SVEU ILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

ELEKTROTEHNI KI FAKULTET OSIJEK

ELEKTRI NE INSTALACIJE I RASVJETA

Prema skripti mr.sc. Zorana Kova a

Izradio: mr.sc. Zvonimir Klai

T
O

!
&

%%%

"#

$%

T
O

T
O

! "! #

'
(
"%
)

)
*
$ %

"%

&$

!
, -

' $
($

T
O

$)
.

Q = t [lmh]
%

&$

'

'

, .

I=

[cd ]

*$ $
+

&

T
O

/
/
%

#
!

!
-$
0.

E = [lx ]
S
+

,1- +
/

/1
/

T
O

T
O

.
2

5
5
5
5
5
5
5
6

$ $ "
7
'
&*

!
3

8
.
3
3
;

<

'
!

'

T
O

T
O

)
3

.
:
:
:
:
:
)
:

'
'
'

T
O

'

.
5

'
'
.

!
7

5
/ % "( %3
=

.
5
5
5
5

7
7
7
)

3
!

3
!

'

&

'

' )

!
.

5
5
5
5

>"

*
0> "% *
%?
>> @% *
?
'
40 % *
@ ?

'
'

;
)

T
O

1
)
A9
@B

:C /

)
!

!
D

$
(

!
%?

'

!
"( $

$!

$
E

T
O

..

5
5
..

3
!

!
!

T
O

7
!

T
O

...

% !

!
)
'

% E *
!
'

'
!
!

!
)

'

T
O

.0 '

T
O

0
<
!
!
<

'

'
'

<
'

.1

!
6

!
'

T
O

.2 3

T
O

>
!
!
G
>"

)
*

8
40 %

)
*9

>>H @%
:

*9

1:

.4 3

'

*
'
7
'
>

.
5
5

'

T
O

.5

$
(

4
<
(

'

T
O

.5

! -% $!

<
.
5

5
.5

'
$ ! -%

$!

;
!
<

'

T
O

.5

$$$$ %"6$ ! -%

$!

.
5
5
5

I!
!

'

!
.

5
5

T
O

;
5
3
5)
5 & J3
5
!

!
!
3
"

/
3
3

!
$
5/
5%
!
%
!

.
!

T
O

"!

2
5
5
5
5
5
0

.
!

0
!

'
!

T
O

K
/

%
@

0
5
5
5

< .
9 )
9 )
!

:
)

T
O

6 !

'

!
.
!

T
O

"! "&

*$
!%

&% ! % !

T
O

"! $ *$
!%

&% ! % !

T
O

*$ (

7
!
'

T
O

Elektri ne instalacije i rasvjeta,

Osijek 2006.

T
O

% &

"
! ""

#$

# #% &

)*

% &

'

+,

"

#$
#

! ""

# #% &

'

Elektri ne instalacije i rasvjeta,

Osijek 2006.

T
O

$
% !

$
%

&! *$$
-

Elektri ne instalacije i rasvjeta,

Osijek 2006.

T
O

arulje s uarenom niti

Edisonov navoj

Bajonet podnoak
Prosje na trajnost arulja s uerenom niti je 1000 h
Elektri ne instalacije i rasvjeta,
Osijek 2006.

T
O

Snaga
W
25
40
60
75
100
150
200

Svjetlosni tok kod 225 V

lm
230
430
730
960
1380
2220
3150

Promjer
mm

Duljina s podnokom
mm

60

105

70
80

124
145

Elektri ne instalacije i rasvjeta,

Osijek 2006.

Podnoak

E 27
Ili
B 22

T
O

T
O

Ovisnost svjetlosnog toka i trajnosti o naponu

140

400

120

350
300

100

200
60

150

40

100

20

50

0
90

92

94

96

98

100

102

104

106

Elektri ne instalacije i rasvjeta,

Osijek 2006.

108

0
110

250

80

Svjetlosni tok
Trajnost

Fluorescentne cijevi

Elektri ne instalacije i rasvjeta,

Osijek 2006.

T
O

T
O

Glavne karakteristike fluorescentnih cijevi

TE su:
snaga: 18, 36 i 58 W
temperature boje: 2900, 3000, 3500, 4100,
4300 i 6500 oK
promjer : 26 mm
duljina: 560, 1200 i 1500 mm
podnoak: G 13
Elektri ne instalacije i rasvjeta,
Osijek 2006.

