi direktive o ulozi sveenstva, sli im je sa strane naroda bio vrlo
slab odaziv. Tom prilikom je Don Mirko Matuli, upnik u Dolu, doslovno rekao: "Dolo
nam je od biskupa da sakupljamo za mlade sveenike, te ja apeliram na Vas da se
odazovete." Ali je bio vrlo slab odaziv od naroda.
Kler na kotaru Hvar je na dan izbora imao dvojaku taktiku u vezi glasanja. itav
kler u mjestu Hvaru i upnik u Brusju su javno apstinirali, dok su u ostalim mjestima
sveenici glasali u veini sluajeva za Narodni Front. Za vrijeme izbora pojedine ene su
u Brusju, Starigradu i Sv. Nedjelji irili ubaenu parolu sa strane klera: "Ne emo glasati,
jer se to glasa samo za komuniste."
Hvarski biskup Dr. Pui don Miho je 18 o.mj. preko propovjedi rekao: "Danas je
crkva dola u isti poloaj kako to je bila prije 300 godina. Uzrok je tome to je dananja
tampa uperena protiv crkve i klera, te to se u dnevnoj tampi istie neistinitost o dranju
i zalaganju crkve za narod. Kao to je crkva pobjedila onda, tako e opet doi vrijeme da
e se dokazati sve neistinitosti i lai, koje se danas tampaju." Osobito je uzeo u obranu
nadbiskupa Stepinca prikazavi ga kao zaslunog ovjeka za narod. U sito vrijeme jo je
aktivnije pokrenuo pitanje vjeronauka u kolama, te je preko Okrunog Narodnog Odbora
i Kotarskih Narodnih Odbora u reagirao, dostavivi im spisak sveenika koji bi imali biti
vjerouitelji, da se njih postavi za vjerouitelje.
Don Juraj Duli kanonik u Hvaru, rekao je 17-XI o.mj. Romaldu Vuetiu, na
pitanje zato nisu ili na izbore, slijedee: "Znamo da smo pogrijeili, jer nismo dovoljno
ocjenili snagu Narodnog Fronta, koliko se je on ukorijenio kod naroda. Kod nas je bilo
podvojeno miljenje po pitanju polaska na izbore i na koncu je predvladalo miljenje da
se ne ide."
Don Ivan Trak upnik u Zastraiu i Don Ante Menar upnik u Sv. Nedjelji
dali su ostavku na dunosti u mjesnim Odborima Narodne Fronte sa motivacijom, da za
popove nije politika.
Na kotaru Vis osjea se osobito ivost klera iza izbora, to se navlastito
primjeuje kod Don Jure Buria koji je pred kratko vrijeme doao iz zbijega. On je zbog
svog protunarodnog djelovanja bio prisilno otpremljen u zbijeg.
Don Mirko Kai upnik [u] Potpilju osvrnuo se na izbore slijedeim rijeima:
"Svi oni koji su otsutni, oni su svjesno apstinirali, a ne kako ih Vi brojite da su otsutni."
Brat Don Andrije Bogdanovia upnika u Komii, priao je 15-XI slijedee: "Moj
brat Don Andrija dobio je od biskupa Puia pismo u kojem ga biskup opominje da mora
545
glasati protiv Narodnog Fronta, jer u protivnom sluaju, da ga vie nee priznavati kao
sveenika biskupije i kao takovog da ga biskupija nee potpomagati."
_____________
Prijepis, strojopis
219.
[prosinac 1945.]704
Hvar
Kotarski NO Hvar dostavlja Kotarskom narodnom sudu u Hvaru popis

ratnih zloinaca i narodnih neprijatelja, uz navod koji su likvidirani
_____________
POVJERLJIVO !
Upravni odjel
Br. 2728/I/45
P R E DM E T :
Ratni zloinci narodni neprijatelji
spisak dostavlja se
KOTARSKOM NARODNOM SUDU
u
Hvaru
Na izvrenje naredjenja Ministarstva unutranjih poslova i depee Okrunog N. O.
S. D. upravnog odjela br. 8455/I-e dostavlja se popis ratnih zloinaca i narodnih
neprijatelja.
Glede imovinskih prilika imenovanih, taj sud e crpiti iz odnosnih zemljinikih
knjiga.
U rubrici: Da li je izvrena konfiskacija ili nije naznaeno je za svako ono lice,
za koje smo ve dostavili odnosno spise za postupak konfiskacije, da je podnesena
prijava sudu po l. 28 zak. o konfiskaciji.
704
Kotarski narodni sud u Hvaru zaprimio je dopis 13. prosinca 1945.
546
Proelnik:
predsjednika:
/ Mari Duan /
Duko Mari [v.r.]
Za
M.P.705
...706 [v.r.]
_____________
KOTARSKI NARODNI ODBOR HVAR

Upravni odjel.
SPISAK
LIKVIDIRANIH NARODNIH NEPRIJATELJA
i
popis ratnih zloinaca707
Da li je
oenjen i
broj djece
Od koga i
kada je
likvidiran
Ukratko
navesti
kakav je
zloin
poinio
Koprivnica
48 god.
stara
neudata
1944. god.
Partizanska
straa
pijunaa i
saradnja sa
okupatorom.
Jelsa
7.I.1925 g.
neoenjen,
bez djece
Isto.
Isto.
R.
Br.
Prezime i
ime,
oevo ime
Mjesto i
godina
roenja
1.
Horvat
Kornelija,
asna sestra
2.
3.
4.
Kostur
Franjo,
nezak. ak
Bokovi
Vicko,
pok. Ante,
teak
Juri Josip,
pk. Marina,
Da li je
naknadno
izreena
presuda
vojno ili
civilnog
suda, kojeg,
broj
presude,
datum, da li
je po istoj
likvidiran
likvidirana
presudom
3/I.1944 g.
Vojnog suda
pri kom.
S.D.O.P.
Isto.
V. Grablje,
1908 g.
Isto.
Isto.
Isto.
Isto.
V. Grablje,
1895 g.
oenjen,
3. djece
Isto.
Isto.
Isto.
Kakvu
imovinu
posjeduje
Da li je
izvrena
konfiskacije
ili nije
na podruju
ovog Kotara
nema, za
ostalo nepoz.
nema
idealni dio
ostavtine je
pk. oca u
nekretninama
u
pokretninama
Prijava kod
N. Suda l.
28 zak. o
konf. Konf
Isto.
Konf
705
Okrugli peat: Kotarski N.O. Upravni odjel Hvar (u sredini zvijezda petokraka).
Potpis netak.
707
Nadopisano rukom
706
547
teak.
5.
Tomii
Nikola,
Ivanov,
teak
i
nepokretnina
ma
V. Grablje,
1921.
neoenjen,
bez djece
Isto.
Isto.
Isto.
bez imetka
Prijava kod
N. Suda po
l. 28
zakona o
konf.
Konf
6.
Petri Marin
pk. Jurja,
teak
V. Grablje,
1911.
oenjen,
2. djece
Isto.
Isto.
Isto.
1/8 dio
ostavtine pk.
oca u
nekretninama
.
7.
Rai Don.
Jakov,
pk. Ivana,
upnik
Vrbanj.
1908 g.
neoenjen
Isto.
Isto.
Isto.
pokretnina i
nepokret.
imo.
Isto.
Konf
nepokretnina
i pokretnina
Isto.
Konf
8.
Marchi
Fortunato,
Antunov,
priv. inov.
Hvar 1887
g.
oenjen,
bez djece
od
Partizanske
strae 1943
god.
Isto.
9.
Domani
Maksimilija
n,
pk. Ante,
ribar-radnik
Hvar 1903
g.
oenjen, 3
djece
od Part.
odreda
1943 g.
iznuivanje
zloupotreba
part. peata
i krae
10.
Dujmovi
Petar,
pk. Nikole,
klesar
Hvar 1909.
oenjen 2
djece
od Part.
odreda
1943.
iznuivanje
zloupotreba
part. peata
i krae
11.
Bracanovi
Jakov,
Vjekoslava,
bez
zanimanja
Hvar 1916.
neoenjen
Isto.
Isto.
12.
Kneevi
don. Marjan,
upnik u
Bogomolju
Praznice
(Bra)
38 godina
neoenjen
Isto.
pijunaa
13.
Kovaevi
Ante,
Nikolin,
Hvar, 26
god.
neoenjen
Isto.
pijunaa
likvidiran na
Temelju
presude
24/II. 1943
K 4/43.
Vojnog suda
Kom
S.D.O.P.
likvidiran na
temelju
presude 16/9
Vojnog suda
pri Kom.
otoka Hvara
likvidiran na
temelju
presude
Vojnog suda
pri Kom.
otoka Hvara,
od
16/9/1943
bez br.
Isto.
likvidiran
presudom
Vojnog
Suda K
S.D.O.P.
4/II.1943.
bez broja
likvidiran
presudom
Vojnog
nema.
dio ostavtine
oeve u
nekretninama
.
Prijava. po
l. 28 Zak.
o konf.
Konf
nema imetka
nema
nema
548
drvodjelac
14.
Buzoli
Marko,
pk. ime,
op.
blagajnik
Hvar 1897.
oenjen,
1. djete
Isto.
neovlateno
noenje
oruja
etnika
sluba itd.
15.
Budan
Zvonimir,
Stjepanov
Bogomolje
1896.
oenjen, 5
djece
Isto.
pijunaa i
sabotaa
Bogomolje
1887.
udata, 1.
djete
Part.
odreda
1942
pijunaa
Brusje
1888.
udovac 5
djece
Part.
odreda
1943
pijunaa
Starigrad
1877.
oenjen, 5
djece
Isto.
Starigrad
1914.
nije
Starigrad
1913.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
Radovani
Perica,
ena
Vjekoslava,
uiteljica
Viskovi
Ivan,
pk. Petra,
teak
Franetovi
Nikola,
pk. Petra,
trgovac
Pavii
Mate,
Ivanov,
trgovac
Bogdani
Ante,
pk. Kuzme,
inovnik
Miloi Ivo,
pk. ima,
podvornik
Pipuni Ivo,
p. ima,
trgovac,
pekar
Suda K
S.D.O.P.
20/II.1943.
likvidiran
presudom
Vojnog
Suda K
S.D.O.P.
8/10.1943.
Br. 3/43
likvidiran
presudom
Vojnog
Suda K
S.D.O.P.
4/II.1943.
Kr./43
likvidirana
na osnovu
odluke
Partizanskog
odreda
ima
pokretnina i
nepokretnina
Prijava
sudu po l.
28 Zak. o
konf.
Konf.
Isto.
Isto
Konf.
nema
Isto
Konf.
Isto.
nepokretnina
Isto
Konf.
Isto.
Isto.
Isto.
Isto
Konf.
od Part.
odreda
1943.
pijunaa
na osnovu
odluke Part.
odreda
pokretnina
[...]
nije
Isto.
pijunaa
Isto.
nema
Starigrad
1914.
nije
Isto.
pijunaa
Isto.
nema
Piramatov
ci, op.
Skradin
god 35
oenjen
2 djece
Isto. 1942.
pijunaa
Isto.
nema
nema
slabu
23.
Miura Ivan,
Boin,
tudent
Starigrad
1924.
neoenjen
od N.O.V.
1943.
pijunaa
24.
Miura Ivan,
pk. Stjepana,
postolar-
Starigrad
1906.
oenjen
2 djece
od Part.
odreda
1944.
pijunaa
likvidiran po
svoj prilici
presudom
Kom. Podr.
S.D.O.
Vojnog
Suda Vis.
likvidiran na
osnovu
odluke Part.
549
podvornik
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
Lui Jakov,
Matije,
student
Lui
Stjepan,
Matije,
teak
Bai
Dinko,
pk. Ivana,
teak
Vidi dopis
Kot. N. suda
Hvar
TresiPavii
Ante,
p. Nikole,
teak
TresiPavii
Ivan,
p. Ante,
teak
Grgievi
Petar,
pk. Petra,
mesar,
trgov.
Grgievi
Lucia,
ena Petra,
domaica
Gurduli
Vicko,
pk. Dinka,
zemljoradni
k
33.
MakijaniRibari
Petar,
pk. Ante,
teak
34.
Peri Ante,
andarmerijs
ki nared.
Vrbanj
1923.
neoenjen
od N.O.V.
na Visu
1944.
Vrbanj
1912.
neoenjen
Isto.
oenjen
1 djete
1943 god.
ubijen od
N.O.V. u
bjeanju
Vrbanj
1889.
Vrbanj
1905.
aktivni
ustaki
oficir
"Vraje
Divizije"
pijunaa
odreda
likvidiran
presudom
Vojnog suda
kom.
S.D.O.P.
nemamo
podatke
1944 na
Visu.
Isto.
nema
nema
nekretnina
Prijava po
l. 28 Zak.
o
konfiskaciji
Konf
pijunaa
vidi stav
rubrike 5.
oenjen
5 djece
od Part.
odreda
1943.
pijunaa
likvidiran na
osnovu
odluke Part.
odreda
nekretnina
Prijava po
l. 28 Zak.
o
konfiskaciji
Konf
Vrbanj
1992.
neoenjen
Isto.
pijunaa
Isto.
nekretnina
Isto
Vrsnik
1873.
oenjen
6 djece od
prve ene
Isto. 1942
g.
pijunaa
Isto.
nepokretnina
Isto
Vrsnik
1878.
udata bez
djece
Isto
pijunaa
Isto.
nepokretnina
Isto
Vrsnik
1913.
neoenjen
Isto
pijunaa i
krae
Isto.
nepokretnina
Isto
neto
nekretnina
Isto
nema
Svire
1907.
Dubrovnik
1910.
neoenjen
neoenjen
Isto
kraa zlata
u crkvi
Isto. 1943.
pijunaa,
dostavljanje
i saradnja sa
okupatorom.
likvidiran na
osnovu
odluke Part.
odreda i
javnog zbora
naroda
likvidiran na
osnovu
odluke Part.
odreda
550
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
Duevi
Ante,
pk. Tome,
teak
Duevi
Vica,
ena Ante,
teaica
Duevi
Franjo,
pk. Ante,
teak
Grina
Josip,
pk. Ivana,
uitelj u
mirovini
Hulji
Slavko,
Dinkov,
teak
Lueti Ivan,
pk. Ivana,
financ.
preglednik
Roguli
Juraj,
p. Jurja, op.
redar
42.
Madirazza
Ivan,
Zvonimira,
sud. inov.
43.
Machiedo
Jakov,
pk. Petra,
vii oficir
N.D.H-a
44.
Ljubi, Dr
Nikola,
advokat u
Splitu
45.
Cori Dr
Ivan,
Dol 1877.
oenjen
4 djece
Isto. 1942.
pijunaa
Isto.
pokret. i
nepokretnine
Prijava po
l. 28 Zak.
o
konfiskaciji
Konf.
Dol 1893.
udata
4 djece
Isto 1942.
pijunaa
Isto.
nema
Konf.
Dol 1920.
neoenjen
Isto
Isto
Isto.
Isto.
Konf.
Jelsa 1864.
udovac
1 sina
Part. odred
1943.
suradnja sa
okupatorom
Isto.
ima neto
Prijava po
l. 28 Zak.
o konf.
Jelsa 1921.
neoenjen
od Vojne
Vlasti
1943.
pijunaa u
slubi
etnika.
nepokretnine
Konf. Isto
upa
Imotski
1901.
oenjen
5 djece
Part.
odreda
1942
pijunaa,
suradnja sa
okupatorom
nema
Donji
Dolac, 40
godina
oenjen
bez djece
Isto 1943
saradnja sa
okupatorom
nema
nema
idealni dio
ostavtine u
K.O. Hvar
Konf. nije
pokret. i
nepokretnina
Prijava po
l. 28 Zak.
o konf.
Konf.
Isto.
Isto Konf.
od N.O.V.
1943.
saradnja sa
okupatorom
i pijunaa
neoenjen
u slubi
N.D.H-a
vrio slub.
doglav. u
Zagrebu
Starigrad
oenjen
od N.O.V.
1944
saradnja sa
okupatorom
Jelsa
oenjen
Isto
Isto
Trogir
1921.
Hvar 1919.
neoenjen
presudom
Vojnog suda
pri kom.
S.D.O.P.
likvidiran
likvidiran na
osnovi
odluke Part.
odreda
Isto.
likvidiran
presudom
27/II.1943.
Vojnog suda
pri tabu II.
Dalm. Brig.
XX. div.
odlukom
ovog kot.
N.O-a Hvar
proglaen za
nar.
neprijatelja
likvidiran
presudom
2/XI 1944.
Voj. sud
VIII.
Korpusa
vojne oblasti
kom. Split.
podruja
Isto.
551
pk. Jurja,
advokat u
Splitu
46.
Berkovi
Dr. Josip,
ljenik Split.
47.
Kodora
Ignacije,
[...] Drvenik
48.
[...]
apotekar
49.
Miloi
Juraj,
pk. Nikole,
teak
50.
Ljubi Ante,
pk. Stjepana,
pekar
Starigrad
1901.
51.
Maroevi
Antun,
Matije,
pravnik
Starigrad
1906.
oenjen
osuen na
smrt bez
konf.
52.
Stipii
Juraj,
Mihovilov,
profesor
Vrboska
1908
oenjen
[...]
53.
Stipii
Ante,
Mihovilov,
tudent
Vrboska
1921
neoenjen
[...]
54.
Sozumi
Mihovil,
antov, in.
Vrboska
1915.
neoenjen
pobjegao
Starigrad
1885.
oenjen
visoki
funkcioner u
N.D.H. [...]
od Part.
strae
1943.
sabotaa u
slubi
proglaen
nar. neprij.
odlukom
3.I.1945. br.
32/45. istog
suda
likvidiran
presudom
17.XI.1943.
K.17/43 V.
suda kom.
S.D.O.P.
pokret. i
nepokretnina
Isto Konf.
nepoznato
Isto
[...]
1873.
[...]
sam se
otrovao
1943
suradnik i
prokaziva
okupatora
nije
pokretnina
[...]
Starigrad
1888.
oenjen
osuen na
smrt bez
konf.
pijunaa i
saradnja sa
okupatorom
nije
pokret. i
nepokret.
Isto.
Konf.
nije
Isto.
Isto.
Konf.
nije
nema
Isto.
Konf.
nije
pokretnina
Isto.
Konf.
nije
nema
Isto.
Konf.
nije
pokretne i
nepokret.
Isto.
Konf.
u Italiji
faista,
saradnik
okupatora i
protivnik
N.O.P.
organiz.
Ustake
vlasti,
saradnik
okupatora,
pomagaa i
predaje
oruja
zatvarao i
prijav. part.
org. Usta.
pokreta, [...]
i pljake
nar. imovina
organizator
Ustake
vlasti,
saradnik
okupatoru.
Nadporuni
k
okorjeli
ustaa.
Organizator
Ustakog
pokreta,
komandant
ustaa u
552
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
64.
65.
66.
67.
Bertoppelle
Petar,
Andrije,
indust.
Dubokovi
Ivan,
pk. Nikole,
posjed.
Dubokovi
Ema,
ena Ivana,
dom.
Dubokovi
Davor,
Ivanov,
tudent
Dubovkovi
Nikola,
Ivanov,
tudent
Dubovkovi
Rosanda,
Ivanova
Freulich
Anica,
ud. Robert,
dom
Pori Don
Juraj,
upnik u
Poljica
Smiljani
Stipe,
and. Jelsa
Tiak
Franjo,
geometar
Caratan
Ante,
pk. Marina
Duevi
Dragoslav,
pk. Ante,
teak
Duevi
Ante,
pk. Ante,
Vrboska
1883.
oenjen
[...]
Jelsa
oenjen
[...]
Supetar
udata
3 djece
Zagrebu
saradnik
Pavelia
propagator
ustaa i
faizma
protivnik
N.O.P.
nije
Isto.
Isto.
Konf.
prokaziva
u slubi
okupatora
nije
pokret. i
nepokret.
Isto.
Konf.
[...]
Isto.
nije
Isto.
Isto.
Konf.
prokaziva
u slubi
okupatora
nije
pokret.
nepokret
Prijava po
l. 28 Zak.
o konf.
Konf.
Jelsa
neo.
Jelsa
neo.
Isto
nije
Isto.
Isto.
Konf.
Jelsa
neudat.
Isto
nije
Isto.
Isto.
Konf.
saradnja sa
okupatorom,
prokaziva
obitelji
bila je ve
osuena na
kaznu
lienja
slobode na
Vis, kom.
S.D.O.P.
pokret i
nepokret
Isto
nije
nekretnina
nije
nije
nema
nije
nije
nepoz.
nije
Nova
Gradika
1882.
udata bez
djece
[...]
Sv.
Nedjelja
32 god.
neoenjen
[...]
nepoz.
nepoz.
[...]
nepoz.
nepoz.
[...]
Jelsa
Dol 1924.
neo.
pobjegao u
Italiju
Dol 1915.
neo.
pobjegao u
Italiju
fanatik
ustaa,
ustaki
oficir
teroriziranje
i pokuaj
ubijstva
zlostavljanje
i
denunciranj
e
pijunaa i
prijetnja
ubijstva
pijunaa i
prijavljivanj
e part.
obitelji
Isto
gestapovac
nije
nije
nije
nema
nije
nije
nema
nije
553
teak
68.
ubretovi
Jakov,
Jurjev
Vrbanj
[...]
69.
Vrankovi
Veljko,
Vladin
pravnik
Starigrad
[...]
70.
Maroevi
Frano,
Antunov,
prav.
Starigrad
26 god.
71.
urjak
Tadija
72.
Zaninovi
Julij,
pk. Julija
73.
Podi Dr
Ivan,
pk. Mihovila
74.
epi
Dinko,
Jurjev,
tudent
oenjen
na slobodi
Dol
Starigrad
na slobodi
Starigrad
50 god.
neo.
Starigrad
1922.
neo.
kao oficir
ustaki
poginuo
kod
Biograda
1944.
75.
Kandi
Mate,
and.
Starigrad
nepoz.
neo.
[...]
76.
Lui
Marica,
. Marka
Vrbanj 30
g.
udata bez
djece.
na slobodi
u Zagrebu
77.
78.
79.
Ljubi Mate,
pk. Dinka
Duovi
Toma,
pk. Ante,
elek. teh.
Miloti
Ivan,
Ivanov,
tudent
Starigrad
Dol 1917.
neo.
[...]
Dol 1919
neo.
pobjegao
sarad. sa
okup.
pijunaa i
predaja
oruja
sakupljanje i
predaja
oruja
okupatoru.
predaja
oruja
okupatoru i
organiziranj
e Ustake
vlasti
optuavanje,
prijetnja i
dostavu
partizana
Isto
organizator
ustake
mladei,
sarad. sa
okup. zloup.
i vre. part.
org. ustake
vlasti,
saradnja sa
okupatorom,
ustaki
oficir
batinanje i
pretnje
prijavljivanj
ei
predavanje
okupatoru
denunciranj
e okupatoru
u slubi
okupatora
bavio se je
pijunaom
organiz.
Ustakog
pokreta
pomaga
okupatora
Ustaki
nema
nepoz.
nepoz.
nepoz.
nije
pokret. i
nepokret.
Prijava po
l. 28 Zak.
o konf.
Isto.
nije
nepoz.
pokret.
nije
nepoz.
nepoz
pokret. i
nepokret.
nije
nije
nema
nije
nije
nema
nije
554
80.
Vrankovi
Krsto,
pk. Filipa
te.
Dol 39
god.
oenjen
[...]
81.
Roi Jozo,
andar
Starigrad
Drae
Metkovi
nepoz.
82.
Milievi
Ivan, and. u
Suurju
83.
84.
85.
86.
87.
88.
89.
90.
91.
92.
Nola Ivan,
mornar u
Bogomolju
Vukovi
Ivan, and.
Starig.Suaraj
Petrievi
Stjepan,
andar.
stanica
Starig.Suuraj
Bora
Marko,
andar
stanica
Suuraj
Dugaki
Josip,
uprav. gra.
kole
Starigrad
Fabrio
Bepino,
re.
Musanov
Todini
Bartul,
Ivanov
Todini
Lorenzo,
Ivanov, ribar
Miura
tefo,
Boin,
tudent.
Pavii
Juraj,
Kuzmin,
gostioniar
Podgora
nepoz.
oficir
oranizator
Ustakog
Pokreta
pomaga
okupatora
pokuaj
ubijstva i
pljake
pokuaj
ubijstva i
teka
tjelesna
povreda
nije
nepoznato
nije
nije
nema
nije
nepoz.
nepoz.
nepoz.
ubijstvo
nepoz.
nepoz.
nepoz.
nepoz.
nepoz.
nepoz.
nepoz.
nepoz.
pale,
pljaka,
unitenje
imovine
nepoz.
nepoz.
hapenje,
pljaka,
zatvor.
nepoz.
nepoz.
nepoz.
nepoz.
nepoz.
nepoz.
Karakaice
Sinj
nepoz.
pokuaj
ubijstva,
pale i
pljaka kua
nepoz.
nepoz.
[...] i pretnja
revolverom
nepoz.
nepoz.
nepoz.
Starigrad
pijunaa i
prokazivanj
e
neprijatelju
nepoz.
Isto.
nepoz.
Starigrad
pijunaa
nepoz.
pokret.
nepoz.
Starigrad
45 god
[...]
pijunaa
[...]
pokret
nije
[...]
hapenje i
prijavlj.
okupatoru
nema
nije
[...]
isto
u slu.
Ustaa kao
stoer.
Starigrad
26 god.
Starigrad
37 god.
neoenjen
555
93.
94.
95.
ubretovi
Veljko,
Jurjev
Rai Mate,
Albertov
Rai Jure,
Albertov
96.
ubretovi
Juraj,
p. Ivana
97.
Duevi
Luka,
Tomin
98.
Vrankovi
Fedor,
Vladin
Vrbanj
Vrbanj
Vrbanj
oficir Jug.
Arm.
oficir Jug.
Arm.
kapetan
broda [...]
Vrbanj
na slobodi
u [...]
Dol
[...]
Starigrad
namjeten
u
Makarskoj
na pruzi
saradnja sa
okupatorom
i
prokazivanj
e neprijat.
nema
nije
Isto
nema
nije
Isto
nema
nije
pok. i nepokr.
nije
nema
nije
prijetnja,
saradnja sa
okupatorom,
pijunaa
pijunaa i
saradnja sa
okupatorom
pijunaa,
hapenje,
zatvor
Za
Pretsjednika:
Proelnik:
(Mari
Duan)
Duan Mari
[v.r.]
nema
M.P.
... [v.r.]
_______________
Izvornik, strojopis
Dravni arhiv u Splitu, f. 210, Kotarski sud Stari Grad Hvar, kut. 7, 57/45
556
220.
16. prosinca 1945.
Marina
Sektorsko rukovodstvo KPH Marina izvjeuje KK KPH Trogir o

nezadovoljstvu kod raspodjele robe i o parolama Ante Neveanina
Kvarte u Gustirni koji okuplja demobilisane drugove
_______________
Sektorsko rukovostvo Partije Marina 16/XII.45.g.

Kotar. Komitetu K.P.H.
Trogir.
--------Izvetaj za mjesec decebar.
Politika Situacija:
/.../Tako se to raspoloenje kod naroda opaa ali sa druge strane se vidi ne raspoloenje
kod naroda na cijelom sektoru u raspodjeli robe tu se vidi uove ista pojava
nezadovoljstva radi toga tose nemore dati svakome/.../tuse stvaraju pojave a zanaj vie
od onih boljih stojei da zato se daje mukte hrane lanovima siromani obiteljima, toje
pojava u Orljaku Sevidu Gustirni i.t.d. da ako nemaju okle da platu da neka idu di mogu
ivjeti ili da neka crknu, naovo se ukaiva udovoljnim mjerama da se nemore svakoga
smjestiti na bolji kraj plodne zemlje a da mi neemo dozvoliti da na narod umire od
gladi po ulicama kako to postavljaju pojedinci poto daje to na narod i da mi mlramao
voditi brigu za svoj narod onako kako treba.
Parola drugi nema nikakvi na cijelom sektoru osim u gustirni je organizira Neveani
Ante /kvarta/ istije demobilisan sakupija demobiliosane drugove dana 11/XII. O.g. uveer
sa stvarajui plan da izmene lanove N.O. ida postavi druge nato kadaje sakupija sve
drugove i poeja da govori isti svi drugovi nisumu pristali na njegov zahtjev ve su otili
a i suvie su se izmeu sebe uzbunili tako uspjeh nije bija nikakvi.
S. F. ------ S. N.
Za sekt. Ruk. K.P.H.
Sakretar
A Cvitanovi [v.r.]708
_______________
708
Ante Cvitanovi Tonilo, r. 1912. u Marini. Bio je predsjednik MNOO Marina od 1943. (Josip Milia:
Uesnici..., Trogirski kraj..., str. 1027)
557
Izvornik, strojopis
221.
23. sijenja 1946.
Trogir
Kotarski komitet KPH Trogir pie Okrunom komitetu KPH za

srednju Dalmaciju Split o popovima i njihovim dounicima koji
zavode narod po pitanju vjere i crkve, o reakcionarima koji su
doveli za boine praznike u Donju Bliznu fratra to je iskoristio
reakcionar Ante Batina i o onima koji kupe potpise za dolazak popa u
Donji Dolac i Veli Drvenik
_______________

Trogir
Trogir, 23.I.1946.
Okrunom Komitetu KPH za Srednju Dalmaciju

SPLIT
-------Dragi drugovi!
aljemo Vam mjeseni izvijetaj za mjesec januar 1946 godine.
Politika situacija:
---------------------- Politiko stanje kroz ovaj mjesec u glavnom se je poboljalo od
prolog mjeseca, a to se najbolje vidi i po tome to nema nekih naroitih parola, osim to
pojedini popovi ili njihovi dounici rade na tom da bi zaveli zabunu kod naroda po
pitanju vjere i crkve. Zaista u poetku ovog mjeseca i o boinim prazbicima situacija je
bila dosta loija nego to je danas, poto su za vrijeme praznika pojedini reakcioneri
nastojali da dovedu popove u svoje selo te da im ostalu stalno na dunosti, ako to su i
uspjeli u nekim selima gornje zagore i na sektoru Marina u D. Blizni. Po ovom pitanju
pravilno se je zaloila partijska organizacija tako da ni jedan od njih nije ostao u selu, ve
samo za vrijeme praznika. Poto je narod na naem kotaru dosta religiozan, isti su popovi
uspjeli da pokupe od naroda veliku svotu novca koji su dobili sa parolom Plaajte mise
558
za pale borce i za svoje mrtve. Dolskom fratra u Bliznu poznati reakcioner Batina Ante
to je iskoristio u druge svrhe i na seoskom zboru uspio da stvori razdor i nepovjerenje
kod naroda prem azadrugarima i N. vlasti. Po obavjetavanju na ovo se je odmah
reagiralo te narodu pravilno ukazalo tako da se je to stanje popravilo. Zadatak na
politikom polju koji stoji pred naom partijom jest najtei po pitanju popova, poto u
veini sela pojedini reakcioneri pokreu pitanje da zato popovi stoje u gradovima i
govore mise, a u selu se zabranjuje./.../
Rad na privrednom polju:
------------------------------ /.../Posljednje vrijeme rad odbora N. Fronta i agit-propa poeo
se je pokreati, tako da se otvaraju nove itaonicre koje narod masovno posjea, ali jo
ima i takvih elemenata u pojedinim odborima N.F.-a koji sazivaju zborove te na istima
trae popa i kupe potpise za izdraavanje istog, kao na primjer u D. Docu i V. Drveniku,
Iz gore navedenog razloga postavili smo sebi na zadatak kao i na svu partijsku
organizaciju da se provede ienje odbora N.F.-a i odkloni sve nepoeljne elemente koji
koji bi tetili optoj stvari naeg naroda. /.../

Politiki sekretar:
Org. sekretar:
Luin Ivan [v.r.] 709
eri Ante [v.r.]

_______________
Izvornik, strojopis
709
Ivan Luin Dalmatinski r. 1916. u Viniima, bio je tajnik KNOO Trogir i sekretar KK KPH Trogir
(Josip Milia: Uesnici..., Trogirski kraj..., str. 1123)
559
222.
18. veljae 1946.
Split
OZN-a za srednju Dalmaciju ostavlja Vojnom tuitelju XIX. divizije

NOVJ u Katel Lukiu (Split) spise protiv Brojkovi Ane
_____________
[...]710
Br. S. 403/46
18.II.1946.
VOJNOM tuiocu XIX udarne Divizije
Katel Luki
Dostavljam Vam spise protiv Brojkovi Andje "Djuke" Markove, na nadlenost,
jer se radi o krivinom djelu pomaganja bandi, a u smislu l. 11. Zakona o kriv. djelima
protiv naroda i drave.
S.f. - S.n.!
M.P.711
Javni tuilac:
/Dr. Duan Juri/
Dr. Duan Juri [v.r.]
_____________
[...]712
Br. 148/46, dne 12/II-1946. god.
JAVNOM TUIOTVU ZA OKRUG SREDNJE DALMACIJE
S p l i t
Upuujemo Vam na nadleni postupak Brajkovi Andju "Djuku" Markovu i
majke Mare Vrdolja, rodjenu 22.VI.1926. godine u Kruevaru, kotar Sinj, domaica,
Hrvat, rkt, uneudata, kanjavana.
Iako jo mlada Djuka Brajkovi je za vrijeme okupacije svim moguim
sredstvima pomagala ustaki pokret, a tim vie, to su joj se medju ustaam analazila i
braa. Istodobno je odlazila u dodir i sa ustakim rukovodiocima, tako da joj je jedno
ustaki porunik Mile Bali, dao nekoliko ustakih letaka, koje je ona pobacala po selu.
710
Grb FNR Jugoslavije.

Neitko.
712
711
560
Radi toga je jo prije oslobodjenja bila pozvata od Narodne vlasti na odgovornost i

osudjena je na dva mjeseca prisilna rada.
Oslobodjenjem Dalmacije, bio je zarobljen kao ustaa i njezin brat Ante, koji nije
bio zadran u logoru, ve je upuen u jedinicu sa borcima Jugoslavenske Armije. Djuka
ni tada nije mirovala, ve ga je odlazila posjeivati, te mu priala o kui, stvarajui time
kod njega volju za bjegstvo iz jedinice. Kako je poznato, da je tada dosta boraca NOV-a
dezertiralo, ba radi toga, to su pali pod utjecaj lanova svojih obitelji, to se izgleda tako
i u ovom sluaju desilo. Djuka priznaje da se je s bratom razgovarala o tome, kako bi on
dezertirao, ali ga nije sprjeavala, niti bilo to poduzela po tom pitanju.
Netom joj je brat doao kui, poela se je za njega brinuti, hranei ga i
obavjetavajui ga, da ga nae patrole nebi uhvatile. Kako tada, dok joj se brat nalazio
sam i skrivao se u svom selu, tako i kasnije kad se je povezao i sa banditima Praliem
Jozo i Radovi Filipom, a nalazili se i u okolnim selima, Djuka se je za njih brinula.
Donosila im je vijesti iz Splita, priala im o tome kako e se ova vlasti sruiti, kako e
Paveli i Maek doi na vlasti i sl. Djuka Brajkovi se je duila u Splitu sa
najnegativnijim elementima i stopostotnim neprijateljima NOP-a. U kui Djuke Joni,
majke ustakog ministra Vlade Jonia, prisustvovala je sastancima, gdje je dobivala
direktive za rad, uperen protiv NOP-a.
Djuka Brajkovi je iz Spota uz pomo Radovi Petra (oca bandita Radovi Filipa)
i Radovi Pere (borca III. brig. N.O.) uputila ka banditima biveg ustakog zastavnika
Juri Nevenka, davi mu tane i sigurne veze.
Po direktivi Djuke Joni, trebala je nagovoriti bandite, da u svoje drutvo prime i
veliki broj logoraa - ustaa, koji su se nalazili na prisilnom radu, a imali su namjeru
pobjei u umu.
Da bi im vie mogla napakostiti NOP-u, Djuka Brajkovi je "kao Boga" molila
bandite, da joj dadu jedan od njihovih peata, kojih su oni imali vie, to joj je i uspjelo,
te su joj ga dali. Tim peatom peatila je letke, koje je ...713 izradjivala i potajno ih
rasturivala.
Kad je vidjela, da e taj peat biti bolje iskoriten od Ore Vrdoljak, rukovodioca
kriarske organizacije, dala ga je njoj, jer je ona daleko vie tih letaka izradila. Svakako,
da Ora Vrdoljak nije zaboravila, da poneke od tih letaka poalje na ...714 i Djuka
Brajkovi.
Djuka Brajkovi je takodjer i jedan letak dobila s uputama od svoje prijateljice i
predala ga banditima.
Poto je Djuka, jedan peat dala Ori Vrdoljak, to je za svoje potrebe posudjivala
drugi od bandita. Tako je jedan put u zajednici sa Jadri Antom udarila kriarski peat na
preko 300 komada istog papira, koji se je imao upotrebiti za pisanje letaka u cilju
podrivanja Narodne vlasti. Taj papir je Djuka specijalno donesla iz Splita, lijepo
zapakovan, a isto tako je povratila natrag u Split, te ga predala Djuki Joni, da joj ga
spremi dok dodje neki mladi, koji bi ga preuzeo.
Da je Djuka bila glavni jatak bandita, dokazuje i to, to ona kae da kad su jedan
put banditi ili u Bisko, da ih je vodila sestra joj Iva, jer da se je ona tada nalazila u
Splitu. Svakako, da bi to bila ona napravila, da je bila kod kue.
713
714
Neitko.
Neitko.
561
Poto se nijesu nalazili banditi u blizini kad ih je doao traiti imunda Ante, a
donio im vijesti da e, im nabaviti jedan minobaca, to je on rekao Djuki, da im ona
rekne, to je ona obeala.
Djuka Brajkovi je bila aktivan saradnik Radovi Stipe, brata od bandita Filipa
Radovia, koji je podravao veze sa Sinjskim samostanom, a i sama se je jedan put
sastala na fra Bernardinom Medvidom, koji je Radoviu obeao nabaviti kriie za
bandite, a drugi put kad se je sa Radoviem Stipom sastala, pokazao joj je u jednoj
kutijici 14 kriia namijenjenih i poslatih od fratara banditima. Takodjer su Djuka ili
Radovi Stipe trebali s Koutima preuzeti neke ljekove za bandite.
Nakon to joj je brat kao bandit zarobljen, a iz bojazni da i sama ne bude
uhapena, te da bi radi svog protunarodnog rada trebala odgovarati pred Narodnim
sudom, Djuka Brjakovi je sa Braulj Ivom pobjegla u Slavoniju, nikom ne kazavi kamo
ide, da bi na taj nain im bolje zametnula svoj trag. No svejedno nije mogla ostati
sakrivena, jer je 19.I.1946. godine uhapena od organa Narodne vlasti i sprovedena u
Split.
U prilogu vam dostavljamo:
zapisnik sasluanja Brajkovi Djuke,
zapisnik sasluanja imuna Ante,
izjavu boraca N.O. Despotovia Vjekoslava i Goljevi Ante,
izvadak iz zapisnika sasluanja Brajkovi Ive i
odobrenje istranog zatvora.
Navedena Djuka Brajkovi se nalazi u naem istranom zatvoru od 21.I.1946.
godine, a na traenje Hrvatske Divizije narodne Odbrane, bie im upuena kao svjedok
za sluaj saradnje sa bandama borca III brigade Div. N.O. Radovia Pere iz Radoia.
Nakon toga e nam biti povraena natrag.
M.P.715
Naelnik Odjeljenja kapetan:

olak [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
715
Neitko.
562
223.
10. svibnja 1946.
Popis osoba iz sela Gornja upa, kotar estanovac ija je sudbina

nepoznata
_____________
Lica za koje se nezna gdje se nalazu od 1941. god. iz sela G. UPA
1). Biki Jure Ivanov,. iz sela Gornja upa, kotar estanovac, roen 1920.god. Bio je u
domobranin, sada se za njega ne zna gdje se nalazi.
2). Bakota Ivan pok. Petra, iz sela Gornja upa, kotar estanovac, roen 1913. god. Bio
je ustaa od 1942. god. u Sisku, sada se za njega nezna gdje se
nalazi.
3). Bakota Nikola pok. Stipe, iz sela Gornja upa, kotar estanovac, roen 1921. god.
Bio je ustaa u zagrebu, sada se za njega nezna gdje se nalazi.
4). Lovrinevi Petar Mijin, iz sela Gornja upa, kotar estanovac, roen 1922.god. Bio
je u domobranin nepoznato gdje, sada se za njega nezna gdje se
nalazi.
5). Lovrinevi Milan pok. Stipe, iz sela Gornja upa, kotar estanovac, roen 1921.
god. Bio je u domobranima od 1943. god. sada se nezna za njega
gdje se nalazi.
6). Radi Jure Ivanov, iz sela Gornja upa, kotar estanovac, roen 1921. god. Bio je
ustaa sada se za njega nezna gdje se nalazi.
7). Zec Marko pok. Ivana, iz sela Gornja upa, kotar estanovac, roen je 1913. god. Bio
je ustaa razbojnik, sada se za njega nezna.
8). Zec Mate pok. Ivana, iz sela Gornja upa, kotar estanovac, roen 1915. god. Sada se
nalazi oko kue u kamiarima.
9). Zec Jure pok. Ivana, iz sela Gornja upa, kotar estanovac, roen 1918. god. Bio je
ustaa, i sada se nezna za njega gdje se nalazi.

M.P.716
Opunomostvo UDB-e za kotar estanovac
Dne 10 maja 1946 god.
Opunomoenik, Kapetan:
/Bili Jure/
J. Bili [v.r.]
716
Peat UDB-e za kotar estanovac
563
_____________
Original, strojopis
224.
[Lipanj/srpanj 1946.]
Trogir
Oficir UDB-e pri Komisiji za repatrijaciju Trogir pie oficiru UDB-e pri
Komisiji za repatrijaciju ratnih zarobljenika i interniraca za Hrvatsku
Zagreb o repatrircima koji su prispjeli u Prihvatilite Trogir od 25.
svibnja do 25. lipnja 1946., te o stanju u Prihvatilitu
_______________
Mjeseni izvetaj od
25.V. do 25/VI.1946. god.
OFICIRU UDBE PRI KOMISIJI ZA REPATRIJACIJU

Ratnih zarob. i interniraca za Hrvatsku
ZAGREB
--------------Kroz ovo vrijeme od 25.V. do 25/VI.1946. god. prispjelo je u Prihvatilite Trogir 516
repatriraca. Isti su doputovali iz Italije, a medju istima se nalaze slijedei repatrirci:
dobrovoljaca na rad u Cehoslovacku ................2
interniranih od italiana.......................................2
neprijateljskih vojnika, koji su bili u njem. SS
formacijama.....................................................512
Ukupno.....516
/.../
II. Stanje u Prihvatilitu nije najbolje, jer se osjea nestaica inovnikih sila prilikom
dolaska repatriraca, a uslijed toga to je sastav ljustva u Prihvatilitu minimalan
/.../Dovoljno je naglasiti da je po preduzimanju Prihvatilita od strane Oblasnog N.O.
564
ostalo na radu u Prihvatilitu osim personala UDB- e samo dvojica i to jedan pisar i
magaziner, a takvo brojno stanje ni u kom sluaju ne moe da zadovolji i otpremu
najmanjih grupa repatriraca, a kamoli kada pristiu vee grupe, koje se predvidjaju u
najskorije vrijeme. /.../Mogu napomenuti da Soc. Odjel jo ni do danas nije regulisao
drugovima, koji rade kod istoga mjesene plate, a premda je ve prolo oko 3 mjeseca od
kako je Prihvatilite prelo iz vojnikih ruku u civilnu ustanovu. Druga je stvar to se je
moglo uoiti za vrijeme dok su bili repatrirci u Prihvatilitu, je ne zadovoljstvo istih u
hrani koju dobivaju, tako da su radi nestaice iste bili poeli na veliko da prodaju raznu
vojniku robu za kruh i cigarete./.../Miljenja sam da kada bi nadleni mogli da povise
sledovanje dnevnog obroka kruha sa 500 gr. na 900 gr. da bi onda stanje bilo
zadovoljavajue.../.../
VII. /.../Prilikom ispitivanja moglo se je ustanoviti, da su svi repatrirci bili
njemaki SS vojnici, koji su se aktivno borili od 1943-1944 god. sve do
kapitulacije Njemake po raznim krajevima Jugoslavije protiv J.A. i C.A. sve
dok su pobjegli za Koruku ispred J.A. maja 1945 god. Prija stupanja u
njemake formacije veina od njih nalazila se je u ustakim i domobranskim
redovima, gde su opet uestvovali u borbi protiv NOVj i terorizirali nase
stnovnitvo do stupanja u njem. SS formacije.
Svi repatrirci bili su zarobljeni od Engleza 12 i 13 maja 1945 god., u Celovcu i poslije
otpremljeni u logore u Italiju, gde su ostali do 1.VI.1946. godine, kada su predati od
engleza i upuceni u Jugoslaviju./.../Takodjer medju istima se nalazi ustaa, koji su prija
stupanja u SS formacije bili na slubi u Jasenovcu i N. Gradiki kao straari logoraa./.../
Oficir UDB-e pri Komisiji za
repatrijaciju u Trogiru
/Brajnovi Vinko/
_______________
Izvornik, strojopis
Dravni arhiv u Splitu, f. 409, SUP za Dalmaciju, kutija Repatrijacija - Prihvatilite
Trogir
565
225.
1. kolovoza 1946.
Split
Oblasni odbor Crvenog kria Hrvatske za Dalmaciju dostavlja

Komandi zarobljenikog logora Firule 16 sanduka sira za
zarobljenike
_____________
Oblasni odbor
Drutva Crvenog Kria Hrvatske
za Dalmaciju
Br. 2126/46.
Split, 1 augusta 1946.
Predmet: Sir - dostava.Komanda Zarobljenikog logora

Firule (Split)
Dostavljamo Vam za zarobljenike Vaeg logora sira 16 sanduka
Molim Vas da nam potvrdite primitak.
M.P.717
Tajnik:
...718 [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
Dravni arhiv u Splitu, f. 265, Oblansi odbor Crvenog kria za Dalmaciju, kut. 3.
717
718
Okrugli peat: Oblasni Odbor Drutva Crvenog Kria Hrvatske za Dalmaciju (u sredini kri).
Potpis neitak.
566
226.
[Kolovoz/rujan 1946.]
Trogir
Oficir Centra UDB-e za Dalmaciju pri Komisiji za repatrijaciju Trogir

pie oficiru UDB-e pri Zemaljskoj komisiji za repatrijaciju ratnih
zarobljenika i interniraca za NR Hrvatsku Zagreb o repatrircima koji
su prispjeli u Prihvatilite Trogir od 25. srpnja do 25. kolovoza 1946.
_______________
M.P.719
Predmet: mjeseni izvjetaj od 25 jula do 25.VIII.1946.
OFICIRU UDB-e PRI ZEMALJSKOJ KOMISIJI ZA REPATRIJACIJU

RATNI ZAROBLJENIKA I INTERNIRACA ZA NR HRVATSKU
ZAGREB
------------Kroz ovo vrijeme od 25 jula do 25 augusta 1946 god prispjelo je u Prihvatilite Trogir
grupa od 29 repatriraca; koji su repatrirani iz Belgije u domovinu i to:
Ratnih zarobljenika od 1941. g. .................................... 1
Dobrovoljno napustili Jugoslaviju prije rata i posli
Na rad u Belgiju...............................................................28
---------------Ukupno....29
/.../
Smrt Faizmu Sloboda Narodu!
Oficir Centra UDB-e za Dalmaciju

pri Komisiji za Repatrijaciju Trogir
719
Otisnut peat s tekstomPrihvatilite za repatrijaciju ratnih zarobljenika i interniraca Trogir.Broj

376/1944, 23/VIII 1946
567
Brajnovi Vinko
_______________
Izvornik, strojopis
Trogir
227.
[Rujan/listopad 1946.]
Trogir
Oficir UDB-e pri Komisiji za repatrijaciju u Trogiru pie Ministarstvu

unutranjih poslova, Upravi dravne bezbjednosti UDB-i za Hrvatsku
Zagreb o repatrircima koji su prispjeli u Prihvatilite Trogir od 25.
kolovoza do 24. rujna 1946.
_______________
Predmet:mjeseni izvjetaj
Od 24.VIII. do 24.IX.1946 god.

Upravi dravne bezbjednosti UDB-i za Hrvatsku
ZAGREB
----------------Kroz ovo vrijeme od 25.VIII. do 24.IX.1946 godine, prispjelo je u Prihvatilite
Trogir, grupa od 19 repatriraca iz Kaira Egipat- i to:
Dobrovoljno napustili Jugoslaviju prije rata.................14
Interniranih od italijana 1942 godine...............................4
Neprijateljskih vojnika.....................................................1
Ukupno..19
/.../
Oficir UDB-e pri Komisiji za repatrijaciju u Trogiru:
568
-porunik Peri Ivan- [v.r.]
_______________
Izvornik, strojopis
Trogir
228.
[studeni 1946.]
Split

Komandi zarobljenikog logora br. 125 u Splitu dvije bave mlijeka u
prahu
_____________
OBLASNI ODBOR
DRUTVA CRVENOG KRIA HRVATSKE
ZA DALMACIJU
SPLIT
Zarobljenikom logoru
S p l i t
Danas Vam dostavljamo
100 pari hlaa
2 bave mlijeka u prahu
2 sanduka sira i
60 kg. duhana u listu
kao dar Crvenog Kria za zarobljenike u Vaem logoru.
M.P.720
Za tajnika:
/Ecija Bandalovi/
[Ecija] Bandalovi [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
Dravni arhiv u Splitu, f. 265, OBlasni odbor Crvenog kria za Dalmaciju, kut. 3.
720
569
229.
7. studenog 1946.
Split

Komandi zarobljenikog logora br. 125 u Splitu dvije bave mlijeka u
prahu
_____________
Oblasni odbor
Drutva Crvenog Kria Hrvatske
za Dalmaciju
Br. 3232/46.
Split, 7 novembra 1946.
Komanda zarobljenikog logora br. 125

SPLIT
Dostavljamo Vam za Vae potrebe
2 bave mlijeka u prahu.
Potvrdite nam primitak.
ef ekonomske sekcije:
M.P.721
Bandalovi Ecija [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
Dravni arhiv u Splitu, f. 265, OBlasni odbor Crvenog kria za Dalmaciju, kut. 3.
721
570
230.
14. sijenja 1947.
Zapisnik sa sastanka Kotarskog komiteta KPH Trogir o koordinaciji

rada izmeu UDB-e, Tuilatva, Upravnog odsjeka i Kotarskog
komiteta
_______________
ZAPISNIK
Preliminarnog sastanka Kotarskog Komiteta KPH Trogir, dana 14-I-1947 godine,
Prisutni: ago Ante, Mihaljevi Danica, Novak Ivo, Cvitanovi Ante, Djirli Pako,
Mlai Jakov, Coce Joko i lan Oblasnog Komiteta K.P.H. drug Ivanovi.
Nije bio prisutan Ivkovi Mijo iz opravdanih razloga. /.../
Pod 1.- dnevnog reda drug ago iznaa o nedovoljnoj koordinaciji izmedju Tuiotva,
UDB-e, Upravnog otsjeka i Kotarskog N.O.-a./.../Nakon izlaganja i diskusije drug
Ivanovi daje slijedee obrazloenje:
Koordinacija, odnos i uzajamna pomo Tuiotva, UDB-e i Upravnog otsjeka trebaju biti
na visini. Na ime prilikom vrenja i ispitivanja, provjeravanja, hapenja i slino, ne to ne
treba spreavati jedan drugome u vrenju svojih funkcija, nego treba da se prui svesrdna
pomo jedan drugome, za to uspjeniji i pravilniji rad./.../Opunomoenik UDB-e ima
nekih predmeta za koje nemora ili nesmije da drugi drugovi znaju, a ostala pitanja koja
trebaju drugovi iz Komiteta da znaju potrebno je da se upoznaju./.../ Treba sprovoditi
brigu o raspravama kako se izricaju presude i kako se rjeavaju predmeti, pri emu treba
paziti na ekonomsko i politiko stanje dotinog. O predmetu rasprava treba da Komitet
raspravi na svojim sastancima, a ije miljenje da se i ostvari putem Tuioca. Pretsjednik
suda treba da svaki mjesec treba da izvjetava pismeno ili usmeno o svom radu tajnika
Kotarskog N.O.-a./.../
Za Komitet:
D Mihaljevi [v.r.]
_______________
Izvornik, strojopis
571
231.
22. oujka 1947.
Popis osoba osuenih radi neizvravanja obveza u otkupu osnovnih

ivenih namirnica
_______________
Spisak lica osudjenih radi neizvravanja obaveza u otkupu osnovnih ivenih namirnica
(konkretno radi otkupa vikova ulja)
/.../ red. br. 7

Paanin Ante pok. Mate iz Vinia 11/2.47 K-29/47 l. 1. st. 2 br. 7 Zakona o
suzbijanju nedozvoljene trgovine, pekulacije i privredne sabotae Din 2000 novane
kazne pretvorive u 40 dana prisilnog rada.
Kotarski sud u Trogiru dne 22 marta 1947 godine

Pretsjednik Ivan Buble s.r.
_______________
Izvornik, strojopis
572
232.
28. travnja 1947.
Rjeenje Vrhovnog suda Jugoslavenske armije kojim se potvrujem

smrtna presuda Luki Galovu, Mariji uto, Anti Olujiu i Ani uto
_____________
Vrhovni sud Jug. armije
II. Sud. br.142/47
28 aprila 1947 god.
REENJE
Vrhovni sud Jugoslavenske armije u Beogradu, u veu sastavljenom od
potpukovnika Radovana Ilia kao pretsednika vea i majora Keslera Milovana i kapetana
Lapevia Vlastimira kao lanova vea, uz sudelovanje kapetana Todorovi Novaka kao
sekretara, - odluujui u drugom stepenu po slubenoj dunosti u krivinom predmetu
protivu opt. GALOV LUKE i dr., koji su presudom Divizijskog vojnog suda u Kninu
Sud. br. 53/47 od 30 marta 1947 godine, zbog krivinih dela iz l. 3 ta. 3, 7, 8 i 14
Zakona o krivinim delima protiv naroda i drave i l. 15 UVS, osueni i to:
Galov Luka, uto Marija, Oluji Ante i uto Ana, svi na kaznu smrti
strijeljanjem i trajan gubitak politikih i graanskih prava, osim roditeljskih, - pa je na
osnovu l. 18 Zakona o ureenju i nadlenosti vojnih sudova, u nejavnoj sednici odranoj
dana 28 aprila 1947 godine, doneo sledee
reenje:
Presuda Diviziskog vojnog suda u Kninu Sud. br. 53/47 od 30 marta 1947
godine POTVRUJE SE u celosti.
R a z l o z i:
Protiv prvostepene presude osueni nisu uloili albe, ali budui da se radi o
smrtnim kaznama, to je Vrhovni sud u smislu l. 18 Zakona o ureenju i nadlenosti
vojnih sudova, razmotrio presudu i sve spise ove krivice po slubenoj dunosti.
Vrhovni sud je naao, da je prvostepeni sud pravilno ustanovio injenino
stanje na osnovu priznanja optuenih, kao i na osnovu njihovog meusobonog tereenje,
ime je krivica svih optuenih potpuno dokazana.
Razmatrajui odluku prvog suda o kazni Vrhovni sud smatra da kazna
odgovara delima optuenih kako s obzirom na stepen krivine odgovornosti svakog od
optuenih ponaosob, tako naroito s obzirom na drutvenu opasnost koju optueni
pretstavljaju kao neprijateljska organizacija na terenu na kome su delovali. I Vrhovni sud
nalazi da su se stekle naroito oteavajue okolnosti koje uslovljavaju izricanje smrtne
kazne za sve optuene, usvajajui u celosti razloge prvostepene presude.
Zbog navedenog Vrhovni sud je reio kao u dispozitivu.
573

Sekretar-kapetan,
Novak Todorovi, v.r.
/Todorovi Novak/
Pretsednik vea-potpukovnik,
Rad.K.Ili, v.r.
/Radovan Ili/
/M.P./
Za tanost prepisa,
sudska kancelarija:
Potpis722
_____________
Original, strojopis
722
Neitko
574
233.
13. travnja 1948.
Makarska
Opunomostvo UDB-e za kotar Makarska dostavlja Odjeljenju UDB-e

za Dalmaciju - IV. odsjek u Splitu popis likvidiranih osoba na podruju
kotara Makarska nakon to su Makarsku zauzele postrojbe NOV i PO
Jugoslavije
_____________
[...]723
Opunomostvo uprave dravne bezbjednosti
za kotar Makarska
Br. 289.
13. IV. 1948. god.
M A K A R S K A724
Predmet: Podaci za likvidirane
- dostavljaju se.
Odjeljenju Uprave Dravne Bezbjednosti za Dalmaciju
Split
U vezi Vae depee od 10. IV. 1948 godine br. 56 PP dostavljamo Vam spisak
lica strijeljanih nakon oslobodjenja.
M.P.725
Opunomoenik:
Burazin Jerko [v.r.]
/Burazin Jerko/
Prilog: 1 primjerak 3 strane

spiska strijeljanih.
_____________
723

Peat.
725
Okrugli peat: Ministarstvo unutranjih poslova FNRJ Opunomostvo uprave dravne bezbjednosti za
kotar Makarska (u sredini grb FNR Jugoslavije).
724
575
SPISAK LICA SUDJENIH NA SMRT I KAZNA IZVRENA

1. ALA pok. Jakova JAKOV i majke Mande rodjene Urli, rodjen 8.II.1906. godine u
Dranicama, kotar Makarska. Dravljanin F.N.R.J. Narodnost Hrvat. Po zanimanju
profesor oenjen, sa dvoje dijece.
Osudjen je od Okrunog narodnogs suda Biokovsko-Neretvanskog okruga u
Makarskoj 27. I. 1946. godine. Poslovni br. Kz 35/45. zbog krivinih djela protiv naroda i
drave kaznom smrti vjeanjem. Dana 5. IV. 1946. godine u Sudskom zatvoru u
Makarskoj izvrio je samoubijstvo obisivii se o gredu.
2. ZANCHI Franin MIHOVIL i majke Ivke rodjen 30. VI. 1914. godine u Makarskoj
diplomirani tehniar. Oenjen, bez djece.
Osudio ga je Divizijski Vojni sud u Zagrebu 21. V. 1945. godine broj 545/45. radi
krivinog djela ratni zloinaca i narodni neprijatelja sadrane u l. 13. i 14. UVS, na
kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak politikih i gradjanskih prava te konfiskaciju
imovine uz ogranienja l. 6 zakona o konfiskaciji. Smrt strijeljanja izvrena dana 26. V.
1945 godine.
3. BABI Boe JURAJ i majke Jozice Ivievi, rodjen 14. VI. 1909. godine u Drveniku,
kotar Makarska. Dravljanin F.N.R.J. Narodnost Hrvat. Po zanimanju aktivni podoficir,
oenjen, otac jedno dijete.
Osudio ga je Divizijski Vojni Sud u Zagrebu sud. br. 237/45. radi krivinog dijela
ratni zloinacai narodni neprijatelj, sadrano u l. 13 i 14 UVS, na kaznu smrti
strijeljanja, trajan gubitak politiki i gradjanski prava, te konfiskaciju imovine uz
ogranienje l. 6 Z. o konfiskaciji. Smrt strijeljanjem izvrena dana 8. VI. 1945. godine.
sudjen 5. VI. 45.
4. KATI Matin TOMA, rodjen 9. X. 1921. godine u selu Baini, kotar Makarska, od
majke Kate Kati. Dravljanin F.N.R.J. Narodnost Hrvat. Po zanimanju inovnik. Stalno
nastanjen u Zagrebu.
Osudio ga je Divizijski Vojni sud u Zagrebu, sud. br. 339/45 radi krivinog djela
ratnih zloinaca i narodnih neprijatelja sadrano u l. 13. i 14. UVS, na kaznu smrti
strijeljanjem, trajan gubitak politiki i gradjanski prava te konfiskaciju imovine uz
ogranienje l. 6 Zakona o konfiskaciji. Smrt strijeljanjem izvrena dana 6. VII. 1945.
godine. sudjen 2. VII. 1945.
5. SUMI IVAN rodjen 1909. godine u Podgori, kotar Makarska. Dravljanin F.N.R.J.
Narodnost Hrvat. Stalno nastanjen u Zagrebu. Po zanimanju sveenik. Neoenjen.
Osudio ga je Divizijski Vojni sud u Zagrebu sud. br. 440/45. od 9. VII. 1945.
godine radi krivina djela ratnih zloinaca i narodnih neprijatelja sadrano u l. 13 i 14.
UVS, na kaznu smrti strijeljanjem, gubitak politikih i gradjanskih prava, te konfiskaciju
imovine uz ogranienje l. 6. Zakona o konfiskaciji. Smrt strijeljanjem izvrena dana 13.
VII. 1945 godine.
6. IMI pok. Ivana MARIJAN i majke Andrice rodjene Brbi, rodjen 28. VII. 1898
godine u Tuepi, kotar Makarska. Dravljanin F.N.R.J. Narodnost Hrvat. Po zanimanju
trgovac. ivio stalno u Suaku. Oenjen, otac jedno dijete. Od imovnog stanja u Zagrebu
posjeduje jednu kuu.
576
Osudjen je od Divizijskog Vojnog suda u Zagrebu 25. VIII. 1945 godine sud. br.
1970/45, a presudu je izrekao Vojni sud Komande grada Zagreba, radi krivinog djela
ratnih zloinaca i narodnih neprijatelja sadrano u l. 13 i 14 UVS, na kaznu smrti
strijeljanjem, trajan gubitak svih politikih i gradjanskih prava i na konfiskaciju imovine
u smislu l. 6 Zakona o konfiskaciji. Presudu je u cijelosti potvrdio od Vieg Vojnog suda
pod br. II 2899-2958/45. Kazna strijeljanjem izvrena 3. XI. 1945 godine.
7. IMI Mije VJEKOSLAV i majke Kate Savi rodjen 17. III. 1905 godine u Tuepi,
kotar Makarska. Dravljanin F.N.R.J. Narodnost hrvat. Po zanimanju sveenik.
Neoenjen.
Osudjen je od Divizijskog Vojnog Suda u Zagrebu 2. VIII. 1945 godine sud. br.
342/45 radi krivinog djela ratnih zloinaca i narodni neprijatelja sadrana u l. 13 i 14
UVS, na kaznu smrti strijeljanjem trajan gubitak politikih i gradjanskih prava te
konfiskaciju imovine uz ogranienje l. 6 Z. o konfiskaciji. Smrt strijeljanjem izvrena
dana 6. VII. 1945 god.
8. JOZEVI Petra JOZA i majke Slavke Miji, rodjen 20. XI. 1912 godine u Makarskoj,
kotar Makarska. Dravljanin F.N.R.J. Narodnost Hrvat. Stalno nastanjen u Zagrebu. Po
zanimanju arhitekt. Oenjen, otac 1 dijete. Imovnog stanja: ne posjeduje.
Osudio ga je Vojni sud Komande grada Zagreba 11. VII. 1945 godine, sud. br.
357/45 radi krivinog djela narodnog neprijatelja opisana u l. 14 UVS, na kaznu smrti
strijeljanjem, trajan gubitak gradjanskih asti i konfiskaciju imovine u smislu Zakona o
konfiskaciji l. 6, koja je presuda odobrenjem Vieg Vojnog suda u cijelosti potvrdjena
pod brojem II 2724-/47/45, a izvrena 12. VII. 1945 godine.
9. BENI Antin MATE i majke Marije Fekulj, rodjen 9. II. 1899 godine u Gradcu, kotar
Makarska. Dravljanin F.N.R.J. Narodnost hrvat. Po zanimanju radnik. Stalno nastanjen
u Valpovo. Oenjen, otac dvoje dijece.
Osudjen od Vojnog Suda Vojne Oblasti Slavonije vee Osekog Podruja u
Osijeku sud. br. 242/45 od 14. VII. 1945 godine radi djela iz lana 13 i 14 UVS, na kaznu
smrti strijeljanjem, trajan gubitak politikih i gradjanskih prava i konfiskaciju njegove
imovine.
10. KATI Tomin IVAN i majke Kate Kati, rodjen 1891 godine u Baini, kotar
Makarska. Dravljanin F.N.R.J. Narodnost Hrvat. Po zanimanju gostioniar. Stalno
nastanjen u Viegradu, oenjen, sa jednim dijetetom.
Osudjen od Okrunog Narodnog suda u Sarajevu 20. XII. 1945 godine Ko 45/45
radi sluenja neprijatelju kao pijun ustaa iz lana 6 UVS, na kaznu smrti strijeljanjem i
trajan gubitak gradjanskih prava i konfiskaciju imovine.
_____________
Izvornik, strojopis
Dravni arhiv u Splitu, f. 409, SUP za Dalmaciju, kut. 165.
577
234.
14. travnja 1948.
Sinj
Opunomostvo UDB-e za kotar Sinj dostavlja Odjeljenju UDB-e za

Dalmaciju - IV. odsjek u Splitu popis likvidiranih osoba na podruju
kotara Sinj nakon to su u listopadu 1944. Sinj i Cetinjsko podruje
_____________
[...]726
za kotar Sinj
Br. 296
14. IV. 1948. god.
S I N J727
ODJELJENJU UPRAVE DRAVNE BEZBJEDNOSTI
(za oblast Dalmaciju)
SPLIT
Predmet: Spisak likvidiranih narodnih
neprijatelja poslije oslobodjenja Sinja.
U vezi Vae depee pod brojem 56 od grupa 113, od 10. ovog
mjeseca, u prilogu Vam dostavljamo spisak likvidiranih narodnih neprijatelja sa naega
kotara, koji su likvidirani u oslobodjenju Sinja, oktobra 1944 godine kratkim postupkom
ili OZN-e Komande Cetinjskog podruja, ili pak jedinica JA, koje su uestvovale u
oslobodjenju krajeva naega kotara. Takodjer su u spisak uvrtena i ona lica, koja su
likvidirana kao narodni neprijatelji poslije oslobodjenja naih krajeva, krijui se kao
banditi, spiljari ili dezerteri iz JA.
M.P.728
V.D. Opunomoenika-
p.porunik:
(oso M. GOJKO)
Gojko oso [v.r.]
_____________
726

Peat.
728
kotar Sinj (u sredini grb FNR Jugoslavije).
727
578
SPISAK
LICA KOJA SU LIKVIDIRANA KAO NARODNI NEPRIJATELJI U
OSLOBODJENJU I POSLIJE OSLOBODJENJA NAE ZEMLJE /kotara/
[S I N J]
1. VUJANOVI MIRKO Stjepanov i majke Bogdan Ane, rodjen 1906. godine u Sinju,
sa stalnim boravkom u Sinju, trgovac; oenjen. Otac troje djece. Hrvat.
Uhvaen prilikom oslobodjenja Sinja, 25. X. 1944. godine i od Vojnog
suda Komande Cetinjskog podruja sudjen na smrt streljanjem (kazna izvrena), zato to
je i za vrijeme stare Jugoslavije bio pristalica frankovaca i to je odmah u osnutku NDH-a
pristupio ustakom pokretu on i njegova cijela obitelj. to se cijelo vrijeme rata nalazio
na istaknutim ustakim dunostima u Sinju i kao takav u toku rata poinio mnoge zloine,
s kojom krivnjom je stradalo na desetke rodoljuba. to je stalno bio u drutvu istaknutih
funkcionera, kao to je i sam bio.
2. PERI ANTE pok. Jakova i majke Zuban Pere, rodjen 1901. godine u Sinju, kotar
Sinj. Hrvat. uster. Oenjen, sa petero djece.
Uhvaen prilikom oslobodjenja Sinja, 25. oktobra 1944. godine i
likvidiran kratkim postupkom od OZN-e Komande Cetinjskog podruja, zato to je
odmah u osnutku NDH-a pristupio ustakom pokretu i bio istaknuti ustaa, vrio tajnu
obavjetajnu slubu. to je sa njegovom krivnjom stradalo dosta rodoljuba i dopalo
logora i zatvora, gdje su na zvjerski nain mueni.
3. VUJANOVI IVAN Stjepanov i majke Bogdan Ane, rodjen 1909. godine u Livnu. Sa
stalnim boravkom u Sinju. Hrvat. Neoenjen. Trgovac. Pismen sa osam razreda
gimnazije.
Uhvaen prilikom oslobodjenja Sinja, 25. oktobra 1944. godine i
likvidiran kratkim postupkom od OZN-e Cetinjskog podruja, zato to je i za vrijeme
stare Jugoslavije bio opredjeljeni simpatizer frankovaca, a u osnutku NDH-a odmah
pristupio ustakom pokretu te stekao kod ustaa dobro povjerenje. Kasnije to je bio
oficir porunik, radio za ustaku obavjetajnu slubu i radio u ustakom propagandnom
odjelu.
4. LOVRI DJANINA ki Filipa i majke Ane zvana Naja, rodjena 1900. godine u
Sinju. Stalno mjesto boravka Sinj. Domaica. Hrvatica. Neudata.
Uhvaena prilikom oslobodjenja Sinja, 25. oktobra 1944. godine i
likvidirana kratkim postupkom od OZN-e Komande Cetinjskog podruja, zato to je u
toku cijeloga rata bila otvorena pijunka najprvo Talijana, a kasnije Nijemaca, ijom
krivnjom je dosta rodoljuba dopalo zatvora i stradalo.
5. EZGETA JOSIP Andrijin i majke Cerina Mare, rodjen 11. IV. 1923. godine. Djak.
Ustaki zastavnik. Sluio kod 27. ustake djelatne bojne u Sinju, neoenjen. Hrvat.
Uhvaen prilikom oslobodjenja Sinja 25. X. 1944. godine u povlaenju
prema Dicmu i navodno likvidiran kratkim postupkom OZNA-e jedinica XX. divizije,
zato to je kao ustaa u selu Bitelicu lino palio kue, isto tako u Glavicama i gdje je god
uestvovao u akcijama protiv NOV-e.
6. MLADINA MARICA ki Mate i majke Marijete (djevojako prezime nepoznato),
rodjena 1908. godine u Sinju. Trgovac. Neudata. Stalno boravila u Sinju.
579
Uhvaena prilikom oslobodjenja Sinja oktobra 1944. godine i likvidirana,

tj. osudjena na smrt streljanjem (kazna izvrena) od Vojnog suda pri Komandi Cetinjskog
podruja, to je bila glavni organizator i ustaki funkcioner u Sinju, te kao takova vrila
pijunau i druila se sa najistaknutijim ustakim linostima, bila strah i trepet u Sinju.
7. MLADINA ANKA ki Mate i majke Marijete (djevojako prezime nepoznato) rodjena
1911. godine u Sinju, stalno boravila u Sinju. Trgovac, sa trgovakom akademijom,
neudata. Hrvatica.
Uhvaena prilikom oslobodjenja Sinja, oktobra 1944. godine i likvidirana
od OZN-e Komande Cetinjskog podruja, kratkim postupkom, zato to je bila tijesna
suradnica svoje sestre (pod brojem 6 ovog spiska) i to se kao takova isticala u
protunarodnom radu i djelovanju.
8. PETIKOSI ANDRIJA pok. Ike, star oko 60 godina. Rodjen u Hrvacama, nastanjen u
Sinju. Penzioner. Oenjen, bez djece. Hrvat.
Uhvaen prilikom oslobodjenja Sinja, 25. X. 1944. godine i likvidiran
kratkim postupkom od OZN-e pri Komandi Cetinjskog podruja; zato to je u toku
cijelog rata bio pijun u slubi Nijemaca i Talijana.
9. JOZI SLOBODNA pok. Oktavijana, i majke Perajica Karoline, rodjena 1918. godine
u Sinju, inovnica sa 4 razreda gimnazije, neudata. Hrvat
Uhvaena 25. oktobra 1944. godine, prilikom oslobodjenja Sinja i
likvidirana od OZN-e Srednjeg Dalmatinskog podruja, zato to je odmah u osnutku
NDH-a pristupila ustakom pokretu i bila tabornica ustake mladei, organizovala i
skupljala omladinu, i odgajala je u duhu ustatva. Na izlazima iz Sinja doekivala je
enske koje su bile sumnjive da rade za NOP, pretraivala ih, terorisala itd.
10. MAROVI AUGUSTIN pok. Vicka i majke Damnjak Marije, rodjen 1886. godine u
Zelevu, kotar Sinj, sa stalnim boravkom u Sinju. Penzioner. Hrvat.
kratkim postupkom od strane OZN-e Cetinjskog podruja, zato to je itavo vrijeme rata
bio ustaki pijun.
11. POLJAK FRA JOZO Josipov i majke Milun Kate, rodjen 1914. godine u Sinju,
sveenik fratar. Hrvat.
Uhvaen negdje u bandi poslije oslobodjenja, te od suda osudjen na kaznu
smrti streljanjem (Kazna izvrena) zato to je imenovani za vrijeme itavoga rata
suradjivao sa ustaama, i to je poslije oslobodjenja stupio u oruane bande.729
12. BRITVI PAVAO pok. Marjana i majke Krizman Egidije, rodjen 20. IV. 1887.
godine u Turjacima, kotar Sinj. Stalno boravio u Sinju. Oenjen, sa etvero djece.
Posjednik i trgovac. Hrvat.
Uhvaen 25. X. 1944. godine, prilikom oslobodjenja Sinja i likvidiran od
OZN-e pri Komandi Cetinjskog podruja, zato to se i za vrijeme stare Jugoslavije isticao
kao frankovac, to je za vrijeme okupacije bio jedan od odgovornijih ustakih linosti, to
je organizirao i bio ef jurine satnije koja je hapsila i progonila rodoljube u Sinju.
13. UBRANI FRANO Jerkin i majke (nepoznate) rodjen na otoku Krku. andar. Za
vrijeme okupacije boravio u Sinju. Oenjen otac jednog djeteta. Hrvat.
729
Dopisao: Registrovan u kategoriju III. br. 73.
580

kratkim postupkom od OZN-e Cetinjskog podruja zato to je bio zakleti ustaa i jedan
od najpovjerljivijih osoba ustakih ...730 u Sinju. Kada je trebalo hapsiti rodoljube koji su
dolazili u obzir za streljanje kao taoci, ustae su odredjivali njega sa Nijemcima jer im je
bio najpovjerljivija osoba u Sinju. Njegovom krivnjom je dosta rodoljuba palo
neprijatelju u ruke i bilo postreljano.
14. ZAMBETA PAVAO pok. Luke i majke Petrovi Pave, rodjen 1910 godine u Boki
Kotorskoj, aktivni kapetan bive Jugoslavenske vojske i kapetan NDH-a. Zavrio Vojnu
akademiju. Oenjen sa dvoje djece. Hrvat.
Uhvaen prilikom oslobodjenja Sinja, oktobra 1944. godine, gdje je
zateen kao domobranski satnik. Mobilisan u JA gdje se kod Trsta povezao sa
neprijateljem i bio upleten u pijunsku aferu, zato je bio uhapen i predat Vojnom sudu i
streljan koncem 1945. godine ili poetkom 1946. godine.
15. BABAJA SLAVKO Grgin i majke Hrsti Marice, rodjen 1912. godine u Vrgorcu,
kotar Metkovi. Stalno boravio u Vojvodini, na Dravnom imanju Belje. Inenjer
agronomije. Oenjen bez djece. Hrvat.
Koncem 1945. godine od Glavnog Suda za Autonomnu Pokrajinu
Vojvodinu sudjen na smrt streljanjem (kazna izvrena) zato to se kao agronom nalazio
na poloaju upravnika dravnog imanja Belje, te nanio velike tete zasipajui i
unitavajui dravnu imovinu.
16. BUZANI JOZO pok. Ivana i majke Becina Stane, rodjen 1893. godine u Leevici,
kotar Split. Za vrijeme okupacije boravio u Sinju kao andar. Oenjen. Hrvat.
Uhvaen 25. X. 1944. godine prilikom oslobodjenja Sinja, i likvidiran
kratkim postupkom od OZN-e Komande Cetinjskog podruja, zato to je kao andar u
toku cijeloga rata bio jedan od povjerljivijih ustakih osoba, to je njegovom krivnjom
stradalo dosta rodoljuba, iju smrt je on prouzrokovao.
17. KOSTOVI JOZO pok. Ivana i majke Panza Ivanice, rodjen 1. II. 1891. god. u
Drveniku, kotar Trogir. Za vrijeme i prije okupacije ivio u Sinju, kao kljuar Sudskog
zatvora. Oenjen, s jednim djetetom. Hrvat.
Uhvaen 25. X. 1944. godine, prilikom oslobodjenja Sinja i likvidiran
kratkim postupkom od OZN-e Komande Cetinjskog podruja, zato to je bio zakleti
ustaa i kao takav postavljen za kljuara na sudski zatvor u Sinju, gdje je tukao rodoljube,
oduzimao hranu, ucjenjivao familije zatvorenih rodoljuba itd.
18. VIDJAK ANTE pok. Ante, rodjen 13. III. 1917. godine u Splitu. Za vrijeme rata
boravio u Sinju, strojobravar. Oenjen dvoje djece. Hrvat.
Uhvaen 25. X. 1944. godine, prilikom oslobodjenja Sinja i osudjen od
Vojnog Suda Komande Cetinjskog podruja na smrt streljanjem (kazna izvrena) zato to
je u toku cijeloga rata bio na odgovornim ustakim dunostima. Poznat po ustakim
zloinima u Sinju, radio za ustaku obavjetajnu slubu, hapsio i zlostavljao rodoljube u
zloglasnoj Redjiji duhana u Sinju.
19. TRAVIZI SPASOJE Marijanov i majke Ili Vinke, rodjen 1901. godine u Visu. Za
vrijeme rata boravio u Sinju. Oenjen. Dvoje djece. Hrvat.
730
Neitko, oito treba pisati: vlasti.
581
Uhvaen prilikom oslobodjenja Sinja 25. X. 1944. godine i od Vojnog

suda Komande Cetinjskog podruja osudjen na smrt streljanjem (kazna izvrena) zato to
je u toku rata kao ustaki funkcioner poinio mnogo zloina, to je bio tijesni saradnik
zloglasnog pukovnika Lulice731 to su po njegovim direktivama hapeni, proganjani i
ubijani mnogi rodoljubi.
BRNAZE
20. BUDIMIR FRANO pok. Ivana i majke Jelini Pere, rodjen 1909. godine u
Brnazama, kotar Sinj. Stalno boravio u Brnazama. Zemljoradnik. Neenjen. Pismen sa 6
raz. osnovne kole. Hrvat.
kratkim postupkom OZN-e Komande Cetinjskog podruja, zato to je i prije rata bio
poznati klerikalac i frankovac, to je odmah u osnutku NDH-a pristupio ustakom
pokretu i poloio ustaku zakletvu te odmah poeo da radi za ustaki pokret, vrei
pijunau u korist ustaa i denuncirajui aktiviste NOP-a.
21. VUKOVI STJEPAN pok. Nikole i majke Vukovi ime, rodjen 1913. godine u
Brnazama, kotar Sinj. Zemljoradnik radnik. Pismen osnovnom i zanatskom kolom.
Oenjen s jednim djetetom. Hrvat.
Uhvaen prilikom oslobodjenja Sinja, oktobra 1944. godine i likvidiran
kratkim postupkom OZN-e Komande Cetinjskog podruja, zato to je poznat kao
istaknuti frankovac jo i za vrijeme stare Jugoslavije. Za vrijeme NDH-a odmah pristupio
ustakom pokretu i stalno vodio propagandu protiv NOP-a, hvalisao ustaki pokret,
denuncirao aktiviste NOP-a itd.
22. TALAJAJ JOZO pok. Mate, rodjen u Brnazama, kotar Sinj. Zemljoradnik. Oenjen
sa dvoje djece. Pismen sa osnovnom kolom. Hrvat.
Uhvaen 25. X. 1944. godine, prilikom oslobodjenja Sinja.Likvidiran
kratkim postupkom od OZN-e Cetinjskog podruja, zato to je odmah u osnutku NDH-a
pristupio ustakom pokretu, te kao ustaki vodnik lino svojom rukom ubijao rodoljube i
palio kue.
23. DELIJA STIPE pok. Ivana i majke Jele, rodjen 1923. godine u selu Brnazama, kotar
Sinj. Hrvat. Zemljoradnik, pismen. Neoenjen. Zaviajan u Brnazama.
Uhvaen 25. X. 1944. godine, prilikom oslobodjenja Sinja, kao ustaki
vodnik i likvidiran kratkim postupkom od OZN-e Komande Cetinjskog podruja, zato
to je kao ustaa poinio mnogo zloina, a izmedju ostalih ubio svojom rukom odbornika
Baji Antu iz Vojnica, to je po njegovom naredjenju ubijen rodoljub Bijader Frano i
mnogi drugi, a i zato to potjee iz obitelji iji su roditelji likvidirani u toku 1944. godine.
GLAVICE
24. ROMAC fra ANTE Antin i majke anko Jele, rodjen 1900. godine u selu Glavice,
kotar Sinj. Sveenik-fratar. Stalno boravio u Sinju. Hrvat.
kratkim postupkom od OZN-e Cetinjskog podruja, zato to se cijeloga rata utvarao kao
731
Rije je o domobranskom pukovniku Jakobu Potoniku, zapovjedniku Hrvatskih oruanih snaga u Sinju.
582
veliki pristalica NOP-a, a u stvari je bio agent neprijatelja, ilegalno radio za ustaku
obavjetajnu slubu i na taj nain nanio ogromne tete NOP-u.
25. MODRI NIKOLA pok. Stjepana i majke Kustre Tomice, rodjen 1897. godine u
Glavicama, kotar Sinj, zemljoradnik, oenjen, sa troje djece. Pismen sa osnovnom
kolom.
kratkim postupkom od OZN-e Komande Cetinjskog podruja zato to je u toku cijeloga
rata bio tijesno vezan sa klerom i to je svaki i najmanji pokret aktivista NOP-a
prijavljivao ustaama, zato to je u toku rata u nekoliko navrata bio hapen i opominjan,
ali se nije htio popraviti.
26. LABROVI CULE LUKA pok. Duje i majke Milun Kate, rodjen 1901. godine u
Glavicama, kotar Sinj. Stalno boravite u Glavicama, zemljoradnik, oenjen, pismen sa
osnovnom kolom, Hrvat.
Uhvaen prilikom oslobodjenja Sinja, 25. X. 1944. godine i od Vojnog
suda Komande Cetinjskog podruja osudjen na smrt streljanjem (kazna izvrena) zato to
je za vrijeme stare Jugoslavije bio poznat kao istaknuti frankovac, a za vrijeme NDH-a
odmah pristupio ustakom pokretu i bio jedan od istaknutih ustakih linosti i
funkcionera. Aktivno radio protiv NOP-a, vrei pijunau u korist ustaa, te je tim inio
mnoge aktiviste NOP-a da padnu u ruke neprijatelja i svre u logore streljanja itd.
27. RADOVI STIPE Antin i majke Biskup Luce, rodjen 1920. godine u selu
kotar Sinj. Zemljoradnik, neoenjen. Pismen, Hrvat.
Uhvaen prilikom oslobodjenja Sinja 25. X. 1944. godine i
kratkim postupkom od OZN-e Komande Cetinjskog podruja, zato to je
osnutku NDH-a dobrovoljno pristupio ustakom pokretu i u ustaama
oslobodjenja Sinja, gdje je kao takav poinio mnoge zloine u okolici Sinja.
Radoiu,
likvidiran
odmah u
ostao do
BISKO
28. AKRAP BOO pok. Filipa i majke Jeli Marije, rodjen 1912. godine u Bisku, kotar
Sinj. Oenjen - troje djece. Zemljoradnik. Pismen sa osnovnom kolom. Hrvat.
Uhapen i predan Vojnom sudu Splitskog Vojnog podruja u III. mjesecu
1944. godine i u VI. mjesecu 1945. godine od istog suda sudjen na smrt streljanjem
(kazna izvrena) u Splitu; zato to je u toku cijeloga rata bio aktivni ustaa pod ijim
rukovodstvom su izvreni mnogi zloini, streljani i zarobljeni partizani, pod njegovim
rukovodstvom je cijela ustaka milicija uestvovala u borbama protiv NOV-e.
29. JANKOVI IVAN pok. Boe i majke Jankovi Kate, rodjen 1902. godine u Bisku,
kotar Sinj. Zemljoradnik. Oenjen, sa troje djece. Nepismen.
Osudjen od Vojnog suda Splitskog vojnog podruja u VI. mjesecu 1945.
godine, zato to je odmah u osnutku NDH-a pristupio ustakom pokretu, gdje je ostao sve
do hapenja, kao ustaa i poinio mnoge pljake u okolici Sinja nad rodoljubima i
pripadnicima.
30. DEDI JAKOV pok. Mate i majke Strukan Ive, rodjen 1909. godine u Bisku, kotar
Sinj. Stalno boravio u Bisku. Zemljoradnik, oenjen, sa dvoje djece, pismen sa osnovnom
kolom. Hrvat.
583
Uhvaen od jedinica Komande mjesta Sinj iza oslobodjenja Sinja i predat

OZN-i komande Splitskog Vojnog podruja i likvidiran kratkim postupkom, zato to je
odmah u osnutku NDH-a dobrovoljno pristupio ustakom pokretu i organizirao ustae u
Bisku, terorisao i pljakao mirni narod, itd.
31. IMUNDA JOZO pok. Ivana i majke Dedi Andje, rodjen 1918. godine u Bisku,
kotar Sinj. Hrvat, zemljoradnik, oenjen sa troje djece. Pismen sa osnovnom kolom.
Uhvaen od jedinica II. divizije 25. X. 1944. godine, prilikom
oslobodjenja Sinja i likvidiran kratkim postupkom, zato to je u toku rata bio andar i
aktivni ustaa i od 1941. godine uestvovao u mnogim akcijama protiv NOV-e, i to se u
tim akcijama isticao terorisajui i pljakajui simpatizere NOP-a.
32. DANOLI ANTE Marka i majke Vladovi Andje, rodjen 1906. godine u selu Bisku,
kotar Sinj. Hrvat. Zemljoradnik, oenjen bez djece. Pismen sa osnovnom kolom.
Uhvaen prilikom oslobodjenja Sinja, oktobra 1944. godine od jedinica II.
divizije i predat OZN-i Splitskog vojnog podruja i likvidiran kratkim postupkom, zato
to je odmah u 1941. godini stupio u ustae i kao ustaa vrio je pljaku i teror nad
simpatizerima NOP-a.
33. URKOVI ANTE Matin i majke Vrgo Ive, rodjen 1907. godine u selu Bisku,
kotar Sinj. Zemljoradnik. Pismen sa osnovnom kolom. Neenjen.
Uhvaen kao ustaa od jedinica XXVI. divizije prilikom oslobodjenja
Splita, u XI. mjesecu 1944. godine u bolnici i likvidiran kratkim postupkom, zato to je
odmah u 1941. godini dobrovoljno stupio u ustae, kao ustaa uestvovao u mnogim
akcijama protiv NOV-e, u svim akcijama se isticao kao pljaka i terorista pripadnika
NOP-a.
34. TUKI PETAR pok. Luke i majke Striki Mare, rodjen 1922. godine u selu Bisku,
kotar Sinj. Hrvat. Zemljoradnik, neenjen, pismen.
Zarobljen kao ustaa u Solinu u oktobru mjesecu 1944. godine i predat
OZN-i Komande Splitskog vojnog podruja i likvidiran kratkim postupkom, zato to je
odmah u 1941. godini dobrovoljno stupio u ustae, kao ustaa uestvovao u mnogim
akcijama protiv NOV-e, u svim akcijama se isticao kao pljaka i terorista pripadnika
NOP-a.
35. RENI STANKO pok. Jure i majke Gagi Mare, rodjen 1914. godine u Bisku, kotar
Sinj. Zemljoradnik; neoenjen, pismen. Hrvat.
Zarobljen kao ustaa prilikom oslobodjenja Splita od jedinica XXVI.
divizije i likvidiran kratkim postupkom, zato to se znalo da je aktivni ustaa, dobrovoljac
1941. godine i to je kao ustaa pljakao i progonio simpatizere NOP-a.
36. RENI MATE pok. Jure i Gagi Mare, rodjen 1918. godine u Bisku, kotar Sinj.
Hrvat. Zemljoradnik. Pismen, neoenjen.
Zarobljen kao ustaa prilikom oslobodjenja Splita od jedinica XXVI.
divizije i predan OZN-i Splitskog vojnog podruja i likvidiran kratkim postupkom, zato
to je odmah u 1941. godini dobrovoljno stupio u ustae, to se u stvari sam isticao kao
protivnik NOP-a, teroriui i pljakajui narod koji nije bio uz ustaki pokret, i u Splitu
se obukao u andare.
584
37. STRIKI MATE pok. Petra i majke Akrap Ive, rodjen 1909. godine u Bisku, kotar
Sinj, Hrvat. Zemljoradnik. Pismen, neoenjen.
Zarobljen 25. X. 1944. godine prilikom oslobodjenja Sinja i upuen u XX.
diviziju, ali se u njemu nije imalo povjerenja i likvidiran je kratkim postupkom, jer je bio
aktivni ustaa od 1941. i ustanovilo se da je kao ustaa ubijao simpatizere NOP-a i
zarobljene partizane.
31.732 STRIKI ANTE pok. Petra i majke Akrap Ive, rodjen u Bisku, kotar Sinj. Hrvat.
Rodjen 1919. godine. Zemljoradnik. Neoenjen, pismen.
Zarobljen prilikom oslobodjenja Splita od XXVI. divizije i mobilisan u
JA, ali je sa irokog Brijega dezertirao i ponovno uhapen i povuen u jedinicu, gdje je
likvidiran kratkim postupkom, zato to je dezertirao iz JA i to je cijelo vrijeme rata
sluio kao policajac NDH-a.
KRUVAR
32. ZUPA BOO pok. Marka i majke Gagi Ive, rodjen 1903. godine u Kruvaru, kotar
Sinj. Hrvat. Zemljoradnik. Neoenjen, pismen.
Zarobljen kao ustaa prilikom oslobodjenja Sinja, oktobra mjeseca 1944.
godine od jedinica XX. divizije i predat OZN-i Splitskog Vojnog podruja, te likvidiran
kratkim postupkom, zato to je 1942. godine stupio dobrovoljno u ustae i to je kao
ustaa uestvovao u muenju i ubijanju rodoljuba i zarobljavanih partizana u zloglasnoj
Redjiji duhana u Sinju.
33. BATARELO NIKOLA Antin i majke Batarelo Luce, rodjen 1915. godine u
Kruvaru, kotar Sinj. Hrvat. Zemljoradnik, pismen, oenjen sa troje djece.
Zarobljen prilikom oslobodjenja Sinja od jedinica XX. divizije i predat
OZN-i Splitskog vojnog podruja, gdje je likvidiran kratkim postupkom, zato to je
odmah 1941. godine stupio dobrovoljno u ustae, i u ustaama se isticao kao protivnik
NOP-a, bavio se pijunaom i kao kurir zloglasnog domobranskog pukovnika Potonika.
34. STRUJI MARKO pok. Ilije i majke Purko Luce rodjen 1911. godine u selu
Kruvar; kotar Sinj. Zemljoradnik, oenjen sa petero djece. Hrvat.
Zarobljen od jedinica II. divizije prilikom oslobodjenja Sinja i likvidiran
kratkim postupkom, zato to je odmah u osnutku NDH-a kao glavar pristupio ustakom
pokretu i to je u svom selu bio glavni organizator ustatva, to je bio glavni pomaga
ustakog tabornika Radonovic Mirka.
35. MATI PETAR pok. Mate i majke urkovi Ive, rodjen 1921. godine u selu
Kruvar, kotar Sinj. Hrvat. Zemljoradnik, neoenjen, pismen.
Prilikom oslobodjenja Sinja, oktobra 1944. godine zarobljen od jedinica
XX. divizije, predat OZN-i Splitskog vojnog podruja i likvidiran kratkim postupkom,
zato to je u 1942. godini stupio u ustae i to se u ustaama isticao kao veliki protivnik
NOP-a.
732
Pogreka u numeraciji, redni brojevi od 31. do 37. se ponavljaju, ali sa imenima drugih osoba.
585
OTOK
36. MILANOVI LITRE fra STANKO pok. Frane i majke Grgat Ane, rodjen 1911.
godine u selu Otoku, kotar Sinj. Hrvat. Sveenik-fratar. Neoenjen.
Uhvaen 25. X. 1944. godine, prilikom oslobodjenja Sinja i od Vojnog
suda Cetinjskog podruja osudjen na smrt streljanjem (kazna izvrena) zato to je kao
sveenik bio ustaki satnik u Sinju i kao ustaa poinio u Sinju i okolici mnoge zloine.
Njegovom su krivnjom mnogi rodoljubi i aktiviste NOP-a iz Sinja i okolice izgubili svoje
ivote. to je bio odluujua osoba u Sinju i glavni saradnik pukovnika Potonika.
37. SAMARDI IMUN pok. Joze i majke Glavan Ane, rodjen 1900. godine u Otoku,
kotar Sinj. Hrvat. Zemljoradnik, oenjen, sa sedmero djece, Pismen.
Uhvaen prilikom oslobodjenja Sinja i likvidiran kratkim postupkom, zato
to je, dok je ivio na oslobodjenom teritoriju u svomu selu, bavio se pijunaom u korist
ustaa i pobjegao u icu u Sinj, te to je za sobom povukao mnogo drugih seljana.
Likvidiran od OZN-e Komande Cetinjskog podruja.
38. DIMBEG DANICA pok. Luke i majke Samardi Jele, rodjena 1919. godine u
Otoku, kotar Sinj. Hrvatica, asna sestra, pismena, neudata.
Uhapena od Opunomostva UDB-e za kotar Sinj i preko UDB-e za
Dalmaciju predata UDB-i za okrug Liku, od koje je predata Okrunom sudu za Liku, gdje
je u maju ili junu mjesecu osudjena na smrt streljanjem, zato to je kao asna sestra
uestvovala u pokolju na jednu partizansku bolnicu u Lici, prilikom ustake ofenzive
(nepoznato kada i u kojem mjestu).
BITELI
39. BULJAN JERKO Marjanov i majke Bonjak Luce, rodjen 1923. godine u Biteliu,
kotar Sinj. Hrvat, zemljoradnik, neoenjen, pismen.
Uhapen od Komande Cetinjskog podruja u decembru mjesecu 1944.
godine i likvidiran kratkim postupkom, zato to je bio ustaa i uestvovao u borbama
protiv NOV-e i u tim se akcijama pokazao kao nepomirljivi neprijatelj NOP-a, te to je
uestvovao u ubijstvu odbornika iz Hrvaca Musteriji Marjana.
40. JUKI ANTE pok. Boe i majke Ezgeta Marije, rodjen 1911. godine u Biteliu, kotar
Sinj. Hrvat, zemljoradnik, oenjen sa troje djece. Pismen samouk.
Uhvaen prilikom oslobodjenja Sinja, oktobra 1944. godine i od OZN-e
Komande Cetinjskog podruja likvidiran kratkim postupkom, zato to je bio ustaki
glavar i to je ispred NOV pobjegao u Sinj u icu, te se stavio u slubu neprijatelja, kao
pijun i suradjivao sa svim ustakim funkcionerima.
41. BILOBRK MIRKO Petrov i majke ........., rodjen 1914. godine u selu Obrovcu, kotar
Sinj. Hrvat. Intelektualac, oenjen sa jednim djetetom.
Uhvaen od jedinica XX. divizije, prilikom oslobodjenja Sinja, oktobra
1944. godine i predat Vojnom sudu Komande Cetinjskog podruja od kojeg je sudjen na
kaznu smrti streljanjem (kazna izvrena), zato to je bio kao ustaa sa Paveliem u
emigraciji, i to je po povratku u zemlju zauzimao odgovorne poloaje u Sinju a kasnije
iza hvatanja ustakog logornika Dadia preuzeo dunost ustakog logornika u Sinju. Za
rata se nalazio na raznim dunostima i kao takav poinio mnogo zloina. U krugu
586
najueg ustakog drutva odredjivao je koga ima da se hapsi i strelja. to se javno znalo
ubio je dva prvoborca i organizatora ustanka, svojom rukom.
HRVACE
42. STIPANOVI PETAR pok. Filipa i majke Jovanke (rodom iz Crne Gore), rodjen
1900. godine u selu Hrvace; kotar Sinj. Oenjen, dvoje djece.
Uhvaen prilikom oslobodjenja Sinja i likvidiran kratkim postupkom, zato
to je ispred NOV-e pobjegao u Sinj i to je bio kao pijun u slubi ustaa ijom krivnjom
je stradalo dosta rodoljuba, a izmedju ostalih i tri odbornika, koje su ustae uhvatili i
streljali, to je bio ovjek bez karaktera koji je ivio na raun pljake i kradje.
43. RADAN NIKOLA pok Joze i majke Paladin Ive, rodjen 1908. godine u Hrvace, kotar
Sinj. Zemljoradnik. Hrvat, neoenjen.
Osudjen od Vojnog suda Komande Cetinjskog podruja na smrt
streljanjem (kazna izvrena) u II. mjesecu 1945. godine, zato to je kao ustaa sluio
cijelo vrijeme rata i poinio mnoge pljake novca i razne robe, to je muio i ubijao
zarobljene partizane i rodoljube.
44. RADAN IVAN pok. Joze i majke Paladin Ive, rodjen 1907. godine u selu Hrvace,
kotar Sinj. Hrvat, zemljoradnik, oenjen, pismen.
Uhapen od Komande mjesta Satri u X. mjesecu 1944. godine i likvidiran
kratkim postupkom, zato to je brat napred spomenutog pod brojem 43 i to je odmah
osnutkom NDH stupio u ustae i poinio mnoge pljake nad obiteljima partizana, i to je
pod njegovoj direktivi ubijen predsjednik seoskog Narodnog odbora.
JASENSKO
45. UNJARA STIPE pok. Frane i majke Modri Ive, rodjen 1924. godine u Jasensko,
kotar Sinj. Hrvat. Zemljoradnik, neoenjen, pismen.
Uhvaen prilikom oslobodjenja Sinja, oktobra mjeseca 1944. godine i
likvidiran kratkim postupkom od OZN-e Komande Cetinjskog podruja, zato to je cijelo
vrijeme sluio kao ustaa i isticao se u muenju zarobljenih partizana, pljakao i progonio
obitelji boraca NOV-e, tukao zatvorenike, razbijao kue, itd.
TURJACI
46. BUDIMIR ANTE pok. Petra i majke Bili Luce, rodjen 1920. godine u Turjacima,
kratkim postupkom od OZN-e Komande Cetinjskog podruja zato to je 1943. godine
stupio dobrovoljno u ustae i to se kao takav isticao u pljakanju i zlostavljanju obitelji
boraca NOV-e.
47. DOTUR STIPE Jurin i majke Badonja-Gazda Jele, rodjen 1914. godine u Turjacima,
Likvidiran kratkim postupkom od OZN-e Komande Cetinjskog podruja
novembra mjeseca 1944. godine, zato to je 1942. godine dobrovoljno stupio u ustae i
to se u ustaama isticao kao ubojica i pljaka.
587
48. DOTUR ANTE Jurin i majke Badonja-Gazda Jele, rodjen 1922. godine u Hrvacama,
kotar Sinj. Hrvat, zemljoradnik, pismen, neoenjen.
Uhvaen negdje oko Knina i kao ustaa doveden u Sinj, koncem 1944.
godine i likvidiran kratkim postupkom od OZN-e Komande Cetinjskog podruja, zato to
je u 1942. godini dobrovoljno stupio u ustae i sluio u unutranjosti zemlje, a pred
oslobodjenje Sinja doao u Sinj gdje se isticao pljakom.
49. PERI MATE Ivanov i majke Masteli Pave, rodjen 1925. godine u selu Turjaci,
kotar Sinj. Hrvat. Pismen, neoenjen.
Uhvaen kao ustaa od nama nepoznate jedinice koncem 1944. godine ili
poetkom 1945. i doveden u Split, predat vojnom sudu Komande Splitskog vojnog
podruja i osudjen na smrt streljanjem (kazna izvrena) zato to je poinio neke zloine
kao ustaa van naega kotara.
50. PERI BOE Jozin i majke Ramljak Andje, rodjen 1926. godine u selu Turjacima,
Uhvaen prilikom oslobodjenja Sinja, oktobra 1944. godine kao ustaa i
likvidiran kratkim postupkom od Komande Cetinjskog podruja zato to je 1943. godine
dobrovoljno stupio u ustae i u ustaama se isticao kao aktivni borac protiv NOP-a.
51. MALE ANTE imunov i majke Perkovi Ive, rodjen 1914. godine u selu Turjacima,
kotar Sinj. Hrvat. Zemljoradnik, pismen, oenjen s jednim djetetom.
Likvidiran kratkim postupkom od OZN-e Komande Cetinjskog podruja
koncem 1944. godine, uhvaen kao ustaa (nepoznat razlog streljanja).
52. PERKOVI ANDRIJA pok. Duje i majke Keve (ime nepoznato) rodjen 1883. godine
u selu Turjacima, kotar Sinj. Hrvat, zemljoradnik. Oenjen, sa petero djece, pismen,
samouk.
kratkim postupkom od OZN-e Komande Cetinjskog podruja zato to je bio ustaki
organizator u svome selu i pod ijim utjecajem su mnogi ljudi i omladinci zavedeni u
ustae i to je bio zbirnik za sela Turjake i Brnaze.
53. PERKOVI MATE pok. Stipana i majke Grgi Jele, rodjen 1914. godine u
Turjacima, kotar Sinj. Hrvat. Zemljoradnik, oenjen, jedno dijete.
Zarobljen kao domobran prilikom oslobodjenja Splita i mobilisan u JA,
bio rasporedjen u X. brigadi XX. divizije gdje je poeo vriti sabotau i stvarati paniku
medju vojskom, za to je bio uhapen i likvidiran.
54. GRGI BOE Ivanov i majke Klari-Kukuz Jele, rodjen 1923. godine u Turjacima,
kotar Sinj. Zemljoradnik. Hrvat. Neoenjen, pismen.
Zarobljen prilikom oslobodjenja Sinja, oktobra 1944. godine, kao ustaa i
mobilisan u JA odakle je dezertirao. Uhvaen od Narodne milicije i predat OZN-i
Komande Cetinjskog podruja od koje je likvidiran kratkim postupkom.
55. BEKAN IVAN Antin i majke Gali Andje, rodjen 1925. u selu Turjaci, kotar Sinj.
Hrvat. Zemljoradnik, pismen. Neoenjen.
Uhvaen kao ustaa prilikom oslobodjenja Sinja, oktobra 1944. godine i
likvidiran kratkim postupkom od OZN-e Komande Cetinjskog podruja, zato to je bio
ustaa i isticao se kao terorista i pljaka.
588
KOUTE
56. GRUBII STIPAN pok. Marija i majke Pee Ane, rodjen 1892. godine u Koute,
kotar Sinj. Hrvat, zemljoradnik, pismen, oenjen sa sedmero djece.
kratkim postupkom, poslije nego to je bio sudjen po Vojnom sudu Splitske vojne oblasti,
zato to je bio jedan od organizatora ustake milicije u Koutima i to se aktivno borio
protiv NOV-e, to je tukao i zlostavljao zarobljene partizane.
57. KLAPEZ JOZO pok. Barie i majke Delonga Ane, rodjen 1903. godine u selu
Koute, kotar Sinj. Hrvat, zemljoradnik, pismen, oenjen otac estoro djece.
Uhvaen 25. X. 1944. godine, u oslobodjenju Sinja i likvidiran kratkim
postupkom od OZN-e Komande Cetinjskog podruja, zato to je odmah u osnutku NDHa pristupio ustakom pokretu i to je naoruan kao milicioner u svome selu uestvovao u
mnogo akcija protiv partizana, a naroito se istakao u hvatanju i muenju prvoboraca u
selu Koute, 1941. godine.
58. KLAPEZ PAVAO pok. Marka i majke Grubii Luce, rodjen 1906. godine u
Koutama, kotar Sinj. Hrvat, zemljoradnik, pismen, oenjen otac petoro djece.
Likvidiran kratkim postupkom od OZN-e Komande Splitskog vojnog
podruja, poetkom 1945. godine, zato to je bio jedan od glavnih organizatora ustake
milicije u svome selu i to se isticao u borbama protiv NOV-e, terorisanju obitelji koje su
imale lanove u NOV-i, muenja prvoboraca u Koutama, 1941. godine i dr.
59. DUKI VINKO Pavlov i majke Dodig Ane, rodjen 1915. godine u selu Koute, kotar
Sinj. Hrvat, zemljoradnik, pismen, oenjen, otac jednog djeteta.
Uhvaen u oslobadjanju Sinja, oktobra 1944. godine od jedinica XX.
divizije i predat OZN-i Komande Cetinjskog podruja, te likvidiran kratkim postupkom,
zbog toga to je bio ustaki milicioner, te se kao takav isticao u borbi protiv NOV-e, zbog
denunciranja naih rodoljuba itd.
60. ALO MARKO pok. Ivana i majke Matije Plazibat, rodjen 1901. godine u
Koutama, kotar Sinj. Hrvat. Zemljoradnik, pismen, neoenjen.
Uhvaen prilikom oslobodjenja, oktobra 1944. godine i predat Vojnom
sudu Oblasti VIII. Udarnog korpusa, osudjen na smrt streljanjem (kazna izvrena), zbog
toga to je bio aktivni narodni neprijatelj i saradnik okupatora.
61. ALO BOO pok. Ivana i majke Plazibat Matije, rodjen 1919. godine u Koutama,
kotar Sinj. Hrvat. Zemljoradnik, pismen, neoenjen.
Uhvaen u oslobodjenju Sinja i predat Vojnom sudu VIII. Udarnog
korpusa, od kojeg je sudjen na smrt streljanjem (kazna izvrena), zbog toga to je tokom
itavoga rata bio aktivni narodni neprijatelj i saradnik okupatora.
TRILJ
62. GALI IVAN pok. Ivana i majke (nepoznato) rodjen 1910. godine u Trilju, kotar
Sinj. Hrvat. Pismen, oenjen sa dvoje djece. Zemljoradnik.
Uhvaen prilikom oslobodjenja Sinja, oktobra 1944. godine i likvidiran po
OZN-i Komande Cetinjskog podruja, kratkim postupkom, zato to je od 1941. godine
589
bio aktivni ustaa i saradnik okupatora, te se kao takav isticao u organizovanju ustake
milicije, pijunae, itd.
63. VRCAN JAKOV pok. Marka i majke Odrljin Pere, rodjen 1910. godine u Trilju,
kotar Sinj. Hrvat. Zemljoradnik. Oenjen. Pismen.
Uhvaen u oslobodjenju Sinja oktobra 1944. godine i osudjen od Vojnog
suda, VIII. Udarnog korpusa na 10 godina robije, odakle je pobjegao i doao u selo
Koute, gdje je sa strane jednog naeg vojnika ubijen.
Imenovani je bio zakleti ustaa jo za vrijeme stare Jugoslavije. Tokom
rata bio aktivni narodni neprijatelj, ustaki tabornik u Trilju te rukovodioc i organizator
ustake milicije.
VEDRINE
64. IPI TOMA pok. Jakova i majke Pezelj Ive, rodjen 1900. godine u Vedrine, kotar
Sinj. Hrvat. Zemljoradnik, pismen, oenjen otac osmero djece.
kratkim postupkom od OZN-e Komande Cetinjskog podruja, zato to je tokom rata bio
ustaki glavar, organizator ustatva, saradnik okupatora, i zato to je kasnije, kao
mobilisani, dezertirao iz NOV-e i obukao se u ustae, gdje se pokazao aktivan u
okrajima sa NOV.
STRMENDOLAC
65. KROLO IVAN pok. Mate i majke Daper Ive, rodjen 1891. godine u selu
Strmendolac, kotar Sinj. Hrvat, oenjen otac etvero djece. Pismen, zemljoradnik.
Uhvaen u oslobodjenju Sinja, oktobra 1944. godine i likvidiran od OZNe Komande Cetinjskog podruja kratkim postupkom, zato to je u 1941. godini bio seoski
glavar u selu Strmendolac i to je kao takav trajno suradjivao i pomagao okupatore i
ustae u borbi protiv NOV-e.
APORICE
66. SVALINA SILVESTAR pok. Grge i majke ovi Andje, rodjen 1909. godine u selu
aporicama, kotar Sinj. Hrvat, zemljoradnik, pismen. Neoenjen.
Uhvaen prilikom oslobodjenja Sinja, oktobra 1944. godine i likvidiran po
OZN-i pri Komandi Cetinjskog podruja, kratkim postupkom, zato to je dok se nalazio
kod kue, prividno suradjivao sa NOP-om, a po noi je pljakao na ime partizana, i to se
kasnije obukao u domobrane, te kao takav pljakao i progonio partizanske familije.
UGLJANE
67. BAN JURE pok. Ivana i majke Andrijaevi Ive, rodjen 1895. godine u selu Ugljane,
kotar Sinj. Hrvat, zemljoradnik. Pismen. Oenjen, sa petero djece.
Uhvaen u oslobodjenju Sinja, oktobra 1944. godine i likvidiran kratkim
postupkom od OZN-e Komande Cetinjskog podruja, zato to je bio ustaki glavar i kao
takav se krio u ici, i to je denuncirao i proganjao nae rodoljube.
590
TIJARICA
68. PEA JAKOV pok. Ivana i majke (nepoznate), rodjen 1910. godine u Tijarici, kotar
Sinj. Hrvat. Zemljoradnik. Oenjen sa etvero djece.
Uhvaen u oslobodjenju Splita i od OZN-e Komande Splitskog vojnog
podruja likvidiran kratkim postupkom, zbog toga to je 1942. godine dobrovoljno stupio
u ustae. (drugi nam razlozi nisu poznati).
69. PEA ANTE Grgin i . rodjen 1911. godine u selu Tijarica, kotar Sinj. Hrvat.
Zemljoradnik, pismen. Oenjen, sa troje djece.
Uhvaen prilikom oslobodjenja Splita i likvidiran kratkim postupkom po
OZN-i Komande Splitskog vojnog podruja, zato to je bio aktivni ustaa od 1942.
godine. (drugi nam razlozi nisu poznati).
VELI
70. RATKOVI IMUN pok. Mate i majke Maro Luce, rodjen 1882. godine u Veliu,
kotar Sinj. Hrvat, zemljoradnik, pismen, oenjen otac 2 djece.
kratkim postupkom od OZN-e Komande Cetinjskog Vojnog podruja, zato to je tokom
rata bio aktivni ustaa i ustaki naelnik u Trilju, i to je kao takav trajno radio protiv
NOP-a, to je organizovao ustaku miliciju i otprema ljude u ustae.
71. MARO IMUN Mikov i majke Marasovi Boje, rodjen 1911. godine u Veliu,
kotar Sinj. Hrvat, zemljoradnik, pismen oenjen otac dvoje djece.
kratkim postupkom po OZN-i Komande Cetinjskog podruja, zato to je od 1941. godine
bio u ustaama, i to se je isticao kao aktivni narodni neprijatelj.
72. MARI IMUN pok. Petra i majke Samardi Ane, rodjen 1921. godine u Veliu,
Uhvaen u oslobodjenju Sinja, oktobra 1944. godine i likvidiran kratkim
postupkom po OZN-i Komande Cetinjskog podruja, zato to je od 1941. godine stalno
bio u ustaama i kao takav se isticao, kao aktivni narodni neprijatelj.
JABUKA
73. SIKIRICA NIKOLA pok. Ivana i majke iko Jake, rodjen 1895. godine u Jabuci,
kotar Sinj. Hrvat, zemljoradnik, pismen. Oenjen otac sedmero djece.
kratkim postupkom OZN-e Komande Cetinjskog podruja, zato to je od 1941. godine
bio u ustaama, i to se kao takav trajno borio protiv NOV-e, i pokazivao se kao narodni
neprijatelj.
BRAEV DOLAC
74. KATI MARKO Nikolin i majke Marjanovi Stane, rodjen 1923. godine u Braev
Dolac, kotar Sinj. Srbin, pravoslavac. Pismen, neoenjen. Zemljoradnik-
591
Uhvaen u decembru mjesecu 1944. godine i likvidiran kratkim

postupkom od OZN-e Komande Cetinjskog podruja, zato to se za svo vrijeme
okupacije nalazio u etnicima, pravio razna ubojstva i pljake, po oslobodjenju utekao u
piljare.
ZELOVO
75. MAROVI AUGUSTIN pok. Vicka i majke Marovi Matue, rodjen 1886. godine u
Zelovu, kotar Sinj. Hrvat, andar, pismen.
Oslobodjenjem Sinja uhvaen i predat zarobljenikom logoru Gripe u
Splitu, gdje je likvidiran kratkim postupkom zato to je kroz svo vrijeme rata bio
andarski komandant u Zelovu, prisilno mobilisao ljude u ustae, pljakao, harao,
terorisao simpatizere NOP-a.
76. GABRI JAKOV Jakovljev i majke Domazet Jele, rodjen 1903. godine u Zelovu,
Uhvaen u oslobodjenju Sinja i predat zarobljenikom logoru Gripe,
gdje je likvidiran kratkim postupkom, zato to je za rata vrio dunost zamjenika
komandanta ustake milicije u Zelovu, mobilisao ljude u ustae, terorisao, pljakao i
harao rodoljube, odnosno porodice partizana, boraca NOV-e.
77. PEZO PETAR pok. Mate i majke Pezo Jele, rodjen 1912. godine u selu Zelovo, kotar
Sinj. Hrvat. Zemljoradnik, oenjen, 2 djece. Pismen.
Oslobodjenjem Sinja, oktobra 1944. godine uhvaen kao ustaa i predat
zarobljenikom logoru Gripe, gdje je likvidiran kratkim postupkom, zato to je bio u
ustaama od 1941. godine do hapenja, u inu ustakog vodnika, to je bio pljaka i
terorista.
MU DONJI
78. TOPI JOSIP pok. Nikole i majke Dadi Ive, rodjen ..... godine u Muu Donjem,
kotar Sinj. Hrvat, zemljoradnik. Neoenjen. Pismen.
Uhvaen i likvidiran po Komandi mjesta Mu poetkom 1945. godine,
radi toga to je za vrijeme okupacije bio dezerter nekoliko puta iz NOV, to je pred
oslobodjenje pobjegao u piljare i krio se kao takav.
MU GORNJI
79. BEBI LUKA pok. Ivana i majke Marendi Andje, rodjen 1910. godine u selu Mu
Gornji, Hrvat, zemljoradnik, neoenjen, pismen.
Za vrijeme okupacije neko se vrijeme nalazio u NOV-i i potom u 1943.
godini dezertirao i otiao u ustae u Sinj, gdje je ostao do oslobodjenja Sinja.
Oslobodjenjem Sinja uhvaen kao ustaa i predat zarobljenikom logoru Gripe, gdje je
likvidiran kratkim postupkom.
80. JELI IVAN Grgin i majke ...733 Joke, rodjen 1924. godine u Mu Gornji, kotar
Sinj. Hrvat, zemljoradnik, neoenjen, pismen.
733
Neitko.
592
Uhvaen prilikom oslobodjenja Sinja, predat zarobljenikom logoru

