You are on page 1of 18

Predavanja 50%

Auditorne vjebe 50%


Laboratorijske vjebe 100%
Kolokviranje laboratorijskih vjebi potpis
LJETNI ISPITNI ROK
usmeni prema
http://rgn.hr/~dkuhinek/nids_daliborkuhinek/1%20OEE-RN/elteh_OE.htm
OSTALI ROKOVI
Zadaci
Teorija
Usmeni dio ispita - kvalifikacijska pitanja
OEE1 i OEE2 4 od 8
Za ocjenu > od 2 nepotpuni odgovori na Pismenom - teorija

STRUKTURA ATOMA
elektroni

e=-1,60210-19 C (As)

me=9,10710-31 kg

potrebne za
oslobaanje
elektona

valentna ljuska
slobodni elektroni

protoni + neutroni
mp=1837me

vodljivost
atom s neuravnoteenim nabojem - ion

e=+1,60210-19 C (As)
mp=1,672910-27 kg

Gibanje elektrona i upljina u materiji

slobodni elektron
vanjska energija
upljina

prema potrebnoj energiji za


oslobaanje elektona
- vodii (mala)
- poluvodii
- izolatori (velika - proboj)

razlika elektrinih potencijala elektrini napon kretanje slobodnih elektrona (struja)


elektrini generatori stvaraju razliku elektrinog potencijala

Generiranje potencijala
- termoelektrini
jednaki materijali na
razliitim temperaturama

razliiti materijali na
istoj temperaturi

- elektrodinamski (gibanje vodia u magnetnom polju)


- kemijski (elektrilitika disocijacija)
- mehaniki (trenjem izolacijske povrine)
- elektromegnetnim zraenjem (fotoelije)

kretanje slobodnih elektrona (struja) ovisi o elektrinom otporu materijala


specifini otpor = otpor jedinine duine i presjeka

ovisnost otpora
o temperaturi

istosmjerni tok

supravodljivost

izmjenini tok

ELEKTRINE STRUJE
ELEKTRINA STRUJA KROZ VODIE - metale
Elektrini otpor
- specifini elektrini otpor (za materijal duine 1m i presjeka 1mm2)
suprotstavljanje protoku struje pojedine vrste materijala
kgm2
jedinica 1 1 3 2
stara definicija (Hg duine 1,06246m i presjeka 1mm2 pri 0C)
s A
elektrini otpor openito - R

(jedinica)

l

S

l - duina vodia u m

S - presjek vodia u mm2

mm2
mm2
mm
1
1 3
1
1mm 10 -3 1m 10 -6
3
m
10 mm
10

- specifina elektrina vodljivost (za materijal duine 1m i presjeka 1mm2)


koliko dobro vodi struju
1
1

( -1m 1 )
G

elektrina
vodljivost
openito

R
R

1
S

specifini otpor pri temperaturi

temperaturni koeficijent otpora

o 1 o
specifini otpor pri temperaturi 20C
R - otpor pri temperaturi

R Ro 1 o za o

R0 - otpor pri temperaturi 0

0 - poetna temperatura (obino 20C)


- traena temperatura

R Ro 1 o za o

- temperaturni koeficijent otpora

R - vrijednost otpora pri poetnoj temperaturi

R R1

- razlika temperature
- temperaturni koeficijent otpora

Ohmov zakon
prema

U
R

(A)

kgm2
1V 1 3
s A
Strujni krug

E U1 U 2

E U 1 Ru
U 1 U 2 2Rv
U2 R

kgm2
uz 1 1 3 2
s A

slijedi

izvedena jedinca za volt

Kirchhoffovi zakoni

I. (struje u vorovim)

1 2 3 4 5 0
n

i 0

i 1

II. (naponi u zatvorenim petljama)

E Ru Rv R Rv 0
n

Ui 0

i 1

strujni krug s izvorom i


troilom elektrine energije
u normalnim uvjetima rada

U2
R

kratki spoj u strujnom krugu izvora s troilom elektrine energije

k
k

E
E

Ru Rv Rk

Spajanje otpora
Serijsko spajanje otpora

prema II. KZ

Ui 0

i 1

slijedi

U R1 R2 ... Rn

kroz sva troila


n

U R1 R2 ... Rn Ri

R R1 R2 R3 ... Rn

R Ri

Paralelno spajanje otpora

prema I. KZ

1 0

slijedi

Ri
1

ili preko vodljivosti


R

1
1
1

R1 R2

R1 R2
R1 R2

R 1 R 2 R 3 ..... Rn

1
U
1
1
1

....
R
Rn
R1 R2 R3
n 1
1
1
1
1
1

....

R R1 R2 R3
Rn
1 Ri

G GR 1 GR 2 GR 3 .... GRn

G Gi
1

odnosno

1
n

Gi
1

1
n 1

1 Ri

R1 R2 R3
1
1

1
1
1
R2 R3 R1 R3 R1 R2 R2 R3 R1 R3 R1 R2

R1 R2 R3
R1 R2 R3

Mjeovito spajanje otpora

Re

R1 R '
R R R3 R4
1 2
R1 R ' R1 R2 R3 R4

Proirenje mjernog podruja voltmetra

U U v U R' Rv R'

vrijednost R
U

za proirenje
R' Rv
1
Uv

mjernog podruja

za mjernu pogreku do 5%

R mjerna pogreka

R' Rv R
R' Rv R

R' Rv R uz

R' Rv R

0.95 R

R' R

Proirenje mjernog podruja ampermetra

A R"

R
A 1 A
R"

AR A R" R"

vrijednost R
R
R' ' A A
za proirenje
A
mjernog podruja

R R"
Rm A
R A R"

pm

Rm
100
R

mjerna pogreka

Mjerenje otpora U-I metodom


mjerenje malih otpora

RV R

tada je V R


odnosno R

RV 100 R
R

mjerenje velikih otpora

R A R

U RV
RV
U

R RV U RV 1
U

U
RV

te je

RV
RV
1
U

tada je R R A R R

R 100 R A

UR U R RA U
U

RA RA

R
R

Wheatstoneov most

1 3 2 4

2 1 5
( 2 1 5 )

1 3

U 1 R1 2 R2 3 R3 4 R4

2 4

ravnotea mosta

5 R5 0

4 3 5
( 4 3 5 )

1 2
1 R1 3 R3

3 4
2 R2 4 R 4

1 R1 3 R3

2 R2 4 R 4
R1 R4 R2 R3

R1 R2

R3
R4

Strujna gustoa

A
2
mm

nejednolika
raspodjela
strujne gustoe

tokasto uzemljenje
J; U

JX

2 x 2

A/m
2

JX - strujna gustoa
x

- struja uzemljivaa
X - udaljenost od uzemljivaa
pad napona izraen strujnom gustoom

U R Z

l
J l
S

za uzemljiva oblika kugle polumjera r

x dx 1 1
U X J X

2 r x 2
2 r x
r
x

otpor

RZ

2 r

napon koraka

x2

U k U X 2 U X 1 J X
x1

1
1

x
x
2
1

Rad
A U t

U - napon u V

(Ws) (J)

- struja u A

t - vrijeme u s

Snaga
P

A U t

U
t
t

(VA) (W)

(J/s)

(Nm/s)

uz koritenje Ohmovog zakona imamo

U2
P I R
R
2

A I2 R t

Proizvedena toplina razmjerna je kvadratu struje, elektrinom otporu


i vremenu prolaza struje kroz otpor.
za vodie vrijedi
P k J2

P J2 S l

uz

Joulov zakon

k S l

Snaga (gubici) su proporcionalni kvadratu strujne gustoe

You might also like