Induktivni spoj

Elektri ne instalacije i rasvjeta,

Osijek 2006.

T
O

Kapacitivni spoj

Elektri ne instalacije i rasvjeta,

Osijek 2006.

T
O

Induktivno - kapacitivni spoj

Elektri ne instalacije i rasvjeta,

Osijek 2006.

T
O

Kompaktna fluorescentna cijev

E

Po tehni kim karakteristikama sli na standardnoj

fluorescentnoj cijevi, jedino im je svjetlosni tok vie
ovisan o temperaturi okoline i poloaju gorenja.
Kompaktne fluorescentne cijevi opremljene su
elektroni kim predspojnim sklopom koji jam i paljenje i
gorenje bez treperenja. Ugra uju se na isti na in kao i
standardne arulje s podnokom E27, a predspojna
naprava osigurava 500000 paljenja. Ova fluorescentna
cijev moe zamijeniti standardnu arulju bez potrebe za
preure enjem instalacije ili rasvjetnog mjesta.
ivotni vijek kompaktne fluorescentne cijevi osam je puta
ve i od onog za standardne arulje, svjetlosni tok ve i je
pet puta to rezultira utedom energije od 80%
Elektri ne instalacije i rasvjeta,
Osijek 2006.

Program za prora un rasvjete

DIALux 4.3.
E

Unutranja rasvjeta
Vanjska rasvjeta
CAD

Elektri ne instalacije i rasvjeta,

Osijek 2006.

DIALux 4.3

Elektri ne instalacije i rasvjeta,

Osijek 2006.

T
O

Elektri ne instalacije i rasvjeta,

Osijek 2006.

T
O

Elektri ne instalacije i rasvjeta,

Osijek 2006.

T
O

Elektri ne instalacije i rasvjeta,

Osijek 2006.

T
O

Elektri ne instalacije i rasvjeta,

Osijek 2006.

T
O

Elektri ne instalacije i rasvjeta,

Osijek 2006.

T
O

Elektri ne instalacije i rasvjeta,

Osijek 2006.

T
O

Elektri ne instalacije i rasvjeta,

Osijek 2006.

T
O

Elektri ne instalacije i rasvjeta,

Osijek 2006.

T
O

Elektri ne instalacije i rasvjeta,

Osijek 2006.

T
O

Elektri ne instalacije i rasvjeta,

Osijek 2006.

T
O

Elektri ne instalacije i rasvjeta,

Osijek 2006.

T
O

Elektri ne instalacije i rasvjeta,

Osijek 2006.

T
O

Elektri ne instalacije i rasvjeta,

Osijek 2006.

T
O

Elektri ne instalacije i rasvjeta,

Osijek 2006.

T
O

Primjer prora una

Elektri ne instalacije i rasvjeta,

Osijek 2006.

T
O

Elektri ne instalacije i rasvjeta,

Osijek 2006.

T
O

Elektri ne instalacije i rasvjeta,

Osijek 2006.

T
O

Elektri ne instalacije i rasvjeta,

Osijek 2006.

T
O

Metoda vatnog pravila

T
O

Metoda vatnog pravila je metoda pomo u koje

odre ujemo snagu svjetlosnih izvora ako se ne zahtijeva
neka osobita to nost:
za prostorije potrebna je elektri na energija arulja od 10
W po 1 m2 mjerne ravnine.
kod arulja 220 V svakih 10 W elektri ne energije daje
po 1 m2 mjerne ravnine jakost rasvjete od oko 70 lx.
kod fluorescentnih cijevi za 220 V svakih 10 W elektri ne
energije daje po 1 m2 mjerne ravnine jakost rasvjete 210
lx.
Elektri ne instalacije i rasvjeta,
Osijek 2006.

E
Zadatak: kolika je jakost svjetlosnih
O
izvora P kolske u ionice, prema
slici, za jakost rasvjete E = 250 lx ?

Elektri ne instalacije i rasvjeta,

Osijek 2006.

 Horizontalna povrina:
S = 8 * 10 = 80 m2T
E
Potrebna elektri na snaga arulja:
P = 80 * 10 = 800
O
W
Kod zahtjeva jakosti rasvjete E = 250 lx, snaga
instaliranih arulja P:
P = 250/70*800 = 2857 W
Za raspored armatura, prema slici, potrebno je 11 arulja
po 300 W.
Kad bi se upotrebljavale fluorescentne cijevi, potrebna bi
snaga Pfl iznosila :
Pfl = 250/210 * 800 = 952 W
Ovu bi snagu davalo 23 cijevi od 40 W. Raspored
armatura je sli an kao za rasvjetu s aruljama, a
potrebno je 11 armatura po dvije cijevi od 40 W.
Elektri ne instalacije i rasvjeta,
Osijek 2006.