Gripe i likvidiran kratkim postupkom koncem 1944. godine radi toga to je nekoliko
puta dezertirao iz NOV-e, kasnije se obukao u ustae i aktivno uestvovao u akcijama
protiv NOV-e.
MILEINA
81. BUEVI MARJAN Filipov i majke Bacelj734 Marte, rodjen 1917. godine u
Mileini, kotar Sinj. Hrvat, zemljoradnik, pismen, oenjen otac jednog djeteta.
Prilikom oslobodjenja uhvaen i predat zarobljenikom logoru Gripe,
gdje je koncem 1944. godine likvidiran kratkim postupkom radi toga to je za vrijeme
rata bio u ustaama od 1941. godine, te se isticao kao organizator, terorista i propagator
ustakog pokreta.
82. MALENICA ANTE imunova i majke Radja Marte, rodjen 1902. godine u Mileini,
kotar Sinj. Hrvat, zemljoradnik, pismen. Oenjen, 2 djece.
Oslobodjenjem Sinja, uhvaen i predat zarobljenikom logoru Gripe,
gdje je likvidiran kratkim postupkom, radi toga to je od 1941. godine bio stalno u
ustaama, borio se aktivno protiv NOV-e, terorisao i pljakao simpatizere NOP-a.
83. MALENICA IVAN imunov i majke Radja Marte, rodjen 1912. godine u Mileini,
Oslobodjenjem Sinja uhvaen i predat logoru na Gripe, gdje je
likvidiran kratkim postupkom radi toga, to je bio u ustaama od 1942. godine i aktivno
se borio protiv NOV-e, pljakao i terorisao simpatizere NOP-a.
84. MALENICA ANTE Jurin i majke Radja Pere, rodjen 1920. godine u selu Mileini,
kotar Sinj. Hrvat, zemljoradnik, pismen. Neoenjen.
Uhvaen u oslobodjenju i predat zarobljenikom logoru na Gripe, gdje
je likvidiran kratkim postupkom, radi toga to je 1942. godine aktivni ustaa, aktivno se
borio protiv NOV-e, terorisao i pljakao simpatizere NOP-a.
RAMLJANE
85. RAKOVI735 JOSO Matin i majke Mande, rodjen 1906. godine u Ramljanima,
Uhvaen od strane OZN-e kotara Mu u januaru mjesecu 1945. godine
likvidiran kratkim postupkom radi toga, to je od 1942. godine bio u ustaama, aktivno se
borio protiv NOV, terorisao i pljakao simpatizere NOP-a, a po oslobodjenju pobjegao u
piljare.
86. SIVRO IVAN pok. Jakova i majke Akrap Cvite, rodjen 1913. godine u selu
Raduniu, kotar Sinj. Hrvat, zemljoradnik. Pismen, oenjen, 3 djece.
gdje je likvidiran kratkim postupkom novembra 1944. godine, radi toga to je od poetka
1943. godine bio u ustaama, aktivno se borio protiv NOV-e, pljakao i terorisao
simpatizere NOP-a.
734
735
Najvjerojatnije itanje.
Najvjerojatnije itanje.
593
PRIBUDE
87. ERI IVAN Matin i majke Dadi Matue, rodjen 1918. godine u selu Pribude, kotar
Sinj. Hrvat, zemljoradnik, pismen, oenjen, 1 dijete.
Uhvaen prilikom oslobodjenja Sinja i predat zarobljenikom logoru
Gripe, gdje je likvidiran kratkim postupkom novembra 1944. godine, radi toga to je od
poetka 1943. godine bio u ustaama, aktivno se borio protiv NOV, pljakao i terorisao
simpatizere NOP-a.
88. ERI FRANO Matin i majke Dadi Matue, rodjen 1921. godine u Pribude, kotar
Sinj. Hrvat, zemljoradnik, pismen, oenjen bez djece.
Gripe gdje je likvidiran kratkim postupkom novembra 1944. godine, radi toga to je od
poetka 1943. godine bio u ustaama, aktivno se borio protiv NOV, terorisao i pljakao
simpatizere NOP-a.
89. ERI IVAN pok. Joze i majke panji Marte, rodjen 1920. godine u selu Pribude,
kotar Sinj, Hrvat, zemljoradnik, neoenjen, pismen.
Uhvaen prilikom oslobodjenja Mua, kao ustaa i predat zarobljenikom
logoru Gripe gdje je likvidiran, kratkim postupkom, radi toga to je bio u ustaama od
poetka 1943. godine (Drugi nam razlozi nisu poznati obzirom da isti nije bio u ustaama
na naem terenu).
90. DELI IVAN pok. Mate i eri Ive, rodjen 1906. godine u Pribudama, kotar Sinj.
Hrvat. Zemljoradnik, pismen, oenjen, 2 djece.
Uhvaen u oslobodjenju Mua, kao ustaa i predan zarobljenikom logoru
Gripe, gdje je likvidiran, zato to je aktivni ustaa od 1942. godine (Drugi nam razlozi
nisu poznati jer se isti nije nalazio na naem terenu).
91. HAJDER MARKO pok. Josipa i majke Deli Jake, rodjen 1909. godine u Pribude,
kotar Sinj. Hrvat, zemljoradnik, neoenjen, nepismen.
Uhvaen u oslobodjenju oktobra 1944. godine i predat logoru na Gripe,
gdje je likvidiran, radi toga to se za vrijeme rata aktivno borio protiv NOV-e, kao ustaa
i kao takav terorisao i pljakao simpatizere NOP-a.
OGORJE GORNJE
92. LESKUR MATE pok. Martina i majke Mileti Ive, rodjen 1915. godine u Ogorju
Gornjem, kotar Sinj. Hrvat. Zemljoradnik, oenjen s jednim djetetom.
Za vrijeme okupacije bio lan Mjesnog N.O.O. i ujedno bio pijun u korist
ustaa do 1944. godine. Kao takav je pomagao ustaama pri hapenju naih rodoljuba.
Hapen i likvidiran po Komandi mjesta Mu, prilikom oslobodjenja Mua, oktobra,
novembra 1944. godine.
93. BOGINA IVAN pok. Mate i majke Radja Ive, rodjen 1910. godine u selu Ogorje
Gornje, kotar Sinj. Hrvat, zemljoradnik. Oenjen, sa dvoje djece.
Uhvaen prilikom oslobodjenja Sinja kao domobran u koje je stupio u
1942. godini, dobrovoljno, te predat zarobljenikom logoru Gripe, gdje je likvidiran
kratkim postupkom, novembra 1944. godine, radi toga to je iz domobrana preao u
ustae i kao ustaa do oslobodjenja pljakao i terorisao simpatizere NOP-a.
594
94. BOGINA ANTE pok. Mate i majke Radja Ive, rodjen 1914. godine u selu Ogorje
Gornje, kotar Sinj. Hrvat. Zemljoradnik. Neoenjen, pismen.
Uhvaen prilikom oslobodjenja ovih krajeva 1944. godine i predan
zarobljenikom logoru Gripe, gdje je 1944. godine, novembra mjeseca likvidiran
kratkim postupkom, radi toga to je kao ustaa od 1942. godine aktivno se borio (protiv)
NOV-e, terorisao i pljakao simpatizere NOP-a.
95. MUSLIN MARJAN pok. Mate i majke Ninevi Pere, rodjen 1902. godine u Ogorju
Gornjem, kotar Sinj. Hrvat. Zemljoradnik. Oenjen 4 djece.
Uhvaen prilikom oslobodjenja Mua i predat zarobljenikom logoru Gripe
gdje je likvidiran novembra 1944. godine, radi toga, to je kao ustaa uestvovao aktivno
u borbama protiv NOV-e, terorisao i pljakao simpatizere NOP-a, od 1942. godine do
oslobodjenja.
96. MUSLIN GRGO pok. Jozipa i majke Ninevi Jandre, rodjen 1918. godine u Ogorju
Gornjem, kotar Sinj. Hrvat. Zemljoradnik. Oenjen - 2 djece.
Uhvaen prilikom oslobodjenja Mua i predat zarobljenikom logoru
Gripe gdje je likvidiran novembra 1944. godine, radi toga to se kao ustaa od 1942.
godine, aktivno borio protiv NOV-e.
97. KAPETANOVI FRANE pok. Marka i majke Mileti Anice, rodjen 1912. godine u
Ogorju Gornjem, kotar Sinj. Hrvat. Zemljoradnik. Oenjen s jednim djetetom.
Uhvaen prilikom oslobodjenja Mua, i predat zarobljenikom logoru
Gripe, gdje je likvidiran novembra mjeseca 1944. godine, radi toga to je za vrijeme
rata kao ustaa ubio naeg odbornika u selu Ogorju Gornjem i uestvovao kao takav u
akcijama protiv NOV-e.
98. KAPETANOVI FRANE Grgin i majke Domazet Joze, rodjen 1915. godine u
Ogorju Gornjem, kotar Sinj. Hrvat. Zemljoradnik. Neoenjen. Pismen.
Uhvaen poslije oslobodjenja, novembra mjeseca 1944. godine i predat
zarobljenikom logoru Gripe, gdje je likvidiran kratkim postupkom, zato to je odmah
1942. godine stupio u domobrane, a zatim preao u ustae i aktivno se borio kao takav
protiv NOV-e, te terorisao i proganjao rodoljube NOP-a.
99. KAPETANOVI ANTE pok. Petra i majke ...736 Marte, rodjen 1910. god. u Ogorju
Gornjem, kotar Sinj. Hrvat. Zemljoradnik. Oenjen 4 djece.
Uhvaen prilikom oslobodjenja Mua i predat zarobljenikom logoru
Gripe, gdje je likvidiran novembra mjeseca 1944. godine, radi toga, to je u vrijeme
dok se nalazio u selu radio za stvar ustaa i organizator bio ustatva u selu, to je kasnije
preao u ustae i kao ustaa aktivno uestvovao u borbi protiv NOV-e, proganjao i
pljakao nae rodoljube.
100. KAPETANOVI VICKO pok. Mate i majke Dadi Kate, rodjen 1898. godine u selu
Ogorje Gornje, kotar Sinj. Hrvat. Zemljoradnik. Oenjen.
Uhvaen prilikom oslobodjenja Sinja, oktobra 1944. godine i predat
zarobljenikom logoru Gripe, gdje je likvidiran u novembru mjesecu 1944. godine, radi
toga to je bio ustaki pijun i prokazivao poloaje NOV-e ustaama. Kasnije pobjegao
prigodom kada ga se imalo ubiti, te preao u aktivnu saradnju sa ustaama.
736
Neitko.
595
101. KAPETANOVI FILIP pok. Mate i majke Dadi Kate, rodjen 1910. godine u
Ogorju Gornjem; Hrvat, zemljoradnik, oenjen sa dvoje djece.
Gripe, gdje je likvidiran kratkim postupkom novembra 1944. godine, radi toga to je
aktivno se borio protiv NOV-e, proganjao i pljakao simpatizere NOP-a.
102. KAPETANOVI JOKO pok. Marka i majke ...737 Marije, rodjen 1914. godine u
Ogorju Gornjem, kotar Sinj. Hrvat. Zemljoradnik. Oenjen 2 djece.
Gripe, gdje je likvidiran novembra 1944. godine, radi toga to je bio jedan od glavnih
propagatora ustakog pokreta u selu. to je pred mobilizaciju izbjegao u Sinj i ostao kao
aktivni ustaa do oslobodjenja.
103. KAPETANOVI JURE pok. Marka i majke Deli Marije, rodjen 1921. godine u
Ogorju Gornjem, kotar Sinj. Hrvat. Zemljoradnik. Oenjen.
Uhvaen prilikom oslobodjenja Sinja, oktobra 1944. godine, zato to je
kao kurir NOV-e u 1943. godini pobjegao sa svom potom u ustae u Sinj i ostao kao
takav do oslobodjenja Sinja.
KOLJANE
104. KRBI ILIJA pok. Duje i majke krbi Boice, rodjen 1911. godine u Koljane,
kotar Sinj. Srbin. Oenjen, trgovac.
Uhvaen i likvidiran od komande Cetinjskog podruja kratkim postupkom
u maju mjesecu 1945. godine, radi toga to je za rata bio etnik, a kasnije tri put
dezertirao iz NOV-e i zato to se po oslobodjenju krio kao piljar.
105. MARJANOVI BOO pok. Nike i majke Marjanovi Marte, rodjen 1920. god. u
Koljane, kotar Sinj. Srbin. Zemljoradnik. Oenjen jednim djetetom.
Uhvaen i likvidiran u martu mjesecu 1945. godine radi toga, to je za rata
od 1942. godine bio etnik, a u oslobodjenju preao u NOV i nekoliko puta pokuao
dezertirati, te radi toga to je zadnjim njegovim pokuajem bacio bombu na nekolicinu
naih drugova, kada je u bijegu ubiven.
106. ZAGORAC DJURO pok. Alekse, rodjen 1912. godine u selu Koljane; kotar Sinj.
Srbin. Zemljoradnik. Oenjen s jednim djetetom.
Uhvaen i likvidiran kratkim postupkom od Komande mjesta Vrlika, maja
mjeseca 1945. godine, radi toga to je od 1943. godine bio aktivni etnik, a poslije
oslobodjenja pobjegao u piljare.
107. ZAGORAC DJURO pok. Nikole i majke Kovaevi Todore, rodjen 1910. godine u
selu Koljane, kotar Sinj. Srbin. Zemljoradnik. Oenjen sa troje djece.
Uhvaen od Komande mjesta Vrlika i likvidiran u maju mjesecu 1945.
godine, radi toga to je za rata bio od 1943. godine u etnicima, a poslije oslobodjenja
otiao u kamiare i krio se do hvatanja.
108. DENI ILIJA Nikin i majke Zagorac Boice, rodjen 1915. godine u selu Koljane,
kotar Sinj. Srbin. Zemljoradnik, policajac. Oenjen.
737
Neitko.
596
Uhvaen u oslobodjenju i predat Vojnom sudu Srednjeg Dalmatinskog

podruja, od koga je sudjen na kaznu smrti streljanjem (kazna izvrena) radi toga to je za
vrijeme rata bio izmedju glavnih organizatora etnika u Vrlikoj krajini, to je neko
vrijeme od 1943. godine do oslobodjenja bio povjerenik Dinarske etnike divizije, na
kojoj je dunosti naredio pljaku i ubijanje mnogih naih rodoljuba.
109. KATI PETAR (PENI) Nikolin i majke Tutu Mae, rodjen 1915. godine u selu
Koljane, kotar Sinj. Srbin. Zemljoradnik. Neoenjen.
Uhvaen i likvidiran po Komandi mjesta Vrlika, juna mjeseca 1946.
godine, radi toga, to je za vrijeme rata bio aktivni etnik vrio teror i pljaku kao i
ubijstva nad simpatizerima NOP-a, a to se poslije oslobodjenja povukao u umu i krio se
kao piljar.
CRIVAC
110. BIGOVA MATE pok. Ivana i majke Lastri Mare, rodjen 1906. godine u Crivac.
Hrvat. Zemljoradnik. Oenjen sa etvero djece.
Gripe, gdje je likvidiran januara mjeseca 1945. godine radi toga to je za rata bio
aktivni ustaa, ustaki agitator i pljaka.
111. MARAVAK JURE Ivanov i majke Lastri Vide, rodjen 1916. godine u selu Crivac,
kotar Sinj. Hrvat. Zemljoradnik. Neoenjen, pismen.
Gripe, gdje je likvidiran januara mjeseca 1945. godine, radi toga to se isticao kao
aktivni ustaa, pljaka, terorista, aktivno uestvovao u borbama protiv NOV-e, te
tuenju i batinjanju simpatizera NOP-a.
112. BELI PETAR pok. Tome i majke Svalina Ive, rodjen 1907. godine u Crivacu,
kotar Sinj. Hrvat. Zemljoradnik. Oenjen sa dvoje djece.
Uhvaen prilikom oslobodjenja i predat zarobljenikom logoru Gripe,
gdje je likvidiran januara 1945. godine, radi toga to je od prvih dana bio aktivni ustaa,
isticao se u borbi protiv NOV-e, bio pljaka, terorista.
113. BUI ANTE pok. Jure i majke Svalina Stane, rodjen 1909. godine u Crivacu,
kotar Sinj. Hrvat. Zemljoradnik. Oenjen, pismen.
gdje je likvidiran januara 1945. godine, radi toga to je od prvih dana bio aktivni ustaa,
ustaki vodnik i isticao se u borbi protiv NOV-e, te organizator ustaa u selu Crivac.
114. CURAPA JURE pok. Cvitka i majke Svalina Mare, rodjen 1913. godine u Crivacu,
kotar Sinj. Hrvat. Zemljoradnik. Oenjen - sa dvoje djece.
Gripe, gdje je likvidiran januara 1945. godine, radi toga to je od 1942. godine, aktivni
ustaa, to je pljakao i terorisao obitelji boraca NOV-e.
115. SVALINA PAKO pok. Ivana i majke Dadi Anice, rodjen 1900. godine u Crivacu,
kotar Sinj. Hrvat. Zemljorandik, oenjen - sa troje djece.
gdje je likvidiran u januaru mjesecu 1945. godine, radi toga to je aktivni ustaa bio od
597
1942. godine, glavni ustaki agitator u selu i otvoreno propagirao protiv NOP-a,
denuncirajui rodoljube NOP-a.
116. SVALINA IVAN pok. Mije i majke ...738 Jurke, rodjen 1907. godine u Crivacu,
kotar Sinj. Hrvat. Zemljoradnik. Oenjen - sa etvero djece.
Gripe, gdje je likvidiran januara 1945. godine, radi toga to je bio aktivni ustaa; borio
se protiv NOV-e, i isticao se kao terorista i pljaka simpatizera NOP-a.
117. OSI IVAN pok. Jakova i majke Marini Joze, rodjen 1912. godine u Neoriu,
kotar Sinj. Hrvat. Zemljoradnik. Oenjen - sa dvoje djece.
gdje je likvidiran januara mjeseca 1945. godine, radi toga to se prvih dana obukao u
ustae i ostao sve vrijeme rata. Borio se aktivno protiv NOV-a, isticao se kao pljaka i
terorista, te politiki agitovao protiv NOP-a.
118. ORI MATE pok. Ivana i majke Lastre Marije, rodjen 1900. godine u Crivacu,
kotar Sinj. Hrvat. Zemljoradnik. Oenjen - s etvero djece.
gdje je likvidiran januara mjeseca 1945. godine, radi toga to je aktivno uestvovao u
borbama protiv NOV-e, isticao se kao terorista i pljakao simpatizere NOP-a.
119. OSI KREO pok. Ante i majke Beli Antice, rodjen 1922. godine u Crivacu,
kotar Sinj. Hrvat. Zemljoradnik, oenjen - s jednim djetetom.
Uhvaen u oslobodjenju i predat zarobljenikom logoru Gripe, gdje je
likvidiran kratkim postupkom u januaru mjesecu 1945. godine, radi toga to je za rata
uestvovao u borbama protiv NOV-e, kao pripadnik SS-trupa i Crnoj Legiji, te se medju
njima isticao svojim razbojnitvom.
120. SVALINA MARJAN pok. Ivana i majke Beli Andjelke, rodjen 1907. godine u
Neoriu, kotar Sinj. Hrvat. Zemljoradnik, oenjen, s 3 djece.
gdje je likvidiran u januaru mjesecu 1945. godine, radi toga to se za rata isticao kao
aktivni ustaa i uestvovao u borbama protiv NOV-e, te terorisanju i pljakanju
simpatizera NOP-a.
121. JURI IVAN pok. Ilije i majke Matei Andje, rodjen 1905. godine u Crivacu, kotar
Sinj. Hrvat. Zemljoradnik, oenjen, s petero djece.
likvidiran u januaru mjesecu 1945. godine radi toga to se borio protiv NOV-e, kao
aktivni ustaa i isticao se u pljakanju i terorisanju simpatizera NOP-a.
122. JURI FILIP pok. Ivana i majke Penovi Anice, rodjen 1912. godine u Crivacu,
kotar Sinj. Hrvat. Zemljoradnik. Neoenjen.
likvidiran u januaru 1945. godine, radi toga to se kao ustaa za rata isticao terorisanjem i
pljakanjem simpatizera NOP-a.
738
Neitko.
598
123. TRZE CVITKO pok. Marka i majke Zagorac Marte, rodjen 1906. godine u Crivacu,
gdje je likvidiran u januaru 1945. godine, zato to je bio aktivni ustaa od 1942. godine i
uestvovao aktivno u borbama protiv NOV-e.
124. DOMAZET GRGO pok. Marka, rodjen 1907. godine u selu Crivac, kotar Sinj.
Hrvat, zemljoradnik, oenjen sa troje djece.
likvidiran januara 1945. godine, radi toga to je bio aktivni ustaa od 1942. godine i
isticao se u pljaki i terorisanju simpatizera NOP-a.
125. PRANI IVAN pok. Mate i majke Juri Vide, rodjen 1905. godine u Crivacu, kotar
Sinj. Hrvat. Zemljoradnik. Oenjen sa etvero djece.
Uhvaen u oslobodjenju i predat zarobljenikom logor u Gripe, gdje je
likvidiran januara 1945. godine, zato to je bio aktivni ustaa od 1942. godine i to se
isticao u svojoj neprijateljskoj propagandi protiv NOP-a, te pljakanjem partizanskih
familija.
126. IVANEVI ILIJA Jokin i majke ari Marije, rodjen 1899. godine u Crivacu,
kotar Sinj. Hrvat. Zemljoradnik. Oenjen sa troje djece.
gdje je likvidiran januara 1945. godine, radi toga to je bio aktivni ustaa od 1942.
godine, te se isticao terorisanjem i pljakanjem porodica boraca NOV-e.
127. IVANEVI JURE Ivanov i majke Marini Joze, rodjen 1915. godine u Crivacu,
gdje je likvidiran januara 1945. godine, radi toga to je bio aktivni ustaa od 1942. godine
i isticao se pljakanjem partizanskih porodica.
128. LASTRE STJEPAN pok. Andrije i majke Mravak Vide, rodjen 1902. g. u Crivacu,
kotar Sinj. Hrvat. Zemljoradnik, oenjen, troje djece.
gdje je likvidiran januara 1945. godine, radi toga to je bio aktivni ustaa od 1942. godine
i to se aktivno borio protiv NOV-e.
129. LASTRE IVAN pok. Stjepana, rodjen 1925. godine u selu Crivac, kotar Sinj. Hrvat,
gdje je likvidiran, radi toga to je bio aktivni ustaa za rata od 1942. godine (drugi razlozi
nam nepoznati, obzirom da isti nije boravio na naem terenu).
130. LASTRE MATE Ivanov i majke Marije .., rodjen 1906. godine u selu Crivac,
kotar Sinj. Hrvat. Zemljoradnik. Oenjen sa 1 djetetom.
gdje je likvidiran januara 1945. godine, radi toga to je bio aktivni ustaa od 1942.
godine, to je pljakao i terorisao partizanske obitelji i to je agitovao za stvar ustaa.
131. LASTRE IVA Ivanov i majke Marije, rodjen 1903. godine u selu Crivac, kotar Sinj.
Hrvat. Zemljoradnik. Oenjen, sa troje djece. Pismen.
599

gdje je likvidiran radi toga to se za vrijeme rata kao ustaa od 1942. godine, aktivno
borio protiv NOV-e.
132. TRZO JOSIP pok. Jakova i majke Bui Marte, rodjen 1908. godine u Crivacu,
kotar Sinj. Hrvat. Zemljoradnik. Neoenjen, nepismen.
gdje je likvidiran januara 1945. godine, radi toga to se kao aktivni ustaa od 1942.
godine isticao u borbi protiv NOV-e, kao razbojnik i pljaka.
133. DIDI MARKO pok. Lovre i majke Penovi Jurke, rodjen 1912. godine u Crivacu,
kotar Sinj. Hrvat. Zemljoradnik, oenjen, sa dvoje djece.
Oslobodjenjem uhvaen i predat zarobljenikom logoru Gripe, gdje je
likvidiran januara mjeseca 1945. godine, radi toga to se kao ustaa od 1942. godine
isticao kao najbolji i odaniji borac protiv NOV-e.
134. LASTRE MARKO Jurin i majke eri Ive, rodjen 1913. godine u selu Crivacu,
kotar Sinj. Hrvat. Zemljoradnik. Oenjen, sa troje djece. Pismen.
gdje je likvidiran januara 1945. godine, radi toga to se kao aktivni ustaa od 1942.
godine isticao u borbi protiv NOV-e.
VUIPOLJE
135. AVI JAKOV pok. Marka i majke Bandi Luce, rodjen 1910. godine u
Vuipolju, kotar Sinj. Hrvat. Zemljoradnik. Oenjen, sa dvoje djece.
Zarobljen prilikom oslobodjenja Sinja, oktobra 1944. godine od jedinica
XX. divizije i od iste likvidiran kratkim postupkom radi toga to je bio aktivni ustaa od
1941. godine i terorista i pljaka pripadnika NOP-a.
ZASIOK
136. KRAJINA STJEPAN pok. Ante i majke Buljan Marte, rodjen 1889. godine u
Zasioku, kotar Sinj. Hrvat. Zemljoradnik. Oenjen, sa estero djece.
Uhvaen prilikom oslobodjenja u Sinju i likvidiran kratkim postupkom od
jedinica XX. divizije oktobra 1944. godine, zato to je poznati pljaka, terorista i borac
protiv NOV-e od 1942. godine.
137. LIJOVI STIPAN Duanov i majke Bulandi Ive, rodjen 1920. godine u Zasioku,
Zarobljen kao ustaa prilikom oslobodjenja Sinja i likvidiran od jedinica
XX. divizije, kratkim postupkom radi toga to je aktivni ustaa od 1941. godine i poznati
terorista i pljaka pripadnika NOPa.
138. LIJOVI JOZO Martinov i majke Lijovi Marte, rodjen 1908. godine u Zasioku,
kotar Sinj. Hrvat. Zemljorandik. Oenjen, sa troje djece.
Zarobljen kao ustaa oslobodjenjem Sinja i likvidiran kratkim postupkom
po jedinicama XX. divizije radi toga to je istaknuti ustaki borac protiv NOV-e i
pljaka i terorista simpatizera NOP-a.
600
OTII
139. STANOJEVI GOJKO Mitrov, rodjen 1921. godine u Otiiu, kotar Sinj. Srbin,
zemljoradnik, neoenjen.
Uhvaen do Komande mjesta Vrlika februara 1945. godine i predat OZN-i
Splitskog vojnog podruja, te po sudu istog podruja sudjen na smrt streljanjem (kazna
izvrena) radi toga to je aktivni etnik terorista.
LAKTAC
140. BOGOVAC LUKA Lazin i majke Mareti Boice, rodjen 1913. godine u Laktacu,
kotar Sinj. Srbin. Zemljoradnik, neoenjen, pismen.
Uhvaen od Komande mjesta Vrlika, marta mjeseca 1945. godine i
likvidiran kratkim postupkom radi toga to je aktivni etnik bio od poetka 1944. godine,
kasnije dezertirao iz J.A., te pobjegao i krio se kao kamiar.
SATRI
141. BOBETTA LUKA pok. Joze i majke .. Andje, rodjen 1895. godine u Lastriu,
kotar Sinj. Hrvat. Zemljoradnik, oenjen, pismen.
Uhvaen poslije oslobodjenja i likvidiran kratkim postupkom radi toga, to
je godine 1942. otselio u Slavoniju u selo Lipovau, kao Paveliev kolonista i bio ustaki
pijun i terorista u Slavoniji za vrijeme rata.
G A R JA K
142. BURILO ANTE pok. Save i majke Mikuli Cvite, rodjen 1908. godine u Garjaku,
kotar Sinj. Hrvat. Zemljoradnik, oenjen, sa etvero djece.
Uhvaen poslije oslobodjenja, u III. mjesecu 1945. godine od Komande
mjesta Vrlika i predat Komandi Cetinjskog podruja od koje je likvidiran zato to je za
vrijeme rata od 1941. godine bio aktivni ustaa, te bio organizator i propagator svih akcija
u selu protiv NOV-e i NOP-a. Kasnije preao u piljare i kao takav uhvaen.
143. BURILO JOZO pok Save i majke Mikuli Cvite, rodjen 1912. godine u Garjaku,
Uhvaen u februaru mjesecu 1945. godine od Komande mjesta Vrlika i
predat Komandi Cetinjskog podruja od koje je likvidiran, radi toga to je od 1941.
godine bio stalno sa ustakim orunicima i kao takav se isticao (detaljnije nam o njemu
nije poznato jer nije ivio na naem terenu), te radi toga to je u oslobodjenju pobjegao u
kamiare i kao takav uhvaen.
144. ROMI JAKOV pok. Mie i majke Ceri Boje, rodjen 1892. godine u selu Garjaku,
Uhvaen decembra mjeseca 1944. godine i predat Komandi Cetinjskog
podruja od koje je likvidiran kratkim postupkom, radi toga to je od prvih dana bio
glavni organizator ustaa u svome selu i to je uestvovao u pokolju Srba u Garjaku, te na
koncu pobjegao u kamiare.
145. KRBI NIKOLA pok. Todora i majke krbi Save, rodjen 1874. godine u
Garjaku, kotar Sinj. Srbin. Zemljoradnik. Oenjen, sa troje djece.
601
Uhapen decembra mjeseca 1944. godine i predat Komandi Cetinjskog

podruja od koje je likvidiran kratkim postupkom radi toga to je od 1942. godine bio
organizator etnika u svome selu, radio na denunciranju rodoljuba NOP-a okupatoru, to
je imao dva sina u etnicima, koji su se isticali, kao etniki razbojnici.
146. ROLJ STIPE pok. Ivana i majke Duvnjak Marije, rodjen 1907. godine u Garjaku,
kotar Sinj. Hrvat. Zemljoradnik. Oenjen sa estero djece.
Uhvaen u martu mjesecu 1945. godine od Komande mjesta Vrlika i
likvidiran kratkim postupkom, radi toga to je za sve vrijeme rata bio aktivni ustaa, a u
oslobodjenju preao u piljare i kao takav uhvaen.
147. KRILI BOO Markov i majke krbi Pere, rodjen 1920. godine u Garjaku, kotar
Sinj. Hrvat. Zemljoradnik, oenjen, s 1 djetetom.
Uhvaen u aprilu mjesecu 1945. godine i predat Komandi Cetinjskog
podruja od koje je likvidiran kratkim postupkom, radi toga to je sve vrijeme rata bio
aktivni ustaa, pljaka, terorista i to je u prvim danima rata uestvovao u pokolju Srba u
Garjaku.
VRLIKA
148. TURUDI IVAN pok. Mile i majke DJakovi Ivanice, rodjen 1914. godine u Vrlici,
kotar Sinj. Hrvat. Zemljoradnik, oenjen, s 1 djetetom.
Uhvaen od Komande mjesta Vrlika, marta mjeseca 1945. godine i
likvidiran kratkim postupkom, radi toga to se kao ustaa od 1941. godine isticao kao
aktivni borac protiv NOV-e, i to se kao takav odmetnuo u odmetnitvo poslije
oslobodjenja.
149. TURUDI OKMAN pok. Mate i majke Oklopi Mare, rodjen 1920. godine u
Vrlici, kotar Sinj. Hrvat. Zemljoradnik, oenjen, s dvoje djece.
U oslobodjenju se predao Komandi mjesta Vrlika, od koje je bio predat
Komandi Cetinjskog podruja, gdje je likvidiran novembra mjeseca 1944. godine, radi
toga to je od prvih dana hapsio i zlostavljao Srbe, kao aktivni ustaa i irio nacionalnu
mrnju u narodu.
150. PLAZONI RADOSLAV pok. Iveka i majke Kati Pere, rodjen 1910. u Vrlici,
kotar Sinj. Hrvat. Gostioniar, oenjen, bez djece.
Uhvaen i predat Komandi Cetinjskog podruja novembra mjeseca 1944.
godine, od koje je likvidiran kratkim postupkom radi toga to je suradjivao sa ustaama
za vrijeme rata, prokazivao simpatizere NOP-a, proganjao i pljakao rodoljube NOP-a.
151. MLADENI MILJENKO Franin i majke Miljkovi Ane, rodjen 1917. god. u Vrlici,
kotar Sinj. Hrvat. Djak s velikom maturom. Neoenjen.
Uhvaen u oslobodjenju Vrlike i od Komande Cetinjskog podruja sudjen
i likvidiran radi toga to je od prvog dana bio povjerenik Srba u Vrlici, a istodobno
suradjivao sa ustaama i otkrivao i kazivao koga da se hapsi i ubija od strane Srba.
152. ULJAREVI DJORDJE Petrov i majke Kovaevi Andje, rodjen 1900. godine u
Nevesinju, a boravio u Vrlici. Srbin. Sudski inovnik.
Uhvaen i predat Komandi Cetinjskog podruja od koje je likvidiran
novembra mjeseca 1944. godine, radi toga to je za rata bio etniki povjerenik opine
Vrlika, etniki pijun i propagator protiv NOP-a.
602
JEEVI
153. VUEMILOVI-VRANI PETAR Antin i majke Plazoni Ane, rodjen 1910. u
Jeeviu, kotar Sinj. Hrvat. Zemljoradnik, oenjen, sa dvoje djece.
Uhvaen od Komande mjesta Vrlika u februaru mjesecu 1945. godine i
likvidiran kratkim postupkom radi toga to je za rata bio aktivni ustaa i isticao se u
borbama protiv NOV-e, te pljakao i terorisao rodoljube NOP-a. Kasnije preao u
odmetnitvo.
154. VUEMILOVI-GRGI PETAR (CAR) Stipanovi i majke Batovanja Marije,
rodjen 1913. godine u Jeeviu, kotar Sinj. Hrvat. Zemljoradnik, oenjen s jednim
djetetom.
Uhvaen od Komande mjesta Vrlika u martu mjesecu 1945. god. i
likvidiran kratkim postupkom radi toga to je za vrijeme rata prisilno primoravao ljude da
se oblae u ustae, to se isticao kao aktivni ustaa u borbi protiv NOV-e, pljaka, a u
oslobodjenju preao u odmetnitvo.
155.739 MODRI JURE pok. Ante i majke Gabri Boje, rodjen 1911. godine u Jeeviu,
kotar Sinj. Hrvat. Zemljoradnik, oenjen.
Likvidiran koncem 1945. godine u jedinici (nepoznata) JA., radi toga to
je za sve vrijeme rata bio aktivni ustaa, uestvovao u borbama protiv NOV-e. U
oslobodjenju mobilisan u JA i kazao lane godine prigodom demobilizacije starijih
godita i puten kui. Uhapen po opunomostvu OZN-e Vrlika i poslat u svoju jedinicu
gdje je likvidiran.
NEORI
156. PIPLICA MARKO pok. Stipe i majke Golei Cvite, rodjen 1910. godine u Neoriu,
kotar Sinj. Hrvat. Zemljoradnik, oenjen, s petero djece.
gdje je likvidiran decembra 1944. godine radi toga to je za sve vrijeme rata bio u
domobranima, a zatim preao u ustae i isticao se u borbi protiv NOV-e.
157. STUPALO FILIP Markov i majke Vrdoljak Jele, rodjen 1920. godine u Neoriu,
kotar Sinj. Hrvat. Zemljoradnik. Oenjen, bez djece.
Uhvaen i predat prilikom oslobodjenja zarobljenikom logoru Gripe,
gdje je likvidiran kratkim postupkom radi toga, to se do 1943. godine nalazio u
ustaama, a tada mobilisan u NOV, ostao neko vrijeme i ponovno otiao u ustae i ostao u
istima do oslobodjenja.
158. STUPALO IVAN Matin i majke ...740 Ane, rodjen 1926. godine u selu Neori, kotar
Sinj. Hrvat. Zemljoradnik. Neoenjen.
gdje je likvidiran, oktobra mjeseca 1944. godine, radi toga to je dezertirao iz NOV-e, bio
u ustaama i isticao se kao pljaka i terorista rodoljuba NOP-a.
739
740
Na rubu dopisano: Registriran u kategoriji II C. br. 3683.

Neitko.
603
159. STUPALO IVAN Pavin i majke ...741 Andje, rodjen 1922. godine u selu Neori,
kotar Sinj. Hrvat. Zemljoradnik, neoenjen.
gdje je likvidiran novembra mjeseca 1944. godine, radi toga to je dezertirao iz NOV-e i
pobjegao u ustae, te se isticao u terorisanju i pljakanju simpatizera NOP-a.
BRAEVI
160.742 BANJANIN JAKOV Jozin i majke Mami Cvite, rodjen 1919. godine u
Braeviu, kotar Sinj. Hrvat. ofer, oenjen, sa jednim djetetom.
Uhvaen i likvidiran kao kamiar u augustu mjesecu 1946. godine, radi
toga to je za sve vrijeme okupacije bio u ustaama, a poslije oslobodjenja preao u
odmetnitvo.
161. VRDOLJAK JOZO pok. Stipe i majke Stupalo Ive, rodjen u Neoriu 1913. godine.
Hrvat. Zemljoradnik, oenjen, s troje djece.
Uhvaen oslobodjenjem Sinja i predat zarobljenikom logoru Gripe,
gdje je likvidiran, radi toga to je dezertirao iz NOV-e, to se kao ustaa isticao u pljaki i
terorisanju rodoljuba NOP-a.
162. VEI NIKOLA pok. Jakova i majke Piplica Kate, rodjen 1915. godine u Neoriu,
kotar Sinj. Hrvat. Zemljoradnik, oenjen, s jednim djetetom.
gdje je likvidiran, radi toga to je dezertirao iz NOV-e i preao u ustae, te se isticao u
borbi protiv NOV-e, pljakanju i terorisanju rodoljuba NOP-a.
163. SERDAREVI STIPE pok. Nikole i majke Orlovi Matije, rodjen 1922. u Neoriu,
Likvidiran od strane XX. divizije u Lici marta mjeseca 1945. godine.
Likvidiran radi toga to je u vojsci (NOV-i) stvarao medju vojnicima paniku, sabotaom
itd.
164. VEI NIKOLA Matin i majke Jelovi Kate, rodjen 1910. godine u selu Neori,
kotar Sinj. Hrvat. Zemljoradnik. Oenjen, sa etvero djece.
gdje je likvidiran radi toga to je dezertirao iz NOV, pobjegao u ustae i aktivno se borio
protiv NOV-e, te to je politiki djelovao protiv NOP-a.
DICMO
165. BABI PETAR pok. Ante i majke Luce, rodjen 1925. godine u Dicmo Suci, kotar
Sinj. Hrvat. Zemljoradnik, neoenjen.
Uhvaen prilikom oslobodjenja Sinja i predat sudu Komande Cetinjskog
podruja gdje je sudjen (na) kaznu smrti streljanjem (kazna izvrena), radi toga to je
cijelo vrijeme rata kao ustaa uestvovao u borbama protiv NOV-e, pljakanju i
terorisanju obitelji boraca NOV-e, te u pokolju Srba u Dicmu.
741
742
Neitko.
Na rubu dopisano: Registriran u kategoriji II a. br. 1731.
604
166. ATIPOVI IVAN pok. Ante i majke Mareti Jake, rodjen 1927. godine u Dicmu,
kotar Sinj. Hrvat, zemljoradnik, neoenjen.
25. oktobra 1944. godine zarobljen i od jedinica XX. divizije predat OZNi Komande Cetinjskog podruja, od koje je likvidiran radi toga to je kao ustaa vrio
teror i pljaku nad obiteljima boraca NOV-e.
167. ZEBI BOE Nikolin i majke Zebi Luce, rodjen 1915. godine u selu Dicmo, kotar
Sinj. Hrvat, zemljoradnik, neoenjen.
Uhvaen od jedinica KNOJ-a koncem 1944. godine i predat Vojnom sudu
Komande Splitskog vojnog podruja od kojega je sudjen na kaznu smrti streljanjem
(kazna izvrena), radi toga to je kao ustaa uestvovao u muenju i streljanju prvoboraca
u Sinju, 1941. godine, i to se kroz sve vrijeme rata isticao teroriui i pljakajui
rodoljube NOP-a.
168. ZEBI MATE pok. Martina i majke Rogulj Andje, rodjen 1920. godine u Dicmu,
Uhvaen od jedinica KNOJ-a koncem 1944. godine i likvidiran kratkim
postupkom radi toga to se sve vrijeme rata isticao kao aktivni ustaa, a u oslobodjenju
pobjegao u odmetnitvo i krio se kao piljar.
169. RADANOVI PETAR Boin i majke (nepoznate), rodjen 1913. godine u Dicmu,
kotar Sinj. Hrvat. Zemljoradnik, oenjen, sa troje djece.
Uhvaen oslobodjenjem Sinja i od OZN-e Komande Cetinjskog podruja
likvidiran kratkim postupkom radi toga to se sve vrijeme rata isticao kao aktivni ustaa.
170. PODRUG IVAN pok. Jakova i majke Milun Matije, rodjen 1902. godine u Dicmu,
kotar Sinj. Hrvat, zemljoradnik, oenjen, s troje djece.
Uhvaen od jedinica XX. divizije prilikom oslobodjenja Sinja oktobra
1944. godine u grupi opasnijih ustaa i s njima skupa likvidiran kratkim postupkom.
(inae se nije isticao u ustaama i bio u ustaama svega na mjesec dana prije oslobodjenja
Sinja).
171. MARETI PETAR pok. ime i majke imunda Pere, rodjen 1913. godine u
Dicmu, kotar Sinj. Hrvat. Zemljoradnik, neoenjen.
Uhvaen u oslobodjenju Sinja i predat Komandi Cetinjskog podruja, od
koje je likvidiran kratkim postupkom, radi toga to je za sve vrijeme rata sluio kao
aktivni ustaa, i to se isticao pljakajui i ubijajui simpatizere NOP-a.
172. MARETI NIKOLA pok. Boe i majke Milun Mare, rodjen 1904. godine u Dicmu,
Uhvaen prilikom povlaenja prema Dicmu, oktobra 1944. godine i predat
OZN-i Komande Cetinjskog podruja, od koje je likvidiran kratkim postupkom radi toga
to se sve vrijeme rata kao aktivni ustaa isticao u pljaki i ubijanju simpatizera NOP-a.
173. MARETI MARKO pok. Jure i majke Stojanac Boje, rodjen 1889. godine u Dicmu,
kotar Sinj.Hrvat. Zemljoradnik, oenjen, s troje djece.
Uhvaen oktobra mjeseca 1944. godine i predat OZN-i Komande
Cetinjskog podruja, gdje je likvidiran kratkim postupkom radi toga to je bio organizator
i rukovodioc ustaa u Sinju, to je kao ustaa rukovodioc nagonio ustae na pljaku i
terorisanje rodoljuba NOP-a, a u emu je i on sam uestvovao.
605
174. BABI PETAR pok. Tome i majke Grubii Jake, rodjen 1910. godine u Dicmu,
zemljoradnik, neoenjen, Hrvat.
Uhvaen kao kriar od Narodne milicije 1945. godine u II. mjesecu i
predat OZN-i Komande Splitskog vojnog podruja, te po sudu osudjen na kaznu smrti
streljanjem (kazna izvrena), zato to je kao ustaki vodnik uestvovao u proganjanju i
muenju rodoljuba koji su po zatvorima u Sinju bili zatvarani, to je lino ubio odbornika
u selu Prugovu i to je poinio mnoge druge zloine.
175. ZEBI MARTIN Antin i majke Samadan Ilinke, rodjen 1910. godine u Dicmu,
kotar Sinj. Hrvat. Zemljoradnik. Oenjen, sa troje djece.
Uhvaen u oslobodjenju Sinja, oktobra 1944. godine i predan OZN-i
Splitskog vojnog podruja, od koje je likvidiran kratkim postupkom, radi toga to je kao
ustaa uestvovao u borbama protiv NOV-e.
176. ZEBI NIKOLA Lovrin i majke Mireta ime, rodjen 1908. godine u Dicmu, kotar
Sinj. Hrvat. Zemljoradnik. Oenjen sa troje djece.
Zarobljen prilikom oslobodjenja Sinja i predat OZN-i Splitskog vojnog
podruja od koje je likvidiran kratkim postupkom radi toga to je bio aktivni ustaa i
veliki terorista i pljaka od 1941. godine do oslobodjenja.
177. ZEBI ANTE pok. Marka i majke Kaunko Ive, rodjen 1926. godine u Dicmu,
kotar Sinj. Hrvat. Zemljoradnik. Oenjen.
Uhvaen oslobodjenjem Sinja i predat OZN-i Komande Splitskog vojnog
podruja, gdje je likvidiran kratkim postupkom radi toga to je kao ustaa uestvovao u
batinjanju, muenju i pljakanju rodoljuba NOP-a.
178. ZURO MATE Antin i majke Zebi Luce, rodjen 1926. godine u Dicmu, kotar Sinj.
Hrvat. Zemljoradnik. Neoenjen.
Uhvaen prilikom oslobodjenja, od jedinica NOV-e i predat Komandi
Splitskog vojnog podruja, od koje je likvidiran kratkim postupkom, radi toga to se kao
ustaa isticao u borbama protiv NOV-e, te tuenju, pljakanju i proganjanju obitelji
boraca NOV-e.
179. BRALI PETAR pok. Martina i majke Milanovi Ane, rodjen 1925. godine u
Dicmu, kotar Sinj. Hrvat. Neoenjen, zemljoradnik.
Uhvaen u oslobodjenju 1944. godine i predat OZN-i Splitskog vojnog
podruja, gdje je likvidiran, radi toga to je uestvovao u terorisanju i pljaki simpatizera
NOP-a.
180. GRI MATE pok. Blaa i majke Buzdovai Ane, rodjen 1912. godine u Dicmu,
kotar Sinj. Hrvat. Zemljoradnik. Oenjen sa dvoje djece.
Uhvaen u oslobodjenju i predat OZN-i Splitskog vojnog podruja, od
koje je likvidiran kratkim postupkom, radi toga to je bio uveni ustaa po glasu, kao
terorista i pljaka simpatizera NOP-a.
181. JADRI MIRKO pok. Stipe i majke ...743 Andje, rodjen 1906. godine u Dicmu,
kotar Sinj. Hrvat. Oenjen sa sedmero djece. Zemljoradnik.
743
Neitko.
606
Uhvaen u oslobodjenju i predat OZN-i Splitskog vojnog podruja od koje

je likvidiran radi toga, to se isticao kao aktivni ustaa od 1942. godine, to je pljakao i
tukao obitelji boraca NOV-e, to je iao kose aktivistkinjama NOP-a.
182. APETA JAKOV pok. Jure i majke apeta Matije, rodjen 1903. godine u Dicmu,
kotar Sinj. Hrvat. Zemljoradnik. Oenjen, sa dvoje djece.
Uhvaen u oslobodjenju i predat OZN-i Splitskog vojnog podruja, gdje je
likvidiran kratkim postupkom, radi toga to je kao aktivni ustaa od 1942. godine isticao
se u borbama protiv NOV-e, te se isticao u pljaki i teroru nad rodoljubima NOP-a.
183. GABRILO PERO pok. Jakova i majke Babi Ane, rodjen 1910. godine u Dicmu,
kotar Sinj. Hrvat. Zemljoradnik. Oenjen, sa etvero djece.
gdje je likvidiran kratkim postupkom radi toga to se sve vrijeme rata isticao kao aktivni
ustaa u terorisanju i pljakanju simpatizera NOP-a.
184. ATIPOVI STIPAN Jurin i majke Murat Matije, rodjen 1919. godine u Dicmu,
Hrvat. Sveenik-fratar, neoenjen.
Uhvaen u oslobodjenju i predat Vojnom sudu Splitskog vojnog podruja
od kojeg je sudjen na smrt streljanjem (kazna izvrena), zato to je od 1941. godine bio
glavni organizator ustaa u Dicmu, i to je davao moralnu i materijalnu podrku
ustaama, odobravajui njihove zloine.
185. RADANOVI MIRKO pok. Ivana i majke Bili Ive, rodjen 1900. godine u Dicmu,
kotar Sinj. Hrvat. Trg. pomonik. Oenjen, sa 4 djece.
Uhvaen u oslobodjenju i predat Vojnom sudu Splitskog vojnog podruja
od kojeg je sudjen na smrt streljanjem (kazna izvrena u proljeu 1945. godine), radi toga
to je u 1941. godini skupa s fratrima organizovao ustae u Dicmu, to je bio ustaki
tabornik i kao takav poinio mnoge zloine, nasilje ubijstva itd. to je kao ustaa uven
po zlu glasu u Sinjskoj krajini.
186. ATIPOVI IVAN pok. Ante i majke Mareti Jake, rodjen 1925. godine u Dicmu,
kotar Sinj. Hrvat, zemljoradnik, neoenjen.
Uhvaen u oslobodjenju Sinja i predat Vojnom sudu Splitskog vojnog
podruja, od kojeg je koncem 1944. godine sudjen na kaznu smrti streljanjem (kazna
izvrena) radi toga to je u 1943. godini poinio kao ustaa mnoge zloine, to je pljakao
i terorisao pripadnike NOP-a.
187. APETA MITKO pok. Jakova i majke Serdarevi Matije, rodjen 1922. u Dicmu,
Uhvaen na Klisu, 1944. godine i predat OZN-i Splitskog Vojnog
podruja, te likvidiran koncem 1944. godine u logoru Gripe, radi toga to je kao aktivni
ustaa od 1942. godine uestvovao u pljaki i terorisanju simpatizera NOP-a.
POTRAVLJE
188. MAI MARKO pok. Josipa i majke Kotromanovi Lucije, rodjen 1910. god u
Potravlju, kotar Sinj. Hrvat. Zemljoradnik, oenjen, sa dvoje djece.
Uhvaen prilikom oslobodjenja Sinja i predat Vojnom sudu Splitskog
vojnog podruja i likvidiran po osudi u junu mjesecu 1945. godine, radi toga to je bio
607
aktivni ustaa, borac protiv NOV-e od 1942. god., to je pljakao, terorisao pripadnike
NOP-a.
189. KUNAC IVAN pok. Marijana i majke Liji Mae, rodjen 1922. godine u Potravlju,
Uhvaen prilikom oslobodjenja Sinja i predat Vojnom sudu Splitskog
vojnog podruja, od kojeg je sudjen na kaznu smrti streljanjem (kazna izvrena u junu
mjesecu 1945.) radi toga to se isticao kao aktivni ustaa i borac protiv NOV-e, od 1942.
godine, te kao takav terorisao i pljakao pripadnike NOP-a.
190. KUNAC ANTE pok. Pake i majke Vidi Pere, rodjen 1889. godine u selu
Potravlje, kotar Sinj. Hrvat. Zemljoradnik. Oenjen, sa 4 djece.
Uhvaen u oslobodjenju Sinja i predat OZN-i Splitskog vojnog podruja.
U logoru ostao neko vrijeme a zatim likvidiran, radi toga to je aktivni ustaa od 1943.
godine i to se isticao u pljaki i terorisanju obitelji boraca NOV-a.
191. BANDI MATE Boin i majke Hrgovi Cvite, rodjen 1911. godine u selu
Potravlju, kotar Sinj. Hrvat. Zemljoradnik. Oenjen, sa dvoje djece.
Uhvaen u oslobodjenju Sinja i upuen u jedinice XX. divizije, odakle je
dezertirao. Ponovno hapen po jedinicama KNOJ-a i predat sudu Splitskog vojnog
podruja, od kojeg je sudjen na kaznu smrti streljanjem (kazna izvrena), radi toga to je
za rata bio aktivni ustaa i kasnije dezerter NOV-e.
192. KUNAC NIKOLA Ivanov i majke Pezo Andje, rodjen 1920. godine u selu
Potravlju, kotar Sinj. Hrvat. Zemljoradnik, neoenjen.
Uhvaen u oslobodjenju Sinja i predat Vojnom sudu Splitskog vojnog
podruja, gdje je sudjen na kaznu smrti streljanjem (kazna izvrena juna mjeseca 1945.)
radi toga, to je bio aktivni ustaa, borac protiv NOV-e, to je poinio zloine u
Dugopolju ubivi jednu enu i dijete borca NOV-e i drugo.
193. LIJI MARTIN Stipanov i majke Cvitkovi Kate, rodjen 1920. godine u Potravlju,
Uhvaen u oslobodjenju Sinja i oktobra 1944. godine od jedinica XX.
divizije, ranjen i likvidiran kratkim postupkom, zato to je bio aktivni ustaa od 1941.
godine.
194. KUDRI LUKA pok. Ante i majke Hrgovi Matije, rodjen 1905. godine u
Potravlju, kotar Sinj. Hrvat. Zemljoradnik. Oenjen, sa troje djece.
Uhvaen prilikom oslobodjenja, oktobra 1944. godine u bolnici u Splitu,
gdje je izlijeen, a zatim poetkom 1945. godine likvidiran kratkim postupkom po
Komandi Splitskog vojnog podruja, kao aktivni ustaa i borac protiv NOV-e od 1942.
godine.
195.744 KANAJET MARKO Antin i majke Babi Andje, rodjen 1908. godine u selu
Potravlju. kotar Sinj. Hrvat. Zemljoradnik.
Likvidiran kao bandit. Za vrijeme rata bio stalno u ustaama i kao takav
bio dobrovoljac na istonom frontu. Poslije oslobodjenja otiao u odmetnitvo i uhvaen,
odnosno likvidiran kratkim postupkom od UDB-e za kotar Sinj.
744
Na rubu dopisano: Registriran u kategoriji II a. br. 2154.
608
196. LABROVI STJEPAN Stjepanov i majke Romac Mare, rodjen 1916. godine u
Glavicama, kotar Sinj. Hrvat. Zemljoradnik, neoenjen.
Likvidiran godine 1947. u augustu mjesecu od Opunomostva UDB-e za
kotar Sinj, i ubijen kada je u sprovodjenju za Sinj pokuao bjeati. Likvidiran radi toga,
to se od oslobodjenja krio i nije se htio odazvati pozivima Narodne vlasti i Vojnih vlasti
Jugoslavenske armije.
197. ERCEG DUAN Franin i majke Kate, rodjen 1922. godine u selu Otoku, kotar Sinj.
Hrvat. Zemljoradnik. Neoenjen.
Likvidiran po Opunomostvu UDB-e za kotar Sinj augusta mjeseca 1947.
u planini Kamenici, radi toga, to se iza oslobodjenja krio kao piljar, a zatim otiao,
odnosno mobilisan u JA i nakon toga u 1947. godini dezertirao iz JA i krio se u
Kamenici, kao bandit.
V.d. Opunomoenika p. porunik:
( oso M. Gojko )
Gojko oso [v.r.]
Da ovaj spisak zaista sadri podatke za likvidirane narodne neprijatelje sa ovog
kotara, likvidirane u oslobodjenju i poslije oslobodjenja nae zemlje, od ukupno 197
/stotinudevedesetsedam/ lica, tvrdi
V. d. Opunomoenika p. porunik:
( oso M. Gojko )
Gojko oso [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
609
235.
Travanj 1948.
U dokumentu se opisuje politika situacija u Trogiru: srednjokolska

omladina sudjeluje u procesiji Velikoga petka, a poslije uhienja opata
Krizomalija ne postoji grupisanje popova i njihovih istomiljenika
_______________
Predmet: Mjeseni izvjetaj Mjesnog

Komiteta K.P.H-a Trogir, za mjesec
April 1948 god.
/.../ POLITIKA SITUACIJA U TROGIRU:

/.../Po pitanju klera u mjestu opaa se da se donekle jaaju, a to se je moglo utvrditi
prigodom procesija na veliki petak. Tada se je moglo primjetiti da dosadanje njihove
crkvene organizacije Skole su u opadanju, ali to kod seljakog elementa, doim kod
radnika i malogradjana se to proiruje, te misle sa tim da protestuju protiv postojeeg
poretka.Iste veeri za procesijom je bio prilian odaziv i to u prvom redu ena, kako smo gore ve
naglasili, kao i seljaka iz oblinjih sela. Za procesijom je bila jedna grupa omladine
enskih i mukih i to veinom srednjo-kolska, koja je bila predvodjena od asnih
sestara te su pjevali crkovne pjesme. U procesiji se nije primjetilo muke radnike ni
seljake omladine. Od lanova K.P. i kandidata nije nitko prisustvovao procesiji, a od
Skojevaca su prisustvovale jedino dvije Skojevke.
Od kako je uhapen opat Grizomani745, ovaj Komitet nije primjetio neko grupisanje
popova i njihovih istomiljenika kako je to bivalo ranije. Jedino se opaa to da pojedine
grupice sluaju redovno svako veer radio London, Ankaru i Glas Amerike. Kod
obrtnika se opaa zabrinutost, a to se oituje u tome, to se jedan po jedna nude da stupe
u na novi privredni ivot i rad./.../
U poslednje vrijeme ima pojedinih parola, koje se ire po mjestu:da Jugoslavija alje
penicu u druge drave i potpomae borbu u Grkoj, a da smo se mi borili da jedemo
kukuruz, to su prije jele svinje, da e uskoro rat i da je ovo stanje jo samo za neko
vrijeme, Da rukovodioci danas uivaju kao i za vrijeme stare Jugoslavije, a da radne mase
745
Trogirski opat Urban Krizomali (1897.-1973.) izdravao je zatvorsku kaznu u logoru Stara Gradika
(Augustin Frani: KPD Stara Gradika muilite i gubilite hrvatskih politikih osuenika, Dubrovnik,
2009.; popis utamnienih sveenika objavljen na str. 176-272)
610
ostaju zabaene, gole i bose, da skapavaju od gladi, te da se niko za narod ne brine nego
je preputen sam sebi. Kod seljaka se parole da se njima omoguilo kupovanje tekstila po
vezanim cijenama sada, kada im je prije odneeno ulje po obaveznom otkupu. Da se tjera
narod da daje svoje proizvode po povezanim cijenama, a kada dojdu da kupe robe i hrane
po vezanim cijenama onda nema nita, to je od nune potrebe seljaka i t.d.
Naroito negodovanje u Trogiru je stvorila parola da Narone Vlasti na silu svom seljatvu
oduzimlje 100 % obradjenu zemlju, na kojoj sadjeno povre, koje je hranilo dosta naih
radnika u unutranjosti zemlje, to je to ubudue nemogue initi. /.../
_______________
Izvornik, strojopis
Dravni arhiv u Splitu, f. 455, KK KPH Trogir, reg 4
611
236.
3. svibnja 1948.
Imotski
Opunomostvo UDB-e za kotar Imotski dostavlja Odjeljenju UDB-e za

kotara Imotski nakon to su Imotski oslobodile jedinice NOV i PO
Jugoslavije
_____________
[...]746
za kotar Imotski
Br. 468
3. V. 1948. god.
I M O T S K I747
Predmet: Spisak likvidiranih dostavlja.UPRAVI DRAVNE BEZBEDNOSTI ZA DALMACIJU
Split
U vezi Vae depee broj 57 od 10. aprila 1948. godine u prilogu Vam dostavljamo
spisak likvidiranih na ovom kotaru od oslobodjenja do danas.
M.P.748
Za Opunomostvo:
Drago Barbari[v.r.]
/ Drago Barbari /
_____________
746

Peat.
748
Okrugli peat: Ministarstvo unutranjih poslova FNRJ Opunomostvo uprave dr. bezbjednosti za kotar
Imotski (u sredini grb FNR Jugoslavije).
747
612
SPISAK LIKVIDIRANIH NA KOTARU IMOTSKI POSLIJE OSLOBODJENJA

BILI MATE Antuna i majke Mare Ljubii, rodjen 27. V. 1922. godine u Runoviima,
kotar Imotski, zemljoradnik, Hrvat, dravljanin FNRJ-e, bio oenjen sa Anom
Glavota. Streljan je od jedinica Jug. Armije 1945. godine, kao ustaki jamar.
BUBALO MARIJAN Josipa i majke anter Ive, rodjen 5. IV. 1919. godine u Donjem
Prolocu, kotar Imotski, zemljoradnik, Hrvat, dravljanin FNRJ-e. Ubiven kao
1945. godine.
BARI749 MARIJAN Jakova i majke Bari Ane, rodjen 5. X. 1902. godine u
Studencima, kotar Imotski, radnik, Hrvat, dravljanin FNRJ-e, bio oenjen sa
Marijom Udovii i imao troje djece. Streljan od UDB-e za Dalmaciju 1945.
godine kao saradnik bande.
BILI KOVAEVI IVAN pok. Mate i majke Bili Ane, rodjen 16. V. 1874. g. u
Studencima, kotar Imotski, radnik, Hrvat, dravljanin FNRJ-e, bio je oenjen sa
Matutinovi Jokom imao 8 djece. Streljan kao ustaa 1945. godine u Splitu od
UDB-e za Dalmaciju.
ELJAR JOSO pok. Jose i majke Radelj Lucije, rodjen 3. XII. 1901. godine u Donjem
Prolocu, kotar Imotski, zemljoradnik, Hrvat, dravljanin FNRJ-e, bio je oenjen
sa Koki Andjom. Streljan u Zagrebu 1945. godine kao dezerter.
ORI IVAN pok. Mate i majke Koki Jose, rodjen 21. I. 1900. god. u D. Prolocu,
kotar Imotski, zemljoradnik, Hrvat, dravljanin FNRJ-e, bio oenjen sa Grabovac
Jelom. Streljan kao ustaa 1946.
GLAVOTA IVAN Matin i majke Andje Grepo, rodjen 8. XI. 1924. godine u
Runoviima, kotar Imotski, Hrvat, zemljoradnik, dravljanin FNRJ-e, bio oenjen
imao jedno dijete. Streljan od jedinica NOV-e 1946. godine kao saradnik bande.
IVANOVI IVAN750 Lukin i majke Rue Bakota, rodjen 22. vI. 1927. godine u Krstatici,
kotar Imotski, Hrvat, zemljoradnik, neoenjen. Streljan kao bandit od KNOJ-a 20.
II. 1947. godine.
JURO MATE pok. Marijana, rodjen 1910. godine u Gornjim Vinjanima, kotar Imotski,
Hrvat, zemljoradnik, oenjen sa Janji Anom. Streljan kao ustaki dopukovnik po
oslobodjenju u Zagrebu.
JAKI IVAN Antin i majke Ane Urli, rodjen 23. VIII. 1920. godine u Runoviima,
kotar Imotski, Hrvat, zemljoradnik, neoenjen. Streljan kao dezerter NOV-e 1945.
godine.
JAKI IVAN Marijana i majke Ive Jaki, rodjen 29. III. 1923. godine u Runoviima,
kotar Imotski, Hrvat, zemljoradnik, neoenjen. Streljan od NOV-e 1945. godine
radi irenja neprijateljskih parola.
JUKI IVAN imuna i majke Matije abi, rodjen 2. XI. 1914. godine u Runoviima,
kotar Imotski, Hrvat, zemljoradnik, dravljanin FNRJ-e, oenjen sa bero Anom
imao troje djece. Streljan 1945. godine od NOV-e, jer je odao vojniku tajnu.
JAKI STIPAN Jukii Matin i majke Mare Ljubii, rodjen 1. III. 1923. god. u
Runoviima, kotar Imotski, Hrvat, zemljoradnik, neoenjen. Streljan od jedinica
NOV-e 1945. godine, radi irenja lanih parola.
749
750
Babi.
Prekrieno i dopisano: Registriran u kategoriju IIc br. 4290.
613
MILAS LUKA pok. Luke i majke Ive Janji, rodjen 15. X. 1920. godine u Drumu, kotar
Imotski, Hrvat, zemljoradnik. Streljan od jedinica NOV-a 1. III. 1947. godine kao
bunkera bandit.
OLUJI ANTE Grgin i majke Perievi Antice, rodjen 13. VI. 1918. godine u Donjem
Prolocu, kotar Imotski, Hrvat, zemljoradnik, bio oenjen ima jedno dijete.
Streljan je 1947. godine kao pomaga bande.
STRINI ANTE Ivanov i majke Brnas Andje, rodjen 10. VI. 1909. godine u Donjem
Prolocu, kotar Imotski, Hrvat, zemljoradnik, oenjen sa Vido Katom ima
jedno dijete. Streljan 1946. godine kao ustaki emigrant.
TOLI IVAN Ratko pok. Mate i majke Vuksan Luce, rodjen 21. X. 1917. godine u
Drumu, kotar Imotski, Hrvat, zemljoradnik. Streljan od UDB-e Imotski kao
saradnik bande.
VUKOVI MARIJAN Marijana i majke Znavor Matije, rodjen u Grubinama, kotar
Imotski, zemljoradnik, Hrvat, oenjen sa Jani Anom ima petero djece. Streljan
kao ustaa kamiar.
DERO JURE pok. Ivana i majke Ive Buljan, rodjen 20. IV. 1899. godine u Runoviu,
kotar Imotski, Hrvat, zemljoradnik, oenjen sa Marom Leina, ima etvero djece.
Streljan od NOV-e 1946 godine, jer je imao vezu sa bandom.
DRAGUN VATROSLAV Ivanov i majke Mare Mikuli, rodjen 19. IV. 1913. godine u
Lokviiima, kotar Imotski, Hrvat, zemljoradnik, neoenjen, streljan kao narodni
neprijatelj u Zagrebu 1945. godine.
UTO ANA ena Stjepana i majke Ljubii Mande, rodjena 1921. godine u Runoviu,
kotar Imotski. Streljana kao jatak bande od UDB-e Imotski 16. II. 1947. godine.
UTO MARIJA ena Stjepana i majke Milas Mare, rodjena 8. IX. 1919. godine u
Podbablju, kotar Imotski, Hrvatica, domaica. Streljana kao pomaga bande 16.
II. 1947. godine.
GALOV LUKA Ivanov, majke Mija Matije, rodjen 16. IV. 1922. godine u Vidonjama,
Bodula, kotar Metkovi. Ubiven kao bandit 16. II. 1947. godine od UDB-e
Imotski.
KUJUNDI STJEPAN Anton pok. Luke, rodjen 22. VII. 1927. godine u IvanBegovini, kotar Imotski, streljan kao jatak bande 15. II. 1947. godine.
VILENICA PAVAO Ivanov i majke Lonar Luce, rodjen 30. VI. 1927. godine u
Vinjanima, kotar Imotski, streljan kao pomaga i saradnik bande 15. II. 1947.
godine.
IVANOVI IVAN Lukin, rodjen 22. VI. 1922. godine u Krstatici, kotar Imotski. Streljan
15. II. 1947. godine kao jatak bande.
GABELICA-KOLEBI ANTE pok. Ivana i majke pok. Jele ali, rodjen 7. III. 1902.
godine u Podbablju, kotar Imotski, likvidiran kao pomaga bande 10. III. 1947.
godine.
MILAS LUKA pok. Luke i majke Ane Jonji, rodjen 10. XI. 1920. godine u Podbablju,
kotar Imotski. Likvidiran kao bandit 16. II. 1947. god.
KUJUNDI JOZO Alfir Ivanov i majke Rue Kujundi, rodjen 2. I. 1925. godine u
Ivan-Begovini, kotar Imotski. Streljan kao jatak i aktivni pomaga bande 16. III.
1946. godine.
ZEC ANTE pok. Ivana iz Krstatica. Streljan u III. mjesecu 1947. god., kao bandit.
614
OLUJI MARIJA ki Marijana iz Ciste Prova. Streljana u Makarskoj 1945. godine kao
narodni neprijatelj.
PAVLINOVI FILIP Matin i majke Matije Bai, rodjen 1. V. 1923. godine u
Ratanima, kotar Imotski, Hrvat, zemljoradnik. Streljan kao bandit odmetnik 7.
II. 1948. godine.
JUKI PAKO pok. Joze i majke Marije abi, rodjen 10. VII. 1921. god. u
Runoviima, kotar Imotski, Hrvat, zemljoradnik, neoenjen. Streljan od jedinica
NOV-e 1945. godine kao ustaa-kolja.
KUNDID IVAN pok. Mije i majke Marije Jaki, rodjen 10. VIII. 1906. godine u
Runoviima, kotar Imotski, Hrvat, zemljoradnik, bio oenjen sa Marom Kundid i
imao 6 djece. Streljan u II. mjesecu 1946. godine od jedinica KNOJ-a, jer je imao
vezu sa bandom.
KUJUNDI MIRKO pok. Jure i majke Karoblan Mile, rodjen 7. VIII. 1918. godine u
Ivanbegovine, kotar Imotski, Hrvat, zemljoradnik, nije bio oenjen, streljan kao
ustaa kamiar.
KUJUNDI IVAN pok. Ilije i majke Popi Rue, rodjen 25. I. 1920. godine u
Ivanbegovini, kotar Imotski, Hrvat, zemljoradnik, nije bio oenjen, streljan kao
ustaa kamiar.
KUJUNDI MARIJAN Kuljan pok. Petra i majke Kljenjak Ane, rodjen 8. X. 1912.
godine u Ivanbegovine, kotar Imotski, Hrvat, zemljoradnik, bio oenjen sa Kudi
Anom. Streljan kao ustaa kamiar.
KUJUNDI MILAN ila pok. Luke i majke Kujundi Ane, rodjen 8. II. 1924.
godine u Ivanbegovini, kotar Imotski, Hrvat, zemljoradnik, nije bio oenjen.
Streljan kao ustaa- kamiar.
LUBINA IVAN Barii pok. Marijana i majke Ive Gudelj, rodjen 29. III. 1897. godine
u Runoviima, kotar Imotski, Hrvat, zemljoradnik, bio oenjen sa Matijom
Todori imao 9 djece. Streljan od NOV-e 1945. godine kao ustaki pijun.
LOZO ANA ud. Milana od oca Prgomet Mate i majke Ane Ivanko, rodjena 1914. godine
u Donjem Prolocu, kotar Imotski, domaica, udata. Streljana 1946. godine u
Zenici.
LEKO ANDJA Josipova i majke Cvitanovi Matije, rodjena 24. III. 1923. god. u
Postranju, kotar Imotski, domaica, Hrvatica. Streljana 1945. godine u Zagrebu
kao ustaa.
LOZO MILAN pok. Mije i majke Ante, rodjen 25. VIII. 1914. godine u Gornjem
Prolocu, kotar Imotski, Hrvat, zemljoradnik, bio oenjen sa Prgomet Anom.
Ubiven 1945. godine kao ustaa u Zenici.
LOVRI IVAN-MILAN Matin i majke Livaji Mare, rodjen 1921. godine u Poljicima,
kotar Imotski, Hrvat, zemljoradnik, neoenjen, streljan 1945. godine od jedinica
KNOJ-a kao kamiar ustaa.
LOVRI ANTE Ivanov i majke Kujundi Ane, rodjen 1920. godine u Poljicima, kotar
Imotski, Hrvat, zemljoradnik, neoenjen. Streljan 1945. godine od jedinica
KNOJ-a kao kamiar-ustaa.
LOVRI IVAN Ivanov i majke Ane Kujundi, rodjen 1. I. 1923. godine u Poljicima,
kotar Imotski, Hrvat, zemljoradnik, neoenjen. Streljan 1945. godine od jedinica
KNOJ-a kao kamiar-ustaa.
615
LASI JOSO pok. Stjepana i majke Meter Jele, rodjen 1884. godine u umetu, kotar
Imotski, Hrvat, zemljoradnik, bio je oenjen. sa Talo Anom ima troje djece.
Streljan kao ustaa 1945. godine u Imotskom.
LJUBII IVAN Petrov i majke Jaki Ive, roodjen 4. VI. 1922. godine u Runoviu,
kotar Imotski, Hrvat, zemljoradnik, bio je oenjen sa Bitanga Anom, imao jedno
dijete. Streljan je od jedinica NOV-e 1945. godine kao ustaa-kolja.
MIKULI IVO751 Grgin, rodjen 27. IV. 1926. godine u Drumu, kotar Imotski, Hrvat.
Streljan od jedinica NOV-e 15. XI. 1945. kao ustaki zloinac.
MILAS IVAN pok. Barie i majke Trutin Rue, rodjen 12. VII. 1904. godine u Drumu,
kotar Imotski, Hrvat, zemljoradnik, bio oenjen sa Marom Perkui ima dvoje
djece. Streljan 13. VIII. 1946. godine kao ustaa-kamiar od NOV-e.
VILENICA ANTE Ivanov i majke Mare rodjene Gudelj, rodjen 22. II. 1920. god. u
Vinjanima, svrio 8 razreda srednje kole. Ubiven od jedinica NOV-e 1946.
godine.
BULJAN ANTE pok. Mate i majke pok. Miseri Rue, rodjen 15. XI. 1922. godine u
Gornjem Podbablju, kotar Imotski, zemljoradnik. Ubiven od UDB-e Imotski
1947. godine kao bandit-odmetnik.
ABI ANTE Ivanov i majke pok. Puljiz Matije, rodjen 18. XI. 1922. godine u
Zmijavcima, kotar Imotski, Hrvat, zemljoradnik. Bio ustaa od 1941. godine.
Likvidiran kao bandit-odmetnik.GUDELJ MARIJAN Petrov, rodjen 1919. godine u Podosoje-Podbablje, kotar Imotski.
Ubiven u IX. mjesecu 1946. godine kao aktivni pomaga bande.STRINI ANTE752 Ivanov i majke Andje Bradas, rodjen 10. VI. 1909. godine u Donjem
Prolocu, Hrvat, zemljoradnik. Ubiven 1946. godine kao aktivni pomaga bande.
MIKULI ANTE pok. Stipana i majke Ive Strini, rodjen 2. XII. 1920. godine u
Donjem Prolocu. Ubiven 1946. godine kao aktivni pomaga bande.
MUSTAPI ILIJA pok. Petra, rodjen 1898. godine u Lokviiu, Hrvat, zemljoradnik.
Ubiven u VII. mjesecu 1946. godine kao aktivni pomaga bande.
ORI MATE Ivanov i majke Jele Grabovac, rodjen 15. II. 1925. godine u Donjem
Prolocu, kotar Imotski. Ubiven u IX. mjesecu 1946. godine kao jatak bande.
KNEZOVI MATE pok. Mije i majke Jele Knezovi, rodjen 22. XI. 1894. godine u
Prolocu Postinje, kotar Imotski. Ubiven kao jatak bande od UDB-e Imotski u
IX. mjesecu 1947. godine.
KNEZOVI JOKA pok. Mate i majke Pavice Knezovi, rodjena 30. I. 1921. godine u
Prolocu Postinje, kotar Imotski. Ubivena 24. IX. 1947. godine kao aktivni
pomaga bande od UDB-e Imotski.
KNEZOVI KRSTO Ivanov i majke Joze Toli, rodjen 4. IX. 1927. godine u Prolocu
Postinje, kotar Imotski, ubiven kao bandit-odmetnik 20. IX. 1947. godine od
UDB-e Imotski.
VRLJI MATE CAR Petrov, rodjen 20. II. 1904. godine u Podbablju, kotar Imotski,
Hrvat, radnik. Likvidiran u bijegu, bio bandit-odmetnik, dana 20. aprila 1948.
godine.
751
752

Prekrieno, bez dopisa.
616
PAVLINOVI FILIP Matin i majke Marije Bai, rodjen 1. V. 1923. godine u

Raanima, kotar Imotski, Hrvat, zemljoradnik. Ubiven u bijegstvu od UDB-e
Imotski 7. II. 1948. godine.753
ZEC MATE pok. Ivana i majke Gudelj Mare, rodjen 17. XII. 1912. godine u Krstaticama,
kotar Imotski, Hrvat, zemljoradnik, oenjen, ima jedno dijete. Likvidiran 12. III.
1947. godine kao bandit-odmetnik.JUKI NEDILJKO pok. Mare i majke Mande, rodjen 1929. godine u Zmijavcima, kotar
Imotski, Hrvat, zemljoradnik. Likvidiran kao bandit odmetnik od UDB-e Imotski
1947. godine.DRAGOVI IVAN pok. Ante i majke Andje, rodjen 1922. godine u Podosoju, kotar
Imotski. Likvidiran od UDB-e Imotski 1947. godine kao bandit-odmetnik.
LAETA PETAR pok. Mate iz Riica, Hrvat, zemljoradnik. Likvidiran 1947. god. od
UDB-e Imotski kao bandit-odmetnik.
SIENICA IVAN754 iz Riica, Hrvat, zemljoradnik. Likvidiran 1947. godine od UDB-e
Imotski kao bandit-odmetnik.
_____________
Izvornik, strojopis
Dravni arhiv u Splitu, f. 409, SUP za Dalmaciju, kut. 165./ kut.163
753
754
U ovom popisu ve je naveden.

617
237.
[ travanj/svibanj 1948.]
Bra
Opunomostvo UDB-e za kotar Bra dostavlja Odjeljenju UDB-e za

Dalmaciju - IV. odsjek u Splitu popis lica likvidiranih sa kratkim
postupkom, lica likvidiranih sa sudskom presudom i rodbine lica
likvidiranih sa sudskom presudom na podruju kotara Bra nakon to
su Bra oslobodile jedinice NOV i PO Jugoslavije
_____________
SPISAK
LICA LIKVIDIRANIH SA KRATKIM POSTUPKOM PO OSLOBODJENJU
1. MIHAJI MARKO Antin i majke Perine rodjena Grgo, rodjen 13. III. 1917 godine u
Puie, kotar Bra, po zanimanju je zemljoradnik, neoenjen.
Streljan je po oslobodjenju mjeseca decembra 1944 godine u Sinju, po nekom
Vojnom sudu pred itavom vojskom, da li sa kratkim postupkom ili sa osudom suda, to
nam nije poznato niti se ovamo znade tano. Streljan je kao narodni neprijatelj.
2. LUKINOVI NIKOLA Bogdana i majke Mile, rodom je iz Puia, kotar Bra, bivi
sreski naelnik.
Streljan je po oslobodjenju Knina 1945 godine od strane Jugoslavenske Armije u
Kninu. Nije nam poznato da li kratkim postupkom ili sa presudom kojeg Vojnog suda.
3. PETROVI JURAJ Ivana i majke Perine rodjene Drpi, rodjen 15. III. 1913 godine u
Puie, kotar Bra, po zanimanju je sveenik.
Streljan je po oslobodjenju Zagreba 1945 godine kratkim postupkom od nekog
suda u unutranjosti nae zemlje. Streljan je radi toga to je bio veliki ustaa.
Ovaj spisak zakljuuje se sa rednim brojem 3 /tri/, stranica 1.
M.P.755
za Opunomoenika:
Cvitani Frane [v.r.]
/ Cvitani Frane /
_____________
755
kotar Bra (u sredini grb FNR Jugoslavije).
618
SPISAK
LICA SUDJENIH SA SUDSKOM PRESUDOM PO OSLOBODJENJU
1. KRSTULOVI LOVRE pok. Stjepana, rodjen 1910 godine u Supetru, kotar Bra, po
zanimanju cestar.
Streljan po sudskoj odluci od Vojnog suda VIII korpusa, Vojne Oblasti NOVJ
Vijea kod Komande Srednje-Dalmatinskog Otoja, po oslobodjenju Knina 1945 godine,
radi dezerterstva iz Splitskog bataljona i sluenja ustaama.
2. VLADILO PAVLITO Pavin, rodjen 1915 godine u Supetru, kotar Bra, od majke
Marije Beovi, po zanimanju zemljoradnik, oenjen, ima dvoje djece.
Streljan po sudskoj odluci od Vojnog suda VIII. korpusa Vojne Oblasti NOVJ
Vijea od Komande Srednje-Dalmatinskog otoja, poslije oslobodjenja, februara mjeseca
1945 godine, radi toga to je bio istaknuti ustaa i tukao nae drugove u zatvoru.
Ovaj spisak zakljuuje se sa rednim brojem 2, stranica 1 /prva/.
M.P.
756
za Opunomoenika:
/ Cvitani Frane /
_____________
SPISAK
RODBINE LICA LIKVIDIRANIH SA SUDSKOM PRESUDOM PO OSLOBODJENJU
1. KRSTULOVI LUKRA ud. pok. Lovre od oca Age i majke Kate rodjene Drpi,
rodjena 12. III. 1913 godine u mjestu Supetru, kotar Bra, po
zanimanju je domaica, svrila je 4 razreda osnovne kole, govori
hrvatski i neto manje talijanski, sada stalno boravi u Supetru.
Mu Lovre streljan je radi dezerterstva iz Jugoslavenske Armije i
sluenjem u ustaama.
2. VLADILO SLAVA ud. pok. Pavlita od oca Nikole i majke Perine rodjene Pavli,
rodjena 20. V. 1917 godine u Supetru, kotar Bra, po zanimanju je
domaica, svrila 4 razreda osnovne kole, govori hrvatski i
djelomino talijanski.
Mu Pavlito streljan kao istaknuti ustaa. Slava ima jo troje male
djece. Pavlito je streljan od Vojnog suda VIII. Korpusa, Vojne Oblasti
na otoku Visu.
Ovaj spisak zakljuuje se sa rednim brojem 2 /dva/, stranica 1 /prva/.
756
619

M.P.
757
za Opunomoenika:
/ Cvitani Frane /
_____________
Izvornik, strojopis
238.
22. lipnja 1948.
Split
Dopis UDB-e za grad Split UDB-i za oblast Dalmaciju o sportaima

prijavljenima za odlazak na Olimpijadu
_____________
Odjeljenje uprave dravne bezbjednosti
za grad Split
Br. 339/48
22. juna 1948.god.
SPLIT
Nikica758
Odjeljenje uprave dr. Bezbjednosti
za oblast Dalmacija
Br. 2242/II
23.VI.1948.god.
SPLIT
UPRAVI DRAVNE BEZBJEDNOSTI ZA OBLAST DALMACIJU
SPLIT
757
758
Nadopisano rukom
620
Predmet: Dostava podataka kandidata za olimpijadu.U vezi Vaeg akta br. 2242 od 20.III.1948 god. u prilogu Vam
dostavljamo podatke kandidata za olimpijsko natjecanje.
Miljenja smo da ne bi bilo zapreka ni za jednog od kandidata da ne
ide u inostranstvo, a smatramo da bi ipak trebalo pripaziti na Katnia i Vukasa.
Medju kandidatima nogometaa ima jedan saradnik i to: Kokeza
Ljubo Zdenko, a misljenja smo da bi mogli zaverbovati medju plivacima Puhar Ivu, a
medju veslaima Ozreti Petra.
M.P.759
Naelnik kapetan:
... [v.r.]
/Borko Vranjican/
_____________
Izvornik, strojopis
759
Peat Odjeljenja uprave dravne bezbjednosti za grad Split
621
239.
21. listopada 1950.
Stara Gradika
Potvrda o izdranoj kazni sveenika Petra Jusa

_____________
NARODNA REPUBLIKA HRVATSKA
KAZNENO POPRAVNI DOM
STARA GRADIKA
Broj: 12 333 V 1950.
Stara Gradika, dne 21.X.1950.
PREDMET: JUS PETAR potvrda o

Izdranoj kazni.
POVJERENITVU UNUTRANJIH POSLOVA GIO
S P L I T
Donosioc ovog dopisa Jus Petar, sin pok. Franje, rodjen 13.III.1909. godine u
Strmcu, kotar Pregrada, otputen je danas iz ovog doma gdje je izdravao kaznu lienja
slobode s prinudnim radom u trajanju od 3 godine.
Prije nastupa kazne imenovani je bio stalno nastanjen u Splitu.
Molite se da imenovano lice evidentirate za boravak na podruju toga Narodnog odbora i
da ga snabdijete potrebnim linim ispravama. Imenovani je duan da se tome
Povjerenitvu prijavi u roku od 4 dana, a najdulje do 25.X.1950.godine.
Do naprijed oznaenog datuma ovaj dopis imenovanom slui u svrhu linog
iskazivanja.
U p r a v n i k:
[v.r.]
(Ivo Kosak)
_____________
Izvornik, strojopis
622
240.
18. listopada 1952.
Split
Dopis Kotarskog suda u Splitu s podacima o Boidaru uderiji iz

Dugopolja, nestalom nakon ulaska postrojbi Jugoslavenske armije u
Sarva u proljee 1945.
_____________
R 2448/52-5
NARODNOM ODBORU KOTARA SPLIT
Savjetu za narodno zdravlje i socijal. politiku
Odjel za socijal. politiku
SPLIT
Na prijedlog Djudarija Ane udove Grgine, domaikce iz Dugopolja, koju zastupa
Birimia Dr. Zdravko, odvjetnik u Splitu, pokrenut je kod ovog suda postupak za
proglaenje umrlim sina joj Djuderija Boidara pok. Grge, radnika, rodjenog 14.7.1923. u
Dugopolju sa zadnjim prebivalitem u Dugopolju.
Prema rezultatima provedenih izvida on je u proljeu 1945. god. nakon dolaska NOVe u Sarva /Osijek/ uhapen, i od tada se za nj ne zna.
Obavjetava Vas se u smislu l.4.st.4. Zakona o proglaenju nestalih osoba za umrle i
dokazivanju smrti od 10/4 1952 o tome, i moli da imenovanome postavite staraoca u
osobi, koja mu nije srodnik, ovome naredite da pribavi potrebna obavjetenja o njemu a i
sam provede potrebne izvidjaje o tanosti gore navedenog, te odnosno rjeenje o
postavljenju da nam dostavite.
S. F. S. N.!
KOTARSKI SUD U SPLITU
dne 18.X.1952.
M.P.
760
S u d a c:
potpis[v.r.]
/Nagler Roman/
_____________
Original, strojopis
Dravni arhiv u Splitu, f.553, Narodni odbor opine Solin, sveanj 3, Br. 27787/52, S
172/53
760
Peat Kotarskog suda u Splitu
623
241.
20. travnja 1953.
Split
Dopis Kotarskog suda u Splitu s podacima o likvidiranom Anti

Marasoviu iz Dugopolja
_____________
R 162/53-6
NARODNOM ODBORU KOTARA SPLIT
SAVJETU ZA NARODNO ZDRAVLJE I SOCIJALNU POLITIKU
ODJELU ZA STARATELJSTVO
- SPLIT-
Na prijedlog Marasovi Matije, domaice iz Splita, Omika 18, pokrenut je postupak

za dokazivanje smrti supruga joj Marasovi Ante Matina, radnika, rodjenog
20.VIII.1913. u Dugopolju, sa zadnjim prebivalitem u Dugopolju.
Prema rezultatu povedenih izvida on je kao pripadnik kvislinkih formacija u
listopadu 1944 u Splitu bio osudjen na smrt i strijeljan.
Obavjetava Vas se u smislu l.4.st.4. Zakona o proglaenju nestalih osoba za umrle i
o dokazivanju smrti od 10.IV.1952. o tome i moli se da imenovano u tome postupku
postavite za staraoca u osobi koja nema interesa da se njegova smrt dokae, te da ovome
naredite da i sam pribavi potrebna obavjetenja o njemu, i ujedno i sam provede potrebne
izvide o tanosti gore navedenoga, a odnosno rjeenje da nam dostavite.
S F-SN!761
KOTARSKI SUD U SPLITU
Dne 20.IV.1953.
SUDAC:
potpis[v.r.]
(Nagler Roman)
M.P.762
_____________
Original, strojopis
Dravni arhiv u Splitu, f.553, Narodni odbor opine Solin, sveanj 3, Br. 15466/53, S
87/53
761
762
Nadopisano rukom
Peat Kotarskog suda u Splitu
624
242.
31. kolovoza 1962.
Split
Elaborat UDB-e o banditizmu na podruju biveg kotara Split s

podacima o fra Josipu Poljaku koji je osuen na smrt strijeljanjem
_____________
Rekonstrukcija banditizima za bivi kotar Split

- ElaboratSplit, 31.8.1962.763
V. B A N D I T I Z A M
//
Odmetnici koji su djelovali na podruju Sinja i okolice, kao i njihovi pojedini jataci:
POLJAK fra JOSIP pk. Josipa, roen 1908. u Sinju, sveenik, po vojnom sudu u Splitu
1946. osuen na smrt strijeljanjem.
//
Maja 1945. zarobljen je kod Maribora, ali je uspio pobjei iz kolone kod Vukovara.
Tada se prikljuuje odmetnikoj bandi meu kojima se i on nalazio do dana hapenja
22.IX.1945. Voa ove odmetnike grupe bio je Palfi Gojko iz Glogovca.
Pored njega streljan mu je i brat Ivan kao narodni neprijatelj.
_____________
Prijepis, strojopis
Hrvatski dravni arhiv, f. 1561, SDS RSUP RH, 015.26
763
Nadopisano rukom
625
IBENSKO KNINSKA
UPANIJA
626
243.
4. studenog 1943.
Dopis taba sjevernodalmatinskih partizanskih odreda Komandi mjesta

Vodice s popisom dezertera koje treba uhititi
_____________
TAB
Sjev. Dalm. Part. Odreda
Dana, 4 novembra 1943.
Drugarskoj Komandi Mjesta
Vodice
Prijeko je potrebno da svim partizanskim straama i N.O. Odborima svratite

strogu pozornost na pitanje dezertera. Stoga, radi to pravilnijeg rjeavanja ovoga
pitanja, pohapsite slijedee dezertere, njihovu spremu kao i njih straarno sprovedite do
ovog taba.- Oruje koje se kod njih nalazi, bezuvjetno mora stii u ovaj tab.Njihova imena:
1/ Jadreko Ante iz Mrljana,
2/ Ivanovi Frane iz Tkona,
3/ Brzi Marijan iz Tkona,
4/ Lukai Metid iz Tkona,
5/ Rudi Mate iz Tkona,
6/ Ivanovi Boo iz Tkona,
7/ Muet Marijan iz Tkona,
8/ Bai Kreimir iz Murtera,
9/ Turinov Tome iz Murtera,
Komanda Mjesta-Vodice
10/ Turinov Stipe iz Murtera,
Aneo Kapov764
11/ Smoljan Krste iz Neviana,
12/ Burmeta Nikola iz Neviana,
13/ Medi Ante iz Neviana,
14/ Vidov Milan iz Kali,
15/ Jakac Klement iz Betine i
Komandant MJ. Vodice Aneo Kapov765
16/ ari Josip iz Pakotana.Smrt faizmu Sloboda narodu!
Politkom:
Karlo [v.r.]
764
765
M.P. 766
Komandant:
Simo . Dubaji [v.r.]
Nadopisano rukom te su oznaene osobe pod rednim brojevima 8, 9 i 10

Nadopisano rukom
627
_____________
Izvornik, strojopis/irilica
244.
21. sijenja 1944.
Naredba taba VIII. korpusa NOVJ podreenim postrojbama za

ienje cetinske i kosovske doline i Promine od ustaa i etnika, donosi
i upute o postupku sa zarobljenicima i nainu provoenja konfiskacije
imovine neprijateljski raspoloenih lica
_____________
ZAPOVIJEST
taba VIII. Korpusa NOV Jugoslavije na dan 21. I. 1944. g.
/.../
Postupak
sa zarobljenicima
Zarobljene etnike i domobrane koji se samovoljno predadu bez otpora,
one za koje se ustanovi da nisu zlikovci i da nisu zasluili da ih se
strijelja, uvrstiti odmah u redove NOV. One za koje se sumnja da su se
ogrijeili o NOB ispitati i staviti pod vojni sud. Zarobljene Nijemce
zadrat i izvijestiti njihova imena i jedinicu radi zamjene.
/.../
Napomena
U samoj borbi prema svima onim domaim banditima koji se sa orujem
bore protiv nas biti nemilosrdan. Treba nastojati da se neprijatelju
zadadu to jai udarci sa to veim unitavanjem njegove ive snage.
Pod svaku cijenu sprijeiti pljaku i dezorganizovano konfiskovanje
imovine neprijateljski raspoloenih lica. Pitanje konfiskacije treba
rijeiti na taj nain to e se ona izvriti kod onih lica u svakom selu,
766
Peat taba sjevernopartizanskih odreda
628
koji su najpoznatiji kao organizatori i istaknutiji voe bandita. Treba

teiti za tim da se stvori pocijepanost u selu, t. j. da se odvoji selo od
voa. Zato je potrebno prema voama i istaknutijim linostima koje dre
selo u ahu, biti najnemilosrdniji, a prema ostalima postupati to ljepe
... Konfiskaciju mora vriti unaprijed odreena komisija, koju e
sainjavati tri lana od politikih svjesnih drugova i koja e voditi taan
popis ta konfiskuje i od koga konfiskuje. Za tanost ovoga uzimae se
na odgovornost tabovi dotinih jedinica. Naroito skrenuti panju
svima jedinicama na nain konfiskacije i ne dozvoliti da se pojedine
jedinice zadravaju na tome pitanju, radi ega bi trpio daljnji tok akcija.
Za vrijeme borbe ni jedan borac, odnosno jedinica ne smije da se zadri
na konfiskaciji imovine itd.
Politkomesar,
Kuko Ivo, v.r.
Komandantpotpukovnik:
V.767 etkovi, v.r.
Dostavljeno
na znanje:
Glavnom tabu NOV i POH;
na postupak
tabu IX., XIX., XX. i XXVI. Divizije NOVJ i
tabu mornarice NOV Jugoslavije.
Tanost prepisa ovjerava,
Naelnikpotpukovnik:
Kupreanin768 [v.r.]
_____________
VA VII, Beograd, Arhiva NOB, kut. 517, reg. br. 13-1/II.
767
768
Vlado.
Milan.
629
245.
16. oujka 1944.
Izvjee Okrunog komiteta KP Hrvatske za Knin Oblasnom komitetu

KPH za Dalmaciju o politikom stanju i organizacijskom stanju partije
za veljau 1944. na podruju okruga Knin
_____________
Okruni komitet
za Knin
10 marta 1944.
Drugarskom
OBLASNOM KOMITETU KOMUNISTIKE PARTIJE HRVATSKE
ZA DALMACIJU
Dragi drugovi
Dostavljamo vam mjeseni izvjetaj za februar 1944.
Politika situacija
/.../
Kotar Vrlika je sa oko 55% hrvatskog, a 45% srpskog stanovnitva. Nakon to su
se pogorale prilike dolaskom jakih okupatorskih snaga, sada se stanje u znatnoj mjeri
popravilo, time vie to su Njemci ostavili za sobom pljaku. Slabim postupkom i nae
vojske izgubili smo dosta, i to jedinice 20. divizije koje su u jednoj akciji bezobzirno
uzimale sve do ega su doli, streljali zarobljenike koji nisu pucali, nego ekali nae
borce. Ma da u cjelosti ustaka milicija dri hrvatska sela, osim Duvnjaka i Kosora (gdje
ustae nisu uspjeli organizirati ak ni pod prijetnjom miliciju), ipak te ustae u odnosu
prema naoj vojsci su u veini drukiji. Mnogi od tih milicionera sprovode nae drugove.
Stanje se popravlja. Kod srpskog dijela stanje je gore. etnici su uspjeli bilo na ovaj ili
onaj nain da naoruaju skoro sva sela i da ih aktiviraju. Jedino je stanje neto bolje u
dijelu Koljana, Cetini, Civljanima i Donji Otri. Neuven je bio teror u ovoj krajini, gdje
su enici strijeljali oko 30 ljudi u Otiiu i Koljanima, a na desetke premlatili. Na elu
svih ovih zvjerstava su popovi Stojisavljevi i trbac.U zadnje vrijeme su etvorica
etnika sa orujem prela na nau stranu. U ovom kotaru nisu iskoriteni niti popularisani
uspjesi koje doivljavamo, a tako isto jedan je dio ovog stanovnitva slabo, a drugi jo
loije upoznat sa odlukama II. zasjedanja AVNOJ-a. 40% naroda ovog kotara je uz na
pokret.
/.../
_____________
630
Izvornik, strojopis
VA VII, Beograd, mikroteka CK SKH, film 46/28-34.
246.
8. travanj 1944.
Dopis Komande kninskog podruja suradnicima NOP-a s podruja

Vodice
_____________
Prepis!
Komanda
KNINSKOG PODRUJA
8 IV 44________________
Drugu Benjaminu teren VODICE.

