Nenasilna Komunikacija

NENASILNA KOMUNIKACIJATM
Jezik ivota
Marshall B. Rosenberg
Naslov izvornika: Nonviolent Communication: A Language of Life

Autor: Marshall B. Rosenberg
Prijevod: Sonja Stani
Lektura: Milena Lonar
Oblikovanje naslovnice: Bestias dizajn d.o.o., Zagreb
Oblikovanje knjinog bloka: Graka d.o.o., Osijek
Tisak: Graka d.o.o., Osijek, 2006.
Naklada: 2000 primjeraka
Izdava: Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek
upanijska 7, HR-31000 Osijek
www.centar-za-mir.hr
Za izdavaa: Jelena - Gordana Zloi
ISBN: 953-7338-01-0
Sva prava pridrana. Ni jedan dio knjige ne smije se upotrebljavati ili reproducirati u bilo kojem
obliku ili na bilo koji nain, niti pohranjivati u bazu podataka bilo kojeg oblika ili namjene, bez prethodne pisane suglasnosti izdavaa, osim u sluaju kratkog citata, kritikog citata i predstavljanja.
Nonviolent Communication: A Language of Life
Copyright 2005 by Marshall B. Rosenberg, Ph.D.
A PuddleDancer Press Book
All rights reserved. No part of this book may be reproduced by any mechanical, photographic,
or electronic process, or in the form of a photographic recording, nor may it be stored in a
retrieval system, transmitted or otherwise copied for public or private use without the written
permission of the publisher. Requests for permission should be addressed to:
PuddleDancer Press, Permissions Dept.
P.O. Box 231129, Encinitas, CA 92023-1129
Fax: 1-858-759-6967, email@PuddleDancer.com
Translated from the book Nonviolent Communication: A Language of Life (2nd edition) by
Marshall B. Rosenberg, Copyright Fall 2003 PuddleDancer Press. All rights reserved. Used with
permission. For further information about Nonviolent Communicationtm please visit the Center for Nonviolent Communication on the Web at: www.cnvc.org.
Prevedeno iz knjige Nenasilna komunikacija: Jezik ivota (2. izdanje) Marshalla B. Rosenberga,
copyright jesen 2003 Puddle Dancer Press. Sva prava pridrana. Koriteno s doputenjem. Za
dodatne informacije o nenasilnoj komunikaciji posjetite Centar za nenasilnu komunikaciju na
web stranici: www.cnvc.org
Marshall B. Rosenberg
NENASILNA KOMUNIKACIJA
Jezik ivota
S engleskog prevela
Sonja Stani
Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek

Osijek 2006.
Sadraj
to je reeno o NK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
Zahvale . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17
Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19
Rijei su prozori (ili zidovi) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21
PRVO POGLAVLJE
DAVANJE OD SRCA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23
Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Usmjeravanje pozornosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Proces NK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Primjena NK u vlastitom ivotu i svijetu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
NK na djelu: Ubojico, plaenie, ubojico djece! . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
23
24
26
28
31
DRUGO POGLAVLJE
KOMUNIKACIJA KOJA BLOKIRA SUOSJEANJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33
Moralistike prosudbe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Usporeivanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Poricanje odgovornosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Ostali oblici komunikacije koja otuuje od ivota. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
33
35
36
38
TREE POGLAVLJE
OPAANJE BEZ PROCJENJIVANJA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41
Najvii oblik ljudske inteligencije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Razlikovanje opaanja od (pr)ocjenjivanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
NK na djelu: Najarogantniji govornik kojeg smo ikada imali!. . . . . . . . . . . . . . .
PRVA VJEBA: Opaanje ili (pr)ocjena? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
43
45
46
48
5
Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija
Maska . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51
ETVRTO POGLAVLJE
PREPOZNAVANJE I IZRAAVANJE OSJEAJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53
Visoka cijena neizraenih osjeaja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Osjeaji nasuprot neosjeaja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Sastavljanje rjenika osjeaja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
DRUGA VJEBA: Iskazivanje osjeaja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
53
56
58
62
PETO POGLAVLJE
PREUZIMANJE ODGOVORNOSTI ZA VLASTITE OSJEAJE . . . . . . . . . . . 65
Primanje negativne poruke: etiri mogunosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Potrebe u korijenu osjeaja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Bol iskazivanja vlastitih potreba nasuprot boli neizraavanja vlastitih potreba . . . . . . . .
Od emotivnog ropstva do emotivnog osloboenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
NK na djelu: Vanbranost treba vratiti na stup srama! . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
TREA VJEBA: Uvaavanje potreba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
65
68
70
71
74
77
ESTO POGLAVLJE
ZATRAITI ONO TO BI OBOGATILO IVOT . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79
Koritenje pozitivnih formulacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Svjesno upuivanje molbe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Zatraiti ponavljanje nae poruke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Zatraiti iskrenost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Zatraiti neto od skupine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Molba nasuprot zahtjeva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Deniranje svrhe nae molbe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
NK na djelu: Iskazivanje strahova u vezi s prijateljevim puenjem . . . . . . . . . .
ETVRTA VJEBA: Iskazivanje molbi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
79
83
85
86
86
88
89
93
95
SEDMO POGLAVLJE
PRIMANJE S EMPATIJOM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 97
Prisutnost: Nemoj samo initi neto! Stoj tu! . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 97
Sluanje osjeaja i potreba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 99
Parafraziranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 100
Odravanje empatije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 105
Kada bol blokira nau sposobnost empatije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 106
6
SADRAJ
NK na djelu: ena se povezuje s umiruim suprugom. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 107

PETA VJEBA: Razlikovanje primanja sa i bez empatije. . . . . . . . . . . . . . . . 110
OSMO POGLAVLJE
MO EMPATIJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 113
Empatija koja iscjeljuje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 113
Empatija i sposobnost da budete ranjivi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 115
Koritenje empatije za umanjivanje opasnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 116
Empatija kada ujemo neije NE! . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 119
Empatija koja unosi ivot u beivotan razgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 120
Empatija kada je poruka iskazana utnjom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 121
DEVETO POGLAVLJE
SUOSJEAJNO POVEZIVANJE SA SAMIM SOBOM. . . . . . . . . . . . . . . . . . 125
Prisjeanje na posebnost naeg bia . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 125
Procjenjivanje sebe u trenucima kada se nismo ponaali savreno . . . . . . . . . . . . . . . . . . 126
Prevoenje osuda samih sebe i unutarnjih zahtjeva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 127
Tugovanje u NK. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 128
Opratanje sebi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 128
Pouka ekavog odijela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 129
Ne ini nita to nije igra!. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 130
Promijeniti moram u odabirem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 131
Prvi korak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 131
Drugi korak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 131
Trei korak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 131
Njegovanje svijesti o energiji koja pokree nae djelovanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 132
1) Novac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 132
2) Odobravanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 132
3) Izbjegavanje kazne . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 133
4) Izbjegavanje srama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 133
5) Izbjegavanje krivnje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 133
6) Dunost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 133
DESETO POGLAVLJE
POTPUNO IZRAAVANJE LJUTNJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 135
Razlikovanje poticaja od uzroka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 135
Sva ljutnja ima jezgru koja slui ivotu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 137
7
Poticaj nasuprot uzroku: Praktine implikacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 138

etiri koraka u iskazivanju ljutnje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 141
Prvo ponudimo empatiju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 141
Dajmo si vremena koliko nam treba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 144
NK na djelu: Dijalog roditelja i tinejdera . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 145
JEDANAESTO POGLAVLJE
PRIMJENA SILE RADI ZATITE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 149
Kada je primjena sile neizbjena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 149
Razmiljanje iza primjene sile . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 149
Vrste kanjavajue sile . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 150
Cijena kanjavanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 151
Dva pitanja koja otkrivaju ogranienja kazne . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 152
Primjena sile u kolama u slubi zatite . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 153
DVANAESTO POGLAVLJE
OSLOBAANJE SEBE I SAVJETOVANJE DRUGIH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 159
Oslobaanje od starog programiranja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 159
Rjeavanje unutarnjih sukoba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 160
Briga za vlastito unutarnje okruje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 161
Nenasilna komunikacija umjesto dijagnoze . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 162
NK na djelu: Kako se nositi s ogorenou i samo(pr)osuivanjem . . . . . . . 166
TRINAESTO POGLAVLJE
ISKAZIVANJE ZAHVALNOSTI U NENASILNOJ KOMUNIKACIJI . . . . . . 171
Namjera koja stoji iza iskaza zahvalnosti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 171
Tri komponente zahvalnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 172
Primanje zahvalnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 173
Glad za zahvalnou . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 175
Nadilaenje otpora prema izraavanju zahvalnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 176
Pogovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 179
Bibliograja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 181
Kazalo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 185
O CNK i NK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 185
O autoru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 187
to je reeno o NK
Nenasilna komunikacija je jednostavna, ali vrlo djelotvorna metodologija komuniciranja na nain koji zadovoljava potrebe obje strane. Ovo je jedna od najkorisnijih knjiga koju ete ikada proitati.
WILLIAM URY, koautor knjige Getting to Yes i autor The Third Side
Marshall Rosenbergova knjiga Nenasilna komunikacija - Jezik

ivota, je osnovna literatura za svakoga tko eli unaprijediti svoje
komunikacijske vjetine. Primjena koncepata iz knjige vodi itatelja prema razumijevanju i funkcioniranju s drugima na nain koji
ukljuuje vie ljubavi, suosjeanja i nenasilja, te potie suosjeanje u
cijelom svijetu. Toplo vam preporuujem ovu knjigu.
MARIANNE WILLIAMSON, autorica knjige Everyday Grace,
predsjednica Global Renaissance Alliance
Izuzetan jezik Nenasilne komunikacije mijenja odnose izmeu roditelja i djece, uitelja i uenika, i svih nas, pa ak i nain kako se odnosimo prema samima sebi. On je precizan, discipliniran i nevjerojatno suosjeajan. Najvanije od svega, jednom kada upoznamo NK
ne moemo ignorirati potencijal za transformacijom koji postoji u
svakom odnosu samo ako se potrudimo komunicirati koristei
vjetine i empatiju.
BERNIE GLASSMAN, predsjednik i suosniva Peacemaker Community
Nenasilna komunikacija je moan alat za mir i partnerstvo. Pokazuje nam kako sluati s empatijom i kako komunicirati nae autentine osjeaje i potrebe. Marshall Rosenberg ima dar za pouavanje
i razvoj praktinih vjetina prijeko potrebnih za svijet s manje nasilja
i vie uzajamne panje.
RIANE EISLER, autorica The Chalice and The Blade,
Tomorrows Children i The Power of Partnership
Nauili smo govoriti, ali ne i komunicirati. To nas je dovelo do toliko nepotrebne osobne i drutvene patnje. U ovoj ete knjizi nai
nevjerojatno djelotvoran jezik kojim moete rei to vam lei na
srcu i u mislima. Poput tolikih mnogih sutinskih elegantnih sustava, jednostavan je na povrini, izazovan za primjenu u trenutku potrebe i moan kroz svoje uinke.
VICKI ROBIN, koautor Your Money or Your Life
Marshall Rosenberg nam daje najdjelotvornije alate kojima njegujemo zdravlje i odnose. Nenasilna komunikacija povezuje duu s
duom, donosei sa sobom iscjeljenje. To je karika koja nedostaje u
onome to radimo.
DEEPAK CHOPRA, autor Ageless Body, Timeless Mind
Vjerujem da naela i tehnike ove knjige mogu doslovno promijeniti svijet, ali jo vanije od toga, mogu promijeniti kvalitetu ivota
koji dijelimo s partnerom, svojom djecom, susjedima, suradnicima
i svima ostalima s kojima kontaktiramo. Ne postoje rijei kojima bi
ovu knjigu dostojno preporuio.
JACK CANFIELD, Chicken Soup for the Soul
Marshall Rosenbergove dinamine komunikacijske tehnike transformiraju potencijalne sukobe u miroljubive dijaloge. Nauit ete jednostavne alate za smirivanje svae i stvaranje suosjeajnih veza s vlastitom
obitelji, prijateljima i poznanicima. Toplo preporuujem ovu knjigu.
JOHN GRAY, PH.D., autor Men are From Mars,
Women are from Venus
10
to je reeno o NK
Rosenberg poinje s pitanjem: to nas otuuje od suosjeanja i navodi na nasilna i izrabljivaka ponaanja? Rosenberg donosi izazovne
zakljuke: da su pohvale i isprike dio sustava ugnjetavanja; da su nagrade isto toliko tetne kao kazne, da je ubojstvo linija manjeg otpora. Njegovo bi razlikovanje primjene sile u svrhu kanjavanja i zatite
i kako prepoznati kada je primjena sile neophodna trebalo biti
obvezna literatura za sve koji se bave vanjskom politikom ili policijskim nadzorom naih ulica. Zahtijevati krajnji stupanj odgovornosti
i ranjivosti nije ni udo da se Rosenbergu poklanja malo medijske
i masovne pozornosti. Dobro napisana i izvedena ova je knjiga lako
dostupna i pitka.
D. KILLIAN, On The Front Line, Cleveland Free Times
Promijeniti nain na koji svijet funkcionira zvui zastraujue, ali

Nenasilna komunikacija nam pomae osloboditi se drevnih obrazaca nasilja.
FRANCIS LEFKOWITZ, Body & Soul
Marshallova jedinstvena poruka daje uiteljima jednostavne korake za miroljubivu komunikaciju i nov nain rada s djecom i roditeljima.
BARBARA MOFFITT, izvrna direktorica,
National Center for Montessori Educators
Zadivljuje me jednostavnost kojom se Nenasilna komunikacija

bavi vrlo sloenim i zahtjevnim temama.
HAL DOIRON, Direktor, Columbine Community Citizens Task Force
Nenasilna komunikacija je djelo majstora. Na nacionalnoj razini,

govorimo o miru. Ova knjiga prodire puno dalje od samog govora
o miru . ona nam pokazuje kako POUAVATI mir.
JAMES E. SHAW, PH.D., Jack and Jill, Why They Kill
11
Danas, u vremenu neuljudnih diskursa i podlih demagogija, meurasnih mrnji i etnike nesnoljivosti, naela i prakse opisane u Nenasilnoj komunikaciji su pravovremene koliko i neophodne za miroljubivo rjeavanje sukoba, osobnih ili javnih, domaih ili meunarodnih.
MIDWEST BOOK REVIEW, Taylors Shelf
Nenasilna komunikacija je prepuna pria o posredovanju u mnogo

razliitih situacija: izmeu obitelji, korporacija, policije i ulinih bandi, plemenskih voa u Ruandi, Izraelaca i Palestinaca. Autor opisuje
kako se neprijateljske strane, u brojnim sukobima, jednom kada
uspiju uti potrebe druge strane, mogu uzajamno povezati suosjeanjem i nai novo rjeenje prethodno bezizlaznih problema.
Kompilirao je svoje zamisli u pitku knjigu koja jasno objanjava ovaj
model komunikacije. Ako elite nauiti kako se vjetije izraavati,
toplo vam preporuam ovu knjigu.
DIANA LION, Buddhist Peace Fellowship, Turning Wheel Magazine
Toplo preporuam Nenasilnu komunikaciju svima koji ele unijeti

vie bliskosti u svoje odnose ili istraivati povezanost jezika i nasilja.
KATE LIN, The New Times
Uvijek ponovo proivljavamo traumatine trenutke, trenutke straha

i panike, neshvaanja, frustracija, razoaranja i nepravde svih vrsta bez
nade za izlazom. Polaznici i polaznice Marshall Rosenbergovog treninga imaju duboku elju koristiti Nenasilnu komunikaciju kao miroljubivu alternativu za okonanje ovog nedoglednog ruandskog sukoba.
THEODORE NYILIDANDI, Rwandan Dept. of Foreign Aairs
Kigali, Ruanda
Ova je knjiga osnovna literatura za sve koji u svojim odnosima pokuavaju prekinuti neproduktivne cikluse svae. Marshall Rosenberg
nudi radikalan izazov razmiljanjima i upotrebi jezika koji stoljeima
stvaraju nasilje. Ako bi dovoljno ljudi nauilo Nenasilnu komunikaciju
mogli bismo uskoro ivjeti u miroljubivijem i suosjeajnijem svijetu.
WES TAYLOR, Progressive Health
12
to je reeno o NK
S dananjim porastom disfunkcionalnosti u obitelji i nasilja u kolama, Nenasilna komunikacija je dar s neba.
LINDA C. STOEHR, Los Colinas Business News
Shvatio sam da je moj stari stil komunikacije bio vrlo kritizirajui

i pun okrivljavanja. Oba moja poslovna suradnika i ja smo bili vrlo
nesretni. Moj se ivot znaajno promijenio otkako primjenjujem
Nenasilnu komunikaciju. Smireniji sam i oputen ak i kada imam
puno posla. Ne osjeam vie potrebu za okrivljavanjem ili optuivanjem. Prvi puta u 33 godine, koliko posjedujem i upravljam svojom
tvrtkom, svi su zadovoljni radei sa mnom.
Poslovan ovjek, Kalifornija
Ako vam je stalo do iscjeljivanja poinitelja i rtava u zajednici, tada

je od najvee vanosti uiniti prvi korak. Nenasilna komunikacija je
ogroman korak prema tom cilju.
Zatvorenik
Osim to nam je spasio brak, Marshallov rad nam pomae popraviti odnose s naom ve odraslom djecom i ostvariti dublji odnos
s roditeljima, braom i sestrama. Marshall nam je pokazao nain
kako ne samo ivjeti, govoriti i djelovati nenasilno, ve i kako to sve
initi bez vlastitih i tuih rtvovanja ili kompromisa. Ako postoje
aneli na zemlji, tada je sigurno Marshall Rosenberg jedan od njih.
itatelj, Arizona
Nenasilna komunikacija je katalizirala u meni proces pojanjavanja/

iscjeljenja/osnaivanja koji ne bi mogao niti zamisliti. Ovaj je proces utjecao na sva podruja mog ivota i jo uvijek se nastavlja. Za
mene, on ujedinjuje duhovne istine koje sam pronaao u svim religijama svijeta. Vodi i osnauje veze s drugima, a njegove su istine iskustveno provjerljive. Tijekom radionice Marshall Rosenberg je rekao
da sve velike religije imaju ljubav u temelju, i da on samo pokuava
shvatiti kako to ostvariti. Preplavljen sam strahopotovanjem prema
modelu koji ova knjiga pouava kao sredstvu uenja kako voljeti i
njegovoj elegantnoj jednostavnosti.
itatelj, Florida
13
Primjenjujui ova naela u vlastitom ivotu i koristei se ovim jednostavnim procesom u etiri koraka pomoglo mi je promijeniti
stara uvjetovana vjerovanja i naine djelovanja. Nenasilna komunikacija mi je dozvolila da nadiem vlastita toksina uvjetovanja i
naem osobu i roditelja punog ljubavi koji su bili zakljuani unutra.
Dr. Rosenberg je stvorio nain transformacije nasilja u svijetu.
Medicinska sestra, California
Kao profesionalac u ovom podruju, proitao sam mnogo knjiga

koje propagiraju veinu tema pokrivenih ovom knjigom. Ali danas
naruujem NEKOLIKO ovih knjiga, posebno za tinejdere koje poznam. Ova knjiga prakticira ono to propovijeda, a korak-po-korak
pristup, vjebe i primjeri su jasni i lagani za prakticirati.
itatelj, Maryland
Nikada nisam itao jasniju, neposredniju knjigu s vie uvida o komunikaciji. Nakon studiranja i pouavanja asertivnosti od 70ih,
ova je knjiga daak svjeine. Rosenberg dodaje briljantan uvid u povezanost osjeaja i potreba, preuzimanje odgovornosti i dizajnira
pravi alat. Nevjerojatno laka za itati, s odlinim primjerima i izazovna za prakticirati ova je knjiga pravi dar svima nama.
itatelj, Washington
Najtvrdokorniji i najopasniji protivnik s kojim sam se ikad suoio

protivnik koji me je istinski najjae povrijedio, koji je bio uzrok to
sam 30 godina svog ivota proveo iza reetaka je bio moj vlastiti
bijes i strah. Piem ove rijei sada, kao sijedi starac, nadajui se prije nego propati to sam ja propatio da e te potaknuti da slua
i ui Nenasilnu komunikaciju. Nauit e te kako prepoznati ljutnju
prije nego postane nasilje, i kako razumjeti, kontrolirati i nositi se s
gnjevom koji bi mogao osjeati.
Zatvorenik drugim zatvorenicima
Kao uitelju, Nenasilna komunikacija mi omoguava dublje povezivanje s djecom; djeca vole i reagiraju na to duboko prepoznava14
to je reeno o NK
nje. Roditelji napominju da osjeaju da ih se ulo. Rjeenja se pojavljuju lako i prirodno. Sukobi i nesporazumi s kolegama sada postaju
prilike za stvaranje bliskosti. Ljutnja, depresija, stid i krivnja postaju
prijatelji koji mi pomau prepoznati neku vitalnu nezadovoljenu
potrebu. Proitajte knjigu!
Uitelj, Oregon
Moj odnos sa suprugom, koji je ve bio dobar, postao je jo bolji.

Mnoge sam roditelje nauio ovoj metodi koji su, po vlastitim rijeima, produbili razumijevanje svoje djece i time unaprijedili odnose i
umanjili napetosti i sukobe.
itatelj, Illinois
15
Zahvale
Zahvalan sam to sam mogao studirati i raditi s profesorom Carl
Rogersom u vrijeme kada je istraivao komponente terapijskih (helping) odnosa. Rezultati tog istraivanja igrali su kljunu ulogu u razvoju procesa komunikacije kojeg u opisati u ovoj knjizi.
Zauvijek u osjeati zahvalnost to mi je profesor Michael Hakeem
pomogao uvidjeti znanstvena ogranienja i drutvene i politike
opasnosti prakticiranja psihologije na nain kako sam bio obuen:
razumijevanjem ljudskih bia utemeljenim na patologiji. Sagledavanje ogranienja ovog modela potaknulo me na potragu za nainima prakticiranja drugaije psihologije, psihologije utemeljene na
rastuoj jasnoi o tome kako smo mi, ljudska bia, predodreeni
ivjeti.
Zahvalan sam, takoer, za napore koje su George Miller i George
Albee uloili upozoravajui psihologa na potrebu pronalaska boljih
naina pouavanja vjetinama psihologije. Pomogli su mi uvidjeti
da ogromna koliina patnje koja postoji na ovom svijetu zahtijeva
djelotvornije naine prenoenja toliko potrebnih vjetina nego to
to moe ponuditi kliniki pristup.
elio bih se zahvaliti Lucy Leu za ureivanje ove knjige i oblikovanje
zavrnog rukopisa; Ritai Herzog i Kathy Smith za pomo kod ureivanja; i svu dodatnu pomo Daroldu Milligan, Soniai Nordenson,
Melanie Sears, Bridget Belgrave, Marian Moore, Kittrell McCord,
Virginiai Hoyte, and Peteru Weismilleru.
Na kraju, elio bih iskazati zahvalnost mojoj prijateljici Annie
Muller. Njezino ohrabrivanje da budem jasniji glede duhovnog temelja mog rada osnailo je cijelo djelo i obogatilo moj ivot.
17
Predgovor
Arun Gandhi
Osniva/predsjednik, Institut za nenasilje M. K. Gandhi
Kao obojenoj osobi odrastanje za vrijeme Apartheida u junoj Africi, 1940ih nije bilo neto u emu bi itko uivao. Posebno ako su
vas brutalno podsjeali na boju koe u svakom trenutku i svakoga
dana. I onda kada ste 10 godina stari i pretuku vas mladi bijelci jer
vas smatraju pretamnim, i nakon toga mladi crnci jer vas smatraju
nedovoljno tamnim, iskusili ste ponienje koje bi svakoga navelo na
osvetniko nasilje.
Bio sam toliko ogoren da su moji roditelji odluili odvesti me u
Indiju i ostaviti me tamo neko vrijeme s djedom, legendarnim M.
K. Gandhijem, kako bi mogao od njega nauiti kako se nositi s bijesom, frustracijom, diskriminacijom i ponienjem koje nasilne rasne
predrasude mogu izazvati. U 18 mjeseci sam nauio vie nego to
sam oekivao. ao mi je jedino to sam tada bio samo 13 godina i
osrednji uenik. Da sam barem bio stariji, neto malo mudriji i malo
paljiviji, mogao sam nauiti puno vie. Ali, moramo biti zadovoljni
s onim to smo dobili i ne biti pohlepni. To je temeljna lekcija ivljenja nenasilja. Kako bi to mogao zaboraviti?
Jedna od mnogih stvari koje sam nauio od djeda je razumjeti dubinu
i dah nenasilja i priznati da smo nasilni i da trebamo kvalitativnu promjenu vlastitog stava. esto ne priznajemo svoje nasilje jer ga nismo
svjesni; mislimo da nismo nasilni jer je naa slika nasilja slika borbe,
ubojstava, udaranja i rata, slika stvari koje prosjene osobe ne ine.
Kako bi me tome nauio, djed mi je dao zadatak da nacrtam obiteljsko stablo nasilja koristei ista naela kao za rodoslovno stablo.
Njegov je argument bio da u vie cijeniti nenasilje ako razumijem
i priznam nasilje koje postoji u svijetu. Svaku mi je veer pomagao
analizirati dnevna dogaanja sve to sam iskusio, proitao, vidio ili
uinio drugima i zapisati ih na stablo ili pod ziko, ako se radilo
o nasilju gdje je koritena sila, ili pod pasivno ako se radilo o vrsti
nasilja gdje je povreda bila vie emotivne prirode.
19
Unutar nekoliko mjeseci prekrio sam cijeli zid moje sobe djelima pasivnog nasilja koje je djed opisao kao podmuklije od zikog nasilja.
Tada mi je objasnio da pasivno nasilje na kraju generira ljutnju u rtvi
koja, kao pojedinac ili lan kolektiva, reagira nasilno. Drugim rijeima,
pasivno nasilje je ono koje potpiruje ziko nasilje. Nae nerazumijevanje ili neprihvaanje te injenice je razlog tome da svi nai napori za
mir nisu urodili plodom ili su imali samo privremeni utjecaj. Kako ugasiti vatru ako joj ne presijeete dotok goriva koji je odrava na ivotu?
Djed je uvijek snano naglaavao potrebu za nenasiljem u komunikaciji neto to Marshall Rosenberg izvrsno ini ve nekoliko
godina kroz svoje tekstove i seminare. S posebnim sam zanimanjem
proitao knjigu Nenasilna komunikacija Jezik ivota i impresioniran sam dubinom rada i jednostavnou rjeenja.
Kao to bi djed rekao, ako sami ne postanemo promjena koju elimo vidjeti u svijetu promjena se nee nikada dogoditi. Naalost,
svi mi ekamo da se drugi promijene prvi.
Nenasilje nije strategija koju moemo koristiti danas i sutra odbaciti;
nenasilje nije neto to te ini krotkim ili povodljivim; nenasilje je usaivanje pozitivnih stavova umjesto negativnih koji dominiraju nama.
Sve to inimo je uvjetovano sebinim motivima to ja time dobivam? Jo i vie u prevladavajue materijalistikom drutvu koje buja
na grubom individualizmu. Niti jedan od tih negativnih koncepata ne
pridonosi razvoju homogenih obitelji, zajednica, drutava ili nacija.
Nije vano okupiti se u trenutku krize i pokazati svoj patriotizam
maui zastavom; nije dovoljno postati vodea svjetska sila izgraujui arsenal viestruko dovoljan za unitenje planete; nije dovoljno podjarmiti ostatak svijeta vojnom nadmoi jer se mir ne moe
graditi na temeljima straha.
Nenasilje znai dozvoliti pozitivnom u sebi izlazak na povrinu.
Dozvoliti da u nama dominira ljubav, potovanje, razumijevanje,
zahvalnost, suosjeanje i briga za druge, a ne egocentrini, sebini,
pohlepni stavovi puni mrnje, predrasuda, sumnjiavosti i agresivnosti. esto moemo uti ljude da kau: Ovaj je svijet nemilosrdan
i ako eli preivjeti mora i ti biti nemilosrdan. Moje skromno miljenje je da to nije tono.
Ovaj svijet je takav kakvim smo ga stvorili. Ako je nemilosrdan danas, to je zato to smo ga svojim stavovima uinili nemilosrdnim.
Ako se mi promijenimo, moemo promijeniti svijet. Mijenjanje samih sebe poinje mijenjanjem jezika i naina komunikacije. Toplo
preporuam ovu knjigu i primjenu procesa Nenasilne komunikacije
koju pouava. To je znaajan prvi korak prema mijenjanju vlastite
komunikacije i stvaranju suosjeajnog svijeta.
Arun Gandhi
20
Rijei su prozori
(ili zidovi)
Osjeam se tako osueno tvojim rijeima,
osjeam se tako presueno i odgurnuto.
Prije nego to odem moram znati
je li to ono to si htjela rei?
Prije nego se ponem braniti,
prije nego progovorim iz boli ili straha,
prije nego podignem taj zid od rijei,
reci mi, jesam li zaista to ula?
Rijei su prozori, ili zidovi,
one nas osuuju ili oslobaaju.
Kada govorim i kada sluam,
neka svjetlost ljubavi sja kroz mene.
Postoje stvari koje trebam rei,
stvari koje mi toliko mnogo znae.
Ako me moje rijei ne pojasne,
hoe li mi pomoi biti slobodnom?
Ako ti se ini da te podcjenjujem,
ako ti izgleda kao da mi nije stalo,
pokuaj uti kroz moje rijei,
osjeaje koje dijelimo.
Ruth Bebermeyer
21
PRVO
POGLAVLJE
Davanje od srca
Sutina Nenasilne komunikacije
Ono to elim u ivotu je suosjeanje, strujanje izmeu
mene i drugih utemeljeno na uzajamnom davanju od srca.
Marshall Rosenberg
Uvod
Veinu sam svog ivota bio preokupiran dvama pitanjima, vjerujui
da je u naoj prirodi uivati u davanju i primanju na suosjeajan nain. to nas otuuje od nae suosjeajne prirode i navodi na nasilna
i izrabljivaka ponaanja? I obrnuto, to omoguava nekim ljudima
da ostanu povezani sa svojom suosjeajnom prirodom ak i pod
najteim okolnostima.
Ovim sam se pitanjima poeo baviti jo u djetinjstvu, negdje u ljeto 1943. kada se moja obitelj preselila u Detroit, Michigan. Drugi
tjedan po dolasku izbio je meurasni rat potaknut incidentom u
parku. U sljedeih nekoliko dana smrtno je stradalo vie od etrdeset ljudi. Na je dio grada bio u centru nasilja tako da smo proveli tri
dana zakljuani u kui.
Nakon to su nemiri zavreni i poela kola, otkrio sam da ime
moe biti jednako tako opasno kao i boja koe. Kada je uitelj prozvao moje ime, dva djeaka su me pogledala s mrnjom u oima i
prosiktala: Jesi li ti ifut? Nikada do tada nisam uo tu rije i nisam
znao da ju neki ljudi koriste kao pogrdan izraz za idove. Saekali su
me nakon kole, bacili na zemlju, utali i tukli.
23
Od tog ljeta 1943. traio sam odgovore na dva pitanja koje sam gore
spomenuo. to nas osnauje, na primjer, da ostanemo povezani sa
svojom suosjeajnom prirodom ak i pod najgorim okolnostima?
Mislim na osobe kao to su Etty Hillesum, koja je ostala suosjeajna
ak i dok je bila podvrgnuta grotesknim uvjetima njemakog koncentracijskog logora. Kao to je napisala tada u svom dnevniku:
Mene nije lako uplaiti. Ne zato to sam hrabra ve stoga to
znam da imam posla s ljudskim biima i da moram pokuati
najjae to mogu razumjeti sve to bilo tko ikada ini. To je
bila prava vanost toga jutra: ne to to je nezadovoljan mladi
Gestapovac vikao na mene, nego to nisam osjetila ogorenje,
ve istinsko suosjeanje i rado bi ga bila pitala: Jesi li imao jako
nesretno djetinjstvo, je li te djevojka iznevjerila? Da, izgledao je
maltretiran i primoran, zlovoljan i slab. Voljela bih da sam se
poela baviti njime tamo i tada, jer znam da su jadni mladi
ljudi poput njega opasni im ih se pusti na ovjeanstvo.
Etty Hillesum: Dnevnik
NK: nain
komuniciranja
koji nas potie
da dajemo od
srca.
Prouavajui imbenike koji utjeu na nau sposobnost da ostanemo suosjeajni, zapanjila me kljuna uloga jezika i naina na koji koristimo rijei. Od tada sam identicirao specian pristup komunikaciji
govoru i sluanju koji nas vodi da dajemo od srca, povezujui nas
sa samima sobom i jedne s drugima na nain koji doputa procvat
nae priroene suosjeajnosti. Nazvao sam ga Nenasilna komunikacija, koristei termin nenasilje kao to ga je koristio i Gandhi mislei
pri tome na prirodno stanje suosjeanja kada nasilje nestane iz srca.
Iako moda ne smatramo da je nain na koji govorimo nasilan, nae
rijei esto vode do povrede i bola, bilo u drugima ili nama samima.
U nekim je zajednicama proces koji opisujem poznat pod imenom
Suosjeajna komunikacija. Kratica NK se koristi u ovoj knjizi bilo da se
govori o Nenasilnoj ili Suosjeajnoj komunikaciji.
Usmjeravanje pozornosti
NK je utemeljena na jeziku i komunikacijskim vjetinama koje jaaju nau sposobnost da ostanemo ljudska bia, ak i pod tekim
uvjetima. Ona ne sadri nita novo; sve to je integrirano u NK poznato je ve stoljeima. Ona je tu da nas podsjeti na neto to ve
znamo kako bi se trebali odnositi jedni prema drugima i da nam
pomogne ivjeti ta znanja.
24
Prvo poglavlje - DAVANJE OD SRCA

NK nas vodi u preoblikovanju naina na koji se izraavamo i ujemo
druge. Nae rijei umjesto uobiajenih automatskih reakcija postaju svjesni odgovori vrsto utemeljeni u svijesti o tome to opaamo, osjeamo i elimo. Usmjerava nas na iskreno i jasno izraavanje,
te istovremeno obraanje pozornosti na drugoga s potovanjem i
empatijom. U svakoj razmjeni ujemo svoje vlastite duboke potrebe, kao i potrebe drugoga. NK nas pouava paljivom promatranju
i prepoznavanju ponaanja i uvjeta koji na nas utjeu. Uimo se
prepoznavati i jasno iskazati to konkretno elimo u danoj situaciji.
Struktura je jednostavna, a ima veliku mo preobrazbe.
Vidimo
odnose u
novom svjetlu
kada ujemo
svoje duboke
potrebe
i duboke
potrebe
drugih.
Kako NK zamjenjuje stare obrasce obrane, povlaenja ili napada

kada se naemo licem u lice s presudom ili kritikom, poinjemo
vidjeti sebe i druge, kao i svoje namjere i odnose, u sasvim novom
svjetlu. Otpor, defanzivnost i nasilne reakcije su svedene na najmanju mjeru. Kada se usredotoimo na pojanjavanje onoga to opaamo, osjeamo i trebamo, a ne na dijagnosticiranje i presuivanje,
otkrivamo dubinu vlastitog suosjeanja. Naglaavajui duboko sluanje i sebe i drugih NK potie potovanje, panju i empatiju te
razvija obostranu elju za davanjem od srca.
Iako je nazivam procesom komunikacije ili jezikom suosjeanja,
NK je vie od procesa ili jezika. Na dubljoj razini, ona nas neprekidno
podsjea da svoju pozornost drimo usredotoenu na ono mjesto
gdje postoje najvei izgledi da emo dobiti ono to traimo.
Postoji pria o ovjeku koji na sve etiri trai neto ispod uline
svjetiljke. Policajac u prolazu ga upita to radi? Traim kljueve od
auta, odgovori naizgled pomalo pripit ovjek. Jeste li ih ovdje ispustili? raspitivao se policajac. Ne, odgovori ovjek, ispali su mi
u pokrajnjoj uliici. Vidjevi zbunjen izraz na licu policajca, ovjek
pouri objasniti, Svjetlo je ovdje puno bolje.
Usmjerimo
svjetlo svijesti
na mjesta gdje
se nadamo da
emo nai ono
to traimo.
Primjeujem da me moje kulturoloko uvjetovanje navodi da pozornost usmjeravam na mjesta na kojima vjerojatno neu nai ono
to traim. Razvio sam NK kao nain uvjebavanja moje pozornosti da svjetlo svijesti usmjerava na mjesta koja imaju potencijal
pruiti mi ono to traim. Ono to elim u svom ivotu je suosjeanje, strujanje izmeu mene i drugih utemeljeno na uzajamnom
davanju od srca.
Kvaliteta suosjeanja, koju nazivam davanje od srca, je opisana stihovima moje prijateljice Ruth Bebermeyer:
Nikada se ne osjeam vie darivana
nego kada primi od mene
kada razumije radost koju osjeam
25
dajui tebi.
I zna da ti ne dajem
kako bi te zaduila,
ve zato to elim ivjeti ljubav
koju za tebe osjeam.
Primiti s milou
moe biti najvee davanje.
Nema naina da razdvojim
to dvoje.
Kada ti meni daje,
ja tebi dajem svoje primanje.
Kada prima od mene, i ja se osjeam
darivanom.
Pjesma Given To (1978), Ruth Bebermeyer
s albuma, Given To.
Kada dajemo od srca, inimo to zbog radosti koja nas preplavi kadgod obogatimo ivot drugoga. Ova vrsta davanja obogauje i davatelja i primatelja. Osoba koja prima uiva u daru ne brinui se o
posljedicama koje idu uz poklanjanje iz straha, krivnje, srama ili elje
za dobitkom. Onaj koji daruje je obogaen ojaanim samopotovanjem do ega dolazi kada vidimo kako naa nastojanja pridonose
neijem blagostanju.
Primjena NK ne zahtijeva da osobe s kojima komuniciramo budu
vjete u NK niti motivirane da se odnose prema nama sa suosjeanjem. Ako se drimo naela NK, motivirani iskljuivo za suosjeajno
davanje i primanje, te inimo sve to je u naoj moi da i drugi uvide da je to na jedini motiv, prikljuit e nam se u procesu i na kraju
emo biti sposobni odnositi se jedni prema drugima suosjeajno.
Ne kaem da se to uvijek dogaa brzo. Meutim, i dalje tvrdim da
suosjeanje neizbjeno procvjeta kada ostanemo dosljedni naelima i procesu NK.
Proces NK
Kako bismo dostigli obostranu elju za davanjem od srca, usmjeravamo svjetlost nae svijesti na etiri podruja koja nazivamo etiri
komponente modela NK.
Prvo promatramo to se stvarno dogaa u konkretnoj situaciji: to
opaamo da drugi govore ili ine, a to obogauje ili ne obogauje
na ivot? Trik je u tome da smo u stanju artikulirati to opaanje
26

etiri
komponente
NK:
1. opaanje
2. osjeaji
3. potrebe
4. molba.
bez uvoenja osude ili procjene jednostavno rei to to oni rade,

a nama se svia ili ne svia.
Zatim kaemo kako se osjeamo kada promatramo to dogaanje:
jesmo li povrijeeni, uplaeni, radosni, zabavljeni, iritirani itd? I kao
tree, kaemo koje su potrebe povezane s osjeajima koje smo prepoznali. Svijest o ove tri komponente je uvijek prisutna kada koristimo NK kako bismo jasno i iskreno rekli kako smo.
Na primjer, majka bi mogla iskazati te tri komponente svom sinu
tinejderu na sljedei nain: Felix, kada vidim dvije lopte prljavih
arapa ispod stola u dnevnoj sobi i jo tri pored televizora, osjeam
nervozu jer mi je potrebno vie reda u sobama koje svi koristimo.
Mogla bi odmah nastaviti s etvrtom komponentom vrlo konkretnom molbom: Bi li htio odnijeti svoje arape u svoju sobu ili
perilicu rublja? Ova se etvrta komponenta bavi onim to elimo
od druge osobe, a to bi obogatilo na ivot ili nam uinilo ivot
ljepim.
Dakle, jedan dio NK je iskazivanje te etiri informacije na vrlo jasan
nain, verbalno ili drugim sredstvima. Drugi dio komunikacije se
sastoji od primanja iste etiri informacije od drugih. Povezujemo se
s drugima tako to prvo pokuavamo saznati to opaaju, osjeaju i
to trebaju, i tada otkrivamo to bi obogatilo njihov ivot primajui
etvrtu informaciju, njihovu molbu nama.
Dok drimo pozornost usmjerenu na ta etiri podruja, i pomaemo drugima da ine isto, uspostavljamo tok komunikacije, tamo i
nazad, i suosjeanje se prirodno pojavljuje: to opaam, osjeam,
trebam; to od tebe traim, a to bi obogatilo moj ivot; to opaa,
osjea, treba; to od mene trai, a to bi obogatilo tvoj ivot.
Proces NK
Konkretni postupci koje opaamo
koji utjeu na nae blagostanje.
Kako se osjeamo u vezi
s naim opaanjima.
Potrebe, vrijednosti, elje, itd.
koje pobuuju nae osjeaje.
Konkretni postupci koje traimo
kako bismo obogatili svoje ivote.
Dva dijela NK:

1. iskreno
izraavanje
Proces moemo poeti ili izraavanjem sebe ili empatijski primajui

od drugih informacije iz ta etiri podruja. Iako emo u poglavljima
36 uiti kako sluati i verbalno se izraziti za svako od tih podruja,
27
sebe kroz
etiri podruja
2. empatijsko
primanje
kroz etiri
podruja.
vano je imati na umu da NK nije set gotovih recepata, nego se

prilagoava razliitim situacijama kao i osobnim i kulturalnim stilovima. Iako o NK, za trenutne potrebe, govorim kao o procesu
ili jeziku, mogue je iskusiti sva etiri podruja procesa bez ijedne
izgovorene rijei. Sutina NK je u svijesti o ta etiri podruja, a ne u
rijeima koje se doslovno razmjenjuju.
Primjena NK u vlastitom ivotu i svijetu

Kada koristimo NK u svojim interakcijama s nama samima, s drugom osobom ili skupinom ljudi postajemo utemeljeni u prirodnom stanju suosjeanja. To je, stoga, pristup koji se djelotvorno moe
primijeniti na svim razinama komunikacije i u razliitim situacijama:
intimni odnosi
obitelj
kola
organizacije i institucije
terapija i savjetovanje
diplomatski i poslovni pregovori
sporovi i sukobi bilo koje prirode.
Neki ljudi koriste NK kako bi produbili svoje intimne odnose:
Kada sam nauila kako mogu primiti (uti) i dati (iskazati)
koristei se NK, nadila sam situacije u kojima sam se osjeala
napadnuta ili kao da sam otira za cipele, i postala sposobna
stvarno sluati rijei i osjeaje na koje su se odnosile. Otkrila
sam ovjeka koji je patio, s kojim sam bila u braku 28 godina. Vikend prije radionice NK zatraio je od mene razvod. Da
skratim priu, danas smo ovdje zajedno. Zahvalna sam za
doprinos (NK) naem sretnom zavretku. Nauila sam sluati osjeaje, iskazivati svoje potrebe, prihvaati odgovore koje
nisam uvijek eljela uti. On nije ovdje da bi mene uinio sretnom, niti ja postojim zato da bi njega uinila sretnim. Oboje
smo nauili rasti, prihvaati i voljeti, kako bi oboje mogli biti
ispunjeni.
Sudionica radionice iz San Diega
Drugi opet koriste NK kako bi izgradili djelotvornije odnose na poslu. Jedan nastavnik pie:
Koristio sam NK oko godinu dana u razredu s posebnim programom. Proces je djelotvoran i s djecom s potekoama u
28

govoru, uenju i ponaanju. Jedan uenik naeg razreda pljuje,
psuje, vriti i bode olovkama druge uenike kada se priblie
njegovom stolu. Rekao bih mu: Molim te reci to drugaije. Govori kao irafa. (Lutke irafe se koriste u nekim radionicama
kao pomagalo za demonstraciju NK.) Odmah bi ustao, pogledao u osobu prema kojoj je bio usmjerio svoju ljutnju, i smireno rekao: Bi li se, molim te, odmaknuo od mog stola? Ljut
sam kada stoji tako blizu mene. Drugi uenik bi odgovorio na
primjer: Oprosti! Zaboravio sam da ti to smeta.
Poeo sam razmiljati o mojoj frustraciji ponaanjem tog djeteta i pokuao sam otkriti to ja od njega trebam (osim sklada
i reda u razredu). Shvatio sam koliko sam vremena uloio u
planiranje sata i kako je moja potreba za kreativnou i doprinosom bila uskraena njegovim ponaanjem. Takoer sam
osjeao da ne odgovaram na edukativne potrebe ostalih uenika. Kada bi opet poeo s takvim ponaanjem obratio bih
mu se: elio bih da slua ovo to govorim. Nekim je danima
bilo potrebno puno puta ponoviti slino, ali poruka bi dola do
njega i obino bi se ukljuio u nastavu.
Nastavnik, Chicago, Illinois
Jedan lijenik je napisao:

