You are on page 1of 86

Visoka tehnika kola u Bjelovaru

E. Kvaternika 4,Bjelovar
www.vtsbj.hr

info@vtsbj.hr

ELEKTROMEHANIKI
PRETVARAI

Mr. sc. Stjepan Golubi, dipl. ing

ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

1
sgolubic@vtsbj.hr

Uvod
ELEKTRINI STROJEVI
Elektrini strojevi su ureaji koji mehaniku energiju pretvaraju
u elektrinu i obrnuto. Strojevi koji mehaniku energiju
pretvaraju u elektrinu energiju zovu se elektrini generatori,
dok se strojevi koji elektrinu energiju pretvaraju u mehaniku
zovu elektromotori.
Elektrini strojevi mogu biti:
1. Strojevi istosmjerne struje

2. Sinkroni strojevi
3. Asinkroni strojevi
4. Posebne vrste motora
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

Uvod
Rotacijski elektrini strojevi uobiajeno imaju:
- nepomini dio, stator (eljezna jezgra, namot,
prikljuci i kuite),

- pomini dio, rotor (eljezna jezgra, namot, klizni


kontakti, osovina i ventilator),
- zrani raspor izmeu statora i rotora.
Najee su izvedbe sa rotorom unutar statora,
iako ima i suprotnih izvedbi. Kod nerotacijskih
izvedbi (linearni motori) pomini dio stroja ostvaruje
translacijsko gibanje.
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

Istosmjerni stroj
OPIS
Istosmjerni stroj je elektromehaniki ureaj
koji kada radi kao generator mehaniku
energiju pretvara u istosmjernu struju, a kada
radi kao motor istosmjernu struju pretvara u
mehaniki rad.

ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

Istosmjerni stroj
Najjednostavniji istosmjerni motor otkrio je
1821. godine Michael Faraday. Taj se motor
sastojao od slobodnog zavoja ice koji je
slobodno plutao na sloju ive, a u ijem se
sreditu nalazio magnet. Kada se kroz zavoj
propustila istosmjerna struja oko zavoja se
stvorilo magnetsko polje usljed ega se ica
poela okretati oko magneta.

ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

Istosmjerni stroj

Istosmjerni motor (eng. DC motor) kakvog


danas poznajemo 1873 godine otkrio je
Znobe Gramme kada je na dinamo koji je
proizvodio struju spojio drugi dinamo koji
se poeo okretati kao motor.

ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

Istosmjerni stroj
Prikaz istosmjernog stroja
a = protjecanje armature
m = uzbudno protjecanje
= kutna brzina
N, S = magnetski polovi

Shematski prikaz istosmjernog stroja


ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

Istosmjerni stroj
Klasini istosmjerni motor sastoji se od rotirajue
armature koje je oblikovana u obliku ekektromagneta
s dva pola i od statora kojega ine dva permanentna
magneta. Krajevi namota armature spojeni su na
rotacijski prekida, komutator, koji prilikom svakog
okretaja rotora dvaput mijenja smjer toka struje kroz
armaturni namot stvarajui tako moment koji zakree
rotor. Protjecanjem istosmjerne struje kroz vodi koji
se nalazi u magnetskom polju stvara se (prema
pravilu lijeve ruke) sila koja zbog svog hvatita, koje
se nalazi izvan osi rotacije rotora, stvara moment koji
zakree rotor.
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

Istosmjerni stroj
PRAVILO LIJEVE RUKE

Pravilo lijeve ruke glasi: postavimo li dlan lijeve ruke tako da silnice na njega
ulaze, a smjer ispruenih prstiju tako da se podudara sa smjerom struje,
isprueni e palac pokazati smjer sile koja djeluje na vodi.
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

Istosmjerni stroj
Elektrina veza izmeu rotora i izvora istosmjerne
struje ostvaruje se tako da se izvor istosmjerne
struje spoji na grafitne etkice koje kliu po
komutatoru. Prilikom prelaska etkice s jedne na
drugu lamelu komutatora postoji trenutak kada se
izvor nalazi u kratkom spoju zbog ega dolazi do
iskrenja etkica. Iskrenje etkica je glavni
nedostatak ove vrste motora jer dovodi do
polaganog unitavanja etkica, do oksidacije i
troenja komutatora i do stvaranja ujnog i
elektrinog uma.
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

10

Istosmjerni stroj
Brzina okretanja istosmjernog motora ovisi o
kombinaciji napona i struje koji teku kroz
armaturu, te o optereenju. Brzina vrtnje
proporcionalna je naponu dok je moment
proporcionalan struji. Brzina motora moe se
mijenjati promjenom otpora armature, koja se
izvodi dodavanjem vanjskog promjenjivog
otpora spojenog u seriju s izvorom, ili
koritenjem promjenjivog naponskog izvora.
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