Kao to smo i ranije javljali dasi ti i drug Slavko Lui pripali Komandi
Kninskog Podruja a ne samo vi ve i svi oni koji su bili u Komandi ibenskog Podruja
i straa bez obzira koju je do sada dunost vrio druga Kolje treba da se odmah upute u
ovu Komandu. U koliko s neko ne javi smatrae se dezerterom N.O.V., a svakom je
dobro poznato to eka dezertere jednog dana i prema tome ni ti ni Slavko niste smjeli
ostati tako dugo da se ne javite u onu jedinicu u koju pripadate. Naravno vi ste odredjeni
da prebacite hranu za ovu Komandu i kad se nije moglo prebaciti trebali ste da se dodjete
javiti da bi mogli da radite po nekom drugom pitanju, valjda neemo ekati dole itav
mjesec dana i nita ne raditi, niti se dje obratiti niti ta doprinositi N.O.P.-u, to je zloin
od jednog druga koji se osjea da je komunista.
PO primitku ovog dopisa krenite odmah u pravcu ove Komande, za nae sjedite
traite informacije kod Komande Mjesta Kistanje, oni e vam znati rei.
Smrt faizmu - - - - - - - - - - - - - - - - Sloboda N A R O D A ! ! !
Politkomesar:
Nikola Miloevi s.r.
Komandant-major:
Marinkovi, s.r.
_____________
Prijepis, strojopis/irilica
631
247.
5. svibnja 1944.
Dopis Komande mjesta ibenik KK KPH ibenik o propustima tijekom

konfiskacije
_____________
Komanda Mjesna ibenik
Poloaj, 5.V.1944.g.
Drugarskom K.K.K.P.H. ibenik

Dragi drugovi,
Saznajemo, da je Op. N.O.O. Primoten-Rogoznica, vrei mobilizaciju
na svom terenu istodobno izvrio konfiskaciju kod nekolicine seljaka iz sela Krueva i to
s razloga, to se ovi nijesu odazvali pozivu u nau N.O.V.
Isto tako saznali smo, da je isti Op. Odbor pred izvjesno vrijeme izvrio
jednu zaplijenu od jednog vercera a da ovaj nije ovoj Komandi bio predveden a niti je
ova Komanda bila o tome slubeno obavjetena od strane spomenutog Op. Odbora.
Nije nam poznato to je sve bilo konfiskovano i zaplijenjeno, d...769 je
konfiskacija bila izvrena bez prethodnog obavjetenja ove Komande, bez sudjelovanja
ove Komande i bez svih drugih potrebnih formalnost.
Vjerojatno je i vama poznato, da ovo nije usamljeni sluaj, da ...vilne770
pozadinske vlasti vre sline greke i nepravilnosti.
Vama je dobro poznato, a o tome su blagovremeno obavjeteni i upoznati
svi, pa i najnii forumi civilne vlasti, kako i na koji nain konfiskacije i zaplijene treba
vriti.
Da bi se ve jednom saradnja ove Komande uskladila postojeim ...pisima771
po ovim, kao i po mnogim drugim pitanjima sa civilnim ustanovama, obraamo se tom
drugarskom Komitetu sa molbom, da se odgovori na ovakove greke i propuste pozovu
na odgovornost i jo jednom upozore na potivanje zakona i propisa.
/.../
Drugarski vas pozdravljamo.
v.d. Politkomesar:
Zamj. komandanta:
769
Neitko
Neitko
771
Neitko
770
632
_____________
Izvornik, strojopis
248.
12. svibnja 1944.
Okruni komitet KP Hrvatske za Knin izvjeuje Komandu kninskog

podruja, da nastavi sa mobilizacijom u Erveniku (Knin) te naglaava
da je protjerivanje dezerterskih familija dobro, jer e time uliti
strah ostalima i vidjet e da nema ale sa odredbama naih vlasti
_____________
Okruni Komitet KPH
za Knin
12. maja. 1944.
Komandi Kninskog Podruja
Dragi Drugovi,
Primili smo vae pismo. Mi smo miljenja da vi nastavite sa mobilizacijom u
Erveniku, tim vie to se ista nastavlja u drugim krajevima. Bilo bi potrebno jo jednom
upozoriti obveznike i ukoliko se ne bi odazvali pristupiti hapenju i konfiskaciji. Htjeli bi
vas upozoriti samo na jedno, a to je da ne bi bilo poeljno nastaviti sa protjerivanjem
dezerterskih familija u icu. Ukoliko su te koje ste poslali bile familije organizatora
dezerterstva, dobro je jer e te uliti strah ostalima i vidjeti e da nema ale sa odredbama
naih vlasti. Druge familije nemojte odmah sutra slati u icu, ve prilikom opomene
dezerterima naglasiti da e se tako postupiti sa porodicama svih onih koji se ne budu na
posljednju opomenu odazvali. Ne bi bilo loe kad bi jo jednom pristupili odravanju
konferencija po zaseocima u Erveniku.
to se tie oruanog lista dobro je.
Za Okruni Komitet KPH
P.S.: Na konferencijama iskoristite
posljednje Savezniko bombardovanje
i ukaite, da ako ih mi protjeramo
633
u icu, sigurno e stradati

od engl. aviona.772
...773 [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
Hrvatski dravni arhiv, f. 1905, tab IV. Operativne zone, kut. 34, NOV-41/5780.
249.
12. svibnja 1944.
Presuda Stalnog vojnog suda Komande kninskog podruja Nikoli

Bjedovu iz Oestova (Knin) na dvije godine prisilnog rada, radi veze sa
etnicima i sabotiranja rada NOP
_____________
P R E S U D A
STALNI VOJNI SUD KOMANDE KNINSKOG PODRUJA, sastavljen od
komandanta podruja Milievi Nikole, komandanta Komande mjesta Obrovac Desnica
Dane te borca NOV Relje Mate, kao lanova suda, na sudjenju odranom dana 12-V1944. protiv optuenika Bjedov Nikole radi veze sa etnicima i sabotiranja rada NOP,
nakon sprovedene rasprave donio je sledeu
P R E S U D U
Okrivljenik: Bjedov Niko p. Petra i majke Kneevi Mae, seljak-zidar iz
Oestova /opina Knin/, star 43 g., vjere pravoslavne, oenjen sa 3 djece, srednjeg
imovnog stanja, vojsku sluio /biv. Jug./, pismen.
K R I V J E
a/ to je stalno bez dozvole naih vlasti odlazio u icu u Knin, gdje se sastajao sa
etnikim vodjom Novakovi Vladom i Vidovi Kostom.
b/ to prigodom etnikih upada u Oestovo nije izbjegavao kao ostali rodoljubi,
ve ih je spremno doekivao, primao ih u kuu i s njima se etao a medju ostalim
sluajevima na 2 aprila o.g. due se zadrao u njegovoj kui i etniki komandir iz
Padjena Samardija Lazo.
c/ to je po selu priao da dolazi Draa sa 300.000 etnika i da isti ume od
partizana, da su partizani banda kao i etnici, i da e po svretku rata biti svima isto a da
je glavno spasiti glavu te time odvraao ljude da stupaju u NOV.
772
773
Nadopisano rukom.
Potpis neitak.
634
Pokazao je time okrivljenik da je opasni etniki agent i saboter NOB, pa se kao

takav
O S U D J U J E
Na 2 / dvije / godine prisilnog rada.
Okrivljeni Bjedov je jedan od rijetko prepredenih i lukavih ljudi, koji se brani da
je on potpuno nevin od navedenih optuaba, a uz to hoe da se prikae jo i kao prijatelj i
pomaga NOP. Ali njega i njegov rad vrlo dobro poznaju drugovi sa terena, koji su vidili
koliko tete on nanosi NOB. Okrivljenik priznaje da je bio vie puta u Kninu, ali kae da
je tamo iao radi lijeenja. Takodjer priznaje da se vidjao sa etnikim komandantom
Novakoviem, koji da mu je stari znanac te da s njim nije imao nikakove politike
razgovore. U dananje vrijeme kad sigurno ne postoji ovjek koji se nebi interesirao za
politike dogadjaje, sigurno je da nije takav bio ni okrivljeni Bjedov, pa je s toga potpuno
neosnovana njegova tvrdnja da s etnicima nije bodio politike razgovore. Kad je dakle
jasno da je on vodio i morao voditi politike razgovore, onda nema nikakove sumnje da
su se ti razgovori ticali u glavnom o pruanju podataka o partizanima, jer je razumljivo da
takve stvari najvie interesiraju etnike izrode. Pored toga injenica da je on doekivao
etnike kad bi upadali u selu, to on ne porie, jasno ukazuje u kakvom je on odnosu bio
prema etnicima. Kad je dakle utvrdjeno i dokazano da je bio sa etnicima u najtjenjoj
vezi, onda nema sumnje da je po uputama svojih gospodara razorno djelovao na tetu
NOB, i da je zaista brbljao po selu o dolasku Drae, o besmislici nae borbe i slino.
Istina, ovaj pokvarenjak kao vjet i lukav ovjek znao je dugo vremena ostati maskiran,
prikrivajui se time to se od vremena do vremena prikazivao kao prijatelj NOP
pomaui ponekad materijalno NOP. Medjutim ovo njegovo prikrivanje moglo je zavesti
samo dobronamjerne neupuene ljude, dok su odgovorni drugovi stalno pratili njegov
razorni rad, i kad se uvidilo da postaje sve to opasniji i tetniji pristupilo se njegovom
hapenju i donoenju ove presude.
STALNI VOJNI SUD KOMANDE KNINSKOG PODRUJA.
_____________
Kopija, strojopis
Hrvatski dravni arhiv, f. 1905, tab IV. Operativne zone, kut. 34, NOV-41/5779.
635
250.
8. kolovoza 1944.
Povjerenik sa poloaja izvjetava OZN-u za splitsko podruje, da je 7.

kolovoza 1944. kurir ibensko-Trogirskog odreda Pavela sprovodio
vezanog i tukao putem jednog druga koji je isto bio kurir u
pomenutom odredu, a zatim nedaleko ove Komande oko 500 metar
istog ubio iz strojnice
_____________
Poloaj, 8/8-1944.
OZNA za Splitsko Podruje
Juer oko 7 sati naveer proveo je pokraj ove Komande kurir Pavela od ib. Trog.
Odreda jednog druga koji je isto bio kurir u pomenutom odredu. Sproveo ga je vezana i
uvijek ga tukao putem, zatim nedaleko ove Komande oko 500 metar istog ubio iz
strojnice. Po prianju jednog, isto malog kurira koji je bio prije nekoliko minuta u ovoj
Komandi rekao je da su oni dole u Odredu ubili jednog malog kurira jer da nije htjeo ii u
Bosnu. A taj kojega je on ve rekao da su ga ubili bio je ba taj kojega su proveli i zatim
bio ubijen. Neznam pravog uzroka ali svakako ostavio je ruan utisak na vlast koju sada
ba sprovadja ZAVNOH, naime ostavio je runu sliku na veliki broj naih prolaznika
koje mi imamo ovdje pri ovoj komandi. Ako se je imao dotini ubiti, onda nije trebalo da
ga se ubija bez zakona ovdje u blizini Komande gdje ima mnogo prolaznika i gdje mi
prikazujemo nau punu vlast kao Drave. Isti je po ubijstvu navedenoga svukao i robu
pronio kroz na logor gdje je u Komandu doao rei da je ubio jednog druga da ga mi
zakopamo. Ovo dostavljam toliko radi znanja.Smrt faizmu - Sloboda narodu!
Krar [v.r.]
Ubijeni je star 15 g.
Ozna S.P. br. 937 8.VIII. 44.774 ...775 [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
Dravni arhiv u Splitu, f. 431, Opunomostvo OZN-e za Komandu splitskog podruja,
kut. 47.
774
775
Nadopisano rukopisom .
Potpis neitak.
636
251.
21. kolovoza 1944.
OZN-a pri Komandi kninskog podruja, u politiko-obavjetajnom

izvjeu za razdoblje od 20. srpnja do 18. kolovoza 1944., opisuje stanje
na podruju kotareva Knin, Promina i Drni
_____________
OZNA pri Komandi Kninskog
Podruja
Broj 59/44
dana 21./VIII
ARHIVOZNE
_____________________________
Politiko-obavjetajni izvjetaj
od 20.VII. do 18.VIII.
KOTAR KNIN
Kroz ovo vremensko razdoblje dolo je na ovom Kotaru do velikih promjena.
Skoro poslije itavu godinu dana izvoene su vojne akcije sa strane Narodnooslobodilake vojske. U vezi tih akcija postignuta su u korist nau mnoge simpatije, a
politika situacija mnoge se, povodom toga, promjenila. Zapravo, 24.VII. odpoeli su
Njemci, uz podrku manjeg broja etnika ofanzivu na Bukovicu. Kako je ova ofanziva
doivila vojniki neuspjeh, to jest u vezi akcija naih jedinica na Vrliku, Dinaru i Petrovo
Polje, neprijatelj se je uurbano morao povui. Na samom teritoriju Bukovice neprijatelj
nije postigao ne znaajniji politiki uspjeh. I ovaj put desilo se da je veliki broj dezertirao
iz naih jedinica, a naroito iz III. "Bukovake" brigade XIX Divizije. Ipak sasvim jedan
mali broj dezertera otiao je u bandu, a razlog je bio njihov oportunizam, to jest raunali
su da e banda ostati u Bukovici. Svega skupa si itavog podruja moda je otilo oko
njih 30 do 40 u bandu. U samoj Bukovici neprijatelj se uurbano povukao poslije nego
to su nae jedinice mu zadale vojniki udarac na Trebiniku i prema Krupi. To je na
narod ovoga kraja veoma povoljno djelovalo. Narod je ovaj put vidio pravu i kordiniranu
nau snagu. Zapravo u vrijeme ofanzive ulo se mnogo priati od naroda: "Oni na jadnu
bukovicu, a partizani im zbiberie u Kosovo, a moglo bi se i Kninom svata desiti." Poto
je bilo ugroeno Kosovo, to etnici u punom broju nijesu mogli ovamo da djeluju, a nali
su se samo Maria i paenski koji nijesu nali ni malo simpatija u ovom kraju. Ovaj put
dogodilo se da su u groblju pored pravoslavne crkve u Erveniku vabe otvorili dva groba
u sumnji da smo mi tu sakrili oruje. U istom mijestu u drugom groblju isto su napravili
etnici, zapravo i gore poto su oni izbacili kapsu gdje su se kupili dva tri dana rojevi
muha. Ovo je veoma rav utisak ostavilo na narod, a ako uzmemo u obzir poljaku koja
je skoro jedino izvrena od etnika, onda imate sliku koju su ostavili ovaj put etnici u
ovom kraju. U ovoj ofanzivi uestvovao je jedan broj domobrana koji su postupali po
svojoj staroj taktici. Oni su ostavili prilino dobre utiske na ovaj kraj. Takoer su
637
uestvovali i legionari koji su ubili nekoliko ljudi iz egara i Biliana to je djelovalo i na

ostala sela. Za vrijeme ove ofanzive doao je sa vaba i pop Dobrota koji je i dan danas
veoma omiljen u narodu. On je doao da bi obiao svoje miljenike koji, vjerovatno,
istome slue za obavjetajne svrhe. Mi smo povodom toga postupili i imali smo i uspjeha.
On je prema narodu istupao kao spasioc, to jest ulagao se, svakako prividno, da se povrati
narodu opljakano. Isti je prividno orujem letio na Nijemce i branio grobove. Ovo je kod
naroda jo vie prema istome povealo simpatije.
Ipak po samom odlasku neprijatelja situacija je bila brzo raziena. Najvei broj
dezertera vrati se u svoju jedinicu. Navodimo kao primjer Biovino selo gdje je do danas
bilo uvijek dezertera, a danas smo uspijeli da sve okupimo u jedinice.
Neprijateljska propaganda na sektoru Bukovice nije veoma jaka, ali je ipak veoma
opasna. to jest pijunaa nije tako jaka i organizovana, dok peta kola ima veliku podrku.
Alarmantne vijesti to je skoro svakodnevna bila pojava. Naim radom uspijeli smo da i tu
naiemo na boljitak.
Za samo pripremanje naih jedinica, koje su se bile povukle u Velebit neprijatelj
je dozna i na brzinu se povukao.
Iz svega ovoga da se zakljuiti da je na sektoru Bukovice politiko stanje danas
ipak bolje nego prije ofanzive.
Za neprijateljem koji je ostupao nae jedinice nijesu ni malo ekale. One su
odmah uzele stare poloaje i zatim prele u ofanzivu. To jest one su iza neposredne
neprijateljske ofanzive prele rijeku Krku, napale ustaka uporita Oklaj i Razvoe. Iz
Razvoa ustae su pobjegle i napad nije uspio. Napad na Oklaj potpuno je uspio, to jest
likvidirano je uporite, a gotovo sva ustaka posada, sa nekoliko domobrana je
likvidirano. Poginulo je preko 100 ustaa dok se jedva petnajest spasilo. Ovom prilikom
poginulo je i oko 30 civila koji su uglavnom bili ustaki nastrojeni, a neki su i pucali.
Ovo naravno to navodim ne spada pod Kotar Knin, ali ono je imalo velikog odjeka na
kninskom kotaru, a naroito meu neprijateljskim redovima.
I dok se vodila borba sa ovu stranu Kosova, dotlen su jo nae jedinice IX i XX
divizije vodile borbu u neposrednoj blizini Kosova. Ovo je kod nai simpatizera izazvalo
veliku radost, dok je na strani neprijatelja zabrinutost i strah. Ove operacije pobile su sve
ujieve i ustake uspjele lai o unitenju partizana, a naroito lai koje su se javile iza
neprijateljskog desanta u Drvaru. Ova akcija dokazala je i neprijatelju i svim
kolebljivcima da su partizani veoma jaka sila. Narod u okolici Knina bio je skoro pao pod
neprijateljski uticaj, a naa politika uporita bila su samo u manjem broju sela. Razlog
toga bio je neizovenje vojnikih operacija u bilizini Knina za skoro itavu godinu. To
neizvoenje bio je razlog da su kolebljivci pali pod neprijateljski uticaj, a neprijatelj da
nije pomilja na skoru propast. Ovi uspijesi, kao i uspijesi u svijetu ipak je ostavilo vidne
tragove na itavom kninskom okrugu. Danas poslije itavu godinu dana nai politiki
radnici dolaze u neka sela gdje nailaze na podrku naroda. Sve ovo djelovalo je i na
vienije pojedince, te tako u partizane su stigla slijedea vienija lica: Slavko ori iz
Promine, pop Jeli iz Knina, te Branko Jeli iz Knina, nekoliko uitelja i aka, kao i
manji broj iz neprijateljske bande i onih po strani. Ima izgleda da e na nau stranu stii i
vojvoda etniki Vlade Novakovi. Isti nije kompromitova kod naroda i njegov dolazak
imao bi za nas veliki politiki uticaj.
638
Sve ovo djelovalo je na itav narod, a naroito na vienije pojedince u

neprijateljskim redovima. Mnogi se nastoje izvui, tako da e na kraju ostati par
zlikovaca, koljaa i zavedeni.
Odlaskom Mane Rokvia i njegovih etnika u Petrovac, uji se osjeao veoma
zadovoljnim, a i sigurnijim.
Narod na ovom Kotaru i danas malo daje komentara na sporazum Tito-ubai,
dok neprijateljska propaganda nastoji da isti iskoristi u svoje propagandne svrhe.
Zapravo, etnici i danas tumae taj sporazum na svoj nain i to dvojako. Prvo kau da je
sporazum la, izmiljotina jer Hrvat, kao to je to ubai, nema pravo da njih zastupa, a
drugo je tumaenje da nema razloga demoralizacije jer da oni imaju povjerenje u kralja
koji ima vrste garancije kod engleskog kralja ora, a to je njegovo kumovanje Peri.
Ustae takoer tumae na svoj nain i to i oni dvojako. Jedno je tumaenje kao
slabost komunista ispred kralja, dok drugi tumae obratno.
to se tie Maekovaca oni ga rezonuju kao sasvim prirodni mali ipak preranim.
Kroz ovo vrijeme opaeno je da su etnici zaboravili na zborove, to jest nijesu
odrali nigdje zbora sem u Kosovu i Tepljuhu. U Kosovu zapravo i nijesu odrali zbora
ve su pozvali narod a zatim izvrili prisilnu mobilizaciju. To se desilo za vrijeme naih
operacija kada su oni bili potisnuti. Drugi zbor odran je u Tepljuhu uz priredbu. On je
bio malo posjeen.
Nazad nekoliko dana preao je na nau stranu jedan etniki komandir iz
agrovia, isti je jugoslovenski bivi porunik.
Takoer je ovih dana prelo nekoliko iz Vrbnika, itnia i kako doznajemo iz
Polae.
Prililikom zadnjeg etnikog boravka u Grahovu oni su iz istoga vidili kako
avioni dolaze i sputaju nama materijal. To je na njih djelovalo i pored toga u vezi
prednje izloenog, bosanski etnici "Gavrilo Princip" brigada odkazala je doneklen
poslunost. Zapravo ova je brigada imala da smijeni kninskopoljske etnike na
Stoitima. Bosanci do danas nijesu izvrili smijenu. Povodom toga doao je meu njih
uji gdje je najprije obeavao, a zatim prijetio.
etnici videi blizu propast slue se daljnom propagandom: Uskoroe saveznici
otpoeti sa iskrcavanjem. Mi emo na vrijeme biti obavjeteni i poeemo u Ravne kotare
gdje emo doekati saveznike. Mi emo ih doekati sa veim snagama, prikupiemo sve,
a kum ore javie nama.
Ali ni najbolja propaganda ne moe da djeluje u punoj mjeri na narod. Narod je
vidio pravi savez, a injenica koju e navesti jo vie je djelovala 23.VII. bio je pogoen
jedan savezniki avion nad Kninom. Isti je pao u blizini Knina, u selu Ramljanima. Samo
se bio spasio jedan ameriki pilot, koji je bio teko ranjen. Uz kratko vrijeme bilo se
okupilo naroda, a prvi bili su etnici. Tada se narod Vrbnika po nareenju raziao, dok su
Ramljanci ostali, a Simo Radi, komandant etnike "letee" brigade i poznati krvnik
Matijevi iz Ramljana dotukli su saveznikog pilota. Isti Matijevi je skinuo ameriku
pilotsku uniformu i na sebe je obukao.
U vezi ovih poslijednih akcija etnici su se bili prilino osuli. Dabi spasili
obasipanje itavih svojih redova oni su formirali jo jednu "leteu" brigadu. Neto su
okupili milom, a neto dobrovoljno, Komandni kadar uglavnom su stari borci i poznati
zlikovci.
639
I Nijevi su ovo vrijeme pojaali svoj propagandi rad. Bacili su nekih 15 vrsti
letaka za predaju. Ovi isti leci nijesu im posluili, ali kod veeg broja dezertera, a bilo je i
kod boraca, naeni su takvi leci. Nijemci i dalje svire o nekom tajnom oruju. Zidovi
Knina izlijepljeni su takvim plakatima, o propasti Engleske, o vatri u kojoj ona gori, te o
jo vie vrsta njemakog nepoznatog oruja.
Ustaka propaganda uglavnom je svedena kao i njemaka.
Meu legionarima osjea se demoralizacija. Nije rijedak sluaj da budu kanjeni
sa vie sati "lezi-dignise". Razlog za ovo je uglavnom vanjska situacija, te njihova slaba
hrana i odjea. Oni su sada uglavnom umjesto uniformi dobili talijansko afrikansko
odjelo.
U zadnje vrijeme etnici su formirali "srpske opine" po selima. Formiran je
takoer srez, a sreski bi bio Vlade Novakovi, naprije pomenuti.
Oni su formirali i seoske strae, a nad svim tim straama bio bi isto Vlade
Novakovi.
__________________
KOTAR PROMINA
Na ovome Kotaru potpuno se situacija izmijenila. Kako sam naprijed ve naveo
likvidirano je ustako uporite u Oklaju i Razvou. Likvidacijom ovih uporita Promina
je potpuno slobodna, jedino to ustae uz pomo Nijemaca izvre ee upade. Narod
ovoga Kotara velikim zadovoljstvom doekao je osloboenje. Likvidacijom ovih uporita
itava Promina je pod naom kontrolom, a rad naih terenskih radnika potpuno je
omoguen. Prilikom izvoenja vojnih akcija na Oklaj poginuo je vei broj civila i to onih
koji su ustaki nastrojeni. Ovo je dobro dolo, jer naim drugovima nema tko da ometa
rad, a narod moe bez straha od prokazivanja neprijatelju da izrazi svoje elje. Poslije
likvidacije ustaa narod je uvidio da NOVojska prestavlja vojniku silu i da to nije neka
rasputena banda kako je prikazivala neprijateljska propaganda. Narod je oduevljen i
esto se uju rijei "samo da nam vie ne otiu nai oslobodioci.
Poslije povlaenja naih jedinica u Oklaj u isti, uz pomo Nijemaca dole su
ustae na elu poznatim koljaom Validiem "ujicom" i Gojeta Antom. Oni su zaklali
oca i majku Dape Ante, koji se nalazi u NOV-u, a poslije toga mu i kuu zapalili. Narod
itave Promine opet se nanovo zgraa nad ovim zloinom, a mrnja u narodu prema
istima jo vie se poveala.
Istoga dana su Nijemci zapalili mline kod Manajlovca i u Brljanu. Ovo je na
narod ostavilo jo gore utiske, jer narod Promine, kao i skoro sva Bukovica sluila se
ovim mlinima. Ipak je uspjelo da se opravi pet vitlova te je narodu i ovdje pomognuto.
Narod Promine sve vie osjea ljubav i brigu svoje narodne vojske.
Prilikom napad Prominskog Partizanskog Odreda na Razvoe bio je smrtno
ranjen komandant odreda-kapetan Stania vukmanovi. On je bio veoma obljubljen kod
naroda Promine i njegova smrt ostavila je tragove kod naroda.
Pre na dva dana od smrti komandanta tee je bio ranjen i politkomesar ovog
odreda, drug Ivan ikovi. Isti, rodom iz Knina, a veoma poznat u Promini i od ranije,
prebaen je za Vis, a za njim narod jo uvijek ali.
Milicija koja je po nareenju Nijemaca u Miljevcima bila na silu formirana i
naoruana vratila je oruje i nee vie da uva cestu kako su to bile im vabe odredile.
Razlog tome bilo bi uglavnom likvidacija Oklaja, a i to su u Oklaju poginula i nekoliko
640
domobrana, te su Miljevani osjetili da nai nee mnogo u akcijama voditi rauna dali su
milom ili silom primili oruje.
16.VIII. udarna grupa ora Media - potporunika, izvrila je smijeli napad na
ustaki garnizon u razvou. Ovdje su se nalazili jurinici koji su pred udarnicima jurili
glavom bez obzira u icu u Drni. Ovaj podvig veoma je djelovao na narod te o oru i o
njegovim borcima narod na drugo i iroko pria, pa ak i pjeva im.
Zaboravio sam naglasiti da je u napadu na Oklaj poginuo i ustaki dopukovnik
Kerec776 i kolja Burna. Narod ali to je u onom bijednom ostatku uspijelo umai ba
ovakovim slini.
Na ovom sektoru ne osjea se djelovanje, jae, neprijatelja.
Na godinjicu smrti Stjepana Radia odran je u Promini masovni zbor.
Prisustvovalo je zboru preko 800 osoba. Zbor je bio uglavnom u duhu trogodinjice
ustanka. Na zboru istupili su govornici i to lan Ok.KPH, drug Tripalo, te drug
politkomesar odreda Jankovev i pretsjednik Kotar. NOO Drni-Promina. Narod je ponio
veoma dobre utiske ostavljene od govornika za sam zbor bio je veoma iv. Na kraju
zbora dala je diletanska grupa Okru. NOO za Knin priredbu, na zbor je dolo i omladine,
Srba, iz Bukovice koja je uzvratila posjetu omladini Promine koja je bila dola u Ervenik
za Vidovdan. Tako uzajamnim posjetama iskovano je bratstvo izmeu srpske omladine
Bukovice i hrvatske omladine Promine. Ovakav masovni zbor bio je dosada jedini u
Promini, a i u naem okrugu. Na njemu bilo je naroda iz svih sela, a naroito iz onih koji
su bili pod kontrolom neprijatelja. Oni su preko ovog zbora jo vie mogli da upoznaju
pravu istinu o nama, a i ovom prigodom sam narod osjetio je nau ljubav prema njemu.
__________________
KOTAR DRNI
I na ovom kotaru u poslijednje vrijeme dogodile su se mnoge promjene. Te
promjene vie su bile u vezi okolne situacije, nego u vezi meunarodne situacije.
Osloboenjem Vrlike od strane naih jedinica pobjegle su mnoge porodice
milicionera, te milicija i ostala slina bagra u Drni. Oni su u Drni stigli u takvom
neredu da su izazvali veliki strah kod domaih ustaa i ostale vrsti neprijatelja. Utiske
koje su oni priali, mnogo puta iz straha i da bi sebe drukije prikazali, bili su veoma
uveliavani, tako da su oni nehotice i nesvjesno izvrili jednu lijepu propagandu u nau
korist. Tako su pronijeli glasove o naem automatskom naoruanju takve da oni prelaze
stvarnost. Ustae na itavom ovom kotaru su demoralisani te se pojaano svrstavaju, to
jest dijele se na jurinike, a neki i odlaze u druga mijesta. to se tie same hrane, odjee i
cigareta ustae, osjea se, u svemu sada oskudjevaju.
12.VIII. izvrena je smijena izmeu vaba i nae XIX divizije. Ista smijena
izvrena je u evrskama, a smijenjeni drugovi dovedeni su iz logora sabirnog iz Drnia.
Na sam Drni ovo je ostavilo povoljne rezultate, dok, naroito na Bukovicu i nije, poto
ima vei broj i samih bukovana koji se nalaze zarobljeni, a bio je sluaj da se malo istih
smijenilo. Smjena, kako bar izgleda nije najtanije izvrena, poto je ostalo i boljih
boraca nesmijenjenih. Bio je i takav sluaj da su se smijenili takvi drugovi koji su bili
veoma malo vremena u partizanima, dok su neki i rukovodioci ostali nesmenjeni. Moda
je ovo uinjeno iz politikih razloga, ali je narodu to teko objasniti, jer svaki bio elio da
776
Rije je, oito, o ustakom dopukovniku Emilu Keetu, zapovjedniku VII. ustakog stajaeg djelatnog
zdruga.
641
se njegov smijeni. Naroito u Bukovici se pria: Simo Dubaji smijenio je svoga brata
koji je malo vremena u partizanima, a ovaj ili onaj borac i simpatizer iz prvih dana bome
je ostao".
Domobranski general Tomaevi koji je upotrebio sve raspoloive mjere da
domobranstvo preuredi i preisti, ostao je bez uspijeha. Domobranstvo ostalo je i dalje
leglo verca i nerada, te kao takvo veoma je privlano za ljude po strani. Dezerterstvo iz
domobranskih jedinica i dalje je obina pojava, ali ipak nije bilo sluajeva prelaska
dezertera na nau stranu. Naprotiv, grupica zarobljenih domobrana od strane udarne
Grupe ora Media, koji su iz drnike krajine, pobjegla je iz nae vojske.- U samom
domobranstvu veoma je slaba hrana, kao i obua i odjea, ali ipak i ovo ne djeluje na njih
da bi prelazili na stranu NOV-a.
to se tie legije, stanje je kod nje priblino jednako domobranima, jedini s tom
razlikom to nema dezerterstva poto je komanda kod ovih neposredno njemaka, te i
ljudi su iz daljih krajeva, ali naglaujem da bi naim radom vie uspijeha postigli kod
same legije nego li domobrana. Legija je veoma malo obavjetena i o promjenama unutar
zemlje, kao i svijetskoj situaciji. Sve to odrava i spaava ove od rasula, to je surova
njemaka disciplina. Oni i dalje priaju seljacima kako su silom i prevarom mobilisani i
kako oni jedva ekaju poi svojim kuama i svretak rata.
I kod svih ustaa osjea se demoralizacija, a njih i dalje dri na okupu i disciplini
svako deseti izmeu njih - kolja.
u odsut. opunomoenika OZNE
...777 [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
777
Potpis neitak.
642
252.
10. listopada 1944.
OZN-a splitskog podruja dostavlja Opunomostvu OZN-e kninskog

podruja imena i podatke nekih narodnih neprijatelj, prema izjavi
zarobljenog ustae irini Mladena, mehaniara iz Drnia, kojeg smo
likvidrali
_____________
OZN-a
SPLITSKOG PODRUJA
Br. 1208/44
Poloaj, 10.X.44.
OPUNOMOSTVO OZNE-e KNINSKOG PODRUJA
aljemo vam imena i podatke nekih narodnih neprijatelja, prema izjavi
zarobljenog ustae irini Mladena, mehaniara iz Drnia.
Strunja Boo, Mrela Ivan, sada u Zagrebu lina pratnja Pavelia, Mrela Petar,
neki "Brico", svi iz Drnia, glavni organizatori i koljai srpskog ivlja u toj krajini,
Leonti Jakov iz Drnia organizator ustake mladei u Drniu. Vinko Lepe stoernik iz
ibenika, ustaki organizator. ivkovi Marko iz Drnia, radi kod duvanske postaje,
Jukia trgovac, Skelin Andrija, ivkovi cipelar, Marko Migalo svi iz Drnia, ljudi od
povjerenja, aktivno uestvovali kao ustae u paradama i manifestacijama.
irinia smo likvidrali, nakon to smo se uvjerili da je bio ustaki organizator i
kolja.
Opunomoenik:
_____________
Kopija, strojopis
Dravni arhiv u Splitu, f. 431, Opunomostvo OZN-e za Komandu splitskog podruja,
kut. 47.
643
253.
11. listopada 1944.
Opunomostvo OZN-e kninskog podruja dostavlja OZN-i za oblast

VIII. korpusa organizaciono stanje te naglaavaju da bi im trebalo
dodijeliti jednog druga pravnika kao referenta koji bi se bavio
iskljuivo ispitivanjem zarobljenika, novomobilisanih koji prolaze kroz
OZNU te hapenika, jer nam je nemogue sa ovakovim brojem
udovoljiti zadacima koji stoje pred nama
_____________
Opunomostvo OZNE Kninskog Podruja
Broj 92
11. X. 1944.
OZNI za oblast VIII Korpusa OZNE za Hrvatsku
Dostavljamo vam organizaciono stanje nae mree koje iznaamo u brojkama a
kad mreu popunimo onda e mo vam poslati opirno sa karakteristikama svakog
pojedinog povjerenika.
Za sada moemo istai, da mreu ponovno osnivamo na bazi obavjetajne slube
koja do sada nije postojala. Kadar je mlad i sirov koji treba puno pomoi poevi od
kotarskih povjerenika pa na nie. Mrea nam nije jo razgranata, a razloga je taj, to
nedostaje kadra.
U samom naem Centru i dalje postoje samo 2 lana OZNE t.j. zamjenik i
pomonik, dok opunomoenik jo nije nastupio dunost, jer eka odluku Oblasnog
komiteta. Nama bi trebalo jo dodijeliti jo jednog druga za pomonika, te jednog druga
pravnika kao referenta koji bi se bavio iskljuivo ispitivanjem zarobljenika,
novomobilisanih koji prolaze kroz OZNU te hapenika, jer nam je nemogue sa
ovakovim brojem udovoljiti zadacima koji stoje pred nama a pogotovo nemoemo dati
pomo povjerenicima, jer bi trebali biti stalno na terenu kako bi mrea bila bolje
uvrena.
Nae Podruje ima 3 Kotara
8 Opina
98 sela.
Mi imamo postavljenih povjerenika 4 Kotarska /Promina duplu mreu/
8 Opinskih / "
"
"/
42 seoska.
Jo trebamo postaviti povjerenika
3 Opinska za opinu Knin, Kosovo i Drni.
56 seoskih.
Imamo postavljena povjerenika u Poti, Okrunom N.O.O. za Knin, Kotarskom
N.O.O. za Knin, te Kotarskom N.O.O. za Drni Promina.
Kako budemo popunjavali mreu onako e mo vas izvjetavati.
Smrt faizmu - Sloboda Narodu!
644
M.P.778
Zamj. Opunomostva OZNE:
_____________
Izvornik, strojopis
254.
5. studenog 1944.
OZN-a XIX. divizije NOV Jugoslavije u dopisu OZN-i ibenskog

podruja napominje da se meu uhienim osobama nalazi nekoliko onih
koje bi trebalo likvidirati
_____________
OZNA
XIX. Divizije NOVJ
5.XI.44.
OZNI ibenskog Podruja
Medju uhapenicima koje vam alje Komanda mjesta Kistanje, izmedju ostalih
potrebno je apsalutno likvidirati slijedee
1. Damjani Aim iz Velike Glave, komandir I ete etnikog bataljona Isti vam
osim toga moe dati dosta podataka o zvijerstvima drugih.
2. Zjeli Jovo iz Velike Glave, poznat bandit, takodjer za likvidirati, u etnicima
od osnutka.
3. Joli Milan iz Djevrsaka
4. Ardali Mladen iz Djevrsaka
5. Mandi Mirko iz Djevrsaka
6. Vojnovi Boo.
Posljednja etvorica su dezertirali iz XIV brigade na stranu neprijatelja. U
etnicima su radili zvijerstva. Ardali je ubio jednoga naega simpatizera u vinogradu
/Dajia/. Takodjer Joli se isticao u zvijerstvima, kao i ova ostala dvojica.
Ove koji su bili u vojsci svakako se mora likvidirati.
Opunomoeni oficir:
...779[v.r.]
778
Okrugli peat: Opunomostvo OZNE kninskog podruja za oblast VIII korpusa NOVJ (u sredini
zvijezda petokraka).
779
Potpis neitak.
645
_____________
Izvornik, strojopis
255.
5. - 13. studenog 1945.
OZN-a XIX. divizije NOVJ upuuje Komandi ibenskog podruja

Ljubomira Grulovia iz Kistanja (Knin) na daljni postupak
_____________
OZNA
XIX divizije NOVJ
5.XI.44.
Komandi ibenskog Podruja
Dostavlja se na daljni postupak predmet GRULOVI LJUBOMIRA pok.
Gnjatije, rodom iz Kistanja, Srbina, stara 33 godine, oenjen, 2 djece, narednik mornarice
Jugoslavije.
Isti je odgovoran za dolje slijedee:
1. to je za vrijeme Italije bio neprijateljski raspoloen prema NOP, iskoriavao
Narodno-oslobodilaku borbu u lino bogaenje.
2. to je u vreme sluajne internacije, zapravo radi verca, ometao rad kolektiva
naim internircima na Molatu, u baraci broj 6.
3. to po povratku iz internacije nije se odazvao na poziv za NOV, ve je
doekao Nijemce i otiao k njima u icu u Kistanje.
4. to je dobrovoljno stupio u etnike redove i primi se povjerljivih dunosti.
5. to je iao po svojoj incijativi u Kosovo kod Djujia da dovede etnike, u
Kistanje i da mobilie seljake opine Kistanje u etnike redove.
6. to je od etnika primio se dunosti Komandanta mjesta Kistanje.
7. to je za vrijeme njegovog poloaja Komandanta mjesta Kistanje izvreno
vie hapenja i strijeljanja, kao strijeljanje Drage Krnete-Kovaa, Bjelanovi
Nevenke i mnoga druga hapenja i batinanja.
8. to je seljake i gradjane opine Kistanje silom gonio na etnike zborove koje
je on ujedno organizovao.
9. to je iz Kosova, kada je pobjegao pred partizanima iz Kistanja prijetio
ubojstvom raznim osobama, kao i toni Macuri.
10. to je na pismo koje mu je uputio Narodno oslobodilaki odbor, odgovorio sa
prijetnjama smrti, naglaujui da e se on sam ubiti, a ne predati se.
646
11.
12.
13.
14.
to je odravao vezu sa etnikim trojkama koje su odlazile na na

oslobodjeni teritorij u svrhu propagande i zajeda na pojedince i to je istima
davao izvjesna upustva.
to je za protunarodni rad u etnicima dobio in potporunika.
to je pred sam na napad na Djevrske bio od etnika predloen za
nacionalnog povjerenika Kistanjske etnike brigade, a to isti nije odbio.
to je nad narodom teroristiki, pijunski i neprijateljski se drao.
Iz svih gore navedenih razloga narod Kistanjske opine sa eljom oekuje da se

Grulovi Ljubomir kazni strijeljanjem javnim. Takodjer takvog miljenja je Komanda
mjesta Kistanje, Kotarski Komitet i Narodno-oslobodilaki odbor.
Radi toga vam ga upuujemo da nad istim izvrite odmah sudjenje- to jest
osudom - smrt i da nam ga odmah povratite, kako bi narodu, a i borcima nae divizije
koji su osjetili njegov prljav rad, zadovoljili i javno ga strijeljali.
Ovo treba shvatiti najozbiljnije, te odmah po istome postupiti.
Opunom. oficir:
...780 [v.r.]
_____________
ZAPISNIK O SASLUANJU
Radjeno kod OZN-e ibenskog Podruja dne 13/XI 1944
Presluava: Magud Miloje
Uhapeni: Grulovi Ljubomir pok. Gnjatije i majke Ruice Vujsainovi iz Kistanja,
Srbin od god.33, oenjen, mornariki narednik, te odnosno upitan izjavljuje:
Za vrijeme Italije drao sam gostionu u Kistanjama i srednje sam ivio i nije istina
da mi je okupator omoguio gomilanje kapitala.
Nije istinu da sam u internaciju svrio radi verca, nego radi toga to sam bio
optuen da sam pomagao partizane. Nije istina da sam ja ometao rad oko kolektiva za
vrijeme internacije ma otoku Meladi, jer u baraci broj 6 u kojoj sam se nalazio nije uopte
bilo kolektiva. Koliko mi je poznato kolektiv je jedino postojao u baraci broj 13.
Nije istina da sam dobio poziv za NOV u padu Italije kada sam se povrati iz
internacije, sa obzirom da sam ja bio stalno bolestan od stomaka, a tako istom je bila
bolestna i moja ena koja se je tada nalazila u Kistanjama, to sam ja morao da odem kod
familije u icu, jer je tu bilo omogueno lake ljeenje.
Nije istina da sam ja dobrovoljno stupio u etnike redove, nego sam javno na
zboru u Kistanjama bio postavljen za lana etnikog odbora, a kao vojno lice i za
komandanta mjesta, a na predlog sviju gradjana Kistanja.
Nije istina da sam ja po svoj oj inicijativi iao u Kosovo kod Djujia da
dovedem etnike u Kistanje, nego sam iao u Kosovo na poziv Djujia da mi da
neki novi poloaj u operativnoj jedinici to je Djuji htio, meutim ja sam to odbio
motiviui da sam bolestan od reumatizma. I prije mene su Djujievi etnici dolazili u
780
Potpis neitak.
647
Kistanje u svrhu mobilizacije seljaka optine Kistanje, medjutim u tome nisu imali
uspjeha. Ja po pitanju mobilizacije nisam nikad nita radio.
Nije istina da sam ja uestovao u hapenjima u okolini Kistanja i da su ta hapenja
radjena po mojoj inicijativi, nego naprotiv ja sam svagdje nastojao da kod svakog
hapenja kojeg su vrili Kninski etnici uinim to sam mogao da se uhapeni puste na
slobodu. Tome mogu da budu najbolji, svijedoci otra Marta iz Kistanja, Reli Perina,
Radjen Stana obe iz Kistanja koje su bili uhapsili Kosovski etnici, i ba na moju
intervenciju su bile odmah putene. to se tie ubijstva Drage Krnete, ja kao i sve mjesto
smo saznali tek drugi dan poslije ubijstva njegovoga. Poznato mi je da su porunik
Asanovi, Luka Kosti i Jovo Bjelobrk bili glavni akteri ovoga ubijstva. O Nevenki
Bjelanovi znam jedino to kada sam se povratio iz Knina da je ona bila ve u zatvoru kod
njemaca i kada sam ja iao intervenisati kod njemaca tada mi je tuma rekao da e biti
zadrana u zatvoru kod njemaca jer da se je na ispitu odvie partizanski drala.
Nije istina da sam ja organizovao etnike zborove u Kistanjama i okolici nego je
iste organizovala komanda brigade, a ja sam samo po njihovom naredjenju iao da
obznanim gradjane da dodju na zbor bez ikakvog pritiska i terora.
Nije istina da sam ja iz Kosova odnosno Knina prijetio raznim osobama u
Kistanjama da u ih pobiti a najmanje Toni Macuri, ve naprotiv kada je bila Tona
Macura u Kistanjama u zatvoru ja sam ba i radio na tome da se ista to prije puti iz
zatvora, tako da je stvarno drugi dan i putena iz zatvora.
Istina je da sam ja dobio nekoliko pisama vjerovatno od NOOdbora ali ta su bila
sva anonimna, a nije istina da sam ja odgovarao sa prijetnjama smrti a niti sam rekao da
u se prije ubiti nego se predati partizanima.
Nije istina da sam ja odravao vezu sa etnikim trojkama koje su upadale na
partizanski oslobodjeni teritorij a niti sam im ja davao ikakve direktive. Moja cjela
brigada nalazila se je u Smrdeljima dok sam se jedini ja nalazio u Djevrskama radei u
magazinu ishrane.
Nije istina da sam ja dobio ikakvi in u etnicima, nego sam samo uo da sam bio
predloen za naredni in pa jeli to bilo za vodnika ili potporunika nije mi poznato, jer
svi bivi oficiri i oficiri trebali su biti predloeni za vii naredni in.
Ja sam uo da sam bio predloen za nacionalnog povjerenika Kistanjske brigade u
Skradinu, ali meni nije bilo nita slubeno saopteno, a niti bih bio primio taj poloaj.
Nije istina da, sam se ja neprijateljski drao prema naem narodu nego naprotiv
svagdje gdje sam god mogao ja bih se zalagao za pomoi naem narodu bez obzira dali je
on bio etni ili partizanski simpatizer.
Do pada Italije sam bio stalno sa partizanima u vezi tako istom sam se i lino
sastajao, tako da sam i moj radio aparat kao i mnogo vina te kancelariskog materijala dao
za partizane. Tako istom i za vrijeme dok su se njemci nalazili u Kistanjama ja sam
jednako pomagao NOP.
Poznat bio mi je poziv Marala Tita i ja sam se u svrhu toga bio povezao sa
Vujom Djuricom da bih pristupio u redove NOV, ali su bile poele tada velike represalije
od strane etnika za sve one koji su se nalazili odnosno koji su prelazi na stranu NOV to
sam se pobojao radi moje familije koja se je nalazila u Djevrskama i nisam se smio
usuditi na taj korak
Drugo nemam ta da kaem.
Grulovi Ljubomir [v.r.]
648
_____________
OZNA
XIX Udarne Divizije NOVJ
13.XI.44.
Komandi ibenskog Podruja
Pre desetak dana uputili smo toj komandi na sudjenje zarobljenog etnika
Grulovi Ljubomira iz Kistanja. U svome dopisu mi smo iznijeli svoje miljenje i elje
ovoga kraja, to jest da se isti osudi na kaznu smrti strijeljanjem, a da bi se osuda imala
izvriti u Kistanjama, gdje je isti poinio nedjela prema narodu opine Kistanje. Ukoliko
nije isti jo osudjen, to vas molimo da pourite i da ga nam povratite kako bi se izvrila
kazna. U dopisu je bilo naglasito da nam na isti odgovorite, medjutim vi prelazite preko
toga smatrajui sitnicama. O njemu nas izvijestite pismenim putem.
za OZNU:
R. Plena [v.r.]
____________
Izvornik, strojopis
256.
9. studenog 1944.
Drni
Opunomostvo OZN-e kninskog podruja izvjeuje OZN-u VIII.

korpusa NOVJ, da su izvrili uhienja u Drniu i okolici i da su
uspostavili logor
_____________
Opunomostvo OZN-e
Kninskog Podruja
9. novembra 1944. g.
OZN-i VIII Korpusa
OZN-e za Hrvatsku
Na se centar nalazi u Drniu. Hapenja su izvrena u samom Drniu, djelomino
u okolici. Uspostavili smo logor. Tokom dananjeg dana logor e biti prilino oien t.j.
jedan dio emo poslati u operativne jedinice, jedan dio civila pustiti kui, a ostali dio biti
649
e zadran. Nismo mogli izvriti sve onako kako nam je dao upustva drug Odrlin iz
razloga to nemamo nikakovo prevozno sredstvo. Vojska je sva vozila rekvirirala, tako da
je jedan auto koje smo mi uzeli za potrebe nae odnesen prisilno. S obzirom na veliki
teritorij i broj hapenika koje bi morali uhapsiti, molim vas da nam po mogunosti
poaljete jedan kamijon. Isti tako bilo bi neophodno potrebno da se pojaa bataljon
Narodne obrane, jer ovaj dosadanji broji skupa sa tabom 80 ljudi, s tim vie to
predstoji oslobodjenje Knina.
Mi jo drimo blokadu Drnia. Miljenja smo da bi tokom sutranjeg dana skinuli
blokadu. Sve duane koje smo bili zapeatili predali smo Kot. N.O. Odboru. Ssve
ustanove osim suda, predane su Kot. N.O.Odboru.
Rudnici su itavi i nalaze se pod kontrolom Okrunog N.O.Odbora, i Komande
Podruja781. Nijedna ustanova u Drniu nema prevozno srestvo, pa vas molimo da nam
svakako poaljete.
Opunomoenik Ozn-e:
_____________
Kopija, strojopis
Hrvatski dravni arhiv, f. 1491, OZN-a za Hrvatsku, kut. 45, 11.70.4, 30/88
257.
15. studenog 1944.
Dopis Opunomostva OZN-e kninskog podruja Vojnom sudu

Komande kinskog podruja s popisom osoboma predloenih za javno
suenje i strijeljanje
_____________
Opunomostvo OZN-e
Kninskog Podruja
15. novembra 1944. g.
za javno suenje - streljanje782
Vojnom sudu Komande Kninskog Podruja

Upuuju vam se sljedea lica radi suenja istih:
781
782
Nadopisano rukom.
Nadopisano rukom
650
1/. Fra arko Carev upnik iz Drnia, duhovni zaetnik i inspirator svih zlodjela u
Drniu. Za vrijeme pokolja 1941.g. bio u Kninu isti kao fra petar berkovi u Drniu. U
Drniu u samostanu pod njegovim rukovodstvom odravali su se tajni sastanci njegovih
najbliih dounika. Kroz njegove su ruke prolazile sve liste za hapenja, koje je sastavljao
fra Boo Vugdelija i Jandre Sabali, i nakon njegova odobrenja su se vrila hapenja i
progoni. Progon i konfiskacija obitelji Naki Tona.
2/. Roko ari, jo za vrijeme Jugoslavije poznati frankovac, Od 1941 uestvuje aktivno
kao ustaki i okupatorski saradnik. Naki-Alfirevi Anku je pokerio, koja je bila
logornica i presjednica ustake mladei, te istoj davao direktive za zlodjela. Pisao tube
raznim seljacima raznog karaktera, kako bi to vie nakodio mirnim graanima i
izazivao mrnju jednog protiv drugog. Za ovo primao plau od seljaka. pijun GFP.
Tuio efi GFP Nikolu Adiju, koji je uhapen i odveden po njemcima kao taoc pred
osloboenjem Drnia, 4.XI.1944.g./svjedok: uraj Marjan/
3/. Lovri Berislav, glavni dounik i tjesni saradnik od 1941 pa dalje glavnog zaetnika
ustakog pokolja u Drniu fra Petra Berkovia. U samom poetku 1941 bio ef ustake
propagande i organizator ustake omladine, koja je pod njegovim rukovodstvom davala
priredbe na kojima je i sam uestvovao. Uestvovao u svim tajnim sastancima fra Petra
Berkovi, a kasnije fra Boe Vugdelije.
4/. Lovri Jugoslav, javno se isticao kao ustaki agitator. Bio rukovodio raznoglasne
postaje preko koje je odravao preko mikrofona lino predavanja i nosi naziv
promibenik te na taj nain trova lanom propagandom omladinu Drnia. 1941 bio
aktivni dounik fra Petra Berkovia i aktivno uestvovao u nastupima ustake mladei, te
kao muziar ustake glazbe. Bio aktivan saradnik jo za vrijeme Jugoslavije u kriarskim
organizacijama.
5/. Vukui Ante re. Brico, u 1941g. uestvovao aktivno u pokolju Srba u Drniu. Lino
vrio hapenja kao ustaki policajac. Bio maskiran kao potanski listonoa i na taj nain
vrio tajnu pijunau. Bio u pijunskoj mrai fra Boe Vugdelije. Sva hapenja i
progonstva u Drniu, koja su bila predlagana od fra Boe Vugdelije i fra Petra Berkovi
je sauesnik. Javno se isticao u svim ustakim paradama kao vika u manifestovanju
Poglavniku i ostalim ustakim zlikovcima.
6/. urkovi Boo u 1941 uestvovao kao ustaki milicioner u razoruavanju i batinanju
jugoslavenske vojske. Uestvovao u hapenju za vrijeme ustakog pokolja, kao ustaki
policajac. Bio u mrei andarmerijskog porunika Marui Iva. Najpovjerljiviji dounik
kotarskog predstojnika Patara, koji je bio aktivni saradnik okupatora. Javno se isticao
kao vika u svim ustakim paradama.
7/. Jerkovi Ivan u 1941.g. uestvovao u pokolju Srba. Bio prvi izabrani ustaki naelnik
opine Drni i sauesnik svih zlodjela pokolja. Uestvovao j hapenju, u pokolju Srba.
Djelio kao naelnik hranu graanstvu i na taj nain vei dio prisvajao sebi. Krao od
narodnih odreenih deka. Uestvovao aktivno u svim ustakim paradama. Bio
organizovani ustaa za vrijeme Jugoslavije, i kao takav u preuzimanju ustake vlasti,
preuzeo dunost naelnika.
8/. Bulaja Luka dezerter NOV. Poslije dezertiranja izdao sedam drugova kao saradnika
partizana, nakon ega su bili uhapeni od Talijana, i neki internirani. Kao dezerter
pobjegao sa orujem i isto prodao. Dalje saraivao sa okupatorom i ustaama kao njihov
dounik i bio protivnik NOP.
651
9/. olovi Petar re. Kukren iz Tepljuha, aktivan etnik. U 1944 g. uestvovao sa jo
dvojicom etnika u ubijstvu terenskog radnika Guavac Marka iz Kanjana. Poznat kao
pljaka i palikua sela Siveri, Tepljuh i Bioi i u terorisanju srpskog naroda.
10/. Skelin Mate re. Maota, raspiriva mrnje prema Srbima do okupacije. Aktivno
uestvovao u razoruavanju jugolsavenske vojske i pljakanju. Ustaa. Stalno je ustae
pomagao materijalno. Dao je 300.000.- Kuna za ustaki list Na list. Prema zarobljenim
partizanima postupao divljaki, a jednog naeg porunika Vinka Breana na sred grada
tukao nogama.
11/. Alfirevi Anka ustaka logornica. Organizator enske ustake mladei. Uestvovala
u svim jevnim istupima i paradama kao ustaka logornica. Radila po direktivama
okupatorskog pijuna Roka aria, koji je je pokerio.
12/. aki Branko iz Siveria, uestvovao u razoruavanju Jug. vojske kao ustaa. Po
selu je pijunirao i denuncirao. Bio ej Srbin i 1939 godine kad se je oenio preao na
katoliku vjeru i sada je ustaa.
13/. uki Vojin iz Siveria, uestvovao u razoruavanju Jug.vojske kao ustaa. Po selu
je pijunirao i otvoreno govorio protiv NOP: Bio je Srbin i preao na katoliku vjeru.
14/. Baljak Mile Todorov, kao Srbin bio ustaa. Kao ustaa uestvovao u vie akcija.
Uestvovao u ubijstvu Vuki Mirka i jo jedne ene iz Kriaka.
15/. Bandalo Ante iz Promine, zarobljen kao aktivni ustaa dobrovoljac. Uestvovao u
svim akcijama u promini protiv NOV. Uestvovao u ubijstvu ime Validi komesara
ete PO. i Budanka Josipa intendanta u Promini 1944.g.
16/. Lali Marija . Jakovljeva iz Kljua, ove godine kad su doli partizani u Klju,
poslala je kurira u Roki-slap, da izvjesti ustae nakon ega su ustae napravile napad i tu
su poginula etri naa druga. Ista je u selu pijunirala i irila ustaku prop-agandu.
17/. Skelin Mio pok. Nikole iz iritovaca, ustaki povjerenik za Miljevce. Uestvovao u
hapenju i vjeanju brae Kozi i Malenice.
18/. Bili Nikola Ivanov iz Kriaka, bio domobran i ustaki milicioner. Ustaki
propagator. Uestvovao u ubijstvu Perii Nike 1942.g. koga je ubio u drutvu Barii
Ante samo to je Srbin.
19/.aki Jovan pok. pire iz Kriaka, aktivan etnik. Uestvovao u ubijstvu Branka
Jovi sa doktorom Javoroviem.
20/. Barii Joso Ivanov iz Kriaka, ustaki milicioner. Uestvovao u ubijstvu Perii
Nike, samo zato to je Srbin. Opljakao za vrijeme ustakog pokolja penicu u zaseoku
Periia /Srba/ i sijao u svoje njive. 8.VII.1942 zajedno sa svojom enom i popom
Jankom dolazio je traiti od Talijana da se strelja onda zatvoreni drug Kunac Duan.
21/. Perii Ranko Simin iz Kriaka, aktivan etnik. Uestvovao u svim akcijama u
Promini i Dubravi. Silovao drugarice u selima i vrio nasilja nad udovicama. Palio kuei
klao mirne seljake.
22/. Jukica Marko trgovac u Drniu, uestvovao uestvovao u razoruavanju Jug.vojske i
pljakao kao ustaa. U pokolju Srba aktivno uestvuje u hapenju i dounik fra Petra
Brkovi, Marojevia i ostalih koljaa. Opljakao duan Mie Mrena Srbina i od
opljakane robe dao ustaama kao dar veu koliinu plavog tofa za izradu ustakih
uuiforma. Kad su domobrani zarobili jednog partizana i doveli ga u Drni, on ih je od
veselja astio. Na sastanku sa fra Boom Vugdelijom i Jandrom Sabaliem, kao pijuni
zakljuili su da treba pojaati mjere protiv partizana, poslije ega je dolo do
652
protjerivanja obitelji Tona Naki. Javno se isticao i propagirao ustaku propagandu.

Uestvovao je u svim javnim paradama kao grlati vika za Poglavnika i ustae.
23/. Jovi Aleksa iz Drnia. Bio komandir etnike Drnike ete, i otvoreni protivnik
NOV. Bio agent njemakog Gestapovca Fuxe, ija ljubavnica Anrijana kod njega
spavala. Bio u presnoj vezi sa Fuxsom sa kojim se je esto viao.
24/. Ivi-Jurkovi Ante iz Miljevaca. Bio u Jasenovcu kao ustaa dobrovoljac i
uestvovao u klanju nevinog naroda.
25/. ipi Ante Josin iz Miljevaca. Ustaa dobrovoljac. Uestvovao u akcijama u
Promini. Terorisao i pljakao narod i silovao djevojke. U Popoviima ove godine povalio
staricu Popovi Milicu, izmlatio je i odnio jos 84.000.-Kuna.
Molimo vas da nam dostavite nakon suenja, rezultat suenja.

Opunomoenik OZN-e:
26/. Kravar Boo, trgovac iz Drnia. Aktivni pijun GFP. Lino prijavljivao graane
Drnia, da ih se progoni i hapsi i efu GFP i ostalim tumaima da bi se njegove
denuncijacije bolje prihvatile plaao vee sume novca. Naovaj nain stekao je povjerenje
kod GFP i postao njihov agent zato je uivao privilegij, dajui mu na raspoloenje svoje
kamione i propusnice za njegovu trgovinu na veliko. Prijavio je trgovca Mudrinia da mu
se zatvori duan i konfiskuje, samo zato to ima dva sina u partizanima.
27/. Drezga Zvonko ustaki tabornik. Do kapitulacije Jugoslavije voa ustakog Junaka u
Drniu. Organizator ilegalnih ustaa. Po okupaciji ustaki tabornik. U stalnoj vezi sa fra
arkom i Boom Vugdelijom. Pri bjegu ustaa iz Drnia pobjegao sa ostalim zlikovcima
u Kosovo i sam se nakon dva dana povratio u Drni.
_____________
Izvornik, strojopis
Dravni arhiv u Splitu, f.409, SUP za Dalmaciju, kut. Drni-konfiskacije
653
258.
19. studenog 1944.
Split
OZN-a splitskog podruja upuuje Opunomostvu OZN-e drnikog

podruja iz zarobljenikog logora 16 milicionera iz okolnih sela
Drnia
_____________
OZNA
Splitskog Podruja
Slubeno, dne 19.XI.44.
Opunomostvu OZNE Drnikog Podruja.
Upuujemo Vam 16 /esnaest/ milicionera iz okolnih sela Drnia koji su do danas
bili u naem zarobljenikom logoru, a za koje mi nemamo nikakovih podataka o
njihovom protunarodnom radu i zloinima. Miljenja smo da nam se ovakovi u budue ne
alju, ve samo oni koji su iz naeg podruja, za koje ujedno imamo podatke.
Navadjamo njihova imena:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
Bili Mate Lukin iz Planjana

Vukorena Ante Petrov iz Planjana
Bakovi Jakov Petrov iz Planjana
Perovi Jakov Marijanov iz Nevesta
Juri Marko pok. Jure iz Planjana
Vukorepa Krsto pok. Jakova iz Planjana
Juri Mate pok. Mate iz Planjana
Milakovi Marko pok. Mile iz Mosea
ari Ivan pok. Andrije iz Sedramia
Marketi Ivan pok. imuna iz Planjana
eko Petar pok. Marije iz Planjana
ego Ivan Matin iz Planjana
Miki Pako pok. Ivana iz Planjana
Juri Filip pok. Mate iz Planjana
Vukorepa Ivan pok. Nikole iz Planjana
Marketi Jakov pok. Barie iz Planjana
Doznajemo da na Vaem podruju imade dosta zarobljenih etnika koji su rodom

iz mjesta naega Podruja. Kako o istima imademo dosta podataka, to nam ih upuujte.
Za Oznu :
654
Grubii Ljubomir [v.r.]

Puteni kui preko
Komande mjesta Drni.
Od ovih komanda zadrala neke u vojsci.
23.XI.44.783
_____________
Izvornik, strojopis
Hrvatski dravni arhiv, f. 1491, OZN-a za Hrvatsku, kut. 39, 11.28.1, 30/74
259.
19. studenog 1944.
Dopis Komande kninskog podruja Okrunom komitetu KPH Knin o

protjerivanju etnikih obitelji
_____________
Komanda Kninskog Podruja
Dana 19-XI-1944 god.
Okrunom Komitetu K.P.H. za Knin

Dragi drugovi,
Ovde u Ervenik dole su neke familije etnike koje smo mi bili protjerali jo ljetos, te
se sada vraaju svojim kuama, te bi Vas drugarski molili za savjet ta da radimo s njima.
Odmah po njihovom dolasku bile su kod OZNE i sasluane i opet upuene svojim
kuama. Sve etnike familije nemoemo protjerivati, ali ovo je izuzetan sluaj, jer smo
mi ove familije jedanput bili protjerali u icu i one se sada vraaju. Kad bi mi gledali na
etnike porodice onih etnika koji se celo vreme bore protiv nas onda bi morali itavo
Kosovo i Drni protjerati.
I ovo oemo napomenuti da ove mogu biti poslane od strane etnika da pijuniraju i da
sa njima odravaju vezu, a postoji mogunost dase i oni vrate te dabi se zadravali po
piljama.
Po ovome pitanju molimo Vas da nam date odgovor.
Smrt faizmu --- Sloboda narodu!
783
Nadopisano rukom.
655
Politkomesar:
N. Miloevi [v.r.]
M.P.784
Komandant major:
...785 [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
Hrvatski dravni arhiv, f. 1834, Okruni komitet KPH Knin, kut. 3, KP-312/3687
260.
23. studenog 1944.
ibenik
Izvjee Opunomostva OZN-e ibenskog podruja o stanju na

njihovom podruju u vrijeme i neposredno nakon osloboenja
_____________
Opunomostvo O.Z.N.E.
ibenskog Podruja
Broj 143
23.XI.1944. god.786
I.
A./ KRATAK PRIKAZ SITUACIJE NA TERENU PRI OSLOBODJENJU.
Neko vrijeme pred samo oslobodjenje neprijatelj je zapoeo sa evakuacijom svojih manje
vanih i slabijih uporita, tako da su mu ostali samo jai garnizoni u ibeniku, Pirovcu,
Djevrskama i Skradinu te i Konjevrate.
U sastavu njemake vojske nalazili su se u pojedinim garnizonima kao n.p. u
Djevrskama, Konjevratima i Skradinu znatan broj etnika i po neto ustaa. Ekonomsko
stanje i moral neprijateljskih trupa obzirom na spomenutu zapoetu evakuaciju, i stalni
pritisak naih jedinica, u posljednje vrijeme se bio moral jako pokolebao, a ekonomsko
stanje bile sve to loije.
Sa oslobodjenjem Liana, skoro jedinog ozbiljnijeg uporita ustaa u sjevernoj dalmaciji
dobila se kontrola nad itavim terenom od Bribirskih Mostina do Benkovca, potpuno
slobodan prolaz za Primorje, i Bukovicu, te razbijeno ustako gnjezdo, a na drugoj pak
strani doprinjelo je velikom pojaanju morala kod boraca XIX. S. Divizije a naroito kod
XIV. Bukovake brigade.
784
Peat Komande kninskog podruja

Potpis neitak
786
Peat.
785
656
Sa istjerivanjem neprijatelja njemaca, etnika i ustaa iz Bribirskih Mostina, Djevrsaka,

Smrdelja i Skradina, itavi kotar Kistanje i Vodice bili su oslobodjeni i nad istima je bila
naa kontrola, uspostavljena. Osim tega neprijatelj vie nije imao nikakve monosti ma
bilo kakvog rada.
Politiko djelovanje neprijatelja svodilo se uglavnome na njegova vojna uporita, iz kojih
je on pokuavao da politiki prodire i na sam teren.
Na kotaru Kistanje neprijatelj je djelovao najvie putem propagande preko etnika i
njihovih familija, ubacivanjem propagandnog materijala i irenjem raznih alarmantnih
vjesti. U posljednje vrijeme naroito je bila aktivna ova neprijateljska propaganda, a
gotovo sav propagandni materijal je bio prenaan od strane etnikih familija, i zatim bio
bacan na vidna mjesta na oslobodjenom teritoriju. Politiki rad ustaa i Maekovaca na
ovome kotaru bio je potpuno iskljuen.
Na kotaru Vodice politiki rad etnika je bio iskljuen, dok su postojale male grupice
etnikih simpatizera u Tijesnome i Prviu, bez ikakve povezanosti i bilo kakvog
politikog rada. U ustakim centrima na ovome kotaru kao n.p. Lianima, Buliu,
Budaku, Vukiu i Proviu, premda je u naim terenskim radnicima bilo onemoguen
pristup u ova sela, ipak pored svega ovog ustaki pokret nije moga do poprimi neku
vrstu organizacionu formu, i da politiki djeluje na taj teren, a jo manje da prodire na
na oslobodjeni teritorij. Razlog tome je jo neprosvjeenost i sirovost samog elementa
tih krajeva. Razbijanjem neprijateljskih uporita u Benkovcu, Lianima i jo nekim
manjim mjestima, uspjelo je izvjesnim grupicama ustaa rodom iz ovih krajeva da se
probiju na terene pogodne za sakrivanje i da se zadravaju na njima, pokuavajui do
sada u par puta oruane napade na pojedince partizane ili civile.
Na kotaru ibenik rad etnika se svodio uglavnom na selo Konjevrate i to ne na itavo
selo nego na zaseok Kneii i Brkii, a u Lozovcu na zaseok Skoe. Iz ovih centara
etnika propaganda i politiki rad nije mogao da prelazi na ostale krajeve i oslobodjeni
teritorij. Rad okupatora se ograniio uglavnome na grad ibenik i bliu okolinu, t.j.
neprijatelj bi po kadkada ubacivo kakvu parolu ili na vidljivim mjestima ubacivo svoj
propagandni materijal. Na ovom kotaru ustae su imale svoj centar u selu Radoniu i
Perkoviu, ali ovdje se nije osjeao neki naroiti politiki rad. Jedino na ovom kotaru
postojao je izvjestan broj Maekovaca na elu sa bivim senatorom imom Boriem. Isti
su odrali par uih sastanka i pokuali da se organizuju, ali izvan tog uskoga kruga nisu
uspjeli nikako da prodru na teren.
B./
Poto je opumomostvo OZN-e za ibensko podruje bilo formirano vrlo kasno
to se na samom terenu nije mogao pokazati neki naroito plodonosan rad Povjerenici po
Kotarima, opinama i mjestima bili su nadjeni i postavljeni tek kratko vrijeme pred samo
oslobodjenje.
Ipak je ovo opunomostvo moglo da uglavnome dobro kontrolira rad kako okupatora
tako i etnika i ustaa na itavom podruju i to ne samo onaj u propagandnom smislu
nego i samu njihovu obavjetajnu mreu, u koliko je ona negdje i postojala. Prilikom
praenja rada okupatora i domaih izdajnika, otkrilo se da su se za ubacivanje
propagandnog materijala najvie upotrebljavali starci i starice preko 60 godina, kao i
razne trojke ili petorke sastavljene od etnika dobrih poznavaoca terena i ljudi od
povjerenja, koje su imale zadatak postavljati razne letke na vidna mjesta kao n.p. oko
bunara i raskra. Ovakvih sluajeva bilo je u Modrinu selu kod bunara, u Kistanjskom
657
selu kod crkve Sv. Nikole, kod "Kapele" ispod stanova Macurinih itd. Ovo naroIto vai
za kotar Kistanje, koje su mogle uspjeti u svome zadatku koristei se nonim mrakom i
oskudnosti naih jaih patrola koje bih mogle ire kontrolisati teren. Sav ovaj
neprijateljski rad nije izmakao naoj kontroli tako da su neka lica koja su prenaala
propagandni materijal bila uhvaena i protiv istih bio proveden postupak.
Kao to smo ve spomenuli na kotaru Vodice su se nakon oslobodjenja Benkovca i
Liana pojavili "piljari" koji su svojim zasjedama ugroavali kretanje po oslobodjenom
teritoriju. Da bih se otstranio tetan rad ovih elemenata, sa nae strane bio je medju njima
ubaen jedan zarobljeni piljar, koji je nama dostavljao tane podatke o njihovom
poloaju, brojnom stanju i naoruanju to je omouilo da ih mi vojniki preko seoskih
straa razbijamo, tako da je do s bilo uhvaeno 7 takvih piljara, dok su se njih 4 sama
predala. Prema posljednjim podatcima primljenim od naeg ubaenog ovjeka raunamo
da ima u okolici oko Stankovaca jo njih 5 piljara, ija su nam poznata imena kao i
njihovo naoruanje.
Poto rad ustaa na ovom podruju nije poprimio nikakav naroiti znaaj nije bilo
potrebno sa nae strane da medju njima ubacujemo nae ljude, ali to ne znai da mi nismo
imali kontrolu nad njihovim radom. Naprotiv reakcionarni dio HSS bio je pod naom
stalnom kontrolom, tako da se opazilo svako njihovo kretanje i sastajanje. Zahvaljujui
ovome bio je i zapaen rad biveg senatora ime Belamaria. Na njihovom razbijanju
nije bilo potrebno poduzimati mjere, poto oni nisu nikada uspjeli da izadju iz kruga svoj
ih simpatizera, iji broj je bio vrlo malen.
II.
A./ OSLOBODJENJE I RASPOLOENJE NARODA.
2-XI-l944 god, oslobodjenjem ibenika ujedno je oslobodjeno itavo nae podruje.
Dolaskom nae NOV. i naglim bjegom njemaca iz svih njegovih uporita puanstvo ovog
podruja a naroito gradjanstvo ibenika bilo je zahvaeno oduevljenjem kakvog grad
jo ne pamti. Dojam koji je ostavila NOV je bolji nego to se je openito oekivalo.
Jedinice NOV kao i predstavnici ostalih ustanova prilikom ulaska u grad bili su doekani
sa najveim oduevljenjem i zadovoljstvom naroda. Val oduevljenja zahvatio je kako
selo tako i grad. Odmah nakon oslobodjenja bile su formirane manifestacione povorke i
zborovi u kojima je uzelo uea mase naroda kliui oslobodjenju, NOV i narodnim
vlastima.
B./ SNALAENJE OPUNOMOSTVA ZA VRIJEME OSLOBODJENJA:
Prilikom oslobadjanja centara koji su bili pod neprijateljskom okupacijom nae
opunomostvo je uvjek na vrijeme djelovalo i rijeavalo zadatke koji su se pred njim
postavljali. Tako neposredno iza ulaska vojske u Djevrske, Smrdelje i Skradin ulazili su
organi OZN-e i u najuoj suradnji sa vojno-pozadinskim vlastima kao i NOOdborima
preuzimali vlast u svoje ruke. Ispravan rad organa OZN-e zaostajao je u tome to se
osjealo pomanjkanje vojske Narodne Odbrane preko koje je OZN-a trebala da izvri u
tome momentu pred nju postavljene zadatke, i to se vie puta operativna jedinica u
svojem odnosu prema puanstvu istrala.
C./ POSTUPAK VOJSKE, VOJNO-POZADINSKIH VLASTI I NOODBORA:
Prilikom upada u oslobodjene centre operativne jedinice napravile su vie neispravnih
postupaka, a to naroito vai za mjesta u kojima su se nalazile jedinice XIX. S. Divizije.
658
Tako n.p. u Skradinu su poeli vriti konfiskacije po raznim kuama na svoju ruku, to je
davalo utisak pljake. Povjerenici OZN-e odnosno opunomoeni oficiri OZN-e vrili su
hapenja na svoju ruku i forsirali masovna hapenja naroito u Skradinu. Zahvaljujui
blagovremenoj intervenciji ovog opunomostva ove neispravnosti su se samo donekle
ublaile. Medju tim pri oslobodjenju ibenika operativne jedinice su se snale mnogo
bolje. Pojedini vojnici su na svoju ruku uzimali od bivih policajaca NDH rune satove,
prstenje itd. tako da se osim toga ne bi mogao primjetiti neki naroiti ispad sa njihove
strane. Inae za jedinice NOV-e se moe kazati da su poradi svojeg odlinog naoruanja,
vojne obuke i discipline ostavile najdublji utisak medju itavim puanstvom ovoga
podruja.
Vojno pozadinske vlasti mnogo su se sporije snalazile i poinile su vie greaka. U
oslobodjene centre ulazile su dosta kasno obino 2 dana docnije i nebi bio dovoljan broj
za preuzimanje vlasti, a esto se opaalo pomanjkanje energinosti prilikom sprovadjanja
raznih postupaka. Kao i operativne jedinice tako i vojno pozadinske vlasti sudjelovale su
u vrenju konfiskacija, bez prethodnog sporazuma sa NOOdborima. Sve te konfiskacije
vodjene odnosno vrene su uglavnom neispravno odnaanjem gotovo itavog djela
imovine licu kome se vrila konfiskacija ili se pak vrilo konfiskaciju licu koje nije niti
bilo predvidjeno da se proglasi narodnim neprijateljem. Ovo vai uglavnom za Kotar
Kistanje, dok na kotaru Vodice i ibenik, kao i u samom gradu ibenik, bilo je vie
suradnje i povezanosti u radu izmedju vojno pozadinskih vlasti i ostalih ustanova.
Svi NOOdbori su na vrijeme ulazili u oslobodjene centre i preuzimali civilnu vlast u
svoje ruke. Naglasiti je da se od odjela najslabije snalazio upravni odjel kao i gospodarski
odjel, tako da je prvih dana njihovu funkciju vrila operativna jedinica odnosno vojno
pozadinske vlasti. Od poinjenih neispravnosti treba naglasiti vrenje hapenja na svoju
ruku, a u ponekim sluajevima i sprovadjanje samog postupka n.p. K.N.O.O. ibenik u
suglasnosti sa K.K.K.P.H. za ibenik vrio je niz neovlatenih hapenja i likvidiranje
jednog narodnog neprijatelja, takav je sluaj bio i u Pirovcu, Prviu, Rogoznici itd.
Naroito je upadljivo pomanjkanje prethodnog sporazuma i odredjivanje kompetencija
pojedinih ustanova iz esa je rezultirala loa suradnja izmedju ustanova. Isprav rad
upravnih odjela u mnogome je ometalo nepoznavanje pravila o izdavanju propustnica za
putovanja. U Skradinu su lanovi K.N.O.O. Kistanje rekvirirali su radio aparate od
civilnog stanovnitva i ako za to nije postojala nikakva potreba i opravdani razlog.
III.
A./ PRIKAZ POLITIKE SITUACIJE: NAKON OSLOBODJENJA:
Isto vremeno sa vojnim likvidiranjem neprijateljskih uporita vrilo se politiko
razbijanje protivnika. U najvie sluajeva domai izdajnici bjeali su zajedno sa
okupatorom, ali im ipak svima nije uspjelo pobjei.
Glavni ustaki organizator Kotara Kistanje Puli Joso /Jota/ predvidjaju razvoj
dogadjaja na vrijeme je pobjegao u Zagreb. Njegovi pomonici Vatavuk Zlatko, Marin
Petar i ivini Mate odmah nakon upada u Skradin su uhapeni i protiv njih je ve
sproveden postupak. U selu Vaane pokraj Skradina, koje je slobilo kao banditsko i
ustako selo, glavni organizatori biv. antikomunistike milicije i potom ustaa, ako Taki
Joso Nikolin, erkini Boo Antin i erkini Ivan Boin, su pohvatani i kanjeni smru.
Organizatore i bandite Seljak Antu pk. Jure, Tovi Matu pk. Jakova i bili Paku pk.
Jakova zatekla je ista sudbina kao i prethodne.
659
Ustaki organizator Juraga Ferdinand iz Murtera, koji je vaio kao jedan od

najjaih organizatora i propagatora ovoga Podruja, a koji je ovamo stigao pred dva
mjeseca sa dekretom ministarstva da preuzme poloaj ustakog naelnika, napokon je
uhvaen i protivu njega bie poveden sudski postupak. Na ovom kotaru uhvaeni su
takodjer i mnogi drugi za koje se znalo da su se kao ustae ogrijeili, neki od ovih ve su
likvidirani a drugi pak kanjeni prisilnim radom. Moe se kazati da su na ovom kotaru,
kao i na prethodnom ustae politiki uglavnom razbijeni, i da se ostaci tih banda u
malenim grupicama jo nalaze samo na podruju opine Stankovci, ali ubacivanjem naih
ljudi unutar njih i vojnim djelovanjem naih straa i ovi se svakodnevno unitavaju.
Rezultat ovog rada, ako to je ve gore spomenuta, oituje se hvatanju sedmorice "pira"
i etvorice koji su se sami predali.
Na kotaru ibenik nije se nikad osjeala neka jaa djelatnost ustaa, tako da ovdje
nije ni bilo potrebno poduzimati neke mjere u tom smislu. Ustae iz sela Radoni, koji su
se ogrijeili pobjegli su Njemcima, a ostali koji su se kratko vrijeme nalazili u ustaama i
nisu se uprljali svojim radom upueni su u NOV.
Glavni ustaki organizatori ije se djelovanje svodilo na grad ibenik uspjeli su da
se na vrijeme izvuku te je izmedju glavnijih i povjerljivijih uhapen Roa Kreimir.
Premda ovaj nije imao nikakvih slubenih zadataka on je bio vrlo agilan u radu, ustaki
prvaci poklanjali su mu naroito povjerenje a po svim izgledima imao je neke tajne
misije. Njegov rad na polju pijunae biti e iznesen u djelu gdje se govori o tome.
Doim mala grupa neaktivnih i nepovezanih simpatizera pokuava da se prilagodi novim
prilikama.
Isto kao i ustae razbijali su se i etnici. Djevrsaka, Kistanjska i Skradinska
etnika brigada potpuno su razbijene. Pri napadima NOV-e na Djevrske i Smrdelje
dobar dio etnika iz ove dvije brigade poginuo je u toku borbe, jedan dio se je predao a
neto malo uspjelo je prebaciti se preko Rokog slapa i Skradina za Kosovo i Knin.
Velika veina etnika iz Skradinske brigade takodjer je zarobljena, neto je i poginulo a
samo manji broj je uspio prebaciti se za Kosovo. Od istaknutijih etnikih vodja
pohvatani su: Nedovi Dragljub koji je bio komandant bataljona i vrio mobilizaciju po
selima, Gnjatovi Luka koji je bio komandant bataljona radnoga, Dobrota Veselin koji je
bio nacionalni povjerenik Skradinske brigade, Dobrota Serdjo koji je bio adjutant
komandanta Skradinske brigade, Cvjetan Uro koji, je bio lan etnikog odbora
Djvrsake brigade i jedan od glavnih organizatora.
Osim ovih gore navedenih medju zarobljenim etnicima nalazi se takodjer izvjestan broj
manjih etnikih organizatora, kao i istaknutijih etnika i koljaa. Mnogi od ovih biti e
izvedeni pred sud, a drugi se svakodnevno likvidiraju.
Na Kotaru Vodice nije bilo nekih naroitih etnikih organizatora, ali ipak Kaleb
Ante i Olivari Mate, obojica iz Tjesna, koji su bili poznati kao zagrieni pristae etnika,
propagatori faizma i koniari mobilizacije, uhvaeni su odmah prvog dana i likvidirani.
Ovu kaznu narod je primio sa najveim oduevljenjem.
Vojno likvidiranje etnikog uporita na Konjevratima, Kotar ibenik, imalo je za
posljedicu unitavanje jednog velikog djela, jedan dio je zarobljen, a vrlo mali dio uspio
je izmai prema Kosovu. Od organizatora je uhvaen Knei Djuro /Djuronja/, koji e
biti izveden pred proces, a od poznatijih zlotvora Knei Luka.
Ve pred samo oslobodjenje nije se osjeao nikakav rad etnika. Od istaknutijih
etnikih organizatora u gradu su ostali Kitarovi Nikola, etniki komandant mjesta, i
660
Gumzej Josip, ranije zamjenik etnikog komandanta za sektor Sj. Dalmacije, a poslije
savjetodavac etnike komande ibenik. Neke istaknutije simpatizere kao Rendi,
Djurdjevi i Dunki, razbilo se na taj nain to ih se uputilo u operativne jedinice /XIX .
Diviziju/, dok se preostali vrlo mali broj potpuno povukao, tjeei se medjusobno, kako je
sve ovo privremeno. Naravno, ovaj mali dio preostalih etnikih simpatizera, podvrgnut
je naoj stalnoj kontroli.
Nekih pokuaja oivljenja HSS-a bilo je samo na podruja grada ibenika i
najblie okolice. Rad ovog djela reakcije ograniio se na vrlo uski krug pristaa Maeka,
koji su se od vremena na vrijeme sastajali i odravali medjusobne veze. Iz sasluanja
Beadera Djilde, poznatog kao "sekretar" ime Belamaria slijedi da je ovaj posljednji
ostao uvijek "dosljedan" Maekovac i radio prema direktivama primljenih od svoga
vodje. Na rad na razbijanju ovog djela reakcije sastojao se u hapenju trojice aktivnijih
maekovaca: trkalj Drago, koji je bio ranije agilan ustaa, a kasnije se htio izvui
prelaskom na liniju politike Maeka, Beader Djildo odrava veze i nepopraljevi
maekovac, te Gojanovi Slavo. za sada se jo ne zapaa nikakav rad Maekovaca, a niti
klera, ali se ipak ne gubi iz kontrole.
B/ RAZBIJANJE NEPRIJATELJSKE OBAVJETAJNE MREE:
Spremanjem okupatora na evakuaciju naeg Podruja jenjala je i njegova
pijunaa. Ve neko vrijeme pred oslobodjenjem raznih mjesta pijunske su ustanove
okupatora kao i one policijske naputale mjesta. tako je skoro mjesec dana pred
oslobodjenjem ibenika isti napustila grupa Ankoff te ostale policijske ustanove medju
kojima i I.C. Poslove grupe Ankoff preuzeo je u posljednje dane bivi tuma kod I.C.
Paul Kirchbaum. Nikakav se rad medjutim ni njegov ni bilo iji nije opaao ve neko
vrijeme pred oslobodjenjem. Ne samo to nego su u posljednje dane bili puteni i svi
zatvorenici politiki. Pred samo oslobodjenje vei je broj onih koji su bili u slubi
okupatorove pijunae pobjegao zajedno s ovima. Neki su ipak dopali naih ruku.
U samom gradu od pijuna pali su nam u ruke Roa Kreo, Baranovi-Bailo
Norma, Piliota Ivica, Olga Prostran, /zadnja trojica ve i strijeljana/. Na ostalom dijelu
naeg Podruja po raznim mjestima uhvaeni su neki istaknutiji pijuni. Tako je u
Vodicama dopao u nae ruke Devi Mate /strijeljan/, iz Pirovca Jelui Nikola
/strijeljan/ i iz Primotena Bolana Jakov /strijeljan/ te Volpi Ivanka /strijeljana/ dok se u
zatvoru nalazi jo izvjestan broj aktivnih pijuna iz Zablaa, Krapnja, Djevrsaka i
Skradina, nad kojima se jo uvijek vodi istraga.
C./ STANJE U SAMOM OPUNOMOSTVU:
Razrijeenjem dunosti druga Miloja Maguda ovo opunomostvo broji tri lana.
Od samog formiranja pa do danas ovom opunomostvu falio je planski rad i raspodjela
rada izmedju pojedinih lanova. Obino se deavalo da je svaki radio u svim poljima,
rjeavao sve zadatke, a malo koje rjeio do kraja. Jedna velika potekoa za itavo
opunomostvo je pomanjkanje islednika. Deavalo se, a to je jo uvijek sluaj, da se u
tom smislu angaovalo itavo opunomostvo i sve to nebi se uspjelo rijeiti pitanje
uhapenika, dok sa druge strane morao se zanemariti teren i rad na mrei povjerenika, to
je za nas kudikamo vanije i pree od onog prvoga. Jo uvijek raspodjela rada ne postoji,
a isto tako jo nije uvedena raspodjela i specijalizacija po materijama. Povjereniku za
grad, koji je dosada potpadao pod prvu sekciju, dat je zadatak kao i ostalim
povjerenicima po Kotarevima. Najvie posla i brige, kako u gradu tako i na svom ostalom
661
terenu, zadaje uspostavljanje mree povjerenika. Mnogi od drugova jo ne shvaaju ili

pak nisu upoznati sa vanou OZNE, a oni koji su voljni da rade po OZNI esto su
toliko prezauzeti poslom kojega vre u dotinoj ustanovi da ne zadovoljavaju u radu za
nas, tj. mnogi od naih povjerenika teite svoga rada nisu prebacili na rad po OZNI.
D./ STANJE U JNOF-U:
Na itavom podruju dovoljno se ne osjea rad NOF-a i njegovo politiko
rukovodstvo. Dobiva se utisak da politiki vie djeluju NOO-i nego sama FRONTA.
Doista ona saziva zborove i konferencije, ali malo uestvuje u rijeavanju opih
problema, tako da izgleda da je ona stvorena vie radi forme nego radi neke stvarne
potrebe. Koliko na selu tako i u gradu nisu tako este konferencije JNOF-a i ne
raspravljaju se na njima pitanja koja tite ogromnu masu naroda.
E./ STANJE U NOO-ima:
Seoski NOOdbori bili su ve prije oslobodjenja itavog kotara Kistanje ve
formirani i djelovali su u svome cilju. U nekim selima Skradinske optine nije se moglo
ranije formirati NOO iz razloga to su bila pod stalnom i velikom kontrolom etnika, dok
poslije oslobodjenja i tamo su formirani NOO, tako da danas na itavom kotaru Kistanje
u svima selima su postavljeni NOO. Optinski NOOdbori bili su ve od pada Italije
formirani i stalno su djelovali. Kotarski NOOOdbor je takodjer odavna formiran dok sada
u posljednje vrijeme upotpunjavaju se razni odjeli. Primjeuje se kod mnogih odbora da
jo ne shvaaju svoje dunosti onako kako treba da budu. esto puta se prave manji
ispadi bez razloga koji dosta tetno djeluju politiki na narod. Na svaki nain NOO treba
postii vie kontrole i pomoi u radu.
Na Kotaru vodice NOO-i postoje po svim selima. Dok oni na opini Vodice i
Tisno uglavnom zadovoljavaju i narod ih smatra narodnom vlau, to nije sluaj na
opini Stankovci. U nekim selima ove opine ustaki pokret je zahvatio korjena tako da
se to opaalo i kod samih odbora. Ovim odborima manjkala je vrstina i svijest te se
dobijao utisak da su se odbori prilagodili ustakoj sredini. Prilikom sprovadjanja
mobilizacije, kao i drugih akcija, jo uvjek se opaa da odbornici proteiraju svoju
rodbinu i poznanike, to naravno potkopava ugled Narodno Oslobodilakim odborima.
To naroito vai za sela Liane, Buli, Vuki, Ladjevci, ista Velika i Bila Vlaka.
Na Kotaru ibenik NOO-i ve prije samog oslobodjenja postojali su po svim
selima. Dodue, neki od njih bili su mladi i nedorasli zadacima, koji su se svakodnevno
pred njih postavljali, ali ipak svi su bili odani NOP-u i kod naroda uivali dobar ugled.
Neko naroito snalaenje odbora ovog Kotara pri oslobodjenju i poslije oslobodjenja nije
bilo ni potrebno poto je ovaj Kotar bio ve davno gotovo sav slobodan i nalazio se pod
neprekidnom kontrolom naih ustanova.
Seljenjem ustanova u grad znatno se smanjila kontrola nad terenom i kretanjem
lica. Upravni odjeli jo ni danas ne vode dovoljno kontrole prilikom izdavanja
propusnica. Deava se da pojedina lica diu propusnicu na tudje ime i potom se presele u
drugi kraj nebi li na taj nain izmakli hapenju. Da bi se tom stalo na kraj potrebno je da
u najkrae vrijeme upravni odjeli izdaju legitimacije i da se samo uz njih izdaju
propusnice. Ovo vai kako za gradski tako i opinske odbore.
Problem ishrane puanstva je danas najtee pitanje. gospodarski odjel Okr. NOOa, kao i ostalih NOO-a, u tome se prilino slabo snalazi. Jo ni danas nije oivljena
662
nikakva razmjena robe. Nabavna poduzea nisu jo proradila. Na organizovanju ribolova

jo se nita nije poduzelo, premda postoje uvjeti da ova vrst privrede oivi.
F./ STANJE U BRIGADI NARODNE OBRANE:
Jedinice Brigade Narodne Obrane stigle su na ovo Podruje tek pred samo
oslobodjenje ibenika, ali uza sve to postojala je najtjenja suradnja izmedju njih i ovog
opunomostva. Mora se naglasiti da su se jedinice Narodne Obrane prilikom ulaska u
grad prilino snale i bile velika podrka upravnom aparatu. Premda su se pred njih
postavljani mnogi zadaci oni gotovo uvijek odoljevali zadovoljavali. Sada, kad su
jedinice ovog bataljona preuzele pet blokova, osiguranje elektrine centrale,
transformatorske stanice i tvornice Lozovac izilo je da oni nisu vie u stanju da izvre
zadatke koje ovo opunomostvo pred njih postavlja. Deava se vie puta da u centru ete
nema na raspolaganju ni jednog vojnika, tako da se nemogu vriti predvidjena hapenja,
odnosno sprovodjenje presude protivu narodnih neprijatelja. isto tako se zbog
pomanjkanja vojske Narodne Obrane ne moe kontrolirati u dovoljnoj mjeri i poduzimati
hitne intervencije kad to zatrae terenske prilike. Pomanjkanje vojske narodne Obrane
imalo je za posljedicu da se nije mogao formirati vod za kontrolu i legitimisanje Engleza,
a jo manje vod pri kontrolnom odsjeku. Ovoj potekoi se za sada doskoilo time da
jedan vod I. Dalmatinske proleterske brigade vri ovu funkciju. Jedan veliki nedostatak
za etu NObrane je pomanjkanje u vozilima.
Inae u svom radu Jedinice Brigade Narodne Obrane pokazale su se dorasle
situaciji, disciplinovane i vrlo dobre u svom ophodjenju sa narodom.
IV.
A./ REORGANIZACIJA OPUNOMOSTVA.
Oslobodjenjem itavog Podruja namee se kao nuna potreba reorganizacije
rada, a donekle i mree povjerenika. Dosadanja praksa pokazala je da opunomostvo bez
lana Okr. Komiteta K.P.H. ibenik teko djeluje na samom terenu, koliko prilikom
angaovanja partijaca za rad po OZNI, toliko i prilikom dodjeljivanja rasporeda naim
povjerenicima po raznim ustanovama, radi kamuflae. Naime, vie puta se desilo
prilikom rasporedjivanja povjerenika da se moralo obraati raznim forumima radi
davanja rasporeda tim drugovima, to je u najvie sluajeva te drugove kompromitovalo
kao nae. Da bise sve ovo izbjeglo trebalo bi da se ovom opunomostvu dodjeli jedan
drug iz Okrunog Komiteta, pa smo miljenja da bi toj dunosti mogao odgovarati drug
Buevi Vinko, lan Okr. kom. Razumje se da bi taj drug bio ujedno i opunomoenik
OZNE ovog Podruja.
Premda prilike trae da se ve sada ovo opunomostvo ojaa sa bar dva lana, a sa
druge strane da se unutar opunomostva izvri raspodjela rada i specijalizacija po
materijama, na tome se jo nije poduzelo nita. Razloga je tome vie, ali medju jaima su
prvo to je, radi pomanjkanja islednika, itavo opunomostvo zabavljeno pitanjem
hapenika i zarobljenih ustaa i etnika.
Oslobodjenjem centara, koji su dosad bili pod neprijateljskom okupacijom
dogodilo se da su svi povjerenici I. Sekcije potpali pod nadlenost ovog opunomostva i
da se njihova dosadanja obavjetajna sluba mora pretvoriti u kontraobavjetajnu, a time
i izvriti raspodjela rada po materijama u opunomostvu. Pita se da li e rad po
kontraobavjetajnoj slubi potpasti pod opunomostvo ili e i dalje ostati pod I.
Sekcijom. U svakom sluaju, drugarica Zaga ostaje i dalje najpogodnije lice za tja posao.
663
B./ CENZURA.
Da bi se sprijeila prepiska neprijatelja, skoro na svim potama postavljeni su nai
povjerenici, koji su ili sami cenzori pote ili za cenzore imaju svoje povjerenike, tako da
ne moe proi ni jedno pismo a da ne bude podvrgnuto naoj kontroli. Do sada nije bilo
sluaja da je naa cenzura naila na koje pismo sumljivog sadraja. Pisma koja su pisana
na stranim jezicima budu donesena kod nas gdje ih mi uz prisustvo nae prevadjamo.
C./ KONTROLNI ODSJECI PO LUKIM PRISTANITIMA.
Na ovom polju jo nije poduzeto gotovo nita. Dodue ovo opunomostvo ima u
vidu jednog povjerenika za to, ali se pristupanju formiranja odsjeka ne moe prii dok
Brigada Narodne Obrane ne stavi na raspolaganje potrebiti broj vojnika.
D./ UREDI ZA VEZU SA SAVEZNICIMA.
Ured za vezu sa saveznicima ve je formiran i sastoji se od jednog povjerljivog i
vjetog druga, tumaa i jednog inovnika. Prostorije su namjetene u blizini same obale, a
unutar njih i mjenjanica. Medjutim, radi pomanjkanja vojske Narodne Obrane nije se
mogao formirati vod za kontrolisanje i legitimisanje istih, ve je tu funkciju preuzeo
jedan vod I. Dalm. Prol. Brigade.
E./ ZATVOR.
Odmah pri ulasku u ibenik u bivim prostorijama sudskih zatvora bio je smjeten
zatvor i formirana uprava zatvora. Straa je sainjena od povjerljivih drugova i drugim
djelom od vojnika Narodne Obrane. Iz dosadanje prakse namee se pitanje odvajanja
uhapenika OZNE i formiranje uprave za to odjeljenje kao nuna potreba. Seljenjem
civilne bolnice u njene nekadanje prostorije, to pitanje e se praktiki lako rijeiti.
Sama ishrana zatvora prilino je loa, ali obzirom na to da svi poneto primaju od
svojih kua to pitanje se ublauje.
Broj uhapenika, koji su dosad proli kroz zatvor, kao i sam na rad na tom polju
najbolje se moe viditi iz priloenog spiska uhapenika.
F./ LOGOR.
Kao i zatvor u samom poetku bio je formiran i logor. Kao najpogodnije mjesto
za smjetanje istoga naao se poloaj na Jurisima, koji je imao potrebiti broj prostorija i
ostali logorski uredjaj. Osim zarobljenika, u istom logoru postoji odjelenje kanjenih na
prisilne radove.
Logor ima svoju komandu sa komandantom i komesarom, a straa koja osigurana
logor potinjena je njihovoj komandi.
Najvei broj zarobljenika upotrebljava se za radove poruenih mostova kod
Vrpoljca i Dabra, tako da i ovi borave stalno izvan logora.
Ekonomsko stanje logora je loe. Zarobljenici dobivaju po 300 grama kruha i 300
grama ostale hrane, i to ponajvie u samom kupusu.
Rad na sredjivanju zarobljenika prikazan je u prilogu "Spisak zarobljenika".
V.
A./ ZAROBLJENI MATERIJAL OKUPATORA:
Par dana pred samo oslobodjenje uspjelo je preko Egora Kontia dobiti nekoliko
stvari iz arhive grupe Ankoff. Te su tri prijave podnesene od Roa Kree, te prijave
664
Prostran popa Steve proti itave porodice popa Milana Macure. Nikakve druge arhive
nismo uspjeli nai.
B./ ZAROBLJENI MATERIJAL 1 USTAA.
U policiji nadjeno je neto akata bez ikakove stvarne vrijednosti. isti se odnosi
veinom na intervencije za zatvorenike ili pak se tiu personala.
C./ ZAROBLJENI MATERIJAL TALIJANA.
U zgradi policije nadjeno je dosta takvog materijala. Pregledom istoga moglo se
je ustanoviti da e isti najvie biti od koristi Komisiji za ispitivanje ratnih zloina jer se u
istima najbolje vidi koje su sve jedinice vrile palee i ubijanja. Nama nikakovih
naroitih koristi nemoe donijeti.
Druge arhive nita nije nadjeno.
V[I.] SAVEZNICI
A. Nekoliko Engleskih brodova za ienje mina ulo je u ibensku luku tek dana 19 t.m.
i ostali su do dana dananjeg. /7 brodova/ Svrha bi njihova dolaska bila vadjenje mina
oko ibenika i u samoj luci.
B. Vrlo mali broj mornara je iziao na kopno. Nikakav naroiti kontakt nije uspostavljen
izmedju njih i naroda. Narod ih prima sasma hladno i ne pokazuje nikakova oduevljenja
njihovim dolaskom.
C. Izmedju komandanta njihovih brodova i jednog naeg prestavnika odran je sastanak
na kojem je uredjeno njihovo izlaenje na kopno kao i sve s time u vezi. Obraaju se u
svemu preko ureda za vezu.
D. U pogledu njihove obavjetajne slube do sada nismo bili u stanju nita primjetiti. U
gradu se neko vrijeme nalazi neki podoficiri koji se pokatkada vidja na etnji sa nekim
naim civilima kao Medini i Pavii te Dumi. Dok su prvi i trei etniki simpatizeri
dotle je drugi mainista i na dobar simpatizer. Dumi je u vezi sa njegovim ranijim
radom uhapen dok e Medini biti upuen u vojsku. Nastojaemo saznati preko Paviia
kakve su razgovore i na kojem jeziku vodili. Treba naglasiti da je spomenuti vojnik
ostatak misije koja je ovdje bila nekoliko dana.
VII.
KRITIKI OSVRT I ZAPAANJE NA DOSADANJI RAD
Mora se priznati da ovo opunomostvo nije zadovoljavalo u svim zadacima koji
su se pred njim postavljali. Razloga je tome vie: samo opunomostvo je prije svega
mlado i datira od 20 septembra t.g. Uspostavljanje mree ilo je veoma sporo, a postoji
jo jedan opinski odbor koji nema povjerenika, kao i svi podruni odbori ove opine.
Trailo se da se mrea mora uspostaviti brzo i da pri tome mora biti dobra. Medjutim
stvoriti u isti mah oboje bilo je nemogue. Velike se muke bile prilikom uspostavljanja
mree, jer mnogi partijci i pri tom lanovi Kotarskih ili opinskih komiteta nisu bili
upoznati sa vanou i znaajem OZNE; naime, u najvie sluajeva smatralo se da je
OZNA nastavak nekadanjeg ROCA. Jedan veliki nedostatak je da se moralo na neke
odgovornije poloaje moralo postaviti nepartijce za povjerenike. Ne radi se naime o
povjerljivosti, jer su takovi drugovi uivali ope povjerenje, ali oni kao takovi nisu mogli
imati onog pregleda nad terenom i poznavanja ljudi, odnosno partijaca, kojeg bi imao
665
jedan partijac ili lan nekog partijskog foruma. Sa druge strane, ovakovi povjerenici nisu
mogli da vre dovoljan utjecaj na drugove i da se slobodno kreu po terenu onako kako bi
to mogli odgovorniji partijci. esto se dogadjalo da su nai povjerenici bili kritikovani i
kanjavani radi svoje mlitavosti u radu, /to je potpuno opravdana stvar kad znamo da je
teite njihova rada bilo po OZNI/, a oni su morali pri tom ostati potpuno mirni da se nebi
kompromitovali. Dakle, stanje stvari u opunomostvu imalo je odraza na itavu mreu.
Praksa je pokazala da opunomostvo bez lana Okr. Komiteta Partije teko funkcionira,
jer se nema pregleda nad partijcima i zbog toga ne moe partijska organizacija dovoljno
iskoristiti, a osim toga se ne moe djelovati na licu mjesta u pogledu rasporedjivanja
povjerenika po ustanovama.
Nikako se nemoe kazati da drugovi iz opunomostva nisu pokazali volje u radu.
Radilo se mnogo, ali se mora priznati da taj rad nije ipak bio onoliko plodonosan koliko
bi morao obzirom na uloeni trud. Prije svega dva pomonika i sam zamjenik mladi su
partijci, pa prirodno da nisu u rad mogli unijeti onoliko partijskog duha i poleta koliko to
mogu stari prokuani i izgradjeni drugovi. Naroito je za pokuditi, da se od formiranja
opunomostva pa do danas odrao samo jedan partijski sastanak. Prezauzetost drugim
vanim poslovima moe samo djelomino da opravda. Rijetki radni sastanci, a jo rijedji
partijski, imali su za posljedicu pomanjkanje plana u radu i raspodjelu rada unutar
opunomostva.
Sve do nedavno u centru opunomostva vladala je jedna nezdrava pojava koja je
zapravo bila nasljedstvo ROCA, a to je familjarnost. Istina bilo je krivnje i od strane Okr.
Komiteta, koji nam je stavljao na raspolaganje takve drugove koji nisu nikako smjeli
raditi kod nas. Zahvaljuji naim mjerama, danas je pojava potpuno uklonjena, tako da je
centru ostalo samo tri kurira, dok se svi ostali zadaci vre preko vojske Narodne Obrane.
Jedno se ipak moe kazati da ovo opunomostvo ve sa sadanjim sastavom
obeaje i ima uslova da e se razviti i odgovoriti novim zadacima.
Opunomoenik OZNE,
_____________
Kopija, strojopis
666
261.
27. studenog 1944.
Opunomostvo OZN-e kninskog podruja izvjeuje OZN-u za oblast

VIII. korpusa NOVJ o stanju na njihovom podruju u vrijeme i
neposredno nakon osloboenja
_____________
Opunomostvo OZN-e
Kninskog Podruja
Br. ...78724/44.27. novembra 1944. g.
OZN-i za oblast VIII Korpusa

OZN-e za Hrvatsku
KRATAK PRIKAZ VOJNO-POLITIKE SITUACIJE NA TERENU
I.a/. Okupatorske snage nisu se mogle saznati u kolikom su broju iz razloga to je meu
njima bilo stalno previranje usljed osloboenja od naih snaga Sinja i ibenika.
Pred svoje povlaenje iz Drnia, Njemci su ostavili ostupnicu prema brdu Moseu
gdje su pretrpjeli poraz u snanom naletu naih jedinica prema Drniu.
Njemci su pred svoj odlazak minirali sve rudnike u kotaru Drni, javne mlinice i
ceste, te od svega toga uspjeli su u svom paninom bjegu da dignu u zrak kolni most na
ikoli. Okupator pred narodom je svoje povlaenje motivirao da se povlae po planu, a
sobom je povukao ustako-etnike zloince.
Pred povlaenje okupatora iz Drnia nisu se zapazili nikakove parole, kojima se
okupator ranije sluio.
Brojno, stanje ustaa nije nam bilo poznato iz razloga to su se ba tih dana
povukle sve ustae iz ibenika i Sinja, koji su se koncentrisali u Drniu i krenuli prema
Kninu zajedno sa okupatorom.
Kod ustaa se primjetilo naroiti strah i panika, to je najbolji dokazi da su
pojedini zlikovci i ostali doekavi NOV i sami se prijavili naim vlastima.
Ustae nisu imali politikih parola pred odlazak, jer ih je iznenadilo naglo
povlaenje i ibenika i Sinja, pa su uspjeli samo zlikovci da, proture parole "s
okupatorom do zadnjega" na osnovu koje parole su uspjeli da povuku sa sobom vei broj
silom mobilisanih ustaa. Bacili su takoer parole o novom tajnom njemakom oruju "F
1 i F 2" koje su parole i od rani je bacali.
etnici su se na poziv ujia jo prije povlaenja iz Drnia okupatora povukli se i
koncentrisali na poziv popa ujia u Kosovo, gdje su imali dobiti raspored za daljne
787
Neitko.
667
operacije, kao i to, da su imali namjeru da se probiju prema ibeniku i da se spoje sa

Saveznicima.
Oni su namjeravali braniti ibenik sve dotlen, dok im stignu brodovi, koji bi ih
povukli u Italiju.
I etnike je iznenadio na nagli prodor u samo Kosovo i isti su se povukli u sela
sjeverno od Knina.
etnici se slue uvjek istim starim parolama.
Klika Maeka u danima osloboenja Drnia nije se osjetila.
b/. Na samom terenu pred osloboenje imali smo slabu mreu, skoro nikakvu, tako da
nismo mogli izvriti plan onako kako se pred nas postavilo. Na plan je bio stvoren tako,
da 2 druga od Opunomostva uu u Drni, da izvru hapenja, da odmah pristupe
likvidaciji istih, da se blokira Drni i zapeate sve dravne zgrade u kojima je bila
neprijateljske arhiva uz pomo operativnih jedinica, jer nismo raunali na bataljon N.O.,
osigurati sve rudnike i druge javne ustanove, uspostaviti sabirni logor, preuzeti zatvor,
zabraniti kretanje graanstvu i zabranu motornih vozila i sav ostali saobraaj za prva 3
dana.
II. a/. Nakon osloboenja kotara Drni narod je bio strahovito uplaen mislei da e naa
vojska izvriti ubijanja, pljaku itd. Drukije stanje nije se moglo ni oekivati, jer ovi
krajevi su bili ugroeni trogodinjom neprijateljskom propagandom. Veina naroda u
samom Drniu posakrivale se po kuama i bunkerima, dok iz okolnih sela su bjeali u
brda.
Stabiliziranjem prilika ve u prvim danima poeo je narod sa divljenjem da govori
o snazi nae vojske. Nevjerovatno ih zaudilo naoruanje a naroito tenkovi kao i
motorizacija, tako da je narod poeo govoriti "mi nismo znali za ovakovu snagu
partizana, nego smo mislili da ste umari". No i pored ovoga narod negleda sa
simpatijama na na Pokret i vojsku. Jo je uplaen, jer je neprijatelj ubacio parolu "ovo je
samo taktika partizana za prve dane poslije ega e uslijediti masovno hapenje, ubijanje
i pljaka". Dalje govore "ovakovim su se nainom sluile i ustae 1941, pa e sada i
partizani". Ovako miljenje imaju i Srbi i Hrvati. Uplaenost jo vie vlada poslije javnog
streljanja, jer vlada psihoza, da e biti daljnjeg steljanja. Narod u veini vjeruje na
povratak Njemaca i njegovih slugu. Vlada uvjerenje, da se Knin nemoe zauzeti. Ovu
psihozu u narodu je pospjeilo Okupatorsko bacanje topovskih granata iz Knina u Drni.
Narod koji je prvih dana pobjegao u ume poeo se djelomino vraati svojim kuama.
b/.
Nakon oslobaanja Drnia i okolice jedan lan Opunomostva naao se odmah u
Drniu, koji je stupio odmah u vezu sa bataljonom N.O. blokirao mjesto, osigurao
rudnike, zapeatio javne zgrade i postavio strau na dravnim ustanovama, zapeatio
duane onih lica, koja su imala biti proglaena narodnim neprijateljima, zabranio kretanje
graanstvu do odreenog sata, izvrio hapenja, osnovao sabirni logor, preuzeo zatvor i
zabranio toenje alkoholnih pia. Dolaskom ostalih drugova Opunomostva u Drni
uspostavili smo odmah Centar i raspodjelili dunosti rada. Pristupilo se daljnjem
hapenju, sasluavanju pojedinaca, uvrenju logora, sasluavanje svih ratnih
zarobljenika, predavanje zloinaca Sudu, predavanje duana Narodnim Vlastima,
postepeno predavanje javnih i dravnih zgrada prije nego smo izvrili pretres istih i
zapljenu politike arhive. Prekinuli smo opsadno stanje nakon 3 dana. Otpoelo se
upuivanjem patrola bataljona N.O. u oblinja sela kao i hvatanju razbijenih grupica
etnika i ustaa.
668
U samim prvim danima Opunomostvo se nije snalo, radi toga to nije bilo
nikakove ustanove, tako da je samo Opunomostvo moralo da vri do dolaska istih sav
njihov rad. Na ovaj nain se mnogo otealo Opunomostvu izvravanje njegovih
zadataka. S druge strane rad je bio otean, to nismo imali nikakove mree na ovom
Kotaru. Mnogo nam je oteavalo i koilo pravilan rad to nismo imali islednika, tako da
je sav rad oko isleivanja morali vriti lanovi Opunomostva. U samom Drniu i okolici
hapsio je svak na svoju ruku. Operativne jedinice hvatali su i dovaali ratne zarobljenike
u sabirni logor i predavale nama bez ikakovih podataka.
Nae je miljenje, da bi pri oslobaanju gradova morali da uu pored
Opunomostva delegirani lanovi Okrunog N.O., Komande mesta, Komande Podruja,
kako bi se izvrili pravilnije zadaci.
c/.
Odnos vojske prama Narodu je bio dobar osim iznimno nekoliko sluajeva, gdje
je vojska oduzuima privatnim licima satove i penkale. Ovo iznaamo po prijavi lica koja
su sama dola da nam prijave, ali nismo mogli ustanoviti tano kojoj su jedinici pripadali
jedino to znamo da su vojnici iz XXVI Divizije. Dolazile su nam prijave da vojska
oduzima sama hranu u manjim koliinama to mi zbog preoptereenosti nismo mogli
doznati na vrijeme ili sprijeiti. Narodu su uzimani po XXVI Diviziji konji i prikazano
im je da se oduzimaju privremeno zbog opravke mosta na ikoli to se zaista poslije
opravka mosta pristupilo posebnom vraanju konja Narodu.
Na sektoru sjeverne Bukovice gdje operie XIX Divizija III. bataljona V. udarne
Brigade nakon svog povlaenja u selo Mokro polje doao je u zaselak Raeti, Popovii,
Babii, Vejnovia vlaka, te su seljacima silom oduzimali hranu i vino. Stanovnitvo ovih
sela se povuklo usljed artilerijske vatre, tako da se vojska nastanila u prazne kue gdje su
nali ostavljeno od naroda hranu i vino. Pored hrane koju su oduzeli popili su i prolili 7
hl. vina. Dalje su provaljivali vrata cjepali ih i loili vatru. U ovome je najvie
sudjelovala I. eta III. bataljona V. udar. brigade i I. mitr. eta. Posjedujemo toan popis
to je kome napravljeno.
U selu Oestovu I. Bat V. udarne brigade jedan novomobilisani borac i jedan
partizanka Kata oduzeli su seljaku Vukojevi Stevi 3270 Kn. i 26 Lira, no, upalja, i 130
lit. vina, htjeli ga streljati govorei mu da je bandit.
U selu Raduiu u kui jednog naeg simpatizera oduzeli su neke sitne stvari, u
kui na patosu loili vatru i vrili nudu po kuama.
Bilo je vie sluajeva u selu gdje su partizani iz ove divizije dolazili nou, lupali
na vrata i traili vina od seljaka, to je na Narod sve skupa ostavilo vrlo lo utisak, tim
vie to su ba ova sela od prvog dana uz na Pokret i to su dali dosta sinova u NOV.
tab III. bataljona Knin. Part. odreda upadom u Vrbnik streljao je 7 etnika koje
su bili zarobili, oduzimali im stvari i zadravali za sebe i oduzimali blago naim
simpatizerima na svoju ruku, to je na Narod ostavilo lou sliku, a naroito na etnike
koji su namjeravali da preu na stranu NOV postali su Komandant i Komesar ovog
bataljona strah i trepet.
Vojnici iz XI brigade XXVI Divizije svojim upadom u Kosovo zapalili su naenu
Srpsku zastavu. Na zastavi su bila utisnuta slova C.C.C.C. to je na Narod vrlo
nepovoljno djelovalo. Vjerojatno da se ovo odrazilo i na sam Drni, jer Srbi Drnia nisu
htjeli da izvjese Srpsku zastavu prigodom ulaska nae vojske u Drni, a bilo je sluajeva
da su Srbi izvjeavali i Hrvatsku zastavu.
669
Vojno pozadinske vlasti:

Prije mjesec dana od ulaska u Drni na jednoj skupnoj konferenciji postavljen je
plan prigodom ulaska u gradove i raspodjelenja tano dunosti i kompetencije. Meutim
nakon ulaska u sam Drni plan nikako nije i ispunjen, jer je u Drni dola sama Komanda
mjesta Drni iji je kadar vrlo slab i neiskusan, tako da su se izgubili pred zadacima koji
su pred njima stali i nisu ih izvrili. Tek kasnije kada su doli djelovi Komande podruja
poeo se rad centralizovati.
Jedno se zapazilo da je nastala trka tko e vie materijala prigrabiti, tako da uope
nije dolo do kordinacije izmeu vojno pozadinskih vlasti i N.O.O.Komandant podruja
je rekao, ja sam to namjerno uinio, da vidim kako e se snai.
N.O.O-i:
Okruni N.O.O. nije se snaao na terenu iz razloga to je u prvim danima poslao samo 2
lana Okrunog odbora koji su trkarali po Drniu, a najmanje se bavili aktualnim
stvarima u preuzimanju vlasti. Kotarski N.O.O, Drni nije mogao da zadovolji usljed
svog neiskustva i usljed toga. to nije dobiva pomo od strane Okrunog N.O.O. Inae
njegov odnos prema Narodu nije se mogao zapaziti, jer kao vlast nije doao do izraaja.
U nekim mjestima su postali N.O.O. koji su bili neprijateljski raspoloeni prema N.O.B.
tako da je narod negodovao, da se u Odbor postavljaju ljudi koji su do juer neprijateljski
bili raspoloeni prema N.O.P. Mi smo Odboru na to ukazali, tako da su oni ove odbore
rasformirali. Odbori koji su se nalazili na terenu prije oslobaanja nisu se snali, jer su
bili preputeni sami sebi, a s druge strane radili su samo toliko, kako bi vojsku smjestili, a
najmanje su imali kontakta sa Narodom.
III. a/. Stanje po oslobodjenju:
Dranjem sveenstva nije se moglo nita naroita zapaziti zbog toga to je jedan
dio pobjegao, a oni koji su ostali zbili su se u manastir Visovac i ne dolaze da izraaja.
Po razbijanju ustako etnike reakcije osjetilo se na taj nain to se prvih dana
nakon osloboenja poeli odravati zborovi po svim selima. Odran je jedan masovni
zbor kojemu je prisustvovalo oko 4.500 ljudi. Narod je doao sa nacionalnim zastavama i
paljivo sluao izlaganje govornika ali se nije moglo zapaziti neko naroito oduevljenje.
Naa tampa ve dolazi u sela. Srpske mase se interesuju za "Politiku" i "Srpsku
rije", koje u vrlo malom broju dolaze.
U masama vlada potitenost radi streljanja, jer jedni govoru da su oni nevini, a
drugi se boje, da ne bi doli i oni na red. uje se i to da su u veini postreljani Hrvati kao
i to da su Srbi doli da sude. Ovo se na zborovima. ukaziva.
Na odranom zboru u Krikama lan Okr. odbora Ivan Vrekalo i presjednik JNOF
Martin Sui nisu pravilno prikazali pitanje Kralja, tako da su mase negodovale i jo za
vrijeme samog zbra poeli se razilaziti i govore "pa tano je ono to su govorili etnici,
da su partizani komunisti".
Ovih dana u samom Drniu iskrsle su parole "AP". Kod srpskih masa baena je
parola da e se etnici vratiti u jaini od 5000 boraca. Slian je sluaj i kod ustako
nastrojenih. No i pored ovoga narod se pomalo privikava, to se opaa u davanju blaga i
hrane.
Prilaem vam govor Momila ujia kojega je odrao u Kninskom polju.
U Moseu se pojavio jedan odred od oko 120 ustaa prema kome mi jo nita
nismo poduzeli jer se JNOF nalazi s njima u pregovorima.
670
Pojavili su se na nekim mjestima manje grupice koje se sakrivaju ali do sada jo

nita nisu poduzeli prema NOB. Slali smo nae patrole, ali nije bilo uspjeha. Sada smo
poduzeli druge korake.
c/.Tehnike potekoe su u Opunomostvu to nemamo tehniki sposobne kancelarijske
sile, te to nemamo islednika pa su prisiljeni lanovi Opunomostva da vre
administrativne poslove to koi rad i izvrenje postavljenih zadataka. Smjeteni smo u
jednu zgradu koja nam ne odgovara zbog malo prostorija. Imamo svoju kuhinju i kurire,
radiotelegrafiste.
Stanje u JNOF:
Stanje u JNOF nije jo pregledno jer nemamo, uspostavljene svoje mree.
Moemo navesti jedino sluaj presjednika JNOF Martina Suia koji se uplie u
rijeavanje poslova OZNE na taj nain to ide po raznim ustanovama i komandama te
otvoreno pria kako je OZNA likvidirala neke ustae u Promini i da e postaviti za to
pitanje kod viih foruma. Inae
Stanje u N.O.O.:
Naa mrea nalazi se u reorganizaciji. Po dosadanjim podacima ustanovili smo
da mjesni i opinski N.O.O. ne odgovaraju jer se ne osjeaju kao narodne Vlasti. Bilo je
dosta nepravilnosti kod N.O.O. koje smo mi na vrijeme ukazali.
Naroitih zapaanja kao djelovanja reakcije u Odborima nismo zapazili.
Stanje u vojsci N.O.
Svi zadaci koji su postavljeni do sada pred tab bataljona N.O. izvreni su dobro
jedino to to im je jedan pobjegao sa streljanja.
Narodna milicija:
Narodna milicija jo ne djeluje na ovom kotaru i ako za to postoji mogunosti.
Upravni odio mobilisao je neke nove ljude koji u nikakvom sluaju nemogu zadovoljiti
na poloaju narodne milicije. Za sada imaju oko 20 stalnih straara koji u glavnom vru
kurirsku slubu i strau kod gradskog i Okrunog odbora.
IV. Nove organizacione forme:
Po upustvima koje je dobio drug Ilija. izvrena je reorganizacija i raspodjela
dunosti u Opunomostvu na slijedei nain:
Organizactono Ilija Grubi, Terenska mrea Slavko Kupili, Mrea u N.O.O
Rade Ivaz, Mrea u JNOF Sreko Jaramaz. I. sekcije Mitar Zelembaba koji je sad lan
Opunomostva, Sekretar Josip Brakus, kartoteka Duanka Jeli. U iduem izvjetaju
daemo opirnu sliku i kritiki osvrt na kadrove kao i grafikon mree.
b./ Dok smo bili u Erveniku imali smo povjerenika pote i vrili cenzuru dok u Drniu jo
nemamo.
Zatvor:
Zatvor se nalazi u zgradi biveg suda. Postavljen je upravnik zatvora i komesar sa 2
kljuara te kuhinja za zatvorenike. U zatvoru se nalazi jo 13 lica sa kojima jo nije
rijeeno.
Kod nas se nalazi neprijateljska arhiva iz Opine, Kotara i upanije arhiva odelenja
njem. 1C, andarm. stanice Drni, ustakog prijekog suda, et. arhiva itni i Mioi. Do
sada smo pregledali u glavnom 1c njem. i andarmerijsku, dok ostale jo nismo
pregledali.
VI. Nita.
VII. U dosadanjem naem radu zapazili smo slijedee nedostatke.
671
I. Da nismo shvatili u sutini znaaj OZNE to se odrazilo na nau mreu kao i

nesnalaljivost na samom terenu.
II. to nismo odmah pristupili likvidiranju prvih dana lica, ve smo se sporazumjevali sa
tabom Divizije JNOF i NOO.
III. to se dobilo utisak, da nismo u stvari organi OZNE ve kao policijski aparat.
IV. to prvim ulaskom u Drni nismo posvetili panju mrei terena ni samog grada jer
smo se iskljuivo bavili pitanjem zatvorenika.
96379, 62642, 32436, 55434, 33635, 78537, 65491, 05452, 42686, 37953, 92717, 46290,
20201, 81263, 16129, 96939, 48243, 45191, 72821, 32244, 63363, 33379, 53168, 61296,
59622, 46294, 51633, 64235, 92795, 38863, 54435, 73023, 28375, 61663, 54764, 61384,
71483, 35117, 17564, 85480, 74294, 36354, 18632, 70000,
M.P.788
Opunomoenik OZN-e:
...789 [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
Hrvatski dravni arhiv, f.1491, OZN-a za Hrvatsku, kut. 45., 11.70.4,30/88
262.
Prosinac 1944.
Ope vojno-organizacijsko izvjee o situaciji na irem ibenskom

podruju
_____________
OPI VOJNO - ORGANIZACIONI
IZVJETAJ
I. VOJNO-POLITIKA I EKONOMSKA SITUACIJA
a/ Vojno politika situacija
Uslovljeno opim stratekim poloajem na Balkanu njemaki okupator naputao je
koncem prolog mjeseca primorske garnizone a 3/XI i sam grad ibenik. Povlaenje na
naem podruju nadao se izvriti planski ali u nametnutoj bitci na cesti ibenik-Drni
pretrpio je ogromne gubitke, uniteni i zarobljeni su svi zatitniki djelovi kao i itava
komora. Nae operativne jedinice nale su se poslijed brzog oslobodjenja Drnia pred
sam Knin, a upotpunjenje oslobodjenja palo je u dio pozadinskim vlastima.
788
Okrugli peat: Opunomostvo OZNE kninskog podruja za oblast VIII korpusa NOVJ (u sredini
789
Potpis neitak.
672
Videi bescilnost svog daljnjeg povlaenja mnogi neprijateljski elemebti zaostae, jedni
da bi se pokorili naoj vlasti a drugi da djeluju na gerilski nain uzaludno oekujui
iluzornu pomo od saveznika svojih pa dapae i naih. Kanjavanju jednih i drugih
pristupilo se odmah. Poto se rodoljubivom ibeniku i okolici teko mogao skriti
protunarodni rad bilo kakve forme, pohapeni su bez po muke svi izdajnici naroda koji su
pokazivali naivna i pokajnika lica. Nekoliko tekih i najteih kazni bilo je dovoljno da
ibenski okrug postane jo jae uporite NOP. Pravilni stav i odgovarajue mjere
paralizovae razne tetne elemente koji se iz vie razloga nisu mogli dovesti pred sud.
Razbijene etnike i ustake bande koje su krstarile jednim dijelom Stankovake opine
dobile su teak udarac vie ih je pohapeno i sada je sigurnost putovanja obezbjedjena, a
oni koji su se pritajili do kraja e biti uniteni. U ovakovim prilikama lako se rijeilo i
pitanje dezertera.
/.../
Neprijatelja u gradu imamo, ali on se jo ne usudjuje da se pojavi pismenom ni
usmenom propagandom. Kroz lokalni patirotizam koji obino nema objektivnih razloga i
kritiku pojedinih drugova koji su na odgovornim mjestima otkrivaju se prsti neprijatelja.
/.../
Politiki komesar
Komandant major:
Boo Blaevi [v.r.]
______________________________________________________________
ORGANIZACIONO STANJE I RAD
KOMANDE IBENSKOG PODRUJA
/.../
Namjera nam ostaje i dalje da se reducira broj strae uslijed priliva rekovalescenata,
ranjenika itd., predavajui ih skupa sa ...790 Bataljonu Narodne odbrane jer e isti
povezani sa OZN-om primajui od nas neslubena uputstva lake i bolje vriti zadatke
koje inae njima pripadaju. Smatramo da takav stav nee tetiti autoritetu nae vlasti a
donijee opu korist.
/.../
SUDSKI ODIO:
Dosadanji sekretar Baranovi Vice po vaem naredjenju upuen je u Zavnoh, njegovo
mjesto je upranjeno, dunost islednika vri dr. Jeina Krste, koji je pred kratko vrijeme
790
Nadopisano rukom, neitko
673
doao u partizane ali ipak savjesno i linijski vri svoju dunost: vise osuda izvreno bez
javnog procesa ali ipak nisu ostavile loeg odjeka.
/.../
Politiki komesar:
Komandant major:
Boo Blaevi [v.r.]
______________________________________________________________
STANJE I RAD U KOMANDAMA MJESTA
Izuzev Komandu ibenik dvi ostale Komande tj. Vodice i Kistanje po oslobodjenju nisu
stavljene pred tee zadatke i ako su neki njihovi djelovi tek sad oieni od neprijatelja.
/.../
DJELATNOST PARTIZANSKE STRAE
Odlaskom vojnih i pozadinskih vlasti poveala se uloga i budnost naih straa budui
da su vei teritorij ostali bez kontrole to su iskoriavale grupe pojedinaca koje su
pripadale prije njihova razvijanja etniko ustakim voeim bandama. Takvo stanje
moglo je omoguiti i jo vei broj dezertera. Da bi sve to osujetili mi smo formirali dva
jaka vojnika uporita jedno sa dvadeset drugova drugo sa trideset pet u selima koja su
prilino neprijateljski raspoloena, ve njihovo postojanje u mnogome je koilo
vrlarenje i ponovo organizovanje tih bandita. Ni pri tom se nije ostalo, razvila se njihova
ofanzivnost za kratko vrijeme pokupljeni su svi dezerteri i samo na kotaru Vodice sa ne
puni mjesec dana pokupljeno je 120 dezertera, pohvatano nekoliko piljara koji se isticali
u pljaci i teroru.
/.../
U ienju mina koristi se njemake zarobljenike ali mala korist od njih tek ta poneki
strada.
/.../
Politiki komesar:
Komandant major:
Boo Blaevi [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
Hrvatski dravni arhiv, f. 1194, Zbirka NOV i POJ, kut. 34, NOV-41/5792
674
263.
9. prosinca 1944.
Knin
Upravni odjel Okrunog NOO-a Knin dostavlja Mjesnom NOO-u

Trbounje (Drni) odluku o kanjavanju Kate Mati, Anke Mati, Milke
upi i Stane Mati iz Trbounja
_____________
Okruni N.O.O. Knin
Upravni odio
Br. 95/44-I/2
Dne 9.XII. 1944.
Mjesni N.O.O. Trbounje
Dostavlja se odluka pod istim brojem, kojom se osudjuje Mati Kata Ivanova,
Mati Anka Pakina, upi Milka Petrova i Mati Stana Petrova791 sa po dva mjeseca
prisilnog rada uraunavi izdrani zatvor, te na ekonomsku kaznu od po 50 kg. ita, u
koliko su u materijalnim mogunostima. Uposlite ih na cesti, a eventualno utjeranu
ekonomsku kaznu dostavite gospodarskom odjelu Okrunog N.O.O. Knin.792
Proelnik:
Pretsjednik:
_____________
Okruni N.O.O. Knin

Upravni odio
Br. 95/-I/2
Dne 9.XII. 1944.
U administrativnom postupku proti 1/ Mati Kate Ivanove, 2/ Mati Anke
Pakine, 3/ upi Milke Petrove i 4/ Mati Stane Josipove, sviju iz Trbounja radi
prijetnje izvrene prema pristalicama N.O. Pokreta te radi propagiranja lanih vijesti, ovaj
Okruni N.O. Odbor, po sasluanju okrivljenih i svjedoka donosi slijedeu
ODLUKU
kojom se Mati Kata Ivanova, Mati Anka Pakina, upi Milka Petrova i Mati Stana
Josipova osudjuju sa po dva mjeseca prisilnog rada uraunavi izdrani zatvor, te na
ekonomsku kaznu od po 50 kg. ita, u koliko su u materijalnim mogunostima, jer je
dokazano da je jedna od njih, uz podrku ostalih triju, dana 24.XI.t.g. teko uvrijedila
narodnu vlast i prijetila se pristalicama N.O. Pokreta i jer su sve etiri kroz cijelo vrijeme
od oslobodjenja naeg kraja irile alarmantne vijesti.
791
792
U priloenoj Odluci kao ime oca navedeno je: Josip.