Sve vie koristim NK u svojoj privatnoj praksi. Neki me pacijenti pitaju jesam li psiholog, jer, kau, njihove lijenike obino
ne zanima kako ive ili kako se nose sa svojom boleu. NK mi
pomae razumjeti potrebe pacijenata i prepoznati to trebaju
od mene uti u danom trenutku. Naroito mi je to korisno
kada se radi o pacijentima oboljelim od hemolije ili AIDSa
jer u tim sluajevima postoji toliko puno ljutnje i boli da je
esto odnos pacijentzdravstveni radnik teko naruen. Nedavno mi je ena oboljela od AIDSa iji sam lijenik ve pet
godina, rekla da su joj najvie pomogli moji pokuaji da naemo naine da uiva u svakodnevnom ivotu. Moje koritenje
NK mi u tome puno pomae. U prolosti mi se esto dogaalo,
kada saznam da pacijent boluje od neizljeive bolesti, da se ne
mogu oduprijeti mislima o looj prognozi i da mi tada bude
vrlo teko iskreno ih ohrabrivati da ive svoj ivot i dalje. S NK
razvio sam novu svijest i novi jezik. Zapanjen sam kada vidim
kako se dobro uklapa u moju lijeniku praksu. Kako se sve
vie ukljuujem u ples NK, osjeam i sve vie radosti i energije
u obavljanju svog posla.
Lijenik u Parizu
29
Neki drugi ljudi, opet, koriste proces u politikoj areni. lanica kabineta francuske vlade je prilikom posjete svojoj sestri primijetila
kako sestra i njezin mu drugaije komuniciraju i odnose se jedno
prema drugome. Ohrabrena njihovim opisom NK, spomenula je da
sljedei tjedan ima zakazane pregovore izmeu Francuske i Alira o
nekim osjetljivim pitanjima vezanim za procedure posvojenja djece. Iako nismo imali puno vremena, poslali smo trenera sa znanjem
francuskog u Pariz da radi s ministricom. Kasnije je pripisala velik
dio uspjeha pregovora u Aliru svojim novosteenim komunikacijskim tehnikama.
U Jeruzalemu, tijekom radionice organizirane za Izraelce razliitih
politikih uvjerenja, polaznici su koristili NK da iskau svoje stavove
o visoko kontroverznom pitanju Zapadne obale. Mnogi izraelski doseljenici koji su se nastanili na Zapadnoj obali vjeruju da time ispunjavanju vjerski mandat, i zarobljeni su u sukobu ne samo s Palestincima nego i Izraelcima koji priznaju palestinsku nadu za nacionalnu
neovisnost u tom podruju. Tijekom radionice, jedan od mojih trenera i ja smo demonstrirali sluanje s empatijom koristei NK nakon
ega smo pozvali polaznike da naizmjenino odigraju uloge, ali iz
stvarne pozicije u kojoj se nalazi druga osoba. Nakon dvadeset minuta jedna je doseljenica objavila svoju spremnost da odustane od
zahtjeva za zemljom i odseli se sa Zapadne obale na meunarodno
priznat izraelski teritorij ako njezini politiki protivnici budu sposobni sasluati njezinu priu na nain kako je upravo bila sluana.
Diljem svijeta NK sada slui kao dragocjen resurs za zajednice koje
se nalaze licem u lice s nasilnim sukobima i tekim etnikim, vjerskim ili politikim napetostima. Rairenost treninga NK i njezino
koritenje u posredovanju (medijaciji) sukoba u Izraelu, Palestini,
Nigeriji, Ruandi, Sierra Leoneu i drugdje predstavljaju za mene izvor
posebnog zadovoljstva. Moji suradnici i ja smo proveli jednom tri
snano nabijena dana u Beogradu trenirajui graane mirovne aktiviste. Kada smo tek bili doputovali, izrazi oaja su bili oigledni na
licima polaznika, jer njihova je zemlja tada bila upletena u brutalni
rat u Bosni i Hrvatskoj. Kako je trening napredovao, uli smo odjek
smijeha u njihovim glasovima dok su meusobno dijelili duboku
zahvalnost i radost jer su nali osnaenje koje su traili. Tijekom sljedea dva tjedna, za vrijeme treninga u Hrvatskoj, Izraelu i Palestini,
ponovo smo vidjeli oajne graane u ratom zahvaenim zemljama
kako obnavljaju duh i povjerenje.
Osjeam se blagoslovljenim jer mogu putovati cijelim svijetom i
pouavati ljude procesu komunikacije koji im daje snagu i radost.
Sada sam zadovoljan i uzbuen to, uz pomo ove knjige, mogu s
vama podijeliti bogatstvo Nenasilne komunikacije.
30
Saetak
NK nam pomae povezati se s drugima i samima sobom na nain
koji dozvoljava naem prirodnom suosjeanju da procvjeta. Pomae nam preoblikovati nain na koji se izraavamo i sluamo druge
time to usmjerava nau svijest na etiri podruja: to opaamo,
osjeamo i trebamo, te to traimo kako bismo obogatili vlastite
ivote. NK njeguje duboko sluanje, potovanje i empatiju te potie uzajamnu elju za davanjem od srca. Neki ljudi koriste NK za
uspostavljanje suosjeajnog odnosa sa samima sobom, neki za
produbljivanje intimnih odnosa, a neki za izgradnju djelotvornih
odnosa na poslu ili u politikoj areni. Diljem svijeta NK se koristi za
posredovanje u sporovima i sukobima na svim razinama.
NK na djelu
Ubojico, plaenie, ubojico djece!
Kroz cijelu se knjigu pojavljuju dijalozi pod nazivom NK na djelu. Ovim vam dijalozima
elim doarati stvarnu razmjenu u kojoj govornik primjenjuje naela Nenasilne komunikacije. Meutim, NK nije samo jezik ili set tehnika za upotrebu rijei. Svijest i namjera koju
podrazumijeva mogu se izraziti i kroz utnju, kvalitetu prisutnosti, kao i kroz izraz lica i govor
tijela. NK na djelu, dijalozi koje ete imati prilike itati su saete i skraene inaice dijaloga
koji su se zaista odigrali, te im neizbjeno nedostaju trenutci empatije u tiini, prie, humor,
geste itd. to sve skupa pridonosi prirodnijem tijeku povezanosti izmeu dvije strane, nego
to je vidljivo iz dijaloga prilagoenih tiskanoj formi.
Predstavljao sam Nenasilnu komunikaciju u damiji u izbjeglikom kampu Deheisha u
Betlehemu pred oko 170 palestinskih muslimana. Stavovi u to vrijeme nisu bili naklonjeni
Amerikancima. Dok sam govorio iznenada sam primijetio val priguenog amora koji se
proirio publikom. apu da ste Amerikanac! upozorio me prevoditelj, upravo kada je
jedan gospodin u publici skoio na noge. Gledajui direktno u mene povikao je iz sveg
glasa, Ubojico! Istog trenutka tuce drugih glasova mu se pridruilo: Plaenie! Ubojico djece! Ubojico!
Na svu sreu bio sam sposoban usmjeriti pozornost na to to je taj ovjek osjeao i trebao. U ovom sam sluaju imao neke naznake o emu bi se moglo raditi. Na putu prema
izbjeglikom kampu vidio sam nekoliko praznih spremnika suzavca koji su bili ubaeni u
kamp prethodnu no. Na svakom spremniku je jasnim slovima bilo napisano Made in
U.S.A. (Proizvedeno u SAD). Znao sam da su izbjeglice pune bijesa prema SADu radi
snabdijevanja Izraela suzavcem i drugim orujem.
Obratio sam se ovjeku koji me nazvao ubojicom:
31
Ja:
On:
Ja:
On:
Ja:
On:
Ja:
On:
Ja:
Jeste li ljuti jer biste eljeli da moja vlada koristi svoje resurse na drugaiji nain?
(Nisam znao je li moja pretpostavka bila tona, ali ono to je bilo od presudne
vanosti je bio moj iskren napor da se poveem s njegovim osjeajem i potrebom.)
Nego ta, nego da sam bijesan! Ne mislite valjda da nam treba suzavac? Treba nam
kanalizacija, kakav suzavac! Trebaju nam kue! Treba nam vlastita drava!
Znai, bijesni ste i treba Vam potpora u poboljanju uvjeta ivota i ostvarenju
politike neovisnosti?
Znate li kako je to ivjeti ovdje s obitelji punih dvadeset sedam godina s djecom
i sve ostalo? Moete li si uope zamisliti kako nam je bilo?
Zvui kao da se osjeate puni oaja i pitate se mogu li ja ili bilo tko drugi zaista
razumjeti kako izgleda ivot u tim uvjetima. Jesam li Vas dobro uo?
elite razumjeti? Recite mi, imate li Vi djece? Idu li u kolu? Imaju li igralite? Moj je
sin bolestan! On se igra u otvorenoj kanalizaciji! Njegov razred nema knjige! Jeste
li ikada vidjeli kolu bez knjiga?
ujem kako je teko podizati djecu ovdje; elite da znam da Vi za svoju djecu
elite samo ono to svi roditelji ele svojoj djeci dobro obrazovanje, igru i odrastanje u zdravoj okolini
Tako je, samo najosnovnije! Ljudska prava ne zovete li vi Amerikanci to tako?
Zato vas vie ne doe vidjeti kakva ljudska prava nam donosite!
eljeli biste da vie Amerikanaca bude svjesno koliko je patnje ovdje prisutno i
koji su ogromni razmjeri posljedica naih politikih aktivnosti?
Na se dijalog nastavio sljedeih dvadesetak minuta tijekom kojih je izraavao svoju bol,
a ja sluao osjeaje i potrebe iza svake njegove izjave. Nisam se slagao, niti suprotstavljao.
Primao sam njegove rijei, ne kao napade, ve kao poklon od drugog ljudskog bia koje
je bilo spremno sa mnom podijeliti svoju duu i duboku ranjivost.
Kada je osjetio da ga razumijem, mogao je uti objanjenje razloga mog dolaska u kamp.
Sat vremena kasnije, isti me taj ovjek, koji me nazvao ubojicom, pozvao u svoj dom na
veeru za ramazan.
32
DRUGO
POGLAVLJE
Komunikacija koja
blokira suosjeanje
Nemojte suditi, da ne budete sueni!
Jer kako budete sudili, onako e se i vama suditi
Biblija, Evanelje po Mateju 7:1
Odreeni
nas naini
komunikacije
otuuju
od naeg
prirodnog
stanja
suosjeanja.
Bavei se pitanjem to nas otuuje od prirodnog stanja suosjeanja,

identicirao sam specine oblike jezika i komunikacije za koje vjerujem da pridonose nasilnom ponaanju prema drugima i sebi. Za
te oblike komunikacije koristim termin komunikacija koja otuuje
od ivota.
Moralistike prosudbe
U svijetu
osuda, bavimo
se time
KAKAV JE
TKO.
Jedna vrsta komunikacije koja nas otuuje od ivota su moralistike

prosudbe koje sugeriraju da su ljudi koji ne djeluju u skladu s naim
vrednotama u krivu ili loi. Takve se osude mogu nai u formulacijama kao to su: Problem s tobom je da si previe sebian. Ona je
lijena. Puni su predrasuda. To nije prikladno. Okrivljavanje, uvrede, ismijavanje, etiketiranje, kritiziranje, usporeivanje i dijagnosticiranje su sve oblici (pr)osuivanja.
Rumi, pjesnik su, jednom je napisao: Daleko iza ideja o ispravnom
i pogrenom postoji polje. Tamo emo se sresti.
33
Komunikacija koja nas otuuje od ivota, hvata nas u zamku svijeta

ideja o tome to je pogreno, a to ispravno svijet (pr)osuivanja;
to je jezik bogat rijeima koje klasiciraju i dijele ljude i njihove postupke. Kada govorimo tim jezikom, (pr)osuujemo druge i njihovo
ponaanje dok smo preokupirani time tko je dobar, lo, normalan,
nenormalan, odgovoran, neodgovoran, pametan, glup itd.
Analize drugih
su zapravo
izrazi vlastitih
potreba i
vrijednosti.
Davno prije nego to sam odrastao nauio sam komunicirati na

neosoban nain koji nije zahtijevao da otkrivam to se u meni dogaalo. Kada bi susreo ljude ili ponaanja koja mi se ili nisu sviala
ili koja nisam razumio, smatrao bih da su u krivu. Ako su mi uitelji
dodijelili zadatak koji nisam elio raditi, za mene su bili podli ili
nerazumni. Ako bi netko izletio autom ispred mene, moja bi reakcija bila Idiote! Kada govorimo ovim jezikom mislimo i komuniciramo na nain da traimo to je pogreno kod drugih kada se tako
ponaaju, ili povremeno, to je pogreno kod nas samih kada ne
razumijemo ili ne reagiramo na nain na koji bismo eljeli. Naa je
pozornost usredotoena na klasiciranje, analiziranje i odreivanje
stupnja pogrenosti, umjesto na to to je nama i drugima potrebno,
a ne dobivamo. Stoga, ako moja partnerica eli vie panje nego to
joj pruam, ona je zahtjevna i ovisna. Ali ako ja elim vie panje
nego to mi ona prua, ona je rezervirana i bezosjeajna. Ako moj
kolega vie pozornosti pridaje detaljima od mene, on je tada izbirljiv i kompulzivan. S druge strane, ako ja vie pozornosti pridajem
detaljima od njega, onda je on lampav i neorganiziran.
Uvjeren sam da su takve analize drugih ljudskih bia tragini iskazi
vlastitih potreba i vrijednosti. Tragini su zato to, kada izraavamo
nae vrijednosti i potrebe takvim jezikom, pojaavamo obrambeni
stav i otpor prema njima kod istih tih ljudi ija su nam ponaanja
vana. Ili, ako pristanu djelovati u skladu s naim vrijednostima zato
to se slau s naom procjenom njihovog ponaanja kao pogrenog, vjerojatno je da to ine iz straha, krivnje ili srama.
Svi mi skupo plaamo kada ljudi odgovaraju na nae vrijednosti i
potrebe, ali ne iz elje da nam daju od srca, nego iz straha, krivnje ili
srama. Prije ili kasnije osjetit emo posljedice nestajanja dobre volje
kod onih koji su pristali ponaati se u skladu s naim vrijednostima
zbog vanjske ili unutarnje prisile. Oni takoer emotivno plaaju, jer
je vrlo vjerojatno da osjeaju ogorenost i smanjenje samopotovanja kada se ponaaju u skladu s naim oekivanjima radi straha,
krivnje ili srama. Nadalje, svaki put kada nas netko od njih povee
s bilo kojim od tih osjeaja, umanjujemo vjerojatnost da e suosjeajno odgovoriti na nae potrebe i vrijednosti u budunosti.
34
Drugo poglavlje - KOMUNIKACIJA KOJA BLOKIRA SUOSJEANJE

Vano je ne brkati vrijednosne i moralistike prosudbe. Svi mi radimo vrijednosne prosudbe kada se radi o kvalitetama koje vrednujemo u ivotu; na primjer, iskrenost, sloboda i mir nam mogu biti od
velike vanosti. Vrijednosne prosudbe govore o naim uvjerenjima o
tome kako najbolje sluiti ivotu. Moralistike prosudbe donosimo
o ljudima ili ponaanjima koja nisu u skladu s naim vrijednosnim
prosudbama. Npr. Nasilje je loe. Ljudi koji ubijaju druge su zli. Da
smo odrasli govorei jezik koji podrava izraavanje suosjeanja, bili
bismo nauili artikulirati svoje potrebe i vrijednosti direktno, a ne
insinuirajui pogrenost kada nisu zadovoljene. Na primjer, umjesto
Nasilje je loe, mogli bismo rei Bojim se upotrebe nasilja za rjeavanje sukoba; Cijenim rjeavanje sukoba drugim sredstvima.
Klasiciranje i
(pr)osuivanje
ljudi potiu
nasilje.
Odnos izmeu jezika i nasilja je predmet istraivanja profesora

psihologije O. J. Harveya na Sveuilitu Colorado. Uzeo je sluajne
uzorke iz knjievnih djela razliitih zemalja diljem svijeta i tabelarno prikazao uestalost rijei koje klasiciraju ili (pr)osuuju ljude.
Njegovo istraivanje pokazuje visoku korelaciju izmeu uestalosti
koritenja takvih rijei i nasilnih incidenata. Ne iznenauje me da je
znatno manje nasilja prisutno u kulturama u kojima ljudi razmiljaju o ljudskim potrebama nego u kulturama gdje ljudi jedni druge
etiketiraju kao dobre ili loe i vjeruju da loi zasluuju kaznu. U
75% televizijskih emisija koje se prikazuju u vremenu kada je vjerojatno da ih amerika djeca gledaju, junak ili ubija ljude ili ih tue. To
nasilje tipino predstavlja vrhunac emisije. Gledatelji, naueni da
loi momci zasluuju kaznu, uivaju gledajui takvo nasilje.
U korijenu veine, ako ne i svakog nasilja bilo da se radi o verbalnom, psiholokom ili zikom, izmeu lanova obitelji, plemena
ili naroda je nain razmiljanja koji uzrok sukoba pripisuje tome
da nai protivnici nisu u pravu, te odgovarajua nesposobnost da
se o sebi samom ili o drugima razmilja u smislu ranjivosti to
osjeamo, ega se bojimo, za im udimo, to nam nedostaje itd.
Za vrijeme hladnog rata smo mogli vidjeti taj opasan nain razmiljanja. Nai voe su Ruse vidjeli kao zlo carstvo koje pred oima
ima samo unitenje amerikog naina ivota. Ruski voe su graane SADa nazivali imperijalistikim tlaiteljima koji ih nastoje
podjarmiti. Niti jedna od strana nije priznavala strah koji se krio iza
takvih etiketa.
Usporeivanje
Drugi oblik (pr)osuivanja je usporeivanje. U svojoj knjizi How to
Make Yourself Miserable, Dan Greenberg kroz humor demonstrira
35
Usporeivanje
je oblik
prosudbe.
podmuklu mo koju nad nama moe imati nain razmiljanja koji

se koristi usporeivanjem. Predlae svojim itateljima da, ukoliko
imaju iskrenu elju uiniti svoj ivot bijednim, naue usporeivati
sebe s drugim ljudima. Za one kojima ta tehnika nije poznata, prilae nekoliko vjebi. Prva vjeba se sastoji od fotograja mukarca
i ene koji utjelovljuju idealnu ziku ljepotu po standardima koji
se koriste u dananjim medijima. itateljima se nadalje daje uputa
da uzmu svoje mjere, usporede ih s mjerama idealnih primjeraka s
poetka vjebe i da dobro razmisle o razlikama.
Ova vjeba izaziva ono to i obeava: kako napredujemo s usporedbama poinjemo se osjeati jadno. Kada pomislimo da potiteniji
ne moemo biti, okrenemo stranicu da bi otkrili da je prva vjeba bila samo zagrijavanje. Poto je zika ljepota relativno povrna
stvar, Greenberg nam sada daje priliku da se usporedimo s drugima
u neem to je vano: u postignuima. Koristi se imenikom kako bi
itateljima dao priliku da se usporede s nekoliko sluajno odabranih pojedinaca. Prvo ime za koje tvrdi da je sluajno otvorio u imeniku je Wolfgang Amadeus Mozart. Greenberg za nas nabraja jezike
koje je Mozart govorio i glavne skladbe koje je skladao jo dok je
bio tinejder. Vjeba, nadalje, vodi itatelje da se prisjete svega to
su postigli do danas i da svoja postignua usporede s Mozartovim
postignuima koja je ostvario do svoje dvanaeste godine, i da dobro razmisle o razlikama.
ak bi i itatelji, koji nikada ne isplivaju iz jada u koji su se sami uvalili tijekom vjebe, mogli vidjeti kako snano ovakav nain razmiljanja blokira suosjeanje, kako prema sebi tako i prema drugima.
Poricanje odgovornosti
Na jezik
zamagljuje
svijest o
osobnoj
odgovornosti.
Jo jedna vrsta komunikacije koja otuuje od ivota je poricanje

odgovornosti. Komunikacija koja otuuje od ivota zamagljuje
nau svijest da smo, svaki za sebe, odgovorni za vlastite misli, osjeaje i djela. Upotreba uobiajenog izraza moram, kao na primjer u
reenici Neke se stvari moraju napraviti, svialo se to nama ili ne,
ilustrira kako se takvim jezikom prikriva osobna odgovornost. Izraz
zbog tebe se osjeam kao u reenici Zbog tebe se osjeam kriva
je jo jedan primjer toga kako jezik podrava poricanje osobne odgovornosti za vlastite osjeaje i misli.
Hannah Arendt citira Eichmanna u svojoj knjizi Eichmann in Jerusalem, u kojoj je dokumentirano suenje za ratni zloin nacistikog
ocira Adolpha Eichmanna, koji kae da su on i njegovi ociri imali
svoje ime za jezik koji su upotrebljavali za poricanje odgovornosti.
36

Zvali su ga Amtssprache, ili u slobodnom prijevodu na engleski
oce talk (slubeni jezik) ili jezik birokracije.
Na primjer, ako su bili pitani zato su poduzeli neku akciju, odgovor bi mogao biti Morao sam. Ako bi ih pitali zato su morali,
odgovor bi bio Naredba pretpostavljenih, Politika rme, Takav
je zakon.
Poriemo odgovornost za vlastite postupke kada njihov uzrok pripisujemo:
neodreenim, bezlinim silama
Oistio sam sobu jer sam morao.
naem stanju, dijagnozi, osobnoj ili psiholokoj povijesti
Pijem jer sam alkoholiar.
tuim postupcima
Udario sam svoje dijete jer je istralo na ulicu.
naredbama autoriteta
Lagao sam klijentu jer mi je ef tako rekao.
pritisku skupine
Poeo sam puiti jer su svi moji prijatelji puili.
institucionalnoj politici, pravilima i propisima
Moram te suspendirati za ovaj prekraj jer je takva politika kole.
rodnim, drutvenim i starosnim ulogama
Mrzim ii na posao, ali moram jer sam suprug i otac.
nekontroliranim porivima
Svladao me poriv da pojedem okoladicu.
Jednom prilikom, za vrijeme rasprave roditelja i nastavnika o opasnostima upotrebe jezika koji implicira nepostojanje izbora, jedna
ena ljutito se usprotivila: Ali postoje stvari koje se moraju napraviti, eljeli mi to ili ne! I ne vidim nita loe u tome da kaem svojoj
djeci da postoje stvari koje e i oni morati raditi. Kada smo ju pitali
da nam da primjer neega to mora raditi odgovorila je: To je bar
lako. Veeras kada odem odavde moram otii kui i skuhati ruak.
Mrzim kuhati. Mrzim kuhanje iz dna due, ali kuham svaki dan zadnjih dvadeset godina, ak i kada sam bolesna kao pas, jer to je
jedna od onih stvari koje se jednostavno moraju. Rekao sam joj da
sam tuan kada ujem da je provela toliko puno vremena u svom
ivotu radei neto to mrzi zato to se osjeala primoranom i da se
nadam da e pronai sretnije rjeenje uei jezik NK.
Sa zadovoljstvom vam mogu rei da je bila brz uenik. Na kraju
radionice otila je kui i objavila obitelji da vie ne eli kuhati. Imao
sam priliku dobiti povratnu informaciju od njezine obitelji dva
37
Moemo
zamijeniti jezik
koji implicira
nedostatak
izbora jezikom
koji priznaje
mogunost
izbora.
Opasni smo
kada nismo
svjesni vlastite
odgovornosti
za to kako se
ponaamo,
mislimo i
osjeamo.
tjedna kasnije kada su njezina dva sina dola na radionicu. Zanimalo me kako su reagirali na majinu objavu. Stariji sin je uzdahnuo:
Marshall, samo sam pomislio: Hvala Bogu! Vidjevi moj zbunjeni
pogled, objasnio je: Pomislio sam, moda e konano prestati prigovarati za svakim objedom!
Drugom prilikom, kada sam bio savjetnik za jedan kolski okrug,
jedna uiteljica je primijetila: Mrzim davati ocjene. Mislim da ne
pomau i da kreiraju puno anksioznosti kod uenika. Ali moram
ocjenjivati: to je politika naeg okruga. Ba smo bili vjebali kako
uvesti u razred jezik koji osnauje svijest o odgovornosti za vlastito
ponaanje. Predloio sam joj da pokua reenicu Moram davati
ocjene jer je to politika naeg okruga preoblikovati u: Odabirem
ocjenjivanje jer elim . Odgovorila je bez oklijevanja: Odabirem
ocjenjivanje jer elim zadrati svoj posao, i brzo dodala, ali ne volim to tako rei, jer se onda osjeam tako odgovornom za ono to
radim. Upravo zato i elim da to tako kae, odvratio sam.
Dijelim miljenje francuskog romanopisca i novinara Georgea Bernanosa kada kae:
Ve due vrijeme mislim da, ako jednog dana, rastua djelotvornost tehnika unitenja konano uzrokuje nestanak nae
vrste, nee okrutnost biti odgovorna za nae istrebljenje i jo
manje, naravno, gnjev koji ona budi, niti odmazde i osvete
koje povlai za sobom nego povodljivost, manjak odgovornosti modernog ovjeka, njegovo pokorno slaganje sa svakom
opeprihvaenom normom Uasi koje smo vidjeli, i jo vei
uasi koji nas ekaju, nisu znaci da raste broj buntovnih, nepokornih, neukrotivih ljudi na svijetu, nego naprotiv, da je u
stalnom porastu broj poslunih i povodljivih ljudi.
Ostali oblici komunikacije koja otuuje od ivota

Iskazivanje naih elja u obliku zahtjeva je jo jedan od oblika jezika
koji blokira suosjeanje. Zahtjev direktno ili indirektno prijeti sluatelju krivnjom ili kaznom ako nam ne udovolje. To je uobiajeni
nain komunikacije u naoj kulturi, posebno meu onima koji su
na pozicijama autoriteta.
Moja su mi djeca dala nekoliko neprocjenjivih lekcija o zahtjevima.
Nekako sam si uvrtio u glavu da je moj posao, kao roditelju, upuivati zahtjeve. Meutim, nauio sam da mogu zahtijevati od moje
djece to god mi je volja, ali da ih to svejedno nee navesti da bilo
38

Nikada ne
moemo
druge ni na to
natjerati.
to uine. Bila je to lekcija o moi za sve nas ohole koji vjerujemo da

je na posao, kao roditelja, uitelja ili menadera, mijenjati druge i
natjerati ih da se ponaaju kako se pristoji. Ta su mi djeca stavila do
znanja da ih nisam mogao ni na to natjerati. Sve to sam mogao je
kanjavanjem uiniti da poale to me nisu posluali. Na kraju
su me pouili da bi svaki puta, kada bi bio dovoljno budalast da
ih kanjavanjem natjeram da poele da su me ipak posluali, nali
nain da poelim da nisam.
Ponovo emo se time baviti kada budemo uili razlikovati iskazivanje molbe od iskazivanja zahtjeva jako vaan dio NK.
Razmiljanje
temeljeno
na to tko
zasluuje
blokira
suosjeajnu
komunikaciju.
Komunikacija
koja otuuje
od ivota
ima duboke
lozofske
i politike
korijene.
Komunikacija koja otuuje od ivota se takoer povezuje s konceptom da neka djela zasluuju nagradu, dok druga zasluuju kaznu.
Ovo se razmiljanje iskazuje rijeju zasluiti kao u reenici Zasluuje da bude kanjen za ono to je uinio. Pretpostavlja zlou kod
ljudi koji se ponaaju na odreen nain i iziskuje kaznu kako bi ih
se natjeralo da se pokaju i promijene svoje ponaanje. Vjerujem da
je svima u interesu da se ljudi mijenjaju, ne radi izbjegavanja kazne,
nego zato to prepoznaju da e promjena biti za njihovu dobrobit.
Veina nas je odrasla govorei jezik koji nas ohrabruje da etiketiramo, usporeujemo, zahtijevamo i (pr)osuujemo, umjesto da budemo svjesni svojih osjeaja i potreba. Vjerujem da je komunikacija,
koja otuuje od ivota, ukorijenjena u stavovima o ljudskoj prirodi
koji su stoljeima na nas utjecali. Ti stavovi naglaavaju nau uroenu zlou i nedostatke, te potrebu da kroz odgoj i obrazovanje
uimo kako kontrolirati nau uroeno nepoeljnu prirodu. Takvo
nas obrazovanje esto ostavlja u dilemi ima li neeg loeg u naim
osjeajima i potrebama. Rano se nauimo udaljiti od svega to se u
nama dogaa.
Komunikacija koja otuuje od ivota potjee od hijerarhijskih drutava, ali ih i podrava. U drutvima gdje mali broj pojedinaca voen
vlastitim interesima kontrolira velik broj ljudi, u interesu kraljeva, careva, plemstva i slinih je da se mase obrazuju na nain koji e kod
njih stvoriti robovski mentalitet. Jezik pogrenosti, treba i mora
je savreno za to prikladan: to su vie ljudi naueni da razmiljaju u
terminima moralistikih prosudbi koje impliciraju ispravnost i pogrenost, to e jae biti naueni da pojanjenja to je dobro, loe,
ispravno i pogreno trae izvan sebe od vanjskih autoriteta. Kada
smo povezani sa svojim osjeajima i potrebama, mi ljudi nismo vie
dobri robovi i podreeni.
39
Saetak
U naoj je prirodi da uivamo dajui i primajui suosjeajno. Nauili
smo, meutim, mnoge oblike komunikacije koja nas otuuje od
ivota koja nas navodi da se ponaamo i govorimo na naine koji
povreuju i nas i druge. Jedan od oblika komunikacije koja otuuje od ivota je upotreba moralistikih prosudbi koje impliciraju da
su oni koji se ne ponaaju u skladu s naim vrijednostima loi ili u
krivu. Drugi oblik takve komunikacije je upotreba usporedbi, to
moe blokirati suosjeanje i prema sebi i drugima. Komunikacija
koja otuuje od ivota takoer ometa nau svijest o tome da smo
sami odgovorni za vlastite misli, osjeaje i djela. Iskazivanje vlastitih
elja u obliku zahtjeva je jo jedna karakteristika jezika koji blokira
suosjeanje.
40
TREE
POGLAVLJE
Opaanje bez
(pr)ocjenjivanja
PROMATRAJ! Malo je stvari
toliko vanih i toliko religioznih.
Frederick Buechner, sveenik
Mogu se nositi s tim kada mi kae

to sam uinio ili to nisam uinio.
I mogu se nositi s tvojim tumaenjima
ali, molim te, ne mijeaj to dvoje.
Ako eli zakomplicirati neko sporno pitanje,
mogu ti rei kako:
pomijeaj to radim
s onim kako ti na to reagira.
Reci da si razoarana
nezavrenim poslovima koje vidi,
ali nazivajui me neodgovornim
nee me motivirati.
I reci mi da se osjea povrijeeno
kada kaem ne na tvoje udvaranje,
ali nazivajui me frigidnim
nee poveati svoje anse u budunosti.
Da, mogu se nositi s tim kada mi kae
to sam uinio ili to nisam uinio.
I mogu se nositi s tvojim tumaenjima
ali, molim te, ne mijeaj to dvoje.
Marshall Rosenberg
41
Prva komponenta NK je odvajanje opaanja od (pr)ocjene. Potrebno je jasno opaati to vidimo, ujemo ili dotiemo to utjee na
na osjeaj blagostanja, bez ukljuivanja bilo kakve (pr)ocjene.
Opaanja su vaan element NK kada elimo drugoj osobi jasno i
iskreno izraziti kako smo. Kada kombiniramo opaanje s (pr)ocjenom,
umanjujemo vjerojatnost da e uti nau poruku. Umjesto toga, ljudi
su skloni uti kritiku i zato se opirati onome to govorimo.
Kada
kombiniramo
opaanje s
(pr)ocjenom,
ljudi su skloni
uti kritiku.
NK ne nalae da ostanemo potpuno objektivni i da se uzdrimo

od (pr)ocjenjivanja. Ona samo zahtijeva odvajanje opaanja od
pr(ocjena). NK je procesni jezik koji obeshrabruje statina poopavanja; umjesto toga, pr(ocjene) trebaju biti temeljene na opaanjima specinim za vrijeme i kontekst. Semantiar Wendell Johnson
istie da sami sebi proizvodimo mnoge probleme koristei statian
jezik za iskazivanje ili prikaz stvarnosti koja se stalno mijenja: Na je
jezik nesavren instrument kojeg su stvorili pradavni neuki ljudi. To
je animistian jezik koji nas poziva da govorimo o stabilnosti i konstantama, o slinostima, o normalnom i kategorijama, o maginim
transformacijama, brzim lijekovima, jednostavnim problemima i
konanim rjeenjima. Pa ipak, svijet koji pokuavamo simbolizirati
tim jezikom je svijet procesa, promjene, razlika, dimenzija, funkcija,
odnosa, rasta, interakcija, razvoja, uenja, oponaanja, kompleksnosti. Neslaganje izmeu naeg svijeta koji se stalno mijenja i naih
relativno statinih jezinih oblika je dio naeg problema.
Moja kolegica, Ruth Bebermeyer, suprotstavlja statini i procesni
jezik u pjesmi koja ilustrira razliku izmeu (pr)ocjene i opaanja.
Nikada nisam vidjela lijenog ovjeka.
Vidjela sam ovjeka koji nikada nije trao
dok sam ga promatrala, i vidjela sam ovjeka
koji je ponekad spavao izmeu
ruka i veere, i koji bi ostao
kod kue za kinog dana,
ali on nije bio lijen ovjek.
Prije nego me proglasi ludom,
razmisli, je li on bio lijen ovjek ili
je samo inio stvari koje smo etiketirali kao lijenost?
Nikada nisam vidjela glupo dijete.
Vidjela sam dijete koje je ponekad inilo
stvari koje nisam razumjela
ili na nain koji ja nisam isplanirala.
Vidjela sam dijete koje nije vidjelo
ista mjesta na kojima sam ja bila,
ali to nije bilo glupo dijete.
42
Tree poglavlje - OPAANJE BEZ (PR)OCJENJIVANJA

Prije nego ga proglasi glupim,
razmisli, je li to dijete glupo ili je samo
znalo drugaije stvari nego ti?
Gledala sam koliko god sam mogla
ali nikada nisam vidjela kuhara.
Vidjela sam osobu koja je kombinirala
sastojke koje smo objedovali,
osobu koja je ukljuila kuhalo
i promatrala ga dok se meso kuhalo
vidjela sam te stvari, ali ne i kuhara.
Reci mi, kada ti promatra,
vidi li kuhara ili nekoga
tko radi stvari koje nazivamo kuhanje?
Ono to neki od nas nazivaju lijenost
neki zovu umor ili leernost,
ono to neki od nas nazivaju glupost
neki nazivaju drugaije znanje.
Tako sam dola do zakljuka,
sve e nas spasiti zbrke
ako ne mijeamo ono to moemo vidjeti
s onim to je nae miljenje.
Zato to ti smije, elim i ja rei;
znam to je samo moje miljenje.
Dok je utjecaj negativnih etiketa kao to su lijen ili glup oigledniji, ak i pozitivne ili na prvi pogled neutralne etikete kao to su
kuhar ograniavaju nau percepciju bia druge osobe u svoj njezinoj cjelovitosti.
Najvii oblik ljudske inteligencije

Indijski lozof J. Krishnamurti jednom je rekao da je opaanje bez
(pr)ocjenjivanja najvii oblik ljudske inteligencije. Kada sam prvi
puta proitao ovu tvrdnju, kroz glavu mi je, prije nego to sam
shvatio da sam upravo donio (pr)ocjenu, proletjela misao: Kakva
glupost!. Veini nas je teko opaati ljude i njihova ponaanja bez
(pr)osude, kritike i drugih oblika analize.
Postao sam svjestan ove potekoe dok sam radio s uposlenicima
i ravnateljem osnovne kole koji su se esto alili na potekoe u
komunikaciji. Podruni upravitelj me je zamolio da im pomognem
rijeiti sukob. Prvo sam trebao razgovarati s uposlenicima i nakon
toga s uposlenicima i ravnateljem zajedno.
43
Otvorio sam sastanak postavljajui pitanje uposlenicima: to ravnatelj ini a da je u suprotnosti s vaim potrebama? Pravi je dave doao je brz odgovor. Moje pitanje je trailo opaanje, a dobio sam izraz
dave koji, premda mi je dao informaciju o tome kako ovaj uitelj
procjenjuje ravnatelja, nije mi opisao to je ravnatelj govorio ili inio, a
to je dovelo do uiteljeva tumaenja da je ravnatelj dave.
Kada sam ukazao na to, drugi nastavnik je ponudio sljedee: Znam
to je mislio: ravnatelj previe pria! Umjesto jasnog opaanja ravnateljevog ponaanja, i ovo je bila procjena o tome koliko ravnatelj pria. Trei je uitelj izjavio: On misli da je jedini koji ima
neto vrijedno za rei. Objasnio sam da izvoditi zakljuak o tome
to druga osoba misli nije isto to i opaanje njegovog ponaanja.
Konano, etvrti se uitelj usudio: Cijelo vrijeme eli biti u centru
pozornosti. Nakon to sam primijetio da je i to bila pretpostavka
o tome to druga osoba eli dvoje uitelja je uglas progovorilo:
Pa, jako je teko odgovoriti na Vae pitanje!
Nastavili smo raditi tako to smo napravili listu specinih ponaanja ravnatelja koja su im smetala pazei pri tome da na listu ne uu
(pr)ocjene. Na primjer, ravnatelj je za vrijeme sastanaka Nastavnog
vijea priao prie o svom djetinjstvu i ratnim iskustvima, to je ponekad rezultiralo dvadesetminutnim produljenjem sastanka. Kada sam
ih pitao jesu li ikad ravnatelju iskazali svoje nezadovoljstvo, odgovorili
su da su pokuali, ali samo putem (pr)ocjenjivakih primjedbi. Nikada
se nisu pozvali na specino ponaanje kao to je njegovo prianje
pria i sloili su se da e to uiniti na naem zajednikom sastanku.
Gotovo im je zajedniki sastanak poeo, shvatio sam to mi je
osoblje govorilo. Bez obzira na temu razgovora, ravnatelj bi upao s
Ovo me podsjea na vrijeme kada sam i nastavio priom iz djetinjstva ili rata. ekao sam da uitelji iskau svoju nelagodu vezanu
za ravnateljevo ponaanje. Meutim, umjesto Nenasilne komunikacije, primijenili su neverbalno osuivanje. Neki su okretali oima;
drugi su naoigled zijevali; jedan je zurio u svoj runi sat.
Izdrao sam ovaj bolni scenarij dok konano nisam upitao: Zar nitko nee nita rei? Nastupila je neugodna tiina. Uitelj koji je prvi
progovorio na prethodnom sastanku, skupio je hrabrost, pogledao
direktno u ravnatelja i rekao: Ed, davi nas priom!
Kao to ova pria ilustrira, nije se uvijek lako osloboditi starih navika
i ovladati sposobnou razdvajanja opaanja od (pr)ocjene. Na kraju, uitelji su uspjeli pojasniti ravnatelju specina ponaanja koja su
ih brinula. Ravnatelj ih je ozbiljno sasluao i onda nasrnuo: Zato
mi netko to nije ranije rekao? Priznao je da je bio svjestan svoje
navike prianja pria i nastavio priom o toj navici! Prekinuo sam
44

ga, primijetivi (dobronamjerno) da opet radi istu stvar. Zavrili smo
sastanak iznalazei naine na koje osoblje moe na ljubazan nain
ravnatelju dati do znanja kada njegove prie nisu dobrodole.
Razlikovanje opaanja od (pr)ocjenjivanja

Sljedea tablica sadri primjere opaanja koja su razdvojena od
(pr)ocjena i primjere opaanja pomijeanih s (pr)ocjenom.
Komunikacija
Primjeri
opaanja
pomijeanih s
(pr)ocjenom
Primjeri kada su
opaanja i (pr)ocjene
razdvojeni
1. Upotreba glagola biti

Previe si darebez naznake da procje- ljiv.
nitelj preuzima odgovornost za procjenu.
Kada vidim da drugima

daje sav svoj novac za
uinu, mislim da si previe dareljiv.
2. Upotreba glagola s
procjenjivakim konotacijama.
Doug ui samo no
prije ispita.
Doug odugovlai.
3. Podrazumijevanje da su Ona nee preda- Mislim da nee predati

neiji zakljuci o mislima, ti svoj rad.
svoj rad. ili Rekla je:
osjeajima, namjerama
Neu predati svoj rad.
ili eljama druge osobe
jedini mogui.
4. Brkanje predvianja i
izvjesnosti.
Ako ne bude
jeo uravnoteene obroke, naruit e si zdravlje.
Ako ne bude jeo uravnoteene obroke, bojim

se da bi ti se zdravlje
moglo naruiti.
5. Poopavanje
Manjine ne vode Nisam jo vidio manjinrauna o vlastisku obitelj s broja 1679

u Ulici Ross da isti snitoj imovini.
jeg ispred svoje kue.
6. Upotreba rijei koje

opisuju sposobnost
bez naznake da se radi
o procjeni.
Hank Smith je
lo nogometa.
Hank Smith nije postigao zgoditak u zadnjih

20 utakmica.
7. Upotreba pridjeva i
priloga na nain koji
ne ukazuje na to da se
radi o procjeni.
Jim je ruan.
Jimov izgled mi se ne
svia.
45
Napomena: Rijei: uvijek, nikada, ikada, kada god itd. izraavaju

opaanja kada se koriste na sljedee naine:
Kada god sam vidjela Jacka kako razgovara telefonom, priao je
barem 30 minuta.
Ne mogu se sjetiti da si mi ikad pisala.
Kada se takve rijei koriste kao uveliavanja, opaanja i (pr)ocjene
su pomijeani:
Uvijek si zauzet.
Nikad je nema kada ju trebam.
Kada se koriste kao uveliavanja, ee izazivaju obrambenu reakciju nego suosjeanje.
Rijei kao to su esto i rijetko takoer mogu pridonositi brkanju
opaanja i (pr)ocjene.
(Pr)ocjene
Opaanja
Rijetko radi ono to ja elim.
Zadnja tri puta kada sam neto predloio si rekao da ne eli to raditi.
esto svrati do nas.
Svrati do nas najmanje tri puta tjedno.
Saetak
Prva komponenta NK je odvajanje opaanja od (pr)ocjene. Kada
pomijeamo opaanje s (pr)ocjenom, drugi su skloni uti kritiku i
opirati se onome to govorimo. NK je procesni jezik koji obeshrabruje upotrebu statinih poopavanja. Umjesto toga, opaanja trebaju biti specina u odnosu na vrijeme i kontekst kao u primjeru:
Hank Smith nije postigao zgoditak u zadnjih 20 utakmica, umjesto: Hank Smith je lo nogometa.
NK na djelu
Najarogantniji govornik kojeg smo ikada imali!
Ovaj se dijalog dogodio tijekom radionice koju sam vodio. Nakon oko pola sata moje
prezentacije napravio sam stanku kako bih dobio reakcije polaznika. Jedan od njih je
podigao ruku i izjavio: Ti si najarogantniji govornik kojeg smo ikada imali!
Imam nekoliko mogunosti na raspolaganju kada mi se ljudi tako obrate. Jedna mogunost je da poruku primim osobno; znam da to radim kada imam snaan poriv da puzim,
46

da se branim ili opravdavam. Druga mogunost (za koju sam dobro istreniran) je napasti
drugu osobu radi svog doivljaja napada na sebe. Ovom prilikom sam odabrao treu
opciju usredotoivi se na ono to bi se moglo dogaati iza njegove izjave.
M. R: (pokuavajui pogoditi njegova opaanja) Jeste li reagirali na to to sam 30 minuta
bez prestanka prezentirao svoje poglede prije nego sam vama dao priliku da govorite?
Phil:
Ne, po tvojim rijeima sve izgleda tako jednostavno.
M. R: (pokuavajui dobiti jo vie pojanjenja) Jeste li reagirali na to to nisam nita
rekao o tome kako proces nekima moe biti teko primijeniti?
Phil:
Ne, ne nekima Vama!
M. R: Dakle, reagirali ste na to to nisam rekao da proces moe ponekad meni biti
teak?
Phil:
Tako je.
M. R: Osjeate li se iznervirani jer ste oekivali neki znak od mene koji bi pokazivao da
i ja sm ponekad imam potekoa s primjenom procesa?
Phil:
(nakon kraeg razmiljanja) Tako je.
M. R: (oputeniji jer sam sada povezan s osjeajima i potrebama osobe, usmjerio sam
pozornost na to to je to to od mene trai) Biste li voljeli da priznam sada da primjena ovog procesa moe biti za mene prava borba?
Phil:
Da.
M. R: (Nakon to sam si razjasnio njegova opaanja, osjeaje, potrebu i molbu, provjeravam unutar sebe jesam li voljan uiniti to to me je pitao.) Da, ovaj proces mi je esto
teak. Kada nastavimo s radom, vjerojatno e me imati prilike uti kako opisujem
nekoliko situacija u kojima sam se dobro namuio ili potpuno izgubio doticaj
s procesom, sa svijeu koju vam sada ovdje predstavljam. Ali ono to me tjera
naprijed su bliske veze s drugim ljudima koje se dogode kada uspijem ostati u procesu.
47
PRVA VJEBA: Opaanje ili (pr)ocjena?