Svjetlozaga enje ili neeljeno

svjetlo
E

Izvor: R.Skansi, Svjetlozaga enje ekonomski i tehnoloki problem, Energija,

godite 54, 2005.godine

Elektri ne instalacije i rasvjeta,

Osijek 2006.

Svjetlozaga enje ili neeljeno

svjetlo
E

Elektri ne instalacije i rasvjeta,

Osijek 2006.

to je svjetlozaga enje?

T
O

Svjetlozaga enje je svaka nepotrebna / nekorisna

emisija svjetla u prostor izvan zone (ceste, ulice, trga..)
koju je potrebno rasvijetliti, odnosno svako emitiranje
umjetnog svjetla u podru ja gdje je ono nepotrebno ili
neeljeno. Ono obuhva a neeljeno rasvjetljavanje
neba, smetaju e svjetlo i bljetanje. Uzrokuju ga umjetna
rasvjetna tijela koja ( esto zbog toga jer su nepravilno
konstruirana ili postavljena) snop svjetla usmjeravaju
prema nebu ili lateralno. Sve to emitira svjetlo lateralno
umjesto prema tlu, zaga uje nebo i okolinu vikom
svjetla.

Elektri ne instalacije i rasvjeta,

Osijek 2006.

Prema nekim procjenama 30

%
svjetlozaga enja potje e iz cestovne
rasvjete
Svjetski problem koji utje e gotovo na
cijelu ljudsku populaciju
Zaga enje svjetlom pove ava svjetlinu
neba
Elektri ne instalacije i rasvjeta,
Osijek 2006.

T
O

Elektri ne instalacije i rasvjeta,

Osijek 2006.

T
O

Elektri ne instalacije i rasvjeta,

Osijek 2006.

T
O

Komponente neeljenog svjetla

E

Svjetlina neba
Smetaju e svjetlo
Bljetanje
Onesposobljavaju e bljetanje
Neugodno bljetanje
Zasljepljuju e bljetanje

Elektri ne instalacije i rasvjeta,

Osijek 2006.

Svjetlina neba

T
O

Svjetlina neba nastaje iz prirodnih i

umjetnih
razloga.
Prirodna
komponenta svjetline neba proizlazi
iz pet elementarnih izvora:
sun evo svjetlo se reflektira od
povrine mjeseca i zemlje
slabo svijetljenje neba u gornjim
slojevima atmosfere (stalna slaba
aurora)
refleksija sun evog svjetla od
me uplanetarne praine
Elektri ne instalacije i rasvjeta,
Osijek 2006.

Lom zvjezdanog sjaja u atmosferi

Pozadinsko svjetlo zvijezda i svemirskih
magica

Elektri ne instalacije i rasvjeta,

Osijek 2006.

T
O

Svjetlo koje se emitira iz svjetiljaka (kao i

iz svakog drugog izvora) proizvodi tri
komponente:
Direktno svjetlo
Reflektirano svjetlo
Apsorbirano svjetlo

Elektri ne instalacije i rasvjeta,

Osijek 2006.

T
O

T
O

Mjerenje svjetline neba obavlja se

instrumentom koji se zove fotoelektri ni
fotometar precizno mjerenje koli ine
svjetla koje ulazi u tanku kapilarnu
cjev icu osjetila instrumenta usmjerenu
prema zenitu (okomito na povrinu zemlje)
u nekoj to ki.

Elektri ne instalacije i rasvjeta,

Osijek 2006.

Smetaju e svjetlo
Smetaju im svjetlom se naziva ona
komponenta vanjske rasvjete koja
provaljuje

Elektri ne instalacije i rasvjeta,

Osijek 2006.

T
O

Slika 4 Primjer smetaju eg svjetla u Zagrebu

Elektri ne instalacije i rasvjeta,

Osijek 2006.

T
O

Institution of Lighting Engineers (ILE)

definira smetaju e svjetlo kao onu
komponentu rasvjete koja s ulice ulazi
kroz prozor u unutranjost zgrade prema
okolinim zonama

Elektri ne instalacije i rasvjeta,

Osijek 2006.