Nadopisano rukom
675
Obrazloenje: svjedok Brakus Josip pk. Martina, poto je opomenut da istinito i

najiskrenije iskae sve to mu je po predmetu poznato, izjavio je, da je gornjeg datuma
t.j. 24. nov. t.g. radio na cesti kod Kaluna. Omladina koje je pod njegovim nadzorom
radila, pjevala je partizanske pjesme. Kad su pjesmu svrili, uo je da je jedna od gore
navedenih, koje su bile na okupu, jasno i razgovijetno rekla: moe to nekoga kotati i
glave, a mogli bi se i stiditi za koji dan to ste pjevali. Isti svjedok, kao i ostali lanovi
Mj. N.O.O. Trbounje izjavljuju da su gore navedene protivnice N.O.P-a i da stalno
govore kako ovo nee dugo trajati i da e se opet vratiti Njemci i ustae.
Na svojim presluanjima sve etiri tvrdokorno nijeu sve gore navode, pa ak
izjavljuju da ne znadu imena svojih suseljanki, koje su sa njima radile, a koje su bile u
neposrednoj blizini u asu koji je svjedok naveo. Sa time jasno pokazuju da su krive, jer
bi te svjedokinje tvrdile isto kao i gornji svjedok.
Ovakvim postupcima unose zabunu, ometaju izgradnju i obnovu, onemoguuju
mobilizaciju, omalovaavaju narodnu Vlast za koju su prolili svoju krv najbolji sinovi
naeg naroda.
Iz ovih je razloga odlueno kao u dispozitivu.
Protiv ove odluke imadu osudjene pravo albe na Oblasni N.O.O. za Dalmaciju
preko ovog Okr. N.O.O. u roku od osam dana od saznanja.
Jedan primjerak ove odluke oglasiti na javnom mjestu.
Proelnik:
...794 [v.r.]
M.P.793
Pretsjednik:
...795 [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
Dravni arhiv u ibeniku, f. 24, NOO kotara Knin,, kut. 8
793
Neitko.
Potpis neitak.
795
Potpis neitak.
794
676
264.
22. prosinca 1944.
Knin
Upravni odjel Okrunog NOO-a Knin trai od Vijea Vojnog suda

oblasti VIII. korpusa pri Komandi kninskog podruja, koje je svojim
ranijim presudama osudilo na kaznu smrti i konfiskaciju imovine i
brau Mazaline i neka druga lica, da urno dostave prepise ovih
presuda u svrhu, da poduzmemo potrebne mjere za konfiskaciju
njihove imovine
_____________
Okruni N.O.O. Knin
Upravni odio
br. 189/44-I/5
Dne 22.XII.1944.
Vijeu Vojnog Suda Oblasti VIII Korpusa
pri Komandi Kninskog Podruja
K N I N
To je Vijee svojim ranijim presudama osudilo na kaznu smrti i konfiskaciju
imovine i brau Mazaline i neka druga lica, pa Vas molimo da bi nam svakako hitno
dostavili prepise ovih presuda u svrhu, da poduzmemo potrebne mjere za konfiskaciju
njihove imovine.
Ujedno Vas molimo da bi nam dostavili popis svih lica, koji su osueni na kaznu
prisilnoga rada ili gubitak asti, jer emo taj popis trebati kod osnivanja nae evidencije.
Proelnik:
...797 [v.r.]
M.P.796
Pretsjednik:
...798 [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
Dravni arhiv u ibeniku, f.24, NOO kotara Knin, kut. 8
796
Okrugli peat: Okruni Narodno Oslobodilaki Odbor Knin (u sredini zvijezda petokraka).
Potpis neitak.
798
Potpis neitak.
797
677
265.
31. prosinca 1944.
Knin

VIII. korpusa NOVJ o vojno-politikom stanju na njihovom podruju
_____________
Broj 143/44
31.XII.1944.
OZNI za oblast VIII Korpusa
PRIKAZ VOJNO-POLITIKE SITUACIJE NA TERENU:
Stanje etnika pri oslobodjenju Knina:
Nakon oslobodjanja Drnia etnike snage su se koncentrisale u Kosovu odakle
su se morale dalje povui u Knin usljed pritiska naih jedinica. Pri samom povlaenju iz
Kosova stanje u Kosovu je bilo slijedee:
Usljed bliskog dodira sa partizanskim snagama pred samim Kosovom kod etnika
je zavladala uznemirenost pred opasnou koja im je prijetila, tako, da je DJuji bio
prisiljen da ubaci jednu parolu, kako bi odrao moral samih etnika. Kako je bilo
presudno stanje za etnike i sam narod Kosova to je Djuji vrlo dobro ocijenio
pribjegavao je svim moguim srestvima kako bi odrao koncentrisane etnike za otvor u
Kosovu te je doao do jedne vrlo smiljene ideje. Ve prije neznamo taan datum bila je
postavljena na Kozjaku jedna radio stanica a druga u samom tabu Djujia. Ovu stanicu
na Kozjak postavio je za to kako bi inscenirao i izazvao bolji efekat povezanosti direktno
sa Draom te je sve depee koje su primane u tabu sa Kozjaka bile uredjene tako, kao da
dolaze iz vrhovne Draine komande "Ravna Gora". U vezi toga on je sakupio sve
komandante brigada kod radio stanice u svom tabu, gdje su primili depeu navodno iz
Ravne gore. Jedna od takvih depea bila je, "od oktobra poinje svojom redovnom
emisijom naa radio stanica "Ravna gora" - sluajte je svaku veer od... do... asova". Na
ovaj nain je htio prikazati kako su lane vijesti kako su partizani likvidirali Ravnu goru i
da etnici jo pauju po Srbiji.
Pred posljednju ofenzivu NOV sakupio je u svom tabu dosta lica koja do juer
nisu ni smjela zaviriti u tab i u tom momentu primili su depeu navodno iz Ravne gore
"ustrajte u otporu, major Vraneevi uputio se sa svojim etnicima iz Bosne u pomo
Dinarskoj diviziji, probijaju se jae snage iz Hercegovine njemakim snagama oko Knina
i da partizanske snage oko Drnia su dole usljed pritiska njemakih snaga i da ne
prestavljaju nikakvu opasnost za njemce ni etnike."
S druge strane bacio je parolu, kako etnici dolaze sa Drine, da je Draa u dobrim
odnosima sa Saveznicima.
Oni koji su bili sakupljeni sluajui ovu depeu izali su vani rasturujui medju
etnike i narod ovu vijest. Sam Djuji je namjerno pokazivao svakom ovu depeu, kako
bi odrao poljuljani moral na visini.
678
Narod Kosovske doline slijepo je vjerovao u sve ove vijesti, tako da nije nikakvo
udo, kad je dolo naredjenje da se kupi hrana za zimu da je narod izdano davao kao i to,
kad je morao da se povue usljed pritiska naih snaga povukao dosta familja iz sela
Kosovkse doline.
Najbolji je dokaz kako je Djuji u svojim lanim parolama uspjevao to svi
dosadanji zarobljenici izjavljuju i uvidjaju tek sada kako im je uspjeno servirao lai o
vezi sa Draom i pomoi.
U povlaenju iz Kosova etnici su drali poloaje oko Knina samo prolazne dok
bi im se izvlaili ostali djelovi. Inae su drali poloaje iznad sela Topolja, Golubia,
Kninsko polje, agrovi. Stara straa, Padjene i Oton. Borili se nisu jedino to je bio
sluaj bande Marijia.
U samom Kninu bili su koncentrisali sve svoje snage kojima su se prikljuili
Bosanci, razbijene grupe Vrlike krajine i Drnike.
U medjuvremenu dok su trajale borbe Njemci su ubacili parolu "nisu to
partizanske snage koje napadaju na Knin ve Engleske i Amerike, kako bi umanjili
znaaj NOV.
Videi se Djuji u bezizlaznoj situaciji ubacio je najnoviju parolu, da se oni nee
boriti, ve da e sauvati svoje snage i probiti se preko Like za Sloveniju do Rupnika
gdje bi prihvatio dobar broj naoruanih Srba koji su bili u Njemakoj kao zarobljenici
nakon pada Jugoslavije, te da e tako skupa produiti put do Istre i tamo se spojiti sa
nacionalnim podkomitetom koji bi ih povezao sa snagama Engleza u Italiji.
Nije nam poznat u tim momentima odnos njemaca i etnika, ali mislimo da je
Djuji vlro vjeto izmanevrisao Njemce time to se povukao u Plavno i odatle prema
Lici, tako da je uspio izbjei obruu nae vojske koja je bila opkolila njemce sjeverno od
Knina. Ipak je jedan dio njegovih snaga uniten i zarobljen. Podataka o tome nemamo, ali
smo traili od sve 4 divizije, da nam dostave podatke o zarobljenim etnicima sa naega
Okruga i Bosanaca, kako bi mogli dati za pojedince karakteristike.
Pri svom povlaenju moral etnika je bio dosta poljuljan to se vidi iz injenice,
da su u prolazu kroz Veliku Popinu iskoristivi no poeli bjeati u grupama. Ove su se
grupe djelomino povratile svojim kuama a jedan dio ostao u umi. Jedan dio ovih
pobjeglih etnika su zarobile nae jedinice.
Poslije njihova izvlaenja a naeg dolaska u Knin nali smo slijedeu situaciju:
U Dinari je bilo 40 etnika naoruanih koji su na na poziv doli svojim kuama i
predali oruje. U Golubiu je bilo oko 60 etnika koji su takodjer na na poziv doli
svojim kuama i predali oruje. U samom Golubiu i Strmici ostalo je jo nekolicina koji
se kriju oko svojih kua. U Plavnu je ostalo oko 40 etnika koji se ni do danas nisu
povratili bez onih koji su otili sa Djujiem.
Odlaskom Djujievih etnika sa kotara Knina sam Djuji i njegov tab nisu
ostavili n ikakve organizovane grupe. Pojedine grupe koje su ostale ostale su usljed rasula
koje imaju podrku sa strane etnikih familja koje ih i danas izdravaju.
Od ranijih organizovanih trojka koje su etnici organizovali u velikoj konspiraciji,
tako da jedna trojka za druge nije znala i koji su bili u njegovoj obavjetajnoj mrei, kao i
to da samostalno vre zloine. Od ovih trojka vjerojatno se jedan dio povukao sa
Djujiem, dok su neki ostali na terenu to zakljuujemo iz toga to smo jednog etnika od
te trojke uhvatili kad ga je naa patrola ila hapsiti i koga je u bjegu ranila. Pri njegovu
ispitivanju mislimo da e mo doznati razne pojedinosti.
679
Narod Kninskog kotara moe se podijeliti u tri djela. Jedan dio koji je krvno
povezan uz nas doekao je nau vojsku sa oduevljenjem, dok drugi dio koji se drao
pasivno pretopio se sa naim simpatizerima. Trei dio kao Padjene, Oton dio Plavna,
Golubia, Strmice i dobrog djela Kosova gleda sa negodovanjem i nepovjerenjem prema
naoj vojsci. Ovo je prirodna posljedica etnike propagande kao i to da su oni povezani
krvno sa Djujiem.
Pred samim ovim masama koji gledaju sa nepovjerenjem u nau vojsku dosta se
je toga razbilo, jer su sami vidili, da im je Djuji lagao time to su vidili snagu nae
vojske i Savezniku vojnu misiju koja je bila ovdje. No i pored toga oni se osjeaju kao
etnici jer se njihovi sinovi tamo nalaze, a s druge strane one grupice koje su ostavljene
po umi a s kojima se nalaze u vezi govore im, da e se etnici povratiti, tako da oni sami
spremaju toplu odjeu kako bi doekali svoje sinove. U Padjenima nakon odranog zbora
omladina Padjena i Otona pjevala je etnike pjesme u neposrednoj blizini samog zbora,
kao i to na povik "ivila federativna Hrvatska i Maral Tito" izraavali su se brutalno i
pogrdnim rijeima. Ovome je mnogo doprinijela ena etnikog komandanta Aima
Kneevia koju smo mi uhapsili.
Veliki masovni zbor koji je odran u Kninu mase su prilino dobro primile tako,
da su poslije zbora kojeta priali, kao na pr. "pa mi za ovo nismo znali". Pored ovoga
zbora odran je zbor u Plvanu i Padjenima, ali je bio najznaajniji onaj u Kosovu kojem
je prisustvovalo oko 1500 ljudi i ena na kojemu se zapazilo naroito oduevljenje za
vrijeme trajanja zbora kao i poslije zavretak istoga. Samo se moglo zapaziti jedno da je
naroda bilo najmanje iz Kosova. Dalje se zapaa, da za one koje smo streljali narod kae
"dobro je to su i zasluili" ali pred toga dolaze stalno intervencije na sve nae drugove
rukovodioce t.j. priznate borce Kninske krajine, da se ne ubijaju Srbi "dosta je bilo
ubijanja sa strane ustaa, vaba i etnika, pa zato da Srbi i sada ginu". Ovo je isto
posljedica neprijateljske propagande, dok s druge strane ele da se uniti zadnji Hrvat
koji je bio i najmanji ustaki simpatizer. S druge pak strane Hrvati likuju, ako se Srbi
ubijaju. Iz ovog se moe zakljuiti, da jo vlada Srpsko-Hrvatski ovinizam ne samo kod
onih koji su nama naklonjeni nego i kod naih simpatizera. Trebae dosta politikog rada
dok se razbije ova ovinistika mrnja, kako bi stvarno dolo do jedinstva. Narod ovo ne
ispoljava javno, ali se pomalo prepriava po selu, a i odraava se u svakodnevnom
odnosu sa Narodnim vlastima.
Za ovo se moe konkretno navesti, da na svakom zboru kad se prikaziva narodu
jedinstvo Srpskog i hrvatskog naroda Srpskim masama je sve ovo novo i teko odredjuju
svoj ispravan stav prema Hrvatima. Na pr. kad su novomobilisani Srbi doli u zaselak
Marii koji je izrazito Hrvatski uli su u itaonicu u kojoj su bile ispisane nae parole,
skinuli ih i bacili sa rijeima "to e nam ovo".
Ustae u kotaru Knina nisu dole do izraaja, a jedino selo koje je bilo privreno
do posljednjeg momenta ustaama Potkonje po mirili su se sa sudbinom i predali
djelimino oruje.
Na kotaru Drnia ne osjea se djelovanje ustaa osim u predjelu sela Ruia i
Kljaka. Dok ostala sela kao Zagora, Trbounje i Miljevci koji su bili vie naklonjeni
ustaama odazvali su se 100% na poziv u NOV.
Na kotaru Drnia izvrena je uspjeno mobilizacije tako, da je mobilisano oko
2200 u NOV. Jo je ostalo d se mobilie oko 300.
680
Struja HSS na kotaru Knina tokom itavog rata nije bila aktivna, dok na kotaru
Drni danas moemo konstatovati, da se ne osjea poslije uklanjanja izvjesnog broja
HSS. Jo se po koja parola pojavi u duhu HSS, ali to nemoemo pripisati nekom
organizovanom radu, ve kao posljedicu prijanjeg rada.
Nakon oslobodjenja Knina narod koji je bio izbjegao iz samog mjesta u okolna
sela poeo se odmah povraati u sam Knin. Zapazila se u izvjesnim selima potitenost,
to je pospjeila i sama naa vojska sa svojim nepravilnim radom prema Narodu. Tako je
bilo dosta primjera da naa vojska izbaciva iz stana obitelji govorei im "vi ste svi
banditi". Blokiranjem pojedinih kua u noi ve nakon 20 dana oslobodjenja time to
trau gume ili slino.
Jedno nae selo koje je bilo od prvog dana uz NOP i to Kotarai dole su jedinice
XX divizije postrojile itavo selo i sreda poeli svlaiti sve one koji su imali i najmanju
sitnicu od vojnike spreme. Dalje nae nepravilno hapenje preko noi stvorilo je psihozu
kod naroda, da se stvarno plae nae vojske.
Ima jo niz sitnih primjera o nepravilnostima nae vojske ali mislimo da uredimo
sa drugom majorom Perom Ljutinom koji se nalazi ovdje.
Nakon ulaska u Knin Komanda mjesta se prilino dobro snala jedino to nije bilo
razumjevanja kod komandanta Kninskog podruja vie u odnosu prema Narodnim
Vlastima. Opet se ponovila ista slika iz Drnia tko e vie prigrabiti materijala.
Okruni N.O. nakon oslobodjenja Knina poslao je 2 lana Obora koji uope nisu
poznavali prilike u Kninu tako da je dolo do niza nepravilnosti kao postavljanje
gradskog odbora u iji su sastav uli ljudi koji u nikakvom sluaju nisu zasluili da se
nazovu lanovi gradskog odbora. Sam Kotarski N.O. nije se snaao usljed nedovoljne
pomoi od strane Okrunog N.O. tako, da je prepustio opinskom N.O. Knin koji i po
sadanjem svom sastavu nemoe u nikakvom sluaju da odgovori. Opinski N.O. poeo
je postavljati odbore u koje su ulazili ljudi sumnjive prolosti aktivni dojueranji etnici
Djujia, dok je bilo dosta ljudi naih simpatizera koji su ostajali po strani ne uzimajui ih
u obzir. Zato nije nikakvo udo, da ovakvi odbori dosade sa svojim intervencijama, kako
bi spasili one koji su do juer bili ubojice palikue i slino. Pri tome ili su tako daleko,
da su za pojedince davali garancije. S druge strane pri samoj mobilizaciji nastojali su, da
spasu to vei broj ljudi prikazivajui ih kao straare odbora, zanatlije i slino. U raspisu
kojeg je Kotarski Odbor Knin dao za kurs odbori su dostavljali mladie od 20 godina
kako su oni struna lica i da mogu poi na taj kurs i ako se u ivotu nisu bavili nikad
zidarskim zanatom, a to sve za to da izbjegnu vojnu obavezu. Mi smo na ovo dosta
ukazali i ovakove nepravilnosti se pomalo uklanjaju.
Iz dranja sveenstva mogli bi primjetiti slijedee: Svi popovi koji su ostali u
Kninu nastoje se ulagoditi i prikazati sebe kao simpatizeri nae borbe, jer da bi oni to i
prije bi i doli u partizane da su znali za ovakovu snagu i organizaciju.
Na sveanosti koja je priredjena u Kosovu prisustvovali su svi svetenici. U samoj
crkvi nakon odrane liturgije na kojoj je drao govor prota Vrcelj koji je u samom
poetku govora vrlo lijepo govorio, ali je na koncu rekao "kad smo do sada izdrali i
doekali oslobodjenje - potrebno je da sada sauvamo glave". Nemoemo rei da je on
ovo namjerno rekao, ako uzmemo u obzir prvi dio njegova govora, ve da je to posljedica
propagande koja se bila uvrijeila u narodu pod kojom je i sam bio. S druge strane oni su
nauili, da govore lijepo, a da poslije ubrljaju, tako da se nemoe ni vjerovati da nije to ni
namjerno napravio. Na odranom zboru u Plavnu pop Jelaa referent VIII Korpusa; koji
681
je u svom govoru istakao "mi se moemo zahvaliti komunistikoj partiji, to nam je dala
slobodu vjeroispovijesti i crkve, a ja u vam navesti primjer, kad sam ja iao u VIS i kad
sam doao gol, da me je Oblasni Komitet K.P. za Dalmaciju obukao i najeo. Pred sam
zbor drug Ilija Grubi ga je upoznao ta bi on trebao da govori, te mu kazao da treba da
spomene i ostale svetenike koji su se okrvarili kao i Djuji, ali on to nije namjerno
uinio. Nakon to je Ilija Grubi govorio o znaaju JNOF-e jer su se taj dan odravali i
izbori rekao je: "trebao si rei, da JNOF-a nije K.P. i da nemora biti komunista onaj ko se
upie u JNOF-u. Dalje naveer u razgovoru sa seljacima govorio je kako sa etnicima
treba lijepo postupati, jer da su oni organizovani i da ih ima u umi. Mi smo zakljuili, da
se on slui sa istom metodom rada kao i oni Maekovci, koji su bili ubaeni u nae
redove u Hrvatskoj. Mi smo drugove upozorili na ovaj sluaj tako, da sveteniku Jelai ne
dozvole vie drati govore kao ni sjela.
Katoliko sveenstvo kotara Knina nije dolo do izraaja jer su svi pobjegli osim
jednoga koji je ostao koga smo bili uhapsili i pustili nakon to smo mu odrali krae
politiko predavanje na koga je izgleda i djelovalo.
Na kotaru Drni katoliko sveenstvo jo ne dolazi do izraaja. Jedino se moe
zapaziti da je fra Ivan Tomasovi prepreden i da je ostao stari jugo-nacionalista.
Rad JNOF-e na kotaru Knina sastojao se u biranju mjesnih odbora kao i pripreme
za opinske i kotarske izbore.
Na kotaru Drnia izbori se JNOF-e privode kraju.
Poto nije izvrena organizacija svih odbora JNOF-e nismo ni postavili
povjerenike pa nemoemo ni iznijeti nepravilnosti rada JNOF-e.
Razbijanje etnike reakcije osjetilo se jedino na taj nain, to se odralo nekoliko
zborova i to je nekoliko drugova prokrstarilo kroz sela, ali ne jo u tolikoj mjeri koliko
bi trebalo, jer se vrlo malo posjeuju sela i odravaju sjela. Nae su antifaistike
organizacije uglavnom svele rad na gradove, a s druge strane preoptereeni su poslovima
sredjivanja prilika u samom gradu, a i u pomanjkanju drugova, koji bi se iskljuivo mogli
posvetiti selu, jer oni koji se sad nalaze u selu vrlo slabo poznaju liniju nae borbe.
Prema naim prikupljenim do sada podacima iznaamo koliko je etnika sa kotara
Knina i Drnia otilo sa Djujiem, koliko ih se krije i koliko ih je mobilisano.
Iz Plavna otilo je 60. Iz Raduia 9. Iz Golubia 64, iz Radljevca 46, iz Otona
133, iz Padjena 132, iz Mokrog Polja 26, iz Ervenika 21, iz Kninskog Polja 8, iz Topolja
13, /svega 512/ /o ovima imamo tana njihova imena/, iz Kosova raunamo po prilici oko
400, ali jo nismo dobili za ove podatke tone, to bi ukupno iznaalo 912. Za sela
Strmica, Podinarje, Polaa, Biskupija, Vrbnik, Ljuba nemamo jo podataka, ali ovi
podaci su u toku sakupljanja, pa kad sve prikupimo izvjestiemo vas.
Po kuama i piljama koliko raspolaemo podacima krije se u Plavnu 38, /za ove
imamo tana imena/, u Otonu oko 20, u Mokrom polju 10, Eervenik oko 20, brdo
Promina 20, Podinarje 10. Po kuama se krije jo dosta njih, a te podatke e mo dobiti
nakon to se izvri mobilizacija i drugog poziva.
Iz kotara Drni otilo je sa Djujiem priblino oko 300, a radimo i tu na tanom
prikupljanju podataka.
Prema dosadanjim podacima sa kojima raspolaemo sa Djujiem je otilo sa
cjelog Okrkuga 1212 ljudi, a krije se po piljama 118. Mobilisano je do sada u NOV na
kotaru Knin 400, a jo se moe mobilisati oko 300.- Radimo na prikupljanju podataka
mobilisanih Srba koji su bili etnici Djujia.
682
O piljarima koliko raspolaemo podacima postoji jedna grupa u brdu Promina

oko 20. Do sada nisu bili aktivni, a mi smo preko jednog biveg etnikog komandira
uspjeli doznati gdje se nalazu i uputili jednog lana Opunomostva i jedan vod da ih
likvidira. Nije se u tomu uspjelo jer su se prebacili na drugo mjesto.
Druga grupa postoji u Plavnu njih 38 koji se kriju u brdu Orlovica. Do sada nisu
nimalo opasni i u vezi njih uputili smo jednu ete da ih likvidira, ali uspjeha nije bilo.
Dalje postoje manje grupice od 3-5 etnika u Dinari, Otonu, Erveniku, Mokrom polju i na
Komu. U ovim grupicama ima neto dezertera koji su dezertirali neki prije oslobodjenje,
a neki u samoj naoj ofenzivi, te oni etnici koji se osjeaju krivi i boje se predati. Narod
Mokrog polja i Ervenika strahuje od ovih grupica jer su u Erveniku provalili u na vojni
magacin. Dalje vre i manje pljake po selima. Mi smo s nae strane upoznali tab
bataljona i dali mu zadatak, da nastoji da likvidira ove piljare. Do danas nije se pojavio
ni jedan sluaj pljake i slino od kada se nalazi naa vojska.
Ove grupice mogle bi se s vremenom i organizaciono povezati i prei u oruanu
akciju protiv naih manjih granizona, jer se pojavljuju dezerteri od novomobilisanih to
ih ovi verbuju. Mi e mo preduzeti s nae strane da dodjemo u vezu sa tabom Korpusa
preko druga majora Pere Ljutine, da bi izvrili jau kontrolu sela i porodica koji su
vezani sa etnicima kako bi im onemoguili ishranu. Prema jednom izvjetaju koga smo
dobili iz Strmice 25.o.mj. nalazio se u okolici Strmice vojvoda Brane Bogunovi. Doznali
smo u kojoj se kui nalazio i ve smo prema tome postupili. U koliko doznamo o ovome
neto detaljnije javiemo radio depeom.
Stanje bataljona N.O. nije najbolje. tab bataljona nema najboljeg pregleda nad
vojnicima radi ratrkanosti bataljona po terenu, pa vojnici bez nedovoljne kontrole rade
dosta nepravilnosti bilo sa hapenicima bilo sa narodom. Ovo dolazi iz posljedice to su
borci mladi i neiskusni, a naroito se to zapaa pri hapenju i pretresu stanova. Dogodilo
se sluajeva da im hapenici pobjegnu pri samom hapenju ili da im pobjegne neki sa
samog streljanja.
Dalje se dogodio jedna sluaj da su zatvorenike bez razloga tukli koji su bili
sprovadjani za Split. Bilo je jo niz manjih nepravilnosti kao i gore pomenute koje su na
vrijeme bile sprijeene. U samom tabu bataljona nema dovoljno kompaktnosti u radu, jer
je bilo sluajeva, da bi obavjestili jednog lana taba o nekom zadatku, a ne bi bio izbren
samo zato to ovaj ne bi obavjestio ostale lanvoe taba a bio privremeno osutan. Kad bi
se na ovo ukazalo drugu komandantu on bi odgovarao, da nije znao. Komadant je prilino
tvrdoglav i ambiciozan. Inae se trudi i pun je poleta i volje za rad. Sam stav i odnos
prema Opunomostvu bio je ispoetka dosta krut, ali se u zadnje vrijeem i to popravlja.
Ve prvog dana oslobadjanja Knina ula je jedna eta N.O. i drugi dan je dola i
druga eta. Obe ete su bile u Kninu, a takodjer su se nala odmah i 2 lana
Opunomostva. Prigodom samog upada u Knin jedan vod je upuen u Golubi a patrole u
okolna sela. U prvom upadu izvrena je blokada svih javnih zgrada zapeatili smo sve
duane, zabranili toenje alkoholnih pia, ograniili kretanje t.j. to je XX divizija u svom
proglasu opsadnog stanja, postavili strae na svim prilazima i blokovima u grad, izvren
pretres grada uz pomo dva bataljona XXVI divizije pri kojem pretresu smo pronali
skrivenih njemaca i talijana. Pretres su vrili vojnici bataljona N.O. a bataljoni XXVI div.
su blokirali grad.
Drugog dana stigli su i ostali lanovi Opunomostva te smo stavili predase plan i
nastavili sa daljnim hapenjima i pretresima te upuivanjem patrola u sela. Samo
683
hapenje smo izvrili djelomino t.j. onih najopasnijih politikih krivaca, dok smo neka
sela ostavili po strani kao Kosovo, Golubi, Plavno, Oton, Padjene i Polau, Podinarje, s
tim da bi na taj nain dali mogunost, da to vei broj razbijenih etnika povrati kuama,
jer da smo nastavili hapenjem po selima ne bi bili uspjeli da se jdan dio etnika povrate
svojim kuama. S druge strane mislili smo izvriti odmah mobilizaciju tako, da bi one
koji bi mogli doi pred narodni sud iz vojske povukli, a drugi dio dali sudu u vojsci. U
medjuvremenu dok se ovaj na provadjao u djelo mi smo djelomino vrili hapenja po
selima, jer smo u toku vremena stekli uvjerenje da se od onih odbjeglih etnika nee
nitko vie povratiti kuama. Mi bi izvrili i jae hapenje, ali usljed nedostatka prostora u
zatvoru kao i sporosti suda nismo se mogli pretrpavati sa hapenicima. Sada vei ide
bolje, jer ve jedan dio dajemo sudu koji odmah preuzima postupak, tako da e oko 15.
januara biti jedan veliki javni proces u Kninu.
Jedan od krupnijih nedostataka je bio taj, to smo jedan dio okrivljenika poslali u
vojsku, a jedan dio kao lanove et. oblasnog odbora pustili na slobodu iz razloga to
nam je o tomu donio pogrene direktive drug Mitar Zelembaba, jer kad ih je primao nije
ih dovoljno razumio.
Sprovadjanjem u djelo novih organizacionih forma t.j. raspodjela po materijama
nije imalo naroitih vidnih rezultata iz razloga to su se lanovi Opunomostva morali
iskljuivo baviti pitanjem presluanja zatvorenika usljed nedostatka istraitelja koga ste
nam obeali poslati ima ve 2 mjeseca.
Terenska organizaciona mrea posoji na itavom Okrugu osim nekih sela.
Povjerenici su mladi ljudi koji jo nisu shvatili u sutini znaaj svoje dunosti, ali e se to
ispraviti postepeno odlaskom lanova Opunomostva na teren.
Mrea u odborima postoji na kotaru Drni i kod Okrunog odbora, dok na kotaru
Knin jo nepostoji.
Na na predlog a iz usmenog razgovora sa drugom Bunkom rijeeno je da drug
Rade Ivaz napusti dosadanju dunost i da ga predamo Okrunom N.O. iz razloga toga
to on ima veliku ljubav prema tehnici. Na njegovo mjesto u sporazumu sa drugom efom
postavili smo druga Mitra Zelembabu.
Svu neprijateljsku arhivu smo pregledali i iz nje iscrpili dosta podataka.
Postavljeni su cenzori na poti Knin i Drni koji nam usmeno dostavljaju
izvjetaje.
Nepravilnost koju smo naveli i napravili prigodom putanja lanova et. odbora
mi smo ispravili na taj nain to smo ih ponovno uhapsili i predali sudu.
M.P.799
Opunomoenik OZNE:
...800 [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
799
Okrugli peat: Opunomostvo OZNE Kninskog Podruja za Oblast VIII Korpusa NOVJ (u sredini
800
Potpis neitak.
684
266.
27. sijenja 1945.
Knin

VIII. korpusa OZN-e za Hrvatsku u Splitu o tijeku javnog suenja u
Kninu 26. sijenja 1945.
_____________
OPUNOMOSTVO OZN-e
Kninskog Podruja
Br. 170/45
27.I 1945.g.
OZN-i za Oblast VIII Korpusa
OZN-e za Hrvatsku
S p l i t
KRATAK PRIKAZ JAVNOG SUENJA
U KNINU 26.I.1945.g.
Pred prvo javno suenje koje se odralo pred narodom, izvedena su najprvo tri
lica, koji su bili etniki funkcioneri i nakon to im je bila proitana optunica bili su
amnestirani. Narod uopte nije za ovu trojicu postavlja nikakva pitanja, niti reagirao.
Poslije ove trojice bilo je izvedeno pred Vijee vojnog suda dvanajestorica
optuenih, sa kojima je poeo proces itanjem optunice. Na samom suenju bilo je
prisutno svega oko 500 lica od kojih 300 civila, a ostalo vojnici. Bili su takoer prisutni
lanovi taba VIII Korpusa, te je narod punom panjom pratio tok suenja. Za vrijeme
suenja u provaanju dokaznog postupka u ustanovljavanju pojedinih djela, narod je na
pojedine take reagirao otro osuujui osuenike i traio od suda smrtne kazne,
poklicima - "Smrt izdajicama" "ivio pravedni Narodni sud".
Za vrijeme suenja primjetila se jedna grupica, koja je dola na suenje
organizovano na elu olovi Jovanke profesorice iz Knina, koja je kad se itala
optunica optuenome Vukadin Milanu, nacionalnom ...801 povjereniku 502 etnikog
korpusa, povikala - "ivio Milan Vukadin, on je na spasioc a njezine poklike su
prihvatili neke omladinke i seljaci iz Vrbnika, jer je isti rodom iz Vrbnika. Za vrijeme
provaanja dokaza olovi Jovanka upadala je primjedbama u njegovu obranu, tako da
se dobilo utisak nepovjerenja prema Narodnom sudu, a kako bi utjecala na ostali narod da
ovaj optuenik bolje proe.
Na samom suenju primjetilo se da su bili i lanovi obitelji nekih ranije osuenih
ratnih zloinaca na smrt, te videi pravilan postupak Narodnog suda u provaanju dokaza
meu sobno su govorili da im nije ao to su njihovi lanovi iz obitelji ranije streljani,
kad su vidili kako se u detalje provaaju dokazi.
801
Neitko.
685
Na suenju je bila prisutna ena optuenog Lukinovi, biveg sreskog naelnika,

koja je reagirala za vrijeme suenja da njezin mu Lukinovi nije bio sreski naelnik za
vrijeme ustakog pokolja u Kninu, a izvjetaje koje je pisao ustakim vlastima u Zagrebu,
koji su ga teretili, da je bio prisiljen da ih potpisiva. Primjetilo se i to, da su za
Lukinovia padali poklici "Smrt mu" od onih lica, koji su izraavali svoju linu mrnju
zbog toga to im kao ef aprovizacije nije htio dati sol i eer, a to su bili, neki
eljezniari. Vano je istaknuti da su mase pokazale veliki interes za suenje, tako da je
za vrijeme dokaznog postupka prijavljivalo se svojevoljno svjedoka iz masa, koji su jo
vie teretili optuene i tako pomogli samom sudu u izricanju presude. Naroito je vano
istaknuti majku tajnika opinskog NOO-a Kosovo Rnjaka Nikole staricu od svojih 70.g.,
koja je u detalje iznjela rad etnika t.j. njihov postupak, veui ubijstvo njezinog sina
Jovana, te u lice kazala etnikom oficiru optuenom Asanoviu, kako je i samoj njoj
prijetio ubijstvom, kad ga je dola pitati za svoga sina.
Takoer je bio dirljiv momenat, kad je pred Vijee Vojnog suda izala djevojica
od 8.g. ki Mile Medakovia iz Knina, koja je u lice pred narodom i sudom kazala
optuenom Mari Nikoli "Ti si sa ustaama odveo iz kue moga oca i ubili ste ga".
Djevojici je tada bilo 5 god., a rije je izgovarala sa suzama na oima, to je na narod
izazvalo revolt i mase su traile smrt za ovog ustakog koljaa.
Meu masama koje su bile u veini Srbi pri suenju naroito se vidilo
zadovoljstvo to su izvedeni pred sud, pored etnikih zlikovaca i poznati ustaki koljai
iz ovog kraja Mari Niko i Muri Lovre, koji su zajedno sa etnikim zlikovcima poslije
osueni na smrt.
Da je narod bio zainteresovan za suenje i uvjerio se u pravednost Narodnog suda
najbolji je dokaz, kad su osuenici nakon izricanja osude bili sprovedeni iz zgrade, gdje
se je odralo suenje do zatvora pratio zatvorenike do smog zatvora sa poklicima "Smrt
izdajicama", mislei da e se izvriti odmah streljanje. Narod se za vrijeme suenja,
naroito u itanju optunica od strane istraitelja zgraao na poinjena djela
osumnjienih, te na bjedno dranje osumnjienih koji nisu nali rijei za svoju obranu.
Zastupnik javnih interesa drug Tode uruvija je otro napao osumnjienike za
njihov protunarodni rad i traio za iste smrtnu kaznu. to je narod jednoglasno prihvatio.
Branioc optuenih govorio je da ih nema ime braniti, jer je u dokazima ustanovljena
njihova krivica, ali je istakao njihovu slabost to su pali pod utjecaj etnikih i ustakih
glaveina od kojih se nisu mogli izvui, te su tako srljali u propast, svojim protunarodnim
radom. Branioc je bio drug Benkovi Frane, presjednik Okru. Narodnog suda.
Od 12 osumnjienih 9 je osueno na smrt, 2 na prisilni rad, a 1 osloboen. Na
kaznu smrti osueni su: Asanovi Boko, Zukanovi Nikola, Mrdalj Dara, Amanovi
Duan, Priji uro, Lukinovi Nikola, Koul Ante, Mari Niko i Muri Lovre, a za
prisilni rad Vranjkovi Ivan i Romi, dok Vukadin Milan je osloboen.
Smrt faistima - sloboda narodu!
Opunomoenik OZN-e:
M.P.802
...803[v.r]
_____________
802
803
Neitko.
Potpis neitak.
686
Izvornik, strojopis
267.
21. veljae 1945.
Knin
Oficir OZN-e za Komandu kninskog podruja izvjeuje Odsjek OZN-e

za oblast VIII. korpusa o stanju na podruju djelovanja OZN-e
Komade kninskog podruja
_____________
Opunomoeni Oficir OZNE
za Komandu Kninskog Podruja
Broj 7 dne 21.II.45.
Odsjeku zatite naroda za oblast VIII. udar. kropusa.
Opi izvjetaj.
Ljudstvo je u glavnom polu prisilno mobilisato sa itavog podruja osim manjeg
djela starih boraca koji su doli iz raznih operativnih jedinica kao nesposobni za iste.
Krajevi iz kojih je ljudstvo mobilisano razliito gleda na nau borbu kao na
primjer krajevi koji su bili pod uticajem neprijatelja, okupatora, ustaa i etnika, gdje i
danas ima u veem ili manjem razmjeru neprijateljske propagande koja meu iste najvie
dopire preko piljara i pekulanata, koja propaganda najvie utie na one koji su krvno
vezani sa neprijateljem gdje se kadkad pojavi i po koja parola "ivio Kralj Petar, Draa
Mihajlovi, uji i etnici" "ivio Maek i N.D.H." itd., dok krajevi koji su ranije bili
osloboeni ili polu osloboeni gledaju na Narodno Oslobodilaki Pokret dobro jer su sa
istim od ranije krvno vezani gdje neprijateljska propaganda u ope neuspjeva i ako bi se
kadkad i pojavila u neznatnoj mjeri, a parole se u ope i nepojavljuju.
Politika svjest je kod ljudstva ovog podruja niska, razlog je najvei tome kao
to spomenumo to je vei broj ljudstva novo mobilisanog i sa kojim se nije u dovoljnoj
mjeri politiki radilo to je to bilo i uvijek nemogue zbog toga to je u prvo vreme bilo
ljudstvo optereeno sa radom meu kojim je bio i neiskusan kadar kako politiki tako i
vojniki, ali u zadnje vreme, a naroito otkad se je popravio politiki kadar rad u
politikom pogledu se popravlja kao i svjest kod ljudstva.
Disciplina i budnos kod jedinica je slaba o kome smo mi ve vie puta predoili
Komandi Podruja koja je i preuzela mjere prema istom i u zadnje vreme ovo se poelo
popravljati.
687
Izvjesan broj sumnjivih lica koja su bilo kakvim postupkom pomagala neprijatelja
u suglasnosti sa nama poslala ih je Komanda podruja u operativnu jedinicu ili su pak
premjeteni gdje su manje tetni.
Kao to je ve javljeno u izvjetaju broj 4 otkrili smo preko povjerenika u radnoj
eti Josipa avlinu koji je bio ranije ustaki pijun i koji je 1942 god uhvatio jednog
partizana i predao ustaama kojega su talijani streljali. Istoga smo predali pod vojni sud
pri Komandi podruja.
Zarobljeniki logor pod Komandom ovog podruja ispod svake je kritike u kojem
nema nikakvog reda vie izgleda na muilite neto na logor, zarobljenici nemaju
pokrivaa za spavanje nemaju vatre, sobe su strano neiste i guive, zarobljenici se ne
peru ni ti umivaju, bolesni se ne odvajaju od zdravih itd., logor kakav sada izgleda u ope
nije nita preduzela da bi se ovo popravilo. Miljenja smo da bi vie trebalo o ovome
povesti rauna kako bi se mogla pravilnije iskoristiti radna snaga zarobljenika za obnovu
nae zemlje, a u sluaju nadolaska neke Saveznike komisije ostavilo lo utisak i dojam o
nama kao barbarima.
Od prolog organizacionog izvjetaja nema nikakvih promjena sve je prema
izvjetaju broj 3.
SMRT FAIZMU
SLOBODA NARODU!
Opunom Of:
...804 [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis, irilica
268
28. veljae 1945.
Knin

VIII. korpusa NOV Jugoslavije o tijeku mobilizacije stanovnitva
_____________
Broj 248/45
28. februara 1945.
OZNI za oblast VIII udar. Korpusa
OZNE za Hrvatsku
Elaborat: MOBILIZACIJA:
804
Neitko.
688
Mobilizacija na naem podruju otpoela je odmah nakon oslobodjenja naih

krajeva, tako da je do danas na kotaru Drnia uspjela mobilizacija osim jo jednog
manjeg djela koji bi se mogao mobilisati. Nekih naroitih zapaanja prigodom
mobilizacije na kotaru Drnia nije primjeeno jedino to je koilo pravilan razvitak
mobilizacije rudnici koji su ostavljali na poslu one ljude koji nikada nisu radili u rudniku
samo da ne bi ili u NOV. Nalazimo se na putu da i to proistimo.
No kotaru Knina mobilizacije je poela 27.XII.1944. i trajale je do 5.I.1945 god.
Odaziv obveznika u onim selima gdje smo mi politiki dobro stajali bio je 100%.
Medjutim u ovim selima u kojima je neprijateljska propaganda bila dosta jaka odaziv je
bio minimalan, tako da se iz sela Padjene, Radljevac i Oton nije odazvao nitko.
Odmah nakon oslobadjanja ovih krajeva prilian broj etnika javio se dobrovoljno
u NOV izmedju kojih ima dosta i krivaca. Mi smo odmah na vrijeme obavjestili sve
opunomoene oficire Divizija, da nas obavjeste koji su se sve javili dobrovoljno i odakle
su, ali do danas nismo dobili opirnije nikakovih podataka to nam onemoguava
dovoljan uvid onima koji bi trebali doi pred Narodni Sud, kao i to da bi poslali
karakteristike opunomoenim oficirima Divizija kako bi imali bolji pregled ljudstva.
Prilikom mobilizacije otili su i oni koji su pravili manja zlodjela za koje smo mi
poslali za njima karakteristike, a ima ih jo i prilian broj za koje nismo dostavili
karakteristike, jer ih jo provjeravamo. Neke smo izvukli iz dopunskog bataljona XX
udarne divizije i te smo predali Sudu, a jo ih ima jedan dio koje e mo morati povui ili
prepustiti vojsci.
Prilikom mobilizacije bilo je dosta familjarnosti sa strane NOO koji su ostavljali
ljude po selima na raznim radovima i ako to nije bilo predvidjeno. Kad je doao red da se
pokupi sve ono to se nije odazvalo kao i oni koji su ostali pri NOO najvie su
intervencije i skoro za svakim dolazile molbe, da ga se oslobodi od vojske. Do najvee
familjarnosti dolo je u selima Topolje, Kninsko polje i agrovi. Iz gore spomenutih
sela bilo je ostavljeno dosta ljudi u pozadini, ali se ta stvar ispravlja u sporazumu sa
Komandom Podruja. Mnoge strunjake i neophodno potrebne ljude se ostavlja po
Komandama podruja i Kotarskom i Okrunom N.O.O. Medju takvim ljudima bilo je i
onih koji su radili itavo vrijeme protiv NOF i dok smo mi ove stvari donekle uredili sa
Narodnim Vlastima, dotle s Komandom Podruja nismo jer nam nije dozvolila Oblast
VIII Korpusa. Takvi ljudi se i danas nalaze na dunosti kao eljezniari i eljezniki
radnici i Narod opravdano radi toga negoduje. U komisiji koja je vrila mobilizaciju bio
je major Joo Durbaba koji se pokazao dosta familjaran i pojedince ostavljao u pozadini i
izlazio u susret pojedinim odbornicima, koji su od njega traili da se ostave u pozadini.
Mobilizacija se privodi kraju i skoro e biti sve mobilisano. Jo nije mobilisano
selo Orli u potpunosti, jer u tom selu vlada epidemija tifusa.
U pogledu otklanjanja pojedinih ljudi iz rudnika mi smo poduzeli mjere i javili
Komandi Kninskog podruja, da bi iste trebali mobilisati. Medjutim dolo je do
razmimoilaenja izmedju uprave rudnika i Komande Podruja. Uprava rudnika traila je
od Oblasti VIII Korpusa da se radnici ne mobiliu, to kod naroda vlada negodovanje
zbog toga, kako to da se zatiuju ljudi u rudniku koji nisu nikada radili ili oni koji su
neprijateljski raspoloeni prema NOP-u.
Do nerazumjevanja naroito dolazi kod upravnika rudnika Periia Mirka koji
stvari dosta kruto postavlja.
S.F.S.N.
689
Opunomoenik OZNE:
...805 [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
269.
28. veljae 1945.
Knin
Opunomostvo OZN-e kninskog podruja u izvjeu OZN-i za oblast

VIII. korpusa NOV Jugoslavije, za veljau 1945.
_____________
Br 249/45
28. februara 1945.
OZNI za oblast VIII udarnog korpusa
OZNE za Hrvatsku
IZVJETAJ ZA MESEC FEBRUAR
PRIKAZ POLITIKE SITUACIJE
I. Dio:
Uspjesi Crvene Armije, nae vojske i naih organizacija na terenu, raspoloenje
masa je u porastu, a naroito onog djela koji je krvno povezan uz na Pokret i onog djela
koji je simpatisao NOP, pa i onog djela koji je priao ka nama nakon oslobodjenja ovih
krajeva.
Onaj dio koji je povezan krvno sa etnicima i ustaama jo uvjek gleda sa
nepovjerenjem na NOP; ali ne sa mrnjom kako je to bilo u poetku iz razloga to su
osjetili ogromnu vidljivu razliku izmedju nas i sa druge strane etnika i ustaa. Postoji jo
jedan manji dio, koji je prema naem pokretu nepomirljiv, koji se jo ne istie tako javno,
ali rovari medju onima koji se jo kolebaju. Tano je da se situacija popravlja, ali se
nemoe rei o nekom masovnom prilaenju iz razloga to Hrvati ne osjeaju mrnju
prema ustaama, a ni Srbi prema etnicima. Jo se i danas dogadja, da etnik ili ustaa
koji se krije dobije gostoprimstvo od neke familje koja je naklonjena NOP-u. U dosta
velikoj mjeri vlada nacionalna mrnja, a naroito kod Srpskih masa. Onaj dio koji gleda u
na Pokret sa nepovjerenjem nee uope nita da prima to bi ga povezalo sa Hrvatima, a
805
Potpis neitak.
690
naroito to se nemogu pomiriti sa milju za federalnu Hrvatsku, tako kad im pristupi i

spomene Hrvatsku sputaju glave i razilaze se. ak se ovo moe primjetiti i kod naih
simpatizera koji sa izvjesnom rezervom primaju federalnu Hrvatsku. Kod Srpskog djela
masa Kralj jo ivi, a to se naroito odnosi na stariji dio stanovnitva, dok je s druge
strane omladina svakog dana aktivnija i daje oduka svog negodovanja prema Kralju na
masovnim sastancima i zborovima. Jedan dio ove omladine, koja negoduje protiv Kralja
nesmije da govori kod svojih kua o tome, jer ih roditelji u tome spreavaju.
Raspoloenje Hrvatskih masa za federalnu Hrvatsku i protiv Kralja svakog dana
je vee, ali se moglo primjetiti u posljednje vrijeme strah od dolaska ubaia u Beograd,
jer se boje da ih ubai ne bi izigrao.
Posljednje poiljke hrane kao i razdioba iste Narodu doprinijelo je jo vie
raspoloenje prema NOP-u, pa ak i onog djela stanovnitva koje gleda u nas sa
nepovjerenjem.
Neprijateljske snage na naem Okrugu nemaju do sada nikakve organizacione
forme, ali proturivanjem raznih otrcanih parola uspjevaju da odre onaj dio koji je prema
nama neprijateljski raspoloen i one koji se jo kolebaju uspijevaju da ih odre uza sebe.
Najveu podrku primaju od piljara, koji se preko noi dovuku do svojih kua,
proturivaju razne parole, to na ove mase vidljivo utjee iz razloga to su ovi krvno
povezani sa etnicima i ustaama. Onaj dio masa koji ivi u ovakvoj sredini i ako bi
preao na stranu NOP-a nesmije, jer se boji da ga ne bi piljari preko noi ubili ili
opljakali.
Pojavljuju se razni pekulanti ili grupice, koje nastoje prikazati OKNAPROD
zadrugom koja samo misli, da pljaka, a ne da pomogne Narodu, a konani im je cilj da
pocjene nau narodnu vlasti. Ovakve dvije grupice koje su postojale mi smo uspjeli
razbiti na ope zadovoljstvo Naroda.
Openito govorei o starijem djelu stanovnitva na naem Podruju jo se
izvjesnom rezervom gledaju na na Pokret, a razlog su tome trgovci i verceri, dok su ovi
do oslobodjenja trgovali i vercali u velikim mjerama dotle danas ne pokazivaju volje, da
plasiraju svoj novac, kako bi oivili trgovaki ivot na naem Podruju.
/.../
_________________________________________
Prema gore izloenom vidi se da nismo uspjeli potpuno ovladati terenom i da e
trebati jo dulje vremena dok budemo imati punu kontrolu na terenu.
Hapenja smo vrili tokom itavog mjeseca ukupno ..............
Tokom ovog mjeseca predali smo sudu .................. nakon to smo izvrili
prethodna sasluanja istih.
Pri sasluanjima imali smo dobrih uspjeha to smo tokom njihove istrage uspjeli
pomou istih otkriti i druge koji su povezani sa djelima te e mo pristupiti hapenju istih.
Sam istrani materijal za iste je bio opiran sa konkretnim podacima tako da je i sam Sud
zadovoljan naom istragom.
Od preostalih zatvorenika kroz ovaj mjesec smo svrili neke istrage i imamo jo
nekoliko ispitati i pred nama stoji novo hapenje za koje ve imamo pripremljen
materijal.
Dogadja se da kod nas zatvorenici budu vie i od mjesec dana i ako su ispitani, ali
ih nemoemo predati sudu, jer je sud prenatrpan polovima a i nema dovoljno prostorija
tako da ovi moraju ostati dulje kod nas.
691
Saradnja sa Sudom ispoetka je bila dobra. Donijeli bi zajedniki zakljuak sa

presjednikom suda o visini kazne, a poslije bi se ta odluka promjenila samovoljom
presjednika suda, a pomalo i sa strane samih istraitelja. Mi smo na ovo skrenuli panju
presjedniku suda VIII Korpusa nato je on rekao da e se ovo ispraviti. Medjutim dolazi
nam presuda za Tihomira Trihia za kojega smo se sporazumjeli da se osudi na smrt, a
oni ga osudie na 5 godina prisilnog rada. Mislimo, da do ovakovih stvari u budue nee
doi, jer e mo stvar uraditi sa novim presjednikom suda, koji vjerojatno nije svojeglava
kao predjanji.
Naa saradnja sa Milicijom vidi se iz elaborata koga smo poslali o piljarima, a
inae ta saradnja dolazi do izraaja i razumjevanja drugova iz Narodne Vlasti.
Saradnja sa Narodnom Obranom nije dola do izraaja u tolikoj mjeri iz razloga
toga to ih ima malo-mislimo na vee pothvate u borbi protiv piljara, ve jedino u
hapenju na samom terenu.
Narodna Obrana poela je sama da hapsi na svoju ruku. Mi smo im na to ukazali i
oni su s tim prestali.
Kontrola pisama se uspjeno sprovodi i se greke koje se zapaze alju se direktno
Opunomoenim oficirima Ozne pojedinih Brigada ili Narodnoj Vlasti.
Kartoteku jo nismo ustrojili niti se istom moemo sluiti. Ustrojili smo knjigu
prijava u kojoj do sada imamo upisanih 622, te knjigu sumnjivih. Iz knjige prijava
prethodno provjeravamo materijal i nakon toga poduzimamo hapenje, a drugi dio
provjerenih prijava unaamo u knjigu sumnjivih iz koje e mu unaati u kartoteku za koju
su ve izvrene pripreme.
Kontrolu logora nismo imali, jer je isti spadao pod Komandu Podruja pa smo mi
mislili da tu kontrolu treba da ima oficir OZNE Komande Podruja. Napominjemo da je
kanjeniki logor iz Knina rasputen i jedan dio teih osudjenika odveden je u Zadar na
prisilni rad, a drugi dio laki u Split. Postoji jo zarobljeniki logor Njemaca i Talijana,
koji e mo mi u budue kontrolisati.
Zatvori su nam smjeteni u zgradi biveg oficirskog paviljona br. 4. u prizemlju
t.j. podrumima iste zgrade. U zatvoru postoji 3 elije za muke i jedna elija za enske.
Ova elija za enske je zrana i dobra dok ove ostale tri isto su dobre samo nisu toliko
zrane koliko bi trebale da budu. Povie podruma-zatvora smjetena je straa i uprava
zatvora i 2 straarska mjesta.
Sluaj koji se dogodio u zatvoru prije izvjesnog vremena ispitivamo i dok
zavrimo istragu javiemo.
Jedno je tano, da smo imali kontrolu nad zatvorom ne bi nam se prokrale greke
koje su se dogadjale.
Rad po I. sekciji:
Od dolaska misija Saveznika u Knin odmah smo poduzeli korake, da ih pratimo
tako, da smo uspjeli ukloniti i protjerati dvije enske iz Bosne koje su dolazile kod istih.
Sva naa zapaanja u pogledu Misija dostavimo III. sekciji VIII Korpusa, tako da oni
imaju punu kontrolu nad istima. U Kninu postoji jedna familja iz Bosne koji govoru
Engleski i kod njih su se poeli svraati Amerikanci nato smo mi skrenuli panju drugu
majoru Peri Ljutini. Dostavili smo svim naim povjerenicima, da se pazi na njihovo
kretanje u koliko bi se uputili u pravcu sela.
692
Prije nekoliko dana zapaen je jedan civil stranac koji se eta sa lanovima
Engleske vojne misije. Mi smo odmah poeli na njega paziti i pratimo ga a jo nismo
ustanovili tko je taj.
Protekli mjesec je bio dosta iv kod lanova opunomostva, svaki se je trudio da da to
vie od sebe, pomalo su se poeli udubljivati u probleme osim druga Dmitra kod kojega
se vidi nekakova smuenost, ne moe da stoji u kancelariji stalno bi trkarao po terenu
inae ima puno ljubavi i volje za rad u OZNi. Dosta nam koi pravilan razvitak
zatvorenici kojih kod nas ima uvjek dosta, jer ih mi moramo sasluavati i tako se dosta
izgubi na terenu jo tome kad se uzme da su nam povjerenici naroito opinski i seoski
slabi. Odsek nam je u vie navrata obeao istraitelje ali ga mi do danas jo nismo dobili.
Nekih naroitih zapaanja osim onoga to smo iznjeli u izvetaju nemamo.
Opunomoenik:
...806 [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
Hrvatski dravni arhiv, f.1491, OZN-a za Hrvatsku, kut.45, 11.70.4., 30/88
270.
9. oujka 1945.
Split
Odjel tehnikih radova Oblasnog NOO-a Dalmacije u Splitu izvjeuje

Odjel tehnikih radova Okrunog NOO-a Knin, da su zadueni da u
logoru u Kninu ili Drniu izaberu strunjake i radnike za radove u
brodogradilitu
_____________
OBLASNI NOO DALMACIJE
Odio tehnikih radova
Broj: slubeno
Split, 9.III.1945 god.
OKRUNOM NOO-u KNIN
Odio tehnikih radova
/Za druga Ing. Kuzmani Paku/
806
Potpis neitak.
693
Prema zakljuku donesenom na sjednici SOTRAD-a dana 1.III.1945 god.

zadueni ste da se javite u Knin Vojnoj Oblasti i da u logoru u Kninu ili u Drniu
izaberete strunjake za radove u Brodogradilitu, kao i da izaberete zakoviare za istu
potrebu.
Za ODIO TEHN. RADOVA
PROELNIK:
...807 [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
Dravni arhiv u ibeniku, f.24, NOO kotara Knin, kut. 9.
271.
13. travnja 1945.
Izvjee III. odsjeka OZN-e za Hrvatsku upueno komesaru Glavnog

taba Hrvatske o zapaenim grekama i nedostacima u postrojbama
NOV-e te o ubijanju ratnih zarobljenika
_____________
III. ODSJEK
ODJELA ZATITE NARODA ZA HRVATSKU
Povjerenitva za narodnu obranu NKOJ
Broj 246/45-6
13. aprila 1945.
KOMESARU
GLAVNOG TABA HRVATSKE
Zapaene greke i nedostatci
u naim jedinicama
U naim jedinicama deavaju se jo dosta esti sluajevi raznih greki i nedostataka, koji
su vrlo esto razlogom nezdravim i tetnim posljedicama. Raspolaemo sa dosta
materijala o sitnijim nedostatcima, a ovdje navadjamo samo nekoje.
//
Prilikom borbi kod Knina vojno-obavjetajni oficir divizije koji je kasnije doao u vojnoobavjetajni odsjek GH izjavio je da tokom borbi za Knin dva dana nije mogao dobiti na
807
Potpis neitak.
694
sasluanje nijednog zarobljenika iako su jedinice zarobljavale u velikom broju. Na

sektoru gdje se on nalazio kratkim su putem zarobljenici odvadjani jo za toka borbe par
stotina metara na stran i bez sasluanja strijeljani. Vjerojatno je njegov iskaz kojeg je
nama lino dao pretjeran, ali bez sumnje ima takvih pojava u naim jedinicama. Navodno
po njegovim rijeima rezultat toga je bio da je neprijatelj to primijetio i da se uporno
branio i tamo gdje bi inae njegov otpor bio popustio.
//
Smrt faizmu Sloboda narodu !
Za Odsjek, ef
_____________
Kopija, strojopis
Hrvatski dravni arhiv, f.1491, OZN-a za Hrvatsku, 2.26., 30/11
272.
8. rujna 1945.
Drni
Kotarski NO Drni dostavlja Kotarskom narodnom sudu u Drni popis

likvidiranih osoba
_____________
KOTARSKI N.O. DRNI
Odjel Upravni
Broj:7373/45.
8. septembra 1945.
R 273/45808
M.P.
809
PREDMET: spisak likvidiranih

narodnih neprijatelja, dostav
lja se.KOTARSKOM NARODNOM SUDU,
DRNI
U smislu ta.1 l.28 Zakona o konfiskaciji, u prilogu dostavlja se spisak likvidiranih
narodnih neprijatelja za vrijeme okupacije na oslobodjenom i poluoslobodjenom teritoriju
za koje nisu izreene presude po vojnim ili civilnim sudovima za likvidaciju i
konfiskaciju imovine.808
809
Nadopisano rukom
Peat Kotarskog suda Drni, 10. rujna 1945.
695

Proelnik:
/J.Mudrini/
[v.r.]
M.P.810
Pretsjednik:
/P.Skelin/
[v.r.]
_________________________________________________________
R 273/45811
Kotarskom N.O. Upravni odjel -
D r n i
Povraa se dostavljeni spisak likvidiranih narodni neprijatelja da tano provjerite
razlog zato je pojedini likvidiran i da li su stvarno bili narodni neprijatelji, odnosno da se
mogu smatrati ratnim zloincima.
Ove okolnosti, s obzirom to treba sporovesti konfiskaciju imovine, treba tano
utvrditi, jer su kod pojedinih lica navedenih u popisu ove okolnosti prilino nejasne.
S.
F.
M.P.812
S.
N.
Kotarski narodni sud u Drniu,

dne 11 septmebra 1945.
Pretsjednik:
[v.r.]
____________________________________________________________
KOTARSKI N.O. DRNI

Odjel Upravni
Pov.br. 48/45.
18. kolovoza 1945.
S P I S A K
likvidiranih narodnih neprijatelja za vrijeme okupacije na oslobodjenom i
poluoslobodjenom teritoriju za koje nisu izreene presude po vojnim ili civilnim
sudovima za likvidaciju i konfiskaciju imovine.-
810
Peat Upravnog odjela Kotarskog NO Drni

Nadopisano rukom
812
Peat Kotarskog narodnog suda u Drniu
811
696
Red.
br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
Prezime, ime i oevo ime

likvidiranog narodnog
neprijatelja
Grci Petar Antin
Grci Ante pk. Joke
Diak Marko pk. Mate
Andabaka Niko pk. Nike
Knez Ante Antin
Grci Mate pk. Marka
Beevi Kostantin p.
Ivana
Marti Mio pk. Pavla
Mjesto
boravita
Godina
rodjenja
Kada je
likvidiran
Zato je likvidiran
Badanj
"
"
"
"
"
Baljke
1908
1900
1901
1903
1910
1899
1901
1944
1944
1944
1944
1944
1944
1943
ustaki saradnik i pijun813

pijuna, saradnik okupat.
Bioi
1925
1943
Bogati
1897
1944
Britane
itluk
1914
1889
1944
1944
etnik819
uesnik u ubijstvu druga
Vodogaz Mile
prigodom napadaja na
Oklaj
ustaki pijun
nepoznato, ustaki
pijun820
nepoznato, ustaki
pijun821
nepoznato, ustaki
pijun822
prigodom akcija
nepoznato, ustaki
pijun823
prigodom akcija
nepoznato, ustaki
kolja824
nepoznato, ustaki
pijun825
nepoznato, ustaki
pijun826
prigodom akcije
prigodom akcije
prigodom akcije
ustaki kolja
ustaki pijun
ustaki pijun
10.
11.
Mudrini Nikola pk.

Pilipa
Samac Petar Nikolin
Vuci Marko pk. Mara
12.
Vuci Kaja . Marka
"
1899
1944
13.
Svetina Pilip p. Petra
"
1886
1944
14.
15.
Duvnjak Ivan pk. Petra

Gojeta Josip pk. Ivana
"
"
1911
1921
1944
1944
16.
17.
Gojeta Ante pk. Pake

Budanko Ivan pk. paka
"
"
1903
1903
1944
1944
18.
Validi Ivan Matin
"
1905
1944
19.
Validi Marko p. Ante
"
1896
1944
20.
21.
22.
23.
24.
25.
Juki Ivan Markov

Juki Jakov Blaev
Jeli Jerko Jokin
Ivi ime pk. Mate
Ivi Ante pk. Ivana
Devi Marko pk. ime
1912
1912
1916
1908
1903
1892
1943
1943
1943
1944
1944
1944
avoglava
"
"
Drinovci
"
"
813
Nadopisano rukom
Nadopisano rukom
815
Nadopisano rukom
816
Nadopisano rukom
817
Nadopisano rukom
818
Nadopisano rukom
819
Nadopisano rukom
820
Nadopisano rukom
821
Nadopisano rukom
822
Nadopisano rukom
823
Nadopisano rukom
824
Nadopisano rukom
825
Nadopisano rukom
826
Nadopisano rukom
814
697
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
64.
Ivi Pako pk. ime

Devi Stipe pk. Marka
Devi Ivan pk. Jage
Skelin Mijo Antin
Skelin Ante Antin
Skelin Mate pk. Ivana
Bai Pajo pk. Joke
Bai Ivan pk. Pake
Bai Pajo pk. Mije
Ivi Ivan p. Pake /Agin/
ivkovi Marko p. Ivana
ivkovi Mate pk. Mile
Copi Boica ud. Mate
Vukorepa Toma pk.
Mate
Bibi Nikola pirin
Mrdjen Tode pk. jakova
Jovi piro pk. Boe
Vrankovi Niko p.
Aima
Bilui Ivan pk. Stipana
aji Snte pk. Mije
Vidovi Ivan Lukin
aji Toma pk. Tome
Bora Ivan Antin
Marijanovi Mate
p.Jerka
Marijanovi Marija .
Ivana
Kului Pako Jakovljev
Vlaji Frane Stipanov
Stojanovi Pako pk.
Jerka
Stojanovi Ante Matin
Skelin Ivan pk. Stipana
Sari Mile pk. Ivana
Sari Josip Josipov
Sari Ante pk. Vranje
Novak Dmitar pk. Gavre
Prgea Petar pk. Jure
Marki Josip p. Jandrija
Zeli Josip sin Mate
Marti Pava pk. NIkole
Marti Danilo pk. Pavla
"
"
"
"
"
"
"
"
"
"
"
"
"
1882
1921
1890
1890
1920
1877
1894
1889
1916
1911
1910
1898
1876
1899
1943
1944
1944
1944
1944
1944
1944
1944
1944
1943
1944
1944
1944
1944
ustaki povjerenik
ustaa
ustaki pijun
ustaki sudija
ustaki kolja
ustaki pijun
ustaki pijun
ustaki pijun
ustaki kolja
ustaki pijun
ustaka saradnik i pijun829
"
1899
1944
"
"
"
1876
1901
1880
1944
1944
1944
etniki saradnik i
pijun831
etniki saradnik
etniki kolja
talijanski pijun
"
Gradac
"
"
1883
1912
1918
1894
1944
1944
1944
1944
"
"
1912
1903
1943
1943
ustaki organizator
radi ubojstva rodoljuba832
dezerter
Ustaki milicioner i
pijun833
nepoznato
nepoznato
"
1893
1943
nepoznato
Kaoine
Kaoine
Karali
1922
1925
1927
1944
1944
1944
ustaki vojniar
ustaki vojniar
pijun ustaki
Karali
Klju
Lukar
"
"
"
"
Matase
"
Mioi
"
1925
1882
1904
1924
1885
1881
1883
1890
1922
1883
1923
1944
1944.
1944.
1943
1944
1944
1944
1944
1944
1943
1943
pijun ustaki
pijun ustaki
pijun okupatora
pijun okupatora
pijun okupatora
pijun okupatora
pijun okupatora
pijun okupatora
nepoznato
nepoznato
nepoznato
Drni
827
Nadopisano rukom
Nadopisano rukom
829
Nadopisano rukom
830
Nadopisano rukom
831
Nadopisano rukom
832
Nadopisano rukom
833
Nadopisano rukom
828
698
65.
66.
67.
68.
69.
70.
71.
72.
73.
74.
75.
76.
Marti Milo pk. Pavla

Beljan Todor pk. Krste
Beljan Mile pk. Todora
Mireta Ilija Duanov
Mileti Petar Vasin
Mileti Joso pk. Marka
olovi Sveto pk. Ilije
Vukovi Sveto Svetin
Vukovi Mirko Jovin
Vukui Mate pk. Blaa
Stankovi Ivan pk. Mate
Buzov Petar Matin
77.
Buzov imun pk.

Stipana
Radan Marko Milin
Radan Nikola pk. Ante
Perica Petar pk. Mate
Radas Ive Markov
Radan Stipe pk. Ive
Daja Ive pk. Josipa
Daja Pako pk. Jure
omlija Sava urin
ila Marko pk. Marka
Bakmaz Krste pk. Marka
1925
1885
1925
1926
1918
1900
1920
1927
1922
1906
1904
1907
1943
1944
1944
1944
1944
1944
1944
1944
1944
1943
1943
1944
1910
1944
Mratovo
"
"
"
Mratovo
"
"
"
"
"
1897
1897
1909
1924
1921
1926
1913
1921
1916
1925
1944
1944
1944
1944
1944
1944
1944
1944
1944
1944
Nevest-Cera
Oklaj
"
"
"
"
"
"
1923
1909
1915
1903
1914
1924
1889
1923
1944
1944
1944
1944
1944
1944
1944
1944
96.
97.
98.
99.
100.
Budia Ante Nikolin

Broni Stipan pk. Ivana
Broni Ante pk. Pake
Ikica Ivan pk. Nikole
Bandalo Zvonko Ivanov
Ikica Marko Jandrijin
Kneevi Ivan pk. Josipa
Kneevi Zdravko
imunov
Biki Ante Ivanov
Ljubii Luka pk. Marka
Depina Mata Antin
Ljubii Marko Lukin
Broni Mile Ivanov
"
"
"
"
"
1926
1893
1908
1924
1926
1944
1944
1944
1944
1944
101.
102.
103.
Reljanovi Stipan Josin

trkalj Grgo pk. Jure
trkalj Niko Grgin
Otavice
Pokrovnik
"
1924
1882
1908
1944
1943
1943
78.
79.
80.
81.
82.
83.
84.
85.
86.
87.
88.
89.
90.
91.
92.
93.
94.
95.
"
"
"
"
"
"
"
"
"
Mirl.polje
"
"
"
neprijatelj NOP-a
bjeao ispred strae
etniki bandit
etniki bandit
nepoznato
poginuo u akciji kao etnik
"
"
"
Ustaki pijun
Ustaki pijun
saradnik okupatora i
pijun834
ustaa kolja
ustaki pijun
ustaki pijun
ustaki pijun
ustaki vojniar
ustaki vojniar pijun835
ustaki vojniar
ustaki pijun
etniki bandit
ustaki pijun i terorista836
ustaki vojniar pijun i
terorista837
ustaki kolja
Napadom N.O.V.
ustaki pijun838
ustaki naelnik839
Ustaki tabornik
Napadom N.O.V.
ustaki povjerenik840
ustaki kolja841
"
ustaki pijun842
"
"
Nagazio na minu koju su
partizani postavili
Ustaa u slubi okupatora
nepoznato
"
834
Nadopisano rukom
Nadopisano rukom
836
Nadopisano rukom
837
Nadopisano rukom
838
Nadopisano rukom
839
Nadopisano rukom
840
Nadopisano rukom
841
Nadopisano rukom
842
Nadopisano rukom
835
699
104.
105.
106.
107.
108.
109.
110.
111.
trkalj Jure Grgin

trkalj Vica . Nike
Copi Stipe pk. Stipana
trkalj Ante Matin
Mandjui Iva pk. Nike
Pokrovac Mate p.
Stipana843
Burna Jure pk. Marka
Brai Marija pk. Pake
112.
Perica Mile pk. Mijata
113.
114.
115.
Perica Marija pk. Mijata

imac Jakov pk. Ivana
Vukievi Marko pk.
Jose
Brajica Marko pk. Tome
Brajica Tome Markov
Brajica Marko Markov
Brajica Ante pk. Ante
imac Manda ud. Ante
imac Petar pk. Ivana
Duvani Ivan Markov
Klepo Josip Antin
Duvani Ante Markovi
Toi Ivan Jurin
Suman Manda
ud.p.Marka
Boji Joso Josin
Odak Mile pk. Barie
ikli Krste pk. Mate
ikli ime imin
Ramljak Ivan pk. Mate
Ercegovac Drago pk.
Mate
Ramljak Petar pk. Ivana
oji kata . Stipana
Zrile Ivan pk. Nikole
Zrile Krste pk. Ivana
Duji Zvonko Markov
116.
117.
118.
119.
120.
121.
122.
123.
124.
125.
126.
127.
128.
129.
130.
131.
132.
133.
134.
135.
136.
137.
138.
139.
140.
Skelin ime pk. Nikole

Vatavuk Ivan pk. Stipana
Bogdanovi Duan p.
Duana
"
"
"
"
"
Puljane
1926
1911
1902
1909
1904
1893
1943
1943
1944
1943
1943
1943
"
"
u bjeanju pred NOV
talijanski pijun
nepoznato
zbog izdaje
"
Puljane
1900
1890
1943
1943
"
1907
1944
zbog izdaje
pijun 844i u slubi
okupatora
ustaa i845 pijun u slubi
okupatora
"
Radoni
"
1914
1875
1890
1944
1942
1942
pijun talijanski
"
"
"
"
"
"
"
Razvodje
"
"
"
"
1885
1909
1922
1894
1900
1894
1911
1909
1921
1920
1895
1943
1943
1943
1943
1943.
1944
1944
1944
1944
1944
1944
"
"
"
"
"
"
ustaki pijun
"
"
"
"
Rui
Siveri
"
"
"
"
1919
1910
1913
1907
1892
1921
1943
1943
1944
1944
1944
1944
Ustaki kolja
Ustaki vojniar i pijun846
"
"
Ustaki ...847
ustaki vojniar i pijun848
"
Suknovci
"
"
"
1924
1905
1883
1923
1924
1944
1944
1944
1944
1944
iritovci
"
tikovo
1884
1910
1911
1944
1944
1943
"
ustaki pijun
"
"
neprijatelj N.O.B. i
pijun849
ustaki pijun850
"
Kao etnik u borbi
843
Nadopisano rukom
Nadopisano rukom
845
Nadopisano rukom
846
Nadopisano rukom
847
Nadopisano rukom, neitko
848
Nadopisano rukom
849
Nadopisano rukom
850
Nadopisano rukom
844
700
141.
142.
143.
144.
145.
145.851
"
"
"
"
"
"
1907
1920
1923
1905
1914
1920
1944
1944
1944
1944
1945
1944
146.
Bura Simo Todorov

Bura Jovan Markov
Nenadi Petar pk. ure
Nenadi Milan pk. Petra
Davi Lazar pk. Jovana
Vudragovi Stevo
Nikolin
Miljkovi Jovan, paroh
Tepljuh
1920
1943
147.
148.
149.
150.
151.
152.
153.
154.
155.
Vukui Niko pk. Ante

Vukui Mile pk. Marka
Vukui Ante pk. Marka
Mati Mate pk. Nike
Konti ime Markov
Ledenko Ilija pk. Ante
Ivanievi Ivan pk. Ivana
Kaji Marko pk. Ilije
Mateti Nikola pk. Joke
Linjak
"
"
Trbounje
"
"
Umljanovi
"
Unei
1896
1903
1910
1913
1918
1903
1904
1923
1894
1944
1944
1944
1944
1944
1943
1944
1944
1944
156.
157.
158.
159.
160.
161.
Ercegovac Pako p. Petra

Borzi Ivan pk. Ilije
Roa Duan pk. Mile
Mileta Ranko Petrov
Beader Marko pk. Boe
irini Mladen pk.
Josipa
Jerkovi fra Joso
Drni
1908
1885
1915
1923
1921
1906
1944
1943
1944
1944
1944
1944
etnik i852 pijun u slubi

okupatora
ustaki pijun
"
"
ustaki vojniar i pijun853
ustaki pijun
ustaki organizator
ustaki kolja
nepoznato
pijun854 u slubi
okupatora
Bjeao ispred N.O.V.
nepoznato
etniki razbojnik
"
"
ustaki propagator
Krike
1912
1944
ustaki krvnik
162.
"
"
itni
"
"
"
"
"
"
kao piljar
kao etnik u borbi
_____________
Izvornik, strojopis
Dravni arhiv u Splitu, f.409, SUP za Dalmaciju, kut. Drni - konfiskacije
851
Broj se ponavlja
Nadopisano rukom
853
Nadopisano rukom
854
Nadopisano rukom
852
701
273.
2. listopada 1945.
Dopis OZN-e kninskog podruja OZN-i za Oblast VIII. Korpusa s

podacima o broju zarobljenih, strijeljanih, osuenih i osloboenih osoba
_____________
Opunomostvo OZN-e
Kninskog Podruja
Br. 147/45.24. januara 1945.g.
II. sekcija855
OZN-i za Oblast VIII Korpusa

OZN-e za Hrvatsku
Split
U prilogu vam dostavljamo popis svih ustaa, etnika, pijuna, Maekovaca i
okupatorskih pomagaa od osloboenja do danas i to:
Ustaa...............................111.etnika.............................212.pijuna...............................76.Maekovaca.........................2.Okupatorskih pomagaa 119.______
Ukupno:
520.________________
Zarobljeni kao njem. ili tal. voj.
25._______
Sveukupno: 545.__________________
Ustaa:
etnika:
pijuna: streljano 43.kanjeno 16.puteno na sl. 3.-
Pomagaa okupatora:
streljano
27.amnestiranih
21.putenih na slob. 32.-
streljano 74.kanjeno
6.puteno na slob. 23.-
855
streljano
amnestiranih
putenih na slob.
kanjenih
44.69.32.10.-
Nadopisano rukom
702
kanjenih
9.-
U popisu smo i ako niste traili napisali sa strane gdje je koji odreen, a gdje vidite
da nema nita napisano ti su predani sudu, za neke imamo presude, a za neke jo nije
rijeeno, tako da nismo ni pisali.
M.P.856
M.P.857
Opunomoenik OZN-e:
...858 [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
274.
5. listopada 1945.
Vodice
Specijalno izvjee Opunomostva OZN-e za Kotar Vodice OZN-i za

okrug ibenik
_____________
Opunomostvo OZN-e
za Kotar Vodice
Dana 5-X.45.
Broj. 388
OKRUNOM ODJELJENJU ZATITE NARODA
IBENIK
856
Peat OZN-e za oblast VIII. Korpusa, br. 240/45, 28.I.1945.

Peat OZN-e kninskog podruja
858
Potpis neitak
857
703
Predmet: Specijalni izvjetaj.

Kako smo vam ve javili sa depeom o Luev Mili, koji je bio doputovao iz
zagreba radi agitacije, isti se povratio otrag 12 dana opet natrag u Zagreb.
Za vrijeme njegova boravka u Prvi-Luki povezao se sa popom Devetak don
Vojkom i sa fra imom Vladoviem iz Zadra, koji je bio par dana u Prviu. Iza toga pop
don Vojko-Devetak bio je u kui reakcionera Paron Nikole pok. Frane, a ranije nije nikad
imao obiaj, da zalazi u privatnu kuu. U kui mu se zadrao dosta vremena, po svoj
prilici da neto organizira.
Paron Nikola bio je za itavo vrijeme okupacije prirerpak okupatora i ustaa, te
je radi saradnje s njima bio izveden pred Narodni sud i rijeen kazne. Sada sa svojim
brodom odrava svako-dnevnu vezi izmedju 11-12 sati. On ne ide sam, ve za platu
prevozi narod, a kako je u tijesnoj vezi sa popom, to sigurno odrava vezu sa biskupijom
u ibeniku ili nekim drugim reakcionerom. Radi toga bilo bi ga potrebno u ibeniku
slijediti.
Fratar ime Vladovi doao je iz Zadra u Prvi-Luku, navodno da predigne
neki namjetaj iz samostana, kojega je stvarno i odnio. Za njegova boravka u Prvi-Luki
povezao se, kako smo ve naveli, sa Luev Milom, s kojim se kod susreta ljubio i sa
njime bio u tijesnoj vezi.
Isti fratar je za to vrijeme obnovio vjersko drutvo Red sv. Frane, ili tazv.
Treoredice, u koju je uvukao 15-20 starijih ena.
Ovaj fratar bio je jo prije 12 god. u Prviu i tu organizirao spomenutu
organizaciju i poslao mnogo djelovaja u vore. Sada se isti nalazi u Zadru u samostanu
sv. Mihovila.
Luev Mile dok je bio u Prvi-Luci, bio je jedan put i u Vodicama, a imao je
namjeru otii i u Pirovac, ali neznamo da li je otiao.
Skime se povezao u Vodicama nije nam poznato, jer o istom nismo bili na
vrijeme obavjeteni.
Opunomoenik:
upe Ante [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
Dravni arhiv u Splitu, f.409, SUP za Dalmaciju, OZN-a i UDB-a ibenik, kut. 3
704
275.
Prosinac 1945.
Vodice
Opunomostvo OZN-e za kotar Vodice izvjeuje o neprijateljskim

organizacijama i oruanim bandama na njihovom podruju
_____________
NEPRIJATELJSKE ORGANIZACIJE:
U grupe koje smo naveli u prolom izvjetaju, a za koje postoji mogunost da bi
se mogle aktivizirati u protunarodnom radu, ubacili smo povjerenika, i to u grupu kriara.
Dok u grupu HSS-a jo nismo ubacili povjerenika.
Protiv-narodne aktivnosti sa njihove strane jo se nije zapazilo, niti se zapazijo
bilo kakav organizovani rad.
ORUANE BANDE:
Sa kotara Drni prebacila se na na kotar grupa piljara i to: 1) Bai Mate iz Ubli
kotar-Mu, 2) Grubii Stipan iz Koruci, 3) Klepi Ivan iz Niskog kotar-Mu, 4) Bogi
Petar iz Divovia kotar-Mu, 5) Mari Marko Martinov iz Vukia kotar-Vodice, 6)
Miji Matija iz Liana kotar Vodice i 7) Vrbatovi Marija iz Umiljanovii kotar Drni.
im su doli povezali su se sa piljarima naeg kotara Boom Uljebrkom i ua
Ivom, koji su nai agenti, a jo i danas ive ilegalno kao piljari. Ovi su odmah obavjestili
nas, tako da smo znali njihove kretnje i namjere. Namjeravali su ubijati odbornike,
pljakati zadruge i napadati automobile, tako da su ve pokuali napasti Odbor u
Lianima. U saglasnosti sa Okrunim odjeljenjem OZN-e napravili smo plan za akciju i
naim agentima koji su bili u njihovoj grupi dali za zadatak, da ih dovedu na spavanje u
naputenu crkvu kod Dragiia, te da nas o tome obavjeste, a mi da mjesto blokiramo sa
vojskom i da ih pohapsimo.
Prvu veer nismo uspjeli, jer nisu htjeli da udju u kuu, dok je drugu veer plan u
potpunosti uspio. Nai agenti uspjeli su ih navesti na ugovoreno mjesto, a Narodna
Milicija je uspjela da ih potpuno blokira. Nai su agenti piljare koji su spavali razoruali,
ali uza sve to akcija nije uspjela. Ubijena je piljarka Miji Marija pok. Petra iz Liana, a
Vrbatovi Marija iz Umiljanovia, kotar Drni, je zarobljena, dok su svi mukarci uspjeli
pobjei. Uzrok ovom je slaba disciplina i borbenost Narodne Milicije i neumjesno
vojniko rukovodjenje sa istom.
U vezi ovog sluaja Okruno Odjeljenje napravilo je opirno sasluanje
odgovornih drugova.
Ovi piljari jo se nalaze na naem terenu, te su dana 15/XII. ov. g. pucali na kola
koja su vozila hranu za zadrugu Stankovci i 17/XII.t.g. svukli Kreu Begia iz Putianja,
na terenu Crljenik-Velim.
705
Dva naa agenta koji su bili sa piljarima povezali smo sa 8 lana Narodne
Odbrane, koji sada prebacili su se na teren kotara ibenik (vidi depeu)859 kao civili
(piljari) tragaju za ostalima, ali ih jo nisu pronali.
Referent:
V. Filipi [v.r.]
Opunomoenik:
upe Ante [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
276.
3. lipnja 1946.
Zagreb
Uprava Narodne milicije MUP-a NR Hrvatske izvjeuje, da su u selu

agrovi (Knin), prigodom crkvene sveanosti 25. svibnja, popovi [su]
odrali pomen za bandite poginule u borbi protiv NOV, kao i molitve za
etnike koji se nalaze u Italiji te da su iz zarobljenikog logora u Kninu
19.-20. lipnja pobjegla dva zarobljenika njemake narodnosti
_____________
NARODNA REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
Uprava Narodne milicije
Zagreb, 3.VI.1946 g.
Predmet: Dnevni izvjetaj.
Dana 3.VI. do 12 sati na podruju resornih organa primljeni su slijedei izvjetaji:
/.../
3. Na podruju oblasti Dalmacije.
1. U selu argovi860 kotar Knin, prigodom crkvene sveanosti 25 maja, popovi
su odrali pomen za bandite poginule u borbi protiv NOV, kao i molitve za etnike koji
se nalaze u Italiji. Tom inom su u veini prisustvovali roditelji poginulih bandita koji su
nariui ispoljavali mrnju prema borcima JA.
2. Iz zarobljenikog logora u Kninu pobjegla su 19-20 o.mj. 2 zarobljenika
njemake narodnosti.
859
860
Dopisano rukopisom.
Ispravno bi bilo: agrovi.
706
/.../
_____________
Izvornik, strojopis
277.
16. svibnja 1947.
Drni
Izvjee Opunomostva UDB-e za kotar Drni o kleru

_____________
OPUNOMOSTVO UDB-e ZA
KOTAR DRNI
Dana, 16.V.1947 god.
Predmet: Izvjetaj po referatu kleru.-
U razgovoru s naim agentom fra Roko Labor je rekao: O buduem ratu

Amerike i SSSR-a, rekao je da je tano ono to je rekao Jovanovi u Narodnoj Skuptini
o Jugoslavenskoj Amriji. Za male narode, kae fra Roko nije potrebno naoruavati se, jer
u veem sukobu takovi narodi bi bili pregaeni, bez obzira na njihovo vojniku mo, koju
nikada ne moe, da usporedi sa vanjskom velesilom. Partizani su u zabludi ako misle, da
bi u buduem sukobu mogli tako jeftino proi, kao to je to bilo naroito u NOB-i.
/.../
O Hrvatima kae, da su oni narod, koji nije spsoban da upravlja sam sobom i da
su Hrvati dobre sluge, ali loi gospodari.
/.../
U razgovoru s naim agentom fra Julijan Ramljak je rekao, da su komunisti
divljaci s obzirom na njihova nauavanja.
/.../
U daljnjem razgovoru sa naim agentom on kae, da je potrebno danas pazitise.
707
O otkupu vune fra Ramljak kae: Neka im bude kad nijesu htjeli uvati Antu.
O Paveliu kae, da bi ga on u okvir stavio.
Ovih dana fra Julije Ramljak, fra Roko Labor, Abrus i fra Damjan esto su skupa
u Drniu, a osobiti Ramljak koji se zadrava u upskom uredu u Drniu po nekoliko dana
i to kod fra Abrusa. Takodjer je zapaen vie puta na spavanju u Kljacima, Siveriu,
Gradacu i Drniu.
Opunomoenik:
/upe Ante/
[v..r.]
_____________
Izvornik, strojopis
Dravni arhiv u Splitu, f.409, SUP za Dalmaciju, kut. Drni - Konfiskacije
708
278.
19. travnja 1948.
ibenik
Opunomostvo UDB-e za grad ibenik dostavlja Odjeljenju UDB-e za

kotara ibenik nakon to su 3. studenoga 1944. grad zauzele postrojbe
Dvadeset este divizije NOV i PO Jugoslavije te popis osoba koje su
likvidirali u vrijeme rata
_____________
[...]861
za grad ibenik
Br. 84/a
19. IV. 1948. god.
I B E N I K862
Predmet: Spisak lica streljanih
dostavlja se.ODELENJU
UPRAVE
DR.
BEZBJEDNOSTI
ZA
DALMACIJU
IV. Otsjek.
S P L I T
U vezi Vae depee od 10. aprila 1948. godine, u prilogu Vam dostavljamo
traeni spisak likvidiranih lica nakon oslobodjenja.
Ujedno Vam dostavljamo spisak lica koji su likvidirani u toku N. O. Borbe i
kasnije. Poto smo sakupljali podatke o likvidiranim licima na podruju ovog
Opunomostva, to dostavljamo u prilog i Vama jedan primjerak, radi eventualnog
koritenja.
Opunomoenik-porunik:
M.P.863
karica ime [v.r.]
(karica ime)
_____________
861

Peat.
863
grad ibenik (u sredini grb FNR Jugoslavije).
862
709
Poslije oslobodjenja :
[grad ibenik]
24.864 Gumzej Josip pk. Josipa i majke pk. Apolonije Bruger, rodjen 7. III. 1891.
godine u Ljubljani, sa boravitem u ibeniku, po zanimanju bivi jugoslavenski aktivni
oficir, Slovenac, oenjen.
Presudom Vijea Vojnog suda oblasti VIII. Ud. Korpusa pri Komandi ibenskog
Podruja osudjen na smrt i streljan 8. XI. 1944. godine u ibeniku, kao etniki prvak i
saradnik okupatora.
25. Prostran Olga ena prote Steve, od oca pk. Petra Trii i majke pk. Sekuli
Milke, rodjena 14. IV. 1896. godine u Imotskom, sa boravitem u ibeniku, domaica,
Srpkinja, udata.
Presudom Vijea Vojnog suda oblasti VIII. Ud. korpusa pri Komandi ibenskog
Podruja osudjena na smrt i streljana 8. XI. 1944. godine u ibeniku, radi aktivne
saradnje sa etnicima, te njemakom policijom i pijunaom.
26. Kitarovi Nikola pk. ime i majke pk. Kuina Kata, rodjen 28. VIII. 1905.
godine u ibeniku, po zanimanju bivi jugoslavenski oficir, Hrvat, oenjen.
Podruja osudjen na smrt i streljan 8. XI. 1944. godine u ibeniku, kao saradnik
okupatora, etniki prvak i veliki protivnik NOP-a.
27. Piliota Ivan pk. Marka i majke Ane rodjene Kneevi, rodjen 2. I. 1911.
godine u ibeniku, po zanimanju tapecijer, Hrvat, oenjen.
Podruja osudjen na smrt i streljan 8. XI. 1944. godine u ibeniku, zbog pijunae u
korist okupatora.
28. Vrebac Ljubo pk. Osmana i majke pk. Struje Fazila, rodjen 15. III. 1918.
godine u Livnu Bosna, za vrijeme okupacije boravio u ibeniku, po zanimanju konobar
bolniar. Od ue rodbine nema nikoga u ibeniku.
Podruja osudjen na smrt i streljan 8. XI. 1944. godine u ibeniku, zbog pijunae u
korist okupatora.
29. ernigoj Dora ena Frane, rodjena Dekovi i majke pk. Tikulin Josipe,
rodjena 1. IV. 1907. godine u ibeniku, po zanimanju domaica, Talijanka, udata.
Podruja osudjena na smrt i streljana 8. XI. 1944. godine u ibeniku, zbog pijunae u
korist okupatora.
30. trkalj Drago pk. Ante i majke pk. Gojanovi Antule, rodjen 8. VIII. 1904.
godine u ibeniku, po zanimanju trgovac, Hrvat, oenjen.
Podruja osudjen na smrt i streljan 8. XI. 1944. godine u ibeniku, kao ustaki propagator
i pljaka.
864
Popis osoba koje je NOV i PO Jugoslavije ubila u gradu ibeniku tijekom Drugoga svjetskog rata
zavrava rednim brojem 23. te popis osoba koje je NOV i POJ ubila poslije osloboenja zapoinje
rednim brojem 24.
710
31. Baranovi Norma ud. pk. Ive i majke Kolombo Josipa, rodjena 28. IX. 1902.
godine u Poli865, sa boravitem u ibeniku, domaica, Hrvatica, udovica.
Podruja osudjena na smrt i streljana 8. XI. 1944. godine u ibeniku, kao agent njemake
policije.
32. Bali piro pk. Josipa i majke pk. Boban Andje, rodjen 29. X. 1912. godine u
Dugom Polju, kotar Split, policijski agent NDH-a, Hrvat, oenjen.
Podruja osudjen na smrt i streljan 8. XI. 1944. godine u ibeniku, to je kao agent
njemake policije hapsio taoce za streljanje.
33. Krmaro Dragutin iz Bjelovara.
Podruja osudjen na smrt i streljan 8. XI. 1944. godine u ibeniku, kao ustaki oficir.
34. Vizjak Drago iz Gojanaca Varadin.
Podruja osudjen na smrt i streljan 8. XI. 1944. godine u ibeniku, kao ustaki oficir.
35. Devi Mate pk. Nikole iz Visa.
Podruja osudjen na smrt i streljan 8. XI. 1944. godine u ibeniku, kao agent okupatora.
36. Friganovi-Rogulj Marica ud. pk. Krste, stara oko 40 godina, rodom iz
ibenika, domaica, udovica, Hrvatica.
Podruja osudjena na smrt i streljana 8. XI. 1944. godine u ibeniku, zbog pijunae u
korist okupatora.
37. Medi Vjekoslav pk. Andrije, star oko 40 godina, rodom iz ibenika, po
zanimanju opinski inovnik, Hrvat, oenjen.
Podruja osudjen na smrt i streljan 8. XI. 1944. godine u ibeniku, radi toga to je
pijunirao u korist okupatora i bio veliki protivnik NOP-a.
38. Blaevi Ante pk. Pake, rodjen 1879. godine u ibeniku, po zanimanju
advokat, Hrvat, udovac.
Podruja osudjen na smrt i streljan 8. XI. 1944. godine u ibeniku, kao veliki protivnik
NOP-a, prvi ustaki naelnik i saradnik okupatora.
39. Hitermajer Josip Hermanov, rodjen 1903. godine u Beloj Crkvi, podoficir
njemake vojske.
Kratkim postupkom likvidiran mjeseca novembra 1944. godine po partizanima u
ibeniku, kao ratni zarobljenik i tuma kod I C. u ibeniku.
40. Krbavec Ivan Antin i majke Perine Vivoda, rodjen 5. VII. 1915. godine u
Rokom Polju Istra, boravio u ibeniku, talijanski policajac.
Kratkim postupkom likvidiran mjeseca novembra 1944. godine po partizanima u
ibeniku, kao talijanski policijski agent, te kao takav tukao zatvorenike.
41. Svakova Lida ki Huberta, rodjena 1911. godine u Lovika ehoslovaka,
po zanimanju kuharica.
865
Pula.
711
Kratkim postupkom likvidirana mjeseca novembra 1944. godine po partizanima u

ibeniku, kao saradnica njemake Organizacije Todt.
42. Pastor Bruno pk. Ivana iz Trsta, rodjen 1903. godine, po zanimanju konobar.
Kratkim postupkom likvidiran mjeseca decembra 1944. godine po partizanima u
ibeniku, kao talijanski karabinjer, a kasnije ustaa.
43. Toli Jure Franin i majke Matije Stankovi, rodjen 8. II. 1906. godine u
Vrgorcu, kotar Metkovi, boravio u ibeniku, redarstveni izvidnik NDH-a, Hrvat,
neoenjen.
Podruja osudjen na smrt i streljan 16. I. 1945. godine u ibeniku, to je kao agent u
slubi njemake policije hapsio taoce za streljanje.
44. Roa Kreimir Nikolin i majke Klari Marice, rodjen 16. VII. 1920. godine u
ibeniku, po zanimanju trgovaki pomonik, Hrvat, neoenjen.
Podruja osudjen na smrt i streljan 16. I. 1945. godine u ibeniku, kao tajni agent
njemake policije.
45. Stoi Stjepan pk. Ive i majke alete ima, rodjen 13. V. 1909. godine u
ibeniku, bivi policajac NDH-a, Hrvat, oenjen.
Podruja osudjen na smrt i streljan 16. I. 1945. godine u ibeniku, kao pijun i pomaga
okupatora.
46. Koul Marko pk. Jakova i majke Katarine Meli, rodjen 15. IV. 1887.
godine u Raancu kod Zadra, po zanimanju advokat, Hrvat, oenjen.
Vojni sud Komande Zagrebakog Podruja ga je kao ratnog zloinca osudio na
smrt i streljao. Neko vrijeme je ivio i u ibeniku.
47. Guberina don Ivo, star oko 45 godina, rodom iz ibenika, sveenik, Hrvat,
neoenjen.
Kao ustaki funkcioner streljan u Zagrebu po oslobodjenju od partizana, ali nam
nije poznato da li je streljan presudom ili kratkim postupkom.
48. Koul Ante, star oko 64 godine, po zanimanju dravni slubenik, Hrvat,
oenjen.
Poslije oslobodjenja streljan u Kninu, kao ratni zloinac, po partizanima, ali nam
nije poznato da li je streljan presudom ili kratkim postupkom.
49. Kovai Antica, od oca Koul Ante i majke Perui Katice, rodjena 20. VIII.
1915. godine u Koruli, sa boravitem u ibeniku, domaica, Hrvatica, udata.
Podruja osudjena na smrt i streljana 16. I. 1945. godine u ibeniku, radi pijunae u
korist okupatora.
50. Medi Nikola, star oko 50 godina, rodom iz ibenika, po zanimanju privatni
namjetenik, Hrvat, oenjen.
Kratkim postupkom likvidiran poetkom 1945. godine od partizana na terenu,
zbog pijunae u korist Engleza.
51. Pribudi Nikola pk. Mate i majke Juri Marije, rodjen 8. XII. 1920. godine u
Labinu, kotar Split, radnik, Hrvat, oenjen.
Podruja osudjen na smrt i streljan 30. III. 1945. godine u ibeniku, kao aktivni ustaa.
712
52. Nedovi Dragoljub pk. Tihomira i majke pk. Davidovi Smiljane, rodjen 22.
II. 1912. godine u aku Srbija, bivi jugoslavenski pjeadijski narednik, Srbin,
oenjen.
Podruja osudjen na smrt i streljan 8. XI. 1944. godine u ibeniku, kao etniki
Komandant bataljona, koji je pljakao i ubijao.
53. Jurii Krunoslav pk. Miroslava iz Borno Poljice.
Kratkim postupkom likvidiran po partizanima u ibeniku, a radi sumnje da se je
nalazio u slubi neprijateljske pijunae.
54. Friganovi Ante Milin i majke Marije Restovi, rodjen 27. II. 1927. god. u
ibeniku, po zanimanju inovnik.
Divizijski vojni sud u Zagrebu ga je dana 25. V. 1945. god. po l. 13. i 14. Uredbe
o vojnim sudovima osudio na kaznu smrti i streljao.
55. Gojanovi Marija ud. pk. Nikole, rodjena 23. III. 1895. god. u ibeniku,
domaica, udovica, Hrvatica.
Okruni narodni sud u ibeniku dana 27. X. 1945. god. po l. 3., t. 3. i 10. Zakona
o krivinim djelima protiv naroda i drave, osudjena je na kaznu smrti radi pijunae u
korist okupatora.
56. Kranjec Jerko Miliin.
Presudom Vijea oblasti VIII-og Udarnog korpusa pri Komandi ibenskog
Podruja osudjen na kaznu smrti streljanjem i streljan koncem 1944. god. u ibeniku.
57. Kova Krste Markov i majke Vice Belamari, rodjen 27. V. 1905. god. u
ibeniku.
Divizijski vojni sud u Zagrebu po l. 13. i 14. Uredbe o vojnim sudovima, osudio
ga je na kaznu smrti streljanjem kao ratnog neprijatelja, odnosno kao ratnog zloinca.
58. Meznali Moimir Augustina i majke Andjele Dobri, rodjen 30. X. 1891. god.
u ibeniku.
Divizijski vojni sud u Zagrebu dana 5. VI. 1945. god. pod brojem 240/45. po l.
13. i 14. Uredbe o vojnim sudovima ga je osudio na kaznu smrti i streljan.
59. Pogorevc Viktor Mihovila i majke Ane Keri, rodjen 23. IX. 1909. godine u
ibeniku, redarstveni izvidnik NDH-a.
Divizijski vojni sud u Zagrebu dana 22. VI. 1945. god. pod brojem 676/45. po l.
13. i 14. Uredbe o vojnim sudovima, osudio ga je kao ratnog zloinca na kaznu smrti
streljanjem.
60. Rendi Srdjan Ivanov, rodjen 1912. god. u ibeniku, advokat, Hrvat, oenjen.
Kratkim postupkom likvidiran poetkom 1945. god. na terenu od XIX. Udarne
divizije kao aktivni etnik.
61. Dunki Ante, rodjen 1908. god. u ibeniku, sudski pripravnik, Hrvat,
neoenjen.
Kratkim postupkom likvidiran poetkom 1945. godine, na terenu od XIX. Udarne
62. Djurdjevi Miljenko, rodjen 1913. god. u ibeniku, advokat, Hrvat,
neoenjen.
Kratkim postupkom likvidiran poetkom 1945. godine, na terenu od XIX. Udarne
713
63. Nikoli Ante pk. Dunke, i majke pk. Vice Klari, rodjen 9. I. 1894. god. u
ibeniku, advokat, Hrvat, oenjen.
Presudom Okrunog Narodnog suda u ibeniku kao ustaki funkcioner osudjen na
kaznu smrti i streljan.866
64. Bili Danilo Jakovljev i majke Vali Marije, rodjen 10. V. 1924. godine na
Rabu, sa stalnim boravitem u Splitu, djak, Hrvat, neoenjen.
Presudom Okrunog Narodnog suda u ibeniku, osudjen je na smrt i streljan 15.
XII. 1946. godine kao aktivni etnik.867
65. Ljubenkov Aleksandar pk. Marina i majke Luketin Marice, rodjen 4. VI.
1923. god. u Katel-Suurcu, Split, teak, Hrvat, neoenjen.
Presudom Okr. Narodnog suda u ibeniku, osudjen na smrt i streljan 15. XII.
1946. god. kao aktivni etnik.868
66. Frani Marin Augustinov i majke pk. Matelin Ivanice, rodjen 24. IV. 1917.
god. u Katel Lukiu, Split, limar, Hrvat, neoenjen.
Presudom Okr. Narodnog suda u ibeniku, osudjen na smrt i streljan 15. XII.
1946. god. kao aktivni etnik.
67. Drakovi Aldo pk. Duje i majke Baturine Andjelke, rodjen 4. VII. 1924. god.
u Solinu, Split, kova, Hrvat, neoenjen.Presudom Okr. Narodnog suda u ibeniku, osudjen na smrt i streljan dana 15. XII.
1946. god. kao aktivni etnik.
68. Serentino Vincenzo, za vrijeme okupacije boravio je u Zadru.
Presudom Okrunog Narodnog suda u ibeniku, osudjen na smrt i u prvoj
polovini 1947. god. streljan kao aktivni faista i lan faistikog prijekog suda u ibeniku
a za vrijeme talijanske okupacije._____________
LICA KOJA SU LIKVIDIRANA POSLIJE OSLOBODJENJA!
[Boraji, Krapanj, Zablae, Primoten]
1. UKLIN JURKO pok. Stipe, rodjen 1897. godine u selu Boraji, kotar ibenik,
po zanimanju zemljoradnik.
Streljan decembra 1944. godine od Vojnog suda oblasti VIII. korpusa, pri
Komandi ibenskog Podruja, zbog suradnje pijunae u korist etnika i Talijana.
2. KNEEVI JERKO pok. ime, rodjen u selu Boraji 1875. god., kotar ibenik,
Komandi ibenskog Podruja, zbog suradnje - pijunae u korist etnika i Talijana.
3. GNIEVI869 IME pok. Grge, rodjen 1878. godine u selu Boraji, kotar
ibenik, po zanimanju zemljoradnik, Hrvat.
Komandi ibenskog Podruja, zbog suradnje pijunae u korist etnika i Talijana.
866
Na rubu dopisano: a 2829 III/874.