Proite kroz sljedeu vjebu kako biste odredili koliko ste vjeti u
razlikovanju opaanja i (pr)ocjena. Zaokruite broj ispred svakog
primjera za koji mislite da je opaanje bez naznaka (pr)ocjene.
1. John je juer bez ikakvog razloga bio ljut na mene.
2. Sino je Nancy grizla nokte dok je gledala televiziju.
3. Sam nije traio moje miljenje tijekom sastanka.
4. Moj otac je dobar ovjek.
5. Janice previe radi.
6. Henry je agresivan.
7. Pam je bila prva u redu svakog dana ovog tjedna.
8. Moj sin esto ne opere zube.
9. Luke mi je rekao da ne izgledam dobro u utom.
10. Moja teta prigovara kada priam s njom.
Slijede moji odgovori na vjebu:
1. Ako ste zaokruili ovaj broj, ne slaemo se. Smatram da je bez
ikakvog razloga procjena. Nadalje, smatram da je procjena i
zakljuak da je John bio ljut. Mogao se osjeati i povrijeeno,
uplaeno, tuno ili nekako drugaije. Primjeri opaanja bez procjene bi npr. bili: John mi je rekao da je ljut, ili John je akom
lupio po stolu.
2. Ako ste zaokruili ovaj broj, slaemo se da je iskazano opaanje
bez mijeanja s procjenom.
4. Ako ste zaokruili ovaj broj, ne slaemo se. Smatram da je dobar ovjek procjena. Opaanje bez procjene bi npr. bilo: Zadnjih 25 godina svog ivota moj je otac davao desetinu plae u
humanitarne svrhe.
5. Ako ste zaokruili ovaj broj, ne slaemo se. Smatram da je previe procjena. Opaanje bez procjene bi npr. bilo: Janice je ovaj
tjedan provela preko 60 sati u uredu.
6. Ako ste zaokruili ovaj broj, ne slaemo se. Smatram da je agresivan procjena. Opaanje bez procjene bi npr. bilo: Henry je
udario svoju sestru kada je prebacila program na televiziji.
48

8. Ako ste zaokruili ovaj broj, ne slaemo se. Smatram da je esto procjena. Opaanje bez procjene bi npr. bilo: Moj sin dva
puta ovaj tjedan nije oprao zube prije spavanja.
10. Ako ste zaokruili ovaj broj, ne slaemo se. Smatram da je prigovara procjena. Opaanje bez procjene bi npr. bilo: Moja me
teta nazvala tri puta ovaj tjedan i u sva tri navrata mi je priala o
ljudima koji su se prema njoj ponaali na nain koji ne voli.
49
Maska
Uvijek maska
u tankoj bijeloj ruci.
Uvijek imala je masku ispred lica
Doista je zglob
drei je lagano
odgovarao zadatku:
Ponekad ipak
zamijetio se treptaj,
prstiju drhtaj,
uvijek skoro neprimjetan
drei masku?
Godinama i godinama i godinama elio sam saznati,
ali nisam se usudio pitati.
A onda
nesmotrena greka,
pogledah iza maske,
da bih otkrio
prazninu.
Ona lica nije imala.
Postala je
samo ruka
to masku je drala
graciozno.
Nepoznati autor
51
ETVRTO
POGLAVLJE
Prepoznavanje i
izraavanje osjeaja
Prva komponenta NK je opaati bez (pr)ocjenjivanja; druga komponenta je izraavanje onoga to osjeamo. Psihoanalitiar Rollo
May tvrdi da zrela osoba postaje sposobna razlikovati osjeaje u
toliko nijansi, snanih i strastvenih, ili njenih i krhkih doivljaja, koliko ih ima u razliitim glazbenim odlomcima jedne simfonije. Za
mnoge od nas, meutim, nai osjeaji su, kako bi ih May opisao,
ogranieni poput nota zova lovakog roga.
Visoka cijena neizraenih osjeaja

Na repertoar rijei kojima vrijeamo druge esto je puno vei od
rjenika koji nam omoguava jasno opisivanje vlastitih emocionalnih stanja. Proao sam dvadeset i jednu godinu kolovanja u amerikim kolama i ne mogu se sjetiti da me itko tijekom cijelog tog
vremena pitao kako se osjeam. Osjeaji jednostavno nisu smatrani
vanima. Tada se cijenio ispravan nain razmiljanja kako su ga
denirale osobe na poloajima ili od autoriteta. Trenirani smo da
budemo upravljani izvana, a ne povezani sa samima sobom. Uili
smo biti u glavi pitajui se to drugi misle da bi ja trebao rei ili
initi?
Interakcija, koju sam imao s nastavnicom kada sam bio oko devet
godina, zorno prikazuje kako moe poeti otuivanje od vlastitih
osjeaja. Jednom sam se poslije kole sakrio u razredu jer su me neki
deki ekali pred kolom elei me istui. Uiteljica me je primijetila
i zatraila da napustim kolu. Kada sam joj objasnio da me je strah
53
izai, rekla mi je: Velike deke nije strah. Nekoliko godina kasnije dobio sam daljnje potkrepljenje kroz sudjelovanje u sportskim
aktivnostima. Bilo je uobiajeno da treneri cijene sportae koji su
spremni dati sve od sebe i nastaviti igrati bez obzira na ziku bol
koju trpe. Tu sam lekciju tako dobro nauio da sam jednom igrao
bejzbol mjesec dana s nelijeenim prijelomom runog zgloba.
Na jednoj od radionica NK, student je dao primjer sustanara koji
je tako glasno putao glazbu da nije mogao spavati. Kada sam ga
upitao da kae kako se tada osjeao, odgovorio je: Osjeam da nije
u redu nou putati glazbu tako glasno. Istaknuo sam da, kada nakon rijei osjeam nastavi reenicu s da, iskazuje svoje miljenje,
a ne kako se osjeao. Nakon to sam ga zamolio da pokua ponovo
iskazati svoje osjeaje, rekao je: Osjeam, kada ljudi rade tako neto, da je to ugroavanje linosti. Objasnio sam da je to jo uvijek
prije miljenje nego osjeaj. Zastao je udubljen u misli i onda izjavio
sa estinom: O tome nemam ama ba nikakvih osjeaja!
Taj je student oigledno imao snane osjeaje. Naalost, nije znao
kako postati svjestan svojih osjeaja, a kamoli kako ih iskazati. Te
su potekoe u prepoznavanju i izraavanju osjeaja este, i to po
mom iskustvu, posebno meu pravnicima, inenjerima, policajcima, korporativnim menaderima i profesionalnom vojnom osoblju
meu ljudima iji profesionalni kodeksi ponaanja obeshrabruju izraavanje osjeaja. Za obitelji, cijena je visoka kada lanovi ne
mogu komunicirati svoje osjeaje. Pjevaica kantrija Reba McIntire napisala je pjesmu nakon smrti oca i nazvala ju The Greatest
Man I Never Knew (Najvei ovjek kojeg nikada nisam upoznala).
Tim je inom nedvojbeno izrazila osjeaje mnogih ljudi koji nikada
nisu uspjeli ostvariti emotivnu vezu sa svojim oevima kakvu su
eljeli.
Redovno ujem izjave poput Ne bih eljela da me krivo shvati
udana sam za predivnog mukarca ali nikada ne znam to osjea. Jedna je takva nezadovoljna ena dovela mua na radionicu
tijekom koje mu je rekla: Osjeam se kao da sam udana za zid.
On je tada odigrao odlinu imitaciju zida: sjedio je nepokretno u
tiini. Ogorena, okrenula se prema meni i uzviknula: Vidite! To se
dogaa cijelo vrijeme. On samo sjedi i nita ne govori. Ba kao da
ivim sa zidom.
ini mi se da se osjeate usamljeno i da elite vie emotivnog kontakta sa svojim muem, odgovorio sam. Kada se sloila, pokuao
sam joj pokazati kako izjavama kao to su Osjeam se kao da ivim
sa zidom! nee privui pozornost svoga mua na svoje osjeaje
i elje. Naprotiv, vjerojatnije je da e ih on uti kao kritiku, nego
54
etvrto poglavlje - PREPOZNAVANJE I IZRAAVANJE OSJEAJA

kao poziv da se povee s njezinim osjeajima. Nadalje, takve izjave
esto zavre kao samoispunjavajua proroanstva. Suprug, na primjer, uje kritiku da se ponaa kao zid; povrijeen je i obeshrabren
i uope ne reagira i time potvruje sliku zida koju njegova ena o
njemu ima.
Prednosti obogaivanja rjenika osjeaja su oigledne ne samo za
privatne odnose, nego i za poslovni svijet. Jednom su me angairali kao konzultanta tehnolokog odjela velike vicarske korporacije
jer su se zabrinuli otkrivi da ih radnici iz drugih odjela izbjegavaju. Upitani zato je to tako, uposlenici drugih odjela su odgovorili:
Mrzimo ii tamo savjetovati se s tim ljudima. To je kao da govorite
hrpi strojeva! Problem se umanjio nakon to sam proveo dosta
vremena s lanovima tehnolokog odjela ohrabrujui ih da pokau
svoju ljudskost kada komuniciraju sa svojim suradnicima.
Drugom prilikom, radio sam s upraviteljima bolnice koji su bili tjeskobni radi nadolazeeg sastanka s lijenicima bolnice. eljeli su ih
pridobiti za projekt kojeg su nedavno odbili s rezultatom glasovanja
17 prema 1. Upravitelji su jedva ekali da im demonstriram nain na
koji bi mogli koristiti NK u razgovoru s lijenicima.
Igrajui ulogu jednog od upravitelja poeo sam igru uloga: Osjeam strah to otvaram ovo pitanje: Odabrao sam poeti na ovaj
nain jer sam osjetio kako su svi bili uplaeni dok su se pripremali za
ponovni susret s lijenicima. Prije nego to sam mogao nastaviti, jedan od upravitelja me zaustavio kako bi se usprotivio: Potpuno ste
nerealni! Nikada ne bismo mogli rei lijenicima da nas je strah.
Pokazivanje
vlastite
ranjivosti
moe pomoi
rjeavanju
sukoba.
Kada sam ih pitao zato im se ini nemogue priznati da se boje,

odgovorio je bez oklijevanja: Kada bismo im priznali da se bojimo
rastrgali bi nas na komadie! Njegov me odgovor nije iznenadio;
esto ujem ljude kako kau da ne mogu zamisliti izraavanje vlastitih osjeaja na radnom mjestu. Meutim, bilo mi je drago uti da je
ipak jedan od njih odluio riskirati i pokazati svoju ranjivost na tom
sastanku od kojeg su svi strepili. Umjesto uobiajenog loginog,
racionalnog i neemocionalnog nastupa, odabrao je iskazati svoje
osjeaje zajedno s razlozima zbog kojih ele da lijenici promijene
svoj stav. Primijetio je da su lijenici ovog puta drugaije reagirali.
Na kraju je bio zadivljen i odahnuo je kada su, umjesto da ih rastrgaju na komadie, lijenici promijenili miljenje i izglasali projekt sa
17 prema 1. Ovaj dramatini preokret pomogao je upraviteljima
da shvate i cijene potencijalni utjecaj pokazivanja ljudske ranjivosti
ak i na radnom mjestu.
Na kraju, dozvolite mi da podijelim s vama osobni dogaaj koji me
je nauio o posljedicama skrivanja vlastitih osjeaja. Drao sam pre-
55
davanje o NK skupini studenata u starom sreditu grada. Kada sam

prvi dan uao u prostoriju, studenti, koji su do tog trenutka uivali
u ivom razgovoru, odjednom su zautjeli. Dobro jutro, pozdravio
sam. Tiina. Osjeao sam se nelagodno, ali bilo me je strah podijeliti
to s njima. Umjesto toga, nastavio sam na svoj najprofesionalniji
nain: Na ovom teaju, uit emo proces komunikacije za koji se
nadam da e vam biti od pomoi u odnosima kod kue i s prijateljima.
Nastavio sam prezentirati informacije o NK, ali inilo se da nitko ne
slua. Jedna je djevojka izvadila turpijicu iz torbe i poela energino
turpijati nokte. Studenti blizu prozora su prilijepili svoja lica na prozor kao da su fascinirani neim to se dogaa dolje na ulici. Osjeao
sam se sve nelagodnije, a i dalje nisam nita rekao. Konano je jedan
student, koji je oigledno imao vie hrabrosti nego to sam ja pokazao, progovorio: Vi ba ne volite biti s crncima, zar ne? Bio sam
zapanjen, ali sam ipak odmah shvatio da sam pridonio percepciji
ovog studenta pokuavajui sakriti vlastitu nelagodu.
Nervozan sam, priznao sam, ali ne zbog vae boje koe. Moji osjeaji imaju veze s tim to ne poznam nikoga od vas i to sam elio
da me prihvatite kada sam uao u prostoriju. Ovo pokazivanje
vlastite ranjivosti je proizvelo snaan uinak na studente. Poeli su
postavljati pitanja o meni, priati mi razne stvari o sebi i izraavati
zanimanje za NK.
Osjeaji nasuprot neosjeaja

Upotreba rijei osjeati bez stvarnog izraavanja osjeaja esto izaziva zabunu u engleskom jeziku. Na primjer, u reenici, Osjeam da
ova ponuda nije bila potena, rije mislim bi bolje opisala stvarnu
situaciju od rijei osjeam. Openito govorei, osjeaji nisu jasno
iskazani kada iza rijei osjeam slijede:
Razlikujte
osjeaje od
misli.
a) rijei kao to su: da, kao, kao da:

Osjeam da bi ti to trebao bolje znati.
Osjeam se kao promaaj.
Osjeam se kao da ivim sa zidom.
b) zamjenice ja, ti, on, ona, oni, ono:
Osjeam da sam ja stalno na raspolaganju.
Osjeam da je ono bilo beskorisno.
c) imena ili imenice koje se odnose na osobe:
Osjeam da je Amy prilino odgovorna.
Osjeam da je moj ef manipulator.
56

Razlikujte
ono TO
OSJEATE od
onog KAKVI
MISLITE DA
JESTE.
S druge strane, u engleskom jeziku, nije obavezno koristiti rije osjeati kada iskazujemo osjeaje: moemo rei Osjeam se iznervirano ili jednostavno Iznervirana sam.
NK razlikujemo rijei koje iskazuju stvarne osjeaje od rijei koje
opisuju kakvi mislimo da jesmo.
A. Opis onoga kakvi mislimo da smo:
Osjeam se nedoraslo kao gitarista.
Ovim iskazom procjenjujem koliko sam dobar gitarista, a ne iskazujem jasno kako se osjeam.
B. Iskazi stvarnih osjeaja:
Razoaran sam u sebe kao gitaristu.
Nestrpljiv sam sa sobom kao gitaristom.
Frustriran sam sobom kao gitaristom.
Stvarni osjeaj u pozadini moje procjene sebe kao nedoraslog
bi dakle mogao biti razoaranje, nestrpljivost, frustracija ili neki
drugi osjeaj.
Razlikujte TO
OSJEATE od
TO MISLITE
KAKO drugi
reagiraju ili se
prema vama
ponaaju.
Isto tako je od pomoi razlikovati rijei koje opisuju to drugi ljudi

oko nas ine, od rijei koje opisuju stvarne osjeaje. Slijede primjeri iskaza koji se lako mogu krivo protumaiti kao iskazi osjeaja: u
stvari, oni nam otkrivaju to mi mislimo kako se drugi ponaaju, a
ne to mi sami osjeamo:
A. Osjeam se nevanim ljudima s kojima radim.
Rije nevaan opisuje kako mislim da me drugi procjenjuju, a
ne kako se zaista osjeam, to bi u ovoj situaciji moglo biti Tuan sam ili Osjeam se obeshrabreno.
B. Osjeam se neshvaeno.
Ovdje rije neshvaeno ukazuje na moju procjenu razine razumijevanja druge osobe, a ne na moj osjeaj. U ovoj bi situaciji
mogao osjeati anksioznost, iznerviranost ili neto drugo.
C. Osjeam se ignorirano.
Ponovo, i ovdje se radi vie o tumaenju ponaanja drugih,
nego o jasnom iskazu vlastitih osjeaja. Nesumnjivo je bilo situacija kada smo mislili da nas ignoriraju i osjeali smo olakanje
jer smo eljeli biti sami. Takoer je nesumnjivo bilo i situacija
u kojima smo se osjeali povrijeeno kada smo mislili da nas
ignoriraju, jer smo eljeli biti ukljueni.
57
Rijei kao ignorirano vie iskazuju kako mi tumaimo druge, nego

kako se osjeamo. Evo primjera takvih rijei.
iskoriteno
isprovocirano
izdano
kooptirano
uhvaeno u stupicu
maltretirano
manipulirano
napadnuto
naputeno
necijenjeno
nepodrano
neprimijeeno
nesasluano
neshvaeno
neeljeno
obezvrijeeno
odbaeno
odbijeno
omalovaeno
pod patronatom
pod prijetnjom
pod pritiskom
ponieno
prekinuto
prinueno
prevareno
stjerano u kut
uzet/a zdravo za
gotovo
zanemareno
zaplaeno
zloupotrebljeno
zlostavljano
Sastavljanje rjenika osjeaja

Kada iskazujemo osjeaje, korisno je upotrebljavati rijei koje se odnose na specine osjeaje, umjesto nejasnih ili opih izraza. Na
primjer, ako kaemo, Osjeam se dobro s tim, rije dobro moe
znaiti sretno, uzbueno, rastereeno ili mnogo drugih osjeaja. Rijei kao to su dobro i loe ometaju sluaa da se lagano povee s
onim to zaista osjeamo.
Sljedee su liste sastavljene kako bismo vam pomogli da poveate
mo artikuliranja osjeaja i jasnog opisivanja cijele lepeze emocionalnih stanja.
Kako se moemo osjeati kada su nam potrebe zadovoljene
bezbrino
blaeno
blisko
blistavo
brino
budno
arobno
eznutljivo
udesno
dirnuto
divno
58
dobroudno
ekstatino
energino
entuzijastino
fascinirano
ganuto
gorljivo
govorljivo
inspirirano
ispunjeno
iznenaeno
izvanredno
izvrsno
krhko
mirno
miroljubivo
napeto
nehajno
neobuzdano
nepomueno
nestrpljivo
njeno

obzirno
oarano
odano
oduevljeno
odvano
ohrabreno
okretno
okrijepljeno
opinjeno
oprezno
optimistino
oputeno
osjetljivo
osnaeno
osvjeeno
poduzetno
poletno
ponosno
potaknuto
povjerljivo
presretno
preplavljeno
pribrano
prijateljski
prisebno
privlano
privreno
prtavo
pun/a iekivanja
pun/a ljubavi
pun/a nade
pun/a pouzdanja
pun/a povjerenja
pun/a ivotne radosti
radosno
radoznalo
raspoloeno
rastereeno
razdragano
razgaljeno
razveseljeno
samodopadno
samosvjesno
samouvjereno
sigurno
sjajno
slabano
slobodno
smireno
snano
snoljivo
spokojno
sretno
staloeno
stimulirano
toplo
udobno
ugodno
ushieno
ustreptalo
uzavrelo
uzbueno
vedro
velianstveno
veselo
zabavljeno
zabezeknuto
zaarano
zaueno
zadovoljno
zahvalno
zaintrigirano
zainteresirano
zaneseno
zanosno
zaokupljeno
zapanjeno
znatieljno
zrelo
ivahno
ivo
Kako se moemo osjeati kada nam potrebe nisu zadovoljene

apatino
bespomono
beutno
bezbrino
beznadno
bezvoljno
bijedno
bijesno
bolno
buntovno
eznutljivo
deprimirano
dezorganizirano
distancirano
dosadno
frustrirano
gnjevno
gorljivo
grozno
hladno
hladnokrvno
59
indiferentno
iscrpljeno
izgubljeno
iznenaeno
iznervirano
jadno
jednolino
kivno
klonulo
krivnju
letargino
lijeno
ljubomorno
ljutito
maloduno
melankolino
mizerno
mlitavo
monotono
mrzovoljno
mrnju
muno
napeto
natmureno
nehajno
nelagodno
nemarno
nemirno
nemono
nepostojano
neprijateljski
nervozno
nesigurno
nesnosno
nespretno
nesretno
nestalno
60
nestrpljivo
neudobno
neugodno
nevoljko
nevoljno
nezabrinuto
nezadovoljno
obeshrabreno
obino
oajno
odbojnost
ogoreno
ogorenost
ojaeno
oklijevajue
osjetljivo
oslabljeno
otresito
otrijenjeno
ozlovoljeno
pasivno
pesimistino
pokunjeno
pospano
posramljeno
potiteno
povrijeeno
povueno
premoreno
preoptereeno
prestravljeno
promjenjivo
raspadnuto
ravnoduno
razbueno
razdraeno
razdraljivo
razoarano
sjetno
skeptino
skrahirano
slomljenog srca
smeteno
smireno
snudeno
srdito
straljivo
sumnjiavo
sumorno
svladano
okirano
teturavo
tjeskobno
tromo
tupo
turobno
tuno
umorno
umrtvljeno
uplaeno
usamljeno
usklaeno
uspanieno
usredotoeno
ustavljeno
ustraeno
utueno
uzdrmano
uzdrano
uznemireno
uzrujano
uasno
uasnuto
vatreno

zabrinuto
zaintrigirano
zamoreno
zapanjeno
zaprepateno
zaputeno
zbunjeno
zgaeno
zlobno
zlovoljno
alosno
ivano
Saetak
Druga komponenta koja nam treba kako bismo se izrazili su osjeaji. Obogaivanjem rjenika osjeaja, koji nam omoguava jasno
i specino iskazivanje i prepoznavanje osjeaja, lake nam je povezati se jedni s drugima. Dozvoliti sebi da budemo ranjivi iskazivanjem vlastitih osjeaja nam moe pomoi u rjeavanju sukoba.
NK razlikuje iskazivanje stvarnih osjeaja od upotrebe rijei i izjava
kojima opisujemo misli, procjene i tumaenja.
61
DRUGA VJEBA: Iskazivanje osjeaja

Ako elite vidjeti slaemo li se oko verbalnog izraavanja osjeaja,
zaokruite broj ispred svakog primjera u kojem su osjeaji izraeni
verbalno.
1. Osjeam da me ne voli.
2. Tuan sam to odlazi.
3. Osjeam strah kada to kae.
4. Kada me ne pozdravi, osjeam se zanemareno.
5. Sretan sam to moe doi.
6. Odvratan si.
7. Osjeam se tako da bi te udario.
8. Osjeam se neshvaeno.
9. Osjeam se dobro zbog onoga to si za mene uinio.
10. Bezvrijedan sam.
Slijede moji odgovori:
1. Ako ste zaokruili ovaj broj, ne slaemo se. Smatram da da me
ne voli nije osjeaj. Meni taj iskaz opisuje kako govornik misli
da se druga osoba osjea, prije nego kako se govornik osjea.
Kada god iza rijei osjeam slijedi ja, ti, on, ona, oni,
ono, da, kao ili kao da, ono to slijedi najee nije ono to
bih ja smatrao osjeajem. Primjeri iskazivanja osjeaja u ovom
sluaju bi mogli biti: Tuan sam ili Osjeam se tjeskobno.
2. Ako ste zaokruili ovaj broj, slaemo se da je osjeaj izraen verbalno.
4. Ako ste zaokruili ovaj broj, ne slaemo se. Smatram da zanemareno nije osjeaj. Meni ta rije opisuje to govornik misli
da mu druga osoba radi. Iskazivanje osjeaja bi u ovom sluaju
moglo biti: Kada me na vratima ne pozdravi, osjeam se usamljeno.
6. Ako ste zaokruili ovaj broj, ne slaemo se. Smatram da odvratan nije osjeaj. Meni to govori to govornik misli o drugoj
osobi, a ne kako se osjea. Iskazivanje osjeaja bi u ovom sluaju
moglo biti: Osjeam gaenje.
62

7. Ako ste zaokruili ovaj broj, ne slaemo se. Smatram da tako
da bi te udario nije osjeaj. Meni taj iskaz govori to govornik
zamilja da radi, a ne kako se osjea. Iskazivanje osjeaja bi u
ovom sluaju moglo biti: Bijesan sam na tebe.
8. Ako ste zaokruili ovaj broj, ne slaemo se. Smatram da neshvaen nije osjeaj. Meni ta izjava govori to govornik misli da
druga osoba radi. Iskazivanje osjeaja bi u ovom sluaju moglo
biti: Osjeam se frustrirano ili Osjeam se obeshrabreno.
9. Ako ste zaokruili ovaj broj, slaemo se da je osjeaj izraen verbalno. Meutim, rije dobro je nejasna kada se upotrebljava
za iskazivanje osjeaja. Obino moemo jasnije iskazati to osjeamo koristei druge rijei, kao npr. u ovom sluaju: olakanje,
zadovoljstvo ili ohrabreno.
10. Ako ste zaokruili ovaj broj, ne slaemo se. Smatram da bezvrijedan nije osjeaj. Meni ta izjava govori kako osoba koja je to
rekla o sebi razmilja, a ne kako se osjea. Iskazivanje osjeaja bi
u ovom sluaju moglo biti: Osjeam skepsu prema svom talentu ili Nesretan sam.
63
PETO
POGLAVLJE
Preuzimanje odgovornosti
za vlastite osjeaje
Ljude ne uznemiravaju stvari,
nego vlastita vienja stvari.
Epiktet
Primanje negativne poruke: etiri mogunosti

Djelovanje
drugih moe
biti poticaj
za vlastite
osjeaje, ali
nikako ne
moe biti
uzrok.
Trea komponenta NK ukljuuje prepoznavanje onoga to je u korijenu naih osjeaja. NK poveava nau svjesnost o tome da ono
to drugi kau i ine moe biti poticaj, ali nikada uzrok naih osjeaja. Vidimo da su vlastiti osjeaji rezultat naeg izbora o tome kako
primamo to drugi govore i ine, kao i odreenih potreba i oekivanja koje imamo u tom trenutku. Trea nas komponenta vodi
prihvaanju odgovornosti za ono to inimo, to pobuuje osjeaje
koje imamo.
etiri naina
na koja
moemo
primiti
negativne
poruke:
1.
Krivimo
sebe
Kada nam netko uputi negativnu poruku, bilo verbalno ili neverbalno, moemo odabrati etiri razliita naina kako ju primiti. Jedan
nain je primiti ju osobno tako to poruku ujemo kao okrivljavanje i kritiku. Na primjer, netko je ljut i kae: Ti si najsebinija osoba koju sam ikada sreo! Naa bi reakcija, ako ju primimo osobno,
mogla na primjer biti: Oh, trebala sam biti paljivija! Prihvaamo
prosudbu druge osobe i krivimo sebe. Ovakav izbor nosi sa sobom
visoku cijenu za samopotovanje, jer nas usmjerava prema osjeajima krivice, srama i potitenosti.
65
2.
Krivimo
druge
Drugi nain je okriviti osobu koja nam je uputila poruku. Na primjer, na poruku: Ti si najsebinija osoba koju sam ikada sreo!, mogli bismo se pobuniti: Nema pravo to rei! Uvijek pazim na tvoje
potrebe. Ti si u stvari taj koji je sebian.
Kada na ovaj nain primimo poruku, i okrivimo drugu osobu, vjerojatno je da emo osjetiti ljutnju.
3.
Osvjetavamo
vlastite
osjeaje i
potrebe
4.
Osvjetavamo
osjeaje i
potrebe
drugih
Kada primamo negativnu poruku, trea mogunost bi bila usmjeravanje pozornosti na vlastite osjeaje i potrebe. U tom sluaju mogli
bismo odgovoriti: Kada ujem da kae da sam najsebinija osoba
koju si ikada sreo, to me boli, jer mi je potrebno da se prepozna
barem dio mojih napora kojima nastojim voditi rauna o tvojim
eljama. Usmjeravajui pozornost na vlastite osjeaje i potrebe postajemo svjesni da nai trenutni osjeaji povrijeenosti proistiu iz
potrebe da nam se priznaju nai napori.
I na kraju, etvrta mogunost primanja negativne poruke je usmjeravanje pozornosti na trenutne osjeaje i potrebe druge osobe.
Mogli bismo, na primjer, pitati: Osjea li se povrijeenim jer ti je
potrebno vie uvaavanja tvojih elja?
Prihvaamo vlastitu odgovornost, prije nego krivimo druge za vlastite osjeaje, kada prepoznajemo i prihvaamo vlastite potrebe,
elje, oekivanja, vrijednosti ili misli. Primijetite razliku izmeu sljedeih iskaza razoaranja:
Prvi primjer
A: Razoarao si me to nisi doao sino.
B: Bio sam razoaran kada nisi doao, jer sam elio s tobom razgovarati o nekim stvarima koje me mue.
Prvi govornik pripisuje odgovornost za razoaranje iskljuivo akciji
druge osobe. Drugi, meutim, osjeaj razoaranja povezuje s vlastitom eljom koja nije bila ispunjena.
Drugi primjer
A: Stvarno su me iznervirali otkazujui ugovor!
B: Kada su otkazali ugovor, osjeala sam se zaista iznervirano jer
sam mislila da je to uasno neodgovorno ponaanje.
Govornica A pripisuje svoju iznerviranost iskljuivo ponaanju druge strane, dok govornica B prihvaa odgovornost za vlastite osjeaje priznajui misao koja se iza toga krije. Prepoznaje da je njezin
okrivljujui nain razmiljanja izazvao iznerviranost. U NK bismo,
meutim, potaknuli govornicu da napravi jo jedan korak i prepo-
66
Peto poglavlje - PREUZIMANJE ODGOVORNOSTI ZA VLASTITE OSJEAJE

zna to eli: koja potreba, elja, oekivanje, nada ili vrijednost nije
ispunjena? Kao to emo vidjeti, to vie uspijemo povezati vlastite
osjeaje s potrebama, to je drugima lake reagirati sa suosjeanjem.
Kako bi povezala svoje osjeaje sa svojom eljom, mogla je, na primjer, rei:
Kada su otkazali ugovor, osjetila sam se zaista iznerviranom jer sam
se nadala mogunosti ponovnog zapoljavanja radnika koje smo
morali otpustiti prole godine.
Razlikujte
izmeu
davanja
od srca i
motivacije
krivnjom.
Osnovni mehanizam motiviranja krivnjom je pripisivanje odgovornosti za vlastite osjeaje drugima. Kada roditelji kau: Mamu i tatu
boli kada dobije loe ocjene u koli, poruuju da je djetetov postupak uzrok roditeljske sree ili nesree. Povrno gledano, osjeaj
odgovornosti za osjeaje drugih se moe lako krivo protumaiti kao
briga za drugoga. ini se da je djetetu stalo do roditelja i da se osjea loe jer roditelj pati. Meutim, ako djeca, koja preuzmu takvu
vrstu odgovornosti, promijene svoje ponaanje da bude u skladu s
roditeljskim eljama, ona ne djeluju iz srca, nego zato da bi izbjegli
krivnju.
Korisno je prepoznati uobiajene obrasce govora koji imaju tendenciju skrivanja odgovornosti za vlastite osjeaje:
1) Upotreba neodreenih zamjenica kao to su ono i to: Strano me razbjesni kada se pravopisne greke pojave u naim publikacijama. To me stvarno mui.
2) Izjave koje spominju samo postupke drugih:
Kada me ne nazove na moj roendan, osjeam se povrijeeno.
Mama je razoarana kada ne pojede sve iz tanjura.
3) Upotreba konstrukcije Osjeam se (osjeaj) jer nakon koje
slijedi osoba ili osobna zamjenica, osim zamjenice ja:
Osjeam se povrijeeno jer si rekao da me ne voli. Ljut sam
jer je supervizorica prekrila svoje obeanje.
Poveite
svoje osjeaje
sa svojim
potrebama:
Osjeam
jer ja
U svakom od ovih sluajeva moemo produbiti svijest o vlastitoj

odgovornosti upotrijebljujui formulaciju: Osjeam jer ja . Na
primjer:
1) Osjeam se preplavljena bijesom kada se takve pravopisne greke pojave u naim publikacijama, jer ja elim da naa rma stvori
profesionalni ugled.
2) Mama osjea razoaranje kada ne pojede sve iz tanjura, jer ja
elim da odraste snaan i zdrav.
3) Ljut sam to je supervizorica prekrila svoje obeanje, jer sam ja
raunao na taj produeni vikend za posjetu brata.
67
Potrebe u korijenu osjeaja

(Pr)osuivanje
drugih su
otueni iskazi
vlastitih
nezadovoljenih potreba.
Ako iskaemo
vlastite
potrebe,
imamo vie
izgleda za
njihovo
zadovoljavanje.
(Pr)osuivanje, kritiziranje, dijagnosticiranje i tumaenje drugih su

sve otueni iskazi vlastitih potreba. Ako netko kae: Nikada me ne
razumije!, govore nam da njihova potreba za razumijevanjem nije
zadovoljena. Ako supruga kae: Radio si do kasno svaki dan proli
tjedan; voli svoj posao vie nego mene, ona u stvari govori da njezina potreba za bliskou nije zadovoljena.
Kada iskazujemo vlastite potrebe posredno, koristei se (pr)ocjenama, tumaenjima i predodbama, drugi e vjerojatno uti kritiku.
A kada ljudi uju neto to izgleda kao kritika, imaju tendenciju
ulaganja vlastite energije u samoobranu ili protunapad. Ako elimo
suosjeajnu reakciju drugih, samoporaavajue je iskazivati vlastite
potrebe kroz tumaenje ili dijagnosticiranje njihovog ponaanja.
Umjesto toga, to izravnije uspijemo povezati svoje osjeaje sa svojim potrebama, to je drugima lake odgovoriti suosjeajno na nae
potrebe.
Naalost, veinu nas nikada nisu uili razmiljati u terminima potreba. Obino razmiljamo na nain da se pitamo to nije u redu
s drugima kada nae vlastite potrebe nisu zadovoljene. Tako, ako
elimo da kaputi budu objeeni u ormar, moemo okarakterizirati
nau djecu kao lijenu jer ih ostavljaju na kauu. Ili moemo procijeniti nae suradnike kao neodgovorne kada se ne ponaaju prema
svojim zadacima na nain na koji bismo mi eljeli.
Jednom sam bio pozvan u junu Kaliforniju da posredujem izmeu
nekoliko zemljovlasnika i doseljenika radnika koji su radili na njihovim farmama iji su sukobi postajali sve nasilniji. Poeo sam sastanak pitajui ih dva pitanja: to svaki od vas treba? I to biste htjeli
zatraiti od drugoga u vezi tih potreba? Problem je u tome to su
ti ljudi rasisti!, uzviknuo je jedan od radnika s farme. Problem je u
tome to ovi ljudi ne potuju zakon!, uzviknuo je zemljovlasnik jo
glasnije. Kao to je to esto sluaj, ove su skupine ljudi bile vjetije u
analiziranju opaenih greaka druge strane, nego u jasnom iskazivanju vlastitih potreba.
U slinoj sam se situaciji naao jednom kada sam se susreo sa skupinom Izraelaca i Palestinaca koji su eljeli uspostaviti meusobno
povjerenje neophodno za uspostavu mira u njihovim zemljama.
Otvorio sam sastanak istim pitanjima: Koje su vae potrebe i to
biste eljeli zatraiti jedni od drugih u vezi tih potreba? Umjesto
iskazivanja svojih potreba, palestinski je mukhtar (neto poput naelnika sela) odgovorio: Ponaate se kao hrpa nacista. Nije vjerojatno da e ovakva izjava potaknuti skupinu Izraelaca na suradnju!
68

Gotovo u istom trenutku, jedna Izraelka je skoila i odgovorila:
Mukhtar, ova izjava je potpuno beutna! Imali smo ljude koji su
se okupili kako bi izgradili povjerenje, ali su stvari, nakon samo jedne razmjene, postale gore nego prije sastanka. To se esto dogaa
kada su ljudi naueni analizirati i okrivljavati jedni druge umjesto
jasno iskazivati to im je potrebno. U ovom je sluaju ena mogla odgovoriti mukhtaru u terminima vlastitih potreba i molbi. Na
primjer, mogla je rei: Potrebno mi je vie potovanja u naem dijalogu. Umjesto da nam kaete to mislite o tome kako se mi ponaamo, moete li nam rei to je to to mi radimo, a Vas toliko
uznemirava?
Moje je iskustvo, uvijek iznova, da se znaajno poveavaju mogunosti za pronalazak naina za zadovoljavanje potreba svih strana,
im ponu razgovarati o tome to im je potrebno umjesto to nije
u redu s drugom stranom. Slijede neke od osnovnih ljudskih potreba koje svi imamo:
Autonomija
odabrati svoje snove, ciljeve, vrijednosti
odabrati svoj plan za ostvarivanje
svojih snova, ciljeva, vrijednosti
Slavljenje ivota
slaviti stvaranje ivota i ispunjene
snove
slaviti gubitke: voljenih osoba,
snova itd. (tugovanje)
Duhovno zajednitvo
ljepota
sklad
nadahnue
red
mir
Tjelesna njega
zrak
hrana
kretanje, vjeba
zatita od oblika ivota opasnih
po na ivot: virusa, bakterija, insekata, grabeljivaca
odmor
seksualni izraaj
sklonite
dodir
voda
Integritet
autentinost
kreativnost
smisao
osobna vrijednost
Meuovisnost
prihvaanje
uvaavanje
bliskost
zajednitvo
briga
doprinos obogaivanju ivota
(upotrijebiti vlastitu mo za ono
to pridonosi ivotu)
emotivna sigurnost
empatija
iskrenost (osnaujua iskrenost
koja nam omoguava uenje iz
vlastitih ogranienja)
ljubav
ohrabrivanje
potovanje
potpora
povjerenje
razumijevanje
toplina
Igra
smijeh
zabava
69
Bol iskazivanja vlastitih potreba nasuprot boli neizraavanja vlastitih potreba

Prepoznavati i otkrivati svoje potrebe moe biti jako zastraujue u
svijetu u kojem nas esto radi toga grubo osuuju. Posebno su ene
osjetljive na kritiku. Stoljeima je slika ene koja voli povezivana sa
rtvovanjem i poricanjem njezinih potreba radi brige o drugima.
esto su ene nauile ignorirati vlastite potrebe jer su odgajane da
je njihova najvea dunost brinuti se o drugima.
Na jednoj smo radionici razgovarali o tome to se dogaa enama
koje prihvate takva vjerovanja. Te e ene, ako pitaju za neto to
ele, esto to uiniti na nain koji i odraava i podrava vjerovanje
da nemaju pravo na svoje potrebe i da su njihove potrebe nevane.
Na primjer, ne usuujui se upitati za neto to joj treba, ena e
jednostavno propustiti rei da je imala naporan dan, da je umorna
i da eli naveer malo vremena samo za sebe. Umjesto toga, rijei
koje e upotrijebiti zvue kao govor na sudu: Zna da nisam imala
niti trenutka vremena za sebe cijeli dan, izglaala sam sve majice,
oprala rublje od cijelog tjedna, odvela psa veterinaru, napravila veeru, pripremila meuobroke i pozvala sve susjede na sastanak, pa
[moleivo] kako bi bilo da ti ? Ne!, stie brz odgovor. Njezin
tugaljiv zahtjev izaziva prije otpor nego suosjeanje kod sugovornika. Teko im je uti i uvaiti potrebe koje se kriju iza njezinih albi.
Osim toga, reagiraju negativno na njezin slabaan pokuaj dokazivanja da je u pravu s pozicije to zasluuje ili bi trebala od njih
dobiti. Na kraju ona ponovo biva uvjerena u to da njezine potrebe
nisu vane, nesvjesna da nain na koji ih je iskazala ostavlja male
izglede za pozitivnim odgovorom.
Ako sami
ne cijenimo
vlastite
potrebe, nee
ni drugi.
Moja je majka prisustvovala jednoj radionici na kojoj su ene razgovarale o tome kako im je bilo zastraujue iskazati vlastite potrebe.
Odjednom se digla i napustila prostoriju i nije se vratila due vrijeme. Kada se napokon pojavila bila je vrlo blijeda. Upitao sam je
pred skupinom: Majko, jesi li dobro?
Jesam, odgovorila je, samo sam odjedanput neto shvatila to mi
je jako teko prihvatiti.
to si shvatila?
Upravo sam postala svjesna da sam se 36 godina ljutila na tvog
oca to ne izlazi u susret mojim potrebama, a sada shvaam da mu
nikada, niti jednom, nisam jasno rekla to mi treba.
Otkrie moje majke je bilo tono. Ne sjeam se da je ikada jasno
iskazala svoje potrebe mom ocu. inila bi to izdaleka kroz razliite
zamrene aluzije, ali ga nikada nije direktno pitala za ono to joj
treba.
70