T
O

Elektri ne instalacije i rasvjeta,

Osijek 2006.

T
O

Bljetanje

Bljetanje je vizualna senzacija koja

nastaje prevelikom koli inom svjetla koje
ulazi u oko.

Elektri ne instalacije i rasvjeta,

Osijek 2006.

T
O

Zasljepljuju e bljetanje

T
O

Bljetanje je toliko intenzivno da neko

vrijeme po uklanjanju stimulusa,
zaslijepljena osoba ne razaznaje predmete
ispred sebe. Ova se pojava susre e kod
zabljetavanja dugim svjetilma voza a koji
dolazi u susret.

Elektri ne instalacije i rasvjeta,

Osijek 2006.

Onesposobljavaju e bljetanje
E

Bljetanje uzrokuje smanjenje vidnih

mogu nosti. Naziva se jo zavjesna
rasvjetljenost (eng: veiling luminance).
Ova se pojava manifestira kod ulaza
intenzivne zrake svjetla u staklinu oka,
gdje se zraka lomi i odbija umanjuju i
doivljaj kontrasta slike, na ronici.

Elektri ne instalacije i rasvjeta,

Osijek 2006.

Neugodno bljetanje

T
O

Bljetanje uzorkuje nelagodu i smetnju iako u

isto vrijeme ne umanjuje znatno sposobnost
razaznavanja objekata u vidnom polju. Ipak,
dulje izlaganje ovom tipu bljetanja kod
sudionika u prometu izaziva zamor te je mogu a
pogrjeka u prometu. Ova je pojava subjektivna,
te ne postoje globalni standardi u vezi s njom.

Elektri ne instalacije i rasvjeta,

Osijek 2006.

Elektri ne instalacije i rasvjeta,

Osijek 2006.

T
O

Elektri ne instalacije i rasvjeta,

Osijek 2006.

T
O

Osnovni elementi terije

cestovne rasvjete

Kandela
Lumen
Iluminacija (rasvjetljenost)
Luminacija (svjetlina)

Elektri ne instalacije i rasvjeta,

Osijek 2006.

T
O

Kandela

T
O

Intenzitet svjetla kojega daje neki izvor svjetla,

izraava se u kandelama [cd]. Ovo je osnovna
jedinica koli ine svjetla. Nekada se kandelama
izraavala koli ina svjetla proizala iz plamena
svije e. SI sustav mjera, defi nira kandelu kao
svjetlosni intenzitet na danoj udaljenosti, za izvor
monokromatske radijacije vala frekvencije 540 x
1012 Hz, a koji ima polarni intenzitet u tom
smjeru 1/683 W/sr (Watt / steradijan).
Elektri ne instalacije i rasvjeta,
Osijek 2006.

Lumen

T
O

Lumen je jedinica svjetlosnog toka nekog izvora

svjetla. To kasti izvor od jedne kandele,
proizvest e svjetlosni tok od 1 lumena kroz
prostorni kut od jednog steradijana (kugla ima
ukupnu povrinu do 4 steradijana. Stoga
to kasti izvor od jedne kandele ima ukupni
svjetlosni tok od 4 ili 12,57 lumena). Op enito
se moe re i da je lumen koli ina svjetla
emitirana iz nekog izvora pri odre enom
intenzitetu.
Elektri ne instalacije i rasvjeta,
Osijek 2006.

Iluminacija (rasvjetljenost)

T
O

Razina iluminacije je defi nirana kao koli ina

svjetla koja padne na odre enu povrinu. SI
jedinica za iluminaciju jest lux (lx), to odgovara
jednom lumenu na kvadratni metar. Imperijalna
mjera je footcandela to odgovara jednoj kandeli
po kvadratnoj stopi. Iluminacija se opisuje
inverznim kvadratnim zakonom. Prema tom
zakonu rasvijetljenost neke povrine se
smanjuje direktno proporcionalno kvadratu
udaljenosti.
Elektri ne instalacije i rasvjeta,
Osijek 2006.

Luminacija (svjetlina)

T
O

Svjetlina objekta ovisi o karakteristikama

materijala od kojega je izgra en (reflektivna
svojstva). Budu i da svjetlina predstavlja
odbijenu komponentu svjetla, objekt se u ovom
slu aju ponaa kao novi izvor svjetla.
izravni odnos izme u svjetline gledanog objekta
i rezultantne rasvijetljenosti slike koja padne na
ronicu promatra evog oka. Jedinica za svjetlinu
je cd / m2.
Elektri ne instalacije i rasvjeta,
Osijek 2006.