Na rubu dopisano a 402 III/346l.
868
Na rubu dopisano a 1818 II 43/III 851.
869
Najvjerojatnije: Kneevi.
867
714
4. LUA RIKO pok. Jerka, rodjen 1904. godine u selu Krapanj, kotar ibenik, po
zanimanju zemljoradnik, Hrvat.
Streljan maja 1945. godine od Vojnog suda oblasti VIII. korpusa, pri Komandi
ibenskog Podruja, zbog suradnje pijunae u korist Talijana i etnika.
5. LUA JERKO pok. Jerka, rodjen 1913. godine.
Streljan zbog pljake i sabotae u J.A. maja 1945. godine.
6. ALEKSA ANTE pok. Ante, rodjen 1886. godine u selu Zablae, kotar ibenik,
po zanimanju zemljoradnik, Hrvat.
Streljan 1945. godine od Vojnog suda oblasti VIII. korpusa pri Komandi
ibenskog Podruja, zbog suradnje - pijunae u korist Talijana i Njemaca.
7. MATIJEVI MATE pok. Anta, rodjen u selu Zablae, kotar ibenik, po
Streljan od Vojnog suda oblasti VIII. korpusa pri Komandi ibenskog Podruja,
zbog suradnje - pijunae u korist okupatora Talijana i Njemaca.
8. VALPI IVANICA ena Ivana, rodjena u selu Primoten, kotar ibenik, po
zanimanju domaica, Hrvatica.
Streljana od Vojnog suda oblasti VIII. korpusa pri Komandi ibenskog Podruja,
zbog suradnje pijunae u korist okupatora Talijana i Njemaca.
9. BOLANA MLADIN pok. ime, rodjen 1888. godine u selu Primoten, kotar
Streljan od Vojnog suda oblasti VIII. korpusa pri Komandi ibenskog Podruja,
zbog suradnje pijunae u korist okupatora Talijana i Njemaca.
_____________
Poslije oslobodjenja :
[Dubrava, Konjevrate, Kraljice]
1. KUGOR RADE Ivanov, rodjen ....... u selu Dubrava, kotar ibenik, po
Presudom Vijea Vojnog suda u ibeniku je novembra 1944. godine osudjen na
smrt streljanjem, zbog toga to je 1943. godine ubio jednog partizana, koji ga je pratio do
jedinice NOV-e, a on mu je pobjegao, u ustae u ibenik i njega ubio.
2. KNEI VASO Krstin, rodjen u Konjevrate, kotar ibenik, po zanimanju
zemljoradnik, Srbin.
Presudom Vijea Vojnog suda u ibeniku je novembra 1944. godine osudjen na
smrt vjeanjem, zbog toga to je kao etnik uestvovao u pokolju u Dubravi koncem
1943. godine.
3. KNEI LUKA pok. Nikole, rodjen u Konjevrate, kotar ibenik, po zanimanju
Presudom Vijea Vojnog suda u ibeniku je u novembru 1944. godine osudjen na
smrt streljanjem, zbog toga to je kao aktivni etnik uestvovao u raznim akcijama protiv
NOV-e.
4. BRALI PETAR Markov, rodjen 1921. godine u selu Kraljice, kotar ibenik,
715
Presudom Vijea Vojnog suda u ibeniku osudjen je na smrt streljanjem

novembra 1944. godine, zbog toga to je kao aktivni Ustaa uestvovao u raznim
akcijama protiv NOV-e.
5. MIURA PETAR pok. Ante, rodjen 1919. godine u selu Kraljice, kotar
Presudom Vijea Okrunog suda u ibeniku poetkom 1946. godine osudjen na
smrt streljanjem, zbog toga to je bio aktivni ustaa i uestvovao u mnogim akcijama
protiv NOV-e.
_____________
SPISAK LICA LIKVIDIRANIH SUDSKIM PRESUDAMA OD OSLOBODJENJA
[Zaton, Zlarin, Vodice, Prvi Luka, Murter, Gaeleze]
1. MUSI pk. Jose VICE i majke pk. Jele rodjene Mie, rodjen 17. juna 1888.
godine u selu Zaton, kotar ibenik, Hrvat. Po zanimanju zemljoradnik. Oenjen. Potjee
iz siromane zemljoradnike porodice.
Za vrijeme okupacije Italije, a kasnije i Njemaca, bio je aktivni pijun okupatora,
te kao takvi prouzrokovao da su stradale od okupatora pojedine (osobe), na osnovu ega
je bio hapen u danima oslobodjenja ovog terena 1944. god., a kasnije poetkom 1945.
godine biva izveden pred Vojni sud Komande ibenskog podruja, Vijea [Vojnog suda
oblasti] VIII. Korpusa NOV-e i osudjen na kaznu smrti vjeanjem, koja je izvrena 1945.
godine.
2. MUSI ena Vice ANA, od oca Mate Mano, rodjena na 14. septembra 1886.
god. u selu Zlarin, kotar ibenik, udana u selo Zaton, kotar ibenik, Hrvatica. Po
zanimanju domaica. Udana. Potjee iz siromane zemljoradnike porodice.
Za vrijeme okupacije bila je pijunka u korist okupatora, uzronica smrti nekoliko
lica skupa sa svojim muem Vicom, na osnovu ega je u danima oslobodjenja ovog
podruja 1944. godine hapena, a kasnije izvedena pred Vojni sud Komande ibenskog
podruja, Vijea VIII. Korpusa NOV-e, od kojeg je sudjena na kaznu smrti streljanjem.
Kazna izvrena 1945. god.
3. MRA pk. Mate TOME, rodjen na 21. jula 1893. godine u selu Zaton, kotar
ibenik, Hrvat. Po zanimanju zemljoradnik.Oenjen. Potjee iz srednje zemljoradnike
porodice.
Za vrijeme okupacije bio pijun okupatora, to je prouzrokovao da su od strane
okupatora stradali i poginuli saradnici NOP-a, u danima oslobodjenja ibenika 1944.
godine biva hapen, a kasnije izveden pred sud Komande ibenskog vojnog podruja,
Vijea VIII Korpusa NOV-e kod kojeg je sudjen na kaznu smrti streljanjem. Kazna je
izvrena 1945. god.
4. MRA ena Tome ROKA od oca Jere Anti, rodjena 14. augusta 1896. godine
u selu Zaton, kotar ibenik, Hrvatica. Po zanimanju domaica. Udana. Potjee iz srednje
zemljoradnike porodice.
Za vrijeme okupacije skupa sa svojim muem Tomom saradjivala sa okupatorom i
posredovala sa njime u radu, kada su poginuli aktivisti NOP-a od strane Njemaca, na
osnovu ega je u danima oslobodjenja ibenika hapena predvedena pred sud Komande
ibenskog vojnog podruja, Vijea VIII udarnog korpusa NOV-e od kojeg je osudjena na
kaznu smrti streljanjem. Kazna izvrena 1945. godine.
716
5. MRA pk. Tome TOME i majke Roke rodjene Anti, rodjen na 31. decembra
1926. godine u selu Zaton, kotar ibenik, Hrvat.-Po zanimanju zemljoradnik. Potjee iz
zemljoradnike srednje obitelji.
Za vrijeme okupacije bio pod utjecajem roditelja, ta skupa sa njima sudjelovao u
zloinima, na osnovu ega je skupa sa njima i sudjen na smrt streljanjem od strane
Vojnog suda pri Komandi ibenskog podruja, Vijea VIII Korpusa NOV-e. Kazna
izvrena 1945. godine.
6. VUAK pk. Marka IVAN i majke Cvite rodjene Roca, rodjen 1913. godine u
selu Vodice, kotar ibenik, Hrvat. Po zanimanju zemljoradnik. Potjee iz srednje imune
Za vrijeme okupacije nalazio se u Zagrebu u neprijateljskim redovima.
Oslobodjenjem Zagreba je hapen i predveden pred Vojni sud, od kojeg je sudjen na
kaznu smrti streljanjem. Kazna izvrena 1945. godine, ali nam nije poznato od kojeg suda
je izreena.
7. SUA pk. Nikole ANTE i majke Cvite rodjene Poljiak, rodjen 1920. god. u
selu Vodice, kotar ibenik, Hrvat.-Po zanimanju zemljoradnik.
Za vrijeme okupacije bio je pijun okupatora, prokazivao i denuncirao rodoljube,
od kojih su pojedini stradali ivotom, na osnovu ega je po oslobodjenju ovog sektora
hapen 1944. g. i osudjen od Okrunog suda u ibeniku na kaznu smrti streljanjem, koja
je izvrena 1945. god.
8. AE pk. Leopolda ANDRIJA rodjen na 8. oktobra 1906. godine u selu Prvi
Luka, kotar ibenik, Hrvat. Po zanimanju inovnik. Oenjen. Potjee iz srednje imune
Za itavo vrijeme od 1941. do oslobodjenja 1945. godine nalazio se u slubi,
namjeten kao poreski inovnik u Zagrebu kod NDH-a. U danima oslobodjenja Zagreba
1945. godine skupa sa enom je hapen i tom prilikom likvidiran, a nain na koji, nije
nam poznat.
9. VLAI pk. Marka MIHOVIL i majke pk. Jele Juriev-Talija, rodjen na 30.
septembra 1918. godine u selu Vodice, kotar ibenik. Hrvat.- Po zanimanju
zemljoradnik. Neoenjen. Potjee iz siromane zemljoradnike porodice.
Za vrijeme okupacije bio je aktivni pijun, zatim bio u oruanim neprijateljskim
formacijama ustaa. Poslije oslobodjenja 1944. god. ovog dijela je hapen, sproveden u
zatvor i za nedjela odgovarao pred Okrunim sudom u ibeniku, od kojeg je sudjen na
kaznu smrti streljanjem. Kazna izvrena 1945.870
10. PANJA pk. Nike INKA i majke Andrijane Ivas, rodjena na 21. jula 1927.
godine u selu Vodice, kotar ibenik. Po zanimanju domaica. Neudata. Potjee iz
siromane zemljoradnike porodice.
Za vrijeme NOB-e nalazila se u Zagrebu, gdje je bila aktivni ustaki agent i neko
vrijeme nalazila se u ustaama, zatim bila u ustakoj organizaciji (Tajnica ogranka
ustake mladei). U danima oslobodjenja Zagreba je uhvaena i likvidirana 1945. godine,
ali se nain na koji je likvidirana za sada jo ne zna.
11. JURAGA Ante FERDINAND i majke Tomice rodjene Papea, rodjen 4. maja
1908. godine u selu Murter, kotar ibenik, Hrvat. Po zanimanju zemljoradnik.
870
Na rubu dopisano: a 825 III.485.
717
Za vrijeme NOB-e nalazio se u ustaama. U danima oslobodjenja je bio hapen, te

doveden u zatvor, a zatim mu je bila presuda pri Okrunom narodnom sudu u Zadru, od
kojeg je 1945. godine osudjen na kaznu smrti streljanjem, koja je iste godine i izvrena.
12. RAMEA Tomin IME i majke Franke rodjene Ramea, rodjen 12. oktobra
1921. godine u selu Murter, kotar ibenik, Hrvat. Po zanimanju zemljoradnik. Potjee iz
Za vrijeme NOB-e nalazio se u ustaama. Kao narodni neprijatelj je odgovarao za
nedjela pred Okrunim narodnim sudom u ibeniku 1945. godine od koga je sudjen na
kaznu smrti streljanjem, koja je i izvrena.
13. SUA pk. Mate IVAN i majke Stane rodjene Benola, rodjen 1921. godine u
selu Gaeleze, kotar ibenik, N. R. Hrvatske. Po zanimanju zemljoradnik. Neoenjen.
Potjee iz siromane zemljoradnike porodice.
Za vrijeme NOB-e nalazio se u ustakim redovima, a zatim ostaje u umi
skrivajui se, te postaje oruani bandit i kao takav je likvidiran od strane JA aprila-maja
1946. godine.
_____________
SPISAK LIKVIDIRANIH LICA POSLIJE OSLOBODJENJA
[Sonkovi, Graac, Ostrovica, Smrdelji, Varivode, Dubravice, Rupe, Bratikovci, Gorica,
Plastovo, Velika Glava, evrske, Krnjeuve, Bribir, Piramatovci, Krkovii, Vaani,
drpanj]
1. MATI PETAR pok. Nikole, rodjen 1897. god. u Sonkoviu, kotar ibenik.
Likvidiran kratkim postupkom 1944. god. od strane NOP-a na terenu.
2. MATI ADAM Stevana, rodjen 1895. godine u Sonkoviu, kotar ibenik.
Likvidiran kratkim postupkom 1944. god. kao pijun okupatora.
3. MATI MARIJA ena ime, rodjena 1901. god. u Sonkoviu, kotar ibenik.
Likvidirana kratkim postupkom kao pijunka okupatora 1944. god.
4. DRAGOVI BOGDE pok. Ignatije, rodjen 1907. god. u Sonkoviu, kotar ibenik.
Likvidiran 1944. god. kao etnik.
5. DJILAS MILE pok. Mile, rodjen 1912. god. u Sonkoviu, kotar ibenik.
6. DJILAS MATE pok. Petra, rodjen 1917. god. u Sonkoviu, kotar ibenik.
Likvidiran 1944. godine kao etnik.
7. MORI DUAN pok. Stevana, rodjen 1920. god. u Sonkoviu, kotar ibenik.
8. DRAGOVI MARKO pok. Uroa, rodjen 1917. god. u Sonkoviu, kotar ibenik.
9. BAKULA TOME pok. Nikole, rodjen 1919. god. u Sonkoviu, kotar ibenik.
10. TRAVICA PETAR pok. Nikole 1899. god. u Sonkoviu, kotar ibenik.
11. MILOVI VESA ker Marka, rodjena 1924. god. u Graacu, kotar ibenik.
Streljana kao etnika pijunka od strane NOP-a 1944. god. po oslobodjenju.
12. MILOVI TODOR pok. Nikole, rodjen 1908. godine u Graacu, kotar ibenik.
Streljan kao etniki organizator 1944. god. nakon oslobodjenja.
718
13. NJEGI BOO pok. Jove, rodjen 1911. god. u Graacu, kotar ibenik.
Streljan kao zarobljeni etniki bandit 1945. god.
14. DRAGOVI MILAN pok. Jakova, rodjen 1902. god. u Graacu, kotar ibenik.
15. DRAGOVI TOME pok. ime, rodjen 1902. god. u Graacu, kotar ibenik.
Streljan kao zarobljeni etniki bandit 1945. godine.
16. MEDI STOJAN pok. pire, rodjen 1901. god. u Ostrovici, kotar ibenik.
17. BAKULI MILAN Miloev, rodjen 1911. godine u Ostrovici, kotar ibenik.
18. MIJALJEVI MILE Antin, rodjen 1920. god. u Ostrovici, kotar ibenik.
Streljan kao ustaki pijun 1944. god.
19. MIJALJEVI FILIP Antin, rodjen 1921. god. u Ostrovici, kotar ibenik.
Streljan kao zarobljeni ustaki bandit 1944. godine.
20. TOMASOVI URO Pavla, rodjen 1915. god. u Smrdeljima, kotar ibenik.
Streljan kao etnik nakon oslobodjenja 1944. god. u ibeniku.
21. MATIJEVI OBRAD Todin, rodjen 1919. god. u Smrdeljima, kotar ibenik.
Streljan kao zarobljeni etnik 1944. god. u ibeniku.
22. ILIJAEVI LJUBO pok. Marka, rodjen 1905. god. u Varivodama, kotar ibenik.
Streljan kao etniki organizator i talijanski pijun nakon oslobodjenja 1944.
godine u ibeniku.
23. GLADOVI LJUBO pok. Paka, rodjen 1900. god. u Varivode, kotar ibenik.
Streljan kao etniki organizator nakon oslobodjenja 1944. god. u ibeniku.24. GAICA OBRAD Lukin, rodjen 1911. god. u Varivode, kotar ibenik.
Streljan kao etnik nakon oslobodjenja 1944. god. u Kistanjama.25. JELAA DUAN pok. pire, rodjen 1912. god. u Varivode, kotar ibenik.
Streljan kao etnik nakon oslobodjenja 1944. g. u ibeniku.26. BRAJKOVI MARA ena Mije, rodjena 1904. god. u Dubravice, kotar ibenik.
Streljana kao etnika pijunka po oslobodjenju 1944. god.
27. BRAJKOVI ANA ena ime, rodjena 1898. god. u Dubravice, kotar ibenik.
Streljana kao etnika pijunka po oslobodjenju 1944. god.
28. MANDUI JURE pok. Stipe, rodjen 1914. god. u Rupe, kotar ibenik.
Streljan kao zarobljeni ustaki bandit nakon oslobodjenja 1944. godine u
ibeniku.
29. MANDUI NIKO Pavlov, rodjen 1923. god. u Rupe, kotar ibenik.
Streljan kao zarobljeni ustaki bandit 1944. god. nakon oslobodjenja u ibeniku.30. MANDUI PAKO pok. Jure, rodjen 1920. god. u Rupe, kotar ibenik.
Streljan kao zarobljeni ustaa nakon oslobodjenja 1944. god. u ibeniku.
31. AVI STIPE Ivanov, rodjen 1914. god. u Rupe, kotar ibenik.
Streljan kao zarobljeni ustaki bandit nakon oslobodjenja 1944. god. u ibeniku.
32. JURI IAK Josipa, rodjen 1923. god. u Rupe, kotar ibenik.
Streljan kao ustaa nakon oslobodjenja 1944. god. u ibeniku.
33. KOVILI STIPE Petrov, rodjen 1925. god. u Rupe, kotar ibenik.
Streljan kao zarobljeni ustaa nakon oslobodjenja 1944. god. u ibeniku.
34. MIKOVI SLAVKO pok. Stipe, rodjen 1924. god. u Rupe, kotar ibenik.
Streljan kao zarobljeni ustaa po oslobodjenju 1944. godine u Erveniku.
719
35. JURI JERE Nikole, rodjen 1925. god. u Rupe, kotar ibenik.
Streljan kao zarobljeni ustaa 1944. god. po oslobodjenju u Manojlovcu.
36. IRINI MATE Ivana, rodjen 1923. god. u Rupe, kotar ibenik.
Streljan kao zarobljeni ustaa 1944. god. po oslobodjenju u Manojlovcu.
37. ZORICA MATE Stevin, rodjen 1912. god. u Rupe, kotar ibenik.
Streljan kao zarobljeni ustaa 1944. g. po oslobodjenju u Manojlovcu.38. MARASOVI NIKOLA pok. Ante, rodjen 1923. god. u Rupe, kotar ibenik.
Streljan kao zarobljeni ustaa 1944. g. po oslobodjenju u Manojlovcu.
39. ZORICA IME Stipin, rodjen 1925. god. u Rupe, kotar ibenik.
Streljan kao zarobljeni ustaa po oslobodjenju 1944. u Erveniku.
40. VEROVI MARKO Antin, rodjen 1908. god. u Rupe, kotar ibenik.
Streljan kao zarobljeni ustaa po oslobodjenju 1944. god. u ibeniku.
41. VEROVI IVAN Antin, rodjen 1921. god. u Rupe, kotar ibenik.
Streljan kao zarobljeni ustaa nakon oslobodjenja 1944. god. u Erveniku.
42. LJUBII DUJO Ivana, rodjen 1926. god. u Rupe, kotar ibenik.
Streljan kao zarobljeni ustaa nakon oslobodjenja 1944. god. u Erveniku.43. IRINI PAKO pok. Mije, rodjen 1909. god. u Rupe, kotar ibenik.
Streljan kao zarobljeni ustaa po oslobodjenju 1944. god. u ibeniku.
44. VEROVI ANTE pok. Filipa, rodjen 1908. god. u Rupe, kotar ibenik.
Streljan kao zarobljeni ustaa 1944. god. po oslobodjenju u ibeniku.
45. TEPI MATE Matin, rodjen 1916. god. u Rupe, kotar ibenik.
Streljan kao zarobljeni ustaa 1944. god. nakon oslobodjenja u ibeniku.
46. LIBOR MATE Ivanov, rodjen 1922. god. u Rupe, kotar ibenik.
Streljan kao zarobljeni ustaa nakon oslobodjenja 1944. g. u ibeniku.
47. DRAKOVI MARKO pok. Josipa, rodjen 1914. god. u Rupe, kotar ibenik.
48. DUJI IVAN pok. Stjepana, rodjen 1906. god. u Rupe, kotar ibenik.
49. BARII PAKO pok. Nike, rodjen 1925. god. u Rupe, kotar ibenik.
Streljan kao zarobljeni ustaa po oslobodjenju 1944. g. u ibeniku.
50. BARII NIKO Pakin, rodjen 1927. god. u Rupe, kotar ibenik.
Streljan kao zarobljeni ustaa 1944. god. nakon oslobodjenja u Kistanjama.
51. ZORICA JOSO Ilin, rodjen 1912. god. u Rupe, kotar ibenik.
Streljan kao zarobljeni ustaa 1944. g. nakon oslobodjenja u ibeniku.
52. MANOJLOVI RADE pok. Save, rodjen 1905. god. u Bratikovcima, kotar ibenik.
Streljan kao zarobljeni etniki komandir nakon oslobodjenja 1944. god. u
ibeniku.
53. LALI MARKO pok. Mate, rodjen 1922. god. u Bratikovci, kotar ibenik.
54. URUKALO EDO Duana, rodjen 1923. god. u Bratikovcima, kotar ibenik.
Streljan kao etniki nacionalni povjerenik 1944. god. nakon oslobodjenja u
ibeniku.
55. KROBONJA MILE Markov, rodjen 1912. god. u Bratikovcima, kotar ibenik.
56. KRIKA OBRAD pok. Ilije, rodjen 1919. god. u Bratikovcima, kotar ibenik.
Likvidiran kao etnik 1944. g. po oslobodjenju u Stankovcima.
720
57. LALI STEVAN Stevana, rodjen 1920. god. u Gorici, kotar ibenik.
Streljan kao etniki komandir nakon oslobodjenja 1944. god. u Biinama.
58. DOBRIJEVI OBRAD pok. Vlade, rodjen 1907. god. u Plastovu, kotar ibenik.
Streljan kao zarobljeni etnik po oslobodjenju 1944. god. u ibeniku.
59. GARDIJAN VUKAIN pok. Laze, rodjen 1922. god. u Plastovu, kotar ibenik.
Streljan kao zarobljeni etnik 1944. god. po oslobodjenju u ibeniku.
60. KROBONJA STEVAN Markov, rodjen 1924. god. u Bratikovcima, kotar ibenik.
Streljan kao zarobljeni etnik po oslobodjenju 1944. g. u selu Parii.
61. VUJKO STEVAN pok. Nikole, rodjen 1891. god. u Bratikovcima, kotar ibenik.
Streljan kao zarobljeni etnik nakon oslobodjenja 1944. god. u ibeniku.
62. GARDIJAN PETAR Djurin, rodjen 1926. god. u Plastovu, kotar ibenik.
Streljan 1944. god. nakon oslobodjenja u ibeniku.
63. VUJKO TIHOMIR pok. Stevana, rodjen 1925. god. u V. Glavi, kotar ibenik.
Streljan 1944. god. po oslobodjenju u ibeniku.64. VUJKO NIKOLA pok. Stevana, rodjen 1928. god. u V. Glavi, kotar ibenik.
65. VUJKO PETAR, rodjen 1910. god. u V. Glavi, kotar ibenik.
Streljan kao zarobljeni etniki komandir 1944. god. nakon oslobodjenja u
Dubravicama.66. ZJALI JOVO Stevana, rodjen 1905. god. u Velikoj Glavi, kotar ibenik.
Streljan kao zarobljeni etnik 1944. g. po oslobodjenju u Dubravice.
67. ZJALI PETAR Stevana, rodjen 1912. god. u V. Glavi, kotar ibenik.
Streljan kao zarobljeni etnik 1944. g. po oslobodjenju u ibeniku.
68. DAMJANI FILIP, rodjen 1907. god. u V. Glavi, kotar ibenik.
Streljan kao zarobljeni etniki komandir 1944. god. nakon oslobodjenja u
ibeniku.
69. ZJALI URO Milana, rodjen 1921. god. u V. Glavi, kotar ibenik.
Streljan kao etniki nacionalni povjerenik 1944. god. nakon oslobodjenja u
ibeniku.
70. ARDALI MILE Jovin, rodjen 1911. god. u Djeverske, kotar ibenik.
71. CVJETAN URO Stevana, rodjen 1905. god. u Djeverske, kotar ibenik.
Streljan kao zarobljeni etnik 1944. god. po oslobodjenju u Skradinu.
72. JOLI MILE Jovin, rodjen 1920. god. u Djeverske, kotar ibenik.
73. GNJIDI MILAN pok. Petra, rodjen 1917. god. u Krnjeuve, kotar ibenik.
Streljan kao zarobljeni etnik 1944. po oslobodjenju u ibeniku.
74. ZJALI TOME Nikole, rodjen 1914. god. u V. Glavi, kotar ibenik.
Streljan kao zarobljeni etnik 1944. g. po oslobodjenju u ibeniku.
75. DAMJANI AIM Petrov, rodjen 1907. god. u V. Glavi, kotar ibenik.
Streljan kao zarobljeni etnik po oslobodjenju 1944. g. u ibeniku.
76. ZJALI DRAGO pirin, rodjen 1927. god. u V. Glavi, kotar ibenik.
Streljan kao zarobljeni etnik 1944. god. nakon oslobodjenja u Splitu.
77. ZJALI MILO Miloev, rodjen 1910. god. u V. Glavi, kotar ibenik.
Streljan kao zarobljeni etnik po oslobodjenju 1944. g. u ibeniku.
78. STEVELI BRANKO Stevanov, rodjen 1912. g. u Bribiru, kotar ibenik.
721
Streljan kao zarobljeni etnik po oslobodjenju 1944. u Periima.

79. IMPREGA JOVO Todorov, rodjen 1923. g. u Bribiru, kotar ibenik.
Streljan kao zarobljeni etnik 1944. god. u Djeverske.
80. MARETI LJUBO pok. Pake, rodjen 1893. god. u Piramatovcima, kotar ibenik.
Streljan kao zarobljeni ustaa 1945. g. u ibeniku.
81. ZELJAK ANTE pok. Ante, rodjen 1910. god. u Piramatovcima, kot. ibenik.
Streljan kao zarobljeni ustaa 1944. po oslobodjenju u Stankovcima.
82. TAJI MATE pok. Jakova, rodjen 1910. god. u Piramatovcima, kot. ibenik.
Streljan kao zarobljeni ustaa 1944. g. nakon oslobodjenja u Stankovcima.
83. BILI PAKO pok. Grge, rodjen 1908. god. u Krkoviu, kotar ibenik.
Streljan kao zarobljeni ustaa 1944. g. po oslobodjenju u Stankovcima.
84. IRKINI IVAN pok. Ivana, rodjen 1922. god. u Voanima, kotar ibenik.
Streljan kao okupatorski pijun nakon oslobodjenja 1944. u Voanima.
85. IRKINI BOO Antin, rodjen 1898. god. u Voanima, kotar ibenik.
Streljan kao zarobljeni ustaa po oslobodjenju 1944. god. u Stankovcima.
86. RAKOVI MILO pok. Jandrije, rodjen 1891. god. u drapnju, kotar ibenik.
Streljan kao zarobljeni etnik poslije oslobodjenja 1944. god. u ibeniku.
87. RAKOVI PETAR pok. Miloa, rodjen 1928. god. u drapnju, kotar ibenik.
Streljan kao zarobljeni etnik 1944. god. nakon oslobodjenja u ibeniku.
88. TOMASOVI FILIP Jandrijin, rodjen 1923. god. u drapnju, kotar ibenik.
Streljan kao zarobljeni etnik 1944. god. nakon oslobodjenja u ibeniku.89. TOPI JOZO Nikolin, rodjen 1905. god. u Voanima, kotar ibenik.
Streljan kao zarobljeni ustaa 1944. god. nakon oslobodjenja u Stankovcima.
90. MATI PEKA Ivanova, rodjena u Voanima, kotar ibenik.
Streljana kao saradnica Talijana i Njemaca, radi nemorala u XI. mj. 1944. god.
nakon oslobodjenju.91. TEPI STIPE Nikolin, iz Rupa, kotar ibenik.
Streljan kao ustaki pijun novembra 1944. god.
92. ZORICA ROKO Ivanov, likvidiran 21. XI. 1944. godine kao ustaki zarobljenik.
93. PIPUNI GRGO pok. Filipa iz Piramatovaca, kotar ibenik.
Likvidiran u novembru 1944. god.
94. VUKOVI IVAN pok. Nikole iz Sonkovia, kotar ibenik.
Streljan novembra 1944. godine nakon oslobodjenja.
95. MANDI MARKO pok. Todora, iz Djeverska.
Likvidiran 1. decembra 1944. g. kao etnik.
96. BARI MIRKO pok. Jure, iz Varivoda, kotar ibenik.
Streljan kao etnik polovinom decembra 1944. god. nakon oslobodjenja u
ibeniku.-
722
_____________
SPISAK LICA KRATKIM POSTUPKOM LIKVIDIRANIH I PRESUDOM SUDA
OSUDJENIH NA SMRT SA TERENA GRADA IBENIKA
Za vrijeme okupacije :
1. Pekas Milka ena pk. Mate, rodjena 1893. godine u ibeniku, po zanimanju
domaica, Hrvatica, udovica.
Kratkim postupkom likvidirana poetkom 1942. godine u gradu ibeniku, po
aktivistima NOP-a, zbog pijunae u korist okupatora Talijana.
2. Pekas Anka pk. Mate i majke Pekas Milke, rodjena 1921. godine u ibeniku, po
zanimanju domaica, Hrvatica, neudata.
Kratkim postupkom likvidirana poetkom 1942. godine po aktivistima NOP-a u
gradu ibeniku, zbog pijunae u korist okupatora Talijana, isto kao i njena majka.
3. Pai Stipe pk. Pake i majke Kate pk. Friganovi, rodjen 10. XI. 1898. godine u
ibeniku, po zanimanju zemljoradnik-posjednik, Hrvat, neoenjen.
Kratkim postupkom likvidiran poetkom 1943. godine u blizini grada ibenika u
svom polju, po partizanima, kao narodni neprijatelj i rovaritelj protiv NOP-a.
4. Zjai fra Andrija pk. Vice i majke pk. ale Ane, rodjen 1908. godine u
ibeniku, po zanimanju fratar, Hrvat, neoenjen.
Kratkim postupkom likvidiran poetkom 1944. godine na terenu kotara ibenika
po partizanima, kao organizator i rukovodioc anti-komunistike bande na sektoru Liana.
5. Panjkota Draen Grgin i majke Amalije rodjene Zlatovi, rodjen 1923. godine u
ibeniku, po zanimanju djak, Hrvat, neoenjen.
Kratkim postupkom likvidiran po kapitulaciji Italije mjeseca septembra 1943.
godine u gradu ibeniku, po partizanima, radi pijunae u korist okupatora Talijana.
7.871 Buva Ante pk. Jere i majke Jake rodjene atlak, rodjen 1913. godine u
ibeniku, po zanimanju privatni namjetenik, Hrvat, oenjen.
godine u gradu ibeniku, po partizanima, kao talijanski pijun.
8. Vatavuk Vojmir, rodom iz ibenika, po zanimanju privatni namjetenik, Hrvat,
neoenjen.
godine u gradu ibeniku, po partizanima, radi pijunae u korist okupatora Talijana.
9. Gambeta Dunko pk. Ivana i majke pk. Slavice Ane, rodjen u ibeniku, po
zanimanju radnik, Hrvat, oenjen.
godine u gradu ibeniku, po partizanima, kao ustaa-pljaka.
10. Grijak Mane, mornarski podoficir bive Jugoslavenske mornarice.
godine u gradu ibeniku, po partizanima, kao aktivni etnik.
11. Krstanovi prota Konstantin, rodjen u Kninu, sa stalnim boravitem u
ibeniku, po zanimanju pravoslavni sveenik, Srbin, udovac.
871
U izvorniku izostavljen redni br. 6.
723

godine u gradu ibeniku, po partizanima, kao organizator etnikog pokreta u ibeniku i
saradnik okupatora.
12. Bumber Petar Andrijin i majke Bujas Dumice, rodjen u ibeniku, po
zanimanju gostioniar, Hrvat, neoenjen.
13. Mileti Marijan pk. Petra, star oko 45. godina, rodom iz ibenika, po
zanimanju gostioniar, Hrvat, oenjen.
14. Stoi Rade pk. ime i majke pk. Gojanovi ima, star oko 38 godina, rodom
iz ibenika, po zanimanju privatni namjetenik, Hrvat, neoenjen.
godine u gradu ibeniku, po partizanima, kao talijanski pijun i aktivni suradnik antikomunistike bande.
15. Mati Luka, rodjen 1894. godine u Kotoru, boravio u ibeniku, po zanimanju
sudac, Hrvat, oenjen.
16. Ljubi Djema, stara oko 50 godina, rodom iz ibenika.
Kratkim postupkom likvidirana po kapitulaciji Italije mjeseca septembra 1943.
godine u gradu ibeniku, po partizanima, kao talijanska pijunka.
17. Rade Marijan, star oko 38 godina, bivi jugoslavenski mornariki podoficir,
oenjen.
godine u gradu ibeniku, po partizanima, kao aktivni etnik.
18. Porobi Beir, kroja.
19. Gojanovi Mladinka pk. Nikole i majke pk. Gojanovi Marice, stara oko 20
godina, rodom iz ibenika, po zanimanju domaica, Hrvatica, neudata.
godine na terenu kotara ibenika, po partizanima, kao suradnica okupatora Talijana, sa
kojim je provodila i nemoralan ivot.
20. Krni Neda imina i majke pk. Nikole ekso, stara oko 20 godina, po
zanimanju domaica, Hrvatica, neudata.
godine na terenu kotara ibenika, po partizanima, kao saradnica okupatora Talijana, a sa
kojim je provodila i nemoralan ivot.
21. Junakovi Milan pk. Jere i majke Ivanice Crvelin, rodjen 1921. godine u
ibeniku, po zanimanju inovnik, Hrvat, neoenjen.
Kratkim postupkom likvidiran poetkom 1944. godine na terenu kotara ibenika,
po partizanima, kao dezerter NOV-e i talijanski pijun.
22. Gulin Milo pk. Mate i majke Vuki Dume, rodjen 30. IX. 1913. godine u
ibeniku, po zanimanju tehniar, Hrvat, oenjen.
724
Kratkim postupkom likvidiran mjeseca oktobra 1944. godine na terenu kotara

ibenika, to je kao ustaa hapsio i pljakao.
23. Ani Ante pk. Marka i majke Mae rodjene Luki, rodjen 2. V. 1903.
godine u Biogradu n/m, sa stalnim boravitem u ibeniku, po zanimanju gostioniar,
Hrvat, oenjen.
Kratkim postupkom likvidiran mjeseca oktobra 1944. godine na terenu kotara
ibenika, zbog pijunae u korist Talijana.
_____________
OSUDJENIH NA SMRT NA TERENU PRIMOTEN KOTAR IBENIK
[Primoten, Kruevo, Vadalj, Stavor, Krulj, Vezac, Podgreben, Prhovo, Tribei, Draga,
Oglavci, Jarebinjak, Podglavica, Podglavica-Rogoznica, Rogoznica, Dvornici,
Grebatica, Krapanj, Zablae]
1. HULJEV JOSIP Stipanov, rodjen 1889. godine u selu Primoten, kotar ibenik,
Kratkim postupkom likvidiran 1943. godine, talijanski pijun od ibenskoTrogirskog odreda.
2. BOLANA JAKOV pok. Stipe, rodjen 1886. godine u selu Primoten, kotar
ibenik, po zanimanju zemljoradnik.
Kratkim postupkom likvidiran od Komande mjesta ibenik 1943. godine, zbog
pijunae u korist okupatora Talijana.
3. JURI JURE, rodjen 1909. godine u selu Primoten, kotar ibenik, po
zanimanju zemljoradnik.
Kratkim postupkom likvidiran od terenskih radnika 1943. god. zbog toga to je
pobjegao dezertirao iz N.O.V.-e.
4. SKORIN JERE Pakov, rodjen 1910. godine u selu Primoten, kotar ibenik,
Kratkim postupkom likvidiran od terenskih radnika 1943. god. zbog toga to je
pobjegao dezertirao iz N.O.V.-e.
5. BUNTA JOSO pok. Ante, rodjen 1911. godine u selu Primoten, kotar ibenik,
Kratkim postupkom likvidiran od aktivista N.O.V.-e zbog toga to je pobjegao
dezertirao iz N.O.V. 1943. godine.
6. SKORIN IVAN pok. Jerka, rodjen 1910. godine u selu Primoten, kotar
Kratkim postupkom likvidiran 1944. godine zbog kradje u N.O.V. sci.
7. HULJEV KRIAN Jerin, rodjen 1919. godine u selu Primoten, kotar ibenik,
Kratkim postupkom likvidiran 1944. godine zbog kradje u N.O.V-sci.
8. MIKELIN JERE Josipov, rodjen 1919. godine u selu Primoten, kotar ibenik,
725

9. PERKOV IVAN Markov, rodjen 1919. godine u selu Primoten, kotar ibenik,
10. GAPEROV ROKO Blaov, rodjen 1922. godine u selu Krulj-Primoten,
kotar ibenik, po zanimanju zemljoradnik.
Kratkim postupkom likvidiran 1942. godine od aktivista N.O.P-a zbog suradnje pijunae u korist okupatora Talijana.
11. JURI IVE pok. Ante, rodjen 1891. godine u selu Kruevo-Primoten, kotar
Kratkim postupkom likvidiran 1943. godine aktivista N.O.P-a zbog suradnjepijunae u korist okupatora Talijana.
12. GRACIN JOSO pok. Marka, rodjen 1899. godine u selu Vadalj-Primoten,
Kratkim postupkom likvidiran 1943. godine od Komande mjesta ibenik, zbog
suradnje-pijunae u korist okupatora Talijana.
13. GRACIN ANTE pok. Marka, rodjen 1908. godine u selu Vadalj-Primoten,
14. GRACIN ROKO pok. Marka, rodjen 1886. godine u selu Vadalj-Primoten,
15. GRACIN PAKO pok. Marka, rodjen 1903. godine u selu Vadalj-Primoten,
16. MARINOV JERKO pok. Ive, rodjen 1902. godine u selu Stavor-Primoten,
17. MARINOV IVANICA ud. Pake, rodjena 1905. godine u selu KruljPrimoten, kotar ibenik, po zanimanju domaica, Hrvatica.
Kratkim postupkom likvidirana 1943. godine od aktivista N.O.P-a, zbog suradnjepijunae u korist okupatora Talijana.
18. BOLANA IVE pok. Frane, rodjen 1919. godine u selu Vezac-Primoten,
kotar ibenik, po zanimanju zemljoradnik, Hrvat.
Kratkim postupkom likvidiran 1943. godine od aktivista N.O.P-a, zbog suradnjepijunae u korist okupatora Talijana.
19. SKORIN IVE pok. Stipe, rodjen 1897. godine u selu Podgreben-Primoten,
Kratkim postupkom likvidiran 1943. godine od Komande mjeta ibenik, a zbog
20. FUSTIN IVE pok. Petra, rodjen 1896. godine u selu Prhovo-Primoten, kotar
726
Kratkim postupkom likvidiran 1943. godine od aktivista N.O.P-a zbog suradnjepijunae u korist okupatora Talijana.
21. PERKOVI MARKO pok. Boe, rodjen 1899. godine u selu TribeiPrimoten, kotar ibenik, po zanimanju zemljoradnik, Hrvat.
Kratkim postupkom likvidiran 1943. godine od Komande mjesta ibenik, kao
Ustako-Njemaki pijun.
22. BORDAN JERKO pok. Rafajela, rodjen 1906. godine u selu PrhovoPrimoten, kotar ibenik, po zanimanju zemljoradnik, Hrvat.
Kratkim postupkom likvidiran 1944. godine od Komande mjesta ibenik zbog
suradnje-pijunae sa Ustaama i Njemcima.
23. HULJEV JERKO pok. Mate, rodjen 1908. godine u selu Krulj-Primoten,
suradnje-pijunae kao ustaa.
24. HULJEV ANA ud. Mate, rodjena 1887. godine u selu Krulju-Primoten,
kotar ibenik, po zanimanju domaica, Hrvatica.
Kratkim postupkom likvidirana 1944. godine od aktivista N.O.P-a zbog suradnjepijunae u korist okupatora Talijana.
25. PERKOV KRIAN pok. Jure, rodjen 1915. godine u selu Draga-Primoten,
Kratkim postupkom likvidiran 1944. godine od aktivista N.O.P-a zbog suradnjepijunae u korist ustaa i okupatora Talijana.
26. IVKOVI IME pok. Lovre, rodjen ......... u selu Oglavci-Zeevo, kotar
27. IVKOVI BENE pok. Ive, rodjen 1923. godine u selu Oglavci-Zeevo,
28. IVKOVI MARIJA [k]er Ivana, rodjena 1925. godine u selu OglavciZeevo, kotar ibenik, po zanimanju domaica, Hrvatica.
Kratkim postupkom likvidirana 1943. godine od aktivista N.O.P-a zbog aktivne
29. IVKOVI MARIJA ker Ivana, rodjena 1921. godine u selu OglavciZeevo, kotar ibenik, po zanimanju domaica, Hrvatica.
Kratkim postupkom likvidirana 1944. godine od aktivista N.O.P-a, zbog suradnjepijunae u korist okupatora Talijana.
30. UPANOVI MARIN pok. Mate, rodjen 1905. godine u selu JarebinjakPodglavica, kotar ibenik, po zanimanju zemljoradnik, Hrvat.
31. UPANOVI LOVRE pok. ........., rodjen 1874. godine u selu JarebinjakPodglavica, kotar ibenik, po zanimanju zemljoradnik, Hrvat.
727
32. UPANOVI PAKO pok. Jure, rodjen 1892. godine u selu JarebinjakPodglavica, kotar ibenik, po zanimanju zemljoradnik, Hrvat.
33. UPANOVI JURKA ena Josipa, rodjena 1896. godine u selu JarebinjakPodglavica, kotar ibenik, po zanimanju domaica, Hrvatica.
34. UPANOVI VICA ker Marina, rodjena 1923. godine u selu PodglavicaJarebinjak, kotar ibenik, po zanimanju domaica, Hrvatica.
35. RADI BAURA pok. Jakova, rodjen 1891. godine u selu PodglavicaRogoznica, kotar ibenik, po zanimanju zemljoradnik, Hrvat.
Kratkim postupkom likvidiran 1943. godine od aktivista N.O.P-a zbog toga to je
pobjegao dezertirao iz N.O.V-e.
36. ERCEGOVI JURE irilov, rodjen 1926. godine u selu Rogoznici, kotar
Kratkim postupkom likvidiran 1943. godine od aktivista N.O.P-a kao faistapijun u korist okupatora Talijana.
37. LOVRI-PETRI STIPE pok. ime, rodjen 1886. godine u selu Rogoznici,
38. LOVRI-CAPARIN BRANKO pok. Djulija, rodjen 1905. god. u selu
Rogoznici, kotar ibenik, po zanimanju zemljoradnik, Hrvat.
39. ERCEGOVI IVE pok. Ante, rodjen 1904. godine u selu Rogoznici, kotar
40. RADI MIJO pok. Ivana, rodjen 1893. godine u selu Dvornici, kotar ibenik,
41. PERAN TOME Rokov, rodjen 1920. godine u selu Grebatica, kotar ibenik,
Kratkim postupkom likvidiran 1943. godine od Komande mjesta ibenik kao
bandit je uhvaen i streljan.
42. PERAN MATE pok. Joze, rodjen ........... u selu Grebatici, kotar ibenik, po
43. UAK-MRDEA JOZO Matin, rodjen 1915. godine u selu Grebatici, kotar
728
44. JAKOVLJEVI PAKO pok. Tome, rodjen ......... u selu Grabatici, kotar
45. PERAN JOZO Stipin, rodjen 1905. godine u selu Grebatici, kotar ibenik, po
46. MILUTIN ANDRIJA pok. ime, rodjen u selu Krapanj, kotar ibenik, po
47. ARI IME pok. Frane, rodjen 1921. godine u selu Krapanj, kotar ibenik,
48. JURI JOSO Pajin, rodjen u selu Krapanj, kotar ibenik, po zanimanju
zemljoradnik, Hrvat.
49. GOVI IVE pok. Mate, rodjen 1894. godine u selu Krapanj, kotar ibenik, po
Kratkim postupkom likvidiran 1943. godine zbog suradnje-pijunae u korist
okupatora Talijana.
50. CUROVI JOZO pok. Vice, rodjen 1891. godine u selu Krapanj, kotar
Kratkim postupkom likvidiran 1943. godine zbog suradnje-pijunae u korist
okupatora Talijana.
51. MILUTIN ANTE pok, Andrije, rodjen 1883. godine u selu Krapanj, kotar
52. BARAKA JOZO pok. Frane, rodjen 1907. godine u selu Krapanj, kotar
53. JARAM IVE pok. Krste, rodjen 1893. godine u selu Krapanj, kotar ibenik,
suradnje u korist okupatora Talijana i Njemaca.
54. ARI ROKO pok. ime, rodjen 1905. godine u selu Krapanj, kotar ibenik,
Kratkim postupkom likvidiran 1944. godine od aktivista N.O.P-a zbog suradnjepijunae u korist okupatora Talijana i Njemaca.
729
55. MILUTIN IME pok Vice, rodjen 1896. godine u selu Krapanj, kotar
56. LJUBI BARE pok. Ivana, rodjen u selu Zablae, kotar ibenik, po
Kratkim postupkom likvidiran od aktivista N.O.P-a zbog suradnje-pijunae u
korist okupatora Talijana.
_____________
OSUDJENIH NA SMRT, NA TERENU PERKOVI
[Bilice, Konjevrate, Dubrava, Danilo Biranj, Kraljice, Sitno Donje, Slivno-Perkovi,
Perkovi, Vrpolje, Jadrtovac, Gori, Zlarin]
1. BUVA IVE pok. Marka i majke Mae, rodjene Lokas, rodjen je 1907. godine u
selu Bilice, kotar ibenik, po zanimanju zemljoradnik. Hrvat.
Kratkim postupkom likvidiran 1942. godine u selu Bilice, po aktivnosti NOP-a,
zbog pijunae u korist okupatora-Talijana.
2. GATARA MILE Antin i majke Tonke, rodjene aleta-Car, rodjen 4. aprila
1914. godine u selu Bilice, kotar ibenik, po zanimanju zemljoradnik. Hrvat.
Kratkim postupkom likvidiran poetkom 1944. godine, zbog pijunae u korist
okupatora-Talijana, a kasnije Njemaca, po aktivnosti NOV-e, u svom selu Bilice.
3. JAKI MARKO Ivin i majke pok. Matije Gtara, rodjen 20. III. 1916. godine
u selu Bilice, kotar ibenik.
Kratkim postupkom likvidiran poetkom 1943. godine, zbog pijunae u korist
okupatora-Talijana, po aktivnosti NOP-a.
4. JAKI-JURAS STANA ena Pake, rodjena 25. X. 1897. godine u selu
Bilice, kotar ibenik.
Kratkim postupkom likvidirana poetkom 1944. godine, po aktivnosti NOV-e,
zbog pijunae u korist okupatora Njemaca i etnika.
5. JAKI-KRNI KATA ena Jakova, rodjena 25. XI. 1907. godine u selu
Bilice, kotar ibenik, po zanimanju domaica, Hrvatica.
Kratkim postupkom likvidirana poetkom 1944. godine, kao pijun njemakoetniki, po aktivnosti NOV-e.
6. MIHALJEVI MARKO pok. Mate i majke pok. Jele Juras, rodjen 23. V. 1893.
godine u selu Bilice, kotar ibenik, po zanimanju zemljoradnik, Hrvat.
Kratkim postupkom likvidiran poetkom 1943. godine, po aktivnosti NOV-e,
7. LUGOVI-MIHALJEVI MARA ud. Marka, rodjena 25. VI. 1894. godine u
selu Bilice, kotar ibenik, po zanimanju domaica, Hrvatica.
Kratkim postupkom likvidirana poetkom 1943. godine na terenu kotara ibenik,
po NOV-ci, kao talijanska pijunka.
730
8. SLAVICA VICE pok. Pake i majke pok. Stane Lugovi, rodjen 2. III. 1903.
Kratkim postupkom likvidiran poetkom 1944. godine, u polju nedaleko Bilica,
zbog suradnje i pijunae sa etnicima, od NOV-e.
9. LUGOVI JOSO pok. Marka i majke Ane upe, rodjen 14. II. 1889. godine u
selu Bilice, kotar ibenik, zemljoradnik, Hrvat.
Kratkim postupkom likvidiran 1943. godine na terenu kotara ibenik, zbog
pijunae u korist okupatora-Talijana, po aktivnosti NOV-e.
10. PILIOTA MIJO pok. Ante i majke pok. Mare Juras, rodjen 20. II. 1910.
Kratkim postupkom likvidiran na terenu kotara ibenik poetkom 1943. godine,
kao talijanski pijun, po aktivnosti NOV-e.
11. ALETA NIKO pok. Stipe i majke pok. Ike t[r]kalj, rodjen 6. XII. 1880.
Kratkim postupkom likvidiran u 1943. godini, kao talijanski pijun, po aktivnosti
NOP-a.
12. ALETA JURE pok. Stipe i majke pok. Ike trkalj, rodjen u Bilicama, kotar
Kratkim postupkom likvidiran, kao talijanski pijun, kao i njegov brat Niko, u
1943. godini, na terenu kotara ibenik, po aktivnosti N.O.P-a.
13. JURAS-SLAVICA ANTA ud. Blaa, rodjena 16. IV. 1894. god. u selu Bilice,
kotar ibenik, po zanimanju domaica. Hrvatica.
Kratkim postupkom likvidirana poetkom 1943. godine, zbog pijunae u korist
okupatora-Talijana, po aktivnosti NOV-e.
14. BADJIM-MIKULANDRA IKA ena Nike, rodjena 23. XII. 1895. godine u
selu Konjevrate, kotar ibenik, po zanimanju domaica, Hrvatica.
Kratkim postupkom likvidirana poetkom 1944. godine, zbog pijunae u korist
okupatora-Njemaca i etnika, po aktivnosti NOV-e.
15. MIKULANDRA-PILIOTA LJUBA . Mije, rodjena 20. VIII. 1917. godine
u selu Bilice, kotar ibenik, po zanimanju domaica, Hrvatica.
Kratkim postupkom likvidirana, poetkom 1944. godine, po aktivnosti NOV-e,
zbog pijunae u korist okupatora Njemaca i etnika.
16. SKOI DJURO Nikin, rodjen u selu Lozovac, kotar ibenik, po zanimanju
Kratkim postupkom likvidiran oktobra 1943. godine, po aktivnosti NOV-e, zbog
pucanja na terenske radnike iz svoje kue. Isti je bio aktivni etnik.
17. SKOI DJURO pok. Steve, rodjen u selu Lozovac, kotar ibenik, po
zanimanju zemljoradnik, Srbin.
Kratkim postupkom likvidiran oktobra 1943. godine, po aktivnosti NOV-e, zbog
18. KRNI KRSTE Josin, rodjen 1906. godine u selu Konjevrate, kotar ibenik,
Kratkim postupkom likvidiran poetkom 1943. godine, od terenskih radnika
NOP-a, zbog pijunae u korist okupatora-Talijana.
19. KOTAN PETAR pok. Ante, rodjen 1912. godine u selu Konjevrate, kotar
731

NOP-a, zbog pijunae u korist okupatora-Talijana.
20. LABOR MARKO pok. Ante, rodjen 1901. godine u selu Konjevrate, kotar
NOP-a, zbog aktivne suradnje i pijunae u korist okupatora-Talijana.
21. ERAK ANTE pok. Petra, rodjen 1898. godine u selu Dubrava, kotar ibenik,
Kratkim postupkom likvidiran augusta 1942. godine na terenu nedaleko Dubrave,
od terenskih radnika NOP-a, zbog pijunae u korist okupatora-Talijana.
22.PROTEGA MILE pok. Ive, rodjen 1912. godine u selu Dubrava, kotar ibenik,
Kratkim postupkom likvidiran augusta 1942. godine, na terenu nedaleko Dubrave,
23. KUGOR VICE Grgin, rodjen 1906. godine u selu Dubrava, kotar ibenik,
Kratkim postupkom likvidiran augusta 1942. godine, na terenu nedaleko Dubrave,
24. LACMANOVI JURE pok. Mate, rodjen 1888. godine u selu Dubrava, kotar
Kratkim postupkom likvidiran oktobra 1942. godine, na terenu nedaleko Dubrave,
od terenskih radnika NOP-a, zbog pijunae u korist okupatora-Talijana. Pomenuti Jure
je bio glavar sela i imao usku vezu s okupatorom-Talijanima.
25. LACMANOVI VICE pok. Ive, rodjen 1909. godine u selu Dubrava, kotar
Kratkim postupkom likvidiran na 5. VI. 1943. godine, od terenskih radnika NOPa, zbog pijunae Talijanima i namjere ubiti jednog terenskog radnika NOP-a.
26. RUPI MILE pok. Mate, rodjen 1912. godine u selu Dubrava, kotar ibenik,
Kratkim postupkom likvidiran januara 1943. godine, od terenskih radnika NOP-a,
zbog kradje u selu.
27. KUGOR JERKO pok. Ive, rodjen 1907. godine u selu Dubrava, kotar
Kratkim postupkom likvidiran novembra 1943. godine, od terenskih radnika
NOP-a, zbog toga to je odao etnicima koji su u selu radili za NOP, te su etnici iste
pohvatali a njega pustili, i kad je puten bio je odmah likvidiran.
28. KRNI JERKO Matin, rodjen u selu Danilo-Biranj, kotar ibenik, po
Kratkim postupkom likvidiran, koncem 1942. godine, na terenu nedaleko DaniloBiranj, od terenskih radnika NOP-a, zbog pijunae u korist okupatora-Talijana.
29. PAVKOVI IVKO pok. Mate, rodjen 1926. godine u selu Danilo-Biranj,
Kratkim postupkom likvidiran koncem 1942. godine, u polju nedaleko DaniloBiranj, od terenskih radnika NOP-a, zbog pijunae u korist okupatora-Talijana.
30. MIURA MARIJA ena Ive, rodjena 1925. godine u selu Kraljice, kotar
ibenik, po zanimanju domaica, Hrvatica.
732
Kratkim postupkom likvidirana poetkom 1944. godine, od terenskih radnika

NOP-a, zbog pijunae u korist ustaa.
31. BRALI ANA . Marka, rodjena 1895. godine u selu Kraljice, kotar ibenik,
po zanimanju domaica, Hrvatica.
Kratkim postupkom likvidirana koncem 1943. godine, od terenskih radnika NOPa, zbog pijunae u korist ustaa.
32. SULJE PAKO pok. Ante, i majke Ike Klisovi, rodjen 1883. godine u selu
Kraljice, kotar ibenik, po zanimanju zemljoradnik, Hrvat.
Kratkim postupkom likvidiran poetkom 1943. godine, od strane ibenskoTrogirskog odreda, zbog kradje poinjene u selu.
33. RAKI JOSO Markov i majke Pavice Kuni, rodjen 1911. godine u selu
S[i]tno-Donje, kotar ibenik, po zanimanju zemljoradnik, Hrvat.
Kratkim postupkom likvidiran, poetkom 1944. godine u selu Kraljice, od strane
Srednjo-Dalmatinskog odreda, zbog ranije pijunae, a onda vojnik ustaki uhvaen u
selu gdje pljaka.
34. CRLJEN TOMICA ena Mate, rodjena Brali u selu Slivno-Perkovi, kotar
Kratkim postupkom likvidirana lipnja 1943. godine, od strane SrednjoDalmatinskog odreda, zbog pijunae u korist okupatora-Talijana.
35. CRLJEN TOME pok. ime, rodjen ........ u selu Slivno-Perkovi, kotar
Kratkim postupkom likvidiran lipnja 1943. godine, od strane SrednjoDalmatinskog odreda, zbog aktivne pijunae u korist okupatora-Talijana, kao i njegova
nevjesta Crljen Tomica.
36. PERKOVI IVE pok. Krste, rodjen 14. XI. 1895. godine u selu Perkovi,
Kratkim postupkom likvidiran septembra 1943. godine, odveden je u Splitsko
podruje i tamo je likvidiran od strane istog, zbog pijunae u korist okupatora-Talijana.
37. PIVAC JOSO imin i majke Tonke Petkovi, rodjen 1911. godine u selu
Vrpolje, kotar ibenik, po zanimanju zemljoradnik, Hrvat.
Kratkim postupkom likvidiran oktobra 1943. godine, od strane VIII. Brigade XX.
divizije zbog toga to je bio talijanski pijun i pred kapitulaciju Italije nosio faistiku
uniformu.
38. BAI MARTIN pok. Mate i majke Marije Plena, rodjen 1897. godine u selu
Kratkim postupkom likvidiran februara 1943. godine, od terenskih radnika NOPa, zbog pijunae u korist okupatora-Talijana.
39. PETKOVI MATE pok. Martina i majke ....., rodjen 1865. god. u selu
Kratkim postupkom likvidiran decembra 1942. godine, od strane ibenske ete,
40. PETKOVI FRANE Matin, rodjen 1903. godine u selu Vrpolje, kotar
Kratkim postupkom likvidiran novembra 1942. godine, na terenu
nedalekoVrpolja, od strane terenskih radnika NOP-a, zbog pijunae u korist okupatoraTalijana.
733
41. JELI IVAN pok. Mate, rodjen 1878. godine u selu Vrpolje, kotar ibenik, po
Kratkim postupkom likvidiran u februaru 1943. godine, od terenskih radnika
NOP-a, zbog kradje i pijunae u korist okupatora-Talijana.
42. JELI STANKO Ivana, rodjen 1919. godine u selu Vrpolje, kotar ibenik, po
Kratkim postupkom likvidiran u februaru 1943. godine u jednu no kao i otac mu
Ivan, od terenskih radnika NOP-a, zbog kradje poinjene u selu i pijunae u korist
okupatora-Talijana.
43. KORAJA MARTIN pok. Martina i majke Luce ikovi, rodjen 6. XI. 1902.
godine u selu Jadrtovac, kotar ibenik, po zanimanju zemljoradnik, Hrvat.
Kratkim postupkom likvidiran na 6. II. 1942. godine, od terenskih radnika NOP-a,
44. SUNARA PIRO pok. Jakova i majke Vice rodj. Sunara, rodjen 14. maja
1914. godine u selu Jadrtovac, kotar ibenik, po zanimanju zemljoradnik, Hrvat.
Kratkim postupkom likvidiran na 26. VI. 1943. godine, od terenskih radnika
NOP-a, kao dezerter NOV-e i pijun okupatora-Talijana.
45. MOROVI STIPE pok. Mate i majke Luce rodj. Morovi, rodjen 12. III.
1902. godine u selu Jadrtovac, kotar ibenik, po zanimanju zemljoradnik, Hrvat.
Kratkim postupkom likvidiran na 26. VI. 1944. godine, od strane terenskih
radnika NOP-a, zbog pijunae u korist okupatora-Njemaca.
46. LABOR PAKO pok. Vice i majke pok. Matije Badjim, rodjen 1882. godine
u selu Gori, kotar ibenik, po zanimanju zemljoradnik, Hrvat.
Kratkim postupkom likvidiran u koncu 1942. godine, od NOV-e, zbog pijunae u
korist okupatora-Talijana.
47. LJUBI PAKO pok. Jure, rodjen 1907. godine u selu Gori, kotar ibenik,
Kratkim postupkom likvidiran na koncem 1942. godine, od NOV-e, zbog
pijunae u korist okupatora-Talijana.
48. DJAKOVI MATE pok. ime i majke pok. Jele Ljubi, rodjen 1895. godine
u selu Gori, kotar ibenik, po zanimanju zemljoradnik, Hrvat.
Kratkim postupkom likvidiran poetkom 1943. godine, od NOV-e, kao talijanski
pijun.
49. DJAKOVI ZORKA Josina i majke pok. andi Stane, rodjena 1913. godine u
selu Gori, kotar ibenik, po zanimanju domaica, Hrvatica.
Kratkim postupkom likvidirana poetkom 1943. godine, od NOV-e, zbog
50. ANDI MILE pok. Jove i majke Boje rodjena Vrljevi, rodjen 1914. godine
u selu Gori, kotar ibenik, po zanimanju zemljoradnik.
Kratkim postupkom likvidiran poetkom 1944. godine od NOV-e, a zbog toga to
je uhvaen kao naoruani etnik, i borio se protiv NOV-e.
51. STRIKA IVE pok. Tome, rodjen 22. VI. 1898. godine u selu Zlarin, kotar
ibenik, po zanimanju zemljoradnik-mornar, Hrvat.
Kratkim postupkom likvidiran septembra 1943. god. na terenu Primoten, po
aktivnosti Komande mjesta ibenik, zbog veze s okupatorom Talijanima.
734
52. LJUBA SREKO pok. Mate, rodjen 23. VI. 1907. god. u selu Zlarin, kotar
Kratkim postupkom likvidiran septembra 1943. god. po aktivnosti komande
mjesta ibenik, zbog veze s Talijanima.
53. MARKOVI ANTE Leopoldov, rodjen 10. V. 1922. godine u selu Zlarin,
kotar ibenik, po zanimanju zemljoradnik-mornar, Hrvat.
Kratkim postupkom likvidiran poetkom 1944. god. na terenu irje, zbog toga to
je ranije imao vezu s Talijanima i bio pijun.
54. KRANJAC LJUBO Matin, rodjen 16. X. 1922. godine u selu Zlarin, kotar
Kratkim postupkom likvidiran poetkom 1944. godine, po aktivnosti NOV-e, a
zbog toga to je dezertirao iz J.[ugoslavenske] Armije.
_____________
[SPISAK LICA KRATKIM POSTUPKOM LIKVIDIRANIH I PRESUDOM SUDA
OSUDJENIH NA SMRT, ZA VRIJEME OKUPACIJE]
[Murter, Tisno, Vodice, Pirovac, Prvi Luka, Prvi epurine, Tribunj, Raslina, Zaton,
irje, Betina, Ladjevci, ista Mala, ista Vela]
VLAI ud. Marka JELA rodjena Juriev-Talija, rodjena 1885. godine u selu
Vodice, kotar ibenik, Hrvatica. Po zanimanju domaica. Udova. Potjee iz siromane
Septembra 1943. godine likvidirana kratkim postupkom od strane NOV-e kao
italijanska aktivna pijunka.
BOIKOV pk. Ante VATROSLAV i majke Matue rodjene Juraga, rodjen na 17.
veljae 1921. godine u selu Murter, kotar ibenik, Hrvat. Po zanimanju zemljoradnik.
Neoenjen. Potjee iz siromane zemljoradnike porodice.
Polovinom 1943. godine likvidiran je kraim postupkom od strane NOV-e kao
talijanski pijun.
BANOV pk. Bare LUKA i majke Jele rodjene Jerat, rodjen na 2. oktobra 1905.
godine u selu Murter, kotar ibenik, Hrvat. Po zanimanju zemljoradnik. Potjee iz
Za vrijeme okupacije dranje je imao loe. Kada je bio interniran na Molat druio
se sa Talijanima. Povratkom iz Logora poimlje da vri kradju na osnovu ega je
likvidiran kratkim postupkom 1944. godine, dok su Njemci bili u Murteru.
JELI pk. Marka DUME i majke Luce rodjene Vodopija, rodjen 3. jula 1878.
godine u selu Murter, kotar ibenik, Hrvat. Po zanimanju zemljoradnik. Oenjen.
1942. godine likvidiran kraim postupkom od strane NOV-e, kao talijanskog
pijuna.
PLASLI pk. ime JAKOV i majke Barbare rodjene Skrai, rodjen 7. novembra
1885. godine u selu Murter, kotar ibenik, Hrvat. Po zanimanju ribar-trgovac. Potjee iz
dobrostojee ribarsko-trgovake obitelji.
Likvidiran je kao neprijatelj NOP-a. Za vrijeme Talijana sa njima saradjivao, a
kasnije se suprotstavljao odredbama NOP-a na osnovu ega je likvidiran od strane NOVe kratkim postupkom 1944. godine pred oslobodjenje.
735
MITROV pk. Grge NIKOLA i majke Lucije rodjene Juram, rodjen na 24.
novembra 1897. godine u Murteru, kotar ibenik, Hrvat. Po zanimanju zemljoradnik.
Potjee iz siromane zemljoradniko-ribarske porodice.
Aprila 1944. godine likvidiran kratkim postupkom od strane NOV-e kao saradnik
okupatora i neprijatelj NOP-a.
IKI-MARUI pk. ime MIHO i majke Luce rodjene Ramea, rodjen 3.
septembra 1909. godine u selu Murter, kotar ibenik, Hrvat. Po zanimanju ribar. Potjee
1942. god. likvidiran od strane terenskih radnika kao talijanski pijun.
TURINOV pk. Ante SILVESTAR i majke imice rodjene iki, rodjen na 5.
sijenja 1898. godine u selu Murter, kotar ibenik, Hrvat. Po zanimanju ribar. Potjee iz
Likvidiran kratkim postupkom od strane NOV-e u padu Italije kao aktivni
talijanski pijun.
TURINOV Silvestra NIKOLA i majke Mande rodjene Lovri, rodjen 3.
septembra 1925. godine u selu Murter, kotar ibenik, Hrvat. Po zanimanju ribar. Potjee
Likvidiran kratkim postupkom padom Italije 1943. godine, kao pomaga oca i
sam pijun talijanski.
TURINOV Nikolin ANTE i majke Nade rodjene Ramea, rodjen 7. juna 1922.
godine u selu Murter, kotar ibenik, Hrvat. Po zanimanju zemljoradnik. Potjee iz
Likvidiran kratkim postupkom 1944. godine na Visu kao aktivni neprijateljustaa.
OLIVARI pk. Ive ANTE, rodjen 1902. godine u selu Tijesno, kotar ibenik,
Hrvat. Po zanimanju trgovac mjeovite robe. Oenjen bez djece. Potjee iz dobro stojee
trgovake porodice.
1943. godine likvidiran je kraim postupkom od strane NOV-e kao aktivni
italijanski pijun.
MI pk. Mate JERE, rodjen 1901. godine u selu Tijesno, kotar ibenik, Hrvat. Po
zanimanju zemljoradnik. Oenjen otac etvero djece.
Likvidiran je juna 1944. godine kratkim postupkom od strane NOV-e kao pijun
okupatora.
MIHI pk. Mate TOMA i majke pk. Mae Frop, rodjen 1893. godine u selu
Vodice, kotar ibenik, Hrvat. Po zanimanju gostioniar. Oenjen. Potjee iz srednje
imune zemljoradnike porodice.
Za vrijeme Njemaca bio aktivni njihov pijun i kao takav je likvidiran kraim
postupkom poetkom novembra 1944. godine od strane NOV-e.
ROCA pk. Vicka LJUBICA i majke Jele rodjene Kranjac, rodjena 1915. god. u
selu Vodice, kotar ibenik, Hrvatica. Po zanimanju domaica. Neudana. Potjee iz
Likvidirana kraim postupkom sijenja 1943. godine kao nemoralna ena
povezana sa Talijanima ija je tada bila pijunka. Likvidirana od NOV-e.
FRLETA pk. Filipa ANTE i majke pk. inke, rodjen 1897. godine u selu Vodice,
kotar ibenik, Hrvat. Po zanimanju zemljoradnik. Oenjen. Potjee iz siromane
736
Za vrijeme italijanske okupacije bio je aktivni talijanski pijun, sa Talijanima iao

u raciju, te kao takav likvidiran kraim postupkom od strane NOV-e augusta 1942.
godine.
FRLETA pk. Ante MARKO i majke Jako rodjene padina, rodjen na 29. oktobra
1926. godine u selu Vodice, kotar ibenik, Hrvat. Po zanimanju zemljoradnik.
Za vrijeme italijanske okupacije 1943. godine likvidiran kraim postupkom od
strane NOV-e kao talijanski pijun.
ANTULOV pk. ime BENE, rodjen 1888. godine u selu Vodice, kotar ibenik,
Hrvat. Po zanimanju zidar. Oenjen. Potjee iz siromane zemljoradnike porodice.
Jula 1942. godine likvidiran je kraim postupkom od strane NOV-e kao aktivni
italijanski pijun.
ANTULOV ena Bene ANTICA od oca Filipa Frleta, rodjena 1890. godine u selu
Vodice, kotar ibenik, Hrvatica. Po zanimanju domaica. Udata. Potjee iz siromane
Jula 1942. godine likvidirana je kraim postupkom skupa sa svojim muem i
sinom, od strane NOV-e kao talijanska pijunka.
ANTULOV Bene IME i majke Antice rodjene Frleta, rodjen 1927. godine u selu
Vodice, kotar ibenik, Hrvat. Po zanimanju zemljoradnik. Neoenjen. Potjee iz
Skupa sa ocem i majkom jula 1942. godine likvidiran je od strane NOV-e kratkim
postupkom kao pomaga ocu u pijunai (i) saradnji sa Talijanima.
MIHI Josipov TOME i majke Ante rodjene Maukat, rodjen 1927. godine u selu
Decembra 1942. godine likvidiran je kraim postupkom od strane NOV-e kao
aktivni pijun u korist Talijana.
UPIN pk. Marka ANDRIJA i majke pk. Mare Frlan, rodjen 1927. godine u selu
Likvidiran je kraim postupkom od strane NOV-e decembra 1942. god. kao
talijanski pijun uhoda.
ROCA pk. Tane ANTE i majke Marice rodjene Kranjac, rodjen 1922. godine u
selu Vodice, kotar ibenik, Hrvat. Neoenjen. Po zanimanju zemljoradnik. Potjee iz
Septembra 1942. godine streljan kratkim postupkom od strane NOV-e, kao
aktivni talijanski pijun.
JURIEV PIPI pk. Tome IVE i majke pk. Antice, rodjen 1884. godine u selu
Vodice, kotar ibenik, Hrvat. Po zanimanju zemljoradnik. Oenjen 4 djece. Potjee iz
obitelji srednjeg imovnog stanja.
1942. godine likvidiran kraim postupkom od strane NOV-e kao aktivni talijanski
pijun.
ROCA pk. Vicka MARTIN i majke Jele rodjene Kranjac, rodjen 29. septembra
1914. godine u selu Vodice, kotar ibenik, Hrvat. Po zanimanju zemljoradnik. Oenjen.
737
Sijenja 1943. godine likvidiran je kraim postupkom od strane NOV-e kao

aktivni italijanski pijun.
MARKO pk. Vice FRANE rodjen 1879. godine u selu Vodice, kotar ibenik,
Hrvat. Po zanimanju trgovac. Potjee iz dosta dobro stojee zemljoradniko-trgovake
porodice.
1943. godine od strane NOV-e likvidiran je kraim postupkom kao aktivni
privredni saradnik i pijun sa Talijanima.
TRAVICA pk. Ive ANTE i majke pk. Cvite rodjene Franin-Pearica, rodjen 1919.
godine u selu Vodice, kotar ibenik, Hrvat. Po zanimanju zemljoradnik. Oenjen. Potjee
Poetkom 1943. godine likvidiran je kraim postupkom od strane NOV-e kao
aktivni talijanski pijun i prokaziva-vodja racija.
PANJA Benin BLAGODAR i majke Antice rodjene Ivas, rodjen 1908. god. u
selu Vodice, kotar ibenik, Hrvat. Po zanimanju zemljoradnik. Potjee iz srednje
1943. godine likvidiran kraim postupkom od strane NOV-e kao aktivni
italijanski pijun.
VLAI pk. Marka JOSO i majke Jele rodjene Juriev-Talija, rodjen 1922.
godine u selu Vodice, kotar ibenik, Hrvat. Po zanimanju zemljoradnik. Potjee iz
Kao aktivni talijanski pijun, od strane NOV-e likvidiran je kraim postupkom
1943. godine.
ROCA pk. Andrije MARTIN i majke Antice rodjen 1899. godine u selu Vodice,
kotar ibenik, Hrvat. Po zanimanju zemljoradnik. Potjee iz srednje imune
Od strane NOV-e 1944. godine likvidiran je kraim postupkom kao talijanskonjemaki aktivni pijun.
MRA pk. ime MARE i majke Stane rodjene Lako, rodjena 1900. godine u selu
Vodice, kotar ibenik, Hrvatica. Po zanimanju domaica. Potjee iz siromane
1943. godine likvidirana je kraim postupkom kao italijanska pijunka i
nemoralna ena.
ORI Mate MATIJA i majke Antice rodjene Lasan, rodjena 1909. godine u selu
Vodice, kotar ibenik, Hrvatica. Po zanimanju domaica. Neudata. Potjee iz srednje
stojee zemljoradnike porodice.
1943. godine iza kapitulacije Italije likvidirana kraim postupkom od strane
NOV-e kao nemoralna ena i pijunka povezana sa Talijanima.
MIHI ena Filipa MARIJA od oca Ferde Soher i majke Agneze rodjene Egert,
rodjena na 7. marta 1903. godine u mjestu Radosavcima, Podravska Slatina, udana u
Vodice, kotar ibenik, gdje je stalno boravila. Po zanimanju domaica. Porijeklom po
roditeljima Njemica. Potjee iz srednje imune zemljoradnike obitelji.
Za vrijeme Njemaca pala pod njihov utjecaj u vremenu kada joj se je mu nalazio
u NOV-e, postala sa istima nemoralna i tetna i kao takova likvidirana kratkim
postupkom novembra 1944. god. od strane NOV-e.
738
PEO ena Marka IVA od oca pk. Nike Juriev-Barbin i majke Gute Metrov,
rodjena 1890. godine u selu Vodice, kotar ibenik. Po zanimanju domaica. Udana majka
jednog djeteta. Potjee iz siromane zemljoradnike porodice.
Za vrijeme okupacije bila je pijun Talijanima, a zatim i Njemcima i kao takva
likvidirana kraim postupkom novembra 1944. god. od strane NOV-e.
PEO pk. Marka ANKA i majke Ive rodjene Juriev-Barbin, rodjena 1918.
godine u selu Vodice, kotar ibenik, Hrvatica. Neudana. Po zanimanju domaica.
Likvidirana kraim postupkom od strane NOV-e novembra 1944. godine kao
nemoralna i pijunska najprije Talijana a zatim Njemaca.
GULAN pk. Boe MATE i majke pk. imice rodjene Baus, rodjen na 15. veljae
1890. godine u selu Pirovac, kotar ibenik, Hrvat. Po zanimanju je zemljoradnik. Potjee
iz srednje zemljoradnike porodice.
Likvidiran je kraim postupkom na 13. septembra 1943. godine, kao aktivni
talijanski pijun, prokaziva saradnika NOP-a Talijanima.
PETROVI pk. Jakova JURE i majke Uren Mare, rodjen na 24. veljae 1890.
godine u selu Pirovac, kotar ibenik, Hrvat. Po zanimanju zemljoradnik. Oenjen.
Potjee iz srednje zemljoradnike porodice.
Likvidiran je kraim postupkom na 19. sijenja 1943. godine, od strane terenskih
radnika, kao talijanski aktivni pijun.
PETROV pk. Jure DUAN-MILO i majke Draginje rodjene Jelui, rodjen na
11. sijenja 1922. godine u selu Pirovac, kotar ibenik, Hrvat. Po zanimanju
zemljoradnik. Oenjen. Potjee iz srednje zemljoradnike porodice.
Likvidiran kraim postupkom od strane terenskih radnika na 11. sijenja 1943.
godine, pod sumnjom da je bio usko povezan sa ocem pijunom.
UBRI pk. Jakova MIRKO i majke Ane rodjene Jelui, rodjen na 18. rujna
1912. godine u selu Pirovac, kotar ibenik, Hrvat. Po zanimanju zemljoradnik. Potjee iz
1944. godine likvidiran je kraim postupkom na Dugom otoku, kotar Zadar, kao
talijanski pijun (povezan sa OVRO-M) a kasnije i Njemcima, od strane NOV-e.
JELUI pk. Frane MILE i majke Filomene rodjene Erak, rodjen na 3. oujak
1908. godine u selu Pirovac, kotar ibenik, Hrvat. Po zanimanju zemljoradnik. Potjee iz
1944. godine likvidiran kraim postupkom od strane Komande ibenskog vojnog
podruja, kao aktivni saradnik etnika i nezadovoljnik prema NOP-u.
PANJA pk. Ante NIKO i majke pk. Kate rodjene Dunat, rodjen 1884. godine u
selu Vodice, kotar ibenik, Hrvat. Po zanimanju zemljoradnik. Oenjen. Potjee iz
Likvidiran je kraim postupkom od strane NOV-e 1943. godine prije kapitulacije
Italije, kao talijanski pijun.
PANJA pk. Ante ANDRIJANA od oca pk. Stipe i majke pk. Kate, rodjena 1886.
godine u selu Vodice, kotar ibenik, Hrvatica. Po zanimanju domaica. Udana. Potjee iz
Likvidirana je kraim postupkom od strane NOV-e 1943. godine kao aktivna
pijunka Talijanima.
SRDAREV pk. Roka MATE rodjen 1890. godine u selu Vodice, kotar ibenik,
Hrvat. Po zanimanju zemljoradnik. Potjee iz srednje zemljoradnike porodice.
739
Likvidiran je kraim postupkom od strane NOV-e za vrijeme italijanske okupacije

1943. godine, kao aktivni talijanski pijun.
SKOI Ante IVAN i majke Marije rodjene Matea, rodjen 1922. god. u selu
Vodice, kotar ibenik, Hrvat. Po zanimanju zemljoradnik. Neoenjen. Potjee iz srednje
Likvidiran je kraim postupkom od strane NOV-e 1942. godine kao italijanski
pijun.
JURIEV-TALIJA pk. Jose ANTE i majke Matije rodjene Iviin rodjen 1911.
godine u selu Vodice, kotar ibenik, Hrvat. Po zanimanju zemljoradnik. Potjee iz
Za vrijeme okupacije bio aktivni talijanski pijun, na osnovu ega je likvidiran od
strane NOV-e 1943. godine kraim postupkom.
VUKMAN pk. Ante STIPE i majke Ivanke rodjene Krpeti, rodjen 21. prosinca
1887. godine u selu Pirovac, kotar ibenik, Hrvat. Po zanimanju zemljoradnik. Oenjen
ima troje djece. Potjee iz srednje imune zemljoradnike porodice.
Likvidiran kraim postupkom od strane terenskih radnika 1942. god. kao
talijanski pijun.
LIVAI pk. Blae ANTE i majke pk. Luce rodjene Baus, rodjen na 20. svibnja
1900. godine u selu Pirovac, kotar ibenik, Hrvat. Po zanimanju zemljoradnik. Oenjen
sa dvoje djece.
Likvidiran kraim postupkom 1942. godine od strane terenskih radnika, kao
talijanski pijun.
VUKMAN pk. Ante IVE i majke pk. Ivanke Krpeti, rodjen na 22. lipnja 1902.
godine u selu Pirovac, kotar ibenik, Hrvat. Oenjen sa dvoje djece. Po zanimanju
zemljoradnik, potjee iz siromane zemljoradnike porodice.
Od strane terenskih radnika 1942. godine likvidiran je u polju 1942. god. kraim
postupkom, kao talijanski pijun.
VUKMAN pk. Mihovila ANTE i majke Franke Cvitanov, rodjen 13. jula 1925.
godine u selu Pirovac, kotar ibenik, Hrvat. Po zanimanju zemljoradnik. Neoenjen.
Likvidiran kraim postupkom 1942. godine kao aktivni talijanski pijun, od strane
terenskih radnika.
VUKMAN pk. Jure MIHOVIL i majke Marije ubri, rodjen 13. VII. 1904. god.
u selu Pirovac, kotar ibenik, Hrvat. Po zanimanju zemljoradnik. Oenjen otac etvero
djece. Potjee iz siromane zemljoradnike porodice.
Likvidiran kraim postupkom od strane terenskih radnika na 13. septembra 1943.
godine kao pijun i saradnik Talijana.
BAI pk. ime ANTE i majke Mare rodjene Vukman, rodjen na 9. II. 1906.
godine u selu Pirovac, kotar ibenik, Hrvat. Po zanimanju zemljoradnik. Oenjen otac
troje djece. Potjee iz siromane zemljoradnike porodice.
Likvidiran je od strane NOV-e 1943. godine kao neprijateljski elemenat, saradnik
okupatora i ustaki propagator, po kraem postupku.
BAUS pk. Vicka MATE i majke pk. Boice Grbelja, rodjen 4. rujna 1898. godine
u selu Pirovac, kotar ibenik, Hrvat. Po zanimanju zemljoradnik. Potjee iz siromane
740
Kao pijun Talijana odveden iz kue, a zatim je trebao biti likvidiran kraim
postupkom, ali ostaje ranjen, zatim se povue kui, ali u par dana umre 1943. godine prije
pada Italije. Smrt usledila na rane.
UBRI pk. Mate JAKOV i majke pk. Boice rodjene Vukman, rodjen na 20.
VII. 1883. godine u selu Pirovac, kotar ibenik, Hrvat. Po zanimanju zemljoradnik.
Oenjen sa troje djece. Potjee iz srednje zemljoradnike porodice.
Za rad pijunae od Talijana je primao novac za vrijeme italijanske okupacije, na
osnovu ega kao pijun je likvidiran na 11. VII. 1943. godine kraim postupkom.
UBRI pk. Jakova ANTE i majke Ane Jelui, rodjen 8. V. 1907. god. u selu
Pirovac, kotar ibenik, Hrvat. Po zanimanju zemljoradnik. Oenjen. Potjee iz srednje
Od strane terenskih radnika likvidiran je kraim postupkom iz zasjede 1942.
godine, kao talijanski pijun i faista.
UBRI pk. Jakova IME i majke Ane Jelui, rodjen 3. II. 1917. god. u
Pirovcu, kotar ibenik, Hrvat. Po zanimanju zemljoradnik. Potjee iz srednje imune
porodice.
Kao aktivni pijun i povjerenik Talijana likvidiran je kraim postupkom od strane
terenskih radnika 1943. na 16. augusta.
AE ZVONKO pk. Leopolda i majke Roke Vlahov, rodjen na 3. jula 1905.
god. u selu Prvi Luka, kotar ibenik, Hrvat. Po zanimanju mornar. Potjee iz siromane
Za vrijeme okupacije bio je pijun i kao takav je streljan od strane terenskih
radnika 1944. godine sa kraim postupkom.
ANDRK ime STIPE i majke Jerke rodjene Gradika, rodjen na 8. novembra
1924. godine u selu Prvi Luka, kotar ibenik, Hrvat. Po zanimanju ribar-zemljoradnik.
Za vrijeme okupacije dranje je imao povezano uz okupatora, te se razotkrilo da je
pijun i kao takav likvidiran kraim postupkom 1944. god. od strane terenskih radnika
dok su bili jo Njemci na Prviu.
ANTULOV Ivanov KRSTE i majke imake rodjene Rodin, rodjen na 25. jula
1914. godine u selu Prvi epurina, kotar ibenik, Hrvat. Po zanimanju mornar.
Neoenjen. Potjee iz srednje imune zemljoradnike porodice.
Za vrijeme italijanske okupacije bio je talijanski pijun i protivnik NOP-a na
osnovu ega je likvidiran kraim postupkom od strane NOV-e 1943. godine.
FRANI pk. Andrije IVAN i majke pk. imake rodjene Frani, rodjen 25. marta
1904. godine u selu Prvi epurina, kotar ibenik, Hrvat. Po zanimanju zemljoradnikmornar. Oenjen ima etvero djece. Potjee iz siromane zemljoradnike porodice.
Za vrijeme italijanske okupacije bio je talijanski pijun i kao takav likvidiran
kraim postupkom 1943. god. od strane terenskih radnika.
CUKROV pk. Mate STIPE i majke Marije rodjene Skroza, rodjen na 12. VII.
1901. godine u selu Prvi epurina, kotar ibenik, Hrvat. Po zanimanju zemljoradnik.
Oenjen sa troje djece. Potjee iz siromane zemljoradnike porodice.
Za vrijeme italijanske okupacije likvidiran je kao talijanski pijun kraim
postupkom 1943. god. od strane terenskih radnika.
BAUS pk. Marka JOSO i majke Antice, rodjen 6. marta 1893. godine u selu
Pirovac, kotar ibenik, Hrvat. Po zanimanju zemljoradnik. Oenjen otac jednog djeteta.
Potjee iz srednje imune zemljoradnike porodice.
741
Likvidiran kraim postupkom na 8. III. 1942. god. od strane NOV-e t.j. terenskih
radnika kao aktivni pijun Talijana.
BAUS pk. Mate VINKO-TOMISLAV i majke Boice rodjene Barei, rodjen 6.
prosinca 1920. godine u selu Pirovac, kotar ibenik, Hrvat. Po zanimanju zemljoradnik.
Ubijen je kao uniformisani bandit antikomunistike bande, nakon to je hapen
1942. god. po jedinicama NOV-e kraim postupkom.
UBRI pk. ime ANTE i majke pk. Kate rodjene Vukman, rodjen na 7. sijenja
1900. god. u selu Pirovac, kotar ibenik, Hrvat. Po zanimanju zemljoradnik. Oenjen
otac petero djece. Potjee iz siromane zemljoradnike porodice.
Za vrijeme italijanske okupacije bio je aktivni pijun Talijana, za to je primao i
novac od Talijana, te kao takav augusta 1942. godine je likvidiran kraim postupkom od
strane NOV-e, t.j. terenskih radnika.
ERAK pk. Mate VICE i majke pk. Jake Peri, rodjen 1. veljae 1892. god. u
Pirovcu, kotar ibenik, Hrvat. Po zanimanju zemljoradnik. Oenjen otac etvero djece.
Likvidiran je kraim postupkom na 23. novembra 1942. godine od strane
terenskih radnika, zbog toga to je bio aktivni pijun Talijana.
CUKROV pk. Mate ANTE Sipi i majke Dumice rodjene Antulov, rodjen 10.
oktobra 1914. god. u selu Prvi epurini, kotar ibenik, Hrvat. Po zanimanju
zemljoradnik. Oenjen otac dvoje djece. Potjee iz siromane zemljoradnike porodice.
Polovinom 1942. godine nalazio se u NOV-i, zatim poetkom 1943. g. se predade
Talijanima i izda neke saradnike NOP-a, na osnovu ega je padom Italije pri hapenju
likvidiran kraim postupkom od strane NOV-e.
AIN pk. Ive PAVAO i majke pk. imice rodjene Anti, rodjen 1900. g. u selu
Tribunj, kotar ibenik, Hrvat. Po zanimanju zemljoradnik. Oenjen otac petero djece.
Za vrijeme italijanske okupacije bio je aktivni italijanski pijun, prokazivao
Talijanima saradnike NOP-a, na osnovu ega je u toku 1942. god. likvidiran kraim
postupkom od strane terenskih radnika.
GRUBELI Ive IME i majke pk. Mike rodjene ain, rodjen na 14. oktobra
1910. godine u selu Tribunj, kotar ibenik, Hrvat. Po zanimanju zemljoradnik. Oenjen
otac jednog djeteta. Potjee iz siromane zemljoradnike porodice.
U toku okupacije 1942. godine likvidiran je kraim postupkom od strane NOV-e
zbog irenja neprijateljske propagande i provokacija u korist Talijana.
GRUBELI Niko FRANE i majke Matije rodjene Stipaniev, rodjen na 4.
oktobra 1895. godine u selu Tribunj, kotar ibenik, Hrvat. Po zanimanju zemljoradnik.
Oenjen bez djece. Potjee iz siromane zemljoradnike porodice.
Za vrijeme italijanske okupacije provocirao Talijanima saradnike NOP-a i sa
Talijanima iao u raciju, zbog ega je likvidiran kraim postupkom 1943. godine od
strane NOV-e.
CVITAN pk. Mate CVITAN i majke Ane rodjene Livi, rodjen na 25. sijenja
1894. god. u selu Tribunj, kotar ibenik, Hrvat. Po zanimanju zemljoradnik. Oenjen bez
742
Za vrijeme okupacije u poetku sa Talijanima a kasnije sa Njemcima biva

povezan i istima pijunira, te irio ustaku propagandu, na osnovu ega je likvidiran
kraim postupkom 1944. g. od strane NOV-e.
KUMANOVI pk. Nike IVE i majke Cvitan Barue, rodjen na 27. sijenja 1898.
god. u selu Tribunj, kotar ibenik, Hrvat. Po zanimanju zemljoradnik. Oenjen otac
sedmero djece. Potjee iz siromane seljake porodice.
Za vrijeme italijanske okupacije uruje sa Talijanima, provocira aktiviste NOP-a
na osnovu ega od Talijana prima hranu. Padom Italije pokuava bijeg skupa sa
Talijanima, ali je na putu spreen i likvidiran je kraim postupkom od NOV-e 1943. god.
ANTI pk. Alberta PAVAO rodjen na 26. juna 1890. god. u selu Tribunj, kotar
ibenik, Hrvat. Po zanimanju zemljoradnik. Oenjen otac sa jednim sinom. Potjee iz
Za vrijeme italijanske okupacije bio je talijanski pijun na osnovu ega je
likvidiran kraim postupkom 1943. godine, od strane NOV-e.
CVITAN pk. Ante ZVONKO i majke Mare rodjene Durmanovi, rodjen na 30.
novembra 1925. god. u selu Tribunj, kotar ibenik, Hrvat. Zemljoradnik. Neoenjen.
Za vrijeme italijanske okupacije bio je balila, zatim sa vojskom iao u racije,
denuncirao Talijanima aktiviste NOP-a, na osnovu ega je i likvidiran kraim postupkom
1943. god. od strane NOV-e.
RODIN pk. Mate SERAFIN i majke pk. Kate andrk, rodjen 12. X. 1895. g. u
selu Prvi Luka, kotar ibenik, Hrvat. Zemljoradnik. Potjee iz siromane zemljoradnike
porodice.
Za vrijeme italijanske okupacije bio Talijanima pijun, na osnovu ega je i
likvidiran od strane terenskih radnika kraim postupkom 1943. g.
LOKAS pk. Ante IVE i majke pk. Luce rodjene Lokas, rodjen na 14. aprila 1872.
godine u selu Raslina, kotar ibenik, Hrvat. Po zanimanju zemljoradnik. Oenjen sa
jednim djetetom. Potjee iz vrlo siromane zemljoradnike porodice.
Za vrijeme italijanske okupacije, povezan je bio sa Olivari Remigijom, koji je bio
aktivni pijun i od njega odnosio izvjetaje u Zaton kod karabinjera, za to je bio
[u]pozoren, ali nije htio da slua, te je juna 1942. godine bio po terenskim radnicima
likvidiran kraim postupkom.
ALI pk. Jure PAJO i majke Perke rodjene Lokas, rodjen je 1921. godine u selu
Raslina, kotar ibenik, Hrvat. Po zanimanju zemljoradnik. Neoenjen. Potjee iz
U toku italijanske okupacije bio je talijanski dounik i povezan sa talijanskim
pijunom Olivari Remigijom, traio oruje od Talijana, u vezi ega je i likvidiran kraim
postupkom 1942. g. od terenskih radnika.
ALI pk. Jure AMGROZ i majke pk. Luce rodjene Lokas, rodjen 1919. god. u
selu Raslina, kotar ibenik, Hrvat. Po zanimanju zemljoradnik. Neoenjen.
Skupa s bratom Pajom bio usko povezan sa Olivarom Remigijom, traio puku da
uvati selo od partizana, tetno djelovao na osnovu ega je i likvidiran kraim postupkom
1942. god. od strane terenskih radnika.
GULIN pk. Mate STIPE i majke pk. Boa rodjene Lokas, rodjen na 19. decembra
1894. god. u selu Raslina, kotar ibenik, Hrvat. Po zanimanju zemljoradnik. Oenjen sa
troje djece. Potjee iz siromane zemljoradnike porodice.
743
Za vrijeme italijanske okupacije bio je usko povezan sa aktivnim italijanskim

pijunom Remigijom Olivari i esto zalazio kod talijanskih karabinjera u njihovu stanicu,
za to je bio opozoren, ali nije htio da slua, na osnovu ega pod sugestijom da je
talijanski pijun, streljan je kraim postupkom 1942. god. od strane terenskih radnika.
LOKAS pk. Jose PAVE rodjen 20. veljae 1896. god. u selu Raslina, kotar
ibenik, Hrvat. Po zanimanju zemljoradnik. Oenjen otac 5 djece. Potjee iz siromane
Za vrijeme italijanske okupacije bio je talijanski dounik, povezan sa ostalim
pijunima, na osnovu ega je likvidiran kraim postupkom od strane terenskih radnika
polovinom 1942. godine.
LOKAS pk. Jerka JAKOV i majke Ane rodjene Kursar, rodjen na 22. jula 1905.
godine u selu Raslina, kotar ibenik, Hrvat. Po zanimanju zemljoradnik. Oenjen otac
etvero djece. Potjee iz siromane zemljoradnike porodice.
Za vrijeme italijanske okupacije bio je aktivni talijanski pijun, nosio znaku
PNF, saekavao Talijane, na osnovu ega likvidiran je kraim postupkom polovinom
1942. god. od strane terenskih radnika.
LOKAS pk. Jose JOSO i majke pk. Perke rodjene Grubii, rodjen na 25. veljae
1891. godine u selu Raslina, kotar ibenik, Hrvat. Po zanimanju zemljoradnik. Oenjen
otac dvoje djece. Potjee iz siromane zemljoradnike porodice.
Za vrijeme italijanske okupacije zalazio esto u karabinjersku stanicu u selu
Zaton, bio Talijanima tuma i povezan sa talijanskim pijunima, na osnovu ega je i
likvidiran kraim postupkom polovinom 1942. godine od strane terenskih radnika.
OLIVARI pk. Ante REMIGIO rodjen 1884. godine u selu Tijesno, kotar ibenik,
nastanjen u selu Raslina, kotar ibenik, Hrvat. Po zanimanju trgovac-gostioniar.
Oenjen otac devetero djece. Potjee iz dobro stojee trgovake porodice.
Za vrijeme italijanske okupacije bio je aktivan italijanski pijun, posrednik
organizovanja pijunske mree u Raslini i kao takav likvidiran je od strane terenskih
radnika kraim postupkom polovinom 1942. godine.
CVITAN pk. Filipa DUNKO i majke pk. Milice rodjene Bilui, rodjen 20.
svibnja 1890. god. u selu Zaton, kotar ibenik, Hrvat. Po zanimanju zemljoradnik.
Udovac otac estero djece. Potjee iz siromane zemljoradnike porodice.
Za vrijeme italijanske okupacije bio je italijanski pijun na osnovu ega je tokom
1943. godine, zbog denuncija likvidiran kraim postupkom od strane NOV-e.
JURLEKA ena Petra TONA od oca pk. Ante Mra i majke Dume rodjene
Bilui, rodjena na 12. aprila 1906. god. u selu Zaton, kotar ibenik, Hrvatica. Po
zanimanju domaica. Udana, sa troje djece. Potjee iz siromane zemljoradnike
porodice.
Za vrijeme italijanske okupacije bila je aktivni pijun Talijanima, prouzrokovala
nekoliko rtava u Zatonu, na osnovu ega je likvidirana kraim postupkom 1943. god. od
strane NOV-e.
EVRDIJA pk. Jose ROKO i majke Bilui Mare, rodjen na 20. sijenja 1901.
god. u selu Zaton, kotar ibenik, Hrvat. Po zanimanju zemljoradnik. Oenjen, otac dvoje
Odmah po dolasku Talijana poimlje se sa njima druiti, zatim uzimlje uea u
denunciranju rada NOP-a, tako da postaje aktivni pijun okupatora, na osnovu ega je
likvidiran kraim postupkom od strane terenskih radnika 1941. godine.
744
CRNICA pk. Marka MIJO i majke Dume rodjene Mra, rodjen je 1878. god. u
selu Zaton, kotar ibenik, Hrvat. Po zanimanju zemljoradnik. Neoenjen. Potjee iz
Za vrijeme italijanske okupacije bio je talijanski pijun, denuncirao rodoljube, na
osnovu ega je juna 1942. godine likvidiran kraim postupkom od strane terenskih
radnika.
IGORI pk. Tome MATE i majke pk. Mare rodjene Juri, rodjen je 1894.
godine u selu irje, kotar ibenik, Hrvat. Po zanimanju trgovac mjeovite robe. Oenjen,
bez djece. Potjee iz srednje stojee porodice.
Za vrijeme okupacije vodio je trgovinu u ibeniku, dobivao odobrenja od
Talijana. Oslobodjenjem ibenika pronadjene su potvrde da je Talijanima predao 500.000
lira zajma, na osnovu ega je hapen od strane Komande Mjesta ibenik i likvidiran
poetkom 1944. god.
DODIG pk. Jose ANTE i majke Antice rodjene Musi, rodjen na 5. juna 1897.
god. u selu Zaton, kotar ibenik, Hrvat. Po zanimanju zemljoradnik. Oenjen, sa jednim
djetetom. Potjee iz siromane zemljoradnike porodice.
Za vrijeme italijanske okupacije bio je aktivni Talijanima pijun, na osnovu ega
je likvidiran kraim postupkom od strane NOV-e augusta 1942. godine.
MRA pk. Vice ANKA rodjena 1911. godine u selu Zaton, kotar ibenik,
Hrvatica. Po zanimanju domaica. Neudata. Potjee iz srednje imune zemljoradnike
porodice.
Za vrijeme italijanske okupacije ila sa talijanskom vojskom i karabinjerima,
radila kod njih i ujedno Talijanima pijunirala aktiviste NOP-a na osnovu ega je
likvidirana septembra 1942. god. kraim postupkom od strane NOV-e.
DODIG pk. Petra NIKOLA Bubi rodjen na 26. oktobra 1888. godine u selu
Zaton, kotar ibenik. Po zanimanju zemljoradnik. Oenjen, sa troje djece. Potjee iz
Likvidiran je kao aktivni talijanski pijun 1942. godine od strane NOV-e. Tada je
Talijanima prokazivao aktiviste NOP-a.
KALEB pk. ime ANTE i majke Petre rodjene Metrov, rodjen 1897. godine u
selu Tijesno, kotar ibenik, Hrvat. Po zanimanju trgovac. Oenjen. Potjee iz dobro
stojee trgovake porodice.
Za vrijeme okupacije bio je aktivni pijun okupatora i neprijatelj NOP-a,
njegovim posredovanjem sin mu postaje zagrijani neprijatelj NOP-a i aktivni saradnik
okupatora, na osnovu ega likvidiran je novembra 1944. god. kratkim postupkom.
OLIVARI pk. Andrije MATE rodjen 1908. godine u selu Tijesno, kotar ibenik,
Hrvat. Po zanimanju trgovac. Potjee iz dobro stojee trgovake porodice.
Likvidiran je kratkim postupkom 1944. god. novembra kao pijun talijanski i
kasnije njemaki, te aktivni neprijatelj NOP-a, od strane NOV-e.
NADRI pk. Ante IME rodjen 1899. godine u selu Betina, kotar ibenik,
Hrvat. Po zanimanju zemljoradnik. Oenjen. Potjee iz siromane zemljoradnike
porodice.
1943. godine kao italijanski pijun likvidiran je kratkim postupkom od strane
NOV-e.
JURO IME rodjen 1889. godine u selu Betina, kotar ibenik, Hrvat. Po
zanimanju zemljoradnik. Oenjen. Potjee iz siromane zemljoradnike porodice.
745
1943. godine za vrijeme italijanske okupacije likvidiran je kratkim postupkom,