Pokuali smo shvatiti zato joj je to bilo toliko teko. Moja je majka odrasla u ekonomski loe stojeoj obitelji. Sjeala se kako bi,
kada je kao malo dijete traila neto, bila upozoravana od strane
brae i sestara: Ne bi trebala to traiti! Zna da smo siromani. Jel
ti misli da si jedina u ovoj obitelji? Na kraju je odrasla sa strahom
da e ako zatrai neto to joj treba dobiti samo neodobravanje i
osudu.
Ispriala nam je anegdotu iz djetinjstva o jednoj od njezinih sestara kojoj je druga sestra, nakon operacije slijepog crijeva, poklonila
prekrasnu malu torbicu. Mojoj je majci tada bilo 14 godina. O, kako
je samo eljela imati takvu prekrasno ukraenu torbicu, ali nije se
usuivala rei. I tako, pogodite to se dogodilo. Glumila je bol u
trbuhu ne odustajui niti trenutka. Obitelj ju je vodila kod nekoliko lijenika. Nitko od njih nije uspio doi do dijagnoze, pa su se
odluili na operaciju da vide to se dogaa. Moja se majka smjelo
kockala, ali je upalilo dobila je istu takvu malu torbicu! Kada je
dobila torbicu za kojom je toliko eznula, bila je ushiena usprkos
zike boli od operacije. U sobu su ule dvije medicinske sestre i
jedna joj je ugurala toplomjer u usta. Moja je majka rekla: Mmmm,
mmm kako bi pokazala torbicu drugoj medicinskoj sestri koja je
tada odgovorila: O, za mene? Ba ti hvala!, i uzela torbicu! Moja je
majka bila oajna i nije uspjela jednostavno rei: Nisam Vam ju mislila pokloniti. Molim Vas vratite mi ju. Njezina nam pria na dirljiv
nain otkriva koliko bolno moe biti kada ljudi ne iskau otvoreno
svoje potrebe.
Od emotivnog ropstva do emotivnog osloboenja

U svom razvoju prema stanju emotivnog osloboenja, veina nas,
ini se, prolazi kroz tri faze odnosa prema drugima.
Prva faza:
Emotivno
ropstvo:
smatramo se
odgovornima
za osjeaje
drugih ljudi.
Faza 1: U ovoj fazi, koju ja nazivam emotivno ropstvo, vjerujemo

da smo odgovorni za osjeaje koje imaju drugi. Mislimo da se stalno moramo truditi udovoljiti svima oko nas. Ako se ne ine sretni,
osjeamo se odgovorni i potaknuti da uinimo neto po tom pitanju. To nas lako moe dovesti do toga da ljude koji su nam najblii
ponemo doivljavati kao teret.
Preuzimanje odgovornosti za osjeaje drugih moe biti jako tetno
kod intimnih odnosa. Redovno ujem varijacije na sljedeu temu:
Stvarno se bojim biti u vezi. Svaki puta kada vidim partnera/icu u
boli ili potrebi, osjeam se preplavljeno. Osjeam se kao da sam u
zatvoru, kao da me neto gui i tada jednostavno moram izai
iz te veze to je bre mogue. Ova je reakcija uobiajena kod ljudi
71
koji vide ljubav kao poricanje vlastitih potreba kako bi ispunjavali

potrebe voljene osobe. U ranoj fazi veze, partneri se odnose jedan
prema drugom s radou i suosjeanjem iz vlastitog osjeaja slobode. Veza je radosna, spontana, udesna. Na kraju, ipak, kako veza
postaje ozbiljna, partneri mogu poeti preuzimati odgovornost za
osjeaje drugoga.
Kada bih bio u toj situaciji kao partner koji je svjestan toga to se
dogaa, mogao bih opisati situaciju na sljedei nain: Ne mogu
podnijeti kada izgubim sebe u vezi. Kada vidim bol svoje partnerice,
izgubim sebe, i onda se jednostavno moram osloboditi. Meutim,
ako nisam dostigao tu razinu svijesti, vjerojatno je da u optuiti
partnericu za probleme u vezi. U tom sluaju mogao bih npr. rei:
Moja je partnerica toliko zahtjevna i ovisna da to grozno optereuje nau vezu. U takvom sluaju, moja bi partnerica dobro uinila
kada bi odbila pomisao da neto nije u redu s njezinim potrebama. Prihvaanje krivice bi samo uinilo lou situaciju jo gorom.
Umjesto toga, mogla bi ponuditi empatiki odgovor na bol mog
emotivnog ropstva: Preplavila te panika. Teko ti je odrati duboku
brigu i ljubav koje smo imali bez da ih transformira u odgovornost,
dunost, obvezu. ini ti se da nestaje sloboda jer misli da se cijelo
vrijeme mora o meni brinuti. Ako, meutim, umjesto empatine
reakcije, ona kae: Osjea li napetost jer od tebe previe traim?
tada je vjerojatno da emo oboje ostati zapleteni u mrei emocionalnog ropstva, smanjujui izglede za uspjeh odnosa.
Druga faza:
Odbojnost:
ljuti smo; ne
elimo vie biti
odgovorni za
tue osjeaje.
Faza 2: U ovoj fazi postajemo svjesni visoke cijene preuzimanja odgovornosti za tue osjeaje i stalnih pokuaja da svima ugodimo
na vlastitu tetu. Kada primijetimo koliko smo ivota propustili i
koliko smo malo odgovarali na pozive vlastite due, moemo se
naljutiti. U ali zovem ovu fazu odbojna faza jer naginjemo upotrebi
odbojnih komentara kao na primjer: To je tvoj problem! Nisam ja
odgovoran za tvoje osjeaje! u situaciji kada smo suoeni s bolom
druge osobe. Jasno nam je da odgovornost nije naa, ali jo trebamo nauiti kako biti odgovorni prema drugima na nain koji nije
emotivno porobljavajui.
Kako izlazimo iz faze emotivnog ropstva, moe nam se dogoditi
da za sobom nosimo ostatke straha i krivnje vezane uz to to imamo vlastite potrebe. Stoga nije iznenaujue ako nam se dogaa da
iskazujemo vlastite potrebe na naine koji se drugima ine rigidni i
nepopustljivi. Na primjer, tijekom stanke na jednoj od mojih radionica, mlada je ena iskazala zahvalnost za uvide koje je stekla o vlastitom stanju emotivnog ropstva. Kada smo nastavili s radionicom,
predloio sam skupini jednu aktivnost. Ista mlada ena je asertivno
izjavila: Ja bih radije radila neto drugo. Osjetio sam da je koristila
72

novopronaeno pravo na iskazivanje vlastitih potreba ak i ako
su suprotne potrebama drugih.
Kako bi ju ohrabrio da razjasni to eli, upitao sam: eli li raditi neto drugo ak i ako je to u suprotnosti s mojim potrebama?
Razmislila je jedan trenutak i onda promucala, Da u stvari ne.
Njezina zbunjenost pokazuje kako, dok smo u odbojnoj fazi, tek
trebamo shvatiti da emotivno oslobaanje podrazumijeva vie od
jednostavnog zalaganja za vlastite potrebe.
Sjeam se incidenta tijekom ulaska moje keri Marlae u emotivno oslobaanje. Ona je uvijek bila savrena mala djevojica koja
je poricala vlastite potrebe kako bi udovoljila eljama drugih. Kada
sam postao svjestan koliko esto potiskuje vlastite elje kako bi
udovoljila drugima, razgovarao sam s njom o tome kako bi uivao
da ju ujem kako iskazuje svoje potrebe ee. Kada smo se prvi
puta dotakli te teme, Marla je zaplakala. Ali, tatice, ja ne elim nikoga razoarati! protestirala je bespomono. Pokuao sam joj pokazati da njezina iskrenost moe drugima biti vei dar od toga da
im udovoljava samo da se ne bi naljutili. Takoer sam joj pojasnio
naine na koje moe pruiti empatiju ljudima kada se uzrujaju ne
preuzimajui odgovornost za njihove osjeaje.
Nakon kraeg vremena, vidio sam da moja kerka poinje otvorenije pokazivati svoje potrebe. Dobio sam poziv od ravnatelja uzrujanog razgovorom s Marlom koja je dola u kolu obuena u iroki
kombinezon. Marla, rekao je, mlade se ene ovako ne oblae. Na
to je Marla odgovorila, Odj! Ova je vijest bila razlog za slavlje:
Marla je maturirala iz emotivnog ropstva u fazu odbojnosti! Uila je
kako iskazivati vlastite potrebe i ulaziti u rizik noenja s nezadovoljstvom drugih ljudi. Naravno da je tek trebala nauiti kako se zalagati za vlastite potrebe na prihvatljiv nain koji e uvaavati i potrebe
drugih, ali vjerovao sam da e i to doi s vremenom.
Trea faza:
Emotivno
oslobaanje:
preuzimamo
odgovornost
za vlastite
namjere i
postupke.
Faza 3: U treoj fazi, emotivnom oslobaanju, odgovaramo na potrebe drugih ljudi iz suosjeanja, nikada iz osjeaja straha, krivice
ili srama. Nae djelovanje nas zato ispunjava, kao to ispunjava i
osobe koje primaju naa nastojanja. Preuzimamo punu odgovornost za svoje namjere i postupke, ali ne i za osjeaje drugih. U ovoj
smo fazi svjesni da nikada ne moemo zadovoljiti svoje potrebe
na tetu drugih. Emocionalno oslobaanje ukljuuje jasno iskazivanje onoga to trebamo na nain koji prenosi poruku da nam
je jednako tako stalo i do toga da drugi zadovolje svoje potrebe.
NK je osmiljena tako da nam pomae meusobno se odnositi na
takav nain.
73
Saetak
Trea komponenta NK je uvaavanje potreba u temelju naih osjeaja. Ono to drugi govore ili ine moe biti poticaj, ali nikada uzrok
naih osjeaja. Kada netko komunicira na negativan nain, moemo odabrati etiri razliita naina kako primiti poruku: (1) kriviti
sebe, (2) kriviti druge, (3) prepoznati vlastite osjeaje i potrebe, (4)
prepoznati osjeaje i potrebe skrivene u negativnoj poruci druge
osobe.
(Pr)osuivanje, kritiziranje, dijagnosticiranje i tumaenje drugih ljudi
su sve otueni iskazi vlastitih potreba i vrijednosti. Kada drugi uju
kritiku, skloni su uloiti svoju energiju u samoobranu ili protunapad.
to neposrednije uspijemo povezati vlastite osjeaje s vlastitim potrebama, drugima e biti lake odgovoriti na njih suosjeajno.
U svijetu u kojem smo esto radi toga strogo osueni, prepoznavanje i izraavanje vlastitih potreba moe biti jako zastraujue,
posebno za ene koje su odgajane na nain da ignoriraju vlastite
potrebe dok se u isto vrijeme trebaju brinuti za zadovoljenje potreba drugih.
Tijekom razvoja emocionalne odgovornosti, veina nas prolazi kroz
tri faze: (1) emocionalno ropstvo vjerujemo da smo odgovorni
za osjeaje drugih, (2) odbojna faza tijekom koje odbijamo brinuti o tome to drugi osjeaju ili trebaju, i (3) emocionalno osloboenje tijekom kojeg prihvaamo punu odgovornost za vlastite
osjeaje, ali ne i za osjeaje drugih ljudi, pri emu smo svjesni da
nikada ne moemo zadovoljiti svoje potrebe na tetu drugih ljudi.
NK na djelu
Vanbranost treba vratiti na stup srama!
Studentica NK, volontirajui na mjestu gdje su dijelili hranu ljudima u potrebi, zaprepastila
se kada je starija suradnica uzviknula zadubljena u novine, Vanbranost treba vratiti na
stup srama u ovoj zemlji!
enina uobiajena reakcija na ovakve izjave bi bila da ne kae nita, da osudi osobu koja
je to izjavila strogo, ali u tiini, i da na kraju proradi svoje osjeaje na sigurnoj udaljenosti.
Ovaj se put sjetila da moe odabrati sasluati osjeaje i potrebe koji se kriju iza rijei koje
su je okirale.
ena:
(prvo provjeravajui koja su opaanja suradnice) ita li neto u novinama o
trudnicama tinejdericama?
Suradnica: Da, nevjerojatno koliko ih ima!
74

ena:
(sada sluajui osjeaje i koja nezadovoljena potreba bi mogla biti u korijenu

tih osjeaja) Osjea li se uznemirena jer bi eljela da djeca imaju stabilne
obitelji?
Suradnica: Naravno! Zna li da bi mene moj otac ubio da sam napravila tako neto!
ena:
Znai sjea se kako je bilo djevojkama iz tvoje generacije koje su rano zanijele?
Suradnica: Sigurno! Znali smo to nas eka ako zatrudnimo. Cijelo smo se vrijeme toga
bojale, ne kao dananje djevojke.
ena:
Uznemirava li te to to ne postoji strah od kazne za djevojke koje ostanu
trudne u dananje vrijeme?
Suradnica: Pa, barem su strah i kazna bili djelotvorni! Ovdje pie da ima djevojaka koje
spavaju s razliitim mukarcima samo zato da bi zatrudnjele! Ba tako! One
imaju djecu, a ostatak drutvo sve plaa!
ena je ula dva razliita osjeaja u ovoj izjavi: zauenost injenicom da bi djevojke namjerno ostale trudne, i iznerviranost time da porezni obveznici na kraju plaaju za djecu
koja se rode na takav nain. Odabrala je jedan osjeaj za empatiju.
ena:
Zauena si to mladi danas zatrudne bez brige za ugled, posljedice, nancijsku stabilnost sve one stvari o kojima si ti vodila rauna?
Suradnica: (Osjeajui da ju je ena ula u vezi sa njezinim uenjem, prelazi na drugi
osjeaj, osjeaj iznerviranosti. esto se dogaa da se govornik, kada je prisutno
nekoliko osjeaja odjednom, vrati na one osjeaje koji jo nisu dobili empatijsku pozornost. Nije potrebno da slua reektira kompleksnu mjeavinu osjeaja odjednom; tijek suosjeanja e se nastaviti kako se dotie jedan po jedan
osjeaj.) Da, i to misli tko na kraju sve to plaa?
ena:
ini se da si ogorena jer bi eljela da se novac od tvog poreza troi na druge
stvari. Je li tako?
Suradnica: Naravno da je! Zna li ti da moj sin i snaha ele drugo dijete, ali ga ne mogu
imati ak iako oboje rade jer to toliko kota?
ena:
Pretpostavljam da si tuna radi toga? Vjerojatno bi voljela imati jo jednog
unuka
Suradnica: Da, ali ne bi to samo meni znailo.
ena:
i tvoj bi sin elio imati veu obitelj (Iako je ena samo djelomino pogodila, nije prekinula tijek empatije omoguavajui suradnici da nastavi i postane
svjesna jo jedne brige.)
Suradnica: Da, mislim da je tuno biti jedino dijete takoer.

ena:
Oh, shvaam; eljela bi da Katie ima malog brata?
Suradnica: To bi bilo lijepo.

U ovom je trenutku ena osjetila olakanje kod suradnice. Protekao je trenutak u tiini. ena
se iznenadila kada je otkrila da, iako je jo uvijek eljela iskazati vlastita razmiljanja, hitnosti
75
i napetosti je nestalo jer se nije vie osjeala kao protivnica. Razumjela je osjeaje i potrebe u
korijenu sugovorniine izjave i vie nije osjeala da su njih dvije dva odvojena svijeta.
ena:
Zna, kada si rekla da trebamo vratiti vanbranost na stup srama (Op), stvarno sam se uplaila (Os), jer mi zaista puno znai da svi mi ovdje dijelimo duboku brigu za ljude kojima je potrebna pomo (P). Neki od ljudi koji ovdje
dolaze po hranu su roditelji tinejderi (Op), i eljela bi osigurati da se osjeaju dobrodoli (P). Bi li mi mogla rei kako se osjea kada vidi da Dashal ili
Amy i njezin deko ulaze? (M)
ena se izrazila koristei NK, sva etiri dijela procesa: opaanje (Op), osjeaj (Os), potrebu
(P), molba (M).
Nastavile su dijalog jo neko vrijeme dok se ena nije uvjerila da njezina suradnica zaista
brino i s potovanjem prua pomo nevjenanim tinejderima korisnicima. Jo vanije
od toga, ena je dobila novo iskustvo iskazivanja neslaganja na nain koji je zadovoljio
njezine potrebe za iskrenou i meusobnim potovanjem.
U meuvremenu je sugovornica otila zadovoljna to je netko s puno razumijevanja
sasluao njezine brige oko maloljetnikih trudnoa. Obje su sugovornice osjetile da ih
je druga strana razumjela i njihov je odnos obogaen jer su razmijenile razumijevanje
i razliitosti bez neprijateljstva. U odsutnosti NK, mogue je da bi njihov odnos od tog
trenutka bio sve loiji, a i zajedniki rad koji su obje eljele brinuti se i pomagati ljudima
mogao je biti ugroen.
76
TREA VJEBA: Uvaavanje potreba

Kako biste vjebali prepoznavanje potreba, molim vas zaokruite
redni broj ispred svake izjave u kojoj govornik preuzima odgovornost za vlastite osjeaje.
1. Nervira me kada ostavi slubene dokumente na podu konferencijske sale.
2. Ljuta sam kada to kae, jer elim potovanje, a tvoje rijei ujem kao uvredu.
3. Osjeam se frustrirano kada doe kasno.
4. Tuna sam to nee doi na veeru jer sam se nadala da emo
provesti veer zajedno.
5. Razoarana sam jer si rekao da e to napraviti, a nisi.
6. Obeshrabrena sam jer bi voljela da sam do sada vie napredovala u svom radu.
7. Ponekad me povrijede sitnice koje ljudi kau.
8. Sretna sam to si dobila to priznanje.
9. Osjeam strah kada povisi glas.
10. Zahvalna sam to si mi ponudila prijevoz jer sam eljela stii kui
prije moje djece.

1. Ako ste zaokruili ovaj broj, ne slaemo se. Meni navedena izjava
implicira da je ponaanje druge osobe iskljuivo odgovorno za
govornikove osjeaje. Ona ne otkriva potrebe ili misli govornika
koji pridonose njegovim osjeajima. Da bi to uinio, govornik je
mogao rei: Nervira me kada ostavi slubene dokumente na
podu konferencijske sale jer elim da nai dokumenti budu sigurno pohranjeni i dostupni.
2. Ako ste zaokruili ovaj broj, slaemo se da govornica preuzima
odgovornost za vlastite osjeaje.
3. Ako ste zaokruili ovaj broj, ne slaemo se. Kako bi iskazao potrebe i misli u podlozi osjeaja, govornik bi mogao rei, Frustriran
sam kada doe kasno jer sam se nadao da emo moi dobiti
mjesta u prvom redu.
77
5. Ako ste zaokruili ovaj broj, ne slaemo se. Kako bi iskazala potrebe i misli u podlozi osjeaja, govornica bi mogla rei: Kada si
rekao da e to napraviti, a nisi napravio, osjeala sam razoaranje
jer se elim moi osloniti na tvoje rijei.
7. Ako ste zaokruili ovaj broj, ne slaemo se. Kako bi iskazao potrebe i misli u podlozi osjeaja, govornik bi mogao rei: Ponekad se
osjeam povrijeeno radi sitnica koje ljudi kau, jer elim prihvaanje, a ne kritiku.
8. Ako ste zaokruili ovaj broj, ne slaemo se. Kako bi iskazala potrebe i misli u podlozi osjeaja, govornica bi mogla rei: Kada si
dobila to priznanje, bila sam sretna jer sam se nadala da e dobiti
priznanje za sav rad koji si uloila u projekt.
9. Ako ste zaokruili ovaj broj, ne slaemo se. Kako bi iskazao potrebe i misli u podlozi osjeaja, govornik bi mogao rei: Kada podigne glas, osjeam strah jer pomislim da bi netko ovdje mogao
biti povrijeen, a imam potrebu znati da smo ovdje svi sigurni.
78
ESTO
POGLAVLJE
Zatraiti ono to bi
obogatilo ivot
Do sada smo se bavili prvim trima komponentama NK koje se odnose na naa opaanja, osjeaje i potrebe. Nauili smo ih iskazivati
bez kritiziranja, analiziranja, okrivljavanja ili dijagnosticiranja drugih i
to na nain koji ima najvie izgleda za poticanje suosjeanja. etvrta i zadnja komponenta ovog procesa se bavi onim to bismo eljeli
zatraiti od drugih kako bismo obogatili ivot. Kada nae potrebe
nisu zadovoljene, nakon iskazivanja opaanja, osjeaja i potreba, nastavljamo s iskazivanjem specinog upita: zatraimo postupke koji
bi mogli zadovoljiti nae potrebe. Koji nain iskazivanja molbe e
potaknuti volju drugih da odgovore suosjeajno na nae potrebe?
Koritenje pozitivnih formulacija

Koristite
pozitivne
formulacije
za iskazivanje
molbe.
Kao prvo, iskazujemo ono to elimo zatraiti, a ne ono to ne elimo da se dogodi. Kako radi nemoj? stih je djeje pjesme za djecu moje kolegice Ruth Bebermeyer. Znam samo da osjeam neu
kada mi se kae nemoj. Ovi stihovi otkrivaju dva problema na koje
se esto nailazi kada se molbe iskazuju negacijom. Ljudi su esto u
nedoumici oko toga to se od njih trai, a k tome molbe iskazane
negacijom esto izazivaju otpor.
Tijekom radionice jedna je ena, frustrirana to njezin suprug provodi puno vremena na poslu, opisala kako je prola kada je zatraila
promjenu: Zatraila sam od njega da ne provodi toliko vremena
na poslu. Nakon tri tjedna odgovorio mi je da se prijavio na natjecanje u golfu! Uspjeno mu je prenijela to ne eli da provodi
79
toliko vremena na poslu ali nije uspjela zatraiti ono to je eljela

da se dogodi. Ohrabrena da preoblikuje svoju molbu, razmislila je
minutu i rekla: Voljela bih da sam mu rekla da bi eljela da provede
barem jednu veer tjedno kod kue sa mnom i djecom.
Za vrijeme rata u Vijetnamu zamolili su me da sudjelujem u raspravi o ratu na televiziji s ovjekom ija su se stajalita razlikovala
od mojih. Emisija je bila snimljena tako da sam je mogao pogledati
kod kue kasnije te veeri. Kada sam se vidio na ekranu kako komuniciram na nain na koji nisam elio komunicirati, jako sam se
uzrujao. Ako ikada budem sudjelovao u nekoj raspravi, rekao sam
si, neu initi to to sam inio u toj emisiji! Neu se braniti. Neu
im dozvoliti da naprave budalu od mene. Obratite pozornost kako
sam si govorio stvari koje nisam elio initi, umjesto onoga to sam
elio initi ubudue.
Prilika da se iskupim se pojavila ve nakon tjedan dana kada su me
pozvali da sudjelujem u nastavku rasprave u istoj emisiji. Cijelim putem do studija ponavljao sam stvari koje nisam elio ponovo initi.
im je program poeo, sugovornik je poeo govoriti na potpuno
isti nain kao i tjedan dana ranije. Kada je zavrio, uspio sam oko
deset sekundi ne komunicirati na nain koji sam odluio ne upotrebljavati. U stvari, nita nisam rekao. Samo sam sjedio. Meutim, im
sam otvorio usta, poele su izlaziti rijei na sve one naine koje sam
bio vrsto odluio izbjegavati! To je bila bolna lekcija o tome to se
moe dogoditi kada prepoznam samo ono to ne elim raditi, bez
stvaranja jasne slike o tome to i kako elim raditi.
Jednom su me prilikom pozvali da radim sa srednjokolcima koji
su imali cijeli niz albi protiv ravnatelja kole. Drali su ga rasistom i
traili su naine da mu vrate istom mjerom. Sveenik koji je s njima
usko suraivao duboko se zabrinuo zbog mogueg razvoja situacije
prema nasilju. Iz potovanja prema njemu, pristali su na susret sa
mnom.
Poeli su opisujui sve to su smatrali diskriminacijom od strane
ravnatelja. Nakon to sam uo nekoliko optubi, predloio sam da
pokuaju razjasniti to konkretno ele od ravnatelja.
emu bi to sluilo?, narugao se jedan uenik s gaenjem. Ve
smo bili kod njega i rekli smo mu to od njega hoemo. Njegov je
odgovor bio: Izlazite odavde! Neete mi valjda vi govoriti to da
radim!
Upitao sam ih to su zatraili od ravnatelja. Prisjetili su se da su mu
rekli da nisu eljeli da im govori kakvu frizuru trebaju imati. Napomenuo sam da bi dobili kooperativniju reakciju da su iskazali to
ele da uini, umjesto onoga to ne ele. Zatim su informirali rav80
esto poglavlje - ZATRAITI ONO TO BI OBOGATILO IVOT

natelja da ele da prema njima postupa pravedno, na to se poeo
braniti i poricati da je ikada bio nepravedan. Usudio sam se pretpostaviti da bi ravnatelj reagirao puno povoljnije da su od njega
zatraili konkretne postupke umjesto neodreenih ponaanja kao
to je postupati pravedno.
Radei zajedno pronali smo naine na koje mogu iskazati svoje
molbe koristei pozitivne formulacije. Do kraja sastanka formulirali
su 38 postupaka koje su eljeli od ravnatelja, ukljuujui: eljeli bismo da pristanete na sudjelovanje predstavnika studenata crnaca
u donoenju odluka o pravilima oblaenja u koli i voljeli bismo da
upotrebljavate izraz crnci kada o nama govorite umjesto vi narode.
Sljedei su dan izloili svoje elje ravnatelju koristei se pozitivnim
formulacijama koje smo vjebali. Tu su me veer uzbueno nazvali
da mi kau kako je ravnatelj pristao na svih 38 toaka!
Osim upotrebe pozitivnih formulacija, trebamo izbjegavati nejasne,
apstraktne ili vieznane fraze i sroiti ono to hoemo zatraiti kao
konkretne postupke koje drugi mogu provesti. Jedna karikatura prikazuje ovjeka koji je upao u jezero. Dok se bori kako bi se odrao
na povrini vikne svom psu na obali: Lassie, nai pomo! Sljedea
slika prikazuje psa kako lei na kauu kod psihijatra. Svi mi znamo
koliko se razlikuju miljenja o tome to je pomo: neki lanovi
moje obitelji, kada ih se zamoli za pomo oko pranja posua, smatraju da pomo znai nadgledanje.
Izricanje
molbe jasnim,
pozitivnim,
konkretnim
jezikom
otkriva to
zaista elimo.
Sudjelujui na radionici jedan je par u nevolji pruio dodatnu ilustraciju toga kako nespecian jezik moe ometati razumijevanje i
komunikaciju. elim samo da me pusti da budem ono to jesam
ena je rekla svom suprugu. Pa putam te! odgovorio je. Ne, ne
puta! inzistirala je. Zamoljena da upotrijebi pozitivnu formulaciju, odgovorila je: elim da mi da slobodu da rastem i budem
svoja. Ovakva je izjava, meutim, jednako tako nejasna i velika je
vjerojatnost da e potaknuti obrambenu reakciju. Borila se da sroi
ono to eli jasnije i onda priznala: Izgledat e udno, ali ako elim
biti precizna, pretpostavljam da je ono to elim da se samo smijei
i kae mi da je u redu sve to radim. Upotreba nejasnog i apstraktnog jezika esto moe prikrivati takve ugnjetavake igre.
Slian se nedostatak jasnoe dogodio izmeu oca i njegovog petnaestogodinjeg sina kada su doli na savjetovanje. Sve to elim
je da pone pokazivati malo odgovornosti, tvrdio je otac. Je li to
previe za traiti? Predloio sam mu da kae konkretno to bi sin
trebao uiniti kako bi pokazao odgovornost koju od njega trai.
Nakon razgovora o tome kako pojasniti ono to je zatraio, otac je
smeteno odgovorio: Pa, ne zvui ba dobro kada to tako kaem,
81
ali kada kaem odgovornost u stvari hou rei da elim da radi ono
to mu kaem bez ikakvih pitanja da skoi kada mu kaem da
skoi i da se pri tom smijei. Sloio se potom sa mnom da, kada
bi se sin zaista tako ponaao, ne bi pokazivao odgovornost nego
poslunost.
Nejasan jezik
pridonosi
unutarnjoj
zbunjenosti.
Poput ovog oca, esto koristimo nejasan i apstraktan jezik da pokaemo kako elimo da se drugi osjeaju ili kakvi elimo da budu bez
da imenujemo konkretan postupak kojim bi postigli to stanje. Na
primjer, poslodavac napravi iskren pokuaj ohrabrivanja uposlenika
da mu daju povratnu informaciju tako to im kae: elim da se
osjeate slobodni i da se slobodno izraavate u mojoj prisutnosti.
Ova izjava prenosi elju poslodavca da se uposlenici osjeaju slobodno, ali ne i to bi mogli uiniti da to postignu. Umjesto toga,
mogao je upotrijebiti pozitivnu formulaciju: elio bih da mi kaete
to bih ja mogao uiniti da vam bude lake slobodno se izraavati
u mojoj prisutnosti.
Depresija je
nagrada koju
dobijemo kada
smo dobri.
Kao posljednju ilustraciju kako nejasan jezik pridonosi unutarnjoj

zbunjenosti, elio bih vam prenijeti razgovor koji sam vodio u svojoj
praksi kao kliniki psiholog s mnogim klijentima koji su mi se alili
na depresiju. Poto bi pokazao empatiju s dubinom osjeaja koje su
upravo izrazili, na bi se razgovor tipino nastavio na sljedei nain:
M. R.: to je to to elite, a ne dobivate?
Klijent: Ne znam to elim.
M. R.: Pretpostavio sam da ete to rei.
Klijent: Zato?
M. R.: Moja teorija je da postanemo depresivni jer ne dobijemo
ono to elimo, a ne dobijemo ono to elimo zato to nas
tome nisu nikada uili. Umjesto toga, nauili su nas da budemo dobri mali djeaci i djevojice i dobre majke i oevi.
Ako elite biti jedna od tih dobrih osoba, bolje Vam je da se
naviknete na depresiju. Depresija je nagrada koju dobijemo
kada smo dobri. Ali, ako se elite osjeati bolje, volio bih
da razjasnite to biste eljeli da drugi ljudi uine kako bi
Vam ivot uinili ljepim.
Klijent: Samo elim da me netko voli. To nije tako nerazumno, zar
ne?
M. R.: To je dobar poetak. Sada mi molim Vas pojasnite to bi
ljudi trebali uiniti kako bi zadovoljili Vau potrebu za ljubavlju. Na primjer, to bih ja sada mogao uiniti?
Klijent: O, pa znate
82

M. R.: Nisam siguran da znam. Volio bih da mi kaete to bi Vi eljeli da ja, ili drugi, uinimo kako bi Vam pruili ljubav koju
traite.
Klijent: To je teko.
M. R.: Da, moe biti teko iskazati jasno to biste eljeli. Ali razmislite kako je tek drugima teko odgovoriti na Vau molbu
ako nisu ak ni sigurni to od njih traite!
Klijent: Postaje mi jasno to elim od drugih kako bi zadovoljio
svoje potrebe za ljubavlju, ali mi je neprijatno.
M. R.: Da, vrlo esto je to neprijatno. Dakle, to biste eljeli da ja ili
drugi uinimo?
Klijent: Ako zaista razmislim o tome to traim kada traim da budem voljen, pretpostavljam da elim da pogodite to elim
prije nego ja sm postanem toga svjestan. I onda elim da
uvijek to inite.
M. R.: Zahvalan sam Vam na jasnoi. Nadam se da moete jasno
vidjeti koliko malo izgleda imate da ete nai nekoga tko e
moi zadovoljiti Vau potrebu za ljubavlju ako je to ono to
je potrebno uiniti.
Vrlo su esto moji klijenti bili u stanju uvidjeti kako je nedostatak
svijesti o tome to ele od drugih znaajno pridonio njihovim frustracijama i depresiji.
Svjesno upuivanje molbe

Primatelju
poruke moe
biti nejasno
to elimo
da napravi
ako samo
iskaemo
vlastite
osjeaje.
esto nismo
svjesni to
traimo.
Ponekad moemo prenijeti jasnu molbu bez da ju iskaemo rijeima. Pretpostavimo da ste u kuhinji i da vam sestra, koja gleda
televizor u dnevnoj sobi, dovikne: edna sam. U ovom je sluaju
oigledno da vas pita da joj donesete au vode.
Meutim, u drugaijim sluajevima, moemo iskazati nezadovoljstvo i pogreno pretpostaviti da je osoba razumjela molbu koja se
krije iza toga. Na primjer ena kae suprugu: Ljuta sam jer si zaboravio kupiti maslac i luk za veeru. eni moe izgledati oigledno
da trai od njega da se vrati u trgovinu, no on bi mogao misliti da su
njezine rijei izreene samo zato da bi se on osjeao krivim.
Jo ee nismo niti svjesni to traimo kada govorimo. Govorimo
drugima, a da ne znamo kako otvoriti dijalog s njima. Izbacujemo
rijei koristei se nazonou drugih kao koem za smee. U takvim
situacijama, primatelj poruke, u nemogunosti razaznati jasnu molbu u rijeima onoga tko govori, moe iskusiti uznemirenost kao to
je prikazana u sljedeoj anegdoti.
83
Sjedio sam preko puta jednog para u vlaku koji je prevozio putnike
do terminala na Fort Worth aerodromu u Dallasu. Putnicima koji
se ure na avion sporost vlaka je mogla biti iritirajua. ovjek se
okrenuo supruzi i rekao vidno uznemireno: U cijelom svom ivotu
jo nisam vidio vlak koji vozi tako sporo! Nije mu nita odgovorila.
Izgledala je napeta jer nije znala kakav bi odgovor od nje mogao
oekivati. On je tada uinio ono to mnogi od nas ine kada ne
dobiju reakciju koju ele: ponovio je ono to je ve rekao. Znatno
glasnije je izjavio: U cijelom svom ivotu jo nisam vidio vlak koji
vozi tako sporo!
Molbe
nepopraene
osjeajima i
potrebama
govornika
mogu zvuati
kao zahtjev.
to smo
jasniji u tome
to elimo
za uzvrat,
vjerojatnije je
da emo to i
dobiti.
84
ena je, ne znajui to da odgovori, izgledala jo uznemirenije. U

oaju se okrenula prema njemu i rekla: Oni su elektronski navoeni. Nisam mislio da e ga ova informacija zadovoljiti. Zaista i nije.
Ponovio je po trei put ovaj put jo glasnije: U CIJELOM SVOM
IVOTU JO NISAM VIDIO VLAK KOJI VOZI TAKO SPORO! enino se strpljenje oigledno iscrpilo jer mu je ljutito odvratila: Pa,
to eli da ja uinim povodom toga? Da izaem van i poguram
ga? Sada je dvoje ljudi patilo!
Kakvu je reakciju ovjek trebao? Vjerujem da je elio uti da je njegova bol shvaena. Da je njegova ena to znala, mogla je odgovoriti:
ini se da se boji da bi mogli zakasniti na avion i da si bijesan jer bi
volio bre vlakove na relacijama izmeu terminala.
U gornjem primjeru ena je ula suprugovu frustraciju, ali nije imala
ideju o tome to on od nje trai. Jednako je problematina i obrnuta situacija kada ljudi iskau molbe bez da prije toga izraze osjeaje i potrebe koje se kriju iza njih. To je naroito istinito u sluajevima
kada se molba iskae u formi pitanja. Zato ne ode na ianje?
mladi mogu lako uti kao zahtjev ili napad osim ako se roditelji sjete
prvo otkriti svoje osjeaje i potrebe: Zabrinuti smo da ti je kosa ve
toliko dugaka da od nje slabo vidi, posebno dok vozi bicikl. Jesi
li razmiljao o ianju?
Uobiajenije je, meutim, da ljudi govore nesvjesni to u stvari trae. Ne traim nita, mogli bi odgovoriti, jednostavno sam poeljela rei to to sam rekla. Ja vjerujem da, kada god neto kaemo
drugoj osobi, mi traimo neto zauzvrat. To moe jednostavno biti
empatika povezanost verbalno ili neverbalno priznanje, kao to
je to bio sluaj s ovjekom u vlaku, da su nae rijei shvaene. Ili
traimo iskrenost: elimo znati iskrenu reakciju osobe na nae rijei.
Ili traimo postupak za koji se nadamo da e zadovoljiti neku nau
potrebu. to smo jasniji u tome to oekujemo od druge osobe, to
je vjerojatnije da e nae potrebe biti zadovoljene.
Zatraiti ponavljanje nae poruke

Kako biste se
uvjerili da je
poruka koju
ste poslali i
primljena,
zamolite
sugovornika
da ju ponovi.
Iskaite
zahvalnost
kada
sugovornik
pokua
odgovoriti na
vau molbu za
ponavljanjem
poruke.
Pokaite
empatiju
sugovorniku
koji ne eli
ponoviti kako
je uo vau
poruku.
Kao to znamo, poruka koju smo poslali nije uvijek poruka koja je
primljena. Obino se oslanjamo na verbalne znakove kako bismo
odredili je li naa poruka bila shvaena kako smo eljeli. Meutim,
ako nismo sigurni da je primljena na nain koji smo eljeli, trebamo
biti sposobni jasno zatraiti reakciju koja bi nam pokazala kako je
poruka primljena kako bismo mogli ispraviti mogue nesporazume. U nekim je prilikama dovoljno jednostavno pitanje kao npr.
Je li to jasno?. U drugim sluajevima potrebno nam je vie od da,
razumijem te, kako bismo bili sigurni da su nas zaista razumjeli. U
takvim ih sluajevima moemo zamoliti da ponove vlastitim rijeima to su uli da smo rekli. Tada imamo priliku ponoviti dijelove
poruke kako bi ispravili bilo kakvo neslaganje ili propust koji smo
uoili u njihovom iskazu.
Na primjer uiteljica prilazi ueniku i kae: Peter, zabrinula sam se
kada sam juer pregledala imenik. elim se uvjeriti da zna koje mi
zadae treba jo predati. Hoe, molim te, navratiti do mog ureda
nakon kole? Peter promumlja: Dobro, znam i okrene se ostavljajui nastavnicu nesigurnu u to je li njezina poruka tono primljena.
Zatraila je da ju ponovi Moe li mi rei to si upravo uo da
sam ti rekla? na to Peter odgovara: Rekli ste da moram propustiti nogomet poslije kole jer Vam se nije svidjela moja domaa
zadaa. Potvrdivi svoju sumnju da je Peter uo poruku koju mu
je eljela prenijeti, uiteljica ju pokuava izrei na drugaiji nain, ali
vodi rauna o svojoj prvoj sljedeoj reenici.
Tvrdnje kao: Nisi me uo, To nije ono to sam rekla ili Nisi me razumio, mogu Petera lako navesti na misao da ga se kanjava. Poto
je uiteljica uoila da je Peter iskreno odgovorio na njezinu molbu
za ponavljanjem poruke, mogla bi rei: Zahvalna sam ti to si mi
rekao to si uo. Vidim da nisam bila toliko jasna koliko sam eljela.
Dozvoli mi da pokuam ponovo.
Kada ponemo traiti od sugovornika da ponove to su uli da
smo rekli, moe nam izgledati nespretno i udno jer se takve molbe
rijetko upuuju. Ljudi esto iskazuju svoje rezerve kada naglaavam
vanost vlastite sposobnosti za upuivanjem molbe za ponavljanjem poruke. Brinu se da e dobiti reakcije kao to su: to ti misli
da sam gluh? ili Prestani sa svojim psiholokim igricama. Kako bi
izbjegli takve izjave, moemo unaprijed objasniti sugovornicima zato emo moda traiti od njih da ponove nae rijei. Pojanjavamo
da ne testiramo njihove vjetine sluanja, nego provjeravamo jesmo
li se jasno izrazili. Meutim, ukoliko nam sugovornik odgovori: uo
sam te, nisam glup!, moemo se usredotoiti na njegove osjeaje i
potrebe i pitati na glas ili u sebi: eli li rei da ti to smeta jer eli
potovanje za tvoju sposobnost razumijevanja stvari?
85
Zatraiti iskrenost
Kada se jasno
i iskreno
izrazimo, esto
elimo saznati
(a) to na
sugovornik
osjea;
(b) to na
sugovornik
misli; ili
(c) je li
sugovornik
voljan neto
odreeno
uiniti.
Nakon to smo se jasno izrazili i naili na razumijevanje koje smo eljeli, esto jedva ekamo saznati reakciju sugovornika na nae rijei.
Obino, iskrenost koju elimo dobiti ide u jednom od tri smjera:
Ponekad elimo znati koji su osjeaji potaknuti naim rijeima i razloge za te osjeaje. To bismo mogli zatraiti rijeima: Voljela bih
da mi kae kako se osjea vezano za ovo to sam upravo rekla, i
razloge da se tako osjea.
Ponekad nas zanimaju misli sugovornika koje on/ona ima kao
reakciju na ono to su upravo uli da smo rekli. U takvim sluajevima je vano da kaemo tono koje misli elimo da podijele s
nama. Na primjer, mogli bismo rei: Voljela bih da mi kae to
misli bi li moj prijedlog bio uspjean, i ako ne, to misli da bi
sprijeilo njegov uspjeh, umjesto jednostavnog pitanja: eljela
bih da mi kae to misli o tome to sam upravo rekla. Kada ne
preciziramo o emu elimo miljenje, sugovornik bi nam mogao
dati dugaak odgovor o stvarima koje nisu one koje mi traimo.
Ponekad bismo htjeli saznati je li osoba voljna poduzeti postupke koje smo preporuili. Takva se molba moe iskazati na sljedei
nain: Voljela bih da mi kae jesi li voljan odgoditi na sastanak
za tjedan dana.
Primjena NK zahtijeva od nas da budemo svjesni koji specian
oblik iskrenosti bismo voljeli dobiti od sugovornika, te da molbu za
tom iskrenou iskaemo konkretnim jezikom.
Zatraiti neto od skupine

Posebno je vano biti jasan o tome koju vrstu razumijevanja ili iskrenosti elimo dobiti kada se obraamo skupini ljudi. Kada nismo jasni u tome kakvu reakciju elimo, moemo pokrenuti neproduktivan razgovor koji e zavriti ne zadovoljivi niije potrebe.
S vremena na vrijeme sam bio pozvan da radim sa skupinama graana zabrinutih oko rasizma prisutnog u njihovim zajednicama.
Jedan od problema koji se esto pojavljuje u radu tih skupina su
naporni sastanci bez rezultata. Taj manjak produktivnosti puno kota lanove koji esto ulau svoja skromna sredstva kako bi pokrili
trokove prijevoza i uvanja djece, a sve kako bi mogli sudjelovati na
tim sastancima. Frustrirani dugotrajnim raspravama s malim rezultatima na kraju, mnogi lanovi naputaju skupine izjavljujui kako
su sastanci samo gubljenje vremena. Osim toga, institucionalne
promjene koje se ele ne mogu se postii niti brzo niti lako. Iz svih
tih razloga, kada se ovakve skupine okupe, vano je dobro iskoristiti
zajedniko vrijeme koje im je na raspolaganju.
86

Poznavao sam lanove jedne takve skupine koja se organizirala kako bi
utjecala na promjene u lokalnom kolskom sustavu. Njihovo je uvjerenje bilo da razliiti elementi kolskog sustava diskriminiraju uenike
na temelju rasne pripadnosti. Pozvali su me da budem promatra
na njihovim sastancima jer su sastanci bili neproduktivni i skupina je
poela gubiti lanove. Predloio sam im da vode sastanak kao i uvijek
te da u im rei ukoliko uoim da bi NK mogla pomoi.
U skupini se
puno vremena
gubi ako oni
koji govore
nisu sigurni
kakvu reakciju
ele.
Jedan je ovjek otvorio sastanak usmjeravajui pozornost skupine

na nedavni lanak u novinama u kojem je jedna majka, pripadnica
nacionalne manjine, navela pritube na to kako se ravnatelj kole
odnosi prema njezinoj kerki. Jedna ena iz skupine je odgovorila
dijelei s ostalima situaciju koja se njoj dogodila dok je kao uenica
pohaala tu istu kolu. Jedan po jedan lan skupine je tada svjedoio o slinom osobnom iskustvu. Nakon dvadesetak minuta pitao
sam skupinu jesu li njihove potrebe zadovoljene raspravom koja
se trenutno vodi. Niti jedna osoba nije rekla da. Upravo se ovo
dogaa stalno na naim sastancima! viknuo je jedan ovjek, Imam
pametnijeg posla nego sjediti ovdje i sluati uvijek isto sranje.
Obratio sam se tada ovjeku koji je zapoeo razgovor: Moete li
mi rei, kada ste spomenuli lanak u novinama, kakvu ste reakciju
eljeli dobiti od skupine? Mislio sam da je zanimljivo, odgovorio
je. Objasnio sam da sam ga pitao koji je odgovor od skupine elio
dobiti, a ne koje je njegovo miljenje o lanku. Neko je vrijeme razmiljao i priznao: Nisam siguran to sam elio.
I zato je, vjerujem, dvadeset minuta dragocjenog zajednikog vremena protraeno na beskorisnu priu. Kada se obratimo skupini
ljudi nesigurni u to to elimo od njih dobiti, esto je rezultat neproduktivna rasprava. Meutim, ako je jedna osoba svjesna vanosti jasnog traenja odgovora koji se eli dobiti, on ili ona mogu
prenijeti tu svijest skupini. Na primjer, kada ovjek o kojem sam
ranije govorio, nije denirao kakvu je reakciju skupine elio, neki
drugi lan/ica skupine su mogli rei: Zbunjena sam u vezi s tim
kako bi ti elio da reagiramo na tvoju priu. Bi li mogao rei kakav
odgovor eli od nas? Takve intervencije mogu sprijeiti gubljenje
dragocjenog vremena cijele skupine.
Razgovori se esto nastavljaju u nedogled ne zadovoljavajui niije
potrebe jer je nejasno je li osoba koja je zapoela razgovor dobila to
je eljela. Kada u Indiji ljudi dobiju ono to su eljeli iz razgovora koji
su zapoeli, kau bas (izgovara se bas). To znai: Ne treba rei nita
vie. Zadovoljan/na sam i spreman/a razgovarati o neem drugom.
Iako u naem jeziku nemamo takvu rije, moemo imati koristi od
razvoja i promicanja bassvijesti u svim naim interakcijama.
87
Molba nasuprot zahtjeva

Kada
sugovornik
uje od nas
zahtjev,
vidi dvije
mogunosti
reagiranja:
podinjavanje
ili pobunu.
Kako razluiti
molbu od
zahtjeva:
promatrajte
to e osoba
uiniti ako joj
ne udovoljite.
Radi se o
zahtjevu ako
uputi kritiku
ili osudu.
Molbe se doivljavaju kao zahtjevi kada sugovornici misle da e biti

okrivljeni ili kanjeni ako ne odgovore pozitivno. Kada ljudi uju
zahtjev, vide samo dvije mogunosti: podiniti se ili pobuniti se. U
svakom od tih sluajeva, osobu koja je uputila molbu se percipira
kao nekog tko vri prisilu, a kapacitet primatelja za suosjeajno reagiranje se smanjuje.
to smo u prolosti vie okrivljavali, kanjavali ili nametali osjeaj
krivnje drugima kada nisu na nae molbe odgovarali pozitivno, to
je vea vjerojatnost da e i sada nae molbe biti doivljene kao zahtjevi. Mi plaamo cijenu i kada drugi ljudi koriste takvu taktiku
prema svojim sugovornicima. Jer, koliko su ljudi, koji su dio naih
ivota, bili okrivljavani, kanjavani i poticani da se osjeaju krivima
za neudovoljavanje tuim molbama, toliko je vjerojatnije da e taj
teret ponijeti sa sobom u sve sljedee odnose i da e uti zahtjev u
svakoj molbi.
Razmotrimo dvije mogue situacije. Jack kae svojoj prijateljici Jane:
Usamljen sam i volio bih kada bi provela veer sa mnom. Je li to
molba ili zahtjev? Odgovor je da ne znamo dok ne vidimo kako Jack
postupa prema Jane ako mu ne udovolji. Pretpostavimo da mu Jane
odgovori: Jack, stvarno sam umorna. Ako eli drutvo kako bi bilo
da nae nekoga drugoga veeras? Ako Jack tada odgovori: Kako
tipino za tebe. Stvarno si sebina!, njegova molba je u stvari bila
zahtjev. Umjesto da pokae empatiju za njezinu potrebu za odmorom, on ju je optuio.
Razmotrimo sada drugi scenarij:
Jack:
Usamljen sam i volio bih kada bi provela veer sa mnom.
Jane:
Jack, stvarno sam umorna. Ako eli drutvo kako bi bilo da

pronae nekoga drugoga da veeras bude s tobom?
Jack se okrene od Jane bez rijei.