Elektri ne instalacije i rasvjeta,

Osijek 2006.

T
O

Elektri ne instalacije i rasvjeta,

Osijek 2006.

T
O

Elektri ne instalacije i rasvjeta,

Osijek 2006.

T
O

Izra uni

T
O

Rasvjeta prometnica se izraava kao

rasvijetljenost ciljanog prostora. Osnovna
jednadba za izra un rasvijetljenosti je:

Elektri ne instalacije i rasvjeta,

Osijek 2006.

Elektri ne instalacije i rasvjeta,

Osijek 2006.

T
O

Primjer

T
O

Potrebno je rasvjetliti kolnik irine 10m, a

razmak stupova je 50 m, koriste i svjetiljku
iji je izlazni rasvjetni tok 25000 lumena, a
koeficijent korisnosti svjetiljke 45 % i faktor
gubitka svjetla iznosi 70 %, ostvarujemo
srednju rasvijetljenost:

Elektri ne instalacije i rasvjeta,

Osijek 2006.

Koli ina bljetanja

T
O

Vana komponenta rasvjete prometnica je

koli ina bljetanja koju proizvodi izvor svjetla.
Izra un
pretpostavljenog
onesposobljavaju eg bljetanja je u direktnoj
relaciji s upotrijebljenom svjetiljkom, visinom
montae, te poloajem promatra a. Osnovna
empirijski derivirana jednadba za bljetanje kod
rasvjete prometnica je:

Elektri ne instalacije i rasvjeta,

Osijek 2006.

Elektri ne instalacije i rasvjeta,

Osijek 2006.

T
O

T
O

Poznato je da uli na rasvjeta sudjeluje u

oko 50 % svjetline neba, poradi 95 %
ukupnog snopa svjetla, usmjerenog u tlo,
a koji se reflektira uvis (asfalt ima
koeficijent refleksije 6 % a beton ak 25
%!). Osim toga, primije eno je kako se
svjetlina neba pove ava ak i do 30 %
godinje u ve im gradovima!
Elektri ne instalacije i rasvjeta,
Osijek 2006.

Izra un svjetline neba

T
O

Empiri ku formulu za izra unavanje

svjetline neba, objavio je Merle Walker i
ona se naziva Walkerovo pravilo. Pomo u
ove formule vri se procjenjivanje svjetline
neba gledano iz odre ene pozicije, u
smjeru zenita (45 iznad horizonta) prema
promatranom gradu, na udaljenosti od r
kilometara.

Elektri ne instalacije i rasvjeta,

Osijek 2006.

T
O

Iz toga slijedi kako je pove anje svjetline neba na 45od horizonta 96 % (od
ega polovica otpada na cestovnu i javnu rasvjetu)!
Elektri ne instalacije i rasvjeta,
Osijek 2006.

Ekonomski pokazatelji gubitaka

E

Elektri ne instalacije i rasvjeta,

Osijek 2006.

Posljedice neeljenog svjetla

E

Posljedice neeljenog svjetla moemo

definirati kao utjecaj na:
eko-sustav
sigurnost
osje aj ugode
ljudsko zdravlje.

Elektri ne instalacije i rasvjeta,

Osijek 2006.

T
O

Manifestacija svjetlozaga enja

u prirodi
E

Biljke
Kopnene
Neprirodna opraivanja
Mutacije

Vodene
Hiperprodukcija zbog produenog procesa
fotosinteze

Elektri ne instalacije i rasvjeta,

Osijek 2006.

 ivotinje

Kukci

T
O

Prestaju egzistirati autohtone vrste zbog

produenog dana
Doseljavaju netipi ne vrste
Mutiraju autohtone vrste

Ptice
Gube orijentaciju pri migracijama dnevnim
i sezonskim
Produuje im se dan, te gube vremenske
orijentire
Doseljavaju netipi ne vrste
Izumiru ili odlaze autohone vrste
Elektri ne instalacije i rasvjeta,
Osijek 2006.

T
O

Ribe
Odseljavaju u druge dijelove mora
Gube orijentaciju i genetske navike

Vodozemci
Gube orijentaciju pri migracijam
Ne posje uju vie prerasvjetljene zone

Sisavci
No nim ivotinjama se skra uje vrijeme
lova i hranjenja
Dnevnim ivotinjama se skra uje vrijeme
odmora
Elektri ne instalacije i rasvjeta,
Osijek 2006.