11

Istosmjerni stroj
Zbog nedostataka koje uzrokuje komutator
razvijen je istosmjerni motor bez etkica, koji na
rotoru ima permanentni magnet, dok se kroz
statorske namote puta struja koja dovodi do
zakretanja rotora. Strujom koja prolazi kroz
statorske namote upravlja se elektronikim
sklopom
(elektronikim
komutatorom
ili
konvertorom),
koji
zamjenjuje
klasini
komutator.
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

12

Istosmjerni stroj
Graa istosmjernog stroja
Dijelove istosmjernih strojeva mogue je
podijeliti na slijedee naine:
- Mehaniki dijelovi kuite, osovina,
leajni titovi, leaji, ventilatori;
- Elektriki dijelovi namot statora i rotora,
kolektor, etkice, prikljune stezaljke;
- Magnetski dijelovi jaram statora, glavni i
pomoni polovi statora, jaram i zubi rotora,
zrani raspor.
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

13

Istosmjerni stroj
Stator istosmjernog stroja sastoji se od kuita i
od istaknutih polova s uzbudnim namotom. Na
statoru su smjetene i etkice koje kliu po
kolektoru rotora. Kuite ujedno ini i jaram
statorskoga magnetskoga kruga. Na statoru su
prigraeni i drugi konstrukcijski dijelovi kao to
su nosai leaja, i nosai etkica. Istosmjerni
strojevi manjih i srednjih snaga posjeduju i
pomone polove s pomonim namotom. Kod
najveih strojeva postoji i kompenzacijski namot
u utorima glavnih polova.
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

14

Istosmjerni stroj

Rotor istosmjernog stroja se sastoji od


rotorskog paketa, namota armature, kolektora i
osovine. Armaturni namot smjeten je u
utorima na obodu rotora, i spojen na kolektor
koji se sastoji od meusobno izoliranih lamela.

ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

15

Istosmjerni stroj
Presjek istosmjernog stroja

Naelna izvedba i pojednostavljeni presjek istosmjernog stroja


Na bakreni kolektor izvedeni su rotorski svici, a izvana po kolektoru kliu
vodljive etkice spojene sa stezaljkama u prikljunoj kutiji.
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

16

Istosmjerni stroj
Princip rada
Istosmjerna uzbudna struja (ili permanentni
magnet) uzbuuje magnetski tok indukcije B. Ako
se rotor pomou vanjske sile odrava u rotaciji, u
vodiu duine l (vodi je dio armaturnog namota
spojen s dvodjelnim kolektorom) koji rotira
obodnom brzinom v inducira se napon:
e=Blv

ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

17

Istosmjerni stroj
Prolazei pokraj magnetskih polova vodi se izlae promjeni
indukcije. Inducirani napon se mijenja kao indukcija, tj.
inducirani napon je izmjenian.

Raspored magnetske indukcije u zranom rasporu i oblik


Induciranog napona u vodiu
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

18

Istosmjerni stroj
Napon na etkicama koje miruju je
istosmjeran jer se u neutralnoj zoni (NZ) na
dvodjelnom kolektoru u trenutku promjene
smjera ostvari zamjena prikljuaka. Jedan
svitak daje pulzirajui napon, a vie svitaka
rasporeenih u utorima po obodu rotora s
izvodima na vei broj kolektorskih lamela
daju napon sa znatno manjim pulzacijama

ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

19

Istosmjerni stroj

Dobivanje pulzirajueg istosmjernog napona na etkicama

ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

20

Istosmjerni stroj
Ako se na + i - stezaljke spojene s
etkicama izvana prikljui istosmjerni napon,
potei e struja I suprotnog smjera od one
kod generatora, a na vodie e djelovati sila:
F=BI l
i nastaje zakretni moment, te stroj radi kao
motor. Zakretni moment pokrene rotor u
istom smjeru u kojem se okretao generator,
ali uz suprotan smjer struje.
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

21

Istosmjerni stroj

ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

22

Istosmjerni stroj
Kada vodi napusti podruje ispod jednog
pola i prijee u podruje drugog, mijenja se i
smjer magnetske indukcije B kojoj je vodi
izloen, ali se istovremeno promijenio i smjer
struje u vodiu (djelovanje komutatora s
etkicama) i smjer momenta ostaje isti. Vei
broj svitaka daje ravnomjerniji moment.
Dva naziva kolektor i komutator koriste se
zbog dvije uloge: kolektor skuplja napon ili
struju, dok komutator komutira struju
(preklapa joj smjer).
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