Jane, osjetivi da je uznemiren: Mui li te neto?
Radi se o
zahtjevu
ako pokua
nametnuti
osjeaj krivnje.
88
Jack:
Ne.
Jane:
Ma daj, Jack, osjeam da se neto dogaa. to nije u redu?
Jack:
Zna kako sam usamljen. Da me zaista voli, provela bi veer sa mnom.
Ponovo, umjesto pruanja empatije, Jack tumai Janinu reakciju kao

znak da ga ne voli i da ga je odbila. to vie tumaimo nepristajanje kao odbijanje, vjerojatnije je da e nae molbe biti tumaene
kao zahtjevi. Ovo vodi samoispunjavajuem proroanstvu, jer to

vie ljudi uju zahtjeve, manje uivaju u naoj blizini. S druge strane,
znali bismo da je Jackova molba zaista to i bila, a ne zahtjev, da je
njegov odgovor Jane bio prepoznavanje i potovanje njezinih osjeaja i potreba. Na primjer da je rekao: Jane, iscrpljena si i potreban
ti je odmor veeras?
Radi se o
molbi ako
osoba pokae
empatiju
za potrebe
sugovornika.
Moemo pomoi sugovornicima da nam povjeruju da smo im

uputili molbu, a ne zahtjev, napominjui da bismo htjeli da udovolje naoj molbi samo u sluaju da to uine dobrovoljno. Dakle,
mogli bismo pitati: Hoe li postaviti stol? umjesto Voljela bih
da postavi stol. Meutim, najsnaniji nain prenoenja poruke
da smo uputili molbu, a ne zahtjev, je pokazivanje empatije prema
njima kada ne udovolje naoj molbi. Pokazujemo da smo uputili
molbu, a ne zahtjev nainom na koji reagiramo kada ne dobijemo
pozitivan odgovor. Ako smo spremni pokazati empatijsko razumijevanje za ono to onemoguava osobu da udovolji naoj molbi,
tada smo po deniciji uputili molbu, a ne zahtjev. Birajui molbu
umjesto zahtijevanja ne znai da odustajemo kada netko kae ne
na nau molbu. To znai da neemo nagovarati osobu dok ne pokaemo empatiju za ono to ju sprjeava da kae da.
Deniranje svrhe nae molbe
Na je cilj
odnos
utemeljen na
iskrenosti i
empatiji.
Iskazivanje autentine molbe takoer zahtijeva svijest o cilju. Ako

je moj cilj samo promijeniti ljude i njihovo ponaanje ili da neto
bude po mom, tada NK nije pogodno orue. Proces je dizajniran
za one koji bi eljeli da se drugi promijene i udovolje njihovim molbama, ali samo ako to sami odaberu svojom voljom i suosjeajno.
Cilj NK je uspostaviti odnos utemeljen na iskrenosti i empatiji. Kada
drugi vjeruju da se prvenstveno posveujemo kvaliteti odnosa i da
oekujemo da proces zadovolji potrebe svih, tada mogu vjerovati
da su nae molbe zaista molbe, a ne zamaskirani zahtjevi.
Svijest o ovom cilju je teko odrati, posebno roditeljima, uiteljima, upraviteljima i drugima iji je posao utjecati na ljude i postii
promjene u ponaanju. Jedna se majka vratila na radionicu nakon
stanke i objavila: Marshall, otila sam kui i probala. Nije djelovalo.
Upitao sam je da opie to je napravila.
Otila sam kui i iskazala svoje osjeaje i potrebe ba kao to smo
vjebali. Nisam uputila kritiku niti osudu svom sinu. Jednostavno
sam rekla: Gledaj, kada vidim da nisi napravio posao koji si obeao
napraviti, osjeam se vrlo razoarano. eljela bi doi kui i nai ju pospremljenu i sve tvoje kune obaveze zavrene. Onda sam mu uputila molbu. Rekla sam mu da elim da ovog trena sve pospremi.
89
Zvui kao da ste jasno iskazali sve komponente, prokomentirao

sam. to se dogodilo?
Nije to uinio.
to se onda dogodilo? pitao sam.
Rekla sam mu da ne moe cijeli ivot biti lijen i neodgovoran.
Mogao sam uvidjeti da ova ena jo nije mogla napraviti razliku
izmeu iskazivanja molbe i zahtjeva. Jo uvijek je ocjenjivala proces kao uspjean samo ako bi dobila pristanak na svoje molbe.
Tijekom poetnih faza uenja procesa, moe nam se dogoditi da
primjenjujemo komponente NK mehaniki i bez svijesti o svrsi koja
se krije iza njih.
Ponekad, meutim, ak i kada smo svjesni vlastite namjere i paljivo iskaemo svoju molbu, neki e jo uvijek uti zahtjev. Ovo je
posebno istinito kada smo na pozicijama od autoriteta i govorimo
osobama koje imaju iskustvo s osobama od autoriteta koje su koristile prisilu.
Jednom prilikom me je tajnik srednje kole pozvao da demonstriram nastavnicima kako NK moe pomoi kod komunikacije s uenicima koji nisu suraivali onoliko koliko su to nastavnici eljeli.
Zamolili su me da se susretnem s etrdeset uenika koji su bili okarakterizirani kao drutveno i emotivno neprilagoeni. Pogodilo
me kako takve etikete slue kao samoispunjavajua proroanstva.
Da ste ak oznaen takvom jednom etiketom, ne bi li vam to samo
dalo doputenje da se zabavite u koli opirui se svemu to se od
vas trailo? Etiketirajui ljude, imamo tendenciju ponaati se prema njima na nain koji pridonosi ba onom njihovom ponaanju
koje nas zabrinjava, to nadalje prihvaamo kao potvrdu vlastite
dijagnoze. Poto su ti uenici znali da ih smatraju drutveno i emotivno neprilagoenima, nisam bio iznenaen da ih se veina, kada
sam uao u prostoriju, naginjala kroz prozore izvikujui opscenosti
svojim prijateljima u dvoritu. Poeo sam iskazujui molbu: Volio
bih kada bi svi prili blie i sjeli u klupe kako bi vam mogao rei tko
sam i to bi volio da radimo danas. Oko polovine uenika je prilo.
Ponovio sam svoju molbu jer nisam bio siguran da su me svi uli.
Nakon toga i ostatak uenika je sjeo, osim dvojice uenika koji su
ostali na prozorima. Na moju nesreu, ova su dvojica bila najkrupniji uenici u razredu.
Oprostite gospodo, obratio sam im se, bi li mi jedan od vas dvojice rekao to ste uli da sam rekao? Jedan od njih se okrenuo i
otpuhnuo, Aha, rekao si da moramo prii blie i sjesti. Pomislio
sam: Uh, uo je moju molbu kao zahtjev.
90

Na glas sam rekao: Gospodine (Nauio sam bio uvijek rei gospodine osobama s takvim bicepsima, posebno ako jedan od njih ima
tetovau), biste li bili voljni rei mi kako sam vam mogao rei to
elim, ali na nain da ne zvui kao da vam nareujem? Ha? Kako
je bio nauen da od autoriteta oekuje zahtjeve, nije bio naviknut
na moj drugaiji pristup. Kako da vam dam do znanja to elim od
vas, a da ne zvui kao da me nije briga to biste vi eljeli? ponovio
sam. Trenutak je oklijevao i slegnuo ramenima: Ne znam.
Ovo to se sada dogaa izmeu nas je upravo dobar primjer onoga o emu sam danas s vama htio razgovarati. Vjerujem da ljudi
mogu uivati jedni u drugima puno vie ako mogu rei to bi eljeli
bez nareivanja. Kada ti kaem to bih volio, ne govorim ti da ti to
mora uiniti ili u ti u protivnom zagorati ivot. Ne znam to rei
tako da mi moete vjerovati. Na moje olakanje ovo je imalo smisla
dvojici mladia koji su se sada pridruili ostatku skupine. U nekim
situacijama, kao npr. u ovoj, potrebno je vrijeme da bi se nae molbe jasno prepoznale kao molbe.
Kada upuujemo molbu, takoer je od pomoi potraiti u vlastitom umu misli koje automatski pretvaraju molbe u zahtjeve:
On bi trebao istiti za sobom.
Ona treba uiniti kako ja kaem.
Zasluujem poviicu.
Imam opravdanje zadrati ih due.
Imam pravo na vie slobodnog vremena.
Kada svoje potrebe iskazujemo na ovakav nain, osueni smo na
to da osuujemo druge kada ne naprave to od njih traimo. Imao
sam takve misli pravednika jednom prilikom kada moj mlai sin
nije iznosio smee. Kada smo raspodjeljivali kuanske poslove preuzeo je na sebe taj zadatak, ali smo svaki dan imali borbu oko toga.
Svaki bi ga dan podsjetio: To je tvoj posao. Svi mi imamo svoje
poslove itd. s jedinim ciljem da ga natjeram da iznese smee.
Napokon sam jedne noi paljivije sluao to mi je cijelo to vrijeme
govorio o tome zato ne iznosi smee. Nakon razgovora te veeri
napisao sam sljedeu pjesmu. Kada je moj sin osjetio moju empatiju za svoj poloaj, poeo je iznositi smee bez ijednog podsjeanja.
Brettova pjesma
Ako jasno razumijem
da zahtjev nije tvoja namjera,
obino se odazovem tvojim pozivima.
91
Ali ako nastupi

kao vaan i moan ef,
osjetit e se kao da si naletio na zid.
A kada me podsjea
tako licemjerno
na sve to si za mene uinio,
bolje ti je da se pripremi:
Na pomolu je jo jedna borba!
Moe vikati,
moe pljuvati,
aliti se, gunati i bjesnjeti;
Ja jo uvijek neu iznositi smee.
A tada, ak i ako promijeni svoj stil,
trebat e mi vremena
prije nego budem mogao oprostiti i zaboraviti.
Jer ini mi se da me
nisi vidio kao drugo ljudsko bie
dok se sva tvoja oekivanja nisu ispunila.
Saetak
etvrta se komponenta NK bavi pitanjem to bismo eljeli zatraiti
jedni od drugih kako bi obogatili nae ivote. Pokuavamo izbjei
nejasne, apstraktne ili dvosmislene izjave i upotrijebiti pozitivne formulacije iskazujui ono to elimo umjesto onoga to ne elimo da
se dogodi.
Kada govorimo, to smo jasniji o onome to elimo zauzvrat, to je
vjerojatnije da emo to i dobiti. Poto poruka koju smo uputili nije
uvijek poruka koja je primljena, trebamo nauiti kako provjeriti je li
naa poruka pristigla onako kako smo eljeli. Posebno je vano da
nam bude jasno kakvu reakciju elimo kada se obraamo skupini
ljudi. U suprotnom moemo pokrenuti neproduktivnu raspravu
koja e uludo utroiti vrijeme cijele skupine.
Molbe se primaju kao zahtjevi kada primatelji vjeruju da e ih se
optuiti ili kazniti ako im ne udovolje. Moemo pomoi naim sugovornicima da nam vjeruju da smo im uputili molbu, a ne zahtjev,
naglaavajui da elimo da udovolje naoj molbi samo u sluaju
da to mogu uiniti dobrovoljno. Svrha NK nije promijeniti ljude i
njihova ponaanja kako bi neto bilo po mom; nego uspostavljanje
odnosa koji su utemeljeni na iskrenosti i empatiji to e na kraju
rezultirati zadovoljenjem potreba svih.
92
NK na djelu
Iskazivanje strahova u vezi s prijateljevim puenjem
Al i Burt su preko trideset godina najbolji prijatelji. Tijekom godina Al, nepua, je inio
sve to je bilo u njegovoj moi da uvjeri Burta da prekine svoju naviku puenja dvije kutije
cigareta dnevno. Svjestan pogoranja prijateljevog jakog suhog kalja tijekom zadnje godine
dana, Al je jedan dan eksplodirao svom svojom energijom i ivotom koje je bio zakopao u
neiskazanoj ljutnji i strahu.
Al:
Burt, znam da smo razgovarali o tome puno puta, ali sluaj. Bojim se da e
te t tvoje proklete cigarete ubiti! Ti si mi najbolji prijatelj i elim te u svojoj blizini to je dulje mogue. Molim te nemoj misliti da te osuujem. Ne
osuujem te ja sam samo stvarno zabrinut. (Ranije, kada bi ga Al pokuao
navesti da prestane, Burt bi ga esto optuivao da ga osuuje.)
Burt:
Ne mislim, ujem tvoju zabrinutost. Cijelu smo vjenost prijatelji
Al:
(upuujui molbu) Bi li bio voljan prestati puiti?
Burt:
Volio bih da mogu.
Al:
(sluajui osjeaje i potrebe koje sprjeavaju Burta da udovolji njegovoj molbi)
Boji li se pokuati jer ne eli doivjeti neuspjeh?
Burt:
Da zna koliko sam puta ve pokuao Znam da me ljudi manje cijene
jer ne mogu prestati.
Al:
(pogaajui to bi Burt moda elio zatraiti) Ja te ne cijenim manje. I ako bi
pokuao i opet doivio neuspjeh, niti tada te ne bih manje cijenio. Samo bih
elio da pokua.
Burt:
Hvala ti. Ali ti nisi jedini U pitanju su svi: moe im vidjeti u oima misle
da sam izgubljen sluaj.
Al:
(pruajui empatiju Burtovim osjeajima) Je li ti prevelik teret brinuti se o
tome to e drugi misliti kada je i sam pokuaj ostavljanja cigareta dovoljno
teak?
Burt:
Zaista mrzim ideju da sam moda ovisnik, da imam neto to jednostavno
ne mogu kontrolirati
Al:
(Otvarajui kontakt oima s Burtom, potvrdno klima glavom. Alovo zanimanje i panja prema Burtovim dubokim osjeajima i potrebama se vide u njegovim oima i ispunjavaju tiinu koja slijedi).
Burt:
Mislim, ja vie niti ne volim puiti. Ispada da si graanin drugog reda ako
pui na javnom mjestu. Neugodno je.
Al:
(nastavljajui s empatijom) Zvui kao da bi zaista volio prestati, ali da se
boji da nee uspjeti i brine kako bi se to odrazilo na tvoju sliku o sebi i
samopouzdanju.
Burt:
Aha, pretpostavljam da je to to Zna, mislim da nikada jo nisam o tome
razgovarao. Obino kada mi netko kae da prekinem puiti, kaem im da se
nose. Volio bih prestati, ali ne elim sav taj pritisak drugih ljudi.
93
Al:
Burt:
Al:
Burt:
Al:
94
Ne elim vriti pritisak na tebe. Ne znam mogu li te ohrabriti to se tie tvog

straha od neuspjeha, ali te svakako elim podrati kako god mogu. To jest
ako ti to eli
Da, elim. Stvarno sam dirnut tvojom brigom i spremnou da mi pomogne. Ali ako ne bi jo bio spreman pokuati, bi li to bilo OK za tebe takoer?
Naravno, Burt, i dalje e mi biti jednako vaan. Samo je stvar u tome da
hou uivati u naem prijateljstvu to dulje! (Zato to je Alova molba bila
prava molba, a ne zahtjev, odrao je svijest o predanosti kvaliteti odnosa bez
obzira na Burtovu reakciju. Iskazuje tu svijest i potovanje za Burtovu potrebu
za autonomnou rijeima: I dalje e mi biti jednako vaan, dok u isto vrijeme iskazuje i svoju vlastitu potrebu uivati u naem prijateljstvu to dulje.)
Pa, onda, moda u pokuati opet ali molim te nemoj nikome rei, vai?
Naravno, ti odlui kada bude spreman; neu nikome spominjati.
ETVRTA VJEBA: Iskazivanje molbi

Kako biste vidjeli slaemo li se oko jasnog iskazivanja molbi, zaokruite broj ispred svake od sljedeih izjava kojima govornik/ca jasno
iskazuju koji postupak od druge osobe trae.
1. elim da me razumije.
2. Voljela bi da mi kae jednu stvar koju sam uinila, a koju cijeni.
3. Voljela bi da ima vie povjerenja u sebe.
4. elim da prestane piti.
5. Voljela bi da me pusti da budem ja.
6. Volio bi da bude iskren o jueranjem sastanku.
7. Volio bi da vozi dozvoljenom brzinom ili sporije.
8. Volio bih te bolje upoznati.
9. Voljela bi da potuje moju privatnost.
10. Volio bih da ee priprema veeru.
1. Ako ste zaokruili ovaj broj, ne slaemo se. Za mene rije razumije ne iskazuje jasno konkretni postupak koji se trai. Umjesto toga, mogao bi rei: elim da mi kae to si ula da sam
rekao.
2. Ako ste zaokruili ovaj broj, slaemo se da se izjavom jasno iskazuje to se trai.
3. Ako ste zaokruili ovaj broj, ne slaemo se. Za mene rijei ima
vie povjerenja u sebe ne iskazuju jasno konkretni postupak
koji se trai. Mogla je, na primjer, rei: Voljela bih da proe
trening za razvijanje asertivnosti jer mislim da bi ti to povealo
samopouzdanje.
4. Ako ste zaokruili ovaj broj, ne slaemo se. Za mene rijei prestane piti ne iskazuju jasno to osoba eli, nego to osoba ne
eli. Mogla bi, na primjer, rei: eljela bi da mi kae koje potrebe zadovoljava kada pije i da onda razgovaramo o drugim
nainima na koje se te potrebe mogu zadovoljiti.
5. Ako ste zaokruili ovaj broj, ne slaemo se. Za mene rijei pusti
da budem ja ne iskazuju jasno konkretni postupak koji se trai.
Mogla bi, na primjer, rei: eljela bi da mi kae da nee prekinuti nau vezu ak i ako kaem neke stvari koje ne voli.
95
6. Ako ste zaokruili ovaj broj, ne slaemo se. Za mene rijei bude iskren ne iskazuju jasno konkretni postupak koji se trai.
Umjesto toga, mogao bi rei: elio bih da mi kae kako se
osjea u vezi onoga to sam uinio i to bi volio da uinim
drugaije.
7. Ako ste zaokruili ovaj broj, slaemo se da se izjavom jasno iskazuje to se trai.
8. Ako ste zaokruili ovaj broj, ne slaemo se. Za mene, ova reenica ne iskazuje jasno konkretni postupak koji se trai. Umjesto
toga, mogao bi rei: Volio bi da mi kae bi li eljela jednom
tjedno sa mnom izai na ruak.
9. Ako ste zaokruili ovaj broj, ne slaemo se. Za mene rijei potuje moju privatnost ne iskazuju jasno konkretni postupak
koji se trai. Mogla bi, na primjer, rei: Voljela bi da se dogovorimo da pokuca prije nego to ue u moj ured.
10. Ako ste zaokruili ovaj broj, ne slaemo se. Za mene rijei ee
ne iskazuju jasno konkretni postupak koji se trai. Umjesto toga,
mogao bi rei: Volio bi da svaki ponedjeljak priprema veeru.
96
SEDMO
POGLAVLJE
Primanje s empatijom
Dva su dijela
NK:
- iskreno
izraavanje
- primanje s
empatijom.
Prethodna etiri poglavlja opisuju etiri komponente NK: to opaamo, to osjeamo, to trebamo, te to elimo zatraiti kako bismo
obogatili nae ivote. Sada se od izraavanja sebe okreemo prema primjeni te iste etiri komponente za sluanje onoga to drugi
opaaju, osjeaju, trebaju i trae. Ovaj dio komunikacijskog procesa
nazivamo primanje s empatijom.
Prisutnost: Nemoj samo initi neto! Stoj tu!*

Empatija:
pranjenje
uma i sluanje
cijelim naim
biem.
Empatija je razumijevanje, uz puno potovanje onoga to drugi

proivljavaju. Kineski je lozof ChuangTzu rekao da istinska empatija zahtijeva sluanje cijelim biem: uti samo uima je jedno. uti
s razumijevanjem je drugo. Ali uti duhom nije ogranieno samo
na jednu sposobnost, sluanje uhom ili umom. Ono zahtijeva prazninu svih njih. A kada su sve one prazne, tada cijelo bie slua.
Tada moemo izravno pojmiti ono to je ba tu pred nama, a to se
nikada ne moe uti uima ili razumjeti umom.
U odnosima s drugima, empatija se pojavljuje samo onda kada smo
uspjeno otklonili sve predrasude i (pr)osudbe o njima. Izraelski lozof Martin Buber, roen u Austriji, opisuje ovu kvalitetu prisutnosti
koju ivot od nas zahtijeva: Usprkos svim slinostima, svaka ivotna
situacija ima, kao novoroene, novo lice koje nikada prije nije postojalo i koje se vie nikada nee pojaviti. Ona od tebe zahtijeva reakciju koja se ne moe unaprijed pripremiti. Ne zahtijeva nita iz prolosti. Ona zahtijeva prisutnost, odgovornost; ona zahtijeva tebe.
*
Nemoj samo initi neto! Stoj tu! je igra rijei (od Nemoj samo stajati tu, uini
neto!) koja, kada se prevede slobodno, znai: Ne ini nita! Samo budi tu!
97
Pitaj prije
nego ponudi
savjet ili
potporu.
Prisutnost koju zahtijeva empatija nije lako odrati. Sposobnost poklanjanja pozornosti onome tko pati je vrlo rijetka i teka stvar; to je
skoro udo; to je udo tvrdi francuska spisateljica Simone Weil. Gotovo svi oni koji misle da imaju tu sposobnost je nemaju. Umjesto
empatije, skloni smo snanom porivu davanja savjeta ili uvjeravanja
i pojanjavanja vlastite pozicije ili osjeaja. Empatija, s druge strane,
zahtijeva usredotoivanje pune pozornosti na poruku druge osobe.
Dajemo im vrijeme i prostor koji im je potreban kako bi se mogli
potpuno izraziti i osjetiti shvaenim. Postoji budistika izreka koja
vjeto opisuje tu sposobnost: Nemoj samo initi neto, stoj tu.
esto je frustrirajue za osobu kojoj treba empatija kada mi pretpostavljamo da eli potporu ili savjet kako neto popraviti. Dobio
sam lekciju od svoje kerke koja me nauila da prvo provjerim eli
li osoba savjet ili potporu prije nego ih ponudim. Jednom se priliko
gledala u ogledalo i rekla: Runa sam kao porez.
Ti si najdivnije stvorenje koje je Bog ikada stvorio na zemlji, izjavio
sam. Ogoreno me prostrijelila pogledom i uzviknula: Oh, tata! i
zalupila vratima naputajui sobu. Kasnije sam saznao da joj je bilo
potrebno malo empatije. Umjesto mog loe tempiranog razuvjeravanja, mogao sam ju pitati: Jesi li razoarana svojim dananjim
izgledom?
Moja je prijateljica Holley Humphrey identicirala neka uobiajena
ponaanja koja nas ometaju u empatikom povezivanju s drugima.
Slijede primjeri takvih prepreka:
Davanje savjeta: Mislim da bi trebao/la Kako to da nisi ?
Nadigravanje: To nije nita; ekaj samo da uje to se meni dogodilo.
Pouavanje: Ovo bi moglo postati vrlo pozitivno iskustvo za
tebe kada bi ti samo ..
Tjeenje: Nisi ti kriva, uinila si najbolje to si mogla.
Prianje pria: To me podsjetilo na vrijeme kada
Zatakavanje: Razvedri se. Nemoj se osjeati tako loe.
Saalijevanje: Oh, jadna ti
Ispitivanje: Kada je to poelo?
Pravdanje: Htjela sam te nazvati, ali
Ispravljanje: Nije se tako dogodilo.
U svojoj knjizi When Bad Things Happen to Good People (Kada
se loe stvari dogode dobrim ljudima), rabin Harold Kushner opisuje kako je za njega bilo bolno, dok mu je sin umirao, sluati ljude
koji su mu govorili stvari s namjerom da mu pomognu da se osjea
98
Sedmo poglavlje - PRIMANJE S EMPATIJOM
Intelektualno
razumijevane
blokira
empatiju.
bolje. ak jo bolnije je bilo kada je shvatio da je prethodnih dvadeset godina govorio te iste stvari ljudima u slinim situacijama!
Uvjerenje da moramo popraviti situaciju i uiniti da se drugi osjeaju bolje nas sprjeava da budemo prisutni. Posebno smo skloni
tom uvjerenju svi mi koji imamo ulogu savjetnika ili psihoterapeuta. Jednom prilikom, kada sam radio s dvadeset i tri strunjaka za
mentalno zdravlje, zamolio sam ih da napiu, od rijei do rijei, kako
bi odgovorili klijentu koji kae: Osjeam se jako depresivno. Jednostavno ne vidim razloga da nastavim dalje. Prikupio sam zapisane
odgovore i objavio: Sada u glasno proitati to je svatko od vas
napisao. Zamislite se u ulozi osobe koja je iskazala osjeaj depresije,
i podignite ruku nakon svake izjave koja u vama pobudi osjeaj da
su vas razumjeli. Ruke su se dizale na samo tri od dvadeset i tri
odgovora. Pitanja kao to su: Kada je to poelo?, su bila najei odgovor. Takva pitanja ostavljaju dojam da strunjak prikuplja
informacije neophodne kako bi dijagnosticirao i onda lijeio problem. injenica je, meutim, da takvo intelektualno razumijevanje
problema blokira vrstu prisutnosti koju zahtijeva empatija. Kada
razmiljamo o rijeima sugovornika, sluajui kako se one uklapaju
u nae teorije, mi gledamo u ljude mi nismo s njima. Kljuno svojstvo empatije je prisutnost: potpuno smo prisutni s drugom osobom i s onim to ona proivljava. Ova kvaliteta prisutnosti razlikuje
empatiju od mentalnog razumijevanja i emocionalne ugoenosti*.
Iako moemo ponekad emocionalno suosjeati s drugom osobom
tako to osjeamo isto to i ona, korisno je biti svjestan u tom trenutku da ono to nudimo nije empatija.
Sluanje osjeaja i potreba
Bez obzira
koje rijei
sugovornici
upotrebljavaju, ujemo
samo ono to
(a) opaaju,
(b) osjeaju,
(c) trebaju, i
(d) trae.
U NK, bez obzira na to koje rijei ljudi koriste kako bi se izrazili, mi

sluamo njihova opaanja, osjeaje i potrebe, te to trae da bi obogatili ivot. Zamislite da ste posudili auto novom susjedu koji vam
se obratio radi osobnog hitnog sluaja. Kada vaa obitelj za to sazna, snano reagiraju: Ti si budala to vjeruje potpunom strancu!
Dijalog na sljedeoj stranici pokazuje kako se povezati s osjeajima
i potrebama obitelji umjesto (1) okriviti sebe time to bi poruku
primili osobno, ili (2) okriviti i osuditi lanove obitelji.
U ovoj je situaciji oigledno to lanovi obitelji opaaju i na to reagiraju: posudba auta osobi koju ne poznate. U drugim situacijama
to moe biti nejasno. Ako nam kolega kae: Nisi dobar timski igra,
moda ne znamo to je njegovo opaanje, iako obino moemo
pogoditi koje je nae ponaanje izazvalo ovakvu reakciju.
*
U izvorniku sympathy
99
Sluajte to
je ljudima
potrebno
umjesto to o
vama misle.
Sljedea razmjena s jedne od radionica demonstrira potekoe

usmjeravanja pozornosti na osjeaje i potrebe drugih kada smo naviknuti preuzimati odgovornost za njihove osjeaje i primati poruke osobno. ena u ovom dijalogu je eljela nauiti sluati osjeaje i
potrebe iza nekih izjava svoga supruga. Predloio sam joj da pokua
pogoditi o kojim se osjeajima i potrebama radi i da to onda provjeri s njim.
Izjava supruga: to mi vrijedi razgovarati s tobom? Ti nikada ne
slua.
ena: Osjea li se nesretno sa mnom?
M. R.: Kada kae sa mnom, implicira da su njegovi osjeaji
rezultat neega to si ti uinila. Volio bih da kae: Jesi li
nesretan jer ti je bilo potrebno ? a ne Jesi li nesretan sa
mnom? To bi usmjerilo tvoju pozornost na ono to se dogaa u njemu i smanjilo vjerojatnost da e primiti poruku
osobno.
ena: Ali to da kaem? Jesi li nesretan jer ti ? Jer ti to?
M. R.: Potrai naznaku u sadraju njegove poruke: to mi vrijedi
razgovarati s tobom? Ti nikada ne slua. to mu je potrebno, a to nije dobio, kada to kae?
ena: (pokuavajui pruiti empatiju potrebama iskazanim kroz
suprugovu poruku) Jesi li nesretan zato to ti se ini da te
ne razumijem?
M. R.: Primjeuje li da si se usredotoila na to to on misli, a ne
na ono to mu je potrebno. Mislim da e ti se ljudi initi
manje zastraujuim ako uje to im je potrebno umjesto
to o tebi misle. Umjesto da uje da je nesretan jer misli
da ga ne slua, usredotoi se na ono to mu je potrebno
rijeima: Jesi li nesretan zato to ti je potrebno .
ena: (pokuavajui ponovo) Jesi li nesretan zato to ti je potrebno da bude sasluan?
M. R.: To sam imao na umu. Ima li razlike za tebe kada ga uje
na ovaj nain?
ena: Denitivno razlika je velika. Vidim to se dogaa kod
njega bez da ujem da sam uinila neto loe.
Parafraziranje
Kada usmjerimo svoju pozornost i ujemo to drugi opaaju, osjeaju, trebaju i to trae kako bi obogatili svoje ivote, moemo im
poeljeti uzvratiti parafrazirajui to smo razumjeli. U naoj pret-
100

hodnoj raspravi o molbama (esto poglavlje), razgovarali smo o
tome kako zatraiti ponavljanje nae poruke, a sada emo vidjeti
kako to ponuditi drugima.
Ako smo tono primili poruku sugovornika, nae e im parafraziranje to potvrditi. Ali, ako je nae parafraziranje netono, sugovornik
nas moe ispraviti. Jo jedna prednost vraanja poruke drugoj strani
je da im daje vremena da razmisle o tome to su rekli i otvara mogunost dubljeg uranjanja u sebe.
NK predlae da nae parafraziranje bude u obliku pitanja kojim
iskazujemo kako smo razumjeli poruku, dok istovremeno potiemo sugovornika da nas ispravi ako se pokae potrebno. Pitanja se
mogu usredotoiti na:
A) to sugovornik opaa: Reagira li na to koliko sam veeri bio
vani proli tjedan?
B) Kako se sugovornik osjea i koje potrebe pobuuju te osjeaje:
Osjea li se povrijeeno jer bi volio vie zahvalnosti za svoje
napore?
C) to sugovornik trai: eli li da ti kaem svoje razloge zbog kojih
sam to rekao?
Ova pitanja zahtijevaju od nas da osjetimo to se dogaa u drugim ljudima, dok ih istovremeno pozivamo da nas isprave ukoliko
nismo tono naslutili o emu se radi. Primijetite razliku izmeu tih
i sljedeih pitanja:
a) to sam uinio na to se ti sad poziva?
b) Kako se osjea? Zato se tako osjea?
c) to eli da uinim po tom pitanju?
Kada traimo
informaciju,
prvo
iskazujemo
vlastite
osjeaje i
potrebe.
Druga skupina pitanja trai informaciju, a da pri tom ne pokuava naslutiti sugovornikovu stvarnost. Iako se moe initi da je to
izravniji nain povezivanja s onim to se dogaa u drugoj osobi,
pitanja poput ovih nisu najsigurniji put do informacija koje traimo. Mnoga takva pitanja mogu ostaviti dojam na sugovornike da
smo nastavnik koji ih ispituje ili psihoterapeut koji radi na njihovom
sluaju. Ako se ipak odluimo zatraiti informacije na ovakav nain,
moje je iskustvo da se ljudi osjeaju sigurnije ako im prvo otkrijemo
vlastite osjeaje i potrebe radi kojih postavljamo ta pitanja. Stoga,
umjesto da pitate to sam uinila?, mogli bismo rei: Frustrirana
sam zato to bi voljela da mi je jasno na to se poziva. Bi li mi htjela
rei to sam uinila i to te potaklo da me vidi na ovakav nain?
Iako ovaj korak nije uvijek neophodan ak ni od pomoi u situacijama kada su nai osjeaji i potrebe jasno preneseni kontekstom
101
ili tonom glasa, ipak ga preporuam posebno u trenutcima kada su

pitanja koja postavljamo popraena jakim osjeajima.
Kako utvrditi kada situacija zahtijeva ponavljanje poruke sugovorniku? Sasvim sigurno u situaciji kada nismo sigurni da smo dobro
razumjeli poruku, moemo koristiti parafraziranje kako bi dobili
ispravak naeg nagaanja. Ali ak i ako smo sigurni da smo ih dobro
razumjeli, moemo naslutiti da sugovornik eli potvrdu da je njegova poruka tono primljena. Oni mogu i iskazati tu elju pitajui: Je
li to jasno? ili Razumije li to hou rei? U takvim trenutcima, za
sugovornika je vjerodostojnije jasno parafraziranje nego jednostavna izjava: Da, razumijem.
Na primjer, kratko nakon sudjelovanja na jednom treningu NK, jednu su enu, volonterku u bolnici, bolniarke zamolile da razgovara s
jednom starijom bolesnicom: Rekle smo joj da nije toliko bolesna
i da bi joj bilo bolje kada bi uzimala svoje lijekove, ali ona po cijele dane samo sjedi u svojoj sobi i ponavlja: elim umrijeti. elim
umrijeti. Volonterka je prila starici i, kako su bolniarke i predvidjele, nala ju kako sjedi sama i aptom ponavlja: elim umrijeti.
Znai elite umrijeti, volonterka joj je uputila empatiju. Iznenaena, ena je prekinula svoje ponavljanje i inilo se kao da je odahnula.
Poela je priati kako nitko ne razumije kako se uasno osjea. Volonterka je nastavila reektirati enine osjeaje i nedugo zatim toliko je topline bilo prisutno u njihovom dijalogu da su sjedile zagrljene. Kasnije toga dana bolniarke su pitale volonterku da im kae
svoju arobnu formulu: starica je poela jesti, uzimati svoje lijekove i
oigledno je bila bolje volje. Iako su joj bolniarke pokuale pomoi
svojim savjetima i uvjeravanjima, ova je ena tek od volonterke dobila to joj je istinski trebalo: povezanost s drugim ljudskim biem
koje je moglo uti njezin dubok oaj.
Ponovite
emotivno
nabijene
poruke.
Ne postoje nepogreive smjernice o tome kada parafrazirati, ali gotovo sa sigurnou moemo pretpostaviti da e osobama koje izraavaju snane emotivne poruke biti od koristi ako parafraziramo
njihovu poruku. Kada smo mi ti koji govorimo, moemo olakati
osobi koja nas slua jasno naznaujui kada elimo ili ne elimo da
nam reektiraju rijei koje smo izgovorili.
U nekim prilikama neemo verbalno reektirati neiju izjavu iz
potovanja prema odreenim kulturalnim normama. Na primjer,
jednom prilikom jedan je Kinez pohaao radionicu kako bi nauio
uti osjeaje i potrebe u korijenu primjedbi njegovoga oca. Ovaj
je ovjek strepio od posjeta svom ocu i izbjegavao ga mjesecima
zato to nije mogao podnijeti kritiziranje i napad koje je uvijek uo
u oevim rijeima. Doao je k meni deset godina kasnije i ispriao
102