Ljudi
Direktno
Pove ava se opasnost uprometu zbog
bljetanja
Pove anje zamora
Oteana orijentacija
Pove anje nesigurnosti
Pove ani trokovi energije

Elektri ne instalacije i rasvjeta,

Osijek 2006.

T
O

Indirektno
Nedostatak kvaliteta sna
Porast broja alergija
Porast bolesti uzrokovanih poreme enim eko
sustavom
Pove anje one i enja (makro i mikro)

Elektri ne instalacije i rasvjeta,

Osijek 2006.

T
O

Elektri ne instalacije i rasvjeta,

Osijek 2006.

T
O

Elektri ne instalacije i rasvjeta,

Osijek 2006.

T
O

he following formulas are used for calculations involving amortisation:

Price of a luminaire, incl. CG and Lamp:
KL
Installation costs per luminaire:
KMon
Number of luminaires:
n
Total investment:
KInv = n * ( KL + KMo )
Capital interest: k2
Probable life of system: tAnl
Annual system costs:
KAnl = KInv / 100 ( k2 / 2 + 100 / tAnl)
Daily hours burned:
tt
Days in use per year:
T
Annual hours burned:
tB = tt * T
Lamp replacement costs: KErs
Additional costs (e.g. starters):
KZus
Disposal costs per lamp: KEnt
Relamping costs:
KWech = KErs + KMon + KEnt + KZus
No. of lamps per control gear:
nLa
Economic life: tnutz
Annual lamp costs:
KLa = KWech * n * tB * nLa / tnutz

System wattage per luminaire unit: PSys

Annual increase in electricity price: k3
Daylight savings:
e1
Climate factor: fKlima
Elektri ne instalacije i rasvjeta,
Osijek 2006.

T
O

T
O

Calculating energy costs for customers flat-rate contracts

Electricity price:
KStr
Average electricity price:
KStr_ = KStr ( 1 + ( 1 + k3 / 100 ) ^tAnl ) /
2
Annual energy costs KEn = PSys * tB * KStr_ * n * ( 1 - e1 / 100 )
Annual energy costs (air-cond.) KKlima = PSys * tB * KStr_ * n * ( 1 - e1 /
100 ) * fKlima

Calculating energy costs for customers with special contracts

Kilowatt hour rate

KAPStr_ = KAPStr ( 1 + ( 1 + k3 / 100 ) ^tAnl ) / 2
Demand rate per kW and year KLPStr_ = KLPStr ( 1 + ( 1 + k3 / 100 )
^tAnl ) / 2
Reactive power rate per kVarh and year KBPStr_ = KBPStr ( 1 + ( 1 + k3
/ 100 ) ^tAnl ) / 2
Power factor cos phi
Annual energy costs KEn = PSys * n * (1 - e1 / 100) * ( tB * KAPStr_ +
KLPStr_ * cos phi )

Elektri ne instalacije i rasvjeta,

Osijek 2006.

T
O

Annual energy costs (air-cond.)

KKlima = PSys * KStr_ * n * (1 - e1 / 100) * ( tB *
KAPStr_ + KLPStr_ + KBPStr_ * tB ) * fKlima

Total annual energy costs

KEnGes = KKlima + KEnGes
Total annual costs KGes = KAnl + KLA + KEnGes
Cost savings with ECG system
KEin = ( KLaKVG + KEnGesKVG + KAnlKVG ) - (
KLaEVG + KEnGesEVG + KAnlEVG )
Energy savings with ECG system
PSparEVG = ( PSysKVG * nKVG - PSysEVG * ( 1 - e1
/ 100 ) * nEVG ) * ( 1 + ( PSysKVG / PSysEVG ) * fKlima ) * tB * tAnl

Amortisation time tAmort = ( KAnlEVG - KLaKVG ) * tAnl / (( KLaKVG + KEnGesKVG ) - (

KLaEVG + KEnGesEVG ))

Values for diagram

Additional system costs (x = 0)

Cost savings with ECG system over life of system

at (x = tAnl)
Savings in oil
Savings in coal
Reduction in CO2

KAnlMehr = ( KAnlEVG - KLaKVG ) * tAnl

KEin = KEin * tAnl

El = PSparEVG / 4420
EKohle = PSparEVG / 3256
ECO2 = PSparEVG / 1689
Elektri ne instalacije i rasvjeta,
Osijek 2006.