23

Istosmjerni stroj
Nadomjesna shema istosmjernog stroja

ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

24

Istosmjerni stroj
Istosmjerni stroj zgodno je prikazati kao
idealni izvor induciranog napona E, kojem je
u seriju dodan otpor armature Ra i kontakt s
padom napona U = 2 V. Na ovaj nain se
napon na stezaljkama istosmjernog stroja
prikazuje kao inducirani napon stroja E
smanjen ili povean za pad napona u otporu
armature i na etkicama. Vrijednost se
posebno raunaju za generator, a posebno
za motor.
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

25

Istosmjerni stroj
za generator

ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

26

Istosmjerni stroj
Uzbuda istosmjernih strojeva moe biti:
- Nezavisna (strana) uzbuda koja se
ostvaruje prikljukom uzbudnog namota na
nezavisni izvor.
- Zavisna (vlastita) uzbuda koja se ostvaruje
kad su uzbudni i armaturni namot u
galvanskoj vezi. Osnovni oblici vlastite
uzbude su serijska, poredna i sloena
(mjeovita, kompaundna) uzbuda.
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

27

Istosmjerni stroj

ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

28

Istosmjerni stroj

ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

29

Istosmjerni stroj

ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

30

Istosmjerni stroj

ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

31

Istosmjerni stroj

ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

32

Istosmjerni stroj

ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

33

Istosmjerni stroj

ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

34

Istosmjerni stroj

ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

35

Istosmjerni stroj
Samouzbuda

ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

36

Istosmjerni stroj

ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

37

Istosmjerni stroj

ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

38

Istosmjerni stroj

Struja armature i struja dovoda generatora

ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

39

Istosmjerni stroj

ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

40

Istosmjerni stroj
Nezavisna uzbuda

ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

41

Istosmjerni stroj

ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

42

Istosmjerni stroj
Serijska uzbuda

ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

43

Istosmjerni stroj

ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

44

Istosmjerni stroj
Kompaundna (sloena) uzbuda
Kompaundnu (sloenu) uzbudu dobijemo
kombinacijom poredne (ili nezavisne) i serijske
uzbude, pri emu serijska uzbuda pojaava ili slabi
djelovanje poredne uzbude, pa je rije o
kompaundaciji ili protukompaundaciji.

ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

45

Istosmjerni stroj
Vanjska karakteristika istosmjernog generatora

ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

46

Istosmjerni stroj

ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

47

Istosmjerni stroj
Vanjska karakteristika istosmjernog motora

ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

48

Istosmjerni stroj

ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

49

Istosmjerni stroj

ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

50

Istosmjerni stroj

ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

51

Istosmjerni stroj

ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

52

Istosmjerni stroj

ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

53

Istosmjerni stroj

ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

54

Istosmjerni stroj

ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

55

Istosmjerni stroj

ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

56

Istosmjerni stroj

ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

57

Istosmjerni stroj

ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

58

Istosmjerni stroj

ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

59

Istosmjerni stroj
Regulacija napona i brzine vrtnje

ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

60

Istosmjerni stroj

ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

61

Istosmjerni stroj
U regulaciji naponom armature treba se pobrinuti da se uzbuda prikljui
odvojeno na napon koji se ne mijenja. Pri tome e se brzina vrtnje

ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

62

Istosmjerni stroj

ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

63

Istosmjerni stroj

ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

64

Istosmjerni stroj
Pokretanje motora

Istosmjerni motor prikljuujemo na mreu napona U dok jo


miruje i nema induciranog napona koji bi drao ravnoteu
mrenom naponu. U prvom trenutku

ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

65

Istosmjerni stroj

ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

66

Istosmjerni stroj

ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

67

Istosmjerni stroj

ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

68

Istosmjerni stroj

ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

69

Istosmjerni stroj
Komutacija

ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

70

Istosmjerni stroj
Komutacija

ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

71

Istosmjerni stroj
Komutacija

Za vrijeme prolaska pojedinog svitka

ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

72

Istosmjerni stroj
Komutacija

ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

73

Istosmjerni stroj
Komutacija

ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

74

Istosmjerni stroj
Komutacija

ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

75

Istosmjerni stroj
Komutacija
Zadaa je pomonih polova da u neutralnoj zoni stvor komutaciono

ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

76

Istosmjerni stroj
Komutacija

ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

77

Istosmjerni stroj
Komutacija

Ovaj sluaj nazivamo potkomutacijom.

ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

78

Istosmjerni stroj
Komutacija

ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

79

Istosmjerni stroj
Komutacija

ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

80

Istosmjerni stroj
Komutacija

ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

81

Istosmjerni stroj
Komutacija

ISTOSMJERNI STROJ
ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

82

Istosmjerni stroj

ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

83

HVALA NA PANJI

ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

84

Istosmjerni stroj

ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

85

ELEKTROMEHANIKI PRETVARAI
2009/2010

86

You might also like