Parafrazirajte
samo onda
kada to
pridonosi
dubljem
suosjeanju i
razumijevanju.
mi je da je njegova sposobnost da uje osjeaje i potrebe radikalno

promijenila njegov odnos s ocem, ak do te mjere da sada uivaju u
bliskoj povezanosti punoj ljubavi. Iako slua oeve osjeaje i potrebe, on ih ne parafrazira. Nikada ih glasno ne izgovorim, objasnio je.
U naoj kulturi otvoreno govoriti nekome o njegovim osjeajima
nije neto na to su ljudi naviknuti. Ali, zahvaljujui injenici da ja
vie ne ujem ono to on izgovara kao napad, nego kao njegove
vlastite osjeaje i potrebe, na je odnos postao udesan.
Znai nikada mu nee otvoreno govoriti o osjeajima, ali pomae
to to ih moe uti? upitao sam.
Ne, mislim da sam sada spreman, odgovorio je. Sada kada imamo
tako dobar odnos, ako bi mu rekao: Tata, volio bih da moemo
otvoreno razgovarati o naim osjeajima, mislim da bi mogao biti
spreman na to.
Kada parafraziramo, ton glasa koji koristimo je jako vaan. Kada
uju vlastite rijei, ljudi su veinom vrlo osjetljivi i na najmanji trag
kritike ili sarkazma. Deklarativan ton koji implicira da im mi govorimo to se u njima dogaa takoer djeluje negativno na njih.
Meutim, ako svjesno sluamo tue osjeaje i potrebe, na ton
glasa govori da ih pitamo jesmo li dobro razumjeli, a ne da tvrdimo
da jesmo.
Iza
zastraujuih
poruka su
jednostavno
osobe koje
nam se
obraaju kako
bi zadovoljile
svoje potrebe.
Trebamo, takoer, biti pripremljeni na mogunost da e naa namjera, koja stoji iza parafraziranja, biti krivo protumaena. Nemoj
mi prodavati te jeftine psiholoke gluposti!, mogli bi nam rei. Ukoliko se to i dogodi, i dalje nastojimo naslutiti sugovornikove osjeaje i potrebe. U ovom sluaju moda uvidimo da ne vjeruje naim
motivima i treba vie razumijevanja naih namjera da bi mogao
cijeniti nae parafraziranje. Kao to smo mogli vidjeti, svo kritiziranje, napadi, uvrede i osude nestaju kada usmjerimo pozornost na
sluanje osjeaja i potreba iza neke poruke. to vie to prakticiramo,
jasnije uviamo jednostavnu istinu: iza svih tih poruka, kojima smo
dozvolili da nas zastrae, kriju se samo pojedinci s nezadovoljenim
potrebama koji nam se obraaju da pridonesemo njihovom blagostanju. Kada primamo poruke svjesni toga, nikada se ne osjeamo
dehumanizirani time to drugi o nama govore. Osjeamo se dehumanizirani samo kada smo zarobljeni obezvrjeujuim slikama
drugih ljudi ili mislima o vlastitoj pogrenosti. Kao pisac i mitolog,
Joseph Campbell je rekao: to e misliti o meni? se mora ostaviti
po strani radi blaenstva. Poinjemo osjeati to blaenstvo kada
poruke, koje smo ranije doivljavali kao kritiku ili osudu, ponemo
smatrati darovima koji oni i jesu: mogunosti da darujemo ljude
koji pate.
103
Teka poruka
postaje
mogunost
da obogatimo
neiji ivot.
Parafraziranje
tedi vrijeme.
Ako nam se redovito dogaa da ljudi ne vjeruju u nae motive i

iskrenost kada parafraziramo njihove rijei, moda trebamo dublje
ispitati vlastite namjere. Mogue je da parafraziramo i koristimo
komponente NK mehaniki bez jasne svijesti o svrsi. Mogli bismo
se, na primjer, zapitati jesmo li vie zaokupljeni pravilnom primjenom procesa nego povezivanjem s ljudskim biem ispred nas. Ili, je
li na jedini interes promijeniti ponaanje druge osobe, iako koristimo obrazac NK.
Neki ljudi odbijaju parafraziranje kao gubljenje vremena. Jedan
gradski slubenik mi je objasnio tijekom vjebe na treningu: Plaen
sam za davanje informacija i rjeenja, a ne za sjedenje i terapijsku
pomo za svakoga tko ue u moj ured. Taj je isti slubenik, meutim, svakodnevno bio suoen s ljutim graanima koji dolaze k
njemu sa svojim brigama i odlaze nezadovoljni jer ih nije uo. Neki
od tih graana su mi se kasnije povjerili: Kada odete u njegov ured,
dobijete od njega hrpu injenica, ali nikada ne znate je li vas prvo
uo. Kada se to dogodi poinjete sumnjati u njegove injenice. Parafraziranje ima tendenciju utede, a ne gubljenja vremena. Istraivanja u podruju pregovora izmeu radnika i uprave pokazuju
da se vrijeme potrebno za rjeavanje sukoba upola smanjuje kada
svaki pregovara pristane tono ponoviti izjavu sugovornika prije
nego na nju odgovori.
Sjeam se ovjeka koji je u poetku bio skeptian prema vrijednosti
parafraziranja. Pohaao je radionicu NK sa svojom suprugom u vrijeme kada im je brak bio optereen ozbiljnim problemima. Supruga
mu je, za vrijeme radionice, rekla: Nikada me ne slua.
Sluam! odgovorio je.
Ne, ne slua! usprotivila se.
Obratio sam se suprugu: Bojim se da ste upravo potvrdili njezinu
tvrdnju. Niste odgovorili na nain koji bi joj pokazao da ste ju uli.
Bio je zbunjen zakljukom koji sam izveo, pa sam zatraio dozvolu
da odigram njegovu ulogu koju mi je rado dao jer sm nije imao
previe uspjeha. Tada smo njegova supruga i ja imali sljedei dijalog:
Supruga: Nikada me ne slua.
M. R. u ulozi supruga: Zvui kao da si grozno frustrirana jer bi eljela
osjetiti jau povezanost kada razgovaramo.
Supruga je bila dirnuta do suza kada je konano primila potvrdu
da je shvaena. Okrenuo sam se suprugu i objasnio: Vjerujem da je
to ono to ti cijelo vrijeme govori da joj je potrebno reektiranje
njezinih osjeaja i potreba kao potvrdu da si je uo. Suprug je izgledao zabezeknuto. Je li to sve to je eljela? upitao je ne vjerujui
104

da je takav jednostavan in mogao imati tako snano djelovanje na
njegovu suprugu.
Nedugo je zatim on imao zadovoljstvo iz prve ruke uti svoju suprugu kako parafrazira izjavu koju je bio izrekao uz snane osjeaje.
Uivajui u njezinom parafraziranju, pogledao me i izjavio: Funkcionira. Dobiti konkretan dokaz da je netko empatiki povezan s
nama je dirljivo iskustvo.
Odravanje empatije
Preporuujem da omoguite svojim sugovornicima potpuno izraavanje sebe prije usmjeravanja pozornosti na rjeenja ili molbe za
pomo. Kada prebrzo preemo na nasluivanje onoga to od nas
trae, moe se dogoditi da ne primijete nae iskreno zanimanje za
njihove osjeaje i potrebe. Umjesto toga, mogu dobiti dojam da se
urimo rijeiti njihov problem ili ih se osloboditi. Nadalje, poetna poruka je esto kao vrh ledenjaka; nakon nje mogu slijediti jo
neizraeni, ali povezani i esto snaniji osjeaji. Odravajui svoju
pozornost na onome to se dogaa u sugovornicima, nudimo im
mogunost da u potpunosti istrae i iskau sebe. Zaustavili bismo
taj tok ako bismo prebrzo preusmjerili pozornost na njihovu molbu
ili na vlastitu elju da se izrazimo.
Nastavljajui
empatiju
omoguavamo
sugovornicima
da dotaknu
dublje razine
sebe.
Znamo da je
osoba primila
empatiju
koja joj je bila
potrebna kada
a. osjetimo
nestanak
napetosti, ili
b. kada osoba
prestane
govoriti.
Pretpostavimo da majka doe k nama govorei: Moje dijete je nemogue. to god da mu kaem da napravi, on me ne slua. Mogli
bismo reektirati njezine osjeaje i potrebe rijeima: Zvui kao da
osjeate oaj i da biste voljeli nai nain kako se povezati sa svojim sinom. Takvo parafraziranje esto ohrabruje osobu da pogleda
prema unutra. Ako smo tono reektirali njezinu izjavu, mogla bi
dotaknuti i druge osjeaje: Moda sam ja kriva. Uvijek viem na
njega. Kao slua, ostali bismo s osjeajima i potrebama koje se
iskazuju, te bismo, na primjer, mogli rei: Osjeate li se krivi jer biste
voljeli da ste u nekim situacijama imali vie razumijevanja za njega?
Ukoliko majka i dalje osjea razumijevanje u naim rijeima, mogla
bi dublje uroniti u svoje osjeaje i rei: Grozna sam majka. I dalje
ostajemo s osjeajima i potrebama koje su iskazane: Znai osjeate
se obeshrabreni i elite se drugaije odnositi prema njemu? Uporno nastavljamo tako dalje dok osoba ne iskae sve svoje osjeaje o
ovom pitanju.
Kako emo znati je li osoba primila dovoljno empatije? Prvo, kada
osoba shvati da je sve to se u njoj dogaa dobilo puno empatijsko
razumijevanje, iskusit e osjeaj olakanja. Moemo postati svjesni
te pojave ako primijetimo nestanak napetosti u naem vlastitom
105
tijelu. Drugi, ak oigledniji, znak je injenica da je osoba prestala

govoriti. Ukoliko nismo sigurni jesmo li dovoljno dugo ostali u procesu, uvijek moemo pitati: Postoji li jo neto to bi eljela rei?
Kada bol blokira nau sposobnost empatije

Potrebna nam
je empatija da
bismo je mogli
dati drugima.
Nemogue je dati neto drugima ako to sami nemamo. Isto tako,

ako, unato svim naporima, ne moemo ili ne elimo pruiti empatiju, to je obino znak da smo i mi previe gladni empatije da bismo
je mogli ponuditi drugima. Ponekad, ako otvoreno priznamo da
nas naa osobna nevolja prijei da reagiramo s empatijom, druga
osoba e nam moda moi pruiti empatiju koju trebamo.
U drugim prilikama, moe biti neophodno da si priskrbimo neto
empatije kroz prvu pomo tako to emo sluati to se dogaa u
nama s istom kvalitetom prisutnosti i pozornosti koju poklanjamo
drugima. Bivi glavni tajnik UNa, Dag Hammarskjold, jednom je rekao: to vjernije sluate glas unutar sebe, bolje ete uti to se dogaa izvan vas. Ako postanemo vjeti u pruanju empatije sebi samima,
esto iskusimo, u samo nekoliko sekundi, prirodno otputanje energije koje nam tada omoguava da budemo prisutni s drugom osobom.
Ukoliko se to ne dogodi imamo nekoliko drugih mogunosti.
Moemo vritati nenasilno. Sjeam se situacije kada sam proveo
tri dana posredujui izmeu dvije bande koje su se bile meusobno
ubijale. Jedna se banda zvala Black Egyptians (Crni Egipani), a druga the East St. Louis Police Department (Policijska uprava Istoni
St. Louis). Rezultat je bio dva prema jedan ukupno tri mrtva u
mjesec dana. Nakon tri napeta dana pokuavanja dovoenja tih
skupina za isti stol kako bi se mogli uti i rijeiti svoje sukobe, vozio
sam se kui i razmiljao o tome da se do kraja ivota ne elim vie
nikada nai usred sukoba.
Prva stvar koju sam vidio ulazei na stranja vrata kue su bila moja
djeca u svai. Nisam imao snage za empatiju, pa sam zaurlao nenasilno: Hej, ne osjeam se dobro! Sada se zaista ne elim baviti
vaom svaom! elim samo malo mira i tiine! Moj je stariji sin,
tada devetogodinjak, kratko zastao, pogledao me i upitao: eli
li razgovarati o tome? Ako smo sposobni razotkriti svoju bol bez
okrivljavanja, ak i ljudi u nevolji ponekad mogu uti nau potrebu.
Naravno da nisam elio zavritati: ta je tebi? Zar se ne zna ponaati nimalo bolje? Upravo sam stigao kui nakon napornog dana!
ili insinuirati da je njihovo ponaanje krivo za sve. Viem nenasilno
privlaei pozornost na svoje oajnike potrebe i bol koju osjeam
u tom trenutku.
106

Meutim, ako druga strana takoer proivljava tako snane osjeaje da nas ne mogu niti uti niti ostaviti na miru, trea opcija je
ziki se odstraniti iz situacije. Udaljavanjem iz situacije uzimamo
si vrijeme u kojem otvaramo mogunost da doemo do empatije
koja nam je potrebna kako bi se vratili u drugaije stanje uma.
Saetak
Empatija je razumijevanje, uz puno potovanje onoga to drugi
proivljavaju. Umjesto empatije, esto imamo snaan poriv davati
savjete ili uvjeravati, te pojanjavati vlastite pozicije ili osjeaje. Empatija, meutim, od nas zahtijeva da ispraznimo um i sluamo druge cijelim svojim biem.
U NK, bez obzira na rijei koje nai sugovornici upotrebljavaju, mi
jednostavno sluamo njihova opaanja, osjeaje i molbe. Tada moemo poeljeti ponoviti ono to smo uli, parafrazirajui ono to
smo razumjeli. Ostajemo s empatijom, omoguavajui drugima da
potpuno izraze sebe prije nego to preusmjerimo svoju pozornost
na rjeenja ili molbe za pomo.
Potrebna nam je empatija da bismo ju mogli dati. Kada osjetimo da
imamo obrambeni stav ili da nismo u mogunosti dati empatiju,
trebamo (a) stati, disati, dati sebi empatiju, (b) vritati nenasilno, ili
(c) udaljitit se iz situacije.
NK na djelu
ena se povezuje s umiruim suprugom
Jednom su pacijentu bili upravo otkrili uznapredovan stadij tumora na pluima. Sljedea
scena koja se odigrala u njegovom domu u kojoj su, osim njega, sudjelovale bolniarka i
njegova supruga, predstavlja njegovu zadnju priliku da se emocionalno povee sa svojom
enom i opria svoje umiranje prije nego to ga prime u bolnicu. Supruga poinje razgovor
s bolniarkom alei se na zioterapeutkinju koja je bila dio zdravstvenog tima dodijeljenog
njezinom suprugu.
Supruga: Ona je lo zioterapeut.
Bolniarka: (sluajui s empatijom to supruga osjea i eli) Osjeate li se uzrujano i elite
drugaiju kvalitetu njege?
Supruga: Ona nita ne radi. Natjerala ga je da prestane hodati kada mu se puls ubrzao.
107
Bolniarka: (nastavljajui sluati enine osjeaje i elje) Bojite li se, zato to elite da vaem
suprugu bude bolje, da on nee ojaati ako ga zioterapeutkinja ne tjera da
se vie trudi?
Supruga: (poinje plakati) Da, jako se bojim!
Bolniarka: Bojite li se da ete ga izgubiti?
Supruga: Da, mi smo toliko dugo ve zajedno.
Bolniarka: (sluajui druge osjeaje iza straga) Brine li vas kako ete se osjeati ako
umre?
Supruga: Jednostavno ne mogu zamisliti kako u ivjeti bez njega. Uvijek je bio tu za
mene. Uvijek.
Bolniarka: Tuni ste kada mislite o ivotu bez njega?
Supruga: Nemam nikoga osim njega. On je sve to imam, znate. Moja kerka ne eli
niti razgovarati sa mnom.
Bolniarka: ini se da se osjeate frustrirano, kada mislite na svoju kerku, jer biste eljeli
imati drugaiji odnos s njom.
Supruga: Voljela bih da imam, ali ona je tako sebina. Ne znam zato sam se uope
trudila imati djecu. Kakve koristi od toga sada!
Bolniarka: Zvui kao da ste moda i ljuti i razoarani jer elite vie potpore od obitelji
za vrijeme suprugove bolesti.
Supruga: Da, on je tako bolestan; ne znam kako u ovo preivjeti sama. Nemam nikoga ak niti za razgovor, osim vas ovdje sada. ak niti on ne eli o tome
razgovarati Pogledajte ga samo! (Suprug ostaje nijem i ravnoduan.) Nita
ne govori!
Bolniarka: Jeste li tuni zato to biste eljeli da vas dvoje moete podrati jedno drugo
i osjeati se povezanije?
Supruga: Da. (Na trenutak zastaje, zatim iskazuje molbu.) Razgovarajte s njim kao to
ste razgovarali sa mnom.
Bolniarka: (elei jasno razumjeti potrebu iza enine molbe) eljeli biste da bude sasluan na nain koji bi mu pomogao da izrazi to osjea u nutrini?
Supruga: Da, da, to je upravo to! elim da se osjea dobro za vrijeme razgovora i elim
znati to osjea. (Koristei se bolniarkinim nagaanjem, mogla je prvo postati svjesna svoje elje i tada pronai rijei kojima bi ju opisala. Ovo je kljuni
trenutak: esto je ljudima teko prepoznati to ele u nekoj situaciji, ak i ako
moda znaju to ne ele. Vidimo kako je jasna molba Razgovarajte s njim
kao to ste razgovarali sa mnom dar koji osnauje drugu osobu. Bolniarka
sada moe djelovati na nain za koji zna da je u skladu sa eninim eljama. To
mijenja atmosferu u prostoriji, jer bolniarka i ena sada rade zajedno, obje
na suosjeajan nain.)
Bolniarka: (okreui se prema suprugu) Kako se osjeate sada kada ste uli to je vaa
ena podijelila s nama?
108

Suprug:
Bolniarka:
Suprug:
Bolniarka:
Suprug:
Bolniarka:
Suprug:
Bolniarka:
Suprug:
Bolniarka:
Suprug:
Bolniarka:
Suprug:
Bolniarka:
Suprug:
Stvarno ju volim.
Je li vam drago to imate mogunost o tome razgovarati s njom?
Da, trebamo o tome razgovarati.
Biste li bili voljni rei kako se osjeate u vezi s tumorom?
(nakon krae utnje) Ne ba dobro. (Rijei dobro i loe se esto koriste za
opisivanje osjeaja kada ljudi tek trebaju prepoznati o kojim se osjeajima
radi. Preciznije izraavanje osjeaja bi mu pomoglo emotivno se povezati sa
svojom enom.)
(ohrabrujui ga prema vie preciznosti) Bojite li se umiranja?
Ne, ne bojim se. (Primijetite kako bolniarkina netona pretpostavka ne naruava tijek dijaloga.)
Jeste li ljuti zato to umirete? (Kako ovaj pacijent nije u stanju lako sroiti svoj
unutarnji doivljaj, bolniarka ga nastavlja podravati u tom procesu.)
Ne, nisam ljut.
(U ovom trenutku, nakon dva neuspjela pokuaja, bolniarka odluuje iskazati
svoje osjeaje.) Pa, sada sam zbunjena u vezi s tim kako biste se mogli osjeati
i pitam se biste li mi vi mogli rei.
Ja mislim, razmiljam o tome kako e bez mene.
Oh, jeste li zabrinuti da nee biti u stanju ivjeti bez vas?
Da, brinem se da u joj nedostajati.
(Svjesna da se umirui bolesnici esto vrsto dre ivota zato to se brinu za
one koje ostavljaju iza sebe. Ponekad im je potrebna sigurnost da njihovi voljeni mogu prihvatiti njihovu smrt kako bi mogli spokojno otii.) elite li uti
kako se vaa supruga osjea kada to kaete?
Da.
U ovom se trenutku supruga ukljuuje u razgovor; uz prisutnost bolniarke, par se poinje

otvoreno izraavati jedan drugome. U ovom dijalogu, ena zapoinje albom na zioterapeutkinju. Meutim, nakon samo nekoliko razmjena, tijekom kojih se osjeala potpuno
empatijski primljena, u stanju je odrediti da je ono to zaista trai dublja povezanost sa
svojim suprugom tijekom ovog kriznog razdoblja njihovih ivota.
109
PETA VJEBA: Razlikovanje primanja sa i bez empatije

Ako elite vjebu u kojoj moete provjeriti je li empatija prisutna u
komunikaciji, zaokruite broj ispred svakog primjera u kojem osoba
B odgovara s empatijom na ono to se dogaa u osobi A.
1. Osoba A: Kako sam mogla uiniti neto tako glupo?
Osoba B: Nitko nije savren; prestroga si prema sebi.
2. Osoba A: Da se mene pita, svi bi ti imigranti bili vraeni tamo
odakle su doli.
Osoba B: Misli li stvarno da bi to neto rijeilo?
3. Osoba A: Ti nisi Bog!
Osoba B: Jesi li frustrirana zato to bi eljela da priznam da postoje i drugi naini na koje se ovo moe tumaiti?
4. Osoba A: Mislim da me uzima zdravo za gotovo. Pitam se
kako bi se snaao bez mene.
Osoba B: To nije istina! Ne uzimam te zdravo za gotovo.
5. Osoba A: Kako mi moe rei tako neto?
Osoba B: Osjea li se povrijeeno zato to sam to rekao?
6. Osoba A: Bijesna sam na mua. Nikada ga nema kada ga trebam.
Osoba B: Misli da bi trebao biti vie tu?
7. Osoba A: Odvratno, koliko sam se udebljao.
Osoba B: Moda bi ti tranje pomoglo.
8. Osoba A: Uasno sam nervozna radi planiranja kerkinog
vjenanja. Obitelj njezinog zarunika uope ne pomae. Svaki
dan mijenjaju miljenje o tome kakvo vjenanje bi eljeli.
Osoba B: Znai, nervozna si zato to ne zna kako sve dogovoriti i pomoglo bi ti da njegovi roditelji budu svjesniji koliko ti
komplikacija stvara njihova neodlunost?
9. Osoba A: Kada mi roaci dou u posjet bez prethodne najave,
osjeam se uzurpirano. To me podsjea kako se moji roditelji nisu obazirali na moje potrebe planirajui stvari umjesto
mene.
Osoba B: Znam kako ti je. I ja sam se ponekad tako osjeao.
10. Osoba A: Razoaran sam vaom izvedbom. Volio bih da je va
odjel proizveo duplo vie proli mjesec.
Osoba B: Razumijem da ste razoarani, ali imali smo puno izostanaka zbog bolesti.
110

Slijede moji odgovori:
1. Nisam zaokruio ovaj broj zato to je moje gledite da osoba B
razuvjerava osobu A, umjesto da primi s empatijom to osoba
A proivljava.
2. Moje je gledite da osoba B pokuava pouiti osobu A, umjesto
da primi s empatijom to osoba A proivljava.
3. Ako ste zaokruili ovaj broj, slaemo se. Moje je gledite da osoba B prima s empatijom ono to osoba A izraava.
4. Moje je gledite da osoba B iskazuje neslaganje i brani se, umjesto da primi s empatijom to se u osobi A dogaa.
5. Moje je gledite da osoba B preuzima odgovornost za osjeaje
osobe A, umjesto da prima s empatijom ono to se dogaa u
osobi A. Osoba B je mogla rei: Osjea li se povrijeeno zato
to bi volio da pristanem uiniti ono to si od mene zatraio?
6. Ako ste zaokruili broj ispred ovog primjera djelomino se slaemo. Moje je gledite da osoba B prima misli osobe A. Meutim,
uvjeren sam da smo dublje povezani kada primimo izraene
osjeaje i potrebe, a ne samo misao. Stoga, bilo bi mi drae da
je osoba B rekla: Znai, osjea bijes zato to bi voljela da je vie
prisutan?
7. Moje je gledite da osoba B daje savjet, umjesto da primi s empatijom ono to osoba A proivljava.
8. Ako ste zaokruili ovaj broj, slaemo se. Moje je gledite da osoba B prima s empatijom ono to se dogaa u osobi A.
9. Moje je gledite da osoba B pretpostavlja da je razumjela osobu
A i govori o svojim osjeajima, umjesto da primi s empatijom
ono to osoba A proivljava.
10. Moje je gledite da osoba B poinje usredotoeno na osjeaje
osobe A, ali se zatim preusmjerava na objanjavanje.
111
OSMO
POGLAVLJE
Mo empatije
Empatija koja iscjeljuje
Empatija nam
omoguava
da vidimo
(svoj) svijet na
drugaiji nain
i nastavimo
dalje.
Carl Rogers je opisao utjecaj empatije na njezine primatelje: Kada

vas netko zaista uje, a da vas pri tome ne osuuje, ne pokuava
preuzeti odgovornost za vas, ne pokuava vas oblikovati, osjeaj je
vraki dobar. Kada su me sasluali i kada su me uli, mogao sam
vidjeti svijet na drugaiji nain i nastaviti dalje. Zauujue je kako
elementi koji su se inili nerjeivima, postaju rjeivi kada netko slua.
Kako se, kada nas netko uje, nesporazumi koji su se inili nepopravljivima, pretvaraju u relativno jasne tokove.
Jedna od mojih omiljenih pria o empatiji potjee od ravnateljice
jedne inovativne kole. Jedan se dan vratila s ruka da bi nala Milly,
uenicu osnovne kole, kako pokunjeno sjedi u njezinom uredu.
Sjela je kraj Milly, koja je poela: Gospoo Anderson, jeste li ikada
imali tjedan kada bi sve to ste inili nekoga povrijedilo, a Vi nikada
niste imali namjeru ikoga povrijediti?
Nemoj
samo initi
neto .
Jesam, odgovorila je ravnateljica, Mislim da razumijem, na to je

Milly nastavila opisujui cijeli svoj tjedan. Do tada sam ve bila,
ravnateljica se prisjeala, prilino kasnila na jako vaan sastanak
jo sam na sebi imala kaput i bila nervozna jer nisam eljela
ostaviti cijelu prostoriju punu ljudi da eka na mene, i tako sam
upitala: Milly, to mogu uiniti za tebe? Milly se sagnula prema
meni, uhvatila moja ramena, pogledala me ravno u oi, i rekla odluno: Go Anderson, ne trebate nita uiniti za mene; samo elim
da me sluate.
113
To je bio jedan od najvanijih trenutaka uenja mog ivota pouena od strane djeteta pa sam pomislila: Nije vano to me
prostorija puna ljudi oekuje! Milly i ja smo se premjestile na klupu
koja nam je pruala vie privatnosti, moja ruka oko njezinih ramena,
njezina glava na mojim grudima, a ruka oko mog struka. Priala mi
je sve dok nije bila gotova. I znate, nije trajalo tako dugo.
Jedan od vidova mog rada koji me najvie ispunjava je kada ujem
kako su pojedinci koristili NK za osnaivanje svojih sposobnosti za
empatijsko povezivanje s drugima. Moja je prijateljica Laurence,
koja ivi u vicarskoj, opisala kako se uzrujano osjeala kada je njezin estogodinji sin odjurio od nje dok mu se jo uvijek obraala.
Isabelle, njezina desetogodinja kerka koja je dola s njom na radionicu NK, je primijetila: Mama, zaista si ljuta. eli da on razgovara
s tobom dok je ljut i da ne pobjegne. Laurence se zaudila kako je,
im je ula Isabelleine rijei, osjetila smanjivanje napetosti, i zato bila
u stanju imati vie razumijevanja za svog sina kada se vratio.
Predava na fakultetu je opisao kako su se odnosi izmeu studenata i osoblja promijenili kada je nekoliko predavaa nauilo sluati s
empatijom i izraavati se otvorenije i iskrenije. Studenti su se sve
vie otvarali i govorili su nam o razliitim osobnim problemima koji
su utjecali na njihovo studiranje. to su vie o tome govorili, mogli
su vie raditi. Iako je takvo sluanje uzelo dosta naeg vremena, bilo
nam je drago to smo ga utroili na taj nain. Naalost, dekan se
naljutio; rekao je da nismo savjetnici i da trebamo vie vremena provoditi pouavajui, a manje vremena priajui sa studentima.
Tee je osjeati
empatiju
za one koji
naizgled
imaju vie
moi, vei
status, ili vie
resursa.
114
Kada sam pitao kako su se s tim nosili, odvratio je: Iskazali smo
empatiju za dekanovu zabrinutost. uli smo da je bio zabrinut i
da je elio znati da se ne uputamo u stvari koje su bile iznad naih
sposobnosti. uli smo, takoer, da se trebao uvjeriti da vrijeme koje
smo troili na razgovore nije bilo na tetu naih odgovornosti kao
predavaa. Izgledalo je da mu je laknulo radi naina na koji smo ga
sluali. Nastavili smo razgovarati sa studentima jer smo uvidjeli da
to smo ih vie sluali, to su oni bili bolji studenti.
Kada radimo u hijerarhijski postavljenoj instituciji, postoji tendencija da ujemo naredbe i (pr)osuivanje od ljudi koji se nalaze na
viim poloajima od nas. Dok nam je lako osjeati empatiju za osobe koje se nalaze na istim poloajima, ili nie na hijerarhijskoj ljestvici, moe nam se dogoditi, u nazonosti osoba koje prepoznajemo
kao nadreene, da se ponaamo obrambeno ili da se ispriavamo.
Zato sam bio posebno zadovoljan to su se ti predavai sjetili pruiti empatiju svom dekanu, kao to su to inili i sa studentima.
Osmo poglavlje - MO EMPATIJE
Empatija i sposobnost da budete ranjivi

to vie
empatije
osjeamo
prema drugoj
strani, to
se sigurnije
osjeamo.
Ponekad moe biti izazovno izraziti se NK, zato to smo pozvani otkriti svoje najdublje osjeaje i potrebe. Iskazivanje sebe postaje lake
nakon to smo osjetili empatiju za druge jer tada imamo iskustvo
doticanja njihove ljudskosti i pojmili smo zajednike kvalitete koje
svi posjedujemo. to se vie povezujemo s osjeajima i potrebama koje stoje iza njihovih rijei, to je manje zastraujue otvoriti se
drugim ljudima. Situacije, u kojima osjeamo najvie otpora prema
izraavanju vlastite ranjivosti, su esto one u kojima elimo odrati
sliku vrstoe iz straha od gubljenja autoriteta ili kontrole.
Jednom sam pokazao svoju ranjivost nekolicini lanova uline bande u Clevelandu priznajui povrijeenost koju sam osjeao i elju
da se prema meni ophodi s vie potovanja. O, gledajte, jedan od
njih je primijetio, osjea se povrijeeno; nije li to strano! na to su
svi njegovi prijatelji prasnuli u smijeh. I u ovoj bi situaciji mogao tumaiti njihovo ponaanje kao iskoritavanje moje ranjivosti (Izbor
2: Krivimo druge) ili mogu osjetiti empatiju prema osjeajima i
potrebama iza njihovog ponaanja (Izbor 4).
Ako je, meutim, moje vienje situacije da me se poniava i iskoritava, mogu biti previe ranjen, ljut ili uplaen da bi mogao osjetiti empatiju. U takvoj bi se situaciji trebao ziki udaljiti kako bi
si pruio neto empatije ili ju zatraio od nekoga u koga se mogu
pouzdati. Kada otkrijem potrebe koje su bile tako snano u meni
pokrenute, i kada dobijem dovoljno empatije za njih, bit u spreman vratiti se i ponuditi empatiju drugoj strani. U situacijama kada
osjeate bol, moja je preporuka prvo potraite empatiju za sebe
koja vam je potrebna da biste mogli zai iza misli koje vam se roje
po glavi i prepoznati svoje duboke potrebe.
Dok sam paljivo sluao primjedbu lana bande: O, gledajte, osjea
se povrijeeno; nije li to strano! i smijeh koji je uslijedio, nasluivao
sam da su on i njegovi prijatelji bili iznervirani i da nisu htjeli biti izloeni nametanju krivnje i manipulaciji. Moda su reagirali na ljude iz
svoje prolosti koji su koristili konstrukcije kao to su: to me boli
kako bi neizravno iskazivali neodobravanje. Kako to nisam provjerio s njima na glas, nemam naina biti siguran je li moje nagaanje
bilo tono. Meutim, samo usredotoivanje moje pozornosti na to
me je sauvalo od primanja poruke osobno i ljutnje. Umjesto da
ih (pr)osuujem to me ismijavaju ili to se prema meni ophode
bez potovanja, koncentrirao sam se na sluanje bola i potreba iza
takvog ponaanja.
Hej, prasnuo je jedan od njih, to to nam nudi je hrpa gluposti!
Pretpostavimo da su prisutni lanovi druge bande i da imaju vatre-
115
no oruje, a ti ne. I kae da trebamo samo stajati tu i razgovarati s

njima? Glupost!
Svi su se ponovo smijali, a ja sam ponovo usmjerio svoju pozornost
na njihove osjeaje i potrebe: Zvui kao da si stvarno zasien uenjem neeg od ega nema koristi u takvim situacijama?
Da, a da si ivio u ovom kraju i ti bi znao da je to hrpa gluposti.
Znai, ima potrebu vjerovati da osoba koja te neemu pouava
zna neto o kraju u kojem ivi?
Nego ta. Neki od tih tipova bi te upucali prije nego bi uspio izgovoriti dvije rijei!
Kaemo puno
toga sluajui
osjeaje i
potrebe
drugih ljudi.
I ima potrebu vjerovati da netko tko te pokuava neemu pouiti razumije opasnosti koje ovdje vladaju? Nastavio sam sluati na
ovaj nain, ponekad izgovarajui ono to sam uo, a ponekad ne.
To se nastavilo nekih etrdeset do etrdeset i pet minuta i tada sam
osjetio pomak: osjetili su da ih zaista razumijem. Savjetnik u tom
programu je primijetio pomak i upitao na glas: to mislite o ovom
ovjeku? Gospodin koji mi je zadavao najvie muke je odgovorio:
On je najbolji govornik kojeg smo ikada imali.
Zapanjen, savjetnik se okrenuo prema meni i apnuo: Ali ti nita
nisi rekao! U stvari, rekao sam puno toga demonstrirajui da ne
postoji nita to mi mogu sasuti u lice, a to se ne moe prevesti u
univerzalne ljudske osjeaje i potrebe.
Koritenje empatije za umanjivanje opasnosti

Sposobnost da ljudima u stresnim situacijama ponudimo empatiju
moe zaustaviti potencijalno nasilje.
Nastavnica u starom sreditu St. Louisa prisjetila se incidenta kada
je savjesno ostala poslije kole pomoi aku, iako su nastavnici bili
upozoreni da napuste zgradu radi vlastite sigurnosti nakon zavretka nastave. Nepoznata osoba je ula u njezinu uionicu gdje se
odigrao sljedei razgovor:
116
Mladi:
Skidaj odjeu.
Nastavnica:
(primjeujui da drhti) Osjeam da je ovo za tebe zastraujue.
Mladi:
uje li ti mene? Dovraga, skidaj se kad kaem!
Nastavnica:
Osjeam da si sada stvarno bijesan i eli da radim

sve to mi kae.
Mladi:
Vraki si u pravu i nastradat e ako me ne poslua.

Nastavnica:
Voljela bih da mi kae postoji li neki drugi nain

izlaska u susret tvojim potrebama koji ne bi mene
povrijedio.
Mladi:
Reko sam, skidaj se.
Nastavnica:
ujem koliko to eli. U isto vrijeme, elim da zna

kako se uplaeno i uasno osjeam, i koliko bi zahvalna bila kada bi otiao ne povrijedivi me.
Mladi:
Daj mi svoju torbicu.
Nastavnica mu je dala torbicu osjeajui olakanje to nije bila silovana. Poslije je opisala kako bi, svaki puta kada bi osjetila empatiju
prema mladiu, osjetila da se sve vie koleba u svojoj namjeri da ide
do kraja sa silovanjem.
Gradski policajac me je doekao na nastavku treninga iz NK sa sljedeom priom:
Stvarno mi je drago da smo zadnji puta vjebali empatiju za
ljude koji osjeaju ljutnju. Samo nekoliko dana nakon treninga
otiao sam privesti nekoga u gradsko stambeno naselje za socijalne sluajeve. Kada sam ga izveo iz zgrade naao sam svoj
auto okruen s oko ezdeset osoba. Svi su vikali Pusti ga! Nije
nita loe uinio! Vi u policiji ste svi rasistike svinje! Iako sam
sumnjao da e empatija pomoi, nisam imao puno drugih
mogunosti na raspolaganju. Zato sam ponavljao osjeaje koji
su dolazili prema meni; rekao sam: Znai ne vjerujete razlozima radi kojih privodim ovog ovjeka? Mislite da to ima veze
s rasom? Nakon nekoliko minuta mojih ponavljanja njihovih
osjeaja; skupina je postala manje neprijateljska. Na kraju su
otvorili prolaz i ja sam moga doi do svog auta.
Konano, volio bih ilustrirati kako je jedna mlada ena upotrijebila
empatiju za izbjegavanje nasilja za vrijeme none smjene u centru
za odvikavanje u Torontu. Ispriala nam je svoju priu tijekom druge radionice NK koju je pohaala. U 23:00 sati jedne noi nekoliko
tjedana ranije, nakon sudjelovanja na prvoj radionici NK, s ulice je
uao ovjek, koji je oigledno konzumirao drogu, i zahtijevao sobu.
Mlada mu je ena poela objanjavati da su sve sobe te noi ve
bile popunjene. Upravo mu je htjela uruiti adresu drugog centra
za odvikavanje kada ju je sruio na pod. Sljedee ega se sjeam je
da mi je sjedio na prsima drei mi no pod grlom i vikao: Kuko!
Ne lai! Ima sobu!
Poela je primjenjivati naueno na treningu sluajui njegove osjeaje i potrebe.
117
Sjetila si se to uiniti pod takvim uvjetima?, pitao sam, impresioniran.

Nisam imala izbora? Oaj ponekad od svih nas napravi dobre komunikatore! Zna, Marshall, dodala je, ona ala koju si ispriao na
radionici mi je zaista pomogla. U stvari, spasila mi je ivot.
Koja ala?
Sjea se kada si rekao da nikada ne trebamo svoje ali* gurati pod
nos ljute osobe? Bila sam spremna poeti se svaati s njim; umalo
sam rekla: Ali ja zaista nemam slobodnu sobu!, kada sam se sjetila
tvoje ale. Dobro sam ju zapamtila jer sam se samo tjedan dana
ranije posvaala s majkom koja mi je tada rekla: Mogla bih te zadaviti kada mi odgovori s ali na sve to kaem! Zamisli, ako je
moja vlastita majka bila toliko ljuta da bi me mogla ubiti zato to
koristim tu rije, to bi ovaj ovjek uinio? Da sam rekla: Ali ja nemam sobu! dok je urlao na mene, ne sumnjam ni malo da bi mi
presjekao grkljan.
Ponudi
empatiju,
umjesto
guranja svog
ali u lice
ljutite osobe.
Zato sam, umjesto toga, duboko udahnula i rekla: Izgleda da si

stvarno ljut i da eli sobu. Odgovorio je viui: Moda sam i ovisnik, ali, tako mi Boga, zasluujem potovanje. Umoran sam od
toga da me nitko ne potuje. Dobit u ja potovanje! Usmjerila
sam pozornost samo na njegove osjeaje i potrebe i rekla: Dosta ti
je toga da ne dobiva potovanje koje eli?
Koliko je dugo to trajalo? upitao sam. O, jo oko trideset i pet
minuta, odgovorila je. Mora da je bilo uasavajue.
Kada sluamo
njihove
osjeaje i
potrebe, ne
vidimo vie
udovita u
ljudima.
Ne, ve nakon nekoliko razmjena, zato to je neto drugo, to smo

ovdje nauili, postalo oito. Kada sam se koncentrirala na sluanje
njegovih osjeaja i potreba, prestala sam u njemu vidjeti udovite.
Mogla sam vidjeti, ba kao to si rekao, da su ljudi, koji nam izgledaju kao udovita, jednostavno ljudska bia iji jezik i ponaanje nas
ponekad prijee da vidimo njihovu ljudskost. to sam vie uspijevala usmjeriti svoju pozornost na njegove osjeaje i potrebe, to sam
vie u njemu vidjela osobu punu oaja ije potrebe nisu bile zadovoljene. Postala sam sigurna da ako budem svoju pozornost odrala
tamo, da neu biti povrijeena. Kada je primio svu empatiju koju je
trebao, digao se i spremio no, a ja sam mu pomogla da nae sobu
u drugom centru.
Oduevljen to je nauila reagirati sa suosjeanjem u tako ekstremnoj situaciji, upitao sam je radoznalo: to radi ovdje s nama? Zvui
kao da si savladala NK i da bi trebala druge pouavati kako se to
radi.
*
118
Rije dupe se na engleskom izgovara isto kao i ali.

Sada mi je potrebna tvoja pomo za jedan tei sluaj, rekla je.
Skoro me je strah pitati. to moe biti tee od ovoga?
Moe biti
teko pruiti
empatiju
onima koji su
nam najblii.
Sada trebam tvoju pomo za situaciju s mojom majkom. Usprkos

svim uvidima koje sam stekla o ali pojavi, zna li to se dogodilo?
Za veerom, dan kasnije, ispriala sam majci dogaaj s ovjekom u
centru, a ona je rekla: Ako zadri taj posao tvoj otac i ja emo dobiti srani udar. Ti jednostavno treba nai neki drugi posao! I to
misli to sam odgovorila? Ali mama, to je moj ivot!
Nisam mogao zatraiti zanimljiviji primjer od ovog da pokaem kako
teko moe biti odgovoriti s empatijom lanovima vlastite obitelji!
Empatija kada ujemo neije NE!

Reagiranje s
empatijom
na neije
ne nas titi
od primanja
poruke
osobno.
Radi nae sklonosti da vidimo odbijanje u porukama ne i ne elim , vano je moi na njih odgovoriti empatijom. Ako ih primimo osobno, moemo se osjeati povrijeeno, a da u stvari ne
razumijemo to se doista dogaa u drugoj osobi. Kada usmjerimo
svijest na osjeaje i potrebe iza neijeg ne, saznajemo to ta osoba
eli, to ju sprjeava da odgovori na nau molbu kako bismo eljeli.
Jednom prilikom sam za vrijeme stanke pitao jednu polaznicu radionice da se pridrui meni i drugim polaznicima na sladoledu u
oblinjoj slastiarnici. Ne!, otresito je odgovorila. Ton njezina glasa
me je naveo da protumaim njezin odgovor kao odbijanje, dok se
nisam podsjetio da se trebam povezati s osjeajima i potrebama
koje bi mogla izraavati kroz svoje Ne. Nasluujem da si ljuta,
rekao sam. Je li to tako?
Ne, odgovorila je, samo ne elim da me se ispravlja svaki puta
kada otvorim usta da neto kaem.
Sada sam nasluivao da je vie u pitanju strah nego ljutnja. Provjerio
sam pitajui: Znai, strah te je i eli se zatiti od situacije u kojoj bi
mogla biti (pr)ocjenjivana kako komunicira?
Da, potvrdila je, mogu se zamisliti kako sjedim u slastiarnici s
tobom, a ti primjeuje svaku sitnicu koju kaem.
Tada sam otkrio da je nain na koji sam davao povratnu informaciju tijekom radionice za nju bio zastraujui. Moja empatija na njezinu poruku je izvukla alac iz njezinog ne: uo sam njezinu elju
da izbjegne primati slinu povratnu informaciju u javnosti. Uvjerio
sam ju da neu procjenjivati njezinu komunikaciju u javnosti i posavjetovao se s njom o nainima davanja povratne informacije uz
koje bi se osjeala sigurno. I, da, pridruila se skupini na sladoledu.
119
Empatija koja unosi ivot u beivotan razgovor
Kako biste
oivjeli
razgovor:
prekinite
sugovornika s
empatijom.
Ono to je
dosadno
sluatelju
dosadno je
i osobi koja
govori.
120
Svi smo se nali usred beivotnog razgovora. Moda na nekom

drutvenom dogaaju, sluajui rijei bez ikakvog osjeaja povezanosti s osobom koja govori. Ili smo sluali Babbleonian pojam koji je skovao moj prijatelj Kelly Bryson za nekoga tko u svojim
sugovornicima budi strah od neprekidive konverzacije. Vitalnost se
iscijedi iz razgovora kada izgubimo vezu s osjeajima i potrebama
koje stvaraju rijei osobe koja govori i s molbama povezanim s tim
potrebama. To je uobiajeno kada ljudi govore bez svijesti o tome
to osjeaju, trebaju i trae. Umjesto da smo ukljueni u razmjenu
ivotne energije s drugim ljudskim biima, vidimo kako postajemo
kante za otpad za njihove rijei.
Kako i kada prekinuti mrtav razgovor kako bismo ga vratili u ivot?
Moj je prijedlog najboljeg vremena za prekid, trenutak kada smo
uli jednu rije vie nego to smo eljeli. to due ekamo, bit e
nam tee ostati uljudni kada se budemo ubacivali u razgovor. Naa
namjera nije osvojiti podij za sebe, nego pomoi onome tko govori
da se povee sa ivotnom energijom iza vlastitih rijei.
inimo to povezujui se s osjeajima i potrebama. Stoga, ako teta
ponavlja priu kako ju je prije dvadeset godina napustio suprug
ostavljajui je s dvoje male djece, mogli bismo se ubaciti rijeima:
Dakle, tetice, zvui kao da te to jo uvijek boli, elei da su se prema
tebi odnosili pravednije. Ljudi nisu svjesni da je ponekad empatija
to to im treba. Niti shvaaju da je vjerojatnije da e primiti empatiju izraavajui osjeaje i potrebe koje u njima ive, nego ponavljajui prie o prolim nepravdama i tekim vremenima.
Jo jedan nain oivljavanja razgovora je otvoreno iskazati svoju elju za jaom povezanou i otvoreno zatraiti informacije koje bi
pomogle uspostavljanju te povezanosti. Jednom sam se prilikom
na koktelu naao usred bujice rijei, koje su mi se inile beivotne.
Oprostite, prekinuo sam ih, obraajui se skupni od devet osoba u
kojoj sam se naao. Nestrpljiv sam jer bi elio biti povezaniji s vama,
ali na razgovor ne stvara povezanost koju elim. elio bih znati
zadovoljava li razgovor, koji smo vodili, vae potrebe i ako da, koje
su to potrebe koje su tim razgovorom zadovoljene.
Svih devet osoba je zurilo u mene kao da sam u zdjelu s punom
ubacio takora. Na sreu, sjetio sam se povezati se s osjeajima i
potrebama iskazanima njihovom utnjom. Uznemirava li vas moja
upadica jer biste eljeli nastaviti razgovor? upitao sam.
Nakon jo jedne tiine, jedan je ovjek odgovorio: Ne, nisam uznemiren. Razmiljao sam o tome to ste pitali. Ne, nisam uivao u razgovoru; u stvari, bilo mi je uasno dosadno.