kao talijanski pijun, od strane NOV-e.
_____________
PERAK pk. Mate IME i majke Anice Mati rodjen 1909. god. u selu Ladjevci,
kotar ibenik, NRH. Po zanimanju zemljoradnik. Oenjen, jedno dijete. Potjee iz
Kapitulacijom Italije dignjen od strane NOV-e od kue i likvidiran kraim
postupkom, jer je ranije bio u italijanskoj bandi.
LALI pk. Stevana DUAN rodjen 1899. godine u selu ista Mala, kotar
ibenik, NRH. Po zanimanju zemljoradnik. Oenjen, 4 djece. Potjee iz srednje imune
Likvidiran je kraim postupkom od strane NOV-e marta 1944. godine kao aktivni
pijun etnika, a ranije talijanski.
LALI pk. Stevana TRIFUNA i majke Ruice Mijalica, rodjena 1924. god. u selu
ista Mala, kotar ibenik, NRH. Po zanimanju zemljoradnica-domaica. Neudana.
Likvidirana je kraim postupkom od strane NOV-e aprila 1943. god. kao pijunka
i prostitutka kod Talijana.
RELI pk. Stevana STEVANIJA i majke Jeka Krleta, rodjena 1910. god. u selu
ista Mala, kotar ibenik, NRH. Po zanimanju domaica-zemljoradkinja. Neudana.
Likvidirana je kraim postupkom od strane NOV-e aprila 1943. godine kao
italijanska pijunka i prostitutka kod Talijana.
STORI pk. Mate NIKO i majke Tode Saradjen, rodjen 1898. godine u selu ista
Vela, kotar ibenik, NRH. Po zanimanju zemljoradnik. Oenjen. Potjee iz siromane
Likvidiran je kraim postupkom od strane NOV-e aprila 1942. god. kao aktivni
talijanski pijun.
BILU JOSO pk. Mate i majke Cvite, rodjen 1905. god. u isti Velikoj, kotar
ibenik, zemljoradnik, siromah, oenjen, sa 4 djece. Ubijen februara mjeseca 1942. god.
od NOV-e kao pijun.
BEI MATE pk. Petra i majke Jute Kartela, rodjen 1892. god. u Velikoj isti,
kotar ibenik, zemljoradnik, srednje imuan, oenjen, sa 4 djece. Ubijen februara 1942.
god. kao pijun.
KARI LUKA Jozin i majke Cvite Ceronja, rodjen 1892. god. u isti Velikoj,
kotar ibenik, zemljoradnik, siromah, oenjen, sa 4 djece. Ubijen u bijegu kada je bjeao
ispred NOV-e jula 1944. god.
BILU PETAR pk. Frane i majke Tomice Bura, rodjen 1924. god. u isti Velikoj,
kotar ibenik, zemljoradnik srednje imunog stanja, neoenjen. Likvidiran kraim
postupkom septembra 1944. god. od NOV-e.
KARI BARE Jozin i majke Cvite Bura, rodjen 1922. god. u isti Velikoj, kotar
ibenik, neoenjen, zemljoradnik, srednje imunog stanja. Ubijen 1944. god. od NOV-e
radi dezerterstva.
_____________
746
MATEI pk. Marka IVO i majke pk. inke Mori, rodjen 1902. godine u selu
Dazlina, kotar ibenik, N. R. Hrvatska. Po zanimanju zemljoradnik. Oenjen, otac petero
djece. Potjee iz srednje imune zemljoradnike obitelji.
Likvidiran je kraim postupkom koncem 1942. godine od strane NOV-e na
osnovu toga to je iao sa Talijanima u raciju na NOV-e i pod sumnjom da radi dvolinu
ulogu pijuna.
MATEI MATIJA ena Ive od oca Petra Mori, rodjena 1910. godine u selu
Crljenik, kotar Benkovac, sa stalnim boravitem u selu Dazlina, kotar ibenik. Domaica.
Udana, sa petero djece. Potjee iz srednje imune obitelji.
Likvidirana polovinom 1943. godine od strane NOV-e kraim postupkom kao
aktivan italijanski pijun, jer je njenim posredovanjem stradalo 5 lica.
MATEI Ive MARKO i majke Matije rodjene Mori, rodjen 1928. godine u
selu Dazlina, kotar ibenik, N. R. Hrvatska. Po zanimanju zemljoradnik. Neoenjen.
Potjee iz srednje imune zemljoradnike obitelji.
Likvidiran je polovinom 1943. godine od strane NOV-e kraim postupkom, skupa
sa majkom, na osnovu toga, jer mu je bilo poznato tko je od partizana uestvovao u
likvidiranju njegovih roditelja, da ne bi izdao Talijanima, a inae se o njemu nije znalo da
to tetio je NOP.
MATEI pk. Marka ANTE i majke inke rodjene Mori, rodjen 1907. god. u
selu Dazlina, kotar ibenik, NR Hrvatska. Po zanimanju zemljoradnik. Oenjen, ima 4
djece. Potjee iz srednje imune zemljoradnike obitelji.
Likvidiran je kraim postupkom koncem 1942. godine, jer je iao sa Talijanima u
raciju na NOV-e i saradjivao sa Talijanima.
MIODRAG Nikole MIRKO i majke Milice Leai, rodjen 1912. god. u selu
Gaeleze, kotar ibenik, NR. Hrvatska. Po zanimanju zemljoradnik, srednjak.
Likvidiran je kraim postupkom koncem 1942. god. od strane NOV-e kao
italijanski pijun i kurir.
ERGI pk. Vice MILO i majke Marte Krneta, rodjen 1900. godine u selu
Gaeleze, kotar ibenik, NR Hrvatska. Po zanimanju zemljoradnik, srednjak. Oenjen.
Za vrijeme italijanske okupacije 1942. godine nalazio se je u NOV a zatim se
predao Talijanima, te stao sa njima se druiti, na osnovu ega je likvidiran od strane
NOV-e 1942. oktobra sa kraim postupkom.
TABULA pk. ime JAKOV rodjen 1898. godine u selu Gaeleze, kotar ibenik,
NR. Hrvatska. Po zanimanju zemljoradnik, siromaan. Oenjen, sa 3. djece.
Likvidiran je kraim postupkom oktobra 1943. god. od strane NOV-e kao aktivni
talijanski pijun.
TABULA Jakovljeva IKA, rodjena 1928. godine u selu Gaeleze, kotar ibenik,
NR Hrvatska. Po zanimanju domaica. Neudata.
Likvidirana skupa sa ocem oktobra 1943. godine, kao oev saradnik u
podravanju pijunae za Talijane.
TABULA Jakovljev MILE rodjen 1931. godine u selu Gaeleze, kotar ibenik,
NR Hrvatska. Po zanimanju zemljoradnik. Neoenjen.
Likvidiran kraim postupkom od strane NOV-e skupa sa ocem i sestrom oktobra
1943. god. kao aktivni pomaga ocu i direktan kurir sa Talijanima.
747
ERCEG ena ime BOICA rodjena 1897. godine u selu Voani, kotar ibenik,
nastanjena stalno u selu Gaeleze, kotar ibenik, NR Hrvatska. Po zanimanju domaica.
Udana, sa 5 djece. Srednjeg imovnog stanja.
Likvidirana je oktobra 1943. godine kao aktivna pijunica Talijanima, od strane
NOV-e sa kraim postupkom.
ERCEG pk. Marka IVAN i majke Ane oda rodjen 1890. godine u selu Gaeleze,
kotar ibenik, NR Hrvatska. Po zanimanju zemljoradnik. Oenjen, sa etvero djece.
Likvidiran je kraim postupkom od strane NOV-e oktobra 1943. god. kao aktivni
saradnik pijun Talijana.
_____________
SPISAK
Likvidiranih neprijatelja u vremenu neprijateljske okupacije do danas na terenu Skradina
i okolnih sela.
SKRADIN
1. VII FRANE pok. Mije, rodjen 1912. godine u Skradinu. Streljan od strane NOP-a
1943. godine kao talijanski pijun.
2. PAJI ANTE pok. Nike, rodjen 1902. godine u Skradinu. Streljan kao talijanski pijun
od strane NOP-a 1943. godine.
3. PAVASOVI MIRKO pok. Duana, rodjen 1911. godine u Skradinu. Likvidiran 1942.
godine, pri bijegu.
4. PAJI JOSO pok. Marka, rodjen 1919. godine u Skradinu. Streljan od strane NOP-a
kao talijanski pijun 1943. god.
5. PAVASOVI PIRO pok. Nike, rodjen 1919. godine u Skradinu. Streljan od strane
NOP-a 1943. godine kao talijanski pijun.
6. DEGENOVA DAVONINA, rodjena 1911. godine u Skradinu. Streljana od strane
NOP-a 1943. godine kao talijanska pijunka.
SONKOVI
1. ROKO BOO pok. Franje, rodjen 1893. godine u Sonkoviu. Likvidiran kao
talijanski pijun 1943. godine od strane NOP-a.
2. ROKO JOZE pok. Joze, rodjen 1900. godine u Sonkoviu. Likvidiran kao talijanski
pijun 1943. god. od strane NOP-a.
3. MATI PETAR pok. Nikole, rodjen 1897. godine u Sonkoviu. Likvidiran kao
talijanski pijun 1944. godine od strane NOP-a.
4. MATI ADAM Stevana, rodjen 1895. godine u Sonkoviu. Likvidiran kao talijanski
pijun 1944. godine od strane NOP-a.
5. MATI MARIJA ena ime, rodjena 1911. godine u Sonkoviu. Likvidirana kao
talijanska pijunka 1944. godine od strane NOP-a.
6. MATI MARIJA ena Nike, rodjena 1901. godine u Sonkoviu. Likvidirana kao
talijanska pijunka 1944. godine od NOP-a.
7. SLADI MARKO pok. Mate, rodjen 1903. godine u Sonkoviu. Likvidiran kao
talijanski pijun 1944. godine od NOP-a.
748
8. DRAGOVI JANDRIJA pok. Ignatija, rodjen 1905. godine u Sonkoviu. Likvidiran

kao talijanski pijun 1944. god. od NOP-a.
9. DRAGOVI BOGDE pok. Ignatija, rodjen 1907. godine u Sonkoviu. Ubijen kao
etnik 1944. godine od NOV-e.
10. DJILAS MATE pok. Petra, rodjen 1917. godine u Sonkoviu. Ubijen kao etnik od
strane NOV-e 1944. godine.
11. DJILAS MILE pok. Mile, rodjen 1912. godine u Sonkoviu. Ubijen kao etnik 1944.
godine od strane NOV-e.
12. MORI DUAN pok. Stevana, rodjen 1920. godine u Sonkoviu. Ubijen kao etnik
1944. godine od strane NOV-e.
13. DRAGOVI MARKO pok. Uroa, rodjen 1917. godine u Sonkoviu. Ubijen kao
etnik 1944. godine od strane NOV-e.
14. BAKULA TOME pok. Nikole, rodjen 1919. godine u Sonkoviu. Ubijen kao etnik
15. TRAVICA PETAR, pok. Nikole, rodjen 1899. godine u Sonkoviu. Ubijen kao etnik
GRAAC
1. MILOVI TAME pok. Jure, rodjen 1885. godine u Graacu. Streljan kao talijanski
2. MILOVI VESA ki Marka, rodjena 1924. godine u Graacu. Streljana kao etnika
pijunka od strane NOP-a 1943. godine.
3. MILOVI SAVA pok. Mitra, rodjen 1899. godine u Graacu. Streljan kao talijanski
4. MILOVI TODOR pok. Nikole, rodjen 1908. godine u Graacu. Likvidiran kao
etniki organizator 1944. godine.
5. NJEGI BOO pok. Jove, rodjen 1911. godine u Graacu. Streljan kao zarobljeni
etnik 1945. godine.
6. DRAGOVI MILAN pok. ime, rodjen 1902. godine u Graacu. Streljan kao
zarobljeni etnik 1944. godine.
7. DRAGOVI TOME pok. ime, rodjen 1899. godine u Graacu. Streljan kao
zarobljeni etnik 1945. godine.
8. SMOLI MARTIN pok. ime, rodjen 1910. godine u Graacu. Streljan kao talijanski
pijun i vercer 1944. godine.
9. SMOLI MARA pok. Martina, rodjena 1926. godine u Graacu. Streljana kao
talijanska pijunka i vercerka 1944. godine.
OSTROVICA
1. MIJALJEVI JOZO pok. Franje, rodjen 1907. godine u Ostrovici. Streljan kao
talijanski pijun 1942. godine.
2. MIJALJEVI MAA ena Joze, rodjena 1910. godine u Ostrovici. Streljana kao
talijanska pijunka 1942. godine u Bakovai.
3. MIJALJEVI MILE Antin, rodjen 1920. godine u Ostrovici. Streljan kao ustaki
pijun 1944. godine.
749
4. MIJALJEVI FILIP Antin, rodjen 1921. godine u Ostrovici. Streljan kao zarobljeni
ustaa u ibeniku.
5. ZANATI BOO pok. Nike, rodjen 192. godine u Ostrovici. Streljan kao talijanski
pijun 1942. godine.
6. MEDI STOJAN pok. pire, rodjen 1901. godine u Ostrovici. Streljan kao zarobljeni
etnik 1944. godine.
7. BAKULI MILAN Miloev, rodjen 1911. godine u Ostrovici. Streljan kao zarobljeni
etnik 1944. godine u ibeniku.
S M R D E LJ I
1. TOMASOVI URO Pavla, rodjen 1915. godine u Smrdeljima. Streljan kao etnik
1944. godine u ibeniku.
2. MATIJEVI OBRAD Todin, rodjen 1919. godine u Smrdeljima. Streljan kao
zarobljeni etnik 1944. godine u ibeniku.
VARIVODE
1. BERI AIM pok. Djure, rodjen 1915. godine u Varivode. Streljan kao etniki
organizator 1943. god. u egaru.
2. POKRAJAC OBRAD pok. Djure, rodjen 1899. godine u Varivode. Streljan kao
talijanski pijun 1943. god. u Dobropoljcima.
3. ILIJAEVI LJUBO pok. Marka, rodjen 1905. godine u Varivode. Streljan kao
etniki organizator i talijanski pijun u ibeniku 1944. godine.
4. ILIJAEVI URO Ljubin, rodjen 1924. godine u Varivode. Streljan kao zarobljeni
talijanski bandit 1942. godine.
5. GLADOVI LJUBO pok. Pake, rodjen 1900. godine u Varivode. Streljan kao
etniki organizator 1944. god. u ibeniku.
6. GAJICA OBRAD Lukin, rodjen 1911. godine u Varivode. Streljan kao etnik 1944.
godine u Kistanje.
7. GAJICA OBRAD pok. Save, rodjen 1921. godine u Varivode. Streljan kao etnik
1944. godine u Kistanje.
8. JELAA DUAN pok. pire, rodjen 1912. godine u Varivode. Streljan kao etnik
DUBRAVICE
1. GROZDANI MATE Jurin, rodjen 1922. godine u Dubravice. Streljan kao kriminalni
tip 1943. godine, poto je kupio hranu na ime NOP-a koristi je za sebe.
2. BRAJKOVI MARA ena Mije, rodjena 1904. godine u Dubravice. Streljana kao
etnika pijunka 1944. godine.
3. BRAJKOVI ANA ena ime, rodjena 1898. godine. Streljana kao etnika pijunka
1944. godine.
4. KLARI IKA pok. Joze, rodjena 1912. godine u Dubravicama. Streljana kao talijanska
pijunka 1943. godine u Plastovu.
RUPE
750
1. MANDUI JURE pok. Stipe, rodjen 1914. godine u Rupe. Streljan kao zarobljenik
ustaa 1944. godine u ibeniku.
2. MANDUI NIKO Pavla, rodjen 1923. godine u Rupe. Streljan kao zarobljenik
3. MANDUI PAKO pok. Jure, rodjen 1920. godine u Rupe. Streljan kao zarobljenik
4. AVI STIPE Ivanov. rodjen 1914. godine u Rupe. Streljan kao zarobljenik ustaa
5. JURI IAK Josipa. rodjen 1923. godine u Rupe. Streljan kao zarobljenik ustaa
6. II TADIJA pok. Josipa, rodjen 1922. godine u Rupe. Streljan kao zarobljenik
7. KOVILI STIPE Petrov, rodjen 1925. godine u Rupe. Streljan kao zarobljenik
8. MUKOVI SLAVKO pok. Stipe, rodjen 1924. godine u Rupe. Streljan kao
zarobljeni ustaa 1944. godine u Erveniku.
9. BARII DUJO Matin, rodjen 1910. godine u Rupe. Streljan kao zarobljeni ustaa
1944. godine u Erveniku.
10. JURI JERE Nikole, rodjen 1925. godine u Rupe. Streljan kao zarobljenik ustaa
1944. godine u Manojlovcu.
11. IRINI MATE Ivana, rodjen 1923. godine u Rupe. Streljan kao zarobljeni ustaa
12. ZORICA MATE Stevin, rodjen 1912. godine u Rupe. Streljan kao zarobljeni ustaa
13. MARASOVI LUKA pok. Ante, rodjen 1923. godine u Rupe. Streljan kao zarobljeni
ustaa 1944. godine u Manojlovcu.
14. ZORICA IME Stipin, rodjen 1925. godine u Rupe. Streljan kao zarobljeni ustaa
15. MARASOVI OBRAM pok. Ante, rodjen 1904. godine u Rupe. Streljan kao narodni
neprijatelj 1942. godine u Rupama.
16. MARASOVI JADRE pok. Joze, rodjen 1920. godine u Rupe. Streljan kao
neprijateljski propagator 1942. godine u Rupama.
17. RADA MATEO pok. Frane, rodjen 1896. godine u Rupe. Streljan kao neprijateljski
pijun 1944. godine u Dubravicama.
18. BARII NIKO pok. Joze, rodjen 1891. godine u Rupe. Streljan kao narodni
neprijatelj 1944. godine u Rupama.
19. VEROVI MARKO Ante, rodjen 1908. godine u Rupama. Streljan kao zarobljeni
20. VEROVI IVE Ante, rodjen 1921. godine u Rupe. Streljan kao zarobljeni ustaa
21. LJUBII DUJU Ivana, rodjen 1926. godine u Rupe. Streljan kao zarobljeni ustaa
22. IRINI PAKO pok. Mije, rodjen 1909. godine u Rupe. Streljan kao zarobljeni
23. VEROVI ANTE pok. Filipa, rodjen 1908. godine u Rupe. Streljan kao zarobljeni
751
24. TEPI MATE Matin, rodjen 1916. godine u Rupe. Streljan kao zarobljeni ustaa
25. LIBOR MATE Ivana, rodjen 1922. godine u Rupe. Streljan kao zarobljeni ustaa
26. DRAKOVI MARKO pok. Josipa, rodjen 1914. godine u Rupe. Streljan kao
zarobljeni ustaa 1944. godine u ibeniku.
27. DUJI IVAN pok. Stipana, rodjen 1906. godine u Rupe. Streljan kao zarobljeni
28. BARII PAKO pok. Nike, rodjen 1925. godine u Rupe. Streljan kao zarobljeni
29. BARII NIKO Pakin, rodjen 1927. godine u Rupe. Streljan kao zarobljeni ustaa
1944. godine u Kistanje.
30. ZORICA JOSO Ilin, rodjen 1912. godine u Rupe. Streljan kao zarobljeni ustaa 1944.
godine u ibeniku.
31. VEROVI IME Marko, rodjen 1906. godine u Rupe. Streljan kao zarobljeni ustaa
BRATIKOVCI
1. DOBROTA MILICA er Nikole, rodjena 1918. godine u Bratikovcima, streljana kao
etniki pijun 1942. godine u Bratikovcima.
2. URUKALO ZORKA pok. Todora, rodjena 1911. godine u Bratikovcima, streljana
polovinom 1944. godine kao etniki pijun.
3. SLADI IVAN, rodjen 1908. godine u Plastovu, streljan kao ustaki pijun polovinom
1944. godine u Pariima.
4. SLADI STJEPAN, rodjen 1900. godine u Plastovu, streljan kao ustaki pijun
polovinom 1944. godine u Pariima.
5. GARDIJAN DOBRE, rodjen 1907. godine u Plastovu, streljan 1944. godine kao
etniki pijun u Bratikovcima.
6. MANOJLOVI RADE pok. Save, rodjen 1905. godine u Bratikovcima, streljan u
ibeniku kao zarobljeni etniki komandir.
7. LALI MARKO pok. Marka, rodjen 1922. godine u Bratikovcima, streljan kao
8. URUKALO EDO sin Duana, rodjen 1923. godine u Bratikovcima, streljan kao
etniki nacionalni povjerenik 1944. god. u ibeniku.
9. KROBONJA MILE sin Mirka, rodjen 1912. godine u Bratikovcima, streljan kao
10. KRIKA OBRAD pok. Ilije, rodjen 1919. godine u Bratikovcima, streljan kao
zarobljeni etniki vojnik 1944. godine u Stankovcima.872
12. LALI STEVAN pok. Nikole, rodjen 1898. godine u Bratikovcima, streljan kao
talijanski pijun 1943. godine u Bratikovcima.
13. LALI OBRAD pok. Stevana, rodjen 1922. godine u Goricama, streljan kao
talijanski pijun 1943. godine u Laovici.
14. LALI STEVAN sin Stevana, rodjen 1920. godine u Goricama, streljan kao etniki
komandir 1944. godine u Biinama.
872
U izvorniku izostavljen redni br. 11.
752
15. DOBRIJEVI OBRAD pok. Laze, rodjen 1907. godine u Plastovu, streljan kao
16. GARDIJAN VUKAIN, rodjen 1922. godine u Plastovu, streljan kao zarobljeni
17. KROBONJA STEVAN sin Mirka, rodjen 1924. godine u Bratikovcima, streljan
polovinom 1944. godine kao etnik u selu Pariima.
18. VUJKO STEVAN, rodjen 1891. godine u Velikoj Glavi, streljan 1944. godine u
ibeniku kao zarobljeni etnik.
19. GARDIJAN PETAR sin Djure, rodjen 1926. godine u Plastovu, streljan 1944. godine
u ibeniku kao zarobljeni etnik.
20. VUJKO TIHOMIR pok. Stevana, rodjen 1925. godine u Velikoj Glavi, streljan kao
21. VUJKO NIKOLA pok. Stevana, rodjen 1928. godine u Velikoj Glavi, streljan kao
22. VUJKO PETAR, rodjen 1910. godine u selu Velika Glava, streljan kao zarobljeni
etniki komandir 1944. godine u Dubravicama.
23. ZJALI JOVO sin Stevana, rodjen 1905. godine u selu Velika Glava, streljan kao
zarobljeni etnik 1944. godine u Dubravicama.
24. ZJALI PETAR sin Stevana, rodjen 1912. godine u Velikoj Glavi, streljan kao
25. DAMNJANI FILIP, rodjen 1907. godine u Velikoj Glavi, streljan kao zarobljeni
etniki komandir 1944. godine u ibeniku.
26. ZJALI URO sin Milana, rodjen 1921. godine u selu Velika Glava, streljan kao
etniki nacionalni povjerenik 1944. godine u ibeniku.
DJEVRSKE
1. ARDALI MILE sin Jovin, rodjen 1911. godine u Djevrskama, streljan kao zarobljeni
2. CVIJETAN URO pok. Stevana, rodjen 1905. godine u Djevrskama, streljan kao
zarobljeni etnik 1944. godine u Skradinu.
3. JOLI MILE Jovin, rodjen 1920. godine u Djevrskama, streljan kao zarobljeni etnik
4. EELJ MILAN pok. Save, rodjen 1896. godine u Goiu, streljan 1943. godine u
Goiu kao talijanski pijun.
5. BORAK MARA er Ranka, rodjena 1925. godine u Goiu, streljana 1943. godine u
Goiu kao talijanski pijun.
6. LETUNICA SAVA pok. Save, rodjen 1905. godine u selu Goiu, streljan u
Dobropoljcima 1943. godine kao talijanski pijun.
7. BORAK PETAR Vasiljov, rodjen 1900. godine u Goiu, streljan poetkom 1944.
godine u Bjeljini, kao talijanski pijun i agitator.
8. AKI MILAN pok. Jandrije, rodjen 1906. godine u Zeevu, streljan 1943. god. u
Dobropoljcima kao organizator talijanske bande.
9. AKI BOO sin Petra, rodjen 1921. godine u Zeevu, streljan kao kriminalista 1941.
godine u Zeevu.
10. AKI VASO sin pire, rodjen 1908. godine u Zeevu, streljan kao kriminalista
1941. godine u Zeevu.
753
11. ARDALA DAMNJAN pok. Ilije, rodjen 1914. godine u Zeevu, streljan je kao
pljaka 1941. godine u Zeevu.
12. MANDI MILAN pok. Obrada, rodjen 1910. godine u Zeevu, streljan kao etnik
1943. godine u Otriu u Lici.
13. MANDI MILAN pok. Obrada, rodjen 1921. godine u Zeevu, streljan 1943. god.
kao talijanski pijun u svojoj kui.
14. KORDA DRAGINJA ena Gojka, rodjena 1907. godine u Zeevu, streljana kao
talijanski pijun 1943. godine.
15. JELAA LJUBO pok. Mile, rodjen 1913. godine u Djevrskama, streljan kao
talijanski pijun 1943. godine u DJevrskama.
16. IVKOVI BOICA pok. Marka, rodjena 1922. godine u Djevrskama, streljana kao
talijanski pijun 1943. godine u Dobropoljcima.
17. BALJKOVI DUAN pok. Jakova, rodjen 1914. godine u Djevrskama, streljan kao
zarobljeni talijanski bandit 1943. godine u Ostrvici.
18. BALJKOVI BOO Bogdanov, rodjen 1922. godine u Djevrskama, streljan kao
19. MANDI DUAN pok. Tome, rodjen 1911. godine u Djevrskama, streljan kao
20. MANDI SAKO Djurin, rodjen 1921. godine u Djevrskama, streljan kao zarobljeni
talijanski bandit 1943. godine u Ostrvici.
21. JAKOVLJEVI LJUBO Aimov, rodjen 1909. godine u Djevrskama, streljan kao
zarobljeni talijanski bandit 1943. god. u Ostrvici.
22. IVKOVI MILAN pok. Mirka, rodjen 1912. godine u Djevrskama, streljan kao
23. IVKOVI PETAR pok. Marka, rodjen 1924. godine u Djevrskama, streljan kao
24. BJELANOVI MILAN Jovanov, rodjen 1920. godine u Djevrskama, streljan kao
zarobljeni talijanski bandit 1943. god. u Ostrvici.
25. MANDI DAMNJAN sin Ilije, rodjen 1910. godine u Djevrskama, streljan kao
26. TOI MLADEN Dragin, rodjen 1920. godine u Djevrskama, streljan kao zarobljeni
27. MANDI MILAN sin Miloa, rodjen 1922. godine u Djevrskama, streljan kod kue
28. LEAJI RADE pok. Butka, rodjen 1890. godine u Djevrskama, streljan 1943. god u
Dobropoljcima kao talijanski pijun.
29. ARI JAKOV Boin, rodjen 1915. godine u Krnjeuve streljan kao zarobljeni
30. ARI VASO Trifunov, rodjen 1917. godine u Krnjeuve, streljan kao zarobljeni
31. GNJIDI MILAN, rodjen 1917. godine u Krnjeuve, streljan kao zarobljeni etnik
VELIKA GLAVA
1. ZJALI TOME sin Nikole, rodjen 1914. godine u Velikoj Glavi, streljan kao
754
2. DAMNJANI AIM sin Petra, rodjen 1907. godine u Velikoj Glavi, streljan kao
etniki komandir 1944. godine u ibeniku.
3. ZJALI DRAGO sin pire, rodjen 1927. godine u Velikoj Glavi, streljan kao
zarobljeni etnik 1944. godine u Splitu.
4. ZJALI MILO sin Miloa, rodjen 1910. godine u Velikoj Glavi, streljan kao
BRIBIR
1. BJELI ILIJA pok. Boe, rodjen 1898. godine u Bribiru, streljan kao talijanski pijun
1942. godine u Bribiru.
2. STEVELI BRANKO Stevanov, rodjen 1912. godine u Bribiru, streljan 1944. godine
u Pariima kao zarobljeni etnik.
3. STEVELI PIRO Stevanov, rodjen 1915. godine u Bribiru, streljan u ibeniku 1944.
godine kao zarobljeni etnik.
4. PAVI NEDILJKO Markov, rodjen 1923. godine u Bribiru, streljan 1943. god. u
Zrmanji kao zarobljeni etnik.
5. LALI BRANKO pok. Save, rodjen 1922. godine u istoj Maloj, streljan kao
zarobljeni talijanski bandit 1942. godine u Zrmanji.
6. IMPREGA JOVO Todorov, rodjen 1923. godine u Bribiru, streljan 1944. god. u
Djevrskama kao zarobljeni etnik.
P I R A M I T O V C I873
1. PIPUNI MARKO pok. Marka, rodjen 1896. godine u Piramitovcima, streljan kao
talijanski pijun 1943. godine u selu Goricama.
2. PIPUNI PETAR pok. Marka, rodjen 1894. godine u Piramitovcima, streljan kao
talijanski pijun 1943. godine u Goricama.
3. OLAK MARKO pok. Marka, rodjen 1892. godine u Piramitovcima, streljan 1943.
godine u Banjevcima kao talijanski bandit.
4. PODRUG IVANOV MARKO, rodjen 1913. godine u Piramitovcima, streljan 1943.
godine u Vodicama, kao zarobljeni talijanski bandit.
5. PODRUG STJEPAN pok. Nikole, rodjen 1915. godine u Piramitovcima, streljan 1943.
godine u Vodicama kao zarobljeni talijanski bandit.
6. PODRUG MARKO pok. Marka, rodjen 1891. godine u Piramitovcima, streljan 1943.
godine u Vodicama kao talijanski bandit.
7. MARETI MARKO pok. Grge, rodjen 1902. godine u Piramitovcima, streljan kao
talijanski bandit 1943. godine u Vodicama.
8. MARETI IVE pok. Duje, rodjen 1912. godine u Piramitovcima, streljan kao
talijanski bandit 1943. godine u istoj Maloj.
9. MARETI LJUBO pok. Pake, rodjen 1893. godine u Piramitovcima, streljan u
ibeniku 1945. godine kao zarobljeni ustaa.
10. ZELJAK ANTE pok. Ante, rodjen 1892. godine u Piramitovcima, streljan u
Stankovcima 1944. godine kao zarobljeni ustaa.
873
Ispravno bi bilo: Piramatovci.
755
11. TAJI MATE pok. Jakova, rodjen 1910. godine u Piramitovcima, streljan kao
zarobljeni ustaa 1944. godine u Stankovcima.
12. BILI PAKO pok. Grge, rodjen 1908. godine u Krkoviu, streljan kao ustaa 1944.
godine u Stankovcima.
V O A N I874
1. ERKINI IVAN pok. Ivana, rodjen 1922. godine u Voanima, streljan kao talijanski
pijun 1944. godine kod kue.
2. BENETA MATE Jurin, rodjen 1910. godine u Voanima, streljan kao talijanski pijun
1943. godine u Vueviu.
3. IVAS JAO pok. Save, rodjen 1907. godine u Voanima, streljan 1942. godine u
Voanima kao talijanski pijun.
4. KARTELO ANTE pok. Ivana, rodjen 1901. godine u Voanima, streljan kao talijanski
pijun 1942. godine u selu Voani.
5. KARTELO IVAN pok. Ivana, rodjen 1905. godine u Voanima, streljan 1942. god. u
Voanima kao talijanski pijun.
6. KARTELO TEREA ena Filipa, rodjena 1908. godine u Nuniu, streljana 1943.
godine u Graacu kao talijanski pijun.
7. PLETIKOSA MARA ena Ante, rodjena 1923. godine u Nuniu, streljana u Voanima
8. ERKINI BOO Antin, rodjen 1898. godine u Voanima, streljan 1944. godine u
Stankovcima kao zarobljeni ustaa.
9. RAKOVI VOJKA . Miloa, rodjena 1903. godine u Krnjeuve, streljana u selu
drapnju 1943. godine kao talijanski pijun.
10. RAKOVI MILO pok. Jandrije, rodjen 1891. godine u drapnju, streljan kao
11. RAKOVI PETAR pok. Miloa, rodjen 1928. godine u drapnju, streljan kao
12. TOMASOVI PILIP Jandrijin, rodjen 1923. godine u drapnju, streljan u ibeniku
1944. godine kao zarobljeni etnik.
13. TOKI JOSO Nikolin, rodjen 1905. godine u Voanima, streljan 1944. god. u
Stankovcima kao zarobljeni ustaa.
14. RSTI JAKOV pok. Ante, rodjen 1910. godine u Krkoviu, streljan 1943. god. u
Krkoviu kao zarobljeni talijanski bandit.
ibenik dne 15. aprila 1948. godine.
_____________
Izvornik, strojopis
874
Ispravno bi bilo: Vaani.
756
279.
12. rujna 1949.
Drni
Dopis Opunomostva UDB-e Drni UDB-i za NR Hrvatsku o likvidaciji

trojice Slovenaca u Erveniku
_____________
Opunomostvo Uprave dravne bezbjednosti
za kotar Drni
Br. 829
12. IX. 1949 god.
DRNI
UPRAVI DRAVNE BEZBJEDNOSTI
ZA N.R. HRVATSKU /III. Odelenje/
ZAGREB
U vezi Vaeg dopisa br. 339 od 23.VIII.o.g., u prilogu Vam u duplikatu
dostavljamo elaborat po njemakoj obavjetajnoj slubi.
Napominjem, da bi se dolo do tanijih podataka, potrebno bi bilo pregledati
arhivu OZN-e Kninskog podruja, koja se nalazi u Odelenju UDB-e za oblast Dalmacije i
medju zapisnicima nai zapisnike Markov Aleksandra i jo trojice Slovenaca, koji su bili
njemaki tumai. Isti su pred odlobodjenje Drnia od njemaca pobjegli u partizane i u
Erveniku nakon sasluanja OZN-e likvidirani. Iz zapisnika Markova najbolje se vidi rad
njem.ob.slube.
Zamj. opunomoenika pporu.
[v.r.]
/Stuli Pave/
_____________
Izvornik, strojopis
Dravni arhiv u Splitu, f. 409, SUP za Dalmaciju, kut. Drni-Konfiskacije
757
280.
Nepoznat datum
Popis likvidiranih osoba s podruja Perkovia

_____________
SPISAK LICA KRATKIM POSTUPKOM LIKVIDIRANIH
I PRESUDOM SUDA OSUDJENIH NA SMRT
NA TERENU PERKOVI
Za vrijeme okupacije:
1. - BUVA IVE pok. Marka i majke Mae, rodjena Lokas, rodjen je 1907 godine u selu
Bilice, kotar ibenik, po zanimanju zemljoradnik. Hrvat.
Kratkim postupkom likvidiran 1942 godine u selu Bilice, po aktivnosti NOP-a
2. - GATARA MILE Antin i majke Tonke, rodjena aleta Car, rodjen 4 aprila 1914
Kratkim postupkom likvidiran poetkom 1944 godine, zbog pijunae u korist
okupatora Talijana, a kasnije Njemaca, po aktivnosti NOV-e, u svom selu Bilice.
3. - JAKI MARKO Ivin i majke pok. Matije Gtara, rodjen 20.III.1916 godine u selu
Bilice, kotar ibenik.
Kratkim postupkom likvidiran poetkom 1943 godine, zbog pijunae u korist
okupatora Talijana, po aktivnost NOP-a.
4. - JAKI-JURAS STANA ena Pake, rodjena 25.X.1897 godine u selu Bilice, kotar
ibenik.
Kratkim postupkom likvidirana poetkom 1944 godine, po aktivnosti NOV-e zbog
pijunae u korist okupatora Njemaca i etnika.
5. - JAKI-KRNI KATA . Jakova, rodjena 25.XI.1907 godine u selu Bilice, kotar
Kratkim postupkom likvidirana poetkom 1944 godine, kao pijun Njemako-etniki,
po aktivnosti NOV-e.
6. - MIHALJEVI MARKO pok. Mate i majke pok. Jele Juras, rodjen 23.V.1893
Kratkim postupkom likvidiran poetkom 1943 godine, po aktivnosti NOV-e, zbog
pijunae u korist okupatora Talijana.
7. - LUGOVI-MIHALJEVI MARA ud. Marka, rodjena 25.VI-1894 godine u selu
Bilice, kotar ibenik, po zanimanju domaica, Hrvatica.
Kratkim postupkom likvidirana poetkom 1943 godine na terenu kotara ibenik, po
NOV-ci, kao Talijanska pijunka.
8. - SLAVICA VICE pok. Pake, rodjen i majke pok. Stane Lugovi, rodjen 2.III.1903
758
Kratkim postupkom likvidiran poetkom 1944 godine, u polju nedaleko Bilica, zbog
suradnje i pijunae sa etnicima, od NOV-e.
9.- LUGOVI JOSO pok. Marka i majke Ane upe, rodjen 14.II.1889 godine u selu
Bilice, kotar ibenik, zemljoradnik, Hrvat.
Kratkim postupkom likvidiran 1943 godine na terenu kotara ibenika, zbog pijunae
u korist okupatora Talijana, po aktivnosti NOV-e.
10. - PILIOTA MIJO pok. Ante i majke pok. Mare Juras, rodjen 20. II.1910 godine u
selu Bilice, kotar ibenik, po zanimanju zemljoradnik, Hrvat.
Kratkim postupkom likvidiran na terenu kotara ibenik poetkom 1943 godine, kao
Talijanski pijun, a po aktivnosti NOV-e.
11. - ALETA NIKO pok. Stipe i majke pok. Ike tkalj, rodjen 6.XII.1880 godine u
selu Bilice, kotar ibenik, po zanimanju zemljoradnik, Hrvat.
Kratkim postupkom likvidiran u 1943 godini, kao Talijanski pijun, po aktivnosti
NOP-a.
...875ALETA JURE, pok. Stipe i majke pok. Ike tkalj, rodjen u Bilicama, kotar ibenik,
Kratkim postupkom likvidiran, kao Talijanski pijun, kao i njegov brat Niko, u 1943
godini, na terenu kotara ibenik, po aktivnosti N.O.P-a.
13. - JURAS SLAVICA ANTA, ud. Blaa, rodjena 16.IV.1894 gd. U selu Bilice, kotar
ibenik, po zanimanju domaica. Hrvatica.
Kratkim postupkom likvidirana, poetkom 1943 godine, zbog pijunae u korist
okupatora Talijana, po aktivnosti NOV-e.
14. - BADJIM-MIKULANDRA IKA ena Nike, rodjena 23.XII.1895 godine u selu
Konjevrate, kotar ibenik, po zanimanju domaica, Hrvat.
Kratkim postupkom likvidirana poetkom 1944 godine, zbog pijunae u korist
okupatora Njemca i etnika, po aktivnosti NOV-e.
15. - MIKULANDRA PILIOTA LJUBA . Mije, rodjena 20.VIII.1917 u selu Bilice,
kotar ibenik, po zanimanju domaica, Hrvat.
Kratkim postupkom likvidirana, poetkom 1944 godine, po aktivnosti NOV-e, zbog
pijunae u korist okupatora Njemca i etnika.
16. - SKOI DJURO Nikin, rodjen u selu Lozovac, kotar ibenik, po zanimanju
Kratkim postupkom likvidiran Oktobra 1943 godine, po aktivnosti NOV-e, zbog
pucanja na terenske radnije iz svoje kue. Isti je bio aktivni etnik.
17. - SKOI DJURO pok. Steve, rodjen u selu Lozovac, kotar ibenik, po zanimanju
Kratkim postupkom likvidiran Oktobra 1943 godine, po aktivnosti NOV-e, zbog
18. - KRNI KRSTE Josin, rodjen 1906 godine u selu Konjevrate, kotar ibenik, po
Kratkim postupkom likvidiran poetkom 1943 godine, od terenskih radnika NOP-a,
zbog pijunae u korist okupatora Talijana.
19. - KOTAN PETAR pok. Ante, rodjena 1912 godine u selu Konjevrate, kotar
875
Redni broj izostavljen
759

20. - LABOR MARKO pok. Ante, rodjen 1901 godine u selu Konjevrate, kotar ibenik,
zbog aktivne suradnje i pijunae u korist okupatora-Talijana.
21. - ERAK ANTE pok. Petra, rodjen 1898 godine u selu Dubrava, kotar ibenik, po
Kratkim postupkom likvidiran, Augusta 1942 godine na terenu nedaleko Dubrave,
od terenskih radnika NOP-a, zbog pijunae u korist okupatora Talijana.
22. - PROTEGA MILE pok. Ive, rodjen 1912 godine u selu Dubrava, kotar ibenik, po
Kratkim postupkom likvidiran Augusta 1942 godine, na terenu nedaleko Dubrave,
23. - KUGOR VICE Grgin, rodjen 1906 godine u selu Dubrave, kotar ibenik, po
Kratkim postupkom likvidiran Augusta 1942 godine, na terenu nedaleko Dubrave, od
terenskih radnika NOP-a, zbog pijunae u korist okupatora Talijana.
24. - LACMANOVI JURE pok. Mate, rodjen 1888 godine u selu Dubrava, kotar
Kratkim postupkom likvidiran, Oktobra 1942 godine na terenu nedaleko Dubrave,
od terenskih radnika NOP-a, zbog pijunae u korist okupatora Talijana. Pomenuti Jure
je bio glavar sela i imao usku vezu s okupatorom Talijanima.
25. - LACMANOVI VICE pok. Ive, rodjen 1909 godine u selu Dubrava, kotar
Kratkim postupkom likvidiran na 5.VI.1943 godine, od terenskih radnika NOP-a,
zbog pijunae Talijanima i namjere ubiti jednog terenskog radnika NOP-a.
26. - RUPI MILE pok. Mate, rodjen 1912 godine u selu Dubrava, kotar ibenik, po
Kratkim postupkom likvidiran, januara 1943 godine, od terenskih radnika NOP-a,
zbog krdje u selu.
27. - KUGOR JERKO pok. Ive, rodjen 1907 godine u selu Dubrava, kotar ibenik, po
Kratkim postupkom likvidiranm Novembra 1943 godine od terenskih radnika NOPa, zbog toga to je odao etnicima kiji su u selu radili ta NOP-t; te su etnici iste
pohvatali a njega pustili, i kad je puten bio je odmah likvidiran.
28. - KRNI JERKO Matin, rodjen u selu Danilo Biranj, kotar ibenik, po zanimanju
zemljoradnik, Hrvat.
Kratkim postupkom likvidiran, koncem 1942 godine, ne terenu nedaleko daniloBirnja, od terenskih radnika NOP-a, zbog pijunae u korist okupatora-Talijana.
29. - PAKOVI IVKO pok. Mate, rodjen 1926 godine u selu Danilo-Biranj, kotar
Kratkim postupkom likvidiran koncem 1942 godine, u polju nedaleko Danilo-Birnja,
30.- MIURA MARIJA . Ive, rodjena 1925 godine u selu Kraljicama, kotar ibenik,
po zanimanju domaica, Hrvatica.
760
Kratkim postupkom likvidirana poerkom 1944 godine, od terenskih radnika NOP-a,

zbog pijunae u korist Ustaa.
31. - BRALI ANA . Marka, rodjena 1895 godine u selu Kraljicama, kotar ibenik, po
zanimanju domaica, Hrvatica.
Kratkim postupkom likvidirana koncem 1943 godine, od terenskih radnika NOP-a,
zbog pijunae u korist Ustaa.
32. - SULJE PAKO pok. Ante, i majke Ike Klisovi, rodjen 1883 godine u selu
Kraljice, kotar ibenik, po zanimanju zemljoradnik, Hrvat.
Kratkim postupkom likvidiran, poetkom 1943 godine, od strane ibenskotrogirskog odreda, zbog kradje poinjene u selu.
33. - RAKI JOSO Markov i majke Pavice Kuni, rodjen 1911 godine u selu StnoDonje, kotar ibenik, po zanimanju zemljoradnik, Hrvat.
Kratkim postupkom likvidiran, poetkom 1944 godine u selu Kraljicama, od
strane Srednjo-Dalmatinskog odreda, zbog ranije pijunae, a onda vojnik Ustaki
uhvaen u selu gdje pljaka.
34. - CRLJEN TOMICA . Mate, rodjena Brali u selu Slivno Perkovi, kotar
Kratkim postupkom likvidirana, lipnja 1943 godine, od strane SrednjoDalmatinskog odreda, zbog pijunae u korist okupatora-Talijana.
35. - CRLJEN TOME pok. ime, rodjen ... u selu Slivno Perkovi, kotar ibenik, po
Kratkim postupkom likvidiran, Lipnja 1943 godine, od strane SrednjoDalmatinskog odreda, zbgo aktivne pijunae u korist okupatora-Talijana, kao i njegova
nevjesta Crljen Tomica.
36. - PERKOVI IVE pok. Krste, rodjen 14.XI.1895 godine, u selu Perkovi, kotar
Kratkim postupkom likvidiran, Septembra 1943 godine, odveden je u Spitsko
podruje i tamo je likvidiran od strane istog, zbog pijunae u korist okupatora-Talijana.
37. - PIVAC JOSO imin, i majke Tonke Petkovi, rodjen 1911 godine u selo Vrpolje,
kotar ibenik, po zanimanju zemljoradnik, Hrvat
Kratkim postupkom likvidiran, Oktobra 1943 godine, od strane VIII. Brigade XX.
Divizije., zbog toga to je bio Talijanski pijun i pred kapitulaciju Italije nosio faistiku
uniformu.
38. - BAI MARTIN pok. Mate i majke Marije Plena, rodjen 1897 godine u selu
Kratkim postupkom likvidiran, Februara 1943 godine, od terenskih radnika NOPa, zbog pijunae u korist okupatora-Talijana.
39. - PETKOVI MATE pok. Martina, i majke ?, rodjen 1865 god. u selu Vrpolje, kotar
Kratkim postupkom likvidiran, Decembra 1942 godine od strane ibenske ete,
40. - PETKOVI FRANE Matin, rodjen 1903 godine u selu Vrpolje, kotar ibenik, po
Kratkim postupkom likvidiran, Novembra 1942 godine na terenu nedaleko
Vrpolja, od strane terenskih radnika NOP-a, zbog pijunae u korist okupatora Talijana.
761
41. - JELI IVAN pok. Mate, rodjen 1878 godine u selu Vrpolje, kotar ibenik, po
Kratkim postupkom likvidiran, u Februaru 1943 godine, od terenskih radnika
NOP-a, zbog kradje i pijunae u korist okupatora Talijana.
42. - JELI STANKO Ivana, rodjen 1919 godine u selu Vrpolje, kotar ibenik, po
Kratkim postupkom likvidiran, u Februaru 1943 godine u jednu no kao i otac mu
Ivan, od terenskih radnika NOP-a, zbog kradje poinjene u selu i pijunae u korist
okupatora Talijana.
43. - KORAJA MARTIN pok. Martina i majke Luce ikovi, rodjen 6.XI.1902 godine
u selu Jadrtovac, kotar ibenik, po zanimanju zemljoradnik, Hrvat.
Kratkim postupkom likvidiran, na 6.II.1942 godine, od terenskih radnika NOP-a,
44. - SUNARA PIRO pok. Jakova i majke Vice rod. Sunara, rodjen 14. maja 1911
godine u selu Jadrtovac, kotar ibenik, po zanimanju zemljoradnik, Hrvat.
Kratkim postupkom likvidiran, na 26.VI.1943 godine, os terenskih radnika NOP-a,
kao dezerter NOV-e i pijun okupatora Talijana.
45. - MOROVI STIPE pok. Mate i majke Luce rodj. Morovi, rodjen 12.III.1902
godine u selu jadrtovac, kotar ibenik, po zanimanju zemljoradnik, Hrvat.
Kratkim postupkom likvidiran, 26.VI.1944 godine, od strane terenskih radnika
NOP-a, zbog pijunae u korist okupatora-Njemaca.
46. - LABOR PAKO pok. Vice i majke pok. Matije Badjim, rodjen 1882 god. u selu
Gori, kotar ibenik, po zanimanju zemljoradnik, Hrvat.
Kratkim postupkom likvidiran u koncu 1942 godine, od NOV-e zbog pijunae u
korist okupatora Talijana.
47. - LJUBI PAKO pok. Jure, rodjen 1907 godine u selu Gori, kotar ibenik, po
Kratkim postupkom likvidiran koncem 1942 godine, od NOV-e, zbog pijunae u
korist okupatora-Talijana.
48. - DJAKOVI MATE pok. ime i majke pok Jele Ljubi, rodjen 1895 godine u selu
Gori, kotar ibenik, po zanimanju zemljoradnik, Hrvat.
Kratkim postupkom likvidiran poetkom 1943 godine, od NOV kao Talijanski
pijun.
49. - DJAKOVI ZORKA Josina i majke pok. andi Stane, rodjena 1913 godine u selu
Gori, kotar ibenik, po zanimanju domaica, Hrvatica.
Kratkim postupkom likvidirana poetkom 1943 godine, od NOV-e, zbog pijunae
u korist okupatora-Talijana.
50. - ANDI MILE pok. Jove i majke Boje rodjena Vrljevi, rodjen 1914 godine u selu
Gori, kotar ibenik, po zanimanju zemljoradnik.
Kratkim postupkom likvidiran poetkom 1944 godine, od NOV-a zbog toga to je
uhvaen kao naoruani etnik, i borio se protiv NOV-e.
51. - STRIKA IVE pok. Tome, rodjen 22.VI.1898 godine u selu Zlarin, kotar ibenik,
po zanimanju zemljoradnik mornar, Hrvat.
Kratkim postupkom likvidiran Septmebra 1943 god. na terenu Primoten, po
aktivnosti Komande mjesta ibenik, zbog veze s okupatorom Talijanima.
762
52. - LJUBA SREKO pok. Mate, rodjen 23.VI.1907 god. u selu Zlarin, kotar ibenik,
po zanimanju zemljoradnik-mornar, Hrvat.
Kratkim postupkom likvidiran Septembra 1943 god. po aktivnosti komande mjesta
ibenik, zbog veze s Talijanima.
53. - MARKOVI ANTE Leopoldov, rodjen 10.V.1922 godine u selu Zlarin, kotar
Kratkim postupkom likvidiran poetkom 1944 god. na terenu irje, zbog toga to
je ranije imao vezu s Talijanima i bio pijun.
54. - KRANJAC LJUBO Matin, rodjen 16.X.1922 godine u selu Zlarin, kotar ibenik,
po zanimanju zemljoradnik-mornar, Hrvat.
Kratkim postupkom likvidiran, poetkom 1944 godine, po aktivnosti NOV-e, a
zbog toga to je dezertirao iz J.Armije.
_____________
Prijepis, strojopis
763
ZADARSKA UPANIJA
764
281.
7. veljae 1944.
Naredba taba XIX. divizije NOVJ podreenim postrojbama za

raspored i postavljanje zasjeda na pravcu Otri - Graac, donosi i
uputu o postupku sa zarobljenicima, koja naglaava da nikako ne
smije da se desi da se zarobljenici ubijaju, kao to se to desio sluaj
zadnjih operacija kod I. i II. Brigade
_____________
tab XIX Divizije NOV Jugoslavije
7. II. 44. g.
u 20 asova
ZAPOVJEST
/.../
ZAROBLJENICI I PLIJEN:
U koliko bude zarobljenih neprijateljskih vojnika, odmah ih sprovoditi ovom tabu.
Nikako ne smije da se desi da se zarobljenici ubijaju, kao to se to desio sluaj zadnjih
operacija kod I. i II. Brigade.
Pljen zadrati pri tabu, a dostaviti spisak intendanturi ovog taba, koja e posle
prema potrebi vriti raspodjelu.
/.../
Politkomesar:
(M.P.)
Komandant- potpukovnik:
M.876 aki, v.r.
Dostavljeno na znanje: G.. Hrvatske, tabu VIII. Korpusa.

Dostavljeno na postupak: tabu I. i II. Brigade XIX. Divizije, tabu XIII. Brigade, tabu
Kninskog Odreda i Orijenskog P. Odreda, Referentu saniteta ovog taba i Intendanturi
ovog taba.
_____________
Prijepis, strojopis
VA VII, Beograd, Arhiva NOB, kut. 1020, reg. br. 2/3.
Dravni arhiv u Splitu, f. 262, IHRPD, kut. 94
876
Miun.
765
282.
21. oujka 1944.
Izvjee Rajonskog obavjetajnog centra za okrug Zadar Okrunom

komitetu KPH za Zadar o premetaini samostana fratara u Prekom
_____________
R.O.C.
Okrug Zadar
br. 198/44
21 marta 1944.
Drugarskom
O.K.K.P.H. za Zadar
Poloaj
Dragi drugovi!
Primili smo va dopis od 15-marta u vezi premetaine izvrene u samostanu
fratara u Preku koju je izvrio jedan lan Ob.Pov. za kotar Preko.
Stojimo na stanovitu kojeg ste iznijeli u reenom pismu i do sada smo davali
takve upute naim povjerenicima. Sada smo ponovno uputili dopis u obliku cirklulara,
kojim smo upozorili sva povjerenstva da svoje zadatke vre uz pomo, podrku i kontrolu
odgovarajuih partijskih komiteta, ponavljajui im upute date u pogledu hapenja i
vrenja premetaina i slinih represalija.
Uputili smo drugarskom O.K.S.K.O.J.-a dopis u kojem smo zatraili
razjanjenje u pogledu drugova Julija Padelina i Stjepe Sikia koji su pobjegli iz logora u
Zadru a koji se nalaze na radu kod nas.
Pismo smo uputili O.K. SKOJa prema uputama druga Sreka.
Drugarskim borbenim pozdravom
Sf
Sn
za rukovodioca
Goga [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
766
283.
18. srpnja 1944.
Vojno-obavjetajni oficir 2. udarne brigade XIX. divizije NOV

Jugoslavije trai od Okrunog NOO-a za Zadar da dostavi podatke o
svim narodnim neprijateljima koji se nalaze na tome okrugu, kako bi
mogli prema njima zauzeti pravilan stav
_____________
Vojno-obav. oficir
II. Ud. Brigade XIX Divizije NOVJ
18.VII.1944
Okrunom N.O.O.-u za Zadar
Moli se naslov da nam odmah po primitku ovog dopisa dostavi podatke o svim
narodnim neprijateljima koji se nalaze na tome okrugu. Ovo nam je neophodno potrebno
kako bi mogli prema njima zauzeti pravilan stav kao i prema njihovim zaslugama. Do
sada se deavalo da su pojedini ovakvi tipovi ostali nekanjeni, zbog toga to nae
jedinice nisu imale podataka o istima, a tamonji N.O. Odbori su mladi i ne osjeaju se
dovoljno odgovornim, te kao takvi izbjegavaju prikazati pojedine bandite iz svojih sela.
Takodjer se deavalo da je naa vojska nepravilno izvrila konfiskaciju ili rekviziciju
nekim naim simpatizerima, kojima se nije trebalo to initi. Da se to nebi u budue
deavalo najhitnije nam dostavite gore traene podatke.
Smrt faizmuSloboda narodu!
M.P.877
Voj. obav. oficir, porunik

Jozo Kovaevi [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
Dravni arhiv u Zadru, f.135, Okruni NOO Zadar, kut. 38.
877
Okrugli peat: tab 2. brigade 19. [neitko] Dalm. divizije NOVH (u sredini zvijezda petokraka).
767
284.
14. rujna 1944.
Benkovac
Kotarski NOO Benkovac izvjeuje Okruni NOO Zadar o stanju u

Benkovcu u vrijeme i nakon osloboenja te o zarobljavanju ustaa i
etnika na njihovom podruju
_____________
Kotarski N.O.O. Benkovac
Tajnitvo.
Dana 14. 9. 1944.
Br. 120/44878
O K R U N O M E N.O.O.-u
Z A D A R
IZVJETAJ.
Dana 10. o.mj. 6 brigada 19 sjeverodalmatinske divizije zauzela je grad
Benkovac. Tom prilikom zarobljeno je i ubijeno oko 50 neprijateljskih vojnika, a
oslobodjeno je naih rodoljuba i drugova oko 200, koji su bili u zatvoru kao roblje, a
ujedno je mobilisano novih boraca u mjestu i u okolici oko 90.
Pored ovoga mi smo mobilisali oko 20 raznih strunjaka koji su preko lanova
Okrunog N.O.O.-a rasporedjeni na razne Kotare i Okruge.
Prilikom zauzea grada uspjelo se izvui oko 100 kola raznog materijala, vojnike
spreme, oruja i municije, konja te ostale razne robe kao n. pr. usterskog alata, maina te
ostalih ivaih maina i drugog materijala koji je potreban za N.O.V. Neki dio robe
uziman je na rekvizicione priznanice. Materijala se je moglo izvui mnogo vie ali je
pomanjkanje bilo u prevoznim sredstvima. to se tie hrane izveeno je u glavnom
brana, tijesta, rie i masti, a inae ostalo je jo preko 20 vagona u magazinima razne
hrane.
Prilikom povlaenja neprijatelja iz grada povukao se sa istim jedan dio gradjana.
Kratki prikaz o ulasku nae vojske i pozadinskih vlasti u grad. Prve snage nae N.O.V.
koje su ule u grad nisu pokazale najbolji primjer iz razloga toga to su poeli razbijati
prozore i vrata te tako pravili samovoljno pretres po privatnim kuama i raznim lokalima.
Dolaskom Komande mjesta te lanova Kotarskoga N.O.O.-a i lanova Opinskog
N.O.O.-a pokazala se nedovoljna sredjenost i nesnalaivost u dunosti koje su imale da
izvre sve tri Ustanove. Komanda mjesta imala je mali broj vojnika i nije uzela stav koji
bi inae morala, ve se je gubila nepotrebnim sitnicama. Kotarski N.O.O. imao je samo
tri lana sa kojima je odmah uao u zgradu Opinskog poglavarstva gdje je nadjeno u
blagajni Kuna 534.700 i Lira 24.120 te jedan ciklostil, nakon ovoga stavili smo se u vezu
sa vojskom te je vojska poduzela mjere reda u gradu. Naputanjem grada odlueno je
zajedniko savjetovanje 12. o.mj. izmedju vojske i pozadinskih vlasti gdje se je pretresalo
878
Nadopisano rukom
768
o svim nedostacima koji su se pokazali prilikom ulaza u grad. Ujedno je izvren raspored
zborova po svim okolnim selima u kojima sudjeluje i glumaka grupa Okrunog N.O.O.
Zadar. Na sve zborove dolaze drugovi iz vojske i pozadinske vlasti koje rukovode sa
zborovima. Svrha zborova je populariziranje poziva Marala Josipa Broza Tita svima
onima koji se jo nalaze u neprijateljskim redovima, a protivu N.O.V, te mobilizacija i
suzbijanje dezerterstva na ovom sektoru. Istaknuta je vanost prikupljanja hrane za
ishranu N.O.V. u emu se imaju da brinu N.O.O.-i za komandu mjesta. Padom Benkovca
poljuljao se znatno moral u neprijateljskim redovima, a naroito kod ustaa tako da
dnevno se predaju N.O.V. N.pr. ...8791944. iz Zemunika prelo je u Z.O. komandant
bataljona zadarske brigade Draa Mitar i njegov zamjenik Milin Gusa sa 18 etnika, 10.
o.mj. iz iste brigade u Smokoviu prelo je oko 15 etnika, 11. o.mj. u Zemuniku predala
su se 4 ustaka oficira sa oko 35 ustaa, ...880 iz Novigrada ...881 ustaa. Svi gore
spomenuti predali su se Zadarskom odredu. 14. o. mj. iz jutra prilikom akcije na kabrnju
N.O.V. zarobljeno je ustaa i 25 civila dok je poginulo oko 10 ustaa.
U ostalom svakodnevno se vidi prelaenje iz ustakih i etnikih redova u N.O.V.
_____________
Izvornik, strojopis
Dravni arhiv u Splitu, f. 389, Okruni NOO Zadar, kut. 55, NOO-55/1493
285.
29. listopada 1944.
Opunomoenitvo OZN-e zadarskog podruja dostavlja OZN-i za

oblast VIII. korpusa NOV Jugoslavije kratak prikaz stanja na
zadarskom podruju te spominju i da su pripadnici NOVJ masovno
pljakali stanovnitvo u Benkovcu
_____________
OPUNOMOSTVO
OTSJEKA ZA ZATITU NARODA
ZADARSKOG PODRUJA
Broj: 295/44, dana 29/X.
OTSJEKU ZA ZATITU NARODA ZA OBLAST VIII. KORPUSA
OZNE za HRVATSKU
879
Neitko.
Neitko.
881
Neitko.
880
769
Predmet:
Kratak prikaz stanja na Zadarskom

Podruju i Opunomostvu
Prilikom posljednjeg napada i oslobodjenja Benkovca od strane naih jedinica

izvjestan broj neprijateljskih snaga je uspio da se izvue i skloni privremeno u Biograd,
Pakotane i Filipjakov. Ustae su se smjestili u Filipjakovu i Biogradu, dok se je
Stegnjaji Milorad, komandant letee etnike jurine brigade sa oko jo 150 etnika
prebacio preko Biograda i Zadra na sektor opine Smili sa ciljem ponovnog
uspostavljanja etnike organizacije i mobilizacije. U tome je ve i djelomino uspio, jer
je njegovim dolaskom na taj teren dezertiralo ve oko 70 etnika iz NOV, koji su poslije
uspjenih akcija nae vojske na etnika uporita pristupili u partizane. etnika
propagandu vri u Smokoviu gdje je odrao jedan javni masovni zbor, te i u okolnim
selima kao Kaiu i Zemuniku gornjem. etnika se propaganda osjea jo i u djelu
obrovake opine naroito u Mukovcima, Golubiu, Karinu, Krupi, Obrovcu i
Medvedjoj, dok naprotiv svakog dana etnici iz nekih sela opine Benkovac prelaze
dobrovoljno na stranu NOV. Ba pred tri dana u dva navrata dola je po grupa etnika i
dobrovoljno se prijavila u NOV iz Kule Atlagi najjaeg etnikog uporita.
Ustaka propaganda slabije se osjea poslije likvidiranja ustakih uporita i
oslobodjenja Benkovca, centra ustake politike i propagandne djelatnosti. Ustaka
propaganda osjea se u Jesenicama koje nadalje ostaju ustaki nastrojeni, te poneto u
Obrovcu, Kruevu, Medvedjoj i Zemuniku iz kojeg se iri utjecaj na oblinja sela.
10 ovog mjeseca strijeljano je 9 rodoljuba u Galovcima opina Zemunik od strane
ustaa, zapravo ustakog natporunika Korulania, koji je lino izvrio strijeljanje.
Svaku veer izvjestan broj njemakih vojnika naputa Zadar ...882 morskim putem
i odlaze u pravcu Trsta. Medju samim njemakim vojnicima govori se o skorom
definitivnom naputanju grada i preputanju istog ustaama. Njemci namjeravaju pred
svoj odlazak zatrovati vodu i bunare u gradu i u tu svrhu ve su pripremili 30 kg. otrova.
Takodjer su minirali i destilator.
Nemio sluaj pljake Benkovca ponovio se i ovog puta samo u mnogo grubljoj
formi. Grad je do temelja opljakan, a pljaka izvrena nad svim stanovnicima bez
razlike dali su rodoljubi ili narodni neprijatelji. Samo da navedem pljaku izvrenu nad
predpresjednikom JNOF za okrug Zadar Petrom Novakoviem. U ovim krajevima nije
zabiljeen sliaj sluaj. Skidani su satovi stanovnicima sa ruku. Ba je lan ovog
Opunomostva bio prisutan prizoru kada je jedan vojnik Komande Mjesta Benkovac
skinuo sat s ruke drugarici-inovnici Okrunog NOO Zadar. Ovo je samo jedan od
mnogobrojnih sluaja.
Izvravajui striktno direktivu datu od zamjenika rukovodioca II. Sekcije, druga
Sreka prilikom njegovog boravka u ovom rukovodstvu, uputili smo pravoslavnog
svetenika Duana Rakovia u Srpski Klub Vijenika ZAVNOH-a, dok smo podatke za
istog dostavili Otsjeku Za Zatitu Naroda Za Hrvatsku. To smo uinili zbog toga to je
tajnik Srpskog kluba vijenika ZAVNOH-a Duan Brki zatraio da se pomenuti
Rakovi uputi k njima, dok je Komesar VIII. Korpusa preko Komesara XIX. Divizije
bio miljenja da ga se uputi na VIS. Njegov odlazak iz ovih krajeva narod je shvatio kao
882
Neitko.
770
nau tenju da ga se ukloni i time mu omogui da spasi glavu. Ovo je izazvalo ogromno
negodovanje kod masa koje ga vrlo dobro poznaju kao glavnog etnikog organizatora i
ini moralno odgovorno za sva zloinstva izvrena od strane etnika. Kod naroda postoji
miljenje da se sa nae strane oprataju ivoti organizatorima i raznim drugim
funkcionerima, dok se obine ustae i etnike poziva na odgovornost i kanjava. Sluaj
svetenika Rakovia uvelike nam smeta da rigorozno postupimo u odnosu prema
katolikim sveenicima. Miljenja smo, da bi se popa Rakovia najbrim putem uputilo
ponovno u ovaj kraj i izvrilo javno strijeljanje.
Ovo Opunomostvo nalazi se pred problemom popunjavanja samog
opunomostva, poto nije u stanju da izvrava zadatke koje se pred istog postavljaju. U
ovome nailazimo na ogromne potekoe. Sav rad uglavnom obavlja pomonik drug
Goga, dok opunomoenik drug Tiko nije jo preuzeo dunost odnosno nije se jo
angairao, poto je bio sprijeen partijskim radom i odravanjem konferencija. Isti e
kroz koji dan potpuno preuzeti rukovodstvo u Opunomostvu. Zamjenik drug kapetan
CICIN ponovno je izrazio elju da istupi iz Opunomostva i da ga se dodijeli na drugu
dunost. Od Opunomostva ibenskog Podruja zatraili smo da bi nam ustupili za ovo
Opunomostvo Josipa Kotu, poto je isti rodom iz Zadra i ve due vremena radi po ob.
slubi. Sa ovim se je saglasio Okruni Komitet ibenik, ali nije rukovodioc II. Sekcije.
Radimo na uspostavljanju nove mree a za sada se sluimo jo starom poto jo
nova ne djeluje.
Raspolaemo sa ponekim podacima o ratnim zloinima Italijana i drugih narodnih
neprijatelja, ali vam se isti nisu dostavili jednostavno zbog toga to raspolaemo svega sa
jednom kancelarijskom silom.
Pisma I. Sekcije koja ste nam dostavili za povjerenike u gradovima proslijedili
smo odmah istima preko naih kanala, ali odgovore nismo dobili. Zatraili smo
objanjenje.
Rukovodioc II. Sekcije nalazi se na ovom terenu i oekujemo njegov dolazak
svakog dana.
Dostavljamo vam situacione planove Zemunika i Benkovca, dok se planovi Zadra
i Obrovca nalaze na izradi.
Prilaemo vam takodjer podatke za pravoslavnog svetenika DUANA
RAKOVIA, koje smo dostavili Otsjeku za Zatitu Naroda za Hrvatsku, podatke u
prepisu za VOJVODI MIRKA, kojeg smo uputili pomoniku efa Otsjeka drugu
STIPANOVI na Vis. Prilae se ujedno prepis sasluanja advokata MARENDI ANTE,
koji je dobrovoljno preao na stranu NOV i stavljen na raspoloenje Okrunom NOO-u
Zadar.
U najkraem roku dostaviti emo vam opiran politiki izvjetaj.
Zamjenik Opunomoenika OZNE
Kapetan:
...883 [v.r.]
_____________
883
Potpis neitak.
771
Izvornik, strojopis
286.
10. studenog 1944.
Zadar
Vojni sud oblasti VIII. korpusa NOVJ Vijee kod komande zadarskog
podruja donosi presudu kojom se 29 osoba, kao ratne zloince i
narodne neprijatelje, osuuje na kaznu smrti strijeljanjem i
_____________
VOJNI SUD OBLASTI VIII KORPUSA

VIJEE KOD KOMANDE ZADARSKOG PODRUJA
na pretresu odranom dana 10-XI-1944 g. donio je presudu kojima se kao ratne
zloince i narodne neprijatelje u smislu l. 14 i 15 Uredbe o vojnim sudovima
O S U D J U J U
NA KAZNU SMRTI STRIJELJANJEM I KONFISKACIJU IMOVINE
a) uesnika zvjerskog batinjanja, muenja i streljanja prvoborca velikog sina nae
Domovine Rade Konara i dvadeset i pet drugih rodoljuba u ibeniku maja mjeseca 1942
godine; uesnike mnogih pljaki, palea i racija vrenih u naoj zemlji:
1. Kosta Djildo pok Enrika, rodjenog 1905 u Zadru,
2. Dailo Bruno Boin rodjen 1900 g. u Arbanasima,
3. Vuki Krste Tomin, rodjen 1911 g. u Zadru,
4. Delorko Marin-Rino; rodjen 1906 g. u Zadru,
5. Nikpalj ime Pavlov, rodjen 1907 godine u Arbanasima,
6. Stoi Stipe-tefi Martin, rodjen 1909 u ibeniku,
7. Vukosa Bla pok. Krste rodjen 1909 u Zadru,
8. Bailo Ivan-Nino pok Boe zvani Mindjulin, rodjen 1911 u Arbanasima,
9. Musap ime pok ime reeni MIMI rodjen 1910 god. u Arbanasima,
10. Nikpalj Eugenio pok Mate reeni Bata, rodjen 1914 godine u Arbanasima,
11. Mazija ime pok Jure reen Drle, rodjen 1914 u Arbanasima,
12. Petani Natale Josipov rodjen 1908 godine u Arbanasima,
13. Matei ime Jakin rodjen 1912 godine u Arbanasima,
14. Krsti Vinko pok Pavla, reeni Gusa, rodjen 1896 godine u Arbanasima,
15. Bailo Ivan Boin-Boicin; rodjen 1909 u Arbanasima,
16. Marsan Mile pok Antonia rodjen 1909 u Arbanasima,
17. Bailo Jakov Pavlov reen Miketa rodjen 1908 u Arbanasima,
772
b) uesnike streljanja estorice rodoljuba u ibeniku oktobra mjeseca 1941

godine; uesnike mnogih pljaki, palea i racija izvrenih u naoj zemlji:
1. Stipevi Ante pok Ivana rodjen 1900 godine u Arbanasima,
2. Bailo Nado Matin ro. oja, rodj. 1913 god. u Arbanasima,
Svi gore navedeni pripadali su zloglasnoj okupatorskoj "107 legiji" dobro
poznatoj naem narodu po svim zvjerstvima.
c) saradnike okupatora, narodne neprijatelje koji su bili u slubi okupatorske tajne
i javne policije, talijanske i njemake
1. Vii ime pok Mate rodjen 1914 u Arbanasima,
2. Tikulin ime pok Nikole rodjen 1905 u Zadru
3. Duela Jakov pok Krste rodjen 1893 u Zadru
4. Musap Petar pok Mike reeni Piro rodjen 1905 godine u Arbanasima
5. Duka ime pok ime rodjen 1905 godine u Arbanasima
6. Musap Josip pok Ante rodjen 1891 godine u Arbanasima,
7. Ober Antonio Nikolin rodjen 1898 godine u Zadru
8. Musap Romano Krstin, rodjen 1902 godine u Arbanasima,
9. Vukoja Boo pk Andrije rodjen 1913 godine u Zadru
10. Rado Bepo Joso pok Boe roen 1911 u Zadru
n.b.
Ova presuda bila je afiirana putem javnog oglasa iji je ovo prosti prepis.
Na osnovu ovog prepisa obavljen je popis imovine svih napred navedenih osuenika.
Kasnije je tako popisana imovina konfiscirana. Radilo se o pokretnoj imovini. Odnosni
zapisnici o popisu imovine predati su u po jednom primjerku: Sudskom odjelu, Upravnom
odjelu i Gospodarskom odjelu Okrunog N.O.O. Zadar
Zadar, 17.VI.1945.884
...885 [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
Dravni arhiv u Zadru, f.136, Okruna komisija za utvrivanje zloina okupatora i
njegovih pomagaa 1944.-46., 11.1.
884
885
Nadopisano rukom
Potpis neitak.
773
287.
5. prosinca 1944.
Zadar
Opunomostvo OZN-e za zadarsko podruje dostavlja OZN-i za oblast

VIII. korpusa NOVJ izvjee o stanju nakon osloboenja na
njihovom podruju
_____________
Opunomostvo
Otsjeka Zatite Naroda /OZNe/
za zadarsko podruje
Dne 5-XII-44g.
Br. 5/44 Strogo pov.
OTSJEK ZATITE NARODA ZA OBLAST VIII KORPUSA

OZNe ZA HRVATSKU
I.
Dostavljamo Vam na izvjetaj prema priloenom nam nacrtu.
/.../
II.
a/
Ve je gori reeno da je oslobodjenjem Benkovca zapoelo potpuno oslobodjenje
naega, okruga. Naa vojska istila je redom etnika i ustaka uporita kako je ve
reeno. Poslije toga vrena je akcija na Obrovac koja je trajala nekoliko dana ali bez
uspjeha. Vodile su se borbe u neposrednoj blizini Zadra. Pred samo oslobodjenje jedinice
nae vojske veinom su se povukle sa naeg terena /jedinice XIX Divizije/. U noi
izmedju 30 i 31/X o.g. okupator sa etnicima i ustaama napustio je preostala
neoslobodjena mjesta osim Obrovca: Zadar, Biograd, Preko, Nin i druga. Jedinice
Zadarskog Odreda ule su u Zadar. Dva dana poslije 2/X okupator je napustio Obrovac.
Neposredno pre naputanjem okupatora naeg terena borbe se nisu vodile na nijednom
sektoru.
Narod je sa velikim oduevljenjem saekao dan oslobodjenja. Odravani su po
selima zborovi, paljene vatre. Najbolji primjer velikog oduevljenja naroda jest proslava
godinjice oktobarske revolucije na koju je narod u masama na hiljade stizao. Sela koja
su bila pod jakim utjecajem etnika i ustaa i koja su dala mnogo sinova u neprijateljsku
vojsku obuzeo je pomalo strah i neizvjesnost oekujui od nas odmazdu. To je
uzrokovano neprijateljskom propagandom koja je uvjeravala narod o tome da su partizani
ubice i koljai.
Kad je naa vojska ulazila u Zadar saekale su je pojedine grupe gradjana s
pjesmom i poklicima, darivajui je sa stvarima. Bilo je izvjeeno nekoliko hrvatskih
zastava i jedna talijanska, keju su izvjesili Talijani /ova je bila odmah skinuta/. Nebi se
774
moglo rei da je gradjanima Zadra vladalo neko oduevljenje, osim manjeg djela
gradjana, ve to vie slii na neko strahopotovanje.
Viceprefekt Vuksani povodom dolaska nae vojske u prefekturu ponudio je da
nae snage sa snagama prefekture vre patroliranja po gradu. To je bilo prije nego smo mi
stigli u Zadar i ostale ustanove.
Grad, Zadar je sav u ruevinama, vie nego smo oekivali. Centar grada, sva
obala i dobar dio junog grda temeljito je poruen. Sva ta ruenja prouzrokovana su
bombardiranjem. Njemci pri povlaenju nisu nita prengovali. Taj dio grada gdje su
stanovali trgovci, inovnitvo potpuno je pust. Glavnina tog stanovnitva je odselila. Na
periferiji grada nalaze se privremeno podignute kuice od kamena, dasaka, late - niklo je
pravo naselje gdje su obitavali gradjani da izbjegnu opasnosti bombardovanja. Uslijed
toga ruenja a i od straha od partizana dvije treine Zadrana uteklo je u Italiju. Prema
dobivenim podacima u gradu ivi oko 11.000 stanovnika. Od toga ima 7000 hrvata oko
2500-3000 Talijana i 250 Srba.
U svim oslobodjenim mjestima odmah je uspostavljena naa vlast i osiguran red i
mir.
b/
U momentu oslobodjenja nae opunomostvo brojalo je 3 lana. Od toga jedan
koji nije imao ni volje ni elje da radi, a koji se je u ovom asu nalazio dalje od centra. U
grad ula dva lana i zabavila se poslom u Zadru, dok je itav tren za nekoliko dana bio
bez nae kontrole i nismo mogli da poskoimo u nijedno oslobodjeno mjesto.
Uavi u grad naili smo na mnogo potekoa. Uli smo u grad koji nam je vrlo
slabo poznat. Mogli smo se osloniti na vrlo mali broj ljudi. Sa nama nije u grad uao
nijedan vojnik narodne obrane, koja je stigla tek idui dan i to u vrlo malom broju.
Narodna obrana je tada bila tek u formiranju.
Ve je ranije reeno da za dane oslobodjenja nismo imali neki naroiti plan. Za
Zadar ga je bilo teko i precizirati. Stupili smo u kontakt sa svim ustanovama koje su ule
u Zadar i donijeli zajednike zakljuke u pravcu osiguranja reda i mira u gradu,
razoruavanja pojedinih naoruanih grupa. U gradu smo nailazili na mnoge naoruane
grupe civilnih ljudi, grupe karabinjera i talijanskih vojnika. Sve civile, koji nisu bi
odbornici ili u njihovoj slubi, razoruali smo. Takodjer smo razoruali i pohapsili sve
karabinjere i talijanske vojnike. Prve noi naeg dolaska prili smo hapenju narodnih
neprijatelja u gradu za koje smo imali potrebne podatke. Uz pomo vojske komande
mjesta i podruja rasturene su patrola po gradu i blokirane pojedine javne zgrade.
Zatraili smo to vei broj vojnika za potrebe narodne obrane. U prvi mah dobili smo
samo trideset vojnika. To je bilo sve ime smo raspolagali prvoga dana. Imali smo slabu
kontrolu u gradu i nismo bili upoznati o svemu to se deava u samom gradu. Posao sa
uhapenicima, nas je prosto zaguio i nismo mogli da rjeavamo i mnoge druge probleme
koji su iskrsavali. Pored objektivnih razloga sa nae strane bilo je prilino nesnalaljivosti
i nedovoljno brzine, premda smo se trgali od posla dan i no. Treba podvui da smo bili
preputeni sami sebi i da smo naili na vrlo slabo razumjevanje i pomo drugih
organizacija.
c/
Po ovoj taki nebi mogli mnogo kazati, jer nismo detaljno upoznati sa postupkom
pojedinih organizacija.
U Zadar je uao tab Grupe odreda sa zadarskim odredom. Komanda Mjesta i
Komanda Podruja, Okruni N.O.O., gradski N.O.O. tek se je formirao drugog dana. U
ostala oslobodjena mjesta ule su odgovarajue komande Mjesta i N.O.O.-i. Komanda
775
mjesta Zadar preuzela je odmah sve vojne magazine i osigurala ih za vojsku, a Komanda
Podruja i Ok.N.O.O. preuzeli su fabrike i druga preduzea. Uspostavljena je odmah
centrala i dvije fabrike koje ve rade, popravljale su se ceste, istile od mina. U odnosu.
izmedju pojedinih organizacija dolazilo je ponekad do manjih sporova po pitanju
kompetencija to je bez sumnje imalo svog odraza. Kod rekvizicije vozila i drugih stvari
svaka ustanova je bila samostalna i radila prema svojim potrebama i eljama neovisno od
druge ustanove. Sve je to odavalo utisak da svaki eli da prigrabi to vie za sebe. U
samom poetku nije bilo pojava pljake, ali je kasnije bilo vie sluajeva. Deavale su se
vrlo nezgodne stvari. Nije rijedak sluaj da su se na ulici civilima oduzimali satovi i
bicikle, a da se nije dala, ni potvrda za to. Takodjer su pojedinci ili grupice partizana
provaljivale u privatne stanove, vrile premetainu oduzimale pojedine stvari. Svaka
ustanova malo je uinila da stavi pod kontrolu svoje osoblje kako bi se onemoguila
pljaka i uope se je malo uinilo za likvidiranje takvih pojava.
III.
a/
U itavom okrugu oslobodjenje osobito Zadra, izazvalo je jedno vedro
raspoloenje i ogromno oduevljenje. Uspjeh mobilizacije, /koja je skoro potpuno
izvrena/, ogromna pomo naroda vojsci, velike narodne sveanosti povodom
oslobodjenja govore nam o tome da je narod naega okruga u ogromnoj veini srastao sa
Pokretom. 18.400 ljudi uestvovalo je na zborovima proslave godinjice Oktobra. Bio je
pravi narodni praznik. U naem okrugu postoji danas jedno jako narodno bujanje,
ogroman priliv masa N.O. Pokretu, to sve nae organizacije nisu u stanju da obuhvate.
Fronta se je prilino aktivizirala i ona je mnogo pomogla davanju irine Pokretu. Glavni
organizatori ustakih i etnikih bandi uspjeli su pobjei, neke njihove saradnike smo
uspjeli pohvatati. Preostali neprijateljski elementi su obezglavljeni i puni straha. Prvih
dana oslobodjenja nismo mogli zapaziti neko neprijateljsko djelovanje. Mnogi prisilno
mobilisani ustae i etnici prili su N.O.V. Drugi su raspreni ili su pobjegli sa svojim
vodjama ili se kriju oko svojih sela. Na naem terenu iskrsava sve ozbiljniji problem
"piljara", kojih ima prilian broj - prema dosadanjim podacima oko 500. Medju
piljarima ima najvie etnika ili etnikih raznih elemenata, koji se pomalo organizuju u
pojedine oruane grupe. Ustakih piljara ima manji broj i veinom su rasprskani na
pojedince i manje grupe. Ustatvo je potpuno krahiralo ovdje i ne prestavlja za nas neki
naroiti problem. Ustaki vodje ili su pobjegli ili pohapeni i preostali piljari i ustaki
elementi su dezorganizovani. Ovaj problem moe da se za nas pojavi kao Maekovski
problem. Maekovi agenti nastojae da prikupe ustake piljare i da preko njih tete N.O.
Pokretu, nastojae da prikupe i da se oslone na sve ustake elemente. Ninska,
Novigradska i Zemunika opina su najpovoljniji teren za takvo djelovanje. Tu je ustaka
propaganda ostavila svoje duboke tragove. Mi za sada ne raspolaemo sa podacima koji
bi govorili o nekoj aktivnosti agenata reakcionarnog vodstva HSS. Ustakih piljara ima
najvie u Poliniku, Ljubau, Pridragi, Pavulju, Raancu, Murvici, zemunikoj opini,
Medvjedji, Kruevu, Nadinu, Polai. Svih njih ima jo oko 150. Oko 150 piljara i
dezertera oistila je narodna obrana uz pomo strai Komandi Mjesta. Veinom su
prikupljeni iz hrvatskih sela.
etnitvo predstavlja najvei problem na naem terenu. Kod srpskih masa u
mnogim selima postoje jake simpatije za kralja, ak i kod onih masa koje su donekle
prile Pokretu. U takvim selima postoje vrlo povoljne mogunosti za etniko djelovanje.
To su takodjer i sela gdje su nae organizacije vrlo slabe a naeg politikog djelovanja
776
gotovo i nema. Najjaa etnikopiljarska gnijezda su sela Krupa /180 piljara/, Golubi
/isto oko 180/, egar-Nadvida /70 piljara/, Karin /40/. Ima ih i u drugim selima kotara
Benkovac.
Potpuno je sigurno da se danas na naem terenu nalazi Milorad Stegnaji, koji je doao sa
Kosova pred deset dana. On se je ve nekoliko puta pojavio u K...886 /kod Benkovca/
njegovom rodnom mjestu. ovjeku kod koga je bio na veeri rekao je da e prikupiti sve
piljare i nastaviti borbu "za kralja i otabinu". Oblaen je u seljako dojelo, vrlo oprezan
u kretanju. Jedan lan ovog opunomostva skoro se stalno nalazi na kotaru Benkovac i
bavi se pitanjem etnika i Stegnajia. Pokuavamo da domamimo Stegnajia na zgodno
mjesto, jer smo miljenja da se jednom vojnikom racijom ne bi dalo nita uiniti.
Medjutim je nezgodno to to ve vie lica znade da se Stegnaji nalazi u ovome kraju, to
e on bez sumnje saznati i poduzeti opreznije mjere djelovanja. Za sada mi smo dvojici
postavili u zadatak da neprimjetno krstare po mjestu gdje se sada po prilici nalazi
Stegnaji, kako bi pronali njegovo tajno skrovite. O rezultatu emo vas odmah
izvjestiti. Radimo i na tome da ukoliko ne uspije ovako da ubacimo u etnike redove
nama povjerljive ljude. Jo prema neprovjerenim vjestima saznajemo da je Stegnaji
uspio uspostaviti vezu sa svim dezerterima - piljarima, da odrava vezu preko Karina,
Kule Biljana gornje i da se u Velebitu etnici ue postavljati mine i rukovanju sa raznim
eksplozivnim sredstvima. Upravo jue eksplodirala je jedna mina na cesti Obrovac Karin
kojom su ve saobraavali naa vozila. Izgleda po svemu da se radi o novo postavljenoj
mini. etnicima iz golubia i Krupe rukovodi Obrad Bijanki koji se nalazi u Velebitu i
radi povezano sa Stegnajiem. Po svemu dakle izgleda da etnici postaju sve aktivniji, da
se povezuju i organizuju u cilju vrenja oruanih akcija na nae komunikacije. etnike
podravaju sela Golubi, Krupa i Kula Atlagi, snabdjevaju ih sa hranom.
Nismo gore naveli da se u hrvatskom selu Jesenicama, pod Velebitom nalazi oko
80 piljara, koji ive iznad sela u Velebitu, nou silaze u kue, prave zasjede na cesti,
pucaju na ribare u Novigradskom zaljevu. Naoruani su sa dva mitraljeza "Breda",
strojnicama i njemakim pukama. To prema priznanju jednog piljara iz Krueva koga
namjeravamo ubaciti medju piljare iz Jesenica.
Nismo u stanju da vam damo podrobniji izvjetaj sa terena, je nemamo dovoljno
uvida u situaciju na terenu s obzirom da nova mrea jo nije proradila, naroito u
Benkovakom kotaru gdje je to najvie potrebno.
U Zadru se stanje popravlja. Gradjanstvo pomalo prilazi N.O. Pokretu, naroito
omladina koja postaje sve aktivnija. U gradu je izvrena potpuna mobilizacija od
osamnaest do 35 godina. Mobilizacija je dobro protekla, odazvali su se svi obveznici.
Pojedine grupe dolazile su sa zastavama i pjesmom pred mobilnu komisiju. Gradjanstvo
je uglavnom odobrilo mobilizaciju. Zapaa se da u gradu vlada izvjestan strah od
hapenja koje se jo dnevno vri. uju se glasovi da e biti pohapeni svi koji su bili
lanovi faistike stranke. A budui da takvih ima hiljade to je i razumljiv strah gradjana.
Naroito se zapaa da su Talijani naroito utueni i puni straha, pa se ve danas
veliki broj Talijana javlja za odlazak u Italiju.
U naem se zatvoru nalazi jedan mladi koji je imao namjeru otii u Italiju sa
jednim engleskim brodom. Priznaje da je jedne veeri /kad je i hapen/ izrazio kad se je
rastajao i pozdraavljao sa svojim prijateljem da putuje sa engleskim brodom u Italiju, ali
da nije imao namjere da putuje. Takodjer priznaje da je stupio u vezu da jendim
886
Neitko.
777
Talijanom /iz Trsta/ koji se nalazi na saveznikom brodu i da se je kod njega interesovao
da li se moe putovati u Italiju. Ne priznaje nita o tome da je uestvovao na sastancima
badoljevaca, koji se odravaju u Zadru. Mi vam o ovim sastancima jo nemoemo nita
kazati i uope o radu badoljevaca. Pria se kojeta, ali nema nita potvrdjenog, a naa je
miljenje da uope nema neto ozbiljnog. Uhapeni je bio vojni obveznik i vjerovatno je
htio izbjei vojski. /Jednom naem ovjeku dali smo u zadatak da stupi u vezu sa
Tretincem na engleskom brodu./
Loe djeluje na raspoloenje naroda u Zadru pljaka koja jo do danas nije
prestala. Tu pljaku vre nai vojnici. Narod se nesigurno osjea u svojim kuama.
Dnevno dolaze pritube na gradski odbor.
b/
Obzirom na to da naa obavjetajna sluba nije skoro nita ili vrlo malo znala o
neprijateljskoj obavjetajnoj mrei, to vam nemoemo neto naroito kazati o naem
razbijanju neprijateljske mree. Mi neznamo koji sve od ovih koji su zatvoreni ili
likvidirani pripado neprijateljskoj mrei. U Zadru je postojao 10 njemaka pijunska
organizacija. Mi smo pohapsili vie lica koji su dolazili u 10 ili su imali veze sa
Klajnerom i Nitenom. Neke smo od njih streljali. Vjerujemo da je uglavnom ta mrea
likvidirana. U zatvoru su se nalazili mnogi kvesturini i oni koji su imali sa njima veze.
Takodjer se jo u zatvoru nalazi Vuksani, viceprefekt, koji je predat sudu /za steljanje/.
Mnogi od tih su streljani ili su poslati na prisilan rad. Pohapsili smo neke ustake
dounike, kao Vida Krlovia, koji je bio jedan od jaih pijuna, direktno povezan sa
Cotiem i Jeliniem. U zatvoru je takodjer i Matacin, koji je bio ustaki agitator,
organizator i dounik. Njihovom likvidacijom i kanjavanjem mnogih drugih/ koje smo
uhapsili i koje namjeravamo uhapsiti/ bie pogodjena ustaka pijunaa. Po etnicima
smo najmanje udarili. Predvidjen je vei broj za hapenje.
d, e/ irina NOF-a obuhvatila je uz pozitivne elemente i mnoge neprijateljske naroito
u biogradskom i benkovakom kotaru. to se najbolje vidi po tome to kroz raz pojedinih
odbora dolazi do izraaja dosta jak oportunizam. Mi poznamo mnoga lica koja pratimo u
radu. Do sada nema neke vee njihove aktivnosti. Nije se dovoljno pazilo na istou Nofa
radi same irine, a sada se nastoji da se mnoge iskljui iz odbora.
U mnoge seoske i opinske N.O.O. uvukli su se mnogi etniki i ustaki elementi,
dezerteri, pa ak i bivi banditi /opina Nin, Zemunik, Benkovac, Obrovac./ Prilo se je
ienju odbora. Tako je u opini Benkovac iskljueno oko 50 odbornika bivih etnika
ili ustaa, u opini Smili oko 20. Jo se uvijek nalazi u odborima ili oko odbora /oko
kotarskih i okrunog/ loih ljudi, oportunista, pasivnih u N.O.P. a koji su nedavno izili iz
"ice". To se loe odrazuje kod naroda i on s pravom postavlja svoje primjedbe. Ne bi
mogli nita kazati o neprijateljskom djelovanju takvih elemenata.
f/
Na naem okrugu nalaze se dvije ete narodne obrane, razmjetene u opinama
Obrovac, Smili i Zadru. Narodna obrana se je uglavnom dobro snala uzimajui u obzir
da je tek u formiranju, da je kod toga bilo mnogo nerazumjevanja od pojedinih ustanova i
da im je uope data mala pomo. Izvravaju sve nae savjete i sugestije. Naroito se je
pokazala brza u lovljenju piljara u opini Obrovac /Kruevo, Medvidja/.
g/
Narodna milicija je tek u formiranju samo u Zadru. Ovdje ima oko 150
milicionera, koji nisu jo organizaciono oformljeni u jednu vru jedinicu radi
pomanjkanja kadrova.
778
IV.
a/
Tek pred koji dan izvrena je specijalizacija i podjela rada po materijama u naem
opunomostvu. Radi velikog posla u Zadru /zatvor/ jo se nismo posvetili svaki svom
odredjenom poslu. teimo da to ostvarimo.
b/
Postavili smo jednog cenzora na glavnu potu u Zadru, biveg kotarskog
povjerenika Roca za kotar Preko. Upravo preuzimlje svoj posao.
c/
Takodjer smo upravo formirali kontrolnosaobraajne urede u Zadru i Biogradu.
d/
U Zadru je postojao ured za vezu sa Saveznicima. Ali jer se je ustanovilo da
Saveznici nemaju dozvole za iskrcaj iz broda, to je on prestao da djeluje i
nedozvoljavamo Saveznicima kretanje po gradu. U opini Silba gdje ima vie engleskih
brodova nema ureda za vezu.
e/
Prilaemo vam spisak uhapenika iz kojega ete moi razabrati razloge pojedinog
hapenja i rijeenje. U naem zatvoru ima jo veliki broj uhapenika, kako se to vidi iz
priloenog spiska. Pored sveg nastojanja da se mase zatvorenika rjeimo, nismo to jo do
sada uspjeli. Najskorije e se smanjiti broj uhapenika time to emo izvjestan broj
uhapenika uputiti u zarobljeniki logor radi pomanjkanja podataka za sud.
V.
Pred koji dan poslali smo vam veu koliinu neprijateljskog /talijanskog/
zarobljenog materijala kojeg mi nismo bili u stanju da pregledamo. Kod nas se jo nalazi
neto ustakog materijala iz Zemunika koga jo nismo potpuno pregledali. Medju ostalim
tamo se nalazi i dokumenat koji govori da je Matacin bio ustaki dounik, da je dr.
Marendi kotarski predstojnik presluavao nae rodoljube koji su streljani od ustaa.
takodjer se ovdje nalaze neki podaci o procesu naih Sinjskih rtava /1941 g./.
VI.
a/
engleski brodovi borave u slijedeim lukama na naoj obali: Ist, apuntel, MolatBrgulje, Veli Rat, Soline, Zadar. Na otocima nalazi se oko 20 engleskih brodova, a u
Zadru oko 10. Nije nam poznata svrha njihovog dolaska.
b/
U opini Silba Englezi nastoje da se to vie priblie narodu, hvataju veze sa
pojedincima /koji govore engleski/, mame djecu sa sitnim stvarima. Kad su nai odbori
odvraali djecu i odrasle od takvih darova, upozoravali Saveznike da samo preko odbora
upuuju darove za narod, puanstvo sela je negodovalo protiv N.O.O. To najvie radi
toga to narodu nije objanjeno nae stanovite. Medjutim danas narod se je uspjelo
uvjeriti u ispravnost naeg stanovita i postavlja pitanja. Prilino se je uspjelo da se
ogradi engleske vojnike od naroda i da im se onemogui njihovo djelovanje u narodu.
Premda jo uvjek postoji mogunost da se priblie pojedincima i da preko njih djeluju.
To tim vie to su engleski brodovi rasporedjeni u vie luka i to se stalno pokreu, pa je
radi toga oteana naa kontrola.
U Zadru su nekoliko dana dolazili u kontakt sa gradjanstvom i interesovali se za
stanje u graud, za postupak naih vlasti i dr.
c/
Zapaa se da podcjenjuju nae odbore i da neele kontakt s njima. U opini Silba
imaju veze sa tabom II Sektora.
779
M.P.887
Opunomoenik
...888 [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
Hrvatski dravni arhiv, f.1491, OZN-a za Hrvatsku, kut. 47,11.77.1, 30/89
288.
14. prosinca 1944.
Zadar
Okruni NOO Zadar izvjeuje Oblasni NOO za Dalmaciju u Splitu o

pojavama nesavjesnih vojnika, pa ak i rukovodilaca, odnosno
otuivanja odreenih stvari, to koi pravilan rad NOO-a i stvara
nezadovoljstvo kod naroda
_____________
OKRUNI NOO ZADAR
Tajnitvo
Broj: 1461/44
Dne 14 prosinca 1944.
O B L A S N O M N.O.O-u za D A L M A C I J U
Tajnitvo
S P L I T
Sedmog ov. mjeseca doao je u Zadar drug Plena Duan iz saobraajne sekcije
Vojne Oblasti VIII Korpusa sa jo nekim vojnicima, sa zadatkom da sakupljaju potrebit
materijal za aute i autogarae. Kod nas je traio akomulatore i mi smo mu dali 10 komada
tj. sve to smo imali.- Nakon dva dana doao je proelniku gospodarskog odjela da se
pritui Bri Josip /iju izjavu ovdje prilaemo/, da su mu odnijeli vojnici, koji su bili sa
Plenom navedeni materijal. Iza toga sutradan, doli su isti vojnici kod nas, te u
ispitivanju istih kau: "da su oni razbili vrata i odnijeli razne stvari koje je u svojoj izjavi
naveo Bri Josip, ali po naredjenju Plene Duana". Tog dana dat je zadatak Upravnom
odjelu da ispita ovu dvojicu, kad dodje Josip Bri kojeg je imao pozvati proelnik
887
Okrugli peat: Opunomostvo OZNE Zadarskog podruja za Oblast VIII korpusa NOVJ (u sredini
888
Potpis neitak.
780
Gospodarskog odjela Mile Car. U medjuvremenu ovi su vojnici otili tako da nijesu
ispitani, zbog ega Vam ne moemo iznijeti izjave i imena vojnika koji su s njim bili.Na povratku kroz Benkovac isti Plena Duan skinuo je 4 stranje gume od
ispravnog autobusa, koji je pod naim rukovodstvom, a vlasnitvo je ing. Miletia Ante, a
da nije nas nita o tome pitao. Ovakve i sline stvari deavaju se esto sa strane
nesavjesnih vojnika, pa ak i rukovodilaca i to mnogo koi pravilan rad NOO-a i stvara
nezadovoljstvo kod naroda. Sada je opet dola u Zadar komisija ovlatena od Saobraajne
sekcije VIII Korpusa tj. od istog Plene, da sakuplja materijal za aute i autogarae, te ima
vjerojatnosti da e i oni napraviti sline stvari. Smatramo, da je ovakove samovoljne i
nedisciplinovane ljude potrebno primjerno kazniti, kako bi to drugima sluilo za primjer.Ovaj odbor u cijelosti trai otru kaznu za navedenog Duana Plemu, smatrajui
da e vaim urgiranjem to zaista biti uinjeno.Molimo da nas o ovom izvijestite.Smrt faizmu - Sloboda narodu!
Tajnik:
Predsjednik:
_____________
Kopija, strojopis
289.
28. sijenja 1945.
Zadar
Mjeseno izvjee za sijeanj 1945. Opunomostva OZN-e za zadarsko

podruje dostavljeno OZN-i oblasti VIII. korpusa NOV Jugoslavije
_____________
OPUNOMOSTVO OZNE
za zadarsko podruje
Br. 12, 28/I-45.
OTSJEKU ZATITE NARODA OBLASTI VIII UDARNOG KORPUSA
OZNE ZA HRVATSKU
Dostavljamo vam redoviti mjeseni izvjetaj.
Politiko stanje na terenu i rad domae reakcije. U posljednje se vrijeme zapaa
na naem okrugu jaa politika djelatnost naih politikih organizacija i sve vea, upravo
781
iva zainteresovanost masa za dogadjaje u svijetu i kod nas. Ogromni uspjesi Crvene
Armije imaju svog povoljnog odraza na politiko raspoloenje masa. Sa druge strane
izjava kralja Petra izazvala je u prvi mah u hrvatskim selima, kao i u onim srpskim selima
koja su ve davno srasla sa NOP, izvjesnu zabrinutost, negdje pomalo i strah od povratka
na staro stanje u zemlji. U selima koja su do nedavna bila pod utjecajem etnika, pa i
ustaa, izazvala je kraljeva izjava naroit interes. Premda se ne bi moglo rei da je to
sliilo na neto ohrabrujue, ali se je mogla konstatovati jedna jaka crta sumnje u stalnost
dananjeg stanja. Izjava kralja Petra dala je povoda etnikim i maekovskim elementima
da ubacuju razne, ve poznate parole, koje imaju svrhu da prikau skori dolazak kralja
Petra, slabost NOP-a i NOV, povratak na staro, engleska pomo kralju za uspostavu
monarhije i sl. Pomo Saveznika u hrani, koja bi imala da stigne i o kojoj se je proulo u
narodu, htjelo se je prikazati kao znak uspjeha kralja Petra i njegove klike u stvaranju
svojih pozicija u naoj zemlji. Sve su neprijateljske parole skoro jedinstvene, negdje vie,
negdje manje, na itavom naem okrugu. Takve parole ponajvie krue u velebitskim
selima, pa u selima smilike i nekim selima Ninske opine, dakle u selima gdje su
etnici i ustae imali svoja jaka uporita i koja su jo uvjek najprikladniji teren za etnike,
odnosno ustako-maekovsko djelovanje. Zapaa se da blizina Paga, gdje se jo uvjek
nalaze ustae i njemci, koristi neprijateljskom djelovanju u opini Nin. Sa spomenutog
otoka ubacuju se mnoge parole na na teren. Postoje znakovi da se odrava veza Pag Ninska opina. Do sada se nije uspjelo neto konkretnije o tome saznati. Najee se uju
slijedee parole: "Kralj e se povratiti jer to Englezi hoe, uskoro e se sukobiti Englezi i
Rusi", partizani nee da prime pomo od Saveznika, ustae i partizani e se pomiriti,
partizani e skinuti petokrake i skupa e udariti na etnike. U vezi dodjeljivanja socijalne
pomoi u kunama proula se je neprijateljska parola: "da se kune djele radi toga, kako bi
narod glasovao za NOP, a ne za kralja". Pored toga uje se stalno kukanje: "umrijeemo
svi od gladi, ako nam brzo ne stigne pomo od saveznika".
Neprijateljski elementi iskoritavaju loe ekonomsko stanje naroda i ubacuju
parole sa tenjom da narodne mase nahukaju protiv N.O.O.-a kao nesposobnih za
rjeavanje ivotnih problema naroda. Takve parole ire najvie maekovski elementi /u
opini Novigrad, Nin, Biograd i kotar Preko/. Isti elementi pokuavaju izazvati
nezadovoljstvo naroda radi dizanja hrane i drugog potrebnog za NOV. Obustavu
rekvizicije rjeenjem Oblasnog NO tumae kao uzmak NOP-a pred gnjevom naroda.
Neprijateljskim agentima iao je na ruku nedovoljno savjesan rad raznih komisija za
rekviziciju, koje nisu strogo vodile rauna o imunosti i potrebama pojedinih obitelji.
Deavalo se je da su bogatije obitelji manje optereivane, nego siromanije, to je i
razumljivo izazivalo opravdane prigovore na raun NOO-a.
Na otoku Pamanu zapazio se je rad maekovskih agenata. U pojedinim selima
tog otoka /Dobropolajana, Bajn, Nevidjane/ maekovtina od ranije ima svoje uporite,
to se je esto puta ispoljilo u raznim parolama i propagandnom djelovanju /jo za
Njemaca/. Po svemu izgleda da su tamo najizrazitiji nosioci maekovskih parola
slijedei: pop iz Tkona, Tomasov Dane pk Ante iz Dobropoljane, Marijan Cikli iz
Banja, uiteljica u Pamanu, Sutlovi Mate iz dreca /doao iz Baria, upozoreni od vas
na njega/. Tomasov Dane govorio je da su Njemci duboko prodrli na zapadu i unitili oko
150.000 amerike i engleske vojske, da u gradove, osvojene od partizana, odmah ulaze
Englezi za ouvanje reda i mira i radi osiguranja dolaska kralju Petru, koji e doi u
zemlju bez obzira na raspoloenje naroda. Boravak engleskih brodova u Zadru prikazuje
782
u istom smislu. Marijan Cikli otvoreno je rekao u mjesnom N.O.O.-u: jo malo pa nam
nee ni trebati praviti propusnice, jer e doi kralj Petar i ovo e biti slobodno". Sutlovi
Mate pria kako je svojim vlastitim oima vidio da su svi oni, koji su ili u Bari, preli na
stranu etnika i da ive dobro i obilno. Spomenuta lica podravana su od popova u
Filipjakovu, Turnju, Pakotanima.
Prema podacima sa kojima raspolaemo u opini Zemunik jedan od vanijih
nosioca maekovskih parola jest Bepo Malatez iz Galovca, koji otvoreno izraava
negodovanje prema NOPu i istie da bi volio da mu je kua izgorila, nego da se je u nju
smjestio N.O.O. Isti je poznavao od ranije po svome sluenju ustaama i okupatoru.
U selu Vrsi /opina Nin, selo je bilo pod jakim ustakim utjecajem, zapaa se
upadljivo grupisanje nekolicine ustakomakeovskih elementa, koji su i ranije bili u svom
selu nosioci ustakomaekovskih parola i neprijateljski raspoloeni prema NOP-u: Grgo
Vuki pk. Jakova, Joso Maras, Jure Bukva, Radoje Stipan, Vuki Joso pk Marka, Perini
Jakov pk. Marka, Stojan Anet pk. Marka i dr. Svi oni prave razne primjedbe na raun
N.O.O.-a rue autoritet narodne vlasti, groze se pojedinim odbornicima, odvraaju narod
od NOP-a, podravaju dezerterstvo iz NOV. Joso Maras napr. govori da narod nesmije
izvravati direktive mj. NOO-a, jer da ovaj nije izabran od naroda, da kao takav nema
pravo traiti pomo na NOV. I u drugim selima te opine zapaeni su pojedinci, koji se
prema NOPu odnose kao spomenuta grupa, sa istim primjedbama i istim parolama. Po
svemu izgleda, premda to do danas nije provjereno, da u opini Nin ima vie
neprijateljskih grupa koje povezano djeluju. Ponovno istiemo vezu Pag-opina Nin. Nije
iskljueno da sve grupe u ovoj opini rade po direktivama sa Paga. Saznajemo da je iz
Paga poslato za Nin na Benka agara jedno pismo u kome se trae podatci o snagama
nae NOV na terenu opine Nin. Pismo je uhvaeno od povjerenitva Ozne za otoke Pag i
Rab /pismo nam nije jo dostavljeno/. Spomenuti je bio ustaki nastrojen.
U hrvatskom selu Vinjerac opine Novigrad uju se parole o povratku kralja
Petra. Njih ire Kneevi Jakov, Kneevi Frane-pomorski kapetan, Pekota Miro.
Vinjerac je selo pomoraca i veinom je ivjelo od navigacije. Spomenuti ubacuju parole
da e Jugoslavija dobiti trgovaku mornaricu samo uz pomo kralja, koji e se sigurno
povratiti. etnike parole u opini Smili ubacuje uitelj Antonije Tabori, koji se je
nalazio neko vrijeme u etnicima u Kninu i Mokrom Polju, Opai Branko iz Biljana
Gornjih.
Ubistvo Milorada Stegnajia djelovalo je demoralizatorski, kao na njegove prisne
prijatelje i najue suradnike, tako i na etnike simpatizere u itavom benkoovakom
kotaru. Kod etnikih simpatizera u benkovakom kotaru zapaa se vidno utuenost, dok
kod etnikopiljarskih grupa dezorganizovanost i raspadanje. U vezi s tim saznajemo da
etniki vodja Stevo Vruini iz Retevia trai vezu sa partizanima u svrhu predaje.
Takodjer saznajemo da jedan etnik iz najblie sredine Bijanka Obrada eli da dobije
vezu sa nama. Nastojimo da iste iskoristimo u likvidiranju piljara. piljari, koji su pred
koji dan uhvaeni potvrdjuju demoralizaciju i obezglavljenost piljara u Velebitskom
kraju. Postoji vie piljarskih grupica koje ive odvojeno i bez ikakve discipline, a
pomiljaju jedino na samoodravanje vrei s vremena na vrijeme po koju pljaku. itava
velebitska grupa nalazi se rasporedjena na raznim poloajima na Velebitu i to od
"Vujaka" do "Vraca". Poznata su mjesta gdje se zadravaju: Koci, Duman, Korita,
Jabukovac, abri-Stanovi, peine: abrinka, Dobrinka i Niterinka. Taan broj ovih
piljara nije poznat, ali vjerovatno da je oko 150-200. Na terenu tinja postoji grupa od 12
783
ljudi sa Lukom Erliem iz Tinja /opina Benkovac/ i Vladom iliem iz Polae, na terenu
Pristeg-Radinevci-Vrana-Crnogorka grupa od 12 piljara sa Matom Rogiem iz Vrane,
na terenu Lisii-Popovi-Rodaljice-Bruka-Medvidja ustaka grupa u jaini od 30 ljudi
na elu sa Pavlom Peutom i braom Luci iz Benkovca, na sektoru iznad Selina u
zaselku "Grabovo Dolina" grupa Stegnajievaca u jaini od 25 ljudi na elu sa Todom
Macakanjom /pobjegao nedavno iz zatvora Ozne ibenik/, Brankom i Savom Cupaem iz
Korlata. Potpuno pozitivno se znade da Stegnajievci odravaju vezu i uivaju
gostoprimstvo kod Cupaa Marka pk Stevana biveg lana NOO-a Korlat, Vojvodi
Toga-Jovana lana NOO Kula-Atlagi, Vidi Andrije Trivunova, lana istog Odbora /bio
je na sastanku sa Miloradom Stegnajiem/, Konar Glie Antina pretsjednika NOO Kula
A. Nadalje Stegnajievci odravaju vezu sa Petrom Vidiem iz Karina i pirom Cupaem
iz Korlata za koga tvrdi drug koji je likvidirao Stegnajia, da je predao jedno pismo
Milorada Stegnajia na Savezniki brod u Zadru. Jo nismo uspjeli da stvar bolje
rasvjetlimo. Na osnovu podataka od ubaenog saradnika proizlazi da je Milorad
Sttegnaji odravao vezu u Benkovcu sa Jovom Dimoviem, advokatom. Na terenu
Korlat Suhovare Prkos krije se bivi ustaki porunik Stanko Modri iz Korlata, povezan
je sa pojedinim licima u slu /Buljat Grgo/. Pored toga ima jo neto piljara i dezertera u
opini Nin /Visoani/, opini Biograd /Gorica, Turanj/, opini Zemunik /Debeljak i
Galovac/. Sve njih podravaju njihove obitelji.
Dne 12 o.mj. uspjelo je Njemcima da podmetnu na otoku Istu 15 paklenih maina
od kojih je 5 eksplodiralo. Jedna je bila postavljena u sobi gdje je bila smjetena
saveznika radiostanica. Napada je iskoristio nekoliko minuta dok je savezniki
radiotelegrafista boravio u susjednoj sobi gdje se je nalazilo 15 vojnika. Iz svega se vidi
da su Njemci raspolagali sa tanim podacima na otoku Istu.
Prilikom hvatanja piljara u Miranjama Gornjim poginula su 2 vojnika Narodne
obrane. Uhvaeni piljar Alavanja dao je otpor bombom, ubivi sebe i dvojicu naih
vojnika.
U gradu Zadru zapaa se neko negodovanje gradjanstva protiv naih vlasti i NOV,
koje izazivlju razni uzroci. Na raspoloenje gradjanstva utjee loe ekonomsko stanje.
Narod oekuje pomo u hrani, koju nedobiva. Svako nae objanjenje primaju sa
nerazumijevanjem, to je i razumljivo kod Zadrana. Gradjanstvo sa niskom politikom
svijeu, slabo povezano uz NOP, naueno da prilino u udobno ivi, mnogo tee
podnosi neimatinu, nego druga naa mjesta. uju se ponekad parole kako partizani nisu
sposobni da poboljaju stanje i o tome kako e uskoro Englezi preuzeti vlast u gradu i
snabdjeti gradjanstvo sa hranom. Takvo se raspoloenje gradjana jo vie pojaava
stalnim rekviriranjem stanova i robe za potrebe nae vojske i grubim postupcima kod
toga. Jo uvjek se deavaju esti vrlo grubi ispadi bilo pojedinih vojnika i oficira, ili
vojnih komandi i tabova. Vrlo loe je u gradu odjeknula nagla smrt gradskog ljenika
Nikolia, koji je umro u momentu kada ga je vojska tjerala iz stana /za potrebe oficirskog
doma/. Nije to jedini sluaj da se stanari iz pojedinih zgrada bacaju skoro na ulicu, a da
im se predhodno ne osigura drugi krov.
Pred desetak dana tri oficira: Drobac Ante, Jutroni Ivo i major Priji Raos uselili
su se nasilno, bez iijeg odobrenja, u kuu Stipevi ime u Arbanasima. Sva trojica su
po ulasku u kuu kao stanari postavljali neopravdane zahtjeve i grubo postupali sa
stanarom, dok je jedan od te trojice jedne veeri u odsutnosti mua, izvrio pokuaj
silovanja nad enom pomenutog druga. Sve vei broj Zadrana, Talijana i nae narodnosti,
784
pomilja i interesuje se za odlazak u Italiju. U trgovakim krugovima opaa se

nepovjerenje prema naem novcu /kuni/ iako je od financijskog odjela Okrunog NOO
kuna oglaena za jedino plateno sredstvo. Lire radje primaju i njome se slue.
Kod Zadrana se zapaa izvjestan strah, to se najbolje vidi i po tome to pojedinci
kriju loe ispade naih vojnika, a na primjedbu zato nisu prijavili vlastima, otvoreno
izjavljuju da su se bojali. U poruenom djelu grada zapaljeno je nekoliko kua zadnjih
mjesec dana. Jedan radnik, rodom iz ibenika, uhvaen je od patrole narodne obrane kada
je podpaljivao jednu kuu u gradu. Nee nita da priznaje, pa ak izjavljuje da nije istina
da je on zapalio kuu, pa makar je uhvaen na djelu. Izvjesne druge pojedinosti koje se
odnose na Zadar iznijee u svome izvjetaju drug za 1 Sekciju.
N.O.O.-i Preko dosadanje mree povjerenika u okrunom N.O.O.-u ispitalo se je
stanje i prati se rad pojedinih odjela, ali se jo neuspjeva da kontrolira rad pojedinaca u
odjeljenjima. Nisu se mogli zapaziti nikakvi naroiti momenti koji bi govorili o
neprijateljskom djelovanju u Okrunom N.O.O. Kod mnogih lanova osoblja okrunog
odbora postoji pomanjkanje volje i osjeaja odgovornosti u radu. Rad shvaaju kao i
ranije inovniki. Radi se o inovnikom osoblju koje je do nedavna sluilo neprijatelju i
koje je oslobodjenjem zaposleno u pojedinim odjelima. Za kotarski N.O.O. Benkovac
vrijed ista zapaanja. Ve je ranije javljeno da se u tom odboru zapazilo grupisanje
srpskog osoblja, od kojih su se mogle uti parole kako bi Srbi u Hrvatskoj stradali da nije
bilo etnika, kao i o tome da je bio dobar ivot u staroj Jugoslaviji. Takvi inovnici nisu
raskrstili sa svojim etnikim raspoloenjem i moe se oekivati da e posluiti etnicima
u njihovom djelovanju protiv NOP-a. Za sada neto jaeg i konkretnijeg nismo mogli
ustanoviti. Sa druge strane kod istog odbora ima nekoliko lica koji su od ranije bili
ustaki nastrojeni, pa ni danas ne kriju svoje ustako raspoloenje.
U opinskim N.O.O.-ima kotara Benkovac nema naroitih pojava. I oko tih
odbora ima lica ustaki, odnosno etniki nastrojenih. Openito za sve te odbore vrijedi
da u sebi gaje jaki oportunizam, koji dolazi esto do izraaja. U opinskom N.O.O.
Smii referent prehrambenog odjela izrazio se je pred jednim naim povjerenikom da se
pazi tri lana odbora /radi se o lanovima op. kom., da ih ne slua i da e svi
rukovodioci biti pobijeni. Istoga smo stavili pod kontrolu.
U kotarskom NOO Biograd nismo mogli nita naroito primjetiti osim toga da
ponekad dolazi do izvjesnog nezadovoljstva osoblja radi ishrane i primjedbe lanovima
odbora na raun toga. U opinskom N.O.O. Biograd mora da se je uvuklo jedno
neprijateljsko lice. Zapazilo se je da se vani sazna lako za sve zakljuke odbora, pa ak za
one konspirativnije naravi. Bilo je nekoliko primjera koji dadu naslutiti da u tom odboru
nije neto zdravo. Poveli smo o tome rauna, ali do danas nismo mogli nita konkretno
ustanoviti.
Za osoblje kotarskog N.O.O. Preko i opinskih tog kotara moe se primjetiti da
ima dosta nesavjesnosti, pomanjkanja volje i sklonosti za postavljanje zahtjeva za linu
udobnost.
U gradskom N.O.O. ima ljudi loe prolosti, jedan ak koji je bio u 107 legiji.
Ispitujemo stvar, pa emo i prema tome postupiti.
Uz razne radione, poduzea, javne radove i drugo to spada pod rukovodstvo
N.O.O.-a nismo jo uspjeli uspostaviti svoju kontrolu i imamo vrlo slabi uvid. Na tome
tek sada radimo. Zapazilo se je da ima vie sluajeva pronevjerenja u raznim mlinovima
u sva tri kotara. Za neke sluajeve smo upozorili Okruni N.O.O., koji vodi istragu.
785
Narodna milicija je sastavljena od velikog broja ljudi nesposobnih za postavljeni

im posao, to se vidno odrauje u njihovom radu. Vrlo je slabi rukovodei kadar u
miliciji. Takodjer tamo ima ljudi ija prolost nije najljepa. Pa makar smo ukazivali na
izvjesne sluajeve do sada se nije izvrilo ienje.
Organizaciono stanje. Za sada vam nemoemo pruiti detaljnu sliku
organizacionog stanja mree uzimaju i u obzir sve dobre i loe strane pojedinih
povjerenika, njihov rad i snalaenje. Moemo samo nabrojiti povjerenike u pojedinim
kotarima, kao to smo to ve usmeno uinili. U svim kotarima terenska mrea ima sve
povjerenike, kotarske, opinske. U kotaru Preko postoje svi seoski povjerenic, u kotaru
Biograd takodjer osim nekoliko sela, dok u kotaru Benkovac veina sela ima povjerenike,
ali prilian broj sela jo nema. Selo u kome nema povjerenika dato je pod kontrolu
povjerenika iz susjednog sela. Jo uvjek povjerenici i saradnici nisu shvatili vanost svog
posla i pridavaju mu mali znaaj, smatrajui vanijim posao bilo svoj privatni, ili neki
drugi kojim ih je zaduio N.O.O. Kotarski i opinski povjerenici odravaju vrlo rijetki
kontakt i pruaju malu pomo svojim saradnicima. I za opunomostvo treba kazati da
odrava vrlo rijetki kontakt sa svojim kotarskim povjerenicima i da im je data mnogo
manja pomo nego to je to mogla i trebala da bude. Zapaa se d lanovi opunomostva
neracionalno gube vrijeme i da boluju od rada oko sitnih poslova. Slabo se uoavaju
glavni problemi. Razumljivo da otuda trpi i rad na terenu.
U gradu Zadru tek se je pristupilo stvaranju organizovane mree povjerenika. Do
sada smo imali samo sluajnih povjerenika. I na terenu pored organizovanih povjerenika
pronalazimo sluajne povjerenike. Izgleda da e ovakav rad dosta koristiti.
O povjerenicima u N.O.O.-ima poslije zadnjeg izvjetaja moemo kazati samo to,
da teimo da mreu udesimo prema novim direktivama. U okrunom N.O.O.-u se je to
skoro i uspjelo. Tamo smo izmjenili povjerenika, koji je bio lan odbora i postavili smo
za povjerenika druga koji se bavi sporednijim poslom i koji e se moi bolje posvetiti
radu Ozne. U kotarskim i drugim N.O.O.-ima nam to tee ide, ali ima izgleda da e se
uskoro i tamo napraviti izmjene i dopune.
Narodna obrana. Deava se jo uvjek esto da vojnici narodne obrane na terenu
prave grube ispade u ophodjenju sa narodom. Premda sada mnogo manje nego ranije.
Narodna obrana na terenu prilino dob4ro izvrava svoje zadatke. Naroito se je aktivna
pokazala u lovljenju piljara i dezertera i u njihovom gonjenju i uznemirivanju na terenu.
Sve se vie vidi da je broj narodne obrane malen i da bi ga trebalo im prije poveati.
Naroito u Zadru je vrlo malo vojnika narodne obrane i ona ne moe izvravati sve
zadatke, koji se postavljaju. Oekujemo svaki dan dolazak veeg broja engleskih vojnika,
pa e tim vie biti potrebno pojaati narodnu obranu. Bie potrebno u Zemunik s obzirom
na potreba aerodroma poslati etu narodne obrane. Mislimo na Zemunik i cestu ZadarZemunik. U posljednje vrijeme osjea se pomanjkanje tjesnijeg kontakta izmedju
opunomostva i taba bataljona. Teimo da to ispravimo.
Sud. Moemo konstatirati to smo ve toliko puta istakli, a to je, da sud vrlo sporo
radi. Pored sve nae najbolje tenje da uskladimo na medjusobni rad i da se zajedniki
savjetujemo kod donoenja odluka /presuda/ deava se da sud donosi odluku, a da nas
predhodno ne izvjesti. Tako se je desilo da su ovih dana neki puteni iz zatvora za koje
smo mi predlagali smrtnu kaznu ili u najmanju ruku prisilan rad. Mi smo upozorili sud na
neispravnost i izgleda da emo naii na bolje razumjevanje, jer se je i osoblje oko suda
izmjenilo sa boljim.
786
U naem zatvoru nalazi se 14 zatvorenika, u sudskom 111, a u logorima 542.