U tom sam trenutku bio iznenaen njegovim odgovorom jer je on
bio taj koji je najvie govorio! Sada vie nisam iznenaen: Od tada
sam otkrio da su razgovori, koji su beivotni za sluatelja, u jednakoj
mjeri beivotni i za onoga tko govori.
Osobama
koje govore
je drae da ih
sugovornici
prekidaju
nego da se
pretvaraju da
ih sluaju.
Moda se pitate kako skupiti hrabrosti hladno prekinuti nekoga

usred reenice. Jednom sam prilikom provodio neformalnu anketu,
postavljajui sljedee pitanje: Ako koristite vie rijei nego to netko eli uti, elite li da Vas ta osoba prekine ili da se pretvara da Vas
slua? Od svih ljudi kojima sam postavio to pitanje, samo je jedan
odgovorio da bi vie volio da se osoba pretvara da slua. Njihovi
su mi odgovori dali hrabrost uvjerivi me da je obzirnije prekinuti
ljude, nego se pretvarati da sluate. Svi mi elimo da nae rijei obogate druge, a ne da ih opterete.
Empatija kada je poruka iskazana utnjom

Mnogima od nas je najtea poruka ona koja se prenosi utnjom. To
je posebno tono u sluajevima kada smo pokazali svoju ranjivost i
potrebno nam je znati kako drugi reagiraju na nae rijei. U takvim
trenutcima, lako je projicirati nae najgore strahove u nedostatak
odgovora i zaboraviti se povezati s osjeajima i potrebama koje su
iskazane utnjom.
Ponudite
empatiju u
sluaju utnje
sluajui
osjeaje i
potrebe koji se
iza nje kriju.
Jednom sam prilikom, kada sam radio s osobljem jedne poslovne

organizacije, govorio o neemu duboko emotivnom za mene i poeo sam plakati. Kada sam podigao pogled doekala me reakcija
direktora organizacije koju mi nije bilo lako primiti: utnja. Okrenuo
je lice od mene s izrazom, koji sam protumaio kao gaenje. Na
sreu, sjetio sam se usmjeriti svoju pozornost na ono to se u njemu dogaalo, pa sam rekao: Nasluujem iz Vae reakcije na moje
plakanje, da osjeate gaenje i da biste radije da netko tko bolje
kontrolira svoje osjeaje savjetuje Vae osoblje.
Da je bio odgovorio s da, bio bih sposoban prihvatiti da imamo
razliite vrijednosti oko izraavanja osjeaja, a da ne mislim da sam
bio u krivu to sam izrazio svoje osjeaje na nain na koji sam to
bio uinio. Ali umjesto da, direktor je odgovorio: Ne, naprotiv.
Samo sam razmiljao o tome kako bi moja ena eljela da mogu
plakati. Nastavio je otkrivi da se njegova ena, koja se od njega
upravo razvodila, uvijek alila kako je ivjeti s njim isto kao ivjeti
sa stijenom.
Dok sam radio kao psihoterapeut, jednom su me prilikom kontaktirali roditelji dvadesetogodinje djevojke pod psihijatrijskom
njegom, koja je nekoliko mjeseci bila podvrgnuta lijekovima, hos121
pitalizacijom i elektrookovima. Tri mjeseca prije nego to su me

njezini roditelji kontaktirali prestala je govoriti. Kada su je doveli u
moj ured, morali su joj pomoi, jer ostavljena sama sebi, nije se pomicala.
U mom je uredu uala na stolici, drhtei, pogleda uperenog u pod.
Pokuavajui se povezati empatijski s osjeajima i potrebama koje
je izraavala neverbalnom porukom, rekao sam: Nasluujem da si
prestraena i da bi voljela biti sigurna da nema opasnosti ako progovori. Je li to tono?
Nije pokazala nikakvu reakciju, pa sam ja iskazao svoj osjeaj rijeima: Jako sam zabrinut za tebe i volio bih kada bi mi rekla postoji li
neto to bih ja mogao rei ili napraviti da bi se ti osjeala sigurnije.
Jo uvijek nema odgovora. Sljedeih sam etrdeset minuta nastavio ili reektirati njezine osjeaje ili iskazivati svoje. Nije bilo vidljive
reakcije, niti najmanjeg znaka da je primijetila da pokuavam razgovarati s njom. Konano sam rekao da sam umoran i da elim da se
vrati sljedei dan.
Sljedeih nekoliko dana je prolo jednako kao i prvi. Nastavio sam
usmjeravati svoju pozornost na njezine osjeaje i potrebe, ponekad
iskazujui rijeima ono to sam razumio, a ponekad utnjom. S vremena na vrijeme sam iskazivao to se dogaalo u meni. Sjedila je
drhtei u svojoj stolici bez ijedne jedine rijei.
etvrti dan, kada jo uvijek nije bilo nikakve reakcije, nagnuo sam
se prema njoj i uhvatio ju za ruku. Ne znajui jesu li moje rijei prenosile moju brigu, nadao sam se da e ziki kontakt biti djelotvorniji. Na prvi dodir miii su joj se napeli i utonula je dublje u
stolicu. Spremao sam se pustiti njezinu ruku kada sam osjetio jedva
primjetno poputanje, pa sam ju zadrao; nakon nekoliko trenutaka primijetio sam postupno oputanje kod nje. Drao sam ju jo
nekoliko minuta istovremeno joj se obraajui jednako kao i prvih
nekoliko dana. Jo uvijek nije nita govorila.
Kada je dola sljedei dan, inila se jo napetijom nego prije, ali postojala je jedna razlika: pruila je stisnutu aku prema meni dok je
istovremeno okrenula lice na drugu stranu. Prvo sam bio zbunjen
njezinom gestom, ali sam nasluivao da ima neto u ruci to je eljela da imam. Uzimajui njezinu ruku u svoju, prst po prst sam otvorio njezin stisak. Na dlanu je bila poruka na zguvanom komadiu
papira: Molim te pomogni mi izrei to je unutra.
Bio sam ushien to sam dobio taj znak njezine elje da komunicira.
Nakon sata ohrabrivanja, konano je izgovorila prvu reenicu, polagano i ustraeno. Kada sam reektirao to sam uo da je rekla, inilo
122

se da je odahnula i onda je nastavila govoriti, polagano i ustraeno.
Godinu dana kasnije, poslala mi je sljedee izvatke iz dnevnika:
Izala sam iz bolnice, daleko od terapije okovima i jakih lijekova. To je bilo oko travnja. Tri mjeseca prije toga su potpuna
praznina u mom umu, kao i tri i pol godine prije travnja.
Kau da sam nakon izlaska iz bolnice prola razdoblje kod
kue tijekom kojeg nisam jela, govorila i kada sam eljela cijelo
vrijeme provesti u krevetu. Tada su me uputili dr. Rosenbergu
na savjetovanje. Ne sjeam se puno od tih dva do tri mjeseca
osim da sam bila u njegovom uredu i da smo razgovarali.
Poela sam se buditi od prvog susreta s njim. Poela sam dijeliti s njim stvari koje su me muile stvari koje nisam ni sanjala da u ikada ikome rei. I sjeam se koliko mi je to znailo.
Bilo je teko govoriti. Ali dr. Rosenbergu je bilo stalo do mene i
to je pokazao, i ja sam eljela razgovarati s njim. Uvijek mi je
bilo drago da sam pustila da neto izae van. Sjeam se kako
sam brojala dane, ak i sate, do sljedeeg susreta s njim.
Nauila sam, takoer, da suoavanje sa stvarnou i nije tako
loe. Uviam sve vie i vie stvari kojima se trebam suprotstaviti, stvari koje moram izbaciti iz sebe i stvari koje trebam
sama uiniti.
To je zastraujue. I jako je teko. I toliko je obeshrabrujue
da iako se toliko trudim, mogu i dalje tako strano podbaciti.
Ali dobar dio stvarnosti je da sam vidjela da ona ukljuuje i
predivne stvari.
Protekle sam godine nauila kako udesno moe biti podijeliti
sebe s drugima. Mislim da sam veinom nauila onaj dio, o
uzbuenju kada govorim drugima i kada me oni stvarno sluaju ak i stvarno razumiju na trenutke.
Empatija
ovisi o naoj
sposobnosti
da budemo
prisutni.
I dalje me zadivljuje iscjeliteljska mo empatije. Uvijek sam ponovo svjedok kako ljudi nadilaze paralizirajue djelovanje psihike boli kada imaju dovoljno kontakta s nekim tko ih moe uti s
empatijom. Kao sluaima, nisu nam potrebni uvidi u psiholoku
dinamiku ili trening iz psihoterapije. Kljuna je naa sposobnost da
budemo prisutni za ono to se doista dogaa u drugoj osobi za
jedinstvene osjeaje i potrebe koje osoba proivljava ba u tom
trenutku.
123
Saetak
Naa sposobnost da ponudimo empatiju nam moe omoguiti da
ostanemo ranjivi, izbjegnemo potencijalno nasilje; moe nam pomoi uti rije ne, a da ju ne primimo kao odbacivanje, oivjeti
beivotan razgovor te ak uti osjeaje i potrebe iskazane utnjom.
Uvijek ponovo ljudi nadilaze paralizirajue utjecaje psiholoke boli
povezujui se s osobom koja ih moe uti s empatijom.
124
DEVETO
POGLAVLJE
Suosjeajno povezivanje
sa samim sobom
Postanimo promjena koju elimo svijetu.
Mahatma Gandhi
Najvanija
korist NK
moe biti
razvoj
suosjeanja
prema sebi.
Vidjeli smo kako NK pridonosi odnosima s prijateljima u obitelji,

na poslu i u politikoj areni. Meutim, njezina najvanija primjena
moe biti nain na koji se odnosimo prema samima sebi. Kada smo
u sebi nasilni prema samima sebi, teko je biti istinski suosjeajan
prema drugima.
Prisjeanje na posebnost naeg bia

U djelu autora Herba Gardnera A Thousand Clowns, protagonist
odbija predati svog dvanaestogodinjeg neaka slubi za zbrinjavanje djece izjavljujui: elim da spozna posebnost svoga bia jer
inae nee primijetiti kada pone blijedjeti. elim da ostane budan i . vidi . sve te nesputane mogunosti. elim da sazna da
je vrijedno svakog truda bar malo prodrmati svijet kada god mu se
prui prilika. I elim da sazna istanan, tajnovit, vaan razlog zato
se rodio kao ljudsko bie, a ne kao stolica.
Duboko sam zabrinut da su mnogi od nas izgubili svijest o posebnosti vlastitog bia; zaboravili smo istanan, tajnovit, vaan
razlog za koji je ujak tako strastveno elio da neak sazna. Kada
125
Koristimo NK
kako bismo
(pr)ocijenili
sebe na nain
koji potie
rast umjesto
mrnje prema
sebi.
nas kritike predodbe o sebi samima prijee da vidimo ljepotu u

sebi, gubimo povezanost s boanskom energijom koja je na izvor.
Naueni sebe promatrati kao objekte objekte pune nedostataka
je li za uditi se to mnogi od nas zavre odnosei se nasilno prema samima sebi?
Vano podruje, gdje se to nasilje moe zamijeniti suosjeanjem,
je nae (pr)ocjenjivanje sebe od trenutka do trenutka. Poto elimo da nas sve, to god radili, vodi prema obogaivanju ivota, od
presudne je vanosti znati kako (pr)ocjenjivati dogaaje i uvjete na
nain koji nam pomae uiti i stalno donositi nama korisne odluke.
Naalost, nain na koji smo naueni (pr)ocjenjivati sebe esto vie
promie mrnju prema sebi nego uenje.
Procjenjivanje sebe u trenucima kada se nismo ponaali savreno

Tijekom jedne od uobiajenih vjebi na radionici, zamolim polaznike da se prisjete nedavne situacije kada su napravili neto to bi
voljeli da nisu. Tada pogledamo kako su se obraali samima sebi
odmah nakon to su poinili to to se uobiajenim jezikom naziva
pogreka. Tipine izjave su sljedee: To je bilo glupo! Kako si
mogao napraviti takvu glupost? ta je s tobom? Uvijek neto
zabrlja! To je sebino!
Ovi su ljudi bili naueni suditi o sebi na nain koji sugerira da je
ono to su uinili bilo pogreno ili loe; njihovo samoopominjanje
podrazumijeva da zasluuju patnju za ono to su uinili. Tragino
je da nas toliko mnogo biva uhvaeno u mrnju prema samima
sebi umjesto da uimo iz pogreaka koje nam ukazuju na vlastita
ogranienja i vode nas prema rastu i razvoju.
ak i kada ponekad nauimo lekciju iz pogreaka zbog kojih se
otro osuujemo, brine me priroda energije iza takve promjene i
uenja. Volio bih kada bi promjena bila potaknuta jasnom eljom
za obogaivanjem ivota za sebe ili druge umjesto destruktivnom
energijom kao to su sram ili krivnja.
Ako nas nain na koji se (pr)ocjenjujemo vodi prema osjeajima
srama, i mi radi toga promijenimo svoje ponaanje, dozvoljavamo
da na rast i uenje budu voeni mrnjom prema sebi. Sram je
oblik mrnje prema sebi i postupci koji su rezultat reakcije na sram
nisu postupci slobode i radosti. Ako ljudi osjete sram ili krivnju u
pozadini naih postupaka, ak i ako je naa namjera ponaati se s
vie dobrote i osjetljivosti, manje je vjerojatno da e cijeniti to to
radimo, nego kada su nai postupci motivirani iskljuivo eljom da
pridonesemo ivotu.
126
Deveto poglavlje - SUOSJEAJNO POVEZIVANJE SA SAMIM SOBOM
Izbjegavajte
si govoriti
trebao/la si!
U naem jeziku postoji rije koja ima ogromnu mo za stvaranje

srama i krivnje. Ta je nasilna rije, koju uobiajeno koristimo kod
samo(pr)ocjenjivanja, toliko duboko ukorijenjena u naoj svijesti
da mnogi od nas ne bi mogli zamisliti ivot bez nje. To je rije trebao/la kao na primjer u reenicama: Trebao sam biti pametniji ili
Nisam to trebala uiniti. Veinu vremena kada koristimo tu rije
prema sebi, opiremo se uenju jer trebao/la podrazumijeva da
nemamo izbor. Ljudska bia, kada uju bilo kakav zahtjev, naginju
otporu jer je to prijetnja naoj neovisnosti naoj snanoj potrebi
za izborom. Imamo takvu reakciju na diktaturu ak i ako se radi o
unutarnjoj diktaturi u obliku trebao/la.
Slian se iskaz unutarnjeg zahtjeva dogaa u sljedeoj samo(pr)ocjeni: Ovo to radim je zaista grozno. Moram neto uiniti po tom pitanju! Sjetite se na trenutak svih ljudi koje ste uli da kau: Stvarno
bi trebao prestati puiti! ili Stvarno moram poeti vie vjebati.
Stalno govore to moraju uiniti i stalno se opiru tome jer ljudska
bia nisu predodreena biti robovima. Nije u naoj prirodi da podlegnemo naredbi treba ili mora bez obzira dolazi li izvana ili iz
nas samih. A ako ipak popustimo i podinimo se tim zahtjevima,
nai postupci izrastaju iz energije koja je liena ivotne radosti.
Prevoenje osuda samih sebe i unutarnjih zahtjeva

Samo(pr)ocjenjivanje kao i
svako drugo
(pr)ocjenjivanje je
tragian izraz
nezadovoljenih potreba.
Kada komuniciramo sa sobom redovno putem (pr)osuivanja,

okrivljavanja i zahtijevanja, nije iznenaujue da naa slika o sebi
poputa pred osjeajem vie sam kao stolica nego ljudsko bie.
Osnovna polazna pretpostavka NK je da kada god sugeriramo da
je netko u krivu ili je lo, ono to zaista govorimo je da ne postupa u skladu s naim potrebama. Ako smo mi sami ta osoba koju
(pr)osuujemo, ono to zapravo govorimo je: Ja se ne ponaam
u skladu sa svojim vlastitim potrebama. Uvjeren sam da ako nauimo (pr)ocjenjivati sebe propitujui jesu li i koliko nae potrebe
zadovoljene, puno je vjerojatnije da emo iz toga neto i nauiti.
Na je izazov dakle da, kada radimo neto to ne obogauje ivot,
iz trenutka u trenutak (pr)ocjenjujemo sebe na nain koji inspirira
promjenu:
(1) u smjeru onoga to elimo postii i
(2) iz potovanja i suosjeanja prema sebi, umjesto iz osjeaja krivnje, srama ili mrnje.
127
Tugovanje u NK
Nakon cijelog ivota kolovanja i socijalizacije, vjerojatno je za veinu prekasno za uvjebavanje svog uma da iz trenutka u trenutak
misli u terminima onoga to trebamo i to nam je vano. Meutim,
kao to smo nauili prevoditi (pr)ocjene u razgovoru s drugima,
moemo se izvjebati da prepoznamo kada se (pr)osuivaki obraamo sebi i da se trenutno usredotoimo na prisutne potrebe. Na
primjer, ako se uhvatimo da prijekorno govorimo sebi o neemu
to smo uinili: Gledaj, ponovo si sve upropastio!, moemo trenutno prestati i zapitati se: Koju nezadovoljenu potrebu iskazujem
kroz ovu moralistiku osudu? Kada se poveemo s potrebom, a
moemo imati nekoliko slojeva potreba, primijetit emo izuzetan
pomak u tijelu. Umjesto srama, krivnje ili depresije, koje najee
osjeamo kada se kritiziramo jer smo opet neto upropastili, iskusit emo neke od brojnih osjeaja, bilo da se radi o tuzi, frustraciji,
razoaranju, strahu, alosti ili nekom drugom osjeaju. Priroda nam
je darovala te osjeaje s razlogom: oni nas mobiliziraju na akciju
kojom tragamo i dostiemo ono to trebamo ili cijenimo. Njihov
utjecaj na na duh i tijelo je temeljno drugaiji od izolacije koju
uzrokuju krivnja, sram i depresija.
Tugovanje u
NK: povezivanje
s osjeajima i
nezadovoljenim
potrebama
izraslim iz
prijanjih
postupaka koje
smo poalili.
Tugovanje u NK je proces potpunog povezivanja s nezadovoljenim

potrebama i osjeajima koji nastaju kada se ne ponaamo savreno. To je iskustvo kada poalimo to smo neto uinili, ali radi se o
aljenju koje nam pomae uiti iz onoga to smo uinili bez okrivljavanja ili mrnje prema sebi. Vidimo kako je nae ponaanje bilo
u suprotnosti s vlastitim potrebama i vrijednostima i otvaramo se
osjeajima koji nastaju iz te svijesti. Kada je naa svijest usredotoena na potrebe, prirodno smo potaknuti na kreativne mogunosti
zadovoljavanja tih potreba. Suprotno tome, moralistike osude,
koje koristimo kada se optuujemo, imaju tendenciju prikrivanja
takvih mogunosti i produljivanja stanja samokanjavanja.
Opratanje sebi
Nakon procesa tugovanja okreemo se opratanju sebi. Usmjeravajui pozornost na dio nas koji je odluio postupiti na nain koji
je doveo do sadanje situacije, pitamo se: Kada sam se ponio na
nain koji sam sada poalio, koju potrebu sam pokuavao zadovoljiti? Vjerujem da ljudska bia uvijek djeluju u slubi potreba i
vrijednosti. Ovo je istinito bez obzira na to jesmo li tim postupkom
uspjeli zadovoljiti potrebu ili ne, odnosno bez obzira na to slavimo
li ili alimo na kraju zbog naih postupaka.
128

Opratanje
sebi u NK:
povezivanje
s potrebom
koju smo
pokuali
zadovoljiti
kada smo
bili odabrali
postupak zbog
kojeg sada
alimo.
Kada se sluamo s empatijom, sposobni smo uti potrebu iz pozadine. Opratanje se dogaa u trenutku uspostavljanja te empatijske
veze. Tada smo sposobni prepoznati da je na izbor bio pokuaj sluenja ivotu, jo dok nas proces alovanja ui kako smo se osjeali
kada nismo uspjeli zadovoljiti svoje potrebe.
Vaan vid samosuosjeanja je biti sposoban empatijski prigrliti oba
dijela sebe dio sebe koji je poalio radi nekog postupka iz prolosti i dio sebe koji je tako postupio. Proces alovanja i opratanja
nas oslobaa i usmjerava prema uenju i rastu. Povezujui se, od
trenutka do trenutka, s vlastitim potrebama, poveavamo svoj kreativni kapacitet za djelovanje u skladu s njima.
Pouka umrljanog odijela

Volio bih ilustrirati proces tugovanja i opratanja prisjeajui se jednog dogaaja iz vlastitog ivota. Dan prije jedne vane radionice
kupio sam za tu priliku svijetlosivo odijelo. Na kraju dobro posjeene radionice preplavili su me polaznici pitajui me za adresu, potpis i neke informacije. Kako se termin sljedee obaveze pribliavao
pourio sam se kako bih zadovoljio potrebe polaznika potpisujui
se i vrljajui po brojnim papiriima baenim pred mene. Izlazei
urno iz prostorije ubacio sam kemijsku olovku nepoklopljenu
u dep svog novog odijela. Na svjetlu dana na vlastiti sam uas
otkrio da sam sada umjesto lijepog svijetlosivog odijela bio odjeven
u umrljano odijelo!
Cijelih dvadeset minuta sam bio okrutan prema sebi: Kako si mogao biti tako nepaljiv? Ovo je bilo stvarno glupo! Upravo sam bio
unitio potpuno novo odijelo: ako sam ikada trebao suosjeanje i
razumijevanje, to je bilo sada. Pa ipak, sam sm se prema sebi odnosio tako da sam se poeo osjeati gore nego ikada.
Na svu sreu, nakon samo dvadeset minuta, primijetio sam kako
sam se ponaao. Prestao sam, potraio potrebu koja je ostala nezadovoljena time to nisam stavio ep na kemijsku olovku i zapitao
se: Koja se potreba krije iza procjenjivanja sebe kao nepaljivog i
glupog?
Odmah sam uvidio da se radi o potrebi za boljom brigom o sebi:
za pridavanje vie pozornosti vlastitim potrebama dok sam urio
odgovoriti na potrebe svih drugih. im sam dotakao taj dio sebe
i povezao se s dubokom enjom za tim da budem svjesniji i paljiviji prema vlastitim potrebama, moji su se osjeaji promijenili.
Osjetio sam poputanje napetosti u tijelu kada su nestali ljutnja,
sram i krivnja koje sam osjeao prema sebi. Potpuno sam odtugo129
vao upropateno odijelo i nepoklopljenu kemijsku olovku dok sam

se otvarao osjeaju tuge koji se sada pojavljivao uz enju da se
bolje brinem o sebi.
Suosjeajni
smo prema
sebi kada
smo sposobni
prigrliti sve
dijelove sebe
i prepoznati
potrebe i
vrijednosti
izraene
svakim
pojedinim
dijelom.
Zatim sam usmjerio svoju pozornost na potrebu koju sam pokuao

zadovoljiti ubacivanjem nezatvorene kemijske u dep. Prepoznao
sam koliko sam cijenio brigu i uzimanje u obzir potreba drugih ljudi.
Naravno, brinui se tako dobro o tuim potrebama, nisam odvojio
vremena da uinim isto i za sebe. Ali umjesto krivnje osjetio sam val
suosjeanja prema sebi jer sam shvatio da je ak i moja urba, u kojoj sam ne razmiljajui spremio kemijsku olovku, nastala iz sluenja
vlastitoj potrebi da brino izaem u susret drugima!
U tom mjestu punom suosjeanja mogu istovremeno prigrliti obje
potrebe: s jedne strane odgovoriti brino na potrebe drugih i, s druge strane, biti svjestan i bolje se brinuti za vlastite potrebe. Svjestan
obje potrebe, mogu zamisliti drugaije naine ponaanja u slinim
situacijama koji bi me doveli do kreativnih rjeenja, to ne bi bio
sluaj ako izgubim tu svijest u moru samo(pr)osuivanja.
Ne ini nita to nije igra!

Hoemo
da nai
postupci budu
potaknuti
eljom da
pridonesemo
ivotu, radije
nego iz straha,
krivnje, srama
ili obaveze.
Osim procesa tugovanja i samoopratanja, jo jedno gledite samosuosjeanja koje naglaavam je energija iza svakog naeg postupka. Kada savjetujem: Ne ini nita to nije igra! neki me smatraju
radikalnim, ak ludim. Meutim, ja iskreno vjerujem da je vaan
oblik samosuosjeanja raditi odabir motivirani iskljuivo eljom da
doprinesemo ivotu, umjesto iz straha, krivnje, srama, obaveze ili
dunosti. Kada smo svjesni obogaivanja ivota kao svrhe iza nekog
naeg postupka, kada je jedina energija koja nas motivira jednostavno uiniti ivot ljepim za druge i sebe, tada ak i teak rad ima u
sebi element igre. Isto tako, aktivnost koja je uobiajeno popraena
radou, ukoliko se provodi iz obaveze, dunosti, straha, krivnje ili
srama, izgubit e svoju radost i na kraju uroditi otporom.
U drugom smo se poglavlju bavili zamjenjivanjem jezika koji sugerira nepostojanje izbora jezikom koji priznaje mogunost izbora.
Prije mnogo godina sam se ukljuio u aktivnost koja je znaajno
proirila izvor radosti i sree u mom ivotu istovremeno umanjujui depresiju, krivnju i sram. Nudim tu aktivnost ovdje kao jedan
od naina za produbljivanje suosjeanja prema samima sebi, kao
pomo da ivimo svoje ivote iz radosne igre ostajui utemeljeni u
jasnoj svijesti o tome da iza svake nae akcije stoji potreba za obogaivanjem ivota.
130
Promijeniti moram u odabirem

Prvi korak
to sve ini u svom ivotu, a da pri tome ne osjea razigranost?
Napravite listu svih stvari za koje si govorite da ih morate napraviti,
svih aktivnosti od kojih strepite, ali ih svejedno provodite jer mislite
da nemate izbora.
Kada sam prvi puta pogledao svoju dugaku listu samoopaanja,
uvidio sam da puno svog vremena troim ne uivajui u ivotu. Primijetio sam koliko puno svakodnevnih stvari radim jer sam sebe
uvjerio da ih moram raditi.
Prva stvar na mojoj listi je bila pisati klinika izvjea. Mrzio sam
pisati ta izvjea, pa ipak sam svaki dan provodio najmanje sat vremena u agoniji nad njima. Druga stavka je bila voziti skupinu djece
u kolu .
Drugi korak
Nakon to ste zavrili listu, jasno priznajte sebi da radite sve te stvari
zato to je to va izbor, ne zato to morate. Umetnite rijei Moj je
izbor prije svake stavke na vaoj listi.
Sjeam se vlastitog otpora prema ovom koraku. Pisanje klinikih
izvjea, inzistirao sam u sebi, nije neto to sam odabrao raditi!
Moram ih pisati. Ja sam kliniki psiholog. Moram pisati ta izvjea.
Trei korak
Nakon to ste priznali da je odreena aktivnost va izbor, poveite
se s namjerom koja je u podlozi izbora dovravajui reenicu na
sljedei nain: Moj je izbor ____ zato to elim _____.
Na poetku sam poprilino nespretno pokuavao prepoznati to
sam elio od pisanja klinikih izvjea. Nekoliko mjeseci ranije sam
ve bio utvrdio da nisu u tolikoj mjeri koristili mojim klijentima da
bi se opravdalo vrijeme koje je potrebno uloiti u njihovo pisanje.
Pa zato sam i dalje ulagao toliko energije u njihovu pripremu? Konano sam shvatio da sam odabirao pisati izvjea iskljuivo zato
to sam elio nancijsku dobit koju su donosili. Od trenutka kada
sam to shvatio vie nikada nisam napisao niti jedno. Ne mogu vam
opisati kako se radosno osjeam samo kad se sjetim koliko klinikih
izvjea nisam napisao od tog trenutka prije 35 godina! Kada sam
shvatio da mi je primarna motivacija bila novac, istog trenutka sam
znao da mogu nai druge naine za svoje nancijsko zbrinjavanje,
i da bi, u stvari, radije kopao po kantama za smee traei hranu
nego napisao jedno jedino kliniko izvjee.
131
Za svaki izbor
koji napravite,
budite svjesni
kojoj potrebi
slui.
Sljedea stavka na listi zadataka koje nerado inim je bila vonja

djece u kolu. Meutim, kada sam istraio razlog iza te obaveze,
osjetio sam zahvalnost za korist koju su moja djeca imala od pohaanja njihove trenutne kole. Mogli su se lako odetati do kole
koja se nalazila u blizini, ali kola koju su trenutno pohaali je bila u
daleko veem skladu s mojim obrazovnim vrijednostima. Nastavio
sam ih voziti u kolu, ali s potpuno drugom energijom. Umjesto:
Oh, dovraga, danas je moj red za vonju djece u kolu, bio sam
svjestan svrhe moje odluke da moja djeca dobiju kvalitetnu edukaciju, do ega mi je bilo jako stalo. Naravno da sam se ponekad
morao dvatri puta tijekom vonje podsjetiti da usmjerim pozornost na svrhu kojoj je moja vonja sluila.
Njegovanje svijesti o energiji koja pokree nae djelovanje

Dok istraujete izjavu, Odabirem ____ jer elim ____, moete otkriti, kao to sam ja otkrio u epizodi s vonjom, vane vrijednosti u
temelju odluka koje ste donijeli. Uvjeren sam da, kada steknemo
jasnu sliku o tome kojoj potrebi slue nai postupci, moemo iskusiti te iste postupke kao igru ak i ako podrazumijevaju teak rad,
izazove ili frustraciju.
Za neke stavke na vaoj listi biste mogli, meutim, otkriti jednu ili
vie sljedeih motivacija:
1) Novac
Novac je glavni oblik vanjske nagrade naeg drutva. Izbori koje donosimo motivirani eljom za nagradom su skupi: oni nas liavaju
ivotne radosti koja dolazi uz akcije utemeljene u jasnoj namjeri
da pridonesemo ljudskim potrebama. Novac nije potreba kao to
ju deniramo u NK. Novac je jedna od bezbrojnih strategija koja
moe biti odabrana za zadovoljenje neke potrebe.
2) Odobravanje
Kao i novac, odobravanje drugih je oblik vanjske nagrade. Naa nas
je kultura nauila da eznemo za nagradom. Pohaali smo kole
koje su koristile vanjska sredstva za motivaciju na uenje; odrasli
smo u domovima gdje smo bili nagraivani ako smo bili dobri mali
djeaci i djevojice i kanjeni kada su nai skrbnici procijenili da nismo dobri. Prema tome, kao odrasli lako se prevarimo i povjerujemo da se ivot sastoji od injenja stvari radi nagrade; ovisni smo o
dobivanju osmjeha, pohvalama i odobravanju, verbalnim procjenama ljudi da smo dobra osoba, dobar roditelj, dobar graanin, dobar
radnik, dobar prijatelj itd. inimo stvari kako bismo naveli druge
132

da nas vole, i izbjegavamo stvari koje bi ih mogle navesti da nas ne
vole ili kazne.
Smatram da je tragino to naporno radimo kako bismo kupili ljubav i pretpostavljamo da moramo sebe uskraivati, a raditi sve za
druge, kako bi nas drugi voljeli. U stvari, kada inimo neto iskljuivo u duhu unaprjeenja ivota, otkrit emo da nas drugi cijene.
Njihovo je uvaavanje, meutim, samo mehanizam povratne informacije koji potvruje da su nai napori imali oekivani utjecaj.
Spoznaja da smo odabrali koristiti svoju mo za sluenje ivotu i da
smo to uinili uspjeno, donosi nam istinsku radost slavljenja sebe
kakvu nam odobravanje drugih nikada ne moe ponuditi.
3) Izbjegavanje kazne
Neki od nas plaaju porez samo zato da bi izbjegli kaznu. Posljedica
toga je da emo vjerojatno tom godinjem ritualu pristupiti s dozom ogorenosti. Sjeam se, meutim, koliko su se moj otac i djed
drugaije osjeali u vezi plaanja poreza. Imigrirali su iz Rusije u SAD
i eljeli su podrati vladu za koju su vjerovali da titi ljude na nain
na koji car to nije inio. Zamiljajui mnotvo ljudi na iju se dobrobit troi njihov novac od poreza, osjeali su iskreno zadovoljstvo
dok su slali svoje ekove vladi SADa.
4) Izbjegavanje srama
Budite svjesni
postupaka
motiviranih
eljom za
novcem ili
odobravanjem
drugih i
strahom,
sramom, ili
krivnjom.
Znajte cijenu
koju za to
plaate.
Postoje i zadaci koje odabiremo izvravati samo kako bi izbjegli

sram. Znamo da ako ih ne izvrimo, da emo zavriti trpei teko
samoosuivanje, vlastiti glas koji nam govori da neto s nama nije
u redu ili da smo glupi. Ako inimo neto iskljuivo kako bismo
izbjegli sram, zavrit emo mrzei taj zadatak.
5) Izbjegavanje krivnje
U drugim situacijama, moemo pomisliti: Ako to ne uinim, ljudi
e se razoarati u mene. Bojimo se da emo zavriti osjeajui se
krivima za neispunjavanje oekivanja koje drugi ljudi imaju od nas.
Postoji ogromna razlika izmeu toga kada inimo neto za druge
kako bismo izbjegli krivnju i kada to inimo s jasnom svijeu o
vlastitoj potrebi k doprinosu srei drugih ljudskih bia. Prvi je svijet
pun jada i bijede; drugi je svijet pun igre.
6) Dunost
Kada koristimo jezik koji ne dozvoljava izbor, kao to su na primjer
rijei: treba, mora, trebao bi, ne moe, trebao/la si itd., nae je
ponaanje rezultat nejasnog osjeaja krivnje, dunosti ili obaveze.
Smatram da je ovo drutveno najopasniji i osobno najnepovoljniji
133
od svih naina na koje djelujemo kada smo odsjeeni od vlastitih

potreba. U drugom smo poglavlju vidjeli kako je birokratski jezik
omoguio Adolfu Eichmannu i njegovim kolegama da poalju desetke tisua ljudi u smrt a da se nisu osjeali emotivno dotaknuti ili osobno odgovorni. Kada govorimo jezikom koji porie izbor,
proigrali smo ivot u nama za mentalitet nalik robotskom koji nas
odvaja od vlastite sutine.
Najopasnije
od svih
ponaanja je
kada inimo
stvari zato to
se to od nas
oekuje.
Nakon to ste prouili svoju listu stvari o kojoj smo gore govorili,
moete odluiti prestati raditi neke od njih u istom duhu u kojem
sam ja odluio prestati pisati klinika izvjea. Koliko se god radikalno inilo, mogue je raditi stvari samo radi igre. Vjerujem da koliko
se ukljuujemo, trenutak za trenutkom, u igru ivota motivirani
iskljuivo eljom za njegovo obogaivanje do te mjere smo suosjeajni prema samima sebi.
Saetak
Najvanija primjena NK je moda u nainu kako se odnosimo
prema samima sebi. Kada inimo pogreke, moemo koristiti
proces tugovanja i samoopratanja NK kako bismo uvidjeli gdje
moemo rasti umjesto da ostanemo uhvaeni u moralistiko
samo(pr)ocjenjivanje. Kada procjenjujemo vlastito ponaanje u
terminima naih nezadovoljenih potreba, poticaj za promjenom
ne dolazi od srama, krivnje ili depresije, nego od istinske elje da
pridonesemo dobrobiti drugih i sebe.
Mi takoer njegujemo samosuosjeanje svjesno odabirui u svakodnevnom ivotu djelovati samo u slubi vlastitih potreba i vrijednosti, a ne radi dunosti, vanjskih nagrada, izbjegavanja krivnje,
srama i kazne. Ako promislimo o postupcima koje provodimo, a
koji nam ne donose radost, i prevedemo moram u odabirem,
otkrit emo vie igre i integriteta u svojim ivotima.
134
DESETO
POGLAVLJE
Potpuno
izraavanje ljutnje
Tema ljutnje nam otvara jedinstvenu priliku za dublje uranjanje u
NK. Izraavanje ljutnje jasno pokazuje razliku izmeu NK i drugih
oblika komunikacije zato to mnoge vidove ovog procesa dovodi
u sredite pozornosti.
Moje je miljenje da je ubijanje ljudi previe povrno. Ubiti, udariti,
okriviti, povrijediti druge - bilo ziki ili mentalno - su sve povrni
iskazi onoga to se u nama dogaa kada smo ljuti. Kada smo istinski
ljuti, eljeli bismo puno snaniji nain potpunog izraavanja sebe.
Ubijanje ljudi
je previe
povrno.
Mnoge skupine s kojima radim, koje doivljavaju ugnjetavanje i diskriminaciju i ele poveati svoju mo kako bi doveli do promjene,
ovakav pristup primaju kao olakanje. Takve se skupine osjeaju nelagodno kada uju pojmove nenasilno ili suosjeajno zato to su
vrlo esto bili prinueni zatomiti svoju ljutnju, smiriti se i prihvatiti
status quo. Brinu ih pristupi koji na njihovu ljutnju gledaju kao na
nepoeljnu kvalitetu koju treba iskorijeniti. Meutim, proces koji mi
opisujemo nas ne ohrabruje na ignoriranje, utiavanje ili gutanje svoje
ljutnje, nego na potpuno i bezrezervno izraavanje njezine sutine.
Razlikovanje poticaja od uzroka

Prvi korak prema potpunom izraavanju ljutnje u NK je osloboditi
drugu osobu od bilo kakve odgovornosti za nau ljutnju. Oslobaamo se misli kao to su: On, ona ili oni su me naljutili kada su to
uinili. Takvo nas razmiljanje navodi na povrno izraavanje svoje
135
Nikada nismo
ljuti radi
onoga to
drugi govore
ili ine.
ljutnje putem okrivljavanja ili kanjavanja druge osobe. Ranije smo

vidjeli da ponaanje drugih moe biti poticaj za nae osjeaje, ali
nikako uzrok. Nikada nismo ljuti radi neega to je netko drugi uinio. Ponaanje druge osobe moemo vidjeti kao poticaj, ali je jako
vano uspostaviti jasnu razliku izmeu poticaja i uzroka.
Volio bih slikovito prikazati ovu razliku primjerom iz mog rada u
vedskom zatvoru. Moj je posao bio pokazati zatvorenicima, koji
su se ponaali nasilno, kako u potpunosti izraziti svoj bijes umjesto ubijanja, premlaivanja ili silovanja drugih ljudi. Tijekom vjebe
u kojoj su trebali prepoznati to ih je potaklo na ljutnju, jedan je
zatvorenik napisao: Prije tri sam tjedna uputio zahtjev zatvorskoj
slubi i jo mi uvijek nisu odgovorili. Njegova je izjava bila jasno
opaanje poticaja, opisujui to su drugi ljudi uinili.
Tada sam ga zamolio da nam kae uzrok svoje ljutnje: Kada se to
dogodilo, bio si ljut zato to ?
Upravo sam ti rekao, izjavio je. Bio sam ljut jer nisu odgovorili na
moj zahtjev! Izjednaavajui poticaj i uzrok, prevario je sam sebe i
pomislio da ga je ponaanje zatvorskih slubenika ljutilo. Ta se navika lako stjee u kulturi koja koristi krivnju kao sredstvo kontrole
ljudi. U takvim kulturama postaje vano navesti ljude da misle da je
mogue natjerati druge da se osjeaju na odreen nain.
Pomijeajte
poticaj i uzrok
ako elite
motivirati
nekoga
krivnjom.
Korisno je pobrkati poticaj i uzrok tamo gdje se krivnja koristi kao

taktika manipulacije i prisile. Kao to je ranije spomenuto, djeca
koja uju: Mamu i tatu boli kada dobije loe ocjene, su navedena
da vjeruju da je njihovo ponaanje uzrok boli njihovih roditelja. Ista
se dinamika moe vidjeti i kod intimnih partnera: Stvarno sam razoaran/a kada nisi ovdje za moj roendan. Engleski jezik olakava
primjena takve taktike nametanja osjeaja krivnje.
Kaemo: Ljuti me. Povrijedi me kada to radi. Tuna sam zato
to si to uinio/la. Koristimo se jezikom na puno razliitih naina
kako bismo prevarom naveli sami sebe da povjerujemo da su nai
vlastiti osjeaji rezultat ponaanja drugih. Prvi korak u procesu potpunog izraavanja nae ljutnje je shvatiti da ono to drugi ljudi ine
nikada nije uzrok naih osjeaja.
Uzrok ljutnje
lei u nainu
razmiljanja
- u mislima
kojima
okrivljujemo i
osuujemo.
136
to je onda uzrok ljutnje? U petom smo se poglavlju bavili etirima

mogunostima koje imamo na raspolaganju kada smo suoeni s
porukom ili ponaanjem koje nam se ne svia. Ljutnja nastaje kada
izaberemo mogunost broj dva: kada smo god ljuti, krivimo druge
- odabiremo se igrati Boga osuujui i okrivljujui drugu osobu da
je pogrijeila i da zasluuje kaznu. Volio bih naglasiti da je ovo uzrok
ljutnje. ak iako isprva nismo toga svjesni, uzrok ljutnje se nalazi u
naem vlastitom nainu razmiljanja.
Deseto poglavlje - POTPUNO IZRAAVANJE LJUTNJE

Trea mogunost opisana u petom poglavlju je usmjeriti svijest
na vlastite osjeaje i potrebe. Umjesto da koristimo glavu kako bi
izradili mentalnu analizu neijih pogreaka i krivog ponaanja, odluujemo se povezati sa ivotom u nama. Ova je ivotna energija
najopipljivija i najpristupanija kada smo usredotoeni na ono to
u tom trenutku trebamo.
Na primjer, ako netko zakasni na dogovor koji smo imali, a nama
je potrebno uvjerenje da mu je stalo do nas, mogli bismo se osjeati povrijeeno. Ako nam je, umjesto toga, potrebno svrsishodno
i konstruktivno troenje vremena, moemo se osjeati frustrirano.
Ako nam je, pak, potrebno trideset minuta samoe u tiini, mogli bismo biti zahvalni za njezino kanjenje i osjeati se zadovoljno.
Stoga, nije ponaanje druge osobe uzrok naih osjeaja, nego nae
vlastite potrebe. Kada smo povezani sa svojom potrebom, bilo da
se radi o potrebi za uvjeravanjem, svrsishodnou ili samoom, povezani smo i sa svojom ivotnom energijom. Moemo imati snane
osjeaje, ali nikada nismo ljuti. Ljutnja je rezultat razmiljanja koje
nas otuuje od ivota i koje nije povezano s potrebama. Ljutnja
nam ukazuje na to da u glavi analiziramo i (pr)osuujemo druge,
umjesto da smo usmjereni na vlastite nezadovoljene potrebe.
Osim tree mogunosti usmjeravanja pozornosti na vlastite potrebe i osjeaje, u svakom trenutku na izbor moe biti i usmjeravanje svijesti na osjeaje i potrebe sugovornika/ce. Kada odaberemo
ovu, etvrtu, mogunost, takoer nikada ne osjeamo ljutnju. Mi
ne potiskujemo ljutnju; vidimo da ljutnja jednostavno nije prisutna
u svakom onom trenutku u kojem smo u potpunosti prisutni za
osjeaje i potrebe druge osobe.
Sva ljutnja ima jezgru koja slui ivotu
Kada
(pr)osuujemo
druge,
pridonosimo
nasilju.
Ali, pitaju me, ne postoje li okolnosti u kojima je ljutnja opravdana? Nije li pravini gnjev dobrodoao kada se naemo suoeni,
na primjer, s nemarnim i nepromiljenim zagaivanjem okolia?
Moj je odgovor da vrsto vjerujem da u mjeri u kojoj podravam
svijest da postoji neto kao nemarno djelovanje ili savjesno djelovanje, pohlepna osoba ili moralna osoba, utoliko i pridonosim
nasilju na ovoj planeti. Umjesto da se slaemo ili ne slaemo oko
toga kakvi su to ljudi koji ubijaju, siluju ili zagauju okoli, uvjeren
sam da bolje sluimo ivotu kada usmjeravamo pozornost na ono
to nam je potrebno.
Vidim svu ljutnju kao rezultat miljenja koje otuuje od ivota i
pobuuje nasilje. U srcu ljutnje je nezadovoljena potreba. Stoga,
137
Koristite
ljutnju kao
poziv na
buenje.
Ljutnja crpi
nau energiju
usmjeravajui
ju prema
kanjavajuim
postupcima.
ljutnja nam moe biti dragocjena ako je upotrebljavamo kao budilicu - da postanemo svjesni nezadovoljene potrebe i naina na
koji razmiljamo koji umanjuje vjerojatnost da emo ju zadovoljiti.
Potpuno izraavanje ljutnje zahtijeva punu svijest o naoj potrebi.
Uz to, potrebna je energija za zadovoljenje potrebe. Ljutnja nam,
meutim, crpi energiju usmjeravajui je na kanjavanje ljudi umjesto na zadovoljenje naih potreba. Umjesto odabiranja pravinog
gnjeva, preporuio bih empatijsko povezivanje s vlastitim ili tuim
potrebama. To moe zahtijevati opseno uvjebavanje, pri emu
uvijek ponovo svjesno zamjenjujemo frazu: Ljut/a sam zato to oni
, s: Ljut/a sam jer mi je potrebno
Jednom sam prilikom nauio izvanrednu lekciju dok sam radio s
djecom u popravnom domu u Wisconsinu. Dva dana zaredom
sam dobio udarac u nos na nevjerojatno slian nain. Prvi puta sam
dobio otar udarac laktom u nos dok sam intervenirao u tui izmeu dvoje djece. Toliko sam pobjesnio da je jedino to sam mogao
uiniti bilo da se suzdrim od uzvraanja udarca. Na ulicama Detroita, gdje sam odrastao, bilo je potrebno puno manje od udarca laktom u nos da se u meni probudi bijes. Sljedei dan: slina situacija,
isti nos (a time i jaa zika bol), ali niti mrvice ljutnje!
Duboko razmiljajui o tom iskustvu, tu sam veer prepoznao kako
sam etiketirao prvo dijete kao razmaeno derite. Ta je slika bila u
mojoj glavi prije nego je njegov lakat zahvatio moj nos, a kada se to
dogodilo, to nije bio samo lakat koji me udario po nosu. To je bilo:
Ovo razmaeno, odvratno derite nema pravo to initi! O drugom
sam djetetu imao drugaije miljenje. Vidio sam ga kao jadnika.
Kako sam bio sklon brinuti za to dijete, iako me je nos bolio i krvario znatno vie nego prvi dan, nisam uope osjetio bijes. Nisam mogao dobiti snaniju poruku da mi pomogne uvidjeti da moj bijes ne
proizvode postupci drugih ljudi, nego moje slike i tumaenja.
Poticaj nasuprot uzroku: Praktine implikacije