Postupiemo naknadno u vezi vae depee o izvjetajima zatvora.
U vezi vae depee prikupljamo svu arhivu u gradu. Imaemo potekoa za njen
prebaaj u Split.
Demonstracije u vezi izjave kralja Petra. U vezi vae depee da vam poaljemo
hitan izvjetaj o demonstracijama ni do danas to nismo mogli pored sveg nastojanja.
Dobili smo vrlo oskudne podatke.
Demostracije su openito dobro uspjele i dobro primljene od naroda. Bez sumnje
da bi bile jo bolje uspjele da se nije suvie brzo postupilo radi ega se nije posvetilo
mnogo organizaciji.
U kotaru Preko bilo je po raznim selima oko 5000 demostranata, u kotaru Biograd
oko 14000, u kotaru Benkovac oko 10000. Brojano najmanje u kotaru Benkovac. Ovo se
moe protumaiti djelom to je kotar mnogo vei, sela razbacana i tee se je moglo u
sitom kratkom vremenu organizovati neto vie. Razumljivo je da kod toga treba istai i
to to u kotaru Benkovac narod mnogo tee prima demostracije protiv kralja nego u
drugim kotarima. Ovdje se je zapazilo da su sela mnogo bolje uestvovala u
demostracijama nego centri /opinski/. U Benkovcu, Obrovcu i Smiliu narod nije dobro
prihvatio demostracije. U Smiliu poslije govora odranih na demostracijama nastalo je
ivo prepriavanje seljaka, koji su izraavali miljenje da e doi do sukoba partizana i
Engleza. Pojedini etniki elementi otvoreno su negodovali protiv demostracija i nastojali
da odvraaju narod od demostracija plaei ga da e demostranti biti kanjeni od piljara.
U Obrovcu je povodom demostracija odran ilegalan sastanak ena, koje su bile
organizovane u etnike organizacije, pa je tom prilikom dolo do javnih povika kralju
Petru i etnikim vodjama. Komanda Mjesta Obrovac odmah je reagirala i pohapsila
nekoliko ena /nama nisu predate/ a neke su uspjele pobjei. O detaljima emo vas
naknadno izvjestiti jer do sada nismo dobili potpune podatke iz Obrovca.
Drugarski pozdravljamo
M.P.
889
Opunomoenik:
...890 [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
889
Okrugli peat: Opunomostvo OZNE zadarskog podruja za Oblast VIII Korpusa NOVJ (u sredini
890
Potpis neitak.
787
290.
1. oujka 1945.
Zadar
Opunomostvo OZN-e za zadarsko podruje dostavlja OZN-i za oblast

VIII. korpusa NOVJ mjeseno izvjee za veljau 1945. o stanju na
njihovom podruju
_____________
Opunomostvo OZNe
za Zadarsko podruje
Pov. Br. 21/45
Dne 1.III.1945 g.
OTSJEKU ZATITE NARODA OBLASTI VIII. UD. KORPUSA
OZNe za Hrvatsku
S P L I T
Dostavljamo Vam redoviti mjeseni izvjetaj za mj. februar
I.
O P I D IO
Ocjenjujui politiko stanje na naem podruju, isto je potrebno razdijeliti na tri
djela, jer je svaki od njih razliit sa svojim specifinostima. Ti djelovi bi bili kotarevi
Benkovac, Preko-Biograd i sam grad Zadar sa bliom okolicom.
1. Na sektoru Benkovca, moemo rei, da se politiko stanje u posljednjih mjesec
dana nije nita poboljalo. Da je ovo tano, govore nam mnoge injenice:
a. Stalno zadravanje bandi na tom sektoru.
b. Nova dezerterstva prilikom odlaska XIX. Ud. Divizije sa ovoga sektora.
c. Sve aktivniji rad raznih reakcionera i protunarodnih elemenata.
d. Naroite pogreke i propusti naih ustanova i organizacija.
Sve ove injenice vie su uticale na politiko stanje, od politikog djelovanja
naih mladih organizacija. iroke narodne mase na ovom kotaru, koje su kroz N.O.
Borbu bile trovane neprijateljskom propagandom, a svaki otpor bio uguivan, sve vie
uvidjaju, da je N.O. Pokret jedina snaga u naoj zemlji, koja e donijeti bolju budunost.
Iako ovo uvidjaju, ipak se opaa da, umjesto njihove aktivizacije u N.O. Pokretu, mnogi
ostaju pasivni. Razlog je ovome, to razni reakcionarni elementi unose zabunu i strah u
mase. Pri ovome se najvie slue parolama o skorom dolasku kralja Petra. Govore kako je
N.O. Pokret dobar u toliko, to e omoguiti uspostavu onakve vlasti, kakvu saveznici
ele. Krivo tumae stvaranje nove zajednike vlade i kraljevskog namjesnitva, ak
navode i to, kako su tu saveznici jedino radi toga, kako bi pomogli preostalim djelovima
etnika (misle na grupu u Velebitu) i omoguili dolazak kralju. Centar iz kojega se ovo
788
iri je u glavnome sam Benkovac, gdje su grupisani trgovci, seoske gazde i inovnitvo,
veim djelom okupljeni oko naih ustanova i u njima na radu.
2. Stanje na kotarevima Preko i Biograd je neto bolje. U ovim kotarevima su
narodne mase vie prirasle uz N.O. Pokret, naime politiko stanje je vie iskristalizirano.
Rad reakcije se u mnogome vidi i osjea, ali vie odvojeno od opeg raspoloenja naroda,
u okviru manjih grupica ili pojedinaca. Ovo se nebi moglo rei za cijeli kotar Biograd,
naroito ne za onaj dio koji gravitira sa Benkovcem, jer je u mnogome slian njemu, ako
ne i istovjetan.
Na kotaru Preko moemo rei da su najvei politiki problemi ekonomsko stanje i
djelovanje popova, koji uspjevaju da, i suvie religiozni i zaostali elemenat veu uz sebe,
stvarajui razne organizacije u cilju pasiviziranja itavog naroda, a naroito omladine.
Isto tako se zapaa rad maekovaca, koji ide u prilog radu popova, a najvie se temelji na
prisutnosti saveznika.
Na ovom sektoru nae organizacije jo uvijek nisu u stanju, da se ovome sa
uspjehom suprotstave.
3. Najdelikatniji problem naeg podruja je sam grad Zadar sa svojom okolicom.
Narodne mase Zadra kroz period talijanske okupacije skoro potpuno su izgubile
nacionalnu svijest. /.../
/.../
Prilikom oslobodjenja Zadra u istom su se nalazile velike koliine materijala a
najvie namjetaja koje su postale narodnim dobrom i pretstavljale ogromne vrijednosti.
Medjutim se o ovim stvarima vodilo i jo se uvijek vodi malo rauna. NOO Zadar ne
vodi pravilnu politiku da bi sve te stvari uzeo pod svoju nadlenost, izvrio popis svih
stvari te pojedine koje ih posjeduju sa istima zaduio. Svakim danom se moe vidjeti gdje
pojedine ustanove prenaaju namjetaj iz jedne zgrade u drugu ne vodei pri tom rauna
gdje e se to razvui, ostaviti ili razbiti. Prilikom selenja III POS-a u ibenik, isti su sa
sobom ponijeli, ukrcavi u brodove, sve do najsitnijih djelia namjetaja zgrade u kojoj
su stanovali. Tako isto pri odlasku taba XIX div. iz Zadra intendantura iste je sobom
ponijela 70 kom. tramaca, ne vodei rauna iji su te da li e oni biti potrebni za nae
bolnice. Bilo je mnogo sluajeva, dok su ovdje bile jedinice XIX div., da su traili da se
usele u najbolje zgrade a poslije njihovog odlaska iste su ostavili potpuno demolirane i
nesposobne za daljnje stanovanje. U Obrovcu je bio sluaj da se zgrada opine
popravljala oko 20 dana i kad je bila gotova u njoj su prespavali samo jednu no neki
djelovi VI. brig. XIX div. Po njihovom odlasku, u jutro, zgrada je bila bez prozora ija su
stakla razbili a sa istima loili vatru na parketima. Isto tako jedan sluaj desio se u Zadru
gdje je Grad. NOO popravljao zgradu "Zaraueka" za svoj smjetaj i kad je bila gotova u
nju su jedinice XIX div. smjestile svoje konje, dok nedaleko iste postoje prave vojnike
konjunice. Po odlasku XIX div. Ovakovi sluajevi se deavaju i sa jedinicama XX div.
U zgradi Zaraueka, koja je bila jedna od najboljih u Zadru, smjestili su svoje kurseve.
Ovi loe u sobama pei i ako nema dimnjaka a drvo s kojim su obloeni zidovi u
hodnicima, cjepaju i loe. O ovome do sada niko nije poveo rauna da bi se sprijeilo
daljnje unitavanje narodne imovine. Mi smo u prisutnosti Komandanta Grada obilazei
ovu zgradu naili na ovaj primjer.
Smatramo da bi bilo potrebno pozvati na odgovornost pojedine rukovodioce iz
navedenih jedinica kako bi se u budue sprijeilo ovakovo unitavanje. Mi smo sa nae
strane na ovo ve nekoliko puta skrenuli panju Komandi Grada i Grad. NOO-u. Mislimo
789
da bi bilo potrebno stvoriti jednu posebnu komisiju sa zadatkom popisivanja sve imovine
kao i zgrada koje su bez vlasnika a koje u svakom sluaju postoje dravnom imovinom.
/.../
/.../ Stvari smo postavili tako da u budue sve podatke o bandi dostavljaju OZNi te
da emo mi preko bat. N.O. postavljati zadatke to treba initi. Sam tab bat. treba
rukovoditi sa borbom svih grupa protiv bandi. Medjutim se i stanje poslije toga nije u
niemu izmjenilo. Svaka grupa i dalje posebno djeluje, zasebno prikuplja podatke i vri
akcije, radi ega izostaje uspjeh, jer jedni drugima uvijek brkaju planove. O ovoj borbi
nas izvjetava samo tab bat. NO, dok ostali nisu pa prema tome neznamo pravo stanje
bandi na terenu. Mnogi za koje mi raunamo da su na terenu moda su po partizanskoj
strai ili krupskoj grupi likvidirani a da mi za to neznamo.
Na sektoru podvelebita nalaze se divje ete N.O. koje tamo djeluju, te su u zadnje
vrijeme uspjele da pohvataju 20-30 raznih dezertera, vojnih neposlunika i bandita.
Na likom sektoru Velebita kako saznajemo nalazi se u jednoj pilji opkoljena
jedna grupa etnikih bandita medju kojima se navodno nalazi i sam Obrad Bijanko. Ova
grupa je blokirana od likog bat. N.O. Mi do danas ne znamo to je s ovim svrilo, tek da
li je grupa likvidirana.
Potrebno je da se po ovom pitanju bandi poduzmu otrije mjere. Za ovo bi se
trebali zaloiti Vi i tab brig. N.O. jer mi sa bat. N.O. koji raspolae sa malim snagama
na ovako velikom terenu neemo mnogo postii a uz ovakovo stanje koje smo naveli.
Da bi u borbi protiv bandi uopte to bolje uspjeli, namjeravamo u sporazumu sa
O.K. KPH poduzeti mjere evakuacije iz naselja pod samim Velebitom, koji su jedini
oslonac postojeoj bandi i omoguuje joj odravanje.
U poslijednje vrijeme mnoge zadarske izbjeglice dolaze iz neprijateljskog
garnizona Loinj u Zadar preko II POS-a, a da nismo bili obavjeteni o istima, zato se i
deava da ih nemamo pod svojom kontrolom, raunajui da isti jo uvijek nalaz u
Loinju.
Kroz protekli period od prolog izvjetaja, izvrena su 36 hapenja, a sprovedena
su 29 sasluanja. Ova sasluanja nisu dala naroitih rezultata i novijih momenata, osim u
dva sluaja, koja su otkrila nove protunarodne elemente za hapenje.
Stanje u zatvorima je prilino, osim sudskog zatvora gdje je izdravanje tee
poto zatvorenici stanuju u mranim i nehigijenskim elijama. Zatvorenici Opunomstva
nemaju izlaza i dnevnu etnju, zbog pomanjkanja dvorita, a isto tako zatvor ne raspolae
sa zasebnom prostorijom za specijalne sluajeve ispitivanja. Koncem prolog mjeseca
nalazilo se je 12 zatvorenika, od ega 5 ustaa, 2 etnika, 1 pijun, 2 pomagaa okupatora
i 2 ratna zloinca. Uhapeno je u toku mjeseca 36 lica, od kojih 4 etnika, 5 pomagaa
okupatora, 17 dezertera, 1 vojni neposlunik i 9 raznih sluajeva. Ispitano je 29
zatvorenika, i to: 2 ustae, 3 etnika, 6 pomaga okupatora, 2 ratna zloinca, 2 dezertera i
9 raznih sluajeva. Kroz drugu polovinu ovog mjeseca nije ni jedan predan sudu, osudjen
na prisilan rad i na kaznu smrti, kao ni upuen u druga Opunomostva. Trojica
uhapenika, upuena od Otsjeka, nalazila su se u zatvoru /tranzitnom/ 5 dana.
Rad suda razvija se jo uvijek sporo. Na kontakt sa sudom, radi to tijesnije
medjusobne saradnje, a u cilju ne ponavljanja dosadanjih sluajeva nesporazumjevanja,
nije bio vrst. Jo uvijek se deava da Sud donaa konane presude bez prethodnog i
potpunog sporazuma sa Opunomostvom. Biveg talijanskog kapetana "107" legije, koji
je prisustvovao strijeljanjima u ibeniku /nije komandovao ni strijeljao/ puten je na
790
slobodu, i ako smo se sporazumjeli da ga se kazni sa prisilnim radom. Isto tako osudjen je
na godinu dana prisilnog rada Perovi Krsta pok. Mihovila reeni Jerkin iz Arbanasa, koji
je sudjelovao u strijeljanju 26-torice rodoljuba u ibeniku, a to je bilo navedeno u
krivinoj prijavi br. 359 od 4-VII prole godine. Obzirom na rad sudskog islednika koji
po svim pitanjima zauzima isto pravniki stav, koji ne odgovara interesima naeg
pokreta a k tome kada se ima u vidu da je na ovom terenu potrebno imati ovjeka koji e
brzo rijeavati stvari u skladu sa interesima NOP-a, smatramo potrebnim da se istoga
smijeni. O ovoj stvari smo Vam ve ranije pisali.
Kontrola pisama sprovedena je ...891 cenzori na glavnim potama u Zadru,
Benkovcu, Obrovcu, ...892 da smo dobili izvjesan broj pisama od cenzure koja su imala
raznolik karakter, kao intervencije, optuivanje itd. te smo ih uzeli na koritenje.
Od samog poetka stvaranja kartoteke u istu je uneeno 1571 neprijateljski
elemenat od kojih 581 ustaa, 350 etnika, 42 faista i 598 raznih sumnjivih lica. Kroz
protekli mjesec uneseno je u kartoteku 180 raznih neprijateljskih elemenata. Sa nae
strane nije se posvetila nikakova panja ni pomo u radu na kartoteki, a isto tako ista se
nije koristila.
Stanje u logorima je donekle zadovoljavaju. Disciplina kao i higijena je osrednja.
To se osobito zapaa u kanjenikom logoru, koji je najbolje uredjen. U ovom logoru ima
grupa kanjenika iz Prvia koji se ne slau sa presudom Suda navodei da je to lina
mrnja komandanta ibenskog podruja. U zarobljenikom logoru je neto slabije stanje.
Zarobljenici po potrebama rade na raznim mjestima, te uslijed slabe ishrane i vode postoji
opasnost obolenja. Mnogi od njih trae da ih se uputi u NOV, a neki nastoje preko
izvjesnih lica i ustanova da se iz logora izvuku na slobodu. Brojno stanje kanjenikog
logora Vojnog Suda Oblasti VIII Korpusa, koji se nalazi u Zadru broji 130 kanjenika. U
ovom logoru se ne zapaa nikakav neprijateljski rad.
IV. KRITIKI OSVRT
Rad Opunomostva kroz poslijednji mjesec nije bio na naroitoj visini. Vrijeme
se vie gubilo na rijeavanju svakodnevnih sitnih poslova, a umjesto planskog rada vie
se radilo na dohvat. Razlog ovakovom stanju lei najvie u tome to se vrila izmjena
Opunomoenika, te je trebalo mnogo vremena dok se upoznam sa samim prilikama i
ljudima a u medjuvremenu je tr4ebalo raditi i rijeavati razne probleme.
Samo Opunomostvo kao cjelina ne odgovara dovoljno svim zadatcima ovako
komplikovanog terena. Da bi se ovo stanje izmjenilo potrebno je pojaati Opunomostvo
sa jo jednim lanom, koji bi rukovodio sa mreom u privredi. Pored toga bilo bi
potrebno izvriti izvjesne izmjene jer pojedini drugovi koji rade u Opunomostvu nemaju
smisla niti volje za ovaj posao. Gube se u sitnicama a ne vide to je najvanije. Ovo
naroito vai za I Pomo. Sam Zamjenik Opunomoenika osjea se premoren u radu,
nema volje a uz to je potpuno nesamostalan i bez inicijative. Na njega se Opunomostvo
ne moe osloniti ni momenat. Uvijek izraava svoju elju da dalje nastavi studie, jer da se
on nemoe snai u ovom poslu, to je u mnogome i tano. Smatram da bi najbolje
rijeenje kada bi se udovoljilo njegovim tenjama.
Sam ja vrlo teko se snalazim na novoj dunosti, jer ne poznajem teren ni ljude. U
svom radu imam vrlo malo podrke od naih ustanova i organizacija.
891
892
Neitko.
Neitko.
791
Drugovi iz Otsjeka stalno su govorili o tome kako e neko doi do nas da nam
pomogne, to smo i mi nekoliko puta traili usmeno i pismeno, ali pored toga do danas
nije niko doao. Prigodom savjetovanja odranog u Splitu govorilo se o otme kako e u
budue biti vea pomo Otsjeka Opunomostvima, ali nje nema. U koliko se ona prua
smatram da je kod nas najpotrebnija.
Sa ovim zavravamo na izvjetaj i molimo Vas da nam ukaete na njegove
manjkavosti, kao i da poduzmete mjere za rijeavanje pojedinih pitanja koja smo u njemu
iznijeli.
M.P.893
Opunomoenik:
deri [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
291.
20. oujka 1945.
Zadar
Presuda Vojnog suda VIII. korpusne vojne oblasti NOVJ Vijea kod
Komande zadarskog podruja Tomi Granu iz Petrana (Zadar), na
kaznu smrti strijeljanjem, gubitak graanskih prava i konfiskaciju
imovine, jer je radio protiv NOP-a i bio u slubi neprijatelja
_____________
[...]894
VOJNI SUD
VIII KORPUSNE VOJNE OBLASTI N.O.V.J.
VIJEE KOD KOM. ZAD. PODRUJA
Dana 20/3. 1945. g.895
S 43/45/14
U IME NARODA JUGOSLAVIJE !

Vojni sud Oblasti VIII Udarnog korpusa, vijee kod komande grada Zadra,
sastavljeno od Vodopija ivka, porunika kao predsjedatelja, Desnica Dane podporunik
i Sori Josip vodnika, kao lanova vijea, te Katavi Vladimira zapisniara a u prisustvu
893
Okrugli peat: Opunomostvo OZN-e zadarskog podruja za Oblast VIII korpusa NOVJ (u sredini
894
Zvijezda petokraka.
895
Peat.
792
Kovaevi Ljuba kao zastupnika optube, na dananjoj usmenoj raspravi protiv

optuenika Gran toma pok. ime radi djela iz l. 14 UVS donio je dana 20 marta
slijedeu
p r e s u d u :
Optuenik Gran Tomo pok. ime, zvani Kerubin Janko i
Majke Bailo Matije, rodjen u Petranima, godine 1895 hrvat,
katolik, pismen, oenjen, ima 7 djece, vojsku sluio, cestar,
navodno nekanjavan
k r i v
j e :
a/ to je za vrijeme Talijana stupio u faistiku organizaciju dopolavoro i radio protiv

NOP-a.
b/ to je nakon dolaska Njemaca i ustaa u Zemuniku stupio u njihovu pijunsku slubu i
prijavio Zaninovi Antu da saradjuje sa NOP-om te je ovaj od strane ustaa bio i ubijen.
Prema tome optuenik kao pijun bio je u slubi neprijatelja i kao takav u smislu
l. 14 UVS ima se smatrati narodnim neprijateljem, te u smislu l. 16 i 17 UVS biva
o s u gj e n
na kaznu smrti strijeljanjem, gubitak gradjanskih prava i konfiskaciju imovine.
U smislu l. 29 UVS prednja presuda bie izvrena tek nakon odobrenja sa strane
Vijea Vieg vojnog suda kod G.S.H.
R a zl o z i :
Iz toka postupka kao i iz prijava proizlazi da je optuenik vjerno sluio Talijanima
i da je bio lan Dopolavoro. Iz iskaza svjedoka Pesa Sime, Marasovi Vitka; proizlazi da
je optueni prijavio ustakom bojniku Mislovu Zaninovia Antu, koga su ustae ubili, te
je za to primio i nagradu. O ovome djelu optuenog svjedoio je takodjer Grbi Jozo u
svojoj izjavi pred vojnim sudom na dugom Otoku. Prema tome krivica optuenoga
dokazana je kako proizlazi gore navedenog. Optuenik je poznat kao ustaa i da je kao
takav inio sva gorenavedena djela.
Zapisniar:
Katavi v.r.
M.P.
896
Predsjedatelj Vijea:
Vodopija v.r.
Za tanost prepisa
sudska kancelarija897
A. imuni [v.r.]
_____________
njihovih pomagaa 1944.-46., 11.1.
896
897
Okrugli peat: Divizijski Vojni sud u Splitu (u sredini grb DF Jugoslavije)

Peat.
793
292.
20. oujka 1945.
Zadar
Komande zadarskog podruja Anti Baiu iz Lisiia (Benkovac), na
imovine, jer je bio kao pijun u slubi neprijatelja i kao ustaa
pripadao neprijateljskoj oruanoj formaciji
_____________
VOJNI SUD
Sud br. 107/45
Dana 20.III 1945. godine898
U IME NARODA JUGOSLAVIJE !
Vojni sud Oblasti VIII Udarnog Korpusa - vijee kod Komande grada Zadra
sastavljeno od Vodopija ivka, porunika kao pretsjedatelja, Desnica Dane, potporunika
Sori Ilije, vodnika kao lanova vijea, te Katavi Vladimira, kao zapisniara a u
prisustvu Kovaevi Ljuba kao zastupnika optube, na raspravi odranoj dana 20 marta
1945 godine u krivinom predmetu protiv Bai Ante pok. Ivana radi djela iz l. 14 UVS
donio je slijedeu
p r e s u d u :
Optueni Bai Ante pok. Ivana i majke pok. golen Cvite,
rodjen 1876 godine u Lisiiu, rkt., Hrvat, udovac, otac 7
djece, dobro imuan, vojsku sluio, navodno neporuan
k r i v
j e :
a/ to je koncem 1942 godine stupio u slubu karabinjera, koji su stanovali u njegovoj

kui, a svoje sinove nagovarao da stupe neprijateljsku vojsku i formacije
b/ to je karabinjerima pruao podatke o pojedinim rodoljubima, koji su sprovadjani u
njegovu kuu i tamo mueni, a jednog od njih i to Gali Ljubana su ovi karabinjeri i ubili
juna 1942 godine, a optueni Bai koristio se opljakanom imovinom pojedinih rtava;
c/ to je nakon kapitulacije Italije stupio u slubu ustaa i od njih primio puku, da se
brani od partizana.
898
Peat.
794
Prema tome optuenik je kao pijun u slubi neprijatelja i kao ustaa pripadao
neprijateljskoj oruanoj formaciji i kao takav u Smislu l. 14 UVS ima se smatrati
narodnim neprijateljem, te se na osnovu l. 16. i 17 iste Uredbe
o s u d j u j e :
Vijea Vieg Vojnog suda kod G.S.H.
R a z l o z i
Optuenik se brani da su karabinjeri silom doli u njegovu kuu u selu Lisiiu i
da s njima nije imao nikakove veze. Medjutim priznaje da je bio ustaa i da primio puku
da se brani. Iz iskaza svjedoka Gaji Ilije i pouzdanih prijava moe se utvrditi da je
optuenik poinio djela koja su gore navedena. Uvjerenje mjesta odnosno sela da je
optuenik suradjivao sa karabinjerima i kasnije sa ustaama i kao takav poinio razna
zlodjela, koja mu je bilo teko dokazati poto je on radio veim djelom potajno. Kakav je
bio on takvi su mu bili i sinovi koje je slao u neprijateljske vojske. Kod njega nema
nikakovih olakavajuih okolnosti.
Zapisniar:
M.P.899
Vodopija ivko v.r.
Za tanost prepisa
A. imuni [v.r.]
_____________
Dravni arhiv u Zadru, f. 136, Okruna komisija za utvrivanje zloina okupatora i
njihovih pomagaa 1944.46. 11.1
899
900
Okrugli peat: Divizijski Vojni sud u Splitu (u sredini grb DF Jugoslavije)

Peat.
795
293.
20. oujka 1945.
Zadar
Komande zadarskog podruja Tadiji Guziu iz Peruia (Benkovac), na
imovine, jer je bio pripadnik antikomunistike bande i zatim ustaa,
uestvovao u akcijama protiv NOV pa je prema tome kao bandit i
ustaa, sauesnik u pljaki i paleu
_____________
VOJNI SUD
S. 171/45
5
Dana 20. III 1945 godine.901
U
I M E
N A R O D A
J U G O S L A V I J E !
Vojni sud Oblasti VIII Udarnog Korpusa - vijee kod komande grada Zadra
sastavljeno od Vodopija ivka, porunika kao pretsjedatelja, Trsi Mija, zastavnika i
Sori Josipa, vodnika kao lanova vijea, te Katavi Vladimira, kao zapisniara a u
prisustvu Kovaevi Ljuba kao zastupnika optube, na usmenoj raspravi odranoj dana
20 marta 1945 godine, u krivinom predmetu protiv optuenika GUZI TADIJE
optuenog radi djela iz l. 14 UVS donio je slijedeu
p r e s u d u :
Optuenik GUZI TADIJA pok. Jadre i majke Stane Guzi
rodjen u Peruiu 1922 godine, zemljoradnik, Hrvat,
katolik, nepismen, neoenjen, srednje imuan, vojsku
sluio, navodno nekanjivan, u NOV ima 3 brata
k r i v
j e:
a/ to je oktobra 1942 godine dobrovoljno stupio VI antikomunistiku bandu i sa

istom sudjelovao u racijama u Vodicama, Stankovcima, Banjevcima, Putiani i Tjesno;
gdje se pljakalo i palilo i u istoj ostao do pada Italije,
b/ to je januara 1944 godine dobrovoljno stupio u ustae i kao takav uestvovao u
akcijama protiv NOV pa je prema tome kao bandit i ustaa, sauesnik u pljaki i paleu
901
Peat.
796
poinio zloin u smislu l.14 UVS te ga u smislu l. 16. i 17 UVS proglauje narodnim
neprijateljem i
o s u d j u j e :
Vijea Vieg vojnog suda kod G.S.H.
R a z l o z i :
Optuenik priznaje da je dobrovoljno stupio u VI antikomunistiku bandu, a isto
tako i u ustae. Priznaje da je uestvovao u akcijama, a isto tako priznaje da se je u tim
akcijama pljakalo. Ne priznaje da bi on lino to pljakao ili zapalio, ve navodi da je u
akcijama pucao na partizane. U toku postupka kao i na raspravi, prijavama i izvjetajem
odbora ustanovljeno da je poinio djela koja su gore navedena. On je dugo vremena bio
lan. zloglasne VI bande koja je poinila krvava djela na kotaru Benkovac i okolici.
Zatim je preao nakon kapitulacije Italije ustaama, a ba oni koji su postali ustae, bivi
lanovi bande, poznati su u narodu kao najgori zlikovci. Popaljena sela, ubijeni rodoljubi
i opljakani najbolje svjedoe o djelima, koje su ove talijanske bande poinile.
Zapisniar:
Katavi v.r.
M.P.902
ivko Vodopija v.r.
Za tanost prepisa
A. imuni [v.r.]
_____________
902
903
Okrugli peat: Divizijski Vojni sud u Splitu (u sredini grb DF Jugoslavije).

Peat.
797
294.
22. oujka 1945.
Zadar
Okruna komisija za ratne zloine pri Okrunom NOO-u Zadar

dostavlja Gradskoj komisiji za ratne zloine pri Gradskom NOO-u
Zadar uputstvo Zemaljske komisije za ratne zloine pri ZAVNOH-u od
5. oujka 1945. uz najvanija objanjenja
_____________
Okruna komisija za ratne zloine

Pri Okr. N.O.O. Zadar
Br. 217/45, dne 22/3.1945.
Grad. komisiji za ratne zloine pri grad. NOO-u
Z a d a r
Predmet: objanjenja uz uputstva od 5.3.1945.
Br. 565/45 Zemaljske komisije za ratne zloine
U prilogu dostavljaju se uputstva od 5.3.1945. br. 565/45 Zemaljske komisije za
ratne zloine pri ZAVNOH-u904, sa slijedeim objanjenjima:
U svim sluajevima, kad ova komisija, u smislu l. 8. pomenutih uputstava
ocijeni, da pojedinim ratnim zloincima, narodnim neprijateljima i njihovim
pomagaima, te licima, koja su se ogrijeila o nacionalnu ast, prijeti kazna konfiskacije
imovine, odredie, da opinska komisija (gradska) izvri popis imovine tih lica.
Taj e popis kod opinskih komisija obavljati za tu svrhu odredjeni, odnosno
zadueni drugovi, po jedan kod svake komisije, a komisija e takav popis imovine
dostaviti OTSJEKU ZA NEPRIJATELJSKU IMOVINU okrune komisije, radi dalnjeg
postupka.
Radi svega toga neka ta komisija zadui jednog druga lana komisije za
prikupljanje podataka i dokazala o imovini ratnih zloinaca, narodnih neprijatelja i
njihovih pomagaa. U koliko bi lanovi komisije bili preoptereeni poslom u komisiji,
moe se odrediti i jednog novog lana, u saglasnosti sa Op. NOO-om.
Pri popisivanju imovine, prvenstveno i naroitu panju posvetiti ustanovljenju i
popisu imovine vee vanosti, kao to su: industrije, trgovine, obrtnika poduzea, veliki
posjedi i drugo.
Treba postupati to opreznije, da ne bi osumnjieno lice BILO UPOZORENO DA
MU PRIJETI SEKVESTRACIJA TE DA NE BI PRIJE NEGO li se ova obavi imovinu
sakrilo ili otudjilo.
904
Uputstvo Zemaljske komisije za ratne zloine pri ZAVNOH-u od 5. oujka 1945., u prilogu dopisa,
ovdje je isputeno.
798
To sve treba imati u vidu pri odredjivanju zaduenog druga za ustanovljenje

neprijateljske imovine kod te komisije. Isti mora biti veoma pouzdan i odan.
Odredite dakle im prije zaduenog druga po tom predmetu, te izvjestite ovu
komisiju, kojoj poaljite line karakteristike zaduenog druga, jer ih ova komisija ima
hitno dostaviti Zemaljskoj komisiji za ratne zloine.
Radi ravnanja dostavljava se toj komisiji jedan primjerak pomenutih uputstava,
koje je ova komisija primila od Zemaljske.
M.P.905
Za komisiju:
...906 [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
njihovih pomagaa 1944.-46., 13.1.2.
295.
1. travnja 1945.
Vii vojni sud JA Vijee kod Glavnog taba Hrvatske potvruje

presudu Vojnog suda VIII. korpusne vojne oblasti Vijea kod Komande
grada Zadra od 20. oujka 1945. Anti Marinoviu iz Polinika (Zadar),
_____________
VII VOJNI SUD
JUGOSLAVENSKE ARMIJE
VIJEE KOD GLAVNOG TABA HRVATSKE
II Sud br. 587/45
1. aprila 1945 god.
U
I M E
N A R O D A
Vii vojni sud Jugoslavenske Armije - Vjee kod Glavnog taba Hrvatske na
svom zasjedanju odranom 31. marta 1945. preispitujui presudu Vojnog suda VIII
Korpusne vojne oblasti - vjea kod komande grada Zadra sud br. 33/45 od 20.III.1945 u
905
Okrugli peat: Gradska komisija za ratne zloine pri Okrunom N.O.O. Zadar (u sredini zvijezda
petokraka).
906
Neitko.
799
krivinom predmetu protiv MARINOVI ANTE radi zloina pripadnitva oruanoj

teroristikoj formaciji u slubi neprijatelja, zloin sudjelovanja u pljaki i hapenju i
zloina dojavljivanja.
p r e s u d i o
j e
Presuda Vojnog suda VIII korpusne vojne oblasti - vjee kod komande grada
Zadra sud br, 33/45 od 20.III.1945, kojom je MARINOVI ANTE presudjen na kaznu
smrti streljanjem
O D O B R A V A
Iz razloga u njoj navedenih.
S E

Zapisniar:
Zagorac Sofija v.r.
M.P.
907
Predsjedatelj-vijea-major:
Potpis neitljiv
Za tanost prepisa
A. imuni [v.r.]
_____________
296.
1. travnja 1945.
Vii vojni sud JA Vijee kod Glavnog taba Hrvatske ne potvruje

grada Zadra od 20. oujka 1945. Petru Longinu iz Brbinja (Zadar), na
kaznu smrti strijeljanjem, radi zloina pomaganja neprijatelju, i
preinauje presudu na kaznu od deset godina prisilnog rada i pet
godina gubitka graanskih asti
_____________
VII VOJNI SUD
Vijee kod Glavnog taba Hrvatske
II Sud br. 590/45
1. april 1945
907
908

Peat.
800
i m e
n a r o d a
J u go s l a v i j e
Vii vojni sud Jugoslavenske Armije - vijee kod Glavnog taba Hrvatske na
svom zasjedanju odranom 31. marta 1945. preispitujui presudu Vojnog suda VIII
Korpusne vojne oblasti - vijee kod komande grada Zadra Sud br. 52/45 od 20.III.1945
god. u krivinom predmetu protiv LONGIN PETRA radi zloina pomaganja neprijatelju
P r e s u d i o
j e
Presuda Vojnog suda VIII korpusne vojne oblasti - vijee kod komande grada
Zadra sud br. 52/45 od 20.III.1945 god., kojom je LONGIN PETAR presudjen na kaznu
smrti streljanjem
N E
O D O B R A V A
S E
nego se Longin Petar kanjava s deset godina prisilnog rada i pet godina gubitka
gradjanskih asti.
Prvostepeni sud je preotro ocjenio krivicu osudjenog, jer je iz spisa vidljivo da je
zbog njegovog rada nije nitko stradao ivotom, a ne moe se njega smatrati ni direktnim
krivcem za stradanje rodoljuba koji su bili presudjeni po Talijanima na vijeitu robiju.
Obzirom na to ovaj sud je donio kaznu prisilnog rada koja odgovara teini djela.
Zapisniar:
Zagorac Sofija v.r.
M.P.909
Predsjedatelj vijea, major:

Potpis neitljiv v.r.
Za tanost prepisa
A. imuni [v.r.]
_____________
909
910

Peat.
801
297.
1. travnja 1945.

grada Zadra od 20. oujka 1945. Filipu Protiu iz Sukoana (Zadar), na
kaznu smrti strijeljanjem
_____________
VII VOJNI SUD
II sud br. 592/45
1. aprila 1945
U
I m e
N a r o d a
J u g o s l a v i j e !
Vii Vojni Sud Jugoslavenske Armije - Vjee kod Glavnog taba Hrvatske na
svom zasjedanju odranom 31. marta 1945. preispitujui presudu Vojnog Suda VIII
Korpusne vojne oblasti - vjee kod komande grada Zadra sud br. 28/45 od 20.III.1945 u
krivinom predmetu protiv PROTI FILIPA radi zloina ubijstva pripadnika NOP i
prikazivanja
p r e s u d i o
j e
Presuda Vojnog suda VIII korpusne vojne oblasti - vjee kod komande grada
Zadra Sud br, 28/45 od 20.III.1945; kojom je PROTI FILIP presudjen na kaznu smrti
streljanjem
O D O B R A V A
S E
iz razloga u njoj navedenih.

Zapisniar:
Zagorac Sofija v.r.
M.P.
911
Potpis neitljiv
Za tanost prepisa
A. imuni [v.r.]
_____________
911
912

Peat.
802
298.
1. travnja 1945.

grada Zadra od 20. oujka 1945. Anti Baiu iz Lisiia (Benkovac), na
kaznu smrti strijeljanjem i preinauje presudu na kaznu od sedam
mjeseci prisilnog rada
_____________
VII VOJNI SUD
II Sud br. 594/45
1. aprila 1945
U
i m e
N a r o d a
Vii Vojni sud Jugoslavenske Armije - Vijee kod Glavnog taba Hrvatske na
svom zasjedanju odranom 31 marta 1945 god., preispitujui presudu Vojnog suda VIII
Korpusne vojne oblasti - vijee kod komande grada Zadra sud br. 107/45 od 20.III.1945 u
krivinom predmetu protiv BAI ANTE radi pomaganja neprijatelja
p r e s u d i o
j e
Presuda Vojnog suda VIII korpusne vojne oblasti - vijea kod komande grada
Zadra sud br. 107/45 od 20.III.1945 god. kojom je BAI ANTE osuen na kaznu smrti
streljanjem
N E
O D O B R A V A
S E
nego se BAI ANTE kanjava sa sedam mjeseci prinudnog rada.

Prvostepeni sud nije pravilno ocjenio rad osuenog. Ni jedno od djela dispozitiva
prvostepenog suda nije dokazano. Iz spisa je vidljivo samo to da je osueni bio potpuno
pasivan prema NOP-u.
Zapisniar:
Zagorac Sofija v.r.
913
M.P.
913
803
Za tanost prepisa
A. imuni [v.r.]
_____________
299.
1. travnja 1945.

grada Zadra od 20. oujka 1945. Mirku Matiu iz Islama Latinskog
(Zadar), na kaznu smrti strijeljanjem
_____________
VII VOJNI SUD
II sud br. 598/45
1. aprila 1945
U
I M E
N A R O D A
Vii Vojni sud Jugoslavenske Armije - Vjee kod glavnog taba Hrvatske na
svom zasjedanju odranom 31. marta 1945, preispitujui presudu Vojnog suda VIII
Korpusne vojne oblasti - vjee kod komande grada Zadra sud br. 123/45 od 20.III.1945 u
krivinom predmetu protiv MATI MIRKA radi zloina pripadnitva teroristikoj
oruanoj formaciji u slubi neprijatelja i sudjelovanja u masovnim zloinima nad
narodom
p r e s u d i o
j e
Presuda Vojnog suda VIII Korpusne vojne oblasti - vjea kod komande grada
Zadra sud br, 123/45 od 20.III.1945, kojom je MATI MIRKO presudjen na kaznu smrti
streljanjem
O D O B R A V A
914
S E
Peat.
804

Zapisniar:
Zagorac Sofija v.r.
Potpis neitljiv
M.P.915
Za tanost prepisa
A. imuni [v.r.]
_____________

300.
1. travnja 1945.

grada Zadra od 20. oujka 1945. Tadiji Guziu iz Peruia (Benkovac),
na kaznu smrti strijeljanjem i preinauje presudu na kaznu od deset
godina prisilnog rada
_____________
VII VOJNI SUD
II Sud br. 601/45
1. april 1945 god.
U i m e
N a r o d a
Vii vojni sud Jugoslavenske Armije - vijee kod glavnog taba Hrvatske na
korpusne vojne oblasti - vijee kod komande grada Zadra Sud br. 171/45 od 20.III.1945 u
krivinom predmetu protiv GUZI TADIJE radi pripadnitva oruanoj teroristikoj
formaciji u slubi neprijatelja
P r e s u d i o
915
916
j e

Peat.
805
Zadra sud br. 171/45 od 20.III.1945 god. kojom je GUZI TADIJA osudjen na kaznu
smrti streljanjem
N E O D O B R A V A S E
nego se Guzi Tadija kanjava na 10 god. prisilnog rada.
Iz spisa nije vidljivo da je osudjeni uinio kakvo tee djelo radi kojega bi netko
ivotom stradao, a osim toga sam se prijavio naim vlastima, pa vii vojni sud smatra da
je ova kazna primjerena teini djela i krivinoj odgovornosti osudjenog.
Zapisniar:
Zagorac Sofija v.r.
M.P.
917

/Potpis neitljiv/
Za tanost prepisa
A. imuni [v.r.]
_____________
301.
1. travnja 1945.

grada Zadra od 20. oujka 1945. Petru ariu iz Raana (Imotski), na
kaznu smrti strijeljanjem i preinauje presudu na kaznu od deset
godina lienja slobode i pet godina gubitka graanske asti
_____________
VII VOJNI SUD
II Sud br. 602/45
1. aprila 1945 god.
917
918

Peat.
806
I m e
N a r o d a
Vii vojni sud Jugoslavenske Armije - vijee kod glavnog taba Hrvatske na
korpusne vojne oblasti - vijee kod komande grada Zadra Sud br. 176/45 od 20.III.1945 u
krivinom predmetu protiv ari Petra radi zloina pripadnitva oruanoj teroristikoj
formaciji u slubi neprijatelja
p r e s u d i o
j e
Zadra sud br. 176/45 od 20.III.1945 god. kojom je ari Petar osudjen na kaznu smrti
streljanjem.
N E
O D O B R A V A
S E
nego se ari Petar kanjava s 10 /deset/ godina robije i pet godina gubitka gradjanske
asti.
Osudjeni je uinio teke zloine protiv naroda, sudjelovajui u batinjanju
rodoljuba, ali njegovi zloini nijesu prouzroili smrt nekog rodoljuba, a imajui na umu
sredinu u kojoj je osudjeni ivio za vrijeme 5-godinje okupacije, ovaj sud je donio
gornju kaznu. Osim toga osudjeni se sam predao naim vlastima.
Zapisniar:
Zagorac Sofija v.r.
M.P.919
Za tanost prepisa
A. imuni [v.r.]
_____________
919
920

Peat.
807
302.
1. travnja 1945.

grada Zadra od 20. oujka 1945. Josipu Krstiu Marcuzziju iz
Arbanasa (Zadar), na kaznu smrti strijeljanjem
_____________
VII VOJNI SUD
II sud br. 603/45
1. aprila 1945
U
i m e
n a r o d a
J u go s l a v i j e !
Vii vojni sud Jugoslavenske Armije - vjee kod Glavnog taba Hrvatske na svom
zasjedanju odranom 31. marta 1945. preispitujui presudu Vojnog suda VIII Korpusne
vojne oblasti - vjea kod komande grada Zadra sud br. 161/44 od 20.III.1945 u krivinom
predmetu protiv KRSTI MARCUZZI JOSIPA radi zloina pripadnitva faistikoj
organizaciji kao funkcioner i organizovanja masovnih progona naroda
P r e s u d i o
j e
Presuda Vojnog suda VIII korpusne vojne oblasti - vjea kod komande grada
Zadra sud br, 161/45 od 20.III.1945, kojom je KRSTI MARCUZZI JOSIP Presudjen na
kaznu smrti streljanjem
O D O B R A V A
S E :

Zapisniar:
/Zagorac Sofija s.r./
M.P.921

/Potpis neitljiv/
Za tanost prepisa
imuni Anelko [v.r.]
_____________
njihovih pomagaa 1944.-46. , 11.1.
921
922

Peat.
808
303.
1. travnja 1945.

grada Zadra od 20. oujka 1945. Kajetanu Koliu iz Savra (Zadar), na
_____________
VII VOJNI SUD
II sud br. 604/45
1. aprila 1945 god.
U
i m e
n a r o d a
J u go s l a v i j e !
Vii vojni sud Jugoslavenske Armije - vjee kod Glavnog taba Hrvatske na svom
zasjedanju odranom 31. marta 1945. preispitujui presudu Vojnog suda VIII Korpusne
vojne oblasti - vjee kod komande grada Zadra sud br. 169/45 od 20.III.1945 u krivinom
predmetu protiv KOLI KAJETANA radi zloina pijunae
p r e s u d i o
j e :
Presudom Vojnog suda VIII Korpusne Vojne oblasti - vjee kod komande grada
Zadra sud br, 169/45 od 20.III.1945, kojom je KOLI KAJETAN presudjen na kaznu
smrti streljanjem
O D O B R A V A
S E
IZ RAZLOGA U NJOJ NAVEDENIH.

Zapisniar:
Zagorac Sofija v.r.
M.P.923
Za tanost prepisa
A. imuni [v.r.]
_____________
923
924

Peat.
809
304.
10. travnja 1945.
Zadar
Vojno-sudski istraitelj kod Komande grada Zadra izvjeuje Komisiju

za utvrivanje ratnih zloina Okrunog NOO-a Zadar, da zbog
prenatrpanosti posla i radi pomanjkanja u ljudstvu, Vojni sud nije u
stanju da sad odmah dostavi prepise presuda, koje su koncem marta
izreene te dostavlja privremeno podatke o 11 osoba, koje su osuene
na kaznu smrti strijeljanjem i proglaeni narodnim neprijateljima, a
kazna je i izvrena, kao i presude za etvoricu, koja su osuena na
kaznu smrti strijeljanjem, ali je Vii vojni sud promijenio kaznu na
prisilni rad
_____________
VOJNO-SUDSKI ISTRAITELJ
kod kom. grada Zadar
Dne 10 aprila 1945 god.
Okrunom NOO-u
Komisiji za isp. rat. zloina
Z a d a r
Zbog prenatrpanosti posla i radi pomanjkanja u ljudstvu vojni sud oblasti za
Dalmaciju, vijee kod komande podruja sjeverne Dalmacije u ibeniku, nije u stanju da
sad odmah dostavi prepise presuda, koje su koncem marta izreene, ve Vam se
privremeno dostavljaju podatci za slijedea lica:
1) Di Giorgi ime imin, iz Arbanasa, Sud 139/45, 2) Marinovi Ante pok. Duje, iz
Polinika Sud 33/45, 3) Ani Joso Stojanov, iz Krueva Sud 117/45, 4) Jablan Ivan p.
ime, iz Podluga, Sud 124/45, 5) Smoli Petar p. Kriana, iz Sukoana Sud 173/45, 6)
Vukovi Bla p. Marka, iz Poljica Sud 118/45, 7) Radas Joso p. Ante, iz Poljica Sud
118/45, 8) Krsti-Marcuzzi Josip p. Jandrije, iz Arbanasa Sud 161/44, 9) Mati Mirko p.
Andrije, iz Islama-lat. Sud 123/45, 10) Proti Filip Ivanov, iz Sukoana Sud 82/45 i 11)
Koli Kajetan pok. Josipa, iz Savra sud 169/44.
Gore navedena jedanaestorica osudjeni su od voj. suda u Zadru, dne 20/3 1945 na
kaznu smrti strijeljanjem, doivotan gubitak grad. as. prava, na konfiskaciju imovine i
proglaeni narod. neprijatelji. Gornje presude potvrdjene su od vieg vojnog suda.
Strijeljanja su izvrena dana 4 aprila 1945 godine.
Nadalje osudjena su jo i slijedea lica:
12) Guzi Tadija pok. Jadre, iz Peruia Sud 171/45 na kaznu smrti strijeljanjem, ali je
vii vojni sud snizio kaznu na 10 godina prisilnog rada,
13) Longin Petar nezakoniti, iz Brbinja, sudjen na istu kaznu, a vii vojni sud snizio je
kaznu na 10 godina pris. rada. 52/45
810
14) ari Petar pok Grge, iz Ratana, sudjen na istu kaznu, a vii vojni sud snizio je
kaznu na 10 godina robije i 5 god. gubitka gr..prava. 176/45
15) Bai Ante pok. Ivana, iz Lisiia, sudjen na istu kaznu, a vii vojni sud kaznu snizio
na 7 mjeseci prisilnog rada. 107/45
M.P.925
Za Istraitelja:
...926 [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
305.
26. travnja 1945.

grada Zadra od 20. oujka 1945. Mijatu ulini iz Pridrage (Zadar), na
_____________
VII VOJNI SUD
II Sud br. 605/45
26. aprila 1945
U
i m e
N a r o d a
svom zasjedanju odranom 26. aprila 1945, preispitujui presudu Vojnog suda oblasti za
Dalmaciju - vjee kod komande grada Zadra sud br. 170/45 od 20.III.1945 u krivinom
predmetu protiv ULINA MIJATA radi zloina prokazivanja i zlostavljanja simpatizera
NOP-a,
p r e s u d i o
j e
925
Okrugli peat: Vojni sud Oblasti VIII. Korpusa N.O.V.J. Vijee kod Komande Zadarskog Podruja (u
926
Potpis neitak.
811
Presudom Vojnog suda oblasti za Dalmaciju - vjee kod komande grada Zadra
sud br. 94/45 od 20.III.1945, kojom je ULINA MIJAT presuen na kaznu smrti
streljanjem
O D O B R A V A
S E
IZ RAZLOGA U NJOJ NAVEDENIH.

Zapisniar:
Zagorac Sofija v.r.
M.P.927
Za tanost prepisa
A. imuni [v.r.]
_____________
306.
26. travnja 1945.

presudu Vojnog suda oblasti za Dalmaciju Vijea kod Komande grada
Zadra od 20. oujka 1945. Luki Gagiu iz Biljana Gornjih (Zadar), na
kaznu smrti strijeljanjem, radi pripadnitva teroristikoj oruanoj
formaciji slubi neprijatelja i sudjelovanja u masovnom odvodjenju
naroda, pljaki i paleu
_____________
VII VOJNI SUD
II Sud br. 586/45
26. aprila 1945
U
927
928
i m e
N a r o d a

Peat.
812
svom zasjedanju odranom 26. aprila 1945, preispitujui presudu Vojnog suda Oblasti za
predmetu protiv GAGI LUKE radi pripadnitva teroristikoj oruanoj formaciji slubi
neprijatelja i sudjelovanja u masovnom odvodjenju naroda, pljaki i paleu,
p r e s u d i o
j e
Presuda Vojnog suda Oblasti za Dalmaciju - vjee kod komande grada Zadra sud
br. 8/45 od 20.III.1945, kojom je GAGI LUKA presudjen na kaznu smrti streljanjem
O D O B R A V A
S E

Zapisniar:
major:
Zagorac Sofija v.r.
Predsjedatelj
M.P.929
vijea,
Za tanost prepisa
A. imuni [v.r.]
_____________
307.
26. travnja 1945.

Zadra od 20. oujka 1945. Nikoli Jovanevi-Zekiu iz Krupe
(Obrovac), na kaznu smrti strijeljanjem, radi zloinstva pripadnitva
etnikoj oruanoj formaciji, ubijstva vojnika J.A. i pljake
_____________
929
930

Peat.
813
VII VOJNI SUD

II Sud br. 593/45
26. aprila 1945
U
i m e
N a r o d a
predmetu protiv JOVANEVI-ZEKI NIKOLE radi zloinstva pripadnitva etnikoj
oruanoj formaciji, ubijstva vojnika J.A. i pljake,
p r e s u d i o
j e
Presuda Vojnog suda oblasti za Dalmaciju - vjee kod komande grada Zadra sud
br. 94/45 od 20.III.1945, kojom je JOVANOVI-ZEKI NIKOLA presudjen na kaznu
smrti streljanjem
O D O B R A V A
S E

Zapisniar:
major:
Zagorac Sofija v.r.
Predsjedatelj
M.P.931
vijea,
Za tanost prepisa
A. imuni [v.r.]
_____________
931
932

Peat.
814
308.
28. travnja 1945.

Zadra od 20. oujka 1945. Iliji Kuzatu iz Zadra, na kaznu smrti
strijeljanjem
_____________
VII VOJNI SUD
II Sud br. 595/45
28. aprila 1945
U
i m e
N a r o d a
Dalmaciju - vjee kod komande grada Zadra sud br. 111/45 od 20.IV.1945 u krivinom
predmetu protiv Kuzat Ilije radi zloina prokazivanja
p r e s u d i o
j e
Presudom Vojnog suda oblasti za Dalmaciju - vjee kod komande grada Zadra
sud br. 111/45 od 20.IV.1945, kojom je KUZAT ILIJA presudjen na kaznu smrti
streljanjem
O D O B R A V A
S E

Zapisniar:
Za
predsjedatelja
vijea,
major:
Zagorac Sofija
M.P.933
potpis neitljiv
Za tanost prepisa
A. imuni [v.r.]
_____________
933
934

Peat.
815
309.
29. travnja 1945.

Zadra od 20. oujka 1945. Tomi Granu iz Petrana (Zadar), na kaznu
smrti strijeljanjem i preinauje presudu na kaznu od est mjeseci
prisilnog rada i jednu godinu gubitka graanske asti
_____________
VII VOJNI SUD
II Sud br. 589/45
29. aprila 1945
U
i m e
n a r o d a
J u go s l a v i j e
Vii vojni sud Jugoslavenske Armije - vijee kod Glavnog taba Hrvatske na
svom zasjedanju odranom 28. aprila 1945. preispitujui presudu Vojnog suda oblasti za
Dalmaciju - vijee kod komande grada Zadra sud br. 43/45 od 20.III.1945 god. u
krivinom predmetu protiv GRAN TOME radi sluenja okupatora,
p r e s u d i o
j e
Presuda Vojnog suda oblasti za Dalmaciju - vijee kod komande grada Zadra sud
br. 43/45 od 20.III.1945 god., kojom je GRAN TOMO presudjen na kaznu smrti
streljanjem
N E
O D O B R A V A
S E
nego se GRAN TOMO na est mjeseci prisilnog rada i jednu godinu gubitka
gradjanskih asti.
o b r a z l o e n j e :
Vii vojni sud smatra da taka b/ dispozitiva prvostepene presude nije dokazana.
to je osudjeni pripadao organizaciji "dopolavoro" naporno je da su svi radnici odnosno
namjetenici ovakove vrste morali biti u toj organizaciji ako su radili na teritoriju
okupiranom po Talijanima.
U gornju kaznu treba uraunati istrani zatvor, te e onda ta kazna biti primjerena
teini djela i krivinoj odgovornosti osudjenog.
816
Zapisniar:
major:
Zagorac Sofija v.r.
Za
M.P.935
predsjedatelja-vijeaPotpis neitljiv v.r.
Za tanost prepisa
A. imuni [v.r.]
_____________
310.
4. svibnja 1945.
ibenik
Okruna komisija za utvrivanje zloina okupatora i njihovih

pomagaa, ibenik dostavlja Okrunoj komisiji za utvrivanje ratnih
zloina, Zadar presude Vojnog suda oblasti za Dalmaciju kod Komande
podruja sjeverne Dalmacije od 10. travnja 1945.
_____________
Okruna komisija za utvrdjivanje zloina
okupatora i njihovih pomagaa
Broj I R 290/45.
ibenik, dne 4 maja 1945. god.
Okrunoj komisiji za utvrdjivanje
ratnih zloina
Z A D A R
Dostavljaju Vam se presude Sud br. 75-85/45 od 10-IV-1945, 73/45 od 10-IV1945, 78/45 od 10-IV-1945, 82/45 od 12-IV-1945 i 84/45 od 10-IV-1945 Vojnog Suda
Oblasti za Dalmaciju kod Komande Podruja Sjeverne Dalmacije na nadlenost.
Presuda sud br. 75-85/45 po viem Vojnom sudu promjenjena je na taj nain, da
su Baji-Bodri Mile i Klanac Ivan osudjeni na kaznu smrti strijeljanjem, doivotan
gubitak gradjanskih asnih prava i konfiskaciju imovine.
935
936

Peat.
817
M.P.937
R u k o v o d i l a c:
...938 [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
311.
5. svibnja 1945.
Dopis Opunomostva OZN-e za kotar Kistanje Upravnom odboru

Kotarskog Narodnooslobodilakog odbora Kistanje o popisu piljara i
represalijama koje je potrebno poduzeti protiv njihovih obitelji
_____________
Opunomostvo OZN-e za
Kotar Kistanje
Br. 53/45 od 5-V-1945 god.
Kotarskom N.O.O. Kistanje /Upravni odjel/
KISTANJE
Prema dobivenom dopisu od Okrunog odjeljenja Zatite Naroda OZNA za ibenik,
broj 177/45 od 26-IV-1945 godine, dostavljamo vam spisak svih piljara na Kotaru
Kistanje kao ekonomsko stanje i obiteljsko stanje.
Da bi se likvidacija ove pojave uspjeno provadjala, ve je uglavljeno da e jedna od
mjera biti od ekonomske naravi. Istim piljarskim porodicama e te pristupati sa
oduzimanjem im razne stoke. Prilikom ovih mjera morate strogo paziti koju familiju e te
udariti, kao i koju e se stoku oduzimati, Dakle, pri oduzimanju stoke dotinu piljarsku
porodicu treba pogoditi u najosjetljivije mjesto /bola, kravu, tele i t.d./ ve prema posjedu
dotine stoke.
Smrt faizmu - - - - - - - - Sloboda narodu!
Opunomoenik
_____________
Izvornik, strojopis
937
938
Okrugli peat: Okruna Komisija za utvrivanje ratnih zloina ibenik (u sredini zvijezda petokraka).
Potpis neitak.
818
312.
1. lipnja 1945.
ibenik
Vojni sud oblasti za Dalmaciju Vijee kod Komande podruja sjeverne

Dalmacije dostavlja Okrunom NOO-u Zadar, Okrunoj komisiji za
utvrivanje ratnih zloina okupatora i njihovih pomagaa Zadar,
Opunomoenitvu OZN-e Zadar i Upravi sudskih zatvora Trogir
presude Marku Jurjevi, na kaznu smrti strijeljanjem te Duanu
koriu i Milanu koriu, obojici na 15 godina lienja slobode i 10
godina gubitka graanskih asnih prava
_____________
VOJNI SUD OBLASTI ZA DALMACIJU
VIJEE KOD KOMANDE PODRUJA SJEVERNE DALMACIJE
Sud Broj 544/45 od 1 juna 1945 godine
1. OKRUNOM N.O.O.u ZADAR
2. OKRUNOJ KOMISIJI ZADAR
3. OPUNOMOSTVU OZNE ZADAR
4. UPRAVI SUDSKIH ZATVORA TROGIR
U priklopu Van se dostavljaju presude i ba onom pod 1, 2, 3, Sud Broj 124/45
protiv osudjenika Jurjevi Marka, Sud 132/45 protiv osudjenika kori Duana i kori
Milana, sa slijedeim promjenama.
Presuda protiv osudjenika Jurjevi Marka potvrdjena je i biti e danas izvrena.
Odluka o konfiskaciji imovine za istog ponitena je, pa se niti moe niti smije izvriti.
Presuda protiv osudjenika kori Milana i kori Duana po Viem Vojnom sudu
kod Generaltaba promijenjena je tako, da su oba osudjena na po 15 godina robije i 10
godina gubitka gradjanskih asnih prava. Kazna konfiskacije imovine nije odredjena, pa
se takodjer nema izvravati.
Upravi sudskih zatvora upuuju se kori Milan i kori Duan na izdravanje
kazne robije time, da se istim imade uraunati u izdravanje kazne i vrijeme provedeno u
pritvoru i istranom zatvoru za vrijeme od 29 marta 1945 godine.
Sekretar Vijea Vojnog Suda:
M.P.
...940 [v.r.]
_____________
939
939
Okrugli peat: Vojni sud Oblasti VIII. Korpusa Vijee pri Komandi ibenskog Podruja (u sredini
zvijezda petkraka).
940
Potpis neitak.
819
Izvornik, strojopis
313.
12. lipnja 1945.
Vii vojni sud Jugoslavenske armije izvjeuje Vojni sud oblasti za

Dalmaciju da je razmotrio presudu don Anti Matacinu, upniku iz
Privlake (Zadar), na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak
graanskih asti i konfiskaciju imovine te presudu u pogledu izreke o
krivnji potvrdio, a u pogledu izreke o kazni preinaio na kaznu lienja
slobode u trajanju od 20 godina, trajan gubitak graanskih prava i
_____________
VII VOJNI SUD JUGOSLAVENSKE ARMIJE
II SUD. br. 903/45
12 juna 1945 g.
VOJNOM SUDU OBLASTI ZA DALMACIJU
Vii vojni sud, vijee kod Generaltaba Jug. Armije, razmotrio je presudu toga
suda od 27 aprila 1945 Sud. br. 240/45 u krivinom u protiv okrivljenog Matacin don
Ante, upnika iz Privlake, koji je zbog krivinog djela iz l. 13 i 14 Uredbe o vojnim
sudovima osudjen na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak gradjanskih asti i
konfiskaciju njegove imovine pa je tu presudu u pogledu izreke o krivnji POTVRDIO, a
u pogledu izreke o kazni PREINAIO i presudio ga;
na kaznu robije u trajanju od 20 /dvadeset/ godina, trajan gubitak gradjanskih
prava i konfiskaciju njegove imovine.
Vii vojni sud snizio je okrivljenom izreenu kaznu po prvostepenom sudu na
kaznu robije u trajanju od 20 godina, jer je razmatranjem krivinog predmeta naao, da
po ovom sudu izreena kazna odgovara stepenu krivine odgovornosti okrivljenog.
Kod izvrenja kazne konfiskacije treba porodici osudjen ostaviti toliko imovine,
koliko je potrebno da moe ivjeti, i odrati svoje gospodarstvo.
Vraaju se spisi.
Sekretar:
pukovnik:
nerazumnjivo
Pretsjednik
suda,
nerazumnjivo
820
______________________________________________________________________
da je prepis vjeran originalu tvrdi i ovjerava
sekretar:
M.P.941 ...942 [v.r.]
_____________
314.
22. lipnja 1945.
ibenik
Vojni sud oblasti za Dalmaciju Vijee kod Komande podruja sjeverne

Dalmacije izvjeuje Okruni NO Zadar, Okrunu komisiju za ratne
zloine Zadar, OZN-u za okrug Zadar i Upravu dravnih dobara Zadar
o presudama Pietru Cergnaru i Marku Kulau
_____________
VOJNI SUD OBLASTI ZA DALMACIJU
VIJEE KOD KOMANDE PODRUJA SJEVERNE DALMACIJE
Sud Broj S.A. 685/45 od 22 juna 1945 godine.
1. OKRUNOM N.O.O.u Z A D A R
2. OKRUNOJ KOMISIJI Z A D A R
3. OKRUNOJ OZNI Z A D A R
4. UPRAVI DR. DOBARA Z A D A R
U priklopu Vam se dostavljaju presude protiv okrivljenika Cergnar Pietra i Kulas
Marka.
Vii Vojni Sud kod Generaltaba presudu protiv okrivljenika Cergnar Pietra
promijenio je na taj nain, da ga je osudio na deset godina robije i deset godina gubitka
graanskih asnih prava. Nije izreena konfiskacija imovine i njegova se imovina ne
smije dirati niti konfiscirati. Radi toga se ista i ne dostavlja upravi dravnih dobara.
Presuda protiv Kulas Marka po istom sudu je odobrena, pa je kazna izvrena dana
20.VI.1945. Konfiskacija se moe izvriti. Ova se presuda dostavlja u 2 primjerka
Okrunom NOOu Zadar s time, da jedan primjerak urui Upravi dr. dobara radi
izvrenja konfiskacije.
941
942
Neitko.
Potpis neitak.
821

M.P.943
SEKRETAR VIJEA VOJNOG
SUDA:
944 [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
315.
4. rujna 1945.
Zagreb

31. kolovoza 1945., navodi i podatke o piljarima etnicima na
podruju Zadra i o stanju zatvorenika u zatvorima OZN-e u Zadru i
ibeniku
_____________
[...]945
ZA HRVATSKU
Br. 1878
4. IX 1945 god.
ZAGREB

Dostavljamo Vam radi znanja slijedee podatke, koje smo primili 31. VIII.1945. i
to:
//
Iz Zadra:
943
Okrugli peat: Vojni sud oblasti VIII. korpusa Vijee pri Komandi ibenskog Podruja (u sredini
944
Potpis neitak.
945
Grb DF Jugoslavije.
822
Ovih dana imali su namjeru predati se svi piljari etnici sa naeg terena. U tu
svrhu doli su svojim kuama obrijati se i oiati i doi u opunomoenitvo. Akciju koju
sprovode jedinice 6. divizije preplaila ih je i ovi su se povratili natrag.
Kod nas u zatvoru ima 24 zatvorenika.
Iz ibenika:
U zatvoru odjeljenja imade 32 zatvorenika. Opunomostva nemaju.
//
M.P.946
N a e l n i k,
generalmajor
I.947 Krajai [v.r.]
_____________
316.
12. rujna 1945.
Split
Komanda splitskog vojnog podruja II. JA izvjeuje Okruni i

Kotarski narodni odbor u Zadaru, da je zarobljeniki bartaljun u
Bokanjcu (Zadar) vrlo loe smjeten i prijeti opasnost od raznih
zaraznih bolesti koje se u ovakovom stanju mogu rairiti
_____________
II. JUGOSLAVENSKE ARMIJE
Broj: 184/45, dne 12.IX.1945. godine.
Predmet: Davanje pomoi
bataljonu ratnih zarobljenika
Zadar
OKRUNOM NARODNOM ODBORU
KOTARSKOM NARODNOM ODBORU
ZADAR
946
947
Ivan.
823
U Zadru /Bokanjac/ nalazi se smjeten jedan zarobljeniki bataljon, koji je vrlo

loe smjeten i prijeti opasnost od raznih zaraznih bolesti koje se u ovakovom stanju
mogu rairiti tim vie, to bi posljedice mogao snositi i sam grad, jer se zaraza vrlo lako
moe prenijeti na graanstvo.
tab bataljuna via puta obraao se je tamonjim narodnim vlastima za pomo, ali
u tom pogledu civilna vlasti nisu im izile u susret, ak ni osnovno - hranu nisu dobili.U vezi gornjeg molim Vas da bi pomoglo tabu zarobljenikog logora, u pogledu
smjetaja zarobljenika, poto je u interesu svih nas, a naroito da se nebi proirila zarazna
bolest na graanstvo.
Politkomesar, major:
...949 [v.r.]
M.P.948
Komandant mjesta:
...950 [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
Dravni arhiv u Zadru, f.135, Okruni NOO Zadar, kut. 41., br. 80, 19.09.
317.
17. listopada 1945.
Zadar
OZN-a za okrug Zadar izvjeuje Okruni NO Zadar da je na temelju

naloga OZN-e za Hrvatsku uhapen Vlatko Kocijen, nastavnik
uiteljske kole u Zadru te da e biti sproveden u Odjeljenje OZN-e za
okrug Osijek
_____________
[...]951
ZA ZADAR
Br. 2294 dne 17.X.45952
948
Okrugli peat: Komanda splitskog vojnog podruja II. Jugoslavenske armije (u sredini grb DF
Jugoslavije).
949
Potpis neitak.
950
Potpis neitak.
951
Grb DF Jugoslavije.
952
Peat.
824
Okrunom NO Zadar
Tajnitvo
Stavlja vam se do znanja da je sa strane ovog Odjeljenja, a na temelju naloga
Odjeljenja OZNE za Hrvatsku uhapen Kocijen Vlatko, nastavnik uiteljske kole u
Zadru. Isti e biti sproveden u Odjeljenje OZNE za okrug Osjek.
Ukoliko je Prosvjetnom odjelu potrebno od imenovanog primiti informacije u
odnosu na njegovu dosadanju dunost molimo da se to izvri u toku sutranjeg dana kod
ovog Odjeljenja.
M.P.953
Naelnik:
954 [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
318.
23. listopada 1945.
Zadar
Okruni NO Zadar u dopisu podreenim odjelima naglaava da se jo

uvijek deava, bilo to kod vojnih, civilnih vlasti ili pojedinaca da
useljavaju i uzimlju stanove bez znanja i odobrenja Stanbenog ureda
Gradskog NO Zadar, to je krenje zakona i kanjivo
_____________
Okruni N.O.O. Zadar
Tajnitvo - opi otsjek
Br. 14387/45
1945.
Predmet:
Zadar, 23. listopada
Svim odjelima ovog odbora

O v d j e
953
954
Okrugli peat: Okruno odjeljenje zatite naroda - OZNA za Zadar (u sredini grb DF Jugoslavije).
Potpis neitak.
825
Poto se jo uvijek deava, bilo to kod vojnih, civilnih vlasti ili pojedinaca da
useljavaju i uzimlju stanove, bez da se prije jave Stanbenom Uredu Gradskog NO, ime
kre zakon o propisima uredno vodjenja Stanbenog ureda.
Dunost Stanbenog ureda Gradskog NO-a, je da zna gdje se god nalazi bilo koji
ured ili gradjanin.
Po zakonu nijedno lice se ne smije useliti u bilo koji stan, a da se prije ne javi
Stanbenom uredu, te da za isto ne dobije odobrenje radi uselenja.
Tko postupi suprotno ovom naredjenju, biti e prisilno deloiran i predat
Dravnom tuitelju.
Za tajnika
/Bai Mirko/
Rado [v.r.]
M.P.955
Predsjednik:
/uvani Ante/
Ante uvani [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
319.
7. studenog 1945.
Split
Vojni sud splitskog vojnog podruja izvjeuje OZN-u za okrug Zadar,

Okruni NO Zadar, Okrunu komisiju za ratne zloine Zadar i Javnog
tuitelja Zadar o presudama Petru Pupovcu, Jovi Radmanoviu, Mili
Radmanoviu i Laki Lakiu, koje je Vii vojni sud JA potvrdio
_____________
VOJNI SUD SPLITSKOG VOJNOG PODRUJA
Sud Broj 435/45 od 7.XI. 1945 godine
1. OKRUNOJ OZNI Zadar
2. OKRUNOM NOu Zadar
3. OKRUNOJ KOMISIJI Zadar
4. JAVNOM TUIOCU Zadar
U prigibu Vam se dostavlja presuda protiv Pupovac Petra, Radmanovi Jove,
Radmanovi Mile i Laki Laka, po kojoj je opt. Laki oslobodjen od optube, opt.
Pupovac presudjen na 12 god. lienja slobode s prinudnim radom i 3 g. gubitka politikih
955
Okrugli peat: Kotarski NO Zadar Tajnitvo (u sredini zvijezda petokraka).
826
prava, Radmanovi Mile na 3 god. lienja slobode s prinudnim radom i 1 god. gubitka
politikih prava, a Radmanovi Jovo na kaznu smrti strijeljanjem.
Vii vojni sud J.A. pod II sud br. 2521/45 od 27.8.1945 g. ovu je presudu u
cijelosti potvrdio.
Privremena Narodna Skuptina D.F.J. pod II Br. 3700/45 od 19.XI.1945 nije
uvaila molbu za pomilovanje Radmanovi Jovana, pa je nad istim kazna izvrena dana
7.XI.1945 godine u 6 sati.
M.P.956
Tajnik vojnog suda:

957 [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
320.
13. studenog 1945.
Zadar
Okruni NO Zadar izvjeuje Delegaciju Meunarodnog komiteta

Crvenog kria u Jugoslaviji, da je Pietra Luxarda Vojni sud VIII.
korpusa NOVJ osudio na smrt strijeljanjem
_____________
OKRUNI NARODNI ODBOR
PRETSJEDNITVO
Br. Slubeno, dne 13.XI. 1945.
DELEGACIJI MEUNARODNOG KOMITETA
CRVENOG KRSTA U JUGOSLAVIJI
Na Va dopis i zamolbu od 8.10.1945 godine moemo Vas obavjestiti slijedee:
Gospodin Luxardo Pietro, od strane vojnog Suda VIII. Korpusa osuen je na smrt
streljanjem.
Pozdravljamo Vas
Tajnik:
956
957
Predsjednik:
Okrugli peat: Vojni sud splitskog vojnog podruja (u sredini grb DF Jugoslavije).
Potpis neitak.
827
/Bai Mirko/
/ivani Ante/
_____________
Kopija, strojopis
321.
9. prosinca 1945.
Zagreb
Izvjee OZN-e upueno Centralnom komitetu KP Hrvatske o ubojstvu

sveenika don Eugena utrina u Privlaci kod Zadra
_____________
[...]958
ZA HRVATSKU
MINISTARSTVA NARODNE OBRANE
Br. 4993
9. XII. 1945.
ZAGREB
Dostavljamo Vam radi znanja slijedee depee:
Iz Zadra: Prole noi odveden je od nepoznate dvojice upnik iz Privlake, kotar
Zadar, Donengen959 utrin, zatim ubijen i lje baen u more, gdje je jutros pronadjen. Na
osnovu indicija utvrdjenih istragom, jednodunog zahtjeva naroda u Privlaci, uhapena
kao osumnjienica za organizovanje ubijstva Mata Cintaa, sestra biveg upnika
Privlake, koja se sada nalazi na izdravanju kazne prisilnog rada. 28. XI. 45. br. 687
Istragom po ubojstvu Don Eugena utrina iz Privlake, ustanovljeno je da je isto
izvrio sekretar Opinskog komiteta Nin. Postoji mogunost da se po indicijama krivine
odgovornosti prebaci na Matacin Stou, koja je uhapena, a ovo predlae Okruni komitet
iz politikih razloga. Sa injenicom je upoznato u sve 12 lanova K.P. Vodimo istragu za
ustanovljenje inspiratora djela. Javite kakav stav da zauzmemo. 30. XI. 45. br. 739.
Osim injenice da su ubojstvom popa u Privlaci Don Eugena utrina izvrili
sekretar Opinskog komiteta Nin, Djani Pavlovi i lan KK. KP. Pere urke, kako smo
958
959
Grb DF Jugoslavije.
Ispravno bi bilo don Eugen
828
ve izvjestili tokom provedene istrage konstatovano je: djelo je izvreno iz razloga linog
nepoznavanja partijske linije u raspoloenju djelomino uslovljenim pogrenim stavom i
postupcima Kotarskog Komiteta Zadar. Momentalni povod za to ubojstvo bila je
obljetnica smrti Lole Ribara960. U zatvoru Javnog tuioca nalazi se i dalje osumljiena
Mata Cintaa, ustaki element, omrznut od naroda zbog svoje ranije saradnje sa
okupatorima i ustaama i jo uvijek od naroda sa velikom vjerojatnou osumnjiena za
ubijstvo, radi njezinih ranijih izjava, koje se sa poinjenim djelom mogu povezati.
Donekle postoji mogunost da se inscenira povezanost krivine odgovornosti, izvrioca
urka sa osumnjienjem Matacin t.j. kao inspiratora djela. urko kao izvrioc
neprijateljske provokacije. Okrivljenje u cjelini izvrioca imali bi tetnih i dugotrajnih
posljedica po interese partije na okrugu, obzirom da je sam okrivljeni Djani Pavlovi
poznat kao sekretar Op. komiteta. Javite nam svoj stav. 7. XII. 1945. 867
Miljenja smo da bi upuivanje Pavlovia i urka tom odjeljenju izazvalo kod
naroda otvorenu sumnju o njihovom ueu u ubijstvu popa utrina, ne bi moglo imati
korisnog politikog efekta kao hapenje na ovom terenu. U vezi toga predlaemo, da
jedan drug iz vaeg odjeljenja odmah sa svim istranim materijalom dodje radi donoenja
konane odluke. Molimo da nas po ovom obavjestite.
M.P.961
S e k r e t a r:
kapetan:
Krsto ...962 [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
960
Ivo Lola Ribar, lan Vrhovnog taba NOV i PO Jugoslavije

Okrugli peat: Ministarstvo narodne obrane Federativne Jugoslavije Odjeljenje zatite naroda za
Hrvatsku - OZNA
962
Neitko
961
829
322.
1946.
Bokanjac (Zadar)
Popis umrlih njemakih zarobljenika u logoru (bolnici) u Bokanjcu i

pokopanih u posebnom grobitu kod upskog groblja
__________
Registro dei Morti dei prigionieri tedeschi nell'ospedale del Campo prigionieri, in
Boccagnazzo e sepolti nel loro cimitero presso il Cimitero parrocchiale di Boccagnazzo.
Zapisnik Mrtvih njemakih zarobljenika preminulih u logoru (bolnici) u Bokanjcu i
pokopanih u posebnom grobitu kod upskog grobita u Bokanjcu.
Questo Registro fa parte integrativo del Registro Parrocchiale pei rispettivi anni di
decesso.
Ovaj Zapisnik pripada djelu istog upskog zapisnika Mrtvih za dotine godine
preminua.
M.P.963
Friedhof nr. I.
Il Parroco
D Antonio Antonelli
Cimitero nr. I
963
Okrugli peat upskog ureda u Bokanjcu s legendom na talijanskom jeziku: Ufficio parrocchiale
Boccagnazzo.
830
Grab
nummer
Numero
del
sepolcro
I.
Name - Vorname
Geburstag
Nome - Prenome
dato
natale
Auer Oswald
22. 12. 26
+
am
dato
della
morte
10. 8. 45
Diagnose
Anschrift der Hinterbliebenen
Diagnosi
Indirizzo della
Famiglia
Typhus
Vater (Padre)
Auer Oswald, Lotting
St. Veit a. Slan Austria
Vater (Padre)
Ressmann Jakob, Rose(?)
b. Welden a Wrthersee
Krnten Austria
Vater (Padre)
Domasch Josef - St. Margan (?)
Post: Bleiburg - Krnten
Austria
Familie (Famiglia)
Fuchs Ernst, Mohrbach
b / Kaiserslautern / (?)
Deutschland
Familie (Famiglia)
Vogel
Lassnitzhhe b / Graz
Steiermark Austria
Vater (Padre)
Bernhard Max Graz
Neuhart IX/105 Styrien
Austria
Vater (Padre)
Regenfelder Ferdinand
Feldkirchen / Karnten
Rabendorterstr. 2 Austria
Ehefrau (Moglie)
Kppers Helene, Fried(?)
B / Donauwalde, Heusta(?)
Deutschland
Mutter (Madre)
Huber Helene, Wey(?)
Enns Obersterreich Austria
Vater (Padre)
Draxl Friedrich, Wollanik(?)
Post Willach
Krnten Austria
Ehefrau (Moglie)
Leodolder Hilda, Iauting 53
Aflenz / Bruck a. d. Mur
Austria
Ehefrau (Moglie)
Brinkmann Anna, Labis,
Rohrteichstr 3 / Pommern
Deutschland
Mutter (Madre)
Wimmer Maria, Bronn nr. 9
Post Strasswalchen Austria
II.
Ressmann Emil
29. 6. 27
4. 8. 45
Typhus
III.
Domasch Alois
10. 6. 26
10. 8. 45
Typhus
IV.
Fuchs Ernst
24. 11. 03
14. 7. 45
Inanitio
V.
Vogel Wilhelm
1. 4. 25
17. 7. 45
Typhus
VI.
Bernhard Ivhann
15. 12. 13
1. 11. 45
Insufficientia
cordis
VII.
Regenfelder
Ferdinand
30. 9. 26
7. 8. 45
Typhus
VIII.
Kppers Theo
5. 1. 07
26. 10. 45
Typhus
Insufficientia
cordis
IX.
Huber Josef
27. 6. 99
26. 10. 45
Inanitio
X.
Draxl Josef
5. 6. 26
31. 10. 45
Typhus
XI.
Leodolder Viktor
9. 7. 04
3. 11. 45
Sepsis
XII.
Brinkmann Erich
9. 11. 08
8. 11. 45
Typhus
XIII.
Dengg Franz
Vater (Padre)
Dengg Josef
Aigelsbrunn /
31. 3. 26
8. 11. 45
Typhus
831
XIV.
Salzburg
Puntigam Karl
15. 2. 27
17. 11. 45
Inanitio post
dysenteriam
XV.
Waithaler Heinrich
24. 2. 24
5. 11. 45
Diphtherie,
Typhus
XVI.
Bockmann Ernt
22. 7. 08
20. 3. 46
Kachexia post
tiphum
XVII.
Dohrmann Willi
13. 1. 13
23. 3. 46
Typhus
XVIII.
Mann Georg
5. 8. 07
3. 4. 46
Dedematosis
alimentaria
XIX.
Frank Ernst
22. 2. 02
27. 3. 46
Dedematosis
alimentaria
XX.
Braasch Albert
28. 11. 14
29. 3. 46
Kachexia post
tiphum
XXI.
Mack Robert
12. 11. 13
26. 3. 46
Kachexia post
tiphum
XXII.
Brsauter Konrad
25. 9. 01
11. 4. 46
Dedematosis
alimentaria
XXIII.
Haubenhofer Franz
6. 10. 26
22. 4. 46
Dedematosis
alimentaria
XXIV.
Schaffhauser
Engelbert
11. 7. 25
15. 4. 46
Kachexia post
tiphum
Mutter (Madre)
Puntigam Anna, Lichendorf 6
Post Weidersfeld. Stmk.
Austria
Mutter (Madre)
Waithaler Elisabeth, Rabland 21
Bez. Meran Italia
Ehefrau (Moglie)
Bockmann Ella, Hasselfelde
(Harz)
Breite str. 101 Deutschland
Ehefrau (Moglie)
Dohrmann Maria(?), Harste
Kreis Gtingen Deutschland
Ehefrau (Moglie)
Mann Frieda, Reichenbach /
Elbe Deutschland
Ehefrau (Moglie)
Frank Anna, Pritter
(Usedom - Wollin)
Deutschland
Vater (Padre)
Braasch Franz, Kolberg 4
Badstr. 4 Deutschland
Mutter (Madre)
Mack Henny, Kiel
Gutenbergstr. 28 Deutschland
Ehefrau (Moglie)
Brsauter Wallburga, Uring(?)
Hauptstr. 107 (Wlbg)
Deutschland
Mutter (Madre)
Haubenhofer Maria, Hofkirchen
Post Kaindorf Styria Austria
Vater (Padre)
Pankratz Johann, Waldkirch(?)
Passau Deutschland
832
Friedhof nr. II.

Grab
nummer
Numero
del
sepolcro
Name Vorname
Nome Prenome
Grabreihe 1
(Fila del
sepolcro)
Waterman
Bernard
Geburstag
Cimitero nr. II
+
am
dato
della
morte
Diagnose
5. 2. 94
16. 8. 45
Inanitio
dato
natale
Diagnosi
Sams Christof
18. 2. 27
4. 9. 45
Typhus
Obendrauf
Johann
1. 4. 27
15. 7. 45
Typhus
27. 12. 21
17. 7. 45
Diphtherie
4
Wehe Heinz
Ganglbauer
Leopold
30. 3. 01
16. 8. 45
Typhus
Brunnhuber
Gustav
10. 3. 27
16. 8. 45
Inanitio
Sommer Hans
5. 11. 25
21. 8. 45
Typhus
Bse Johann
17. 2. 02
25. 7. 45
Inanitio
Rambow Max
5. 3. 20
27. 7. 45
Diphtherie
10
Elemenziak
Johann
10. 10. 08
29. 7. 45
Inanitio
11
Dr. Riha Roman
23. 1. 03
7. 9. 45
Typhus
12
Brehmer Martin
31. 7. 09
9. 9. 45
Typhus
Anschrift der
Hinterbliebenen
Indirizzo della
Famiglia
Familie (Famiglia)
Waterman Winsen, Kreis
Hamburg Deutschland
Familie (Famiglia) Sams
Strobl, Weissenbach 7(?)
Salzburg Austria
Familie (Famiglia)
Obendrauf, Burgfried 44
Kreis Feldbach / Steiermark
Austria
Familie (Famiglia) Wehe,
Kauern u / Mark
Ranstedt nr. 32
Deutschland
Frau (Moglie) Rosa
Ganglbauer,
Bieberbach 11 Niedersterreich
Familie (Famiglia)
Brunnhuber, Krems a /
Donau, Zalstrasse 24
Austria
Vater (Padre) Sommer
Wilhelm, Holzmunden /
Weser, Untere Bachstr (?)
Deutschland
Frau (Moglie) Bse Dora,
Wessermnde, Wulsdorf,
Bremerstr 5 Deutschland
Familie (Famiglia) Rambow
Hermann, Ukermunde,
Schrodenstr 22
Deutschland
Familie (Famiglia)
Elemenziak Hamm,
Westfalen, Hafenstr 87
Deutschland
Vater (Padre) Dr. Riha
Anton, Enns /
Obersterreich Austria
Frau (Moglie) Brehmer
Elisabet(?), Bremen,
Mckernstr 55
Deutschland
833
13
Leicher Anton
11. 3. 26
13. 9. 45
Typhus
14
Streit Walter
8. 2. 24
13. 9. 45
Typhus
15
Steiner Josef
19. 11. 26
13. 9. 45
Typhus
16
Staudacher Willi
11. 5. 26
15. 9. 45
Typhus
17
Fischer Joseph
29. 3. 08
17. 09.
45
Diphtherie
Typhus
18
Minsel Heinrich
22. 11. 25
30. 7. 45
Diphtherie
19
Iblher Hans
18. 2. 00
22. 8. 45
Icterus
Typhus
20
Pilch Alois
6. 6. 27
17. 9. 45
Inanitio post
typhum
21
Grabreihe 2
(Fila del
sepolcro)
Pppel Hans
7. 10. 05
22. 8. 45
Typhus
22
Altmann Karl
25. 7. 03
5. 8. 45
Inanitio
23
Petersen Max
15. 3. 04
24. 8. 45
Inanitio
24
Grimm Wolfg.
31. 8. 25
2. 9. 45
Typhus
25
Kordovich Georg
22. 4. 10
30. 8. 45
Typhus
26
Straube Erwin
27. 8. 06
30. 8. 45
Inanitio
27
Lettner Anton
3. 11. 28
28. 8. 45
Inanitio
Vater (Padre) Leicher

Anton, Lind Villach,
Schlettendorfall(?) nr 25,
Krnten Austria
Vater (Padre) Streit Walter,
Jgersfreud 7b /
Saarbrcken, Saarland
Deutschland
Vater (Padre) Steiner Josef,
Seebach 7, Bezirk Murau,
Steiermark Austria
Vater (Padre) Staudacher
Friedrich, Inebensing,
Krnten Austria
Familie (Famiglia) Fischer,
Zwiesel (?) Bayr. Wald,
Angustrasse 100
Deutschland
Vater (Padre) Minsel
Heinrich, Burkau 25,
Bautzen, Sachsen
Deutschland
Frau (Moglie) Iblher
Elfrieda Ludwigsburg,
Krautstr 12 Deutschland
Vater (Padre) Pilch Johann,
Nestelberg bei Leibnitz
Austria
Vater (Padre) Pppel

Erhard, Knigsberg,
Lckestrasse 18,
Ostpreussen Deutschland
Familie (Famiglia) Altmann,
Frmenstett, Weissensee,
Mittelg. 53 Deutschland
Familie (Famiglia) Petersen,
Schleswig, Mhlenretter 5
Deutschland
Vater (Padre) Grimm Erich,
Berlin 0-17, Bochumerstr 1
Deutschland
Frau (Moglie) Kordovich
Regine(?), ansbach, Bayern,
Landsknechtweg 7
Deutschland
Familie (Famiglia) Straube,
Hamburg, Gross - Borstel,
Frhauptweg 9
Deutschland
Vater (Padre) Lettner
lling, Hendorf, Salzburg
Austria
834
28
Neumayer Josef
17. 4. 12
3. 9. 45
Uraemia
29
Mattern Johann
7. 3. 08
7. 9. 45
Uraemia
30
Meyer Martin
11. 9. 03
24. 8. 45
Inanitio post
typhum
31
Stabentheiner
Johann
21. 11. 21
19. 9. 45
Typhus
32
Schneider Fritz
18. 1. 05
18. 9. 45
Inanitio
33
Dr. Reckwell
Helmut
2. 12. 10
5. 9. 45
Diphtherie
Typhus
34
Raffler Hermann
26. 3. 25
18. 9. 45
Inanitio post
typhum
35
Scholz Theodor
31. 5. 05
30. 9. 45
Inanitio post
dysenteriam
36
Winkelmeier
Fritz
30. 5. 06
27. 9. 45
Inanitio
37
Leis Lorenz
5. 8. 00
15. 8. 45
Inanitio
38
Meyer Raimund
16. 7. 11
24. 9. 45
Typhus
39
Mitterer Josef
22. 2. 05
19. 9. 45
Inanitio post
dysenteriam
40
Jessen Helmut
6. 2. 01
25. 9. 45
Inanitio
41
Grabreihe 3
(Fila del
sepolcro)
Wegner Hans
28. 11. 99
1. 10. 45
Dysenteria
42
Apel Edgar
29. 4. 28
3. 10. 45
Inanitio post
typhum
Vater (Padre) Neumayer

Georg, Waldheim 104, Post.
Heufeld Deutschland
Frau (Moglie) Mattern
Berta, Klostermoor 24 bei
Bremen Deutschland
Frau (Moglie) Meyer
Ottilie, Gro Kolzenburg
am Main, Kreis Honau
Deutschland
Vater (Padre) Stabentheiner
Johann, Hermagor, Krnten
Austria
Frau (Moglie) Schneider
Frieda(?), Himmingshofen
bei St. Goarshau, Rheinland
Deutschland
Frau (Moglie) Reckwell
Emm(?), Neustadt b/
Koburg, Alfredstr (?)
Deutschland
Vater (Padre) Raffler
Lorenz, Fohnsdorf,
Hochwiesenweg 6,
Steiermark Austria
Frau (Moglie) Scholz
Helene, Zwiestetterstr (?),
Berlin Neukln
Deutschland
Frau (Moglie) Winkelmeier
Pau(?), Ltzweg 4,
Landech, Tirol Austria
Frau (Moglie) Leis
Theilhei(?), Wrzburg
Deutschland
Familie (Famiglia) Meyer,
Hundsheim 83 bei Bruck
Leitha, Niedersterreich
Austria
Frau (Moglie) Mitterer
Maria, Laurein 4, Sdtirol
Italia
Frau (Moglie) Jessen Lotte,
Brn(?), Falkensteinergasse
50 C.S.R.
Familie (Famiglia) Wegner

Ha(?), Mirow, Mecklenburg
Deutschland
Vater (Padre) Apel Karl,
Mllerstrasse 2, Taucha b /
Leipzig, Ritter v.
Deutschland
835
43
Gross Walter
30. 3. 02
1. 10. 45
Dysenteria
44
Blaas Raimund
23. 1. 15
2. 10. 45
Dysenteria
45
Knoke Gustav
29. 6. 00
3. 10. 45
Uraemia
46
Putz Max
4. 9. 09
3. 10. 45
Uraemia
47
Heitzmann Erich
1. 10. 98
4. 10. 45
Inanitio
48
Ebner Stefan
24. 8. 28
7. 10. 45
Typhus
49
Poerschke
Herman
3. 12. 02
4. 10. 45
Dysenteria
50
Klepsch Werner
24. 7. 03
14. 9. 45
Typhus
51
Fruth Josef
1. 11. 02
6. 10. 45
Typhus
52
Beikirchner
Georg
14. 12. 14
5. 10. 45
Typhus
53
Meyer Otto
12. 4. 01
13. 8. 45
Typhus
54
Hutter Ambros
7. 12. 27
7. 10. 45
Typhus
55
Domes Klemens
6. 9. 10
10. 10.
45
Dysenteria
56
Heiss Walter
16. 12. 19
11. 10.
45
Dysenteria
57
Weiher KarlHeinz
5. 7. 27
16. 10.
45
Typhus
58
Forsthuber Georg
22. 4. 27
30. 10.
45
Inanitio
59
Oswald Theophil
10. 10. 01
30. 10.
45
Inanitio
Familie (Famiglia) Gross

Walter, Rammersforst,
Heldra ber Eisenach
Deutschland
Vater (Padre) Blaas
Ferdinand, St. Valentin a. d.
Heide, Sdtirol Italia
Frau (Moglie) Knoke
Maria(?), Lenaustrasse 78,
Potsdam, Berlin
Deutschland
Vater (Padre) Putz Johann,
Barnbach 53, Stmk.
Austria
Familie (Famiglia)
Heitzmann, Kirchbach 16,
Berlin W 57 Deutschland
Vater (Padre) Ebner Stefan,
Talhan 1, Salzburg Austria
Frau (Moglie) Poerschke
Frieda, Wessestrasse 10,
Premnitz, West Havelland
Horst Deutschland
Frau (Moglie) Klepsch
Hildegard, Waldersee
strasse 40, Berlin Friedrichsfeld Deutschland
Frau (Moglie) Fruth Emma,
Liststrasse 67, Stuttgart
Deutschland
Vater (Padre) Beikirchner
Georg, Ottenheim, Bruneck,
Sdtirol Italia
Vater (Padre) Meyer Otto,
Meiningen, Thringen
Markt Deutschland
Vater (Padre) Hutter Josef,
Hofstetten 14 Austria
Frau (Moglie) Domes
Maria, Hauptstr. 87, St.
Peter - Graz Austria
Frau (Moglie) Heis Magda,
Jorgstr. 21, Mnchen, Laim
Deutschland
Vater (Padre) Weyer(!)
Karl, Mamelsen,
Altenkirchen, Westerwa(?)
Deutschland
Familie (Famiglia)
Forsthuber, Hof, Kreis
Salzburg Austria
Frau (Moglie) Oswald
Maria, Hohenems,
Schwefelbadstr. 18,
Vorarlberg Austria
836
60
Probst Alfred
15. 4. 26
23. 10.
45
Diphtheria
Typhus
Vater (Padre) Probst Anton,

Leutasch b/ Innsbruck
Austria
61
Grabreihe 4
(Fila del
sepolcro)
Vahsen Heinrich
21. 12. 12
25. 11.
45
62
Jckel Hans
17. 3. 21
30. 11.
45
63
Irommer(?) Arno
7. 5. 08
27. 11.
45
Avitaminosis C
gravis
Insufficientia
cordis
Pneumonia
Collapsus
circulationis
Typhus
64
Wildprad Franz
6. 12. 02
4. 12. 45
Typhus
65
Schrder Walter
7. 4. 06
25. 11.
45
66
Dertina Johann
9. 1. 27
4. 12. 45
Nephrosklerosis
maligna
(Uraemia)
Typhus
67
Hatzl Hermann
11. 6. 28
27. 12.
45
Paratyphus
68
Kerschbaumer
Josef
9. 4. 26
7. 12. 45
Paratyphus
69
Henninger Otto
24. 11. 06
16. 1. 46
Inanitio post
typhum
70
Weiss Josef
20. 7. 10
11. 12.
45
Paratyphus
71
Wenzel Ludwig
24. 7. 00
1. 1. 46
Dysenteria
72
Bertelshofer
Josef
10. 4. 06
1. 1. 46
Inanitio
73
Lorenz Ludwig
18. 7. 02
21. 1. 46
Inanitio
Pleuritis
74
Ischke Helmut
22. 9. 22
27. 1. 46
Inanitio
Frau (Moglie) Vahsen

Gerda, Birgden Kr.
Geilenkirchen, Vichw(?),
Rheinland Deutschland
Vater (Padre) Jckel
Martin(?), Hebbelstr. 32,
Dresden A 29 Deutschland
Frau (Moglie) Irommer(?)
Helene, Gochaus 5 ber
Plauer(?), Vogtland
Deutschland
Frau (Moglie) Wildprad
Aloisia, Reutte, Tirol
Austria
Frau (Moglie) Schrder
Elli(?), Schrenerstr. 40(?),
Berlin O 112 Deutschland
Vater (Padre) Dertina
Johann, St. Erhart, Bruck /
Mu(?) Austria
Vater (Padre) Hatzl Anton,
Oberlungitz 38, Steiermark
Austria
Vater (Padre) Kerschbaumer
Josef, Lana, Sdtirol no. 185
Italia
Frau (Moglie) Henninger
Ilse(?), Eppingen, Baden,
Siedlung Deutschland
Frau (Moglie) Weiss Maria,
Nobilegasse 59, Wien XV
Austria
Frau (Moglie) Wenzel
Amalie, Grasgasse b.
Niederbayern, Regensburg
Deutschland
Frau (Moglie) Bertelshofer
Helene, Teublitz, Oberpfalz
Deutschland
Schwester (Sorella)
Wiedman Katharina, Berg
a(?) Laimstrasse 24,
Mnchen Deutschland
Vater (Padre) Ischke Eric,
Ob. Iasta(?)weg 4,
Weistein, Schlesien
Deutschland
Bunker (Blindes
Grab, Sepolcro
837
cieco)
Ciupke Walter
10. 1. 10
21. 1. 46
76
Seelos Karl
13. 10. 09
30. 1. 46
Inanitio post
dysenteriam
77
Frenzel Otto
12. 1. 09
6. 2. 46
Inanitio
78
Ringler Josef
29. 6. 26
4. 2. 46
Inanitio
Uraemia
79
Ehlert Willi
25. 8. 05
11. 2. 46
Inanitio
80
Grabreihe 5
(Fila del sepolcro
nr. 5)
Link Karl
29. 5. 14
9. 2. 46
81
Breuer Alfred
18. 2. 06
12. 2. 46
Vuln. pulm.
destr.
Empyema
Embolia
Pneumonia
Icterus
82
Folk Josef
21. 11. 11
14. 2. 46
Inanitio
83
Schmeidgen Paul
18. 6. 99
15. 2. 46
Inanitio
84
Aigner Ludwig
22. 5. 28
14. 2. 46
Inanitio post
paratyphum
85
Bunker
Schmidt Paul
14. 8. 03
4. 3. 46
Typhus
86
Mller Oskar
23. 2. 05
25. 2. 46
Inanitio
87
Drewes Alfred
12. 2. 08
1. 3. 46
Dedematosis
alimentaria
75964
Mutter (Madre) Ciupke

Ma(?), Laurahtter lan(?),
nr. 2 Beuthen O. S.
Deutschland
Frau (Moglie) Seelos
Fini(?), Reith bei Seefeld,
Tirol Austria
Frau (Moglie) Elli, Pumpe
b/ Spremberg
(Niederlausitz), Waldstr. 5
Deutschland
Vater (Padre) Ringler
Johannes(?), Niederasen 27,
Sdtirol Italia
Frau (Moglie) Ehlert
Margaret, Finow / Markt,
Kasta nienalie 20(?)
Deutschland
Frau (Moglie) Link Lotte,

Stralsund, Pommern,
Zleiestr. 1 Deutschland
Frau (Moglie) Breuer Anna,

Lieben 9, Schlesien
Deutschland
Mtter (Madre) Folk
Philomena, Untergegenstein
bei Bozen, Sdtirol Italia
Frau (Moglie) Schmeidgen
Elsa, Dresden,
Wilschdorfsiedlung 1
Deutschland
Mtter (Madre) Aigner
Josefine, Wien XVI,
Ottingergasse(?) 57/X/25
Austria
Frau (Moglie) Schmidt
Gertrud, Leipzig,
Wiederitsch, Krnerstr 24
Deutschland
Frau (Moglie) Mller
Gertrud, Dresden, Neustadt,
Hifenbergerstr. 15
Deutschland
Frau (Moglie) Drewes
Hanni, Nordenhamm,
964
U izvorniku 76. Pogreka ide sve do kraja popisa, jer je sastavlja popisa stavio broj 75 kod prethodne
napomene: Bunker (Blindes Grab, Sepolcro cieco).
838
88
Gtz Christian
5. 3. 05
11. 3. 46
Typhus
89
Mller Walther
14. 11. 00.
16. 3. 46
Dedematosis
alimentaria post
typhum
90
Kober Max
3. 12. 1902
12. 3. 46
Dedematosis
alimentaria
91
Buss Heinrich
1. 9. 06
18. 3. 46
Typhus
92
Walther Helmut
13. 11. 22
14. 3. 46
Typhus
Gemeindefriedhof
Grab
nummer
1a
2a
3a
Name Vorname
Zellner Hans
Hedegger
Ambros
Meyer Heinrich
Grabreiche 1 (fila
del sepolcro)
20a
Grabreiche 2 (fila
del sepolcro)
40a
Oldensburg, Herbertstr. 36
Deutschland
Frau (Moglie) Gtz
Charlotte, Mnchen 25,
Cimbernstr. 13/III bei
Ihlinger(?) Deutschland
Frau (Moglie) Mller
Margarethe, Mhlhausen,
Thringen,
Langensalzenbachstr. 9
Deutschland
Frau (Moglie) Kober Maria,
Oberrettenbach 34, Weiz,
Steiermark Austria
Frau (Moglie) Buss Anna,
Hagerwilde, Ostfriesland
Deutschland
Mtter (Madre) Walther
Ella, Chemnitz, Oststrasse
167/II (?) Deutschland
Cimitero della comunit
Geburts
datum
24. 2. 03
+
am
2. 8. 45
Diagnose
28. 10. 28
24. 7. 45
Typhus
1. 12. 08
23. 7. 45
Inanitio
Typhus
Anschrift der
Hinterbliebenen
Ehrefrau (Moglie) Zellner
Anna, Mnchen, Scb.
Bachgasse Deutschland
Familie (Famiglia) Hedegger,
Grossarl, Salzbg. Austria
Ehrefrau (Moglie) Meyer
Elisa, Erlangen, Boeckenbach
Deutschland
Rhling
Herbert
16. 12.
08
1. 10.
47.
Unfall
Ehrefrau (Moglie) Lene

Rhling, Rudersdorf 135,
Post (Kraftsdorf)
Deutschland
Brawwisch
Martin
12. 4. 28
1. 10. 47
Unfall
Vater (Padre) Brawisch

Georg, Berg 30 Henndorf,
Salzburg Austria
_____________
Izvornik, rukopis
upski ured Bokanjac kod Zadra, broj protokola 33/56
839
323.
8. lipnja 1946.
Zadar
Okruna komisija za utvrivanje zloina okupatora i njihovih

pomagaa u Zadru dostavlja Divizijskom vojnom sudu u Splitu popis
svih ratnih zloinaca, ije su nam osude saopili vojni sudovi
_____________
Z. 137/46-2
DIVIZIJSKOM VOJNOM SUDU
S p l i t
U vezi vaeg dopisa S.A. br. 1035/46 od 6. lipnja 1946. dostavlja se popis svih
ratnih zloinaca, ije su nam osude saopili vojni sudovi:
I. vojni sud Oblasti VIII. korpusa, vijee kod Komande zadarskog podruja
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
Kosta Djildo pok Enrika, rodjenog 1905. u Zadru,

Bailo Bruno Boin, rodjen 1900. u Arbanasima,
Vuki Krsto Tomin, rodjen 1911. u Zadru,
Delorko Marin-Rino, rodjen 1906. u Zadru,
Nikpalj ime Pavlov, rodjen 1907. godine u Arbanasima,
Stoi Stipe-tefi Martin, rodjen 1909. u ibeniku,
Vukosa Bla pok. Krste rodjen 1909. u Zadru,
Bailo Ivan-Nino pok Boe zvani Mindjulin, rodjen 1911. u Arbanasima,
Musap ime pok ime reeni Mimi rodjen 1910. u Arbanasima,
Nikpalj Eugenio pok Mate reeni Bata, rodjen 1914. u Arbanasima,
Mazija ime pok Jure reen Grle, rodjen 1914. u Arbanasima,
Petani Natale Josipov rodjen 1908. u Arbanasima,
Matei ime Jakin rodjen 1912. u Arbanasima,
Krsti Vinko pok Pavla, reeni Gusa, rodjen 1896.u Arbanasima,
Bailo Ivan Boin-Boicin, rodjen 1909. u Arbanasima,
Marsan Mile pok Antonia, rodjen 1909. u Arbanasima,
Bailo Jakov Pavlov reen Miketa, rodjen 1908. u Arbanasima,
Stipevi Ante pok Ivana, rodjen 1900. u Arbanasima,
Bailo Nado Matin reeni oja, rodjen 1913. u Arbanasima,
Vii ime pok Mate, rodjen 1914. u Arbanasima,
Tikulin ime pok Nikole, rodjen 1905. u Zadru,
Duela Jakov pok Krste, rodjen 1893. u Zadru,
Musap Petar pok Mike reeni Piro, rodjen 1905. u Arbanasima,
Duka ime pok ime, rodjen 1905. u Arbanasima,
Musap Josip pok Ante, rodjen 1891. u Arbanasima,
Ober Antonio Nikolin, rodjen 1898. u Zadru,
Musap Romano Krstin, rodjen 1902. u Arbanasima,
840
45.
46.
Vukosa Boo pok Andrije, rodjen 1913. u Zadru,

Rado Bepo Joso pok Boe, rodjen 1911. u Zadru,
Od 1 do 29 osudjeni presudom od 10.XI.1944. nepoznatog broja, presuda nam je

dostavljena.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
64.
65.
66.
67.
68.
69.
70.
71.
Biloglav Joso pok. Mate, rodjen 1926. u Zemuniku, (osudjen presudom br.
K.s 118/44 od 7 veljae 1945., presuda nam je dostavljena),
upi Frane pok. ime, rodjen 1921. u Raancu, (osudjen presudom br. Ks
124/44 od 7 veljae 1945., presuda nam je dostavljena),
Mati Krsto pok. Nikole, rodjen 1894. u Smokoviu, (osudjen presudom br.
Ks 176/44 od 7 veljae 1945., presuda nam je dostavljena),
Bai Joso pok. Tome, rodjen 1890. u Kruevu, (osudjen presudom br. Ks
182/44 od 6 veljae 1945., presuda nam je dostavljena),
Zuanovi ime pok. Krste, rodjen 1919. u Suhovarama, (osudjen presudom
br. Ks. 145/44 od 7 veljae 1945); presuda nam je dostavljena,
Pini Ivan pok. Krste, rodjen 1901. u Zemuniku, (osudjen presudom br. 7/45
od 7 veljae 1945. presuda nam je dostavljena),
urkovi romano pok. Josipa, rodjen 1913. u Arbanasima, (osudjen presudom
br. Sud. 22/45 od 7 veljae 1945. presuda nam je dostavljena),
Mati Stevan pok. danila, rodjen 1888. u Brgudu, (osudjen presudom br. Sud.
27/45 od 7 veljae 1945. presuda nam je dostavljena),
Marui Fila pok. Petra, rodjena 1898. u Arbanasima, (osudjena presudom br.
Sud. 31/45 od 7 veljae 1945. presuda nam je dostavljena),
upi Mijat Kuzmanov, rodjen 1920. u Poliniku, (osudjen presudom br.
Karamarko Ante Jurin, rodjen 1919. u Kruevu, (osudjen presudom br. Sud.
Jermen Josip pok. Grge, rodjen 1898. u Zemuniku, (osudjen presudom br.
Buratovi Mate pok. ime, rodjen 1906. u Vinjercu (osudjen presudom br.
Ostoji Miro pok. ime, rodjen 1903. u Tkonu, (osudjen presudom br. Sud.
upan Djarko Josin, rodjen 1920. u Kruevu,
Severdija Petar pok. Jure, rodjen 1913. u Kruevu, pod 44 i 45 osudjeni
presudom br. Ks. 172/44 od 6 veljae 1945., presuda nam je dostavljena),
Ramea ime reeni Davorin Tomin, rodjen u Murteru 1921. (osudjen
presudom br. Ks. 104/44 od 6 veljae 1945. presuda nam je dostavljena),
Cupac Stevan Ljubin, rodjen 1900. u Korlatu,
Vuji Jere pok. Luke, rodjen 1900. u Benkovcu,
kara Mile pok. Kuzmana, rodjen 1913. u Polai,
Brkljaa Andrija Lukin, rodjen 1910. u Rateviu,
Gnjatovi Stevan Krstin, rodjen 1907. u Rateviu,
Sljepica Budimir pok. Miloa, rodjen 1922. u Islamu Grkom,
Alavanja Janko Jeftin, rodjen 1913. u Kuli Atlagia,
Zrili Pavao Markov, rodjen 1921. u Burkoj,
841
72.
73.
74.
75.
76.
77.
78.
79.
80.
81.
82.
83.
84.
85.
86.
87.
88.
89.
90.
91.
92.
93.
94.
95.
96.
97.
98.
99.
100.
101.
102.
103.
104.
105.
106.
107.
Mikuli Tadija Antin, rodjen 1919. u Sopotu,

Zrili Mile Boin, rodjen 1919. u Brukoj,
Miura Mate Lazov, rodjen 1923. u Podlugu, (pod 47 do 57 osudjeni
presudom od 30 prosinca 1944. poslovni br. 110/44, presuda nam je
dostavljena),
Radni Boo pok. Ante, rodjen u Ninu, star 21 godinu,
Pikuni Marko pok. Marka, rodjen 1921. u Piramatovcu,
Bulii Ante Kajin, rodjen 1916. u Okrugu,
Marijai Mile Mijatov, rodjen 1923. u Skradinu,
Gnjatovi Mitar pok. Boe, rodjen 1923. u Rateviu, (pod 58 do 62 osudjeni
presudom br. Ks. 114/44 od 28. prosinca 1944. presuda nam je dostavljena);
Marsan Djuro Djurin, rodjen 1912. u Arbanasima,
Muzzani Mate imin, rodjen 1914. u Arbanasima,
Krsti Mile Tomin, rodjen 1914. u Arbanasima,
Pikulin Djeno pok. Nikole, rodjen 1913. u Arbanasima,
Krsti Eugen Boin, rodjen 1913. u Arbanasima,
Vladovi Relja Miko pok. Vice, rodjen 1910. u Arbanasima,
Karuc Krsto pok. Jakova, rodjen 1908. u Arbanasima,
Pavi ime pok. Jure, rodjen 1913. u Bokanjcu,
Peti Ivan pok. Boe, rodjen 1909. u Bokanjcu,
Bailo Ante pok. Ante, rodjen 1912. u Arbanasima,
Metrovi Mate Ivin, rodjen 1905. u Bokanjcu,
Grdovi Ante pok. Tome, rodjen 1912. u Draevcu,
Stipevi Andrija pok. Krste, rodjen 1913. u Arbanasima
Bailo Mate pok. Mate, rodjen 1908. u Arbanasima,
Azi ime pok. Mate, rodjen 1906. u Bokanjcu,
Kanjer Frano Antin, rodjen 1906. u Bokanjcu,
Perovi Krsto pok. Mihajla, rodjen 1914. u Arbanasima,
Krsti Mile pok. Tome, rodjen 1910. u Arbanasima,
Petani Joso pok. Petra, rodjen 1914. Arbanasima,
urkovi Mirko pok. Josipa, rodjen 1905. u Arbanasima,
Buli Mitar pok. Ante, rodjen 1907. u Ploi,
Mrki Mate imin, rodjen 1910. u Bokanjcu,
Zodan Niko imin, rodjen 1910. u Bokanjcu,
Perovi Miro Krstin, rodjen 1914. u Arbanasima, (pod 63 do 86 osudjeni
presudom br. Ks. 158/46/9 od 7 veljae 1945., presuda nam je dostavljena),
iki Krsto Markov, rodjen 1905. u Korlatu (osudjen presudom br. Sud. Ks.
167/44/8 od 6 veljae 1945. presuda nam je dostavljena),
Klapan Marko pok. Luke, rodjen 1900. u Paljuvu (osudjen presudom br. Ks.
urkovi Ivan Tomin, rodjen 1921. u Peruiu (osudjen presudom br. Sud.
Ks. 186/44 od 6 veljae 1945. presuda nam je dostavljena),
Boi Nikola pok. Ivana, rodjen 1881. u Vrani (osudjen presudom br. Sud.
36/45 od 20 oujka 1945. presuda nam je dostavljena),
II. Vojni sud Oblasti za Dalmaciju, Vijee kod Komande grada Zadra odnosno podruja
Sjeverne Dalmacije:
842
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
Dundov Joso Matin, rodjen 1916. u Kalima (osudjen presudom br. Sud.
102/45/13 od 27 oujka 1945. presuda nam je dostavljena),
Petei Marko pok. Marka, rodjen 1899. u Poljicima (osudjen presudom br.
Sud. 81/45 od 12 travnja 1945. presuda nam je dostavljena),
ili Jozo pok. Ante, rodjen 1896. u Murvici (osudjen presudom br. Sud. Br.
77/45 od 10 travnja 1945. presuda nam je dostavljena),
Baji Modri Mile Antin, rodjen 1925. u Obrovcu,
Klanac Ivan Boin, rodjen 1916. u Kruecu, (pod 4 i 5 osudjeni presudom
Sud. br. 75, 85/46 od 10 travnja 1945. presuda nam je dostavljena),
Svonja piro pok. Pavla, rodjen 1910. u Krupi,
Svonja Lazo Jakovljev, rodjen 1908. u Krupi,
Svonja Nikola Jovanov, rodjen 1922. u Krupi, (pod 6 do 8 osudjeni presudom
br. Sud. 82/45 od 12 travnja 1945. presuda nam je dostavljena),
Opai Jakov Lukin, rodjen 1919. u Biljanima Donjim,
uak Jovo Nikolin, rodjen 1920. u Smiliu, (pod 9 i 10 osudjeni presudom
Sud. br. 73/45/30 od 10 travnja 1945. presuda nam je dostavljena),
Matei Viktor pok. Jure, rodjen 1923 u Zadru (osudjen presudom Sud. br.
78/45/8 od 10 travnja 1945. presuda nam je dostavljena),
kori Jovan pok. Laze, rodjen 1926. u Biljanima Donjim,
Nokovi Mile Srdjanov, rodjen 1925. u Smiliu, (pod 12 i 13 osudjeni
presudom Sud. br. 84/45/8 od 10 travnja 1945., presuda nam je dostavljena),
Di Gorgi ime imin iz Arbanasa osudjen presudom Sud. 139/45, presuda
nam nije dostavljena,
Marinovi Ante pok. Duje iz Polinika, osudjen presudom Sud. 33/45,
presuda nam nije dostavljena,
Ani Joso Stojanov iz Krueva osudjen presudom Sud. 117/45, presuda nam
nije dostavljena,
Jablan Ivo pok. ime iz Podluga osudjen presudom Sud. 124/45, presuda nam
nije dostavljena,
Smoli Petar pok. Kriana iz Sukoana osudjen presudom Sud. 173/45,
Vukovi Bla pok. Marka iz Poljica osudjen presudom Sud. 118/45, presuda
Radas Joso pok. Ante iz Poljica osudjen presudom Sud. 118/45, presuda nam
nije dostavljena,
Krsti-Marcuzzi Josip pok. Andrije iz Arbanasa osudjen presudom Sud.
161/44, presuda nam nije dostavljena,
Mati Mirko pok. Andrije iz Islama Latinskog osudjen presudom Sud. 123/45,
Proti Filip Ivanov iz Sukoana osudjen presudom Sud. 82/45, presuda nam
nije dostavljena,
Koli Kajetan pok. Josipa iz Savra osudjen presudom Sud. 169/44, presuda
Guzi Tadija pok. Jadre iz Peruia osudjen presudom Sud. 171/45, presuda
843
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
Longin Petar nezakoniti iz Brbinja osudjen presudom Sud. 52/45, presuda

ari Petar pok. Grge iz Ratana osudjen presudom Sud. 176/45, presuda nam
nije dostavljena,
Bai Ante pok. Ivana iz Lisiia osudjen presudom Sud. 107/45, presuda
Kuzet Ilija pok. Janka iz Obrovca,
Jovanevi-Zeki Nikola pok. ire iz Krupe,
Gagi Luka Krstin iz Biljana Gornjih,
ulina Mijat pok. Jose iz Pridrage,
Gren Toma pok. ime iz Petrana, nisu nam poznati datumi i brojevi presuda
kojima su bili osudjeni oni pod 29 do 33, njihove nam presude nisu
dostavljene,
Gojanovi Frano pok. Krste, rodjen 1900. u ibeniku (osudjen presudom Sud.
br. 146/45 od 17 svibnja 1945., presuda nam je dostavljena),
Petkovi Milan pok. Fausta, rodjen 1914. u Omiu (osudjen presudom Sud. br.
148/45 od 27 svibnja 1945., presuda nam je dostavljena),
Gluac Milan pok. Mihajla, rodjen 1909. u Krupi,
Ivani Nikola Jovanov, rodjen 1912. u Krupi,
Ivani Vojin Ilijin, rodjen 1920. u Krupi, (pod 36 do 38 osudjeni presudom
Sud. br. 151/45 od 25 svibnja 1945., presuda nam je dostavljena),
Zaschoch Marija Franina, rodjena 1914. u Prizrenu (osudjen presudom Sud.
br. 150/45 od 27 svibnja 1945., presuda nam je dostavljena),
Buterin Stanislav pok. Martina, rodjen 1920. u Paljuvu (osudjen presudom
Sud. br. 155/45 od 27 svibnja 1945., presuda nam je dostavljena),
Jurjevi Marko Markov, rodjen 1924. u Rateviu (osudjen presudom Sud. br.
kori Duan Nikolin, rodjen 1920. u Medvidji,
kori Milan Milanov, rodjen 1920. u Medvidji, (pod 42 i 43 osudjeni
presudom Sud. br. 132/45 od 7 svibnja 1945., presuda nam je dostavljena),
Klanac Mile pok. Jure rodjen 1912. u Kruevu (osudjen presudom Sud. br.
161/45 od 1 lipnja 1945., presuda nam je dostavljena),
Busetto Mario pok. Eugenia, rodjen 1881. u Villa Franca Padovana (osudjen
presudom Sud. br. 154/45 od 1 lipnja 1945., presuda nam je dostavljena),
Kevri Boo Ivanov, rodjen 1921 u Visoanima (osudjen presudom Sud. br.
Klarica Mile pok. Frane, rodjen 1924. Rateviu (osudjen presudom Sud. br.
Manajstrovi Alfred pok. Jerolima, rodjen 1903. u Zadru (osudjen presudom
Sud. br. 192/45 od 7 lipnja 1945., presuda nam je dostavljena),
Birki Marko Jandrijin, rodjen 1924. u Medvidji (osudjen presudom Sud. br.
Bukvi Bla Matin, rodjen 1909. u Visoanima (osudjen presudom Sud. br.
Sui Marko pok. Petra, rodjen 1914. u Islamu Latinskom (osudjen presudom
844
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
64.
65.
66.
67.
68.
69.
70.
71.
72.
73.
Vuki Marija ena Petrova stara 58 godina,

Vuki Frane Petrov, rodjen 1923. u Tribnju, (pod 52 i 53 osudjeni presudom
egari Stanko Ciprijanov, rodjen 1925. u Skardu (osudjen presudom Sud.
0.66/45/9 od 7 travnja 1945., presuda nam je dostavljena),
Nani Todor pok. Todora, rodjen 1885. u egaru (osudjen presudom Sud. br.
Perinovi ime pok. Mate, rodjen 1900. u Stanovima,
Arbani Bruno pok. Ante, rodjen 1913. u Zadru, (pod 56 i 57 osudjeni
presudom br. Sud. 0.243, 244/45 od 19 svibnja 1945., presuda nam je
dostavljena),
Krslovi Vid pok. Marka, rodjen 1894. u Pravlaci (osudjen presudom br. Sud.
0.247/45 od 31 svibnja 1945., presuda nam je dostavljena),
Ali Jozo Antin, rodjen 1919. u Poliniku (osudjen presudom Sud. br. 142/45
od 17 svibnja 1945., presuda nam je dostavljena),
Alavanja Veljko pok. Duana, rodjen 1913. u Karinu (osudjen presudom Sud.
br. 207/45 od 9 lipnja 1945., presuda nam je dostavljena),
Pedii don. Ive pok. Marka, rodjen 1904. u Pamanu (osudjen presudom Sud.
Bukvi Mile Grgin, rodjen 1913. u Visianima (osudjen presudom Sud. br.
Lukin don. Roman pok. Lovre, rodjen 1908. u Iu Malome (osudjen presudom
Milovac Andrija pok. Petra, rodjen 1901. u Starigradu pod Velebitom
(osudjen presudom Sud. br. 232/45 od 18 lipnja 1945., presuda nam je
dostavljena),
La Bianka Domeniko pok. Franceska, rodjen 1895. u Molfetti (osudjen
presudom Sud. br. 235/45 od 18 lipnja 1945., presuda nam je dostavljena),
Modri Ivka Josipova, rodjena 1921. u Obrovcu (osudjena presudom Sud. br.
Sui Stanko Jozin, rodjen 1921. u Islamu Latinskom (osudjen presudom Sud.
Crljenko Marija imunova, rodjena 1917 u Obrovcu (osudjena presudom Sud.
Jovi Ivan pok. Nikole, rodjen 1906. u Starigradu (osudjen presudom Sud. br.
Juki Petar Jurin, rodjen 1906. u Zelovu (osudjen presudom Sud. br. 234/45
od 18 lipnja 1945., presuda nam je dostavljena),
Materazzi Orfeo pok. Ivana, rodjen 1919. u Splitu (osudjen presudom Sud. br.
Sinejevi Nikola Aleksandrov, rodjen 1900. u Pavlovki (Rusija) (osudjen
presudom br. Sud. 0.238/45/4 od 28 travnja 1945., presuda nam je
dostavljena),
Cergnar Petar pok. Josipa, rodjen 1911. u Zadru (osudjen presudom Sud. br.
117/45/22 od 29 travnja 1945., presuda nam je dostavljena),
845
74.
75.
76.
77.
78.
79.
80.
81.
82.
83.
84.
85.
86.
87.
88.
89.
90.
91.
92.
93.
94.
95.
96.
Kulas Marko pok. Jure, rodjen 1922. u Polai (osudjen presudom Sud. br.
134/45/18 od 17 svibnja 1945., presuda nam je dostavljena),
Jurjevi Marko pok. Mate, (osudjen presudom Sud. br. 260/45 od 26 lipnja
1945., presuda nam je dostavljena),
Prtenjaa Tadija pok. Pavla, rodjen 1925. u Polai (osudjen presudom Sud. br.
Duni Jure Jozin, rodjen 1913. u Lukoranu (osudjen presudom Sud. br. 269/45
od 26 lipnja 1945., presuda nam je dostavljena),
Vrcelj Jovan pok. Sime, rodjen 1920. u Bukoviu (osudjen presudom Sud. br.
Marinovi Nikola pok. Jakova, rodjen 1890. u Poliniku (osudjen presudom
Guli Jovan pok. Nikole, rodjen 1920. u Zapuanima, (osudjen presudom Sud.
Matak Ivan pok. Ivana, rodjen 1921. u Tribnju (osudjen presudom Sud. br.
Vuki Stipe Markov, rodjen 1920 u Tribnju (osudjen presudom Sud. br.
Martinov Ive pok. Mate, rodjen 1910. u Lukoranu (osudjen presudom Sud. br.
Pavii Andrija Boin, rodjen u kabrnji 1899. (osudjen presudom Sud. br.
Bukuli Jandre Markov, rodjen 1924. u Viru (osudjen presudom Sud. br.
Brnabi Ivan zvan Frani Ivanov, rodjen 1919. u Staroj Bakoj,
Marii Ivan Franin, rodjen 1920 u Staroj Bakoj, (pod 86 i 87 osudjeni
presudom Sud. br. 83/45/12 od 12 travnja 1945., presuda nam je dostavljena),
Katalini Ante pok. Jakova, rodjen 1895. u Zadru,
Katalini Frane pok. Jakova, rodjen 1891. u Zadru, (pod 88 i 89 osudjen
presudom br. Sud. 300/45 od 7 srpnja 1945., presuda nam je dostavljena),
Gambiroza Danko Markov, rodjen 1917. u Debeljaku (osudjen presudom br.
Sud. 301//45 od 7 srpnja 1945., presuda nam je dostavljena),
Govorcin Mikela udova pok. Tome, rodjena 1904. u Malom Iu,
Petrica Marija udova pok. Tome, rodjena 1885. u Malom Iu, (pod 91 i 92
osudjene presudom br. Sud. 302/45 od 7 srpnja 1945., presuda nam je
dostavljena),
Peut Joso pok. Jose, rodjen 1920. u Lisiiu (osudjen presudom br. Sud.
303/45 od 7 srpnja 1945., presuda nam je dostavljena),
opi Petar pok. Ivana, rodjen 1897. u rateviu (osudjen presudom br. Sud.
305/45 od 7 srpnja 1945., presuda nam je dostavljena),
Relja Nikola pok. Mijata, rodjen 1892. u Visoanima (presudom osudjen br.
Sud. 306/45 od 7 srpnja 1945., presuda nam je dostavljena),
Dvorak Ante pok. Duje, rodjen 1881. u Dubrovniku (osudjen presudom br.
Sud. 307/45 od 7 srpnja 1945., presuda nam je dostavljena),
846
III. vojni sud za Oblast Dalmacije:

1. Mati Lazar pok. Nikole, rodjen 1900 u Smokoviu (osudjen presudom br.
Sud. 0.67/45/4 od 27 lipnja 1945., presuda nam je dostavljena),
2. Mareli dr. Ante pok. Ivana, rodjen 1906. u Visu (osudjen presudom br. Sud.
3. Milju Petar Simin, rodjen 1907. u Obrovcu (osudjen presudom br. Sud.
4. Matacin don. Ante pok. Pave, rodjen 1901. u Preku (osudjen presudom br.
Sud. 0.240/45 od 28 travnja 1945., presuda nam je dostavljena),
5. Kati Uro pok. Boe, rodjen 1894. u Benkovcu (osudjen presudom Sud. br.
6. Skoljarev Mile Gapar pok. Joze, rodjen 1904. u Kalima (osudjen presudom
Sud. br. 423/45 od 7.VIII.45., presuda nam je dostavljena),
7. Djuki Krste pok. Ante, rodjen 1890. u Biljanima Gornjim (osudjen presudom
Sud. br. 423/45 od 7 kolovoza 1945., presuda nam je dostavljena),
8. Vrani Gajo pok. Sime, rodjen u Visoanima (osudjen presudom br. Sud.
419/45 od 8 kolovoza 1945., presuda nam je dostavljena),
9. Klapan Nikola pok. Joze, rodjen 1923. u Pridrazi (osudjen presudom br. Sud.
10. Rogi Nikola pok. Frane, rodjen 1899. u Popoviima (osudjen presudom Sud.
br. 434/45 od 8 kolovoza 1945., presuda nam je dostavljena),
11. Rogi Jure Petrov, rodjen 1897. u Popoviima (osudjen presudom Sud. br.
12. Vidaji Stanko pok. Joze, rodjen 1915. u Murvici (osudjen presudom Sud. br.
13. Bobanovi Marko pok. Krste, rodjen 1897. u Polai (osudjen presudom Sud.
14. Dodan Nikola Josin, rodjen 1910. u Rodaljicama (osudjen presudom Sud. br.
15. Pedii Nikola imunov, rodjen 1908. u Banju (osudjen presudom Sud. br.
16. Vuki Jovan pok. Jure, rodjen 1913. u Arbanasima (osudjen presudom Sud.
17. Kamber Mate pok. Blaa, rodjen 1898. u Rodaljicama,
18. Kamber Marko pok. Mijata, rodjen u Rodaljicama 1895., (pod 17 i 18 osudjen
presudom Sud. br. 491/45 od 21 kolovoza 1945., presuda nam je dostavljena),
19. Areli Marijan pok. Luke, rodjen 1895. u Malom Iu, (osudjen presudom Sud.
20. Vuksan Petar Stipanov, rodjen 1903. u Sopotu (osudjen presudom Sud. br.
21. Balen Ivan Nikolin, rodjen 1901. u Lisiiu (zbog amnestije oslobodjen od
optube presudom Sud. br. 494/45 od 20 kolovoza 1945., presuda nam je
dostavljena),
22. Zurak ime Andrijin, rodjen 1924. u Lisiiu (osudjen presudom Sud. br.
847
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
ai Pajo pok. Jadre, rodjen 1895. u Tinju (osudjen presudom Sud. br.
Erlic Luka pok. Jerka, rodjen 1900. u Tinju (osudjen presudom Sud. br.
Vidov Kuzman Antin, rodjen 1913. u Kalima (osudjen presudom br. Sud.
Jurkin Dane pok. Josipa, rodjen 1916. u Ninu (osudjen presudom Sud. br.
573/45 od 13 listopada 1945., presuda nam je dostavljena),
Pupovac Petar Todorov, rodjen 1913. u Gornjim Biljanima,
Radmanovi Jovo pok. Marka, rodjen 1900. u Biljanima Gornjim,
Radmanovi Mile pok. Djure, rodjen 1909. u Biljanima Gornjim, (pod 27 do
29 osudjeni presudom Sud. br. 435/45 od 8 kolovoza 1945., presuda nam je
dostavljena),
Kneevi Olga zena Petrova, rodjena 1903. u Obrovcu,
Kneevi Petar Ilijin, rodjen 1897. u Oestovu,
Desnica Danilo pok. Petra, rodjen 1884. u Obrovcu,
Mili Petar pok. Riste, rodjen 1891. u egaru, (pod 30 do 33 osudjeni
presudom Sud. br. 299/45 od 7 srpnja 1945., presuda nam je dostavljena),
Kako je ve gore navedeno fale nam jo samo presude za osobe navedene pod
rimski II. broj 14 do ukljuivo 33, pa Vas molimo da nam odnosne presude izvolite
naknadno dostaviti.
Nama se ini da nam Vojni sudovi nijesu dostavili sve presude za lica iz naeg
podruja, pa u koliko ustanovite da, osim naprijed navedenih, imade jo osoba koji su kao
ratni zloinci bili osudjeni od vojnih sudova, molimo Vas da nam dostavite prijepise
presuda koje se na njih odnose, jer nam to treba radi naeg uredovanja.
Sekretar
Okrune Komisije
(Dr. Nazor)
Nazor [v.r.]
Otpr: 8.VI.46
Hrvoji965
_____________
Kopija, strojopis
965
Nadopisano rukom.
848
324.
18. lipnja 1946.
Split
Divizijski vojni sud u Splitu dostavlja Okrunoj komisiji za utvrivanje

zloina okupatora i njihovih pomagaa u Zadru popis, sud. broj i
nadnevak prvostepene i drugostepene presude ratnih zloinaca za 19
osoba
_____________
DIVIZIJSKI VOJNI SUD U SPLITU
S.A. Br. 1035/46 od 18 juna 1946 god.
OKRUNOJ KOMISIJI ZA UTVRDJIVANJE ZLOINA
OKUPATORA I NJIHOVIH POMAGAA
Z a d a r
U vezi vaeg dopisa Z. 137/46 od 8.VI.1946. dostavlja se popis prvostepene i
drugostepene presude ratnih zloinaca i to kako slijedi:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
Jablan Ivan pok. ime Sud br. 124/45 i presudu vieg V.S. II Sud br. 599/45
od 11 aprila 1945 god.
Kuzat Ilija pok. Luke presudu Sud br. 111/45 i presudu Vieg Vojnog suda II
Sud br. 595/45 od 28 aprila 1945 god.
Jovanevi Zeki Nikola pok. ire presudu Sud br. 94/45 i presudu Vieg
V.S. II Sud br. 593/45 od 26 aprila 1945 god.
Grzan Toma pok. ime presudu Sud br. 43/45 i presudu Vieg V.S. II Sud br.
589/45 od 29 aprila 1945 god.
ulina Mijat pok. Joze presudu Sud br. 170/45 i presudu Vieg V.S. II Sud br.
605/45 od 26 aprila 1945 god.
Gugi Luka Krstin presudu Sud br. 8/45 i presudu Vieg V.S. II Sud br.
586/45 od 26 aprila 1945 god.
Bai Ante pok. Ivana presudu Sud br. 107/45 i presudu Vieg V.S. II Sud br.
594/45 od 1 aprila 1945 god.
ari Petar pk. Grge presudu Sud br. 176/45 i potvrdu V.V.S. II Sud br.
602/45 od 1 aprila 1945 god.
Longin Petar nez. Matije presudu Sud br. 52/45 i presudu V.V.S. II Sud br.
590/45 od 1 aprila 1945 god.
Guzi Tadija pok. Jadra presudu Sud br. 107/45 i presudu V.V.S. II Sud br.
601/45 od 1 aprila 1945 god.
Ani Jozo Stojanov presudu Sud br. 117/45 i presudu V.V.S. II Sud br. 596/45
od 1 aprila 1945 god.
Di Giorgi ime Simeona presudu Sud br. 139/45/8 i presudu Vieg V.S. II
Sud br. 600/45 od 1 aprila 1945 god.
Smoli Petar pok. Kriana presudu Sud br. 173/45 i presudu Vieg V.S. II Sud
br. 606/45 od 1 aprila 1945 god.
849
14.
15.
16.
17.
18.
19.
Vukovi Bla Markov i Rado Jozo pok. Ante presudu Sud br. 118/45 i
presudu Vieg V.S. II Sud br. 597/45 od 1 aprila 1945 god.
Mati Mirko pok. Andrije presudu Sud br. 123/45 i presudu Vieg V.S. II Sud
Proti Filip Ivanov presudu Sud br. 28/45 i presudu Vieg V.S. II Sud br.
592/45 od 1 aprila 1945 god.
Krsti Marcuzzi Josip pok. Andrije presudu Sud br. 161/45 i presudu II Sud
Marinovi Ante pok. Duje presudu Sud br. 33/45 i presudu V.V.S. II Sud br.
587/45 od 1 aprila 1945 god.
Koli Kajetan pok. Josipa presudu Sud br. 169/45 i presudu V.V.S. II Sud br.
604/45 od 1 aprila 1945 god.
Zamj. pretsjednika suda
porunik:
M.P.966
Mile Jaimovi [v.r.]
/Jaimovi Mile/
_____________
Izvornik, strojopis
966
Okrugli peat: Divizijski Vojni sud u Splitu (u sredini grb FNR Jugoslavije).
850
325.
13. travnja 1948.
Benkovac
Opunomostvo UDB-e za kotar Benkovac dostavlja Odjeljenju UDB-e

za Dalmaciju - IV. odsjek u Splitu popis likvidiranih osoba na podruju
kotara Benkovac nakon to su Benkovac zauzele postrojbe NOV i PO
Jugoslavije
_____________
[...]967
za kotar Benkovac
Br. 345/IV.
13. IV. 1948. god.
BENKOVAC968
Predmet: Spisak likvidiranih lica
sa kratkim postupkom i presudom,
dostavlja se.
ODJELJENJU UDB-e ZA OBLAST DALMACIJU
SPLIT
U vezi Vae okrunice 345/IV- od 1946. godine i depee od 9. IV. o.g. u prilogu
Vam dostavljamo spisak likvidiranih lica sa kratkim postupkom od strane UDB-e i spisak
likvidiranih lica sa presudom, a koja su takodjer od strane UDB-e i predana vojnim i
civilnim sudovima na sudjenje, koji su nad istima donijeli smrtnu presudu.
Opunomoenikporunik:
M.P.969
Petrovi
Jandre
[v.r.]
/Petrovi Jandre/
Prilozi: 2 spiska.
_____________
967

Peat.
969
Benkovac (u sredini grb FNR Jugoslavije).
968
851
SPISAK
likvidiranih lica sa presudom od oslobodjenja
1. ULINA MATE Markov, rodjen 1906. godine u Pridragi, Hrvat, zemljoradnik,
osudjen na strijeljanje od okr. suda u Zadru br. 149/45 od 4. II. 1946. god. zbog krivinog
djela iz lana 14 ta. 3 i 4. [Zakona o krivinim djelima protiv naroda i drave]
2. ULINA ANTE Markov iz Pridrage, Hrvat, zemljoradnik, osudjen na strijeljanje od
okr. suda u Zadru, sud. br. Kr. 130/45 od 4. II. 1946. god., zbog uea u ustaama.
3. ULINA MIJAT pok. Jose, rodjen 1891. god. u Pridragi, Hrvat, zemljoradnik, osudjen
od prekog vojnog suda na Dugom otoku VIII. korpusa br. 170/45. od 20. III. 1945. god.
zbog organiziranja ustaa.
4.970 OTRA DJURO Trivunov i majke Andjelije Crnobrnja, rodjen 5. X. 1920. u
Bjelini, Srbin, trg. pomonik i ofer, osudjen na strijeljanje od okr. suda u ibeniku sud.
br. 13/46. od 2. IX. 1946. god. kao piljar i ustaa.
5.971 OSO GLIGORIJA pok. Marka, rodjen 14. X. 1910. godine u Zapuanima, Srbin,
zemljoradnik, osudjen od vojnog suda XIX divizije sud br. 2/47. 8. I. 1947. god. kao
piljar.
6. DRAA PETAR pok. Glie, rodjen 1912. godine u Biljanima Donjim, Srbin,
zemljoradnik, osudjen na strijeljanje od div. vojnog suda u Splitu, sud br. 2/47 od 8. I.
1947. godine, na osnovu lana 8. o vrsti kaznama.
7. DRAGIEVI JEREMIJA Simin i majke Marije Dragievi, rodjen 1890. godine u
Golubiu, Srbin, zemljoradnik, osudjen na strijeljanje od div. vojnog suda u Zagrebu br.
1487/46 od 9. IX. 1946. god. na osnovu l. 3. i 14 zakona o kriv. djelima protiv naroda i
drave.
8. GLADOVI DUAN pok. Andrije, rodjen 2. III. 1919. godine, Srbin, zemljoradnik, iz
Vrane, osudjen na strijeljanje od div. suda XIX. divizije br. 29/47. od 12. II. 1947.
godine, kao piljar.
9. KLANAC IVAN Boin i majke Mae Mitrovi, rodjen 1916. godine u Kruevu, Hrvat,
zemljoradnik, osudjen na strijeljanje od vojnog suda Oblasti Dalmacije, sud. br. 7585/45.
g., na osnovu l. 14. i 15. UVS.
10. MARUNA ANTE imin i majke Lucije Neki, rodjen 1893. godine u Jasenicama,
Hrvat, zemljoradnik, osudjen od div. vojnog suda u Splitu, sud. br. 29/47 od 12. II. 1947.
god. na osnovu l. 3 ta. 7 [Zakona] o kriv. djelima protiv naroda i drave, kao jatak
piljara.
11.972 MILANKO NIKICA Nikolin i majke Janje Pupovac, rodjen 4. II. 1913. god. u
Medvidji, Srbin, zemljoradnik, osudjen na strijeljanje od okr. suda ibenik, sud. br. K
597/47 od 2. XII. 1947. god. na osnovu l. 3 ta. 2, 7 i 14 zakona o kriv. djelima protiv
naroda i drave.
970
Prekrieno i dopisano: Registriran u kategoriju IIIa br. 400.

Prekrieno i dopisano: Registriran u kategoriju II-a-IV, br. 1.
972
Prekrieno i dopisano: Registriran u kategoriju III br. 3098.
971
852
12. NOKOVI MILE Srdjanov, rodjen 15. VIII. 1925. godine u Biljanima Donjim Srbin,
zemljoradnik, osudjen na strijeljanje od vojnog suda obl. Dalmacije br. 84/45. od 10. IV.
1945. god. na osnovu l. 14 UVS.
13. OPAI JAKOV Lukin i majke Stevanije Pupovac, rodjen 1919. god. u Biljanima
D., osudjen na strijeljanje od vojnog suda sjev. Dalm. podruja, sud. br. 73/45. od 10. II.
1945. god. na osnovu l. 13 i 14 UVS.
14. PAVI MILAN pok. ime i majke Ivanice Miji, rodjen 5. IX. 1922. god. u Lianima
/ostrovake/ Hrvat, zemljoradnik, osudjen na strijeljanje od okr. suda ibenik, sud br.
13/46. od 18. X. 1946. god. na osnovu l. 3 ta. 3 zakona o kriv. djelima protiv naroda i
drave.
15.973 RADMANOVI LJUBO Obradov, rodjen 4. II. 1905. god. u Grkom Islamu,
Srbin, zemljoradnik, osudjen na streljanje od Voj. suda VIII. korpusa br. 2/47. od 8. I.
1947 godine, lan 8 zakona o vrstama kazne, zbog jatakovanja sa piljarima.
16. SKORI DUAN Nikolin i majke Boice Bada, rodj. 1920. god. u Medvidji, Srbin,
zemljoradnik. Osudjen od Voj. suda Obl. Dalmacije br. 132/45. od 7. V. 1945 godine,
zbog uea u etnicima l. 14. U.V.S.
17. SKORI JOVAN pok. Laze, rodj. 25. XII-1926. god. u Biljanima D., Srbin,
zemljoradnik. Osudjen na strijeljanje od Voj. suda Obl. Dalmacije br. 84/45. od 10. IV.
1945 godine, na osnovu l. 14. U.V.S.
18. UAK JOVAN Nikolin i majke Ardali Milke, rodj. 1920 god. u Smiliu, Srbin,
zemljoradnik. Osudjen na strijeljanje od Voj. suda Obl. Dalmacije Sjev. Dalma. podruja
br. 73/45-30 od 10/. V.1945 godine, na osnovu l. 13 i 14 U.V.S.
19. VONJA PIRO pok. Pavla, rodj. 1910 god. u Krupi, Srbin, zemljoradnik, osudjen
na streljanje od Vojnog suda pri komandi Sjev. Dal. [podruja] br. 82/45 od 12. IV. 1945
godine, na osnovu l. 14 U.V.S. kao etnik.
20. VONJA DUAN pok. Todora, rodjen u Krupi, Srbin. Osudjen na streljanje od
Okrunog suda ibenik, kao etnik, 1945. godine.
21. VONJA NIKOLA Jovanov, rodjen 1922 godine u Krupi, Srbin, zemljoradnik,
osudjen na streljanje od Voj. suda pri komandi Sjev. Dalm. [podruja] br. 82/45. od 12.
IV. 1945 god. kao etnik.
22. VONJA LAZO Jakovljev, rodj. 1908 god. u Krupi, Srbin, zemljoradnik. Osudjen na
streljanje, od Voj. suda Obl. Dalmacije br. 82/45. od 12. IV. 1945 godine, kao etnik.
23.974 ARLIJA JOSO pok. ime, rodj. 1909 god. u Jesenicama, nastanjen u Smiliu,
Hrvat, zemljoradnik. Osudjen na streljanje od Voj. suda XIX. divizije br. 49/47. od 12. II.
1947. god. kao piljar.
24. VESELINOVI DUAN Davidov i majke Joke Veselinovi, rodj. 1920 god. u
Golubiu, Srbin, zemljoradnik. Osudjen na streljanje od Div. Voj. suda u Zagrebu br.
1487/46. od 9. IX. 1946 god. na osnovu l. 3 i 14 zakona o krivinim djelima protiv
naroda i drave.
973
974
Prekrieno i dopisano: Registriran u kategoriju IIa III - br. 214

Prekrieno i dopisano: Registriran u kategoriju IV - br. 170.
853
25. VESELINOVI DAVID Simin i majke pok. Joke Veselinovi, rodj. 1894 god. u
Golubiu, Srbin, zemljoradnik. Osudjen na streljanje od Voj. suda Div. u Zagrebu br.
1487/46. od 9. IX. 1946 god. na osnovu lana 3 i 14 zakona o kriv. djelima protiv naroda
i drave.
26. VESELINOVI LJUBICA Jovanova i majke Anice Dragievi, rodjena 1924. godine
u Golubiu, Srpkinja, domaica, osudjena kao i pod red. br. 25.
27. VRKI IME pok. Luke, rodjen 2. VII. 1927. godine u Korlatu, Hrvat, zemljoradnik,
osudjen na strijeljanje od vojnog suda XIX. divizije, sud. br. 29/47 od 12. II. 1947. god.
zbog jatakovanja sa banditima.
28. VRSALJKO NIKO pok. Nike i majke Grgice Brkaja, rodjen 1897. god. u Nadinu,
Hrvat, zemljoradnik, osudjen na strijeljanje od vojnog suda Obl. Dalmacije br. 298/45. od
7. VII. 1945. god. kao organizator ustaa i ust. kolja.
29. VRSALJKO NIKO pok. Jose i majke Ike Zeli, rodjen 1917. god. u Nadinu, Hrvat,
zemljoradnik, osudjen kao i pod red. br. 28.
30. VINKETA IVAN Antin, rodjen 20. X. 1914. godine u Nadinu, Hrvat, zemljoradnik,
osudjen na strijeljanje od okr. suda u Zadru, sud. br. stup 31/46. od 22. VIII. 1946. god.
kao ustaa.
31. ZAGORAC KUZMAN pok. Jose i majke Stane Zeli, rodjen 11. II. 1923. godine u
Polai, Hrvat, zemljoradnik, osudjen na strijeljanje od okr. suda u Zadru, sud br. 124/45,
od 24. I. 1946. god. na osnovu l. 3 ta. 4 zakona o kriv. djelima protiv naroda i drave.
Ovaj spisak sadri 31 lice.
M.P.975
Ovjerava:
Opunomoenik-
porunik
Petrovi Jandre [v.r.]
_____________
SPISAK
likvidiranih lica kratkim postupkom bez presude
od oslobodjenja /X. 1944/ do aprila 1948. g.
1.976 ANI IVAN Antin, rodjen u Kruevu, likvidiran od organa UDB-e Benkovac, u
mjesecu julu 1947. godine, kao piljar.
2.977 ALAVANJA KRSTE Trivunov, rodjen u Karinu, likvidiran od organa UDB-e
Benkovac, 1947. godine, kao piljar.
3. BATUR VICE Vicin, rodjen 1920. godine u Pridragi, likvidiran od UDB-e Benkovac,
godine 1945., kao piljar.
975
976
Prekrieno i dopisano: Registriran u kategoriju IVa br. 300.
977
854
4. BIJANKO OBRAD, rodjen u Krupi, likvidiran od UDB-e Benkovac 1945. godine, kao
etniki komandant i piljar.
5. BARIEVI PETAR pok. Stipana, iz Jasenica, star oko 36 godina, likvidiran od
UDB-e za Dalmaciju 1947. godine.
6. BANOVI IME pok. Marka iz Ratevia, likvidiran od UDB-e Benkovac, kao jatak
1945. godine.
7. BRKI JURE Grgin iz Jasenica, likvidiran od organa UDB-e 1946. god. kao piljar.
8. JURJEVI ZORKA ud. Petra, stara 27 godina iz Krueva, likvidirana u jesen 1946.
godine od UDB-e Benkovac, radi jatakovanja sa bandom.
9. ULINA MATE pok. Jure, rodjen 1920. god. u Pridragi, likvidiran 1945. godine od
UDB-e Benkovac, kao piljar.
10. ULINA MARKO Ivin, rodjen 1913. godine u Pridragi, likvidiran od UDB-e
Benkovac 1945. godine, kao piljar.
11. GULI DUAN pok. Nedjeljka iz Zapuana, likvidiran 1947. godine od UDB-e
Benkovac, kao piljar.
12. JURJEVI IME Ivanov iz Krueva, likvidiran 1946. godine UDB-e Benkovac, kao
piljar.
13.978 JOVANEVI BOO Stevanov iz Krupe, likvidiran od UDB-e Benkovac, 1947.
godine, kao piljar.
14. JOVANEVI-ZEKI SAVA Savin iz Krupe, likvidiran 1946. god. od UDB-e
Benkovac, kao piljar.
15. JOKI PETAR iz Popovia, likvidiran 1947. godine od UDB-e Benkovac, kao
pljaka.979
16.980 JURJEVI FRANE pok. ime, rodjen 14. I. 1913. godine u Kruevu, likvidiran od
UDB-e Benkovac 1947. godine, kao piljar.
17. KOKI IME Franjin, rodjen 1910. godine u Pridragi, likvidiran od UDB-e
Benkovac 1945. godine, kao piljar.
18. KNEEVI GRGO Nikolin iz Jasenica, likvidiran 1947. godine od UDB-e
Benkovac, kao jatak.
19. MIJI VID pok. Petra, rodjen 1908. godine u Lianima /ostrovake/, likvidiran 22. II.
1948. godine od organa UDB-e Benkovac, kao piljar.
20. MARUNA SAVA iz Bjeline, likvidiran oktobra 1945. godine od OZN-e Kistanje,
kao piljar.
21. MARUNA IVAN Jurin iz Jasenica, likvidiran od UDB-e za Dalmaciju 1947. godine,
kao jatak.
978
Prekrieno i dopisano: Registriran u kategoriju IIa br. 296.

Dopisano: vidi reg. br. 366.
980
979
855
22. NEKI SLAVKO pok. Petra iz Jasenica, likvidiran od organa UDB-e Benkovac
1946. godine, kao jatak.
23. NEKI MATE pok. Petra iz Jasenica, likvidiran 1946. godine od organa UDB-e
24. NEKI JUKA Josin iz Jasenica, likvidiran od organa UDB-e Benkovac 1946. godine,
kao jatak.
25. SKORI MILAN Miloev, rodjen 10. VI. 1920. godine u Medvidji, likvidiran 27.
januara 1948. godine, kao piljar.
26.981 IMURINA MARKO zvani ikolija, rodjen 1917. godine u Kruevu, likvidiran
3. IV. 1948. godine od strane sprovodnika, poto je pokuao pobjei kao piljar.
27. VONJA LUKA pok. Dragutina iz Krupe, likvidiran od UDB-e Benkovac 1946.
godine, kao piljar.
28. VONJA BORE pok. Milana iz Krupe, likvidiran 1946. godine od UDB-e Benkovac,
kao piljar.
29.982 ULJEBRKA BOO reeni trolji iz Bjeline, likvidiran od UDB-e Vodice
oktobra 1945. godine, kao piljar.
30. VII NIKOLA pok. Save iz Grkog Islama, likvidiran od UDB-e Benkovac 1946.
godine, na sastanku sa banditima.
31. VIDI MIRKO pok. Boe iz Korlata, likvidiran od UDB-e Benkovac 1947. godine,
kao pljaka.
32. VIDI TADIJA Kuzmanov iz Korlata, likvidiran od UDB-e Benkovac 1947. godine,
kao pljaka.
33. VESELINOVI PETAR pok. Pantelije iz Korlata, likvidiran od UDB-e Benkovac
1947. godine, kao pljaka.
34. VICKOVI RADE Ivin iz Nadina, likvidiran 27. III. 1945. godine od UDB-e
35. VUKSAN MATE pok. Jose iz opota, likvidiran od UDB-e Benkovac 1945. godine,
kao piljar.
36. ANI JOSO pok. ime iz Krueva, likvidiran 2. V. 1946. godine od UDB-e
Benkovac, radi jatakovanja sa banditima.
37. ANI IKA ena Ante iz Krueva, kao i pod red. 36.
Ovaj spisak likvidiranih lica sa kratkim postupkom bez presude sadri 36983 lica,
ovjerava:
M.P.984
Ovjerava: Opunomoenik-porunik
981

Dopisano: vidi br. 797.
983
Zavrava rednim br. 37.
984
982
856
/Petrovi Jandre/
Petrovi Jandre [v.r.]
_____________
Izvornik, strojopis
326.
19. travnja 1948.
Zadar
Opunomostvo UDB-e za grad Zadar dostavlja Odjeljenju UDB-e za

kotara Zadar nakon to su krajem listopada 1944. grad i kotar Zadar
_____________
[...]985
za grad Zadar
Br. 505/48.
19. IV. 1948. god.
Z A D A R986
Split
U vezi sa Vaom depeom od 9. aprila ove god. u prilogu Vam dostavljamo u dva
primjerka spisak lica likvidiranih sudskom presudom ili pak kratkim postupkom od
oslobodjenja naega kotara do danas.
U spisku dvojica su osudjeni od Okrunog Narodnog suda Zadar. Za isti smo
traili kod Okrunog suda presude, ali ih nismo mogli pronai. Ostali su likvidirani od
OZN-e i Komande Zadarskog vojnog podruja. Presude i ostali materijal likvidiranih sa
strane Zadarskog vojnog podruja, vjerojatno e se nalaziti u Splitu, kao i za ona lica,
koja su likvidirana sa strane OZN-e Zadar, materijal e se nalaziti kod Vas.-
985
986

Peat.
857

Zamj.
Opunomoenika
porunik:
M.P.987
Rilje Mijo [v.r.]

/Rilje Mijo/.
_____________
987
Okrugli peat: Ministarstvo unutranjih poslova FNRJ Opunomostvo uprave dr. bezbjednosti za grad
Zadar (u sredini grb FNR Jugoslavije).
858
SPISAK
lica likvidiranih sudskom presudom, ili pak
kratkim postupkom.
1. STRMOTA pok. ime JURE, rodjen 1891. godine u Gorici, kotar Zadar. Po narodnosti
je Hrvat-dravljanin FNRJ-e.
Streljan je mjeseca februara 1947. godine, radi saradnje sa bandom (jatak). Likvidiran je
od UDB-e za Dalmaciju.
2. STEVANJA Alekse GRGO, rodjen 1924. godine u Gorici, kotar Zadar. Po narodnosti
je Hrvat-dravljanin FNRJ-e.
Likvidiran je mjeseca februara 1947. godine, zbog suradnje sa bandom (jatak). Likvidiran
je od UDB-e za Dalmaciju, kratkim postupkom.
3. LONI imin ANTE, rodjen 1920. godine u Bibinjama, kotar Zadar. Po zanimanju
zemljoradnik, oenjen i otac dvoje djece. Po narodnosti Hrvat dravljanin FNRJ-e.
Za vrijeme njemake okupacije pijunirao je za Njemce. Kao ustaa na terenu Zemunika
je pljakao. U Zemuniku je ubio jednog partizana. Likvidiran je od Opinskog NOO-a
Zemunik 5. novembra 1944. godine.
4. UA Gaparov JOSO, rodjen 1902. godine u Pogradini, kotar Zadar. Oenjen je, po
zanimanju zemljoradnik, Hrvat, dravljanin FNRJ-e.
Za vrijeme itave okupacije bio je kod kue. Simpatisao je NOP. Oslobodjenjem bio je
mobilisan u NOV-u. Demobilisan je koncem 1945. godine. Postao je nezadovoljnik.
Mjeseca rujna 1946. god. jedne noi otiao je traiti neko blago u polje i vie se nije
povratio. Poslije 14 dana pronadjen je u jednom potoku njegov lje. Ubijen je noem i
metkom u glavu i glava mu je bila odrezana. Tko ga je ubio i zato je ubijen, nije
ustanovljeno.988
5. KOLI pok. Josipa KAJTAN, rodjen u Savru.
Aktivno je saradjivao sa neprijateljem. Sa Talijanima je odravao zborove i traio od
naroda da kau gdje su partizani. Kroz itavo vrijeme do kapitulacije Italije ivio je sa
Talijanima u Zadru. Po kapitulaciji Italije stavio se u slubu Njemaca. 6. decembra 1944.
godine odlukom Vojnog suda Komande Zadarskog vojnog podruja osudjen je na smrt
streljanjem.
6. GRBI Nike KRSTO, rodjen 1918. godine u Ninu, kotar Zadar. Po narodnosti je Hrvat
dravljanin FNRJ-e, po zanimanju drvodjelac.
Dolaskom okupatora odmah se prikljuuje njima. Bio je ustaki agent. Aktivno je radio
protiv NOP-a. Radi suradnje sa okupatorom decembra 1944. god. likvidiran je od
Komande Zadarskog podruja.
7. VUKOVI Marka BLA, rodjen 1919. godine u Poljicima, kotar Zadar, po
zanimanju zemljoradnik, Hrvat, dravljanin FNRJ-e, oenjen je i ima troje djece.
Po kapitulaciji Italije dobrovoljno stupa u NOV, gdje ostaje mjesec dana. Zatim je
dezertirao i pridruio se ustaama. U ustaama je bio do konca 1944. godine, kada je
zarobljen od partizana. Dok je bio ustaa uestvovao je u mnogim borbama protiv NOVe. Proganjao je i zlostavljao simpatizere NOP-a. Lino je ubio Koji Petra, pretsjednika
988
Prekrien
859
seoskog NO-a Poljica. Januara 1945. godine streljan je odlukom Vojnog suda Zadarskog
podruja.
8. RADO pok. Ante JOSO, rodjen 1892. u Poljicima, kotar Zadar, Hrvat, dravljanin
FNRJ-e, po zanimanju zemljoradnik, oenjen je, ima jedno dijete. Do 1943. godine
nalazio se je u Francuskoj na radu. im je doao iz Francuske dobrovoljno je stupio u
ustae. U ustaama je vrio dunost komandanta ustake milicije u Zemuniku i Poliniku.
U vie navrata sa svojim vojnicima obilazio je okolna sela. Hapsio je aktiviste NOP-a i
zlostavljao ih je. Streljan je januara 1945. godine odlukom Vojnog suda Komande
zadarskog podruja.
9. MILAK pok. Boe IVAN, rodjen u Poljicima 1912. godine, Hrvat, dravljanin FNRJa, po zanimanju zemljoradnik, oenjen.
Do kapitulacije Italije bio je na strani neprijatelja. Druio se je sa ustakim
funkcionerima. Kada je oslobodjeno njegovo selo, pobjegao je na talijanski teritorij. Po
kapitulaciji Italije stupio je dobrovoljno u NOV, gdje se nalazio oko 15. dana. Tada je sa
orujem dezertirao i priao k ustaama. U ustaama je otkrio sav rad NOP-a i otkrio je
sve uesnike u njegovom mjestu. Radi toga su mnogi uesnici NOP-a billi pohapeni.
Kao ustaa pljakao je, odravao zborove i klevetao NOP. Decembra 1944. godine
odlukom Vojnog suda Komande zadarskog podruja streljan je.
10. PAVI Bene STIPE, rodjen 1903. godine u Koinama, kotar Zadar, po zanimanju je
zemljoradnik. Hrvat, dravljanin FNRJ-a, oenjen je i ima etvero djece.
Odmah okupacijom aktivno je radio za NOP, kojega je pomagao. U 1944. godini bio je
uhapen od Njemaca i odveden u logor u Zadar. Dok se je nalazio u logoru ee je
dolazio kui. Mogao se kretati kuda ga je bila volja. On je lino sa njemakim vojnicima
dolazio u Koino, i skupa sa njima hapsio odbornika i aktiviste NOP-a. Streljan je
decembra 1944. godine odlukom Vojnog suda Zadarskog vojnog podruja.
11. URKOVI PETAR, rodjen 1908. godine, oenjen, ima etvero djece, po zanimanju
zemljoradnik. Po narodnosti je Hrvat, dravljanin FNRJ-e.
Stalno je bio sa ustaama u Zadru i Zemuniku, sa kojima je uestvovao i borbama i
pljakanju protiv NOV-a. Januara 1945. godine je uhvaen i odlukom Komande mjesta
Biograd na/m streljan je.
12. URKOVI IME, rodjen 1916. godine, oenjen i ima dvoje djece, Hrvat, po
Sa ustaama bio je u Zadru i Zemuniku, te uestvovao u mnogim borbama protiv
partizana. Oslobodjenjem Zemunika uhvaen je i likvidiran, decembra 1944. godine,
odlukom Vojnog suda Komande vojnog podruja Zadar.
13. SMOLI pok. Kriana PETAR, rodjen u selu Sukoanima, kotar Zadar, oenjen, otac
jednog djeteta, Hrvat, dravljanin FNRJ-a, po zanimanju zemljoradnik.
Odmah dolaskom ustaa prikljuio se njima. Vrio je dunost glavara u svom selu.
Sudjelovao je u hapenju rodoljuba, od kojih je veina streljana. Oslobodjenjem Zadra
uhvaen je u Zadru i odlukom Vojnog suda Komande Zadarskog vojnog podruja streljan
je 1945. godine
14. PROTI Ivanov FILIP, rodjen 1921. godine u Sukoanima, kotar Zadar, po
zanimanju ofer, Hrvat, dravljanin FNRJ-a, nije oenjen.
860
U 1942. godini stupio je u ustae. Sluio je u Zagrebu i okolici. esto je dolazio i kui.
Bio je ustaki oficir. Polovinom 1944. god. doao je u Zemunik. Oslobodjenjem
Zemunika zarobljen i mobilisan u NOV-u. U partizanima je krao materijal. Na osnovu
toga i saznanjem da je bio kolja, osudjen je od Vojnog suda Komande Zadarskog
podruja na smrt streljanjem, januara 1945. godine.
15. BUI Ante STIPE, rodjen u Galovcu, kotar Zadar, Hrvat, dravljanin FNRJ-a, po
Dolaskom Italijana odmah se pridruio njima. Koncem 1941. godine, dobrovoljno je
stupio u antikomunistiku bandu, u kojoj se nalazio sve do kapitulacije Italije. Sa
Italijanima je esto dolazio u Galovac i okolna sela, gdje bi pljakao stanove uesnika
NOP-a, uestvovao je u ubijanju saradnika NOP-a itd. Po kapitulaciji Italije stupa u
ustae. Koncem 1944. godine zarobljen je i odlukom Okrunog Narodnog suda Zadar,
osudjen je na smrt i streljan decembra 1944. godine.
16. GULAN Ante LUKA, rodjen 1912. godine u Galovcu, kotar Zadar, Hrvat,
zemljoradnik.
Za vrijeme italijanske okupacije druio se Italijanima. Januara 1943. mobilisan je u
NOV-u, gdje je ostao 15. dana. Zatim je sa orujem dezertirao Njemcima, sa kojima je
saradjivao sve do oslobodjenja. esto je dolazio u Galovac i okolicu, te bi tom prilikom
tukao uesnike NOP. Obavjetavao je Njemce o kretanjima partizana i denuncirao je
uesnike NOP-a. Streljan je augusta 1945. godine od Komande mjesta Biograd n/m.
17. LUXARDO pok. Jerolima NIKOLA, star oko 56 godina, oenjen, suvlasnik tvornice
Luxardo Zadar.
Za vrijeme Italije bio je istaknuti faista. Uplivisao je na faistiku vlast. Bio je poasni
talijanski oficir, i uesnik 107. legije. Dao je tvornicu likera Njemcima na raspolaganje.
Takodjer je i sa Njemcima saradjivao. Likvidiran je 6. decembra 1944. godine od OZN-e
Zadar.
18. ASTARITA Antonia GAJTANO, star oko 30 godina, oenjen, bio inovnik.
Doao iz Italije u Zadar 1934. godine. Bio je kvesturinac i istaknuti faista. Kao
kvesturinac uestvovao je u akcijama. Po kapitulacije Italije saradjivao je sa Njemcima.
Likvidiran je 6. novembra 1944. godine od OZN-e Zadar.
19. BAILO Matin MATE, iz Arbanasa, star oko 34 godine, oenjen je ima troje djece. Po
zanimanju je ofer-autovlasnik.
Kapitulacijom stare Jugoslavije svojim kamionom prevozio je opljakanu robu iz naih
sela u Zadar, koju su milicija i faisti pljakali. Likvidiran je 6. novembra 1944. godine
od OZN-e Zadar.
20. BIONDO pok. Luidjia PIETRO, iz Italije, star oko 50 godina, oenjen i ima jednu
kerku, koja se sada udala za jednoga oficira JA.
Bio je istaknuti faista. Za vrijeme Njemaca saradjivao je sa Gestapom, kao pijun. Radi
njega su stradali karabinjeri, koji su bili u slubi Njemaca, a koji su radili za NOP.
Likvidiran je 6. novembra1944. godine od OZN-e Zadar.
21. BAILO Boin BRUNO, star oko 32 godine, oenjen, ima dvoje djece, zemljoradnik.
Za vrijeme rata bio je u 107. legiji. Uestvovao je u streljanju rodoljuba po mjestima
Dalmacije. 6. novembra 1944. godine streljan je od OZN-e Zadar.
861
22. BAILO Martina NADO, star oko 32 godine, iz Arbanasa, oenjen je i ima troje djece,
zemljoradnik.
Za vrijeme Italije bio je faista, ali se nije isticao. Poetkom rata stupio je u 107. legiju. U
sastavu iste legije pljakao je na narod i uestvovao je u streljanju naih rodoljuba, po
raznim mjestima Dalmacije. 6. novembra 1944. godine streljan je od OZN-e za Zadar.
23. DUELA Grgin ANTE iz Arbanasa, star oko 48 godina, ima troje djece.
Jo prije rata bio je u Zadru kao kvesturinac faistike policije. Prije rata uestvovao je u
hapenju i proganjanju naih ljudi. Takodjer i za vrijeme rata proganjao je nae ljude,
samo da bi mogao stei povjerenje od faistike vlasti. Po Zadru je hapsio nae ljude.
Sluio faistikim vlastima za pijunau. Bio je isto tako i pijun Gestapo-a. 6. novembra
1944. godine likvidiran je od OZN-e Zadar.
24. DEPALJ pok. ime JAKOV iz Arbanasa, star oko 43 godine, oenjen je i ima
petero djece. Manuelni radnik.
Bio je istaknuti faista i uestvovao je u faistikim manifestacijama. Uestvovao je u
paljenju kua naih rodoljuba, koji bi izbjegli u Jugoslaviju. Za vrijeme rata bio je lan
107. legije. Dolaskom Njemaca stavio se u njihovu slubu, te zajedno s pomonikom efa
Gestapo-a Klajnerom989 je proganjao nae ljude. Kerka mu je ljubovala sa Klajnerom.
On je kriv za smrt pojedinih rodoljuba u Zadru. Likvidiran je 6. novembra 1944. godine
od OZN-e Zadar.
25. DUKA pok. Jakova DJENKO, rodjen u Arbanasima, star oko 48 godina, oenjen je i
ima estero djece. Po zanimanju je zemljoradnik.
Sluio je u 107. legiji. Bio je skvadrista. Od poetka faizma bio je jedan od istaknutijih
faista. Tukao je i zlostavljao narod. Pomagao je karabinjerima pri vrenju slube, tj.
vrenja rada i uvanju strategijskih poloaja. Za vrijeme rata bio je jo istaknutiji faista i
prikazivao990 je rodoljube faistikim vlastima. Bio je okorjeli neprijatelj komunizma i
veliki prijatelj Klajnera. Likvidiran je 6. novembra 1944. godine od OZN-e Zadar.
26. PATIERA IVO, star oko 46 godina, po zanimanju trgovac.
Prije rata bio je okorjeli faista. Mrzio je na narod. Bio je uesnik u 107. legiji, te je
uestvovao u maltretiranju rodoljuba za vrijeme rata, kao i prije rata. 6. novembra 1944.
godine likvidiran je od OZN-e Zadar.
27. TRBOJEVI NINO iz Zadra, star oko 26 godina, po zanimanju mehaniar. Kao
faista isticao se je prije rata, a naroito za vrijeme rata. Bio je kapo skvadre. 6. novembra
1944. godine likvidiran je od Komande Zadarskog vojnog podruja.
28. STIPEVI ANTE zvani Srb iz Arbanasa, star oko 32 godine, oenjen i ima jedno
dijete.
Za vrijeme Italije bio je istaknuti faista, ofer kvesture i OVR-e. Sa faistima je odlazio
hapsiti nae ljude. Takodjer je sudjelovao u streljanju rodoljuba. Bio je u 107. legiji. 6
novembra 1944. godine likvidiran je u Bibinjama od OZN-e Zadar.
29. MARKIONI MARKO iz Arbanasa, star oko 50 godina, oenjen je i ima troje djece.
Za vrijeme Italije bio je skvadrista i kao takav veliki zloinac. Za vrijeme rata bio je u
protuavionskoj artiljeriji i rado je tukao topnitvom okolna sela Zadra. Bio je lan 107.
989
990
Kleiner.
Prokazivao.
862
legije. Sudjelovao je u hapenju i streljanju naih rodoljuba. 6. novembra je likvidiran od

OZN-e Zadar.
30. DJENTILE GIUSEPE991 Geratov iz Italije, star oko 30 godina, oenjen i ima jedno
dijete.
Bio je faista. Bio je u 107. legiji i u perfekturi kao milicioner. 6. novembra 1944. godine
likvidiran je od OZN-e Zadar.
31. KISIJORDER992 Rikarda TULIO, iz Zadra, star oko 25 godina, nije oenjen.
Kao omladinac bio je rukovodioc GIL-a. Bio je istaknutiji, kao sposoban rukovodioc
GIL-a. Takodjer se isticao dobrim kao faistiki propagator. Tukao je omladince, koji se
nisu htjeli ulaniti u GIL. Za vrijeme rata uestvovao je u raznim akcijama. Bio je u 107.
legiji kvesturin. Radi toga je novembra 1944. godine likvidiran od OZN-e Zadar.
32. KURTESI993 VICENCO iz Italije, star oko 35 godina, bio je u 107 legiji. Isticao se
kao faista-kvesturinac. Kao kvesturinac uestvovao je u akcijama na otocima. Takodjer
je i sa Njemcima saradjivao do oslobodjenja. 6. novembra 1944. godine likvidiran je od
OZN-e Zadar.
33. KOTA pok. Enrika GJILDO994, iz Italije, star oko 36 godina, oenjen je i ima dvoje
djece.
Za vrijeme Italije bio je zagrijani faista. Bio je lan faie995 i 107. legije. Za vrijeme rata
kao lan 107. legije uestvovao je u raznim akcijama. Pljakao je i streljao. 6. decembra
34. KANDIJA SLAVKO, star 30 godina, oenjen, ima troje djece, iz Zemunika je,
jugoslavenski podanik.
Za vrijeme Italije prebjegao je iz Jugoslavije u Zadar, gdje je radio. Za vrijeme Italije
bavio se vercom i pljakom. Za vrijeme Njemaca bio je njihov pijun. Veliki je bio
prijatelj gestapovca Klajnera i Visi Ante. Zajedno s njima odlazio je u akcije po kotaru.
Bio je lan 107. legije. 6. decembra 1944. godine, streljan je odlukom Vojnog suda
Komande Zadarskog podruja.
35. LAKONTE996 Liberta FILIPO, star oko 30 godina, iz Italije je, oenjen je i ima jedno
dijete.
Bio je u 107 legiji. Istaknuti faista-kvesturinac. Kao kvesturinac uestvovao je u
akcijama po otocima sa Njemcima i Italijanima. Ovakov je bio sve do oslobodjenja. 6.
decembra 1944. godine likvidiran je od OZN-e Zadar.
36. LUXARDO pok. Jerolima PETAR, star 50 godina, iz Zadra, oenjen i ima dvoje
djece.
Za vrijeme Italije bio je istaknuti faista povjerljiva njima lice. Odlazio je kao deputat
na skuptinu u Rim. Po njegovom naredjenju vreni su zloini. Za vrijeme rata bio je
savjetnik guvernera, i uesnik svih zloina po Dalmaciji. On je kriv to Zadar u
991
Gentile Giuseppe.
Neitko.
993
Curtesi.
994
Gildo.
995
Fascia.
996
Laconte.
992
863
kapitulaciji Italije nije bio predan partizanima nego Njemcima. Bio je u 107. legiji.
Likvidiran je 6. decembra 1944. godine od OZN-e Zadar.
37. MUZANI imin MATE, iz Arbanasa, star oko 32 godine, oenjen je i ima dvoje
djece.
Za vrijeme Italije bio je lan faistike organizacije. Ujedno je bio lan 107. legije. Vrio
je dunost milicionera. Za vrijeme rata bio je milicioner i prema naredjenju
pretpostavljenih uestvovao u streljanjima i racijama. 6. decembra 1944. godine
likvidiran je od Vojnog podruja Zadar, odlukom Vojnog suda.
38. NIKPALJ pok. Mate EUGEN iz Arbanasa, star oko 32 godine, oenjen i ima troje
djece.
Za vrijeme Italije bio je zagrijani faista, a i lan 107. legije. Uestvovao je u racijama i u
streljanju po otocima i u ibeniku. 6. decembra 1944. godine likvidiran je od OZN-e
Zadar.
39. RELJA pok. Vice MIKO (Vladovi) iz Arbanasa, star 35 godina, po zanimanju je
pekar, oenjen je i ima estero djece.
Za vrijeme rata bio je istaknuti faista. Bio je lan 107. legije. Uestvovao je u racijama,
pljakanju i streljanju naih rodoljuba. 6. decembra 1944. godine odlukom Vojnog suda
Komande zadarskog podruja likvidiran je.
40. RELJA pok. Pavla PETAR iz Arbanasa, star 47 godina, trgovac kapitalista, oenjen
je i ima troje djece.
Za vrijeme Italije bio je ustaa. Prije rata u njegovu kuu dolazio je Paveli. Njegov brat
bio je dobar prijatelj sa Paveliem, a za vrijeme NDH bio je Paveliev pomonik. Bio je
lan 107. legije. 6. decembra 1944. godine likvidiran je od OZN-e Zadar.
41. STOI pok. Jerka MATEA iz Zadra, star oko 55 godina, opinski policajac oenjen
je i ima jedno dijete.
Odmah iza prvog svjetskog rata radio je protiv naega naroda. Kada su Talijani napustili
ibenik, pobjegao je sa njima u Zadar, bio je privilegovan, obzirom da je bio istaknuti
faista. Takodjer je bio pijun OVR-e. 6. decembra 1944. godine likvidiran je od OZN-e
Zadar.
42. STOI Matin STIPE iz ibenika, star 37 godina, po zanimanju elektriar, oenjen je
i ima dvoje djece. 1920. godine doselio se u Zadar.
Bio je istaknuti faista i lan 107. legije. Aprila 1941. godine napljakao je od naega
naroda razne stvari i donio kui. Kao lan 107. legije uestvovao je u pljaki i streljanju.
6. decembra 1944. godine likvidiran je od OZN-e Zadar.
43. STIPEVI pok. Ivana ANTE iz Zadra, star oko 45 godina, po zanimanju je zidar,
oenjen je i ima troje djece.
Prije rata je bio lan faistike organizacije, kao i za vrijeme rata. Ujedno je bio i lan
107.. legije. Kao takav uestvovao je u racijama i streljanju naih rodoljuba po otocima.
6. decembra 1944. godine likvidiran je od OZN-e Zadar.
44. MUSTAP pok. Ante JOSIP iz Arbanasa, star oko 50 godina, oenjen, ima troje djece,
policajac- kvesturinac.
864
Kao policajac-kvesturinac bio je sve do pada Italije. Bio je lan 107. legije. Dolaskom
Njemaca saradjivao je za iste, preko zlikovca Klajnera. 6. decembra 1944. godine
45. VUKI Tomin KRSTO iz Arbanasa, star 33 godine, oenjen i ima troje djece, po
zanimanju zidar.
Bio je lan faistike organizacije. Za vrijeme rata kao lan 107 legije uestvovao je u
racijama i streljanju naih rodoljuba, u ibeniku i ostalim raznim mjestima. 6. decembra
46. VISI pok Ante IME iz Arbanasa, star oko 30 godina, oenjen i ima troje djece. Po
zanimanju pekar.
Za vrijeme njemake okupacije saradjivao je sa njemakim oficirom Gestapo-a
Klajnerom. Uestvovao je u streljanju i hapenju rodoljuba. 6. decembra 1944. godine
47. KA[L]META SANDRO iz Arbanasa, star oko 36 godina, oenjen, djece nema, po
zanimanju je manuelni radnik.
Bio je istaknuti faista i lan 107 legije. Uestvovao je u svim akcijama, kao i u
streljanju. U ibeniku je ubio dva rodoljuba sa kamenjem, radi ega je bio istaknut i
pohvaljen u talijanskim novinama. Takodjer se je isticao u paljenju kua naih rodoljuba.
6. novembra 1944. godine likvidiran je od OZN-e Zadar.
48. OBER Nikolin ANTONIO, iz Arbanasa, star oko 42 godina, oenjen je i ima troje
djece.
Za vrijeme Italije bio je istaknuti faista i pijun. pijunirao je simpatizere NOP-a. Bio je
lan 107. legije u uestvovao je u raznim akcijama, kao streljanju i hapenju. Za vrijeme
Njemaca bio je pijun Gestapo-a. 6. decembra 1944. godine likvidiran je od OZN-e
Zadar.
49. PETANI Josipov BOO iz Arbanasa, star oko 33 godine, oenjen je i ima etvero
djece.
Za vrijeme Italije bio je faista. Bio je lan 107. legije. Za vrijeme rata u sastavu 107.
legije uestvovao je u racijama, pljakanju i streljanju. Bavio se vercom blagom. 6.
decembra 1944. godine likvidiran je od OZN-e Zadar.
50. RIPOLI VICENZO FRANCESCO Viceskov iz Italije.
Bio je istaknuti faista-kvesturinac. Bio je lan 107 legije. Kao kvesturinac uestvovao je
u akcijama. Sa Njemcima je saradjivao sve do oslobodjenja. 6. decembra 1944. godine
51. RELJA pok. Pavla PETAR iz Arbanasa, star oko 45. godina, oenjen je i ima troje
djece.
Za vrijeme Italije bio je istaknuti frankovac. Kad je Paveli pobjegao u Italiju, posvetio se
pijuniranju OVR-a. pijunirao je ustaama i Njemcima nae rodoljube. Bio je lan 107.
legije. 6. decembra 1944. godine likvidiran je od OZN-e Zadar.997
52. SUPINI Stankov SONERIJO998 iz Italije.
997
Prekrieno i dopisano da je ista osoba kao pod rednim br. 401., prema numeraciji UDB-e za Dalmaciju u
Splitu, (odnosno pod rednim br. 40. prema izvornoj numeraciji UDB-e za grad Zadar).
865
Istaknuti faista-kvesturinac. Kao faista uestvovao je u akcijama po otocima. Po padu

Italije saradjivao je sa Njemcima sve do oslobodjenja. 6. novembra 1944. godine
53. SULIN NEVIO iz Italije.
Bio je lan 107. legije. Istaknuti faista-kvesturinac. Kao takav uestvovao je u racijama
po otocima. Sa Njemcima je takodjer saradjivao. 6. decembra 1944. godine likvidiran je
od OZN-e Zadar.
54. LEVI UMBERTO, star 40 godina iz Zadra, oenjen je i ima dvoje djece. Za vrijeme
Italije bio je lan 107. legije. Kao dobrom faistu vlasti su mu otvorile krojaku radnju za
faistike oficire i rukovodioce. Kao legiona uestvovao je u racijama i streljanju naih
rodoljuba. Kao kolja hvalio se za svoja nedjela. 6. novembra 1944. godine likvidiran je
od OZN-e Zadar.
55. KRSTI Boin EUGEN iz Arbanasa, star oko 36 godina. Oenjen je i ima troje
djece.
Za vrijeme Italije bio je lan antifaistike organizacije i lan 107. legije. Odlazio je u
akcije po selima, te streljao nae rodoljube. 6. novembra 1944. godine likvidiran je od
OZN-e Zadar.
56. KRSTI pok. Pavla VINKO zvan Guza, star oko 50 godina, oenjen je i ima etvero
djece.
Za vrijeme Italije bio je faista i lan 107. legije. Uestvovao je u racijama i streljanju
naih rodoljuba. Za vrijeme Njemaca saradjivao je sa Njemcima. 6. novembra 1944.
godine likvidiran je od OZN-e Zadar.
57. MARAN Djurin DJURO, iz Arbanasa, star oko 30 godina, oenjen, djece nema.
Prije rata bio je istaknuti faista i lan 107. legije. Kao takov uestvovao je u pljakanju i
streljanju rodoljuba po Dalmaciji. Dolaskom Njemaca neto se pasivizirao, ali ipak je bio
na strani neprijatelja. 6. decembra 1944. godine od Vojnog suda Zadarskog vojnog
podruja je likvidiran.
58. MUZONI ime MATE iz Arbanasa, star 30 godina, oenjen, manuelni radnik.
Kao lan faistike organizacije vidno se isticao. U doba rata uestvovao je u streljanju
rodoljuba. Bio je lan 107 faistike legije. Za vrijeme Njemaca je bio pasivan, ali ipak
na strani neprijatelja. 6. decembra 1944. godine postupkom Vojnog suda Zadarskog
podruja likvidiran.999
59. MUSAP pok. ime IME iz Arbanasa, star oko 35 godina, oenjen je i ima dvoje
djece.
Za vrijeme rata bio je lan 107. legije i istaknuti faista. Uestvovao je u pljakanju i
streljanju naih rodoljuba. Bio je rukovodioc GIL-a kapo-sektor. U 107 legiji bio je kapo
skvadre. 6. decembra 1944. godine likvidiran je od OZN-e Zadar.
60. MAZIA pok. Jure IME, star 32 godine, iz Arbanasa, oenjen je i ima dvoje djece.
Kao istaknuti faista i lan 107. legije, uestvovao je u pljakanju i streljanju rodoljuba,
radi ega je 6. decembra 1944. godine streljan od OZN-e Zadar.
998
999
Sonerio.
Vjerojatno ista osoba kao pod rednim br. 37. (Muzani imin Mate).
866
61. MARAN pok. Josipa JOSIP iz Arbanasa, star 37 godina, oenjen je i ima dvoje
djece, po zanimanju inovnik.
Bio je rukovodioc GIL-a, a zatim kapo-skvadre 107. legije. Kao istaknuti faista pljakao
je i streljao nae rodoljube. 6. decembra 1944. godine streljan je od OZN-e Zadar.
62. MAZIN Mate MATE, iz Arbanasa, star 37 godina, oenjen je i ima estero djece, po
zanimanju ofer, posjedovao je svoje auto.
Bio je istaknuti faista i lan 107 legije. Likvidiran je 6. decembra 1944. godine od OZNe Zadar.
63. MATEI Jakin IME iz Arbanasa, star oko 30 godina, oenjen i ima troje djece.
Za vrijeme Italije kao lan 107 legije, uestvovao je u pljakanju i streljanju naih
rodoljuba po raznim mjestima, radi ega je 6. decembra 1944. godine, streljan od OZN-e
Zadar.
64. MARAN pok. Ante MIRO iz Arbanasa, star 35 godina, oenjen je i ima petero
djece.
Bio je faistiki opinski policajac. Kao lan 107. legije, uestvovao je u streljanju i
pljaki naih rodoljuba po Dalmaciji, radi ega je 6. decembra 1944. godine likvidiran od
OZN-e Zadar.
65. MUSAP pok. Nikole PETAR iz Arbanasa, star 40 godina, oenjen je i ima etvero
djece.
Kao dobrovoljac faista javio se za odlazak u paniju. Tamo je bio ranjen, radi ega se
vratio u Zadar i primao penziju. Bio je faistiki pijun, a pijunirao je i za Njemce.
Isticao se u propagandi za faiste. 6. decembra 1944. godine likvidiran je od OZN-e
Zadar.
66. MUSAP Romana KRSTO, iz Arbanasa, star 44 godine, oenjen je i ima dvoje djece,
po zanimanju je mehaniar.
Za vrijeme Italije bio je skvadrista. Istaknut je bio u propagandi za faiste. Bio je osniva
faia. Za vrijeme Njemaca bio je veliki prijatelj njemakog komandanta, sa kojim je
saradjivao. Bio je lan 107 legije. 6. decembra 1944. godine likvidiran je od OZN-e
Zadar.
67. NIKPALJ Karlov IME iz Arbanasa, star 38 godina, oenjen je i ima petero djece.
Po zanimanju je zidar. Za vrijeme Italije bio je faista i lan 107. legije. Kao takov
uestvovao je u raznim akcijama i streljanju rodoljuba. 6. decembra 1944. godine
68. DUKA pok. Joze DJENKO iz Arbanasa, star oko 30 godina, oenjen je, sluio je
bivu talijansku vojsku.
Za vrijeme njemake okupacije saradjivao je sa Njemcima. Bio je gestapovski pijun.
Denuncirao je nae rodoljube, koji bi bili streljani, radi ega je on 6. novembra 1944.
godine streljan od OZN-e Zadar.
69. DEPALJ pok. Mate IME iz Arbanasa, star 40 godina, oenjen je i ima etvero
djece.
Bio je istkanuti faista. Uestvovao je u svim faistikim manifestacijama. U 107. legiji
bio je kapo skvadre. Kao takov uestvovao je u streljanju rodoljuba u Kistanju i ibeniku.
867
Uestvovao je u paljenju kua i pljakanju. 6. novembra 1944. godine je likvidiran od

OZN-e Zadar.
70. DADI pok. Jake JOSIP iz Arbanasa, star 40 godina, oenjen je i ima petero djece,
namjetenik.
Za vrijeme talijanske vladavine bio je istaknuti faista. Bio je skvadrista. Kao skvadrista
bio je nagradjen. Nalazio se u protuavionskoj artiljeriji i tukao je iz topnitva nae otoke.
Zlostavljao je i mrcvario nae rodoljube. Bio je lan 107. faistike legije. 6. novembra
71. DEDIORKI ime IME iz Arbanasa, star oko 40 godina, nije oenjen.
Bio je faista i zamjenik sekretara faistike organizacije. Bio je lan 107. faistike
legije. Dolaskom Njemaca saradjivao je sa istima. 6. novembra 1944. godine likvidiran je
odlukom Vojnog suda Komande Zadarskog podruja.
72. DELORKO Marina RINO iz Arbanasa, star 40 godina, oenjen je i bez djece.
Bio je lan faistike organizacije. U 107. legiji je bio aktivan. Uestvovao je u streljanju
naih rodoljuba po raznim naim mjestima. Pljakao je i palio nae kue. 6. novembra
73. DUKA pok. ime IME iz Arbanasa, star 38 godina, oenjen je i ima troje djece.
Kao faista isticao se u propagandi za faiste. Kao lan 107. faistike legije uestvovao
je u racijama. Takodjer je bio njemaki pijun. 6. novembra 1944. godine likvidiran je od
OZN-e Zadar.
74. DUKA pok. Ivana FRANE iz Arbanasa, star 58 godina, oenjen je, djece nema.
Bio je lan faistike organizacije. Kao faista isticao se je kroz itavo vrijeme dok su se
Talijani nalazili u Zadru. Dolaskom Njemaca prikljuio se njima i za njih je saradjivao.
Prikazivao je Njemcima nae rodoljube, od kojih je veina streljana. Kod Njemaca je
imao povjerenje tako da su na njegovu intervenciju putani i zatvarani. 6. novembra
75. KRSTI-MARKUI pok. Jandrije JOSIP, iz Arbanasa, star je 34 godine, oenjen je i
ima etvero djece.
Za vrijeme Italije bio je sekretar faistike organizacije za Arbanase. Zatim je bio
komesar faistike organizacije u Zemuniku. Kao takov djelovao je i sprovodio
propagandu za faiste i protiv komunista. Radio je na omasovljenju faistike
organizacije. Po njegovoj optubi streljana su tri lana NOO-a. Radi toga je 6. novembra
1944. godine likvidiran od strane OZN-e Zadar.
76. KRSTI Tomin IME iz Arbanasa, star 32 godine, oenjen je i ima dvoje djece, po
zanimanju je mehaniar.
Kao istaknuti faista i lan 107. legije uestvovao je u streljanju partizana i u racijama po
selima. Radi toga je 6. novembra 1944. godine likvidiran sa strane OZN-e Zadar.
77. BAILO Antin ANTE iz Arbanasa, star 35 godina, oenjen je i ima dvoje djece.
Za vrijeme rata u sastavu 107. legije uestvovao je u streljanju i pljakanju. U tome je
nalazio zadovoljstva. 6. novembra 1944. godine likvidiran je od OZN-e Zadar.
78. BAILO Matin MATE iz Arbanasa, star oko 34 godine, oenjen je i ima jedno dijete.
868
Za vrijeme rata bio je lan 107. faistike legije. U sastavu iste legije uestvovao je u
racijama i pljakanju po selima Dalmacije. Radi toga 6. novembra 1944. godine streljan
je od OZN-e Zadar.
79. BAILO pok. Boe NINO-IVAN iz Arbanasa, star 33 godine, oenjen je i ima troje
djece.
Kao lan faistike 107 legije, uestvovao je u raznim akcijama, pljakanju i streljanju.
Kao legionar isticao se je i prije rata. 6. novembra 1944. godine likvidiran je od OZN-e
Zadar.
80. BAILO Pavlov JAKOV iz Arbanasa, star 38 godina, oenjen je i ima troje djece,
mehaniki radnik.
Bio je lan faistike organizacije i 107. legije. Takodjer kroz rat isticao se u streljanju i
pljaki naih rodoljuba. Radi toga je 6. novembra 1944. godine likvidiran od OZN-e
Zadar.
81. PESTI pok. Boe IVAN iz Bokanjca, star 33 godine, oenjen, djece nema, po
zanimanju je zemljoradnik.
Prije rata bio je lan faistike organizacije i lan 107. legije. Na poziv legije odlazio bi u
akcije po terenu kotara Zadra i ibenika. Likvidiran je 6. novembra 1944. godine od
OZN-e Zadar.
82. PESTI pok. Martina JERKO iz Bokanjca, star 35 godina, oenjen je i ima troje
djece. Po zanimanju je mehaniar.
Prije rata je bio lan faistike organizacije i lan 107. faistike legije. U sklopu ove
legije uestvovao je u racijama. Likvidiran je decembra 1944. godine od OZN-e Zadar.
83. METROVI Ivin MATE iz Zadra, star oko 40 godina, oenjen je i ima troje djece.
Bio je lan faistike organizacije i 107. legije. Uestvovao je u akcijama. Decembra
84. PAVI pok. Jure IME iz Zadra, star 32 godine, nije oenjen.
U 1935. godine javio se dobrovoljno u talijansku vojsku. Uestvovao je u Abesinskom
ratu. Bio je u 107. faistikoj legiji. Isticao se u neprijateljskom radu. Uestvovao je u
akcijama po raznim mjestima. Mjeseca decembra 1944. godine, streljan je od OZN-e
Zadar.
85. BAILO Boin IVAN iz Arbanasa, star 33 godine, oenjen je i ima dvoje djece.
Za vrijeme Italije bio je istaknuti faista i lan 107. legije. Bio je faistiki policajac.
Uestvovao je u akcijama po ibeniku. 6. decembra 1944. godine likvidiran je od OZN-e
Zadar.
86. VUKI imin STIPE iz Tribnja, star 23 godine, nije oenjen.
Po kapitulaciji Jugoslavije dobrovoljno je stupio u ustae. Uestvovao je u borbi protiv
partizana. U 1944. godini bio je zarobljen od NOV-e. Iz zarobljenitva mu uspije pobjei
, te se prikljuuje piljarima u Velebitu. Zajedno sa ostalim piljarima uestvovao je u
pljaki. Februara 1947. godine od KNOJ-a je likvidiran, prilikom bjeanja.1000
87. BUI pok. Kuzmana MARTIN, oenjen je i ima troje djece, Hrvat, dravljanin
FNRJ-a, zemljoradnik, star oko 40 godina.
1000
869
Odmah 1941. godine stavio se u slubu ustaa. Uestvovao je borbama protiv partizana.
Poslije oslobodjenja nastavio je saradnjom sa piljarima. Mjeseca decembra 1947. godine
ubijen je od zasjede UDB-e u Velebitu.
88. NEKI pok. Pavla MILE iz Solina, zemljoradnik, Hrvat.
Odmah u 1941. godini stavio se u slubu ustaa i sa njima je saradjivao. Uestvovao je u
borbama. Po oslobodjenju otiao je u bandu. Likvidiran je u Velebitu 1946. godine.
89. DADI pok. Jakova MARKO iz Solina, po zanimanju zemljoradnik, oenjen je i ima
troje djece, Hrvat.
Dolaskom ustaa odmah stupa u ustae. Poznat je bio po zadarskoj okolici kao pljaka i
kolja. Poslije oslobodjenja otiao je u bandu. Kao bandit pljakao je sela. Ubijen je 16.
aprila 1947. godine u Velebitu od UDB-e.1001
90. DADI pok. Jose JAKOV iz Solina, Hrvat.
Aktivno je uestvovao u borbama protiv NOV-e, poslije oslobodjenja nastavio je sa
pljakom i krio se je kao piljar po Velebitu. Likvidiran je 16. aprila 1947. godine u
Velebitu.1002
91. JURLINA pok. Ante IME iz Solina, zemljoradnik, Hrvat, stupio je u ustae odmah u
1941. godini. Po oslobodjenju otiao je u bandu i krio se po Velebitu. Likvidiran je 6.
aprila 1945. godine od UDB-e.
92. TOMI pok. ime IVE iz Starigrada, Hrvat, zemljoradnik, oenjen je i ima troje
djece.
Po kapitulaciji stare Jugoslavije stupio je u ustae i u istima je bio itavo vrijeme. Poslije
oslobodjenja krio se sa orujem u Velebitu. Takodjer je za vrijeme od oslobodjenja do
likvidacije pljakao. Likvidiran je kao piljar februara 1945. godine u Velebitu od UDBe.
93. MAGA pok. Grge LUKA, iz Solina, zemljoradnik, oenjen je i ima jedno dijete,
Hrvat.
Kroz NOB-u bio je aktivni ustaa. Uestvovao je u borbama protiv NOV-a. Poslije
oslobodjenja nastavio je sa otporom i krio se po Velebitu. Likvidiran je kao piljar
mjeseca novembra 1944. godine od UDB-e.
94. JUKI Ivana MARKO iz Solina, zemljoradnik, neoenjen, Hrvat.
Kroz NOB-u bio je ustaa i uestvovao je u borbama protiv NOV-e. Poslije oslobodjenja
krio se sa orujem po Velebitu. Likvidiran je kao piljar novembra 1944. godine od OZNe.
94.1003 RAMI pok. Jure IME iz Starigrada, zemljoradnik, oenjen, otac estero djece.
Kroz NOB-u bio neprijatelj NOP-a. Poslije oslobodjenja nastavio je sa neprijateljskim
radom, pomaui piljare sa hranom, te obavjetavajui ih o kretanju nae vojske.
Likvidiran je kao piljarski jatak 16. aprila 1947. godine od UDB-e.
95. PAVI Frane KRSTO iz Starigrada, oenjen je i ima etvero djece, Hrvat.
1001

1003
Ponavlja se redni br. 94.
1002
870
Odmah po kapitulaciji stare jugoslavije, stupioj e u ustae. Ustaa je bio sve do

oslobodjenja. Poslije oslobodjenja nastavio je neprijateljskim radom. Pomagao je piljare,
te kao takov je likvidiran 30. jula 1947. godine od UDB-e.
96. JOVI pok. Frane FRANO iz Starigrada, Hrvat, zemljoradnik.
Odmah po kapitulaciji stare Jugoslavije stupio je u ustae. Bio je poznat kao kolja.
Poslije oslobodjenja krio se u Velebitu kao piljar. Likvidiran je 30. jula 1947. godine od
UDB-e.1004
97. VUKOA pok. Krste BLA iz Crnoga, nastanjen u Puntamiki, star oko 40 godina, po
zanimanju radnik, Hrvat.
Prije, tj. za vrijeme rata bio je upisan u faistiku organizaciju. Kao faista se isticao. Bio
je u 107. legiji. Uestvovao je u racijama i akcijama po okolnim mjestima. Uestvovao je
u streljanju naih rodoljuba, paljenju i pljaki naih sela, te radi toga je likvidiran 6.
decembra 1944. godine od OZN-e Zadar.
98. PIPUNI pok. Marka MARKO, Hrvat, radnik, oenjen, ima jedno dijete.
Jo prije rata bio je faista, a naroito kao takav se isticao za vrijeme okupacije. Kroz rat
bio je lan 107. faistike legije, u sastavu koje je uestvovao u streljanju i pljakanju
naeg naroda po okolnim mjestima Zadra. Uestvovao je u paljenju kua. Likvidiran je 6.
decembra 1944. godine od OZN-e Zadar.
99. MATI pok. Ante MIRKO, rodjen 1914. godine u Islam Latinskom, po zanimanju je
zemljoradnik, oenjen je i ima dvoje djece.
Za okupacije nalazio se je u talijanskoj bandi. Bio je jedan medju istaknutijim banditima,
koji je pljakao po selima seljake i terorisao ih. Kapitulacijom Italije odmah je otiao u
ustae i u istim je bio do oslobodjenja Zadra. Sudjen je od Okrunog Suda Zadar na smrt
streljanjem mjeseca oujka 1945. godine u Zadru.
100. TIKULIN pok. Nikole IME, star oko 39 godina, oenjen i ima dvoje djece.
Za vrijeme Italije bio je istaknuti faista. Bio je lan 107. legije, i sekretar faistike
organizacije u svom selu. Oslobodjenjem Zadra uhapen. Likvidiran je 6. decembra 1944.
godine od OZN-e Zadar.
101. TIKULIN pok. Nikole DJENOA, star oko 31 godinu, oenjen je i ima jedno dijete.
Za vrijeme Italije bio je istaknuti faista i lan 107. faistike legije. Bio je rukovodioc
svih faistikih organizacija u selu Stanovi. Skupa s ostalim lanovima odlazio je u racije
i uestvovao je u streljanju rodoljuba po Dalmaciji, a najvie u ibeniku. Radi nedjela,
bio je privilegovan od faista. Likvidiran je 6. decembra 1944. godine od OZN-e Zadar.
102. VUKOA pok. Andrije DJENO iz Crnoga, kotar Zadar.
Za vrijeme okupacije stupio je u ustae. Kao ustaa uestvovao je u streljanju naega
naroda, kao i pljakanju i paljenju kua po selima. Bio je lan 107. legije. Radi toga je
likvidiran 6. decembra 1944. od OZN-e Zadar.
103. ANI Stjepana JOSO iz Trsta.
Bio je lan faistike organizacije i prije rata. Ujedno je bio i lan 107. faistike legije.
Uestvovao je u svim akcijama, koje bi poduzimala ista legija. Likvidiran je 6. novembra
1944. godine od OZN-e Zadar.
1004
871
103.1005 HONOCININ pok. Marka MIRKO. Za vrijeme italijanske vladavine bio je

istaknuti faista i lan 107. legije. Uestvovao je u akcijama i streljanju rodoljuba.
Takodjer u pljakanju i paljenju kua naih rodoljuba. Likvidiran je decembra 1944.
godine od OZN-e Zadar.
_____________
Izvornik, strojopis
Dravni arhiv u Splitu, f. 409, SUP za Dalmaciju, kut.165
327.
21. travnja 1948.
Zadar
Opunomostvo UDB-e za grad Zadar dostavlja Odjeljenju UDB-e za

Dalmaciju - IV. odsjek u Splitu dopunu popisu likvidiranih osoba na
podruju kotara Zadar nakon to su grad i kotar Zadar zauzele
postrojbe NOV i PO Jugoslavije
_____________
[...]1006
za grad Zadar
Br. 505/48.
21. aprila 1948. god.
Z A D A R1007
Split
U vezi sa Vaom depeom od 9. aprila ove godine, dostavili smo Vam spisak
likvidiranih lica na naem kotaru. U istom spisku nijesmo unijeli SMOLI ZORKU enu
Petrovu, za koju naknadno saznajemo da je likvidirana od OZN-e ibenik.
SMOLI ZORKA ena Petrova /Legnjavica/, rodjena 1884. godine u Sukoanu,
kotar Zadar, po zanimanju domaica, po nacionalnosti Hrvatica, dravljanka FNRJ-a,
udata i ima jedno dijete.
Ista jo za vrijeme stare Jugoslavije bila je simpatizerka ustaa. Imala je jednoga
sina u Italiji, kao emigranta, koji se i danas nalazi u Italiji, u emigraciji. Za vrijeme
1005
Ponavlja se redni br. 103.

1007
Peat.
1006
872
okupacije, tj. od kapitulacije Italije pijunirala je za ustae. Ista je bila uesnica skupa sa
svojim muem u streljanju 13-storice rodoljuba. Uee u striljanju je priznala neto prvo
nego to je bila streljana. U februaru mjesecu 1945. godine, uhapena je od odbornika.
Odmah je doao neki motor iz ibenika, u kojeg su je ukrcali i odvezli u ibenik. U
ibeniku je poslije nekoliko dana streljana. Vjerojatno da je s motorom po nju dola
OZN-a, koja ju je i streljala.
Zamj.
Opunomoenika
porunik:
M.P.1008
Rilje Mijo [v.r.]

/Rilje Mijo/.
_____________
Izvornik, strojopis
1008
Okrugli peat: Ministarstvo unutranjih poslova FNRJ Opunomostvo uprave dr. bezbjednosti za grad
Zadar (u sredini grb FNR Jugoslavije).
873

Zločini I Teror U Dalmaciji Počinjeni Od Pripadnika NOV, JA, OZN-e I UDB-e, Dokumenti - Blanka Matković, Ivan Pažanin

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zločini I Teror U Dalmaciji Počinjeni Od Pripadnika NOV, JA, OZN-e I UDB-e, Dokumenti - Blanka Matković, Ivan Pažanin

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ZLOINI I TEROR

Zagreb, oujak 2011.

ZLOINI I TEROR U DALMACIJI

11. kolovoza 1945. - Dopis Oblasnog Narodnog odbora za Dalmaciju

politikom stanju i organizacijskom stanju partije te likvidacijama

31. listopada 1944., Dubrovnik - tab 3. bataljuna II. proleterske 219

22. studenog 1944. - Izvjee OZN-e junodalmatinskog podruja

okupatorskih pijuna i domaih izdajnika predmet je izvjea

dostavlja Biokovsko-neretvanskom okrunom komitetu KP Hrvatske

neretvanski izvjeuje politkomesara Grupe junodalmatinskih

ovog komiteta a na predlog mj. part. jed. Brist

u logor za prisilan rad

dezerterima na otoku Brau

neki iz Mitlo Vinovca

Zarobljenikog logora Firule u Splitu o zarobljeniku Otwinu Hrningu

Kolovoz 1945., Zagreb - OZN-a za Hrvatsku izvjeuje CK KP 498

srednje Dalmacije 30. sijenja 1945. osudio na kaznu od 24 mjeseca

KK KPH Trogir o parolama Jure Senjanina iz Svinaca o omladini koja

bandama, djelovanju reakcionarnog dijela bivih graanskih

odsjeka i Kotarskog komiteta

ustaa i etnika, donosi i upute o postupku sa zarobljenicima i nainu

Drniu i okolici i da su uspostavili logor

komesaru Glavnog taba Hrvatske o zapaenim grekama i

prikaz stanja na zadarskom podruju te spominju i da su pripadnici

Hrvatske potvruje presudu Vojnog suda VIII. korpusne vojne oblasti

kaznu lienja slobode u trajanju od 20 godina, trajan gubitak

drugostepene presude ratnih zloinaca za 19 osoba

Dokumenti prikupljeni u ovoj zbirci rezultat su dugogodinjeg samostalnog istraivanja

komisija je stvorila znaajan fundus arhivskog gradiva, koji je g. 1965., zajedno s

Meu objavljenim izdanjima nekadanjeg IHRPD-a posebnog je znaaja deset zbornika

prema svojevrsnom naelu podobnosti, a iz onih koji su uli u ui izbor izbacivani su

Uzevi u obzir na veoma slabu zastupljenost povijesti Dalmacije od 1941. do 1948. u

posebnim osvrtom na odnos Komunistike partije prema Katolikoj crkvi, a svi

Imajui na umu ogromnu koliinu prikupljenog materijala ponajvie vojnog, politikog i

Formiran je tab Grupe partizanskih odreda za srednju Dalmaciju.1

s druge strane, pomozite otpor Talijana u borbi protiv Nijemaca i svih

Gizdi, Dalmacija 1943., 535

neprijatelja i njegove snage na cesti Sinj-Klis, kao i u pravcima od

Komandant IV Operativne zone27

kolonu sljedee: Unitimo petu kolonu! Silan polet narodnih masa u

Gizdi, Dalmacija 1943., 595-596

kod Sinja i Dicma.38

U Mokrom Polju osnovana je Komanda kninskog podruja. U tijeku su

Gizdi, Dalmacija 1943., 630-631, 655

naroda (Komzanu). Meu njezinom zadatcima je uvanje zauzetog

Nova godina doekana je u jeku borbi na dalmatinskoj obali i

Gizdi, Dalmacija 1943., 796-797

Njemake postrojbe iskrcavaju se na Bra i oltu.77

meu njima i mjesnog upnika Kuzmu imunovia.97

Dalmacija 1944.-1945., 165

Anglo-ameriki zrakoplovi bombardirali su Split.112

Dalmacija 1944.-1945., 302

Postrojbe 19. divizije zauzele su Oklaj.135

Dalmacija 1944.-1945., 534

Zavrena je borba kod Vukovog Klanca.153

Dalmacija 1944.-1945., 675, 678

tvravi Klis napali su partizanski zrakoplovi. Dijelovi 3. prekomorske

U Drniu je osnovan logor, najvjerojatnije za lanove obitelji kriara.

Dalmacija 1944.-1945., 687-688; Povijest Dugopolja i njegovih sela, 224

izdajicama osueno i nekoliko kamiara.173

Kriari, Gerila u Hrvatskoj 1945.-1950., 398

Uhvaeni su pripadnici skupine Filipa Radovia koja je djelovala na

Kriari, Gerila u Hrvatskoj 1945.-1950., 418