Naglaavam razliku izmeu uzroka i poticaja na praktinoj i taktinoj, kao i na lozofskoj razini. elio bih slikovito prikazati ovu misao
vraajui se na dijalog s Johnom, vedskim zatvorenikom:
John: Prije tri tjedna uputio sam zahtjev zatvorskoj slubi i jo
uvijek mi nisu odgovorili.
M. R.: Kada se to dogodilo, bio si ljut zato to ?
John: Upravo sam ti rekao. Nisu odgovorili na moj zahtjev!
138
Kada
postanemo
svjesni svojih
potreba,
ljutnja
poputa pred
osjeajima koji
slue ivotu.
M. R.: Stani na trenutak. Umjesto da kae: Bio sam ljut zato to

mi oni nisu , stani i pokuaj oslunuti to u sebi govori
to te ini toliko ljutim.
John: Ne govorim si nita.
M. R.: Stani, uspori malo, samo sluaj to se dogaa u tebi.
John: (razmiljajui u tiini i zatim) Govorim si da oni nemaju
potovanja prema ljudskim biima; oni su hrpa hladnih i
bezlinih birokrata koje nije briga ni za koga osim za sebe!
Oni su u stvari gomila
M. R.: Hvala, to je dovoljno. Sada zna zato si ljut - radi ovakvog
razmiljanja.
John: Ali, to je loe u takvom razmiljanju?
M. R.: Ne kaem da ima neeg loeg u takvom razmiljanju. Kada
bih rekao da s tobom neto nije u redu zato to tako razmilja, onda bih ja razmiljao na isti nain o tebi. Ja ne kaem da je pogreno prosuivati ljude, nazivati ih bezlinim
birokratima ili etiketirati njihove postupke kao bezobzirne
ili sebine. Meutim, takvo te razmiljanje ini jako ljutim.
Usredotoi svoju pozornost na vlastite potrebe: koje su
tvoje potrebe u ovoj situaciji?
John: (nakon duge utnje) Marshall, potrebna mi je obuka koju
sam bio zatraio. Ako ju ne dobijem, sasvim je sigurno, kao
to je sigurno da sada sjedim ovdje, da u opet zavriti ovdje nakon to me puste van.
M. R.: Sada kada je tvoja pozornost na tvojim potrebama, kako se
sada osjea?
John: Uplaeno.
M. R.: Sada se stavi u kou zatvorskog slubenika. Da sam ja zatvorenik, imam li vee izglede zadovoljiti svoje potrebe ako
ti doem s rijeima: Hej, stvarno mi treba ta obuka i bojim
se to e mi se dogoditi ako ju ne dobijem, ili ako ti se
obratim mislei o tebi da si bezlian birokrat? ak i ako to
ne kaem naglas, moj e ti pogled otkriti da mislim na taj
nain. Koji nain mi otvara vee izglede da zadovoljim svoju potrebu?
(John, zurei u pod ostaje nijem).
M. R.: Hej, prijatelju, to se dogaa?
John: Ne mogu o tome priati.
Tri sata kasnije John mi je priao i rekao: Marshall, da si me bar prije
dvije godine ovo nauio ne bih ubio svog najboljeg prijatelja.
139
Nasilje dolazi
iz uvjerenja
da drugi ljudi
uzrokuju nau
bol i da, stoga,
zasluuju
kaznu.
Sjetimo
se etiri
mogunosti
koje imamo na
raspolaganju
kada ujemo
teku poruku:
1. okriviti
sebe,
2. okriviti
druge,
3. osvijestiti
vlastite
osjeaje i
potrebe,
4. naslutiti
osjeaje i
potrebe
drugih.
(Pr)osuivanje
drugih
pridonosi
samoispunjavajuim
proroanstvima.
140
Svo nasilje je rezultat trikova kojima ljudi sami sebe zavaravaju, kao
to je to inio i ovaj mladi zatvorenik, da njihova bol dolazi od drugih ljudi i da radi toga ti drugi ljudi zasluuju kaznu.
Jednom sam vidio mog mlaeg sina kako uzima kovanicu od pedeset centi iz sestrine sobe. Rekao sam: Brett, jesi li pitao sestru smije
li to uzeti? Nisam ga uzeo od nje, odgovorio je. Sada sam bio
suoen s moje etiri mogunosti. Mogao sam ga nazvati laljivcem,
to ne bi djelovalo povoljno za zadovoljavanje mojih potreba, zato
to svaka osuda druge osobe umanjuje izglede izlaska u susret mojim potrebama. Od presudnog je znaaja bilo kamo usmjeriti svoju
pozornost u ovom trenutku. Osuivanje Bretta kao laljivca odvelo
bi me u jednom smjeru. Ako je moje tumaenje da me ne potuje
dovoljno da bi mi rekao istinu, kreem u drugom smjeru. Meutim,
ako odaberem empatiju za njega u ovom trenutku ili iskaem iskreno to osjeam i to mi je potrebno, poveat u izglede za zadovoljavanje svojih potreba.
Nain na koji sam izrazio svoj odabir - koji se kasnije pokazao od
pomoi - nije bio toliko kroz rijei, nego vie kroz ono to sam uinio. Umjesto da sam ga osudio kao laljivca, pokuao sam uti to
osjea: bio je uplaen i imao je potrebu da se zatiti od kanjavanja.
Odabirui empatiju, imao sam priliku emocionalno se povezati to
nas je obojicu moglo dovesti do zadovoljenja naih potreba. Meutim, da sam mu pristupio s procjenom da je lagao - ak i kada to
ne bi izrekao na glas - on bi se osjetio manje siguran da kae iskreno
to se dogodilo. Tada bih i ja postao dio procesa: samim inom
procjenjivanja druge osobe kao laljivca, pridonio bih samoispunjavajuem proroanstvu. Zato bi netko poelio rei istinu znajui da
e ga se tada osuditi i kazniti?
Moje je miljenje da e se jako malo ljudi zanimati za nae potrebe, kada su nam glave pune (pr)ocjena i analiza u smislu da su oni
loi, pohlepni, neodgovorni, laljivi, nevjerni, zagaivai okolia,
da vie cijene prot nego ivot ili da se ponaaju na druge naine na koje ne bi trebali. Ako elimo zatititi okoli i obratimo se
direktoru neke korporacije sa stavom: Znate, Vi u stvari ubijate
ovu planetu i nemate pravo iskoritavati zemlju na ovaj nain, ozbiljno smo umanjili izglede za zadovoljavanje naih potreba. Vrlo
su rijetki oni koji mogu zadrati pozornost na naim potrebama
kada ih mi iskazujemo kroz slike njihove pogrenosti i krivnje.
Naravno, mogli bismo uspjeti takvim osudama zastraiti ljude u
ispunjavanje naih potreba. Ako se osjete toliko ustraeni, krivi ili
posramljeni da promijene svoje ponaanje, moe nam se dogoditi
da povjerujemo da je mogue pobijediti govorei ljudima to s
njima nije u redu.

Meutim, gledano dalekosenije, uviamo da svaki puta kada zadovoljimo svoje potrebe na ovaj nain, mi ne samo da gubimo,
nego smo vrlo opipljivo pridonijeli nasilju na planeti. Moda smo i
rijeili neposredan problem, ali smo uzrokovali drugi. to vie ljudi
uju okrivljavanje i osuivanje, ponaat e se obrambenije i agresivnije i manje e uzimati u obzir nae potrebe u budunosti. Stoga,
iako smo zadovoljili svoju trenutnu potrebu, u smislu da su uinili
to smo eljeli, platit emo za to kasnije.
etiri koraka u iskazivanju ljutnje
Koraci u
izraavanju
ljutnje:
1. stanite,
diite,
2. prepoznajte
osuujue
misli,
3. poveite
se sa svojim
potrebama,
4. izrazite
svoje osjeaje i
nezadovoljene
potrebe.
Pogledajmo sada to konkretno proces potpunog izraavanja ljutnje zahtijeva. Prvi korak je stati i ne initi nita osim disati. Suzdravamo se bilo kojeg poteza u smjeru okrivljavanja ili kanjavanja
druge osobe. Jednostavno ostajemo mirni. Tada identiciramo misli koje nas ine ljutima. Na primjer, sluajno smo uli izjavu koja
nas je navela da pomislimo da su nas iskljuili iz razgovora radi rasne diskriminacije. Osjeamo ljutnju, stanemo i prepoznamo misli
koje nam se roje po glavi: Takvo ponaanje nije fer. Ona je rasist.
Znamo da su sve osude poput ove tragini izrazi nezadovoljenih
potreba, i zato inimo sljedei korak i povezujemo se s potrebama
koje lee iza tih misli. Ako nekoga osuujem da je rasist, moglo bi
se raditi o potrebi za ukljuivanjem, jednakou, potovanjem ili
povezanou.
Kako bismo se potpuno izrazili, otvaramo usta i izgovaramo ljutnju,
ali ljutnja se transformirala u potrebe i osjeaje povezane s njima.
Artikuliranje tih osjeaja moe, meutim, zahtijevati mnogo hrabrosti. Lako je naljutiti se i rei ljudima: To je bilo stvarno rasistiki!
U stvari, mogu ak i uivati govorei takve stvari, ali dosezanje dubljih osjeaja i potreba iza ovakve izjave moe biti jako zastraujue. Za potpuno izraavanje svoje ljutnje, mogli bismo rei: Kada
si uao u prostoriju i poeo razgovarati s ostalima i nisi nita rekao
meni, i onda kada si dao komentar o bijelcima, osjeao sam muninu u stomaku i zaista se uplaio; to je u meni pokrenulo razliite
potrebe vezane uz to da budem tretiran jednako kao i drugi. Volio
bih kada bi mi rekao kako se osjea kada ti to kaem.
Prvo ponudimo empatiju

U veini sluajeva, meutim, potreban je jo jedan korak prije nego
to moemo oekivati da se druga osoba povee s onim to se dogaa u nama. Drugima e esto biti teko primiti nae osjeaje i po-
141
to vie
ujemo drugu
osobu, to e
ona moi vie
uti nas.
Budite svjesni
nasilnih
misli koje
vam se roje
po glavi, ne
prosuujui ih
pri tome.
trebe i zato je u takvim situacijama potrebno da prvo mi ponudimo

empatiju njima ukoliko elimo da nas uju. to vie empatije imamo za sve to ih vodi ponaanju koje ne zadovoljava nae potrebe,
to je vjerojatnije da e nam moi uzvratiti kasnije na isti nain.
Tijekom posljednjih trideset godina skupio sam bogato iskustvo
primjenjujui NK s ljudima koji imaju vrsta uvjerenja o pojedinim
rasama i etnikim skupinama. Jednog ranog jutra uzeo sam taksi
od aerodroma do grada. Voza je dobio poruku od centrale preko zvunika taksija: Pokupi g. Fishmana kod sinagoge u ulici Main
Street. ovjek do mene u taksiju je promrmljao: Ti se ifuti diu
rano ujutro samo da bi druge zajebali za novac. Dvadesetak sekundi mi se puilo iz uiju. Ranijih godina, moja bi prva reakcija bila
ziki povrijediti takvu osobu. Sada sam udahnuo duboko nekoliko
puta i pruio si empatiju za bol, strah i bijes koji su bili ivi u meni.
Bio sam tu za svoje osjeaje. Ostao sam svjestan da moja ljutnja
nije dolazila od mog suputnika niti njegove primjedbe. Njegov je
komentar pokrenuo vulkan unutar mene, ali znao sam da su moja
ljutnja i duboki strah doli iz puno dubljeg izvora nego to su to
rijei koje je upravo izgovorio. Sjedio sam na zadnjem sjedalu i jednostavno dozvolio nasilnim mislima da izau na vidjelo. ak sam i
uivao zamiljajui kako ga grabim za glavu i razbijam ju.
Dajui sebi empatiju omoguilo mi je da nakon toga usmjerim pozornost na ljudskost iza njegove poruke, nakon ega su prve rijei
koje sam izgovorio bile: Osjeate li se ? Pokuao sam mu pruiti
empatiju, uti njegovu bol. Zato? Zato to sam elio vidjeti ljepotu
u njemu i elio sam da u potpunosti shvati to sam ja proivljavao
kada je izgovorio svoj komentar. Znao sam da ne bi dobio takvo razumijevanje da je u njemu kuhalo. Moja je namjera bila povezati se
s njim i pokazati mu empatiju punu potovanja za ivotnu energiju
koja je bila iza njegove opaske. Iz iskustva sam znao da e me on,
ako mu budem mogao dati empatiju, zauzvrat moi uti. Nee biti
lako, ali bit e sposoban uti me.
Osjeate li se frustrirano? upitao sam. Izgleda da ste imali neka
loa iskustva sa idovima.
Pogledao me na trenutak: Da! Ti ljudi su odvratni, uinili bi sve za
novac.
Osjea nepovjerenje i potrebu da se zatiti kada ulazi u nancijske poslove s njima?
Tako je! uzviknuo je, nastavljajui iznositi jo osuda, dok sam sluao osjeaje i potrebe iza svake od njih. Kada zadrimo pozornost
na osjeajima i potrebama drugih ljudi, proivljavamo ono ljudsko
to nam je zajedniko. Kada ujem da ga je strah i da se eli zati-
142

Kada ujemo
osjeaje i
potrebe
druge osobe
prepoznajemo
ljudskost
koja nam je
zajednika.
titi, prepoznajem da i ja imam potrebu da se zatitim i da i ja isto

tako znam kako je biti uplaen. Kada usredotoim svoju svijest na
osjeaje i potrebe drugog ljudskog bia, vidim univerzalnost naih
iskustava. Imao sam veliki sukob s onim to se dogaalo u njegovoj
glavi, ali nauio sam da vie uivam u ljudskim biima ako ne ujem
to misle. Posebno kada su u pitanju ljudi koji imaju takve misli.
Nauio sam uivati u ivotu puno vie samo sluajui to se dogaa
u njihovim srcima, ne doputajui da budem zahvaen onim to im
se dogaa u glavi.
Ovaj je ovjek nastavio izbacivati svoju tugu i frustraciju. Prije nego
to sam se snaao, zavrio je sa idovima i prebacio se na crnce.
Bio je pun bola oko puno stvari. Nakon skoro deset minuta mog
sluanja, zaustavio se: osjetio se shvaenim.
Tada sam mu stavio do znanja to se dogaalo u meni:
M. R.: Znate, kada ste poeli govoriti, osjetio sam puno ljutnje,
frustracije, tuge i obeshrabrenja zato to sam imao vrlo
drugaije iskustvo sa idovima od vaeg i elio sam da i vi
imate iskustvo puno slinije mom. Moete li mi rei to ste
uli da sam vam sada rekao?
ovjek: Oh, ja ne elim rei da su svi
Naa je
potreba da
druga osoba
zaista uje
nau bol.
M. R.: Oprostite, saekajte, samo trenutak. Moete li mi rei to

ste uli da sam rekao?
ovjek: O emu vi priate?
M. R.: Dozvolite mi da pokuam ponovo. Ja zaista elim samo da
ujete bol koju sam osjetio kada sam uo vae rijei. Jako
mi je vano da to ujete. Rekao sam da osjeam stvarnu
tugu zato to su moja iskustva sa idovima bila puno drugaija. Poelio sam da ste i vi imali neka iskustva koja bi bila
drugaija od onih koje ste opisali. Moete li mi rei to ste
uli da sam rekao?
ovjek: Govorite mi da nemam pravo govoriti na nain na koji sam
govorio.
M. R.: Ne, volio bih da me ujete drugaije. Ja vas zaista ne elim
okriviti. Nemam elju da vas okrivim.
Ljudi ne uju
nau bol kada
vjeruju da su
za neto krivi.
Namjeravao sam usporiti razgovor jer sam iz iskustva znao da ukoliko ljudi uju okrivljavanje, nee moi uti nau bol. Da je ovaj ovjek
rekao: To to sam rekao su bile uasne stvari; to su bile rasistike
izjave, to bi znailo da nije uo moju bol. im pomisle da su uinili
neto pogreno, ljudi ne mogu u potpunosti shvatiti nau bol.
143
Nisam elio da uje okrivljavanje zato to sam elio da sazna to se

dogodilo u mom srcu kada je izgovorio svoju primjedbu. Okriviti je
lako. Ljudi su naviknuti uti okrivljavanje. Ponekad se slau s tim i
mrze sebe - to ih ne prijei da se ponaaju na isti nain - a ponekad
mrze nas jer smo ih nazvali rasistima ili ime god - to takoer ne
mijenja njihovo ponaanje. Ako osjetimo da krivnja ulazi u njihov
um, kao to sam ja osjetio u taksiju, moda je potrebno usporiti,
vratiti se korak nazad i jo neko vrijeme sluati njihovu bol.
Dajmo si vremena koliko nam treba

Vjerojatno je najvaniji dio uenja kojim smo se bavili, uzeti si vremena koliko god nam je potrebno kako bismo poeli ivjeti koristei NK. Moemo se osjeati udno kada odstupamo od nauenih
ponaanja koja su uvjetovanjem postala automatska, ali ako elimo
svjesno ivjeti ivot u skladu s naim vrijednostima, tada emo eljeti sebi dati vremena.
Moj prijatelj Sam Williams zapisao je osnovne komponente ovog
procesa na karticu veliine 3 x 5 cm, koju bi koristio kao alabahter
na poslu. Kada bi se suoio sa svojim efom, Sam bi zastao, pogledao na karticu i uzeo si vremena da razmisli kako e mu odgovoriti.
Pitao sam ga misle li njegove kolege da je malo udan jer stalno gleda u svoju ruku i treba mu toliko vremena da oblikuje reenice. Sam
je odgovorio: Ne traje to stvarno toliko dulje, ali i da traje, jo uvijek
mi puno znai. Vano mi je znati da odgovaram ljudima na nain
na koji elim. Kod kue je bio otvoreniji, objasnivi eni i djeci zato
si uzima toliko vremena i truda koristei karticu. Kad god bi se oko
neega poeli svaati u kui, izvukao bi karticu i uzeo si vremena
koliko mu je trebalo. Nakon oko mjesec dana, osjetio se dovoljno
siguran i prestao nositi karticu sa sobom. Onda su jednu veer, on i
Scottie, tada etverogodinjak, uli u sukob oko televizora i nije im
ba dobro ilo. Tata, Scottie je urno rekao, idi po karticu!
Vjebajte
prevoenje
svakog
(pr)osuivanja
u nezadovoljenu potrebu.
144
Preporuio bih sljedeu vjebu svima vama koji biste eljeli primjenjivati NK, posebno u izazovnim situacijama ljutnje. Kao to smo
vidjeli, naa ljutnja potjee od (pr)osuivanja, etiketiranja, okrivljavajuih misli, misli o tome to bi drugi trebali i to zasluuju.
Napravite listu takvih misli koje vam se najee pojavljuju koristei reenicu: Ne volim ljude koji Prikupite sve takve negativne
prosudbe i onda se zapitajte: Kada okarakteriziram osobu na ovaj
nain, to je to to trebam, a ne dobivam? Na ovaj se nain uvjebavate misliti u terminima nezadovoljenih potreba umjesto osuda
drugih ljudi.

Uzmite si
vremena
koliko vam je
potrebno.
Vjebanje je jako vano jer je veina nas odgojena, ako ne na ulicama Detroita, tada na nekom, moda malo manje nasilnom, mjestu.
Osuivanje i okrivljavanje su postale naa druga priroda. Ako elimo primjenjivati NK, trebamo poeti polako, paljivo razmisliti prije
nego to neto kaemo i esto samo duboko udahnuti i ne rei nita. Oboje, i uenje procesa i njegova primjena, zahtijevaju vrijeme.
Saetak
Okrivljavanje i kanjavanje drugih je povrno izraavanje ljutnje.
Ukoliko elimo izraziti svoju ljutnju u potpunosti, prvi je korak osloboditi drugu osobu od odgovornosti za nau ljutnju. Umjesto toga,
usmjeravamo svijest na vlastite osjeaje i potrebe. Puno je vea vjerojatnost da e nae potrebe biti zadovoljene ako ih izrazimo, nego
ako osuujemo, okrivljujemo ili kanjavamo druge ljude.
etiri koraka u izraavanju ljutnje su: (1) zastanemo i diemo, (2)
prepoznamo svoje osuujue misli, (3) poveemo se s vlastitim
potrebama i (4) izrazimo svoje osjeaje i nezadovoljene potrebe.
Ponekad izmeu treeg i etvrtog koraka odabiremo pruiti empatiju sugovorniku/ci kako bi nas on/ona mogla bolje uti u etvrtom
koraku.
Potrebno je uzeti si vremena i za uenje i za primjenu procesa NK.
NK na djelu
Dijalog roditelja i tinejdera - Situacija opasna po ivot
U ovoj situaciji, petnaestogodinji je Bill bez pitanja uzeo auto od Jorgea, obiteljskog prijatelja. Provozao se po gradu sa svoje dvoje prijatelja i vratio auto neoteen u garau, gdje njegovo odsustvo nije bilo primijeeno. Meutim, Jorgeova je etrnaestogodinja kerka, koja
je takoer sudjelovala u vonji, rekla svom ocu to se dogodilo. Jorge je obavijestio Billovog
oca, koji odnedavno primjenjuje NK.
Otac:
Kako ujem, ti, Eva i Dave ste uzeli Jorgeov auto bez pitanja.
Bill:
Ne, nismo!
Otac:
(povienim glasom) Ne lai; to e samo pogorati stvari! (Tada se prisjetio da
se prvo treba povezati s vlastitim osjeajima i potrebama kako bi ostao povezan sa svojim sinom.) Samo sjedi ovdje trenutak. Moram razmisliti. (Okreui
se sebi, primjeuje kako je ljut i uplaen. Ljut je jer si govori: Bill nije trebao to
uiniti! i Kakav je laljivac postao! Uplaen je kada pomisli na sve mogue
145
Otac:
Bill:
Otac:
Bill:
Otac:
Bill:
Otac:
Bill:
Otac:
Bill:
Otac:
Bill:
Otac:
146
posljedice, ne samo Billovog ponaanja, nego i njegove krive procjene vlastitog

sina. Bilo je glupo od mene misliti da on zna bolje. Netko je mogao poginuti!
Uhvatio se: Opa, trebam prevesti etikete glup i laljivac u osjeaje i potrebe.
Iza glup mislim da je osjeaj razoarenja u sebe: Volio bih da mogu rei da
ga bolje poznam. A za laljivac, osjeam se prilino uplaeno jer mi treba
sigurnost da e mi dati tone informacije kako bi se mogao nositi s ovom situacijom. U tiini razmilja kako zapoeti razgovor.)
Bill, jesi li zabrinut da e biti kanjen ako mi da tone informacije o tome
to se dogodilo?
Da, uvijek si tako zao kada uinim neto to se tebi ne svia.
eli li rei da bi volio vie razumijevanja i poteniji tretman za ono to ini?
O da, sigurno, od tebe u sigurno dobiti poten tretman i razumijevanje!
(tiho u sebi: Kako me razbjesni kada kae neto poput ovog! Ne vidi li kako
se trudim? Stvarno mi treba malo potovanja s obzirom koliko je ovo teko, a
pretpostavljam i malo brige jer se osjeam tako uplaeno.) Zvui mi kao da si
zabrinut da u se, to god mi rekao, prema tebi odnositi nepravedno?
to je tebe briga kako se odnosi prema meni? Kada se neto dogodi, samo
trai koga e kazniti. Osim toga, emu panika? ak i ako sam uzeo auto,
nitko nije stradao i auto je tamo gdje je i bio. Mislim, nije to sad neki teak
zloin.
Boji li se da e biti tekih posljedica ako prizna da si uzeo auto i eli li vjerovati da u se prema tebi odnositi pravedno?
Da.
(doputajui da neko vrijeme bude tiina i da se povezanost produbi) to bih
ja mogao uiniti da te uvjerim da e tako i biti?
Obeaj da me vie nikada nee kazniti.
(Svjestan da kazna nee pomoi Billu da razvije svijest o moguim posljedicama svog ponaanja, nego da bi samo pridonijela veoj nepovezanosti i otporu,
otac izraava spremnost udovoljiti Billovoj molbi.) Bit u otvoren za ovakav
dogovor ako se sloi da e ostati u dijalogu sa mnom. Odnosno, da emo
razgovarati dok se ne uvjerim da si svjestan svih moguih posljedica tvog
uzimanja auta. Meutim, ubudue, ako se dogodi da nisam siguran da uvia mogue opasnosti onoga u to se uputa, mogao bih ipak koristiti silu,
ali samo kako bih te zatitio.
Oh, prekrasno! Ba je predivno znati da sam toliko glup da mora upotrijebiti
silu kako bi me zatitio od mene samoga!
(Gubei dodir s vlastitim potrebama, kae u sebi: ovjee, ponekad bih mogao zadaviti tog malog Toliko sam bijesan kada mi kae tako neto! ini se
da mu zaista nije stalo . Dovraga, to je moja potreba sada? Potrebno mi je
znati da, kada se toliko trudim, da mu je barem stalo.)
Bill:
Otac:
Bill:
Otac:
Bill:
Otac:
Bill:
Otac:
Bill:
Otac:
Bill:
Otac:
Bill:
Otac:
Bill:
Otac:
Bill:
Otac:
Bill:
Otac:
Bill:
(Na glas ljutito) Zna Bill, kada kae takve stvari, stvarno se razbjesnim. Stvarno se trudim ostati s tobom u ovome, ali kada ujem stvari kao to su
Gledaj, potrebno mi je znati eli li uope nastaviti priati sa mnom.
Ba me briga.
Bill, zaista elim sluati to mi govori i ne upasti u stare navike okrivljavanja
i prijetnji kada se dogodi neto to me uzruja. Ali kada ujem izjave kao to
su: Predivan je osjeaj znati da sam tako glup tonom glasa koji si upravo
upotrijebio, teko mi je kontrolirati se. Dobro bi mi dola tvoja pomo. To
jest, ako bi ti radije da te sluam nego da te okrivljujem ili da ti prijetim. Ili,
ako to nije sluaj, onda, pretpostavljam, mogu rijeiti ovu situaciju na nain
na koji sam navikao.
I kako bi to izgledalo?
Pa, u ovom bi trenutku vjerojatno ve govorio: Kazna je dvogodinja zabrana: nema televizije, nema auta, nema novca, nema izlazaka, nema niega!
Pa, pretpostavljam da mi je onda drai novi nain.
(s primjesom humora) Drago mi je vidjeti da ti instinkt za opstanak i dalje
radi savreno. A sada, potrebno mi je da mi kae jesi li spreman podijeliti sa
mnom neto iskrenosti i ranjivosti.
to znai ranjivost?
To znai da e mi rei kako se zaista osjea u vezi stvari o kojima smo razgovarali i da u i ja rei tebi isto. (vrstim glasom) Jesi li voljan?
OK, probat u.
(s uzdahom olakanja) Hvala ti. Zahvalan sam ti to si voljan pokuati. Jesam
li ti rekao da je Jorge kaznio Evu na tri mjeseca - sve joj je zabranio. Kako se
osjea u vezi s tim?
O ovjee, kakav peh, to nije fer!
Volio bih uti kako se zaista osjea u vezi s tim.
Rekao sam ti - to je potpuna nepravda!
(Shvativi da Bill nije u dodiru sa svojim osjeajima, odluuje se na pokuaj
pogaanja.) Jesi li tuan to e morati toliko platiti za svoju pogreku?
Ne, nije to u pitanju. Ovaj, to i nije bila njezina pogreka.
Znai uznemiren si jer ona plaa za neto to je od poetka bila tvoja ideja?
Pa, da, samo je pristala napraviti sve to sam joj rekao.
Zvui kao da te boli kada vidi koje posljedice je za Evu imala tvoja odluka.
Tako nekako.
Bill, stvarno mi je potrebno da znam da si u stanju uvidjeti da tvoji postupci
imaju posljedice.
Pa, nisam razmiljao o tome to bi sve moglo poi po zlu. Da, izgleda da sam
zaista gadno zabrljao.
147
Otac:
Bill:
Otac:
Bill:
Otac:
Bill:
Otac:
Bill:
Otac:
Bill:
Otac:
Bill:
Otac:
Bill:
Otac:
148
Vie bih volio da gleda na to kao na neto to si uinio, a to nije ispalo onako kako si elio. I jo uvijek mi je potrebno uvjerenje da si svjestan posljedica.
Hoe li mi rei kako se osjea sada u vezi onoga to si uinio?
Osjeam se stvarno glupo, tata Nisam elio nikoga povrijediti.
(prevodei Billove samoprocjene u osjeaje i potrebe) Znai, tuan si i poalio
si to si to uinio jer bi elio da ti vjerujemo da ne eli nikoga povrijediti?
Da, nisam htio uzrokovati toliko problema. Nisam o tome razmiljao. To je
sve.
Govori li u stvari da bi volio da si bolje razmislio prije nego to si uzeo
auto?
(razmiljajui) Da
Pa, ohrabruje me to to ujem i, kako bi se pomirili i s Jorgeom, volio bih
kada bi otiao do njega i rekao mu to si upravo rekao meni. Jesi li voljan to
uiniti?
O, ovjee, to je previe zastraujue; sigurno je grozno bijesan!
Aha, vjerojatno je ljut. To je jedna od posljedica. Jesi li voljan preuzeti odgovornost za svoje postupke? Stalo mi je do Jorgea i elim da ostanemo
prijatelji, a pretpostavljam i da bi ti volio zadrati prijateljstvo s Evom. Jesam
li u pravu?
Ona je jedna od mojih najboljih prijatelja.
Dakle, idemo do njih?
(ustraeno i nevoljko) Pa u redu. Da, valjda.
Jel te strah i volio bi znati da ti se nita nee dogoditi ako ode do njih?
Da.
Idemo zajedno: Tu sam uz tebe i s tobom. Stvarno sam ponosan to si voljan
to uiniti.
JEDANAESTO
POGLAVLJE
Primjena sile radi zatite
Kada je primjena sile neizbjena
Kada su dvije strane u sukobu imale mogunost iskazati u potpunosti to opaaju, osjeaju, trebaju i trae - i jedna drugoj su pruile
empatiju - obino je mogue doi do rjeenja koje zadovoljava potrebe obiju strana. Ako nita drugo, mogu se dobronamjerno sloiti,
da se ne slau.
U nekim situacijama, meutim, ne postoji prilika za takav dijalog i
moe se dogoditi da je primjena sile neophodna kako bi se zatitio
neiji ivot ili prava pojedinaca. Na primjer, druga strana ne eli komunicirati, ili neposredna opasnost ne ostavlja dovoljno vremena
za razgovor. U takvim situacijama moe biti potrebno primijeniti
silu. Ako to uinimo, NK zahtijeva od nas da razlikujemo primjenu
sile radi zatite i primjenu sile radi kanjavanja.
Razmiljanje iza primjene sile

Namjera iza primjene sile u slubi zatite je sprjeavanje povreda ili
nepravde. Namjera iza primjene sile u slubi kazne je uzrokovanje
patnje kod pojedinaca radi njihovih nedjela. Kada zgrabimo dijete koje tri preko ulice kako bismo sprijeili da strada u prometu,
primjenjujemo silu radi zatite. Kanjavajua primjena sile, s druge
strane, moe ukljuivati zike ili psiholoke napade, kao to je udariti dijete po stranjici ili prekoriti ga npr. rijeima: Kako si mogao
biti tako glup! Sram te bilo!
149
Namjera
zatiujue
primjene sile
je iskljuivo
zatita, a
nikako kazna,
okrivljavanje
ili osuda.
Kada primjenjujemo silu radi zatite, usredotoavamo se na ivot

ili prava koja elimo zatititi, a da ne donosimo sud bilo o osobi ili
o njezinom ponaanju. Ne optuujemo niti osuujemo dijete koje
istrava na ulicu. Nae je razmiljanje usmjereno iskljuivo prema
zatiti djeteta od opasnosti. (Za primjenu ovakve vrste sile u drutvenim i politikim sukobima, pogledajte knjigu Roberta Irwina
Nonviolent Social Defense.) Pretpostavka iza zatiujue primjene sile je da se ljudi ponaaju na naine koji mogu povrijediti njih
ili druge iz nekog oblika neznanja. Zato proces kojim ispravljamo
pogreku, ukljuuje obrazovanje, a ne kaznu. Neznanje ukljuuje (a)
nedostatak svijesti o posljedicama naih postupaka, (b) nesposobnost pronalaska naina zadovoljavanja svojih potreba bez povreivanja drugih, (c) uvjerenje da imamo pravo kazniti ili povrijediti
drugu osobu zato to ona to zasluuje i (d) obmanjujue misli
koje ukljuuju npr. glas koji nam nareuje da nekoga ubijemo.
Kanjavajui su postupci, s druge strane, utemeljeni na pretpostavci
da ljudi ine prekraje zato to su loi ili zli, i da bi se situacija popravila, treba ih natjerati na pokajanje. Njihovo se popravljanje provodi postupcima kanjavanja smiljenim da ih se natjera (1) da pate
toliko koliko je potrebno da uvide pogrenost svog ponaanja, (2)
da se pokaju i (3) da se promijene. U praksi je, meutim, vjerojatnije
da e postupci kanjavanja, umjesto izazivanja pokajanja i uenja,
izazvati ogorenost i neprijateljstvo, te uvrstiti otpor prema ponaanju koje elimo potaknuti.
Vrste kanjavajue sile
Strah od
tjelesne kazne
zamagljuje
svijest djece
o suosjeanju
koje je temelj
roditeljskih
zahtjeva.
150
Fizika kazna, kao to je udarac po stranjici, je jedna od kanjavajuih primjena sile. Otkrio sam da tema tjelesnog kanjavanja izaziva jake osjeaje kod roditelja. Neki neumoljivo brane takvu praksu,
dok se drugi pozivaju na Bibliju: Batina je iz raja izala. Delinkvencija
sada uzima toliko maha zato to roditelji vie ne tuku svoju djecu.
Uvjereni su da batine po stranjici pokazuju naoj djeci da ih volimo jer time postavljamo jasne granice. Drugi, pak, roditelji s istim
arom brane stav da batine nisu izraz ljubavi i da su nedjelotvorne
jer time djecu uimo da, ako nita drugo ne uspije, uvijek mogu
posegnuti za zikim nasiljem.
Moja osobna briga je da djeji strah od tjelesne kazne moe zamagliti njihovu svijest o suosjeanju koje je u korijenu roditeljskih
zahtjeva. Roditelji mi esto govore da moraju koristiti silu na kanjavajui nain jer ne vide kako drugaije utjecati na djecu da rade
ono to je za njih dobro. Svoje miljenje brane anegdotama u ko-
Jedanaesto poglavlje - PRIMJENA SILE RADI ZATITE

jima njihova djeca iskazuju zahvalnost to su progledala nakon
kanjavanja. Kako sam i sam podigao etvoro djece, osjeam empatiju s roditeljima za svakodnevne izazove s kojima se suoavaju u
pouavanju djece i njihovoj zatiti. To, meutim, ne umanjuje moju
zabrinutost oko primjene zike kazne.
Prvo, pitam se jesu li ljudi, koji tvrde da je takva kazna djelotvorna,
svjesni nebrojenih situacija kada su se djeca okrenula od onog to
bi za njih bilo dobro samo iz razloga jer su se odluili boriti, umjesto
pristati na prisilu. Drugo, naoko vidljiv uspjeh tjelesnog kanjavanja
u utjecaju na dijete, ne znai da druge metode kojima moemo
utjecati ne bi bile jednako tako uspjene. I konano, dijelim svoju
zabrinutost s mnogim roditeljima o drutvenim posljedicama primjene zikog kanjavanja. Kada roditelji odaberu silu, moemo
pobijediti na nain da e djeca raditi ono to mi hoemo, ali, ne
produujemo li time postojanje drutvene norme koja opravdava
primjenu nasilja za rjeavanje nesuglasica?
(Pr)osuivako
etiketiranje i
uskraivanje
privilegija
je takoer
kanjavanje.
Osim zike, i drugi se oblici primjene sile mogu svrstati pod kaznu.
Jedna je primjena okrivljavanje kako bi osramotili drugu osobu: na
primjer, roditelj moe etiketirati dijete kao loe, sebino ili nezrelo kada se ono ne ponaa na oekivani nain. Jo jedan oblik
kanjavajue primjene sile je uskraivanje nekih zadovoljstava, kao
npr. kada roditelji smanje deparac ili dozvolu za koritenje auta.
Kod ovakvog oblika kanjavanja, uskraivanje roditeljske brige ili
potovanja jedna je od najmonijih prijetnji uope.
Cijena kanjavanja
Kada se
bojimo kazne,
usmjeravamo
pozornost na
posljedice, a
ne na vlastite
vrijednosti.
Strah od kazne
umanjuje samouvaavanje
i dobru volju.
Kada popustimo i uinimo neto samo da bismo izbjegli kaznu,

naa je pozornost odvuena od vrijednosti samog postupka. Umjesto toga, usmjeravamo pozornost na posljedice, odnosno na ono
to bi se moglo dogoditi ako ne uinimo to se od nas trai. Ako je
uinak radnika motiviran iskljuivo strahom od kazne, posao e biti
obavljen, ali moral je na gubitku. Prije ili kasnije, produktivnost e
opasti. Samouvaavanje se takoer smanjuje kada se sila primjenjuje za kanjavanje. Ako djeca peru zube jer se boje srama i ismijavanja, njihovi e zubi moda biti zdraviji, ali e njihovo samopotovanje zato imati rupe. Nadalje, kao to svi mi znamo, kazna je skupa
i u terminima dobre volje. to nas vie vide kao donositelje kazne,
tee im je odgovoriti suosjeajno na nae potrebe.
Bio sam u posjeti prijatelju, kolskom ravnatelju, u njegovom uredu
kada je kroz prozor primijetio kako vee dijete tue manje. Oprosti, rekao je skaui na noge i urno odlazei na igralite. Zgrabio
151
je vee dijete, udario ga i ukorio: Nauit u ja tebe da ne tue slabije od sebe!. Kada se vratio, primijetio sam: Mislim da nisi nauio
to dijete ono emu si mislio da ga pouava. Pretpostavljam da je
umjesto toga nauio da ne udara djecu manju od sebe kada netko
vei od njega - kao to je ravnatelj - moda gleda! Ako nita drugo,
ini mi se da je dobio potvrdu da su batine nain na koji moe
dobiti od drugoga ono to eli.
U takvim situacijama bi moja preporuka bila da prvo ponudite empatiju djetetu koje se ponaa nasilno. Na primjer, da vidim dijete kako
udara nekoga nakon to ga je ta osoba nazvala nekim pogrdnim
imenom, mogao bih ponuditi empatiju: Nasluujem da si ljut jer bi
volio da se prema tebi odnose s vie potovanja. Ako sam pogodio
i dijete potvrdi da je to tono, nastavio bi iskazujui svoje osjeaje,
potrebe i molbu bez okrivljavanja: Tuan sam jer bih volio da naemo naina da dobijemo potovanje koje nee pretvoriti druge u
neprijatelje. Volio bih da mi kae hoe li sa mnom potraiti druge
naine na koje moemo zadobiti potovanje koje elimo.
Dva pitanja koja otkrivaju ogranienja kazne

Dva nam pitanja pomau vidjeti zato je malo vjerojatno da emo
dobiti ono to elimo koristei se kaznom kako bi promijenili ponaanje drugih. Prvo je pitanje: to elim da osoba uini, a to je
razliito od onoga to trenutno ini? Ako se zapitamo samo ovo
prvo pitanje, kazna se moe uiniti djelotvorna jer prijetnja ili primjena kanjavajue sile moe vrlo djelotvorno utjecati na ponaanje drugih. Meutim, s drugim pitanjem postaje oigledno zato
kanjavanjem neemo uspjeti: to elim da budu razlozi radi kojih
e ta osoba uiniti ono to od nje traim?
Prvo pitanje:
to elim da
on/ona uini?
Drugo
pitanje: Koji
razlozi elim
da stoje iza
njegovih/zinih
postupaka?
152
Vrlo si rijetko postavljamo ovo drugo pitanje, ali kada ga postavimo, brzo uviamo da kazna i nagrada umanjuju sposobnost ljudi
da reagiraju, motivirani razlozima koje bismo mi eljeli da imaju.
Vjerujem da je presudno biti svjestan vanosti motiva gdje se ljudi
ponaaju kako smo od njih zatraili. Na primjer, okrivljavanje ili kanjavanje oigledno nisu djelotvorne strategije ako elimo da djeca
spremaju svoju sobu zato to ele red u sobi ili zato to ele pridonijeti roditeljskom uivanju u redu. esto djeca pospremaju sobu
motivirani poslunou prema autoritetu (Zato to je moja mama
tako rekla), izbjegavanju kazne, strahom od uznemiravanja roditelja ili straha od roditeljskog odbacivanja. NK, meutim, njeguje razinu moralnog razvoja utemeljenog na neovisnosti i meuovisnosti,
ime prihvaamo odgovornost za svoje postupke i svjesni smo da
je vlastito blagostanje i blagostanje drugih jedna te ista stvar.
Primjena sile u kolama u slubi zatite

Volio bih opisati kako smo nekoliko uenika i ja primijenili silu za
uvoenje reda u kaotinu situaciju u jednoj alternativnoj koli. Ta
je kola bila dizajnirana za uenike koji su odustali ili izbaeni iz redovne nastave. Uprava kole i ja smo se nadali da emo pokazati da
kola utemeljena na principima NK moe doprijeti do takvih uenika. Moj je posao bio obuiti osoblje u NK i biti savjetnik tijekom
godine dana. Za samo etiri dana koja sam imao na raspolaganju
za pripremu osoblja, nisam uspio dovoljno pojasniti razliku izmeu NK i pretjerane popustljivosti. Kao rezultat toga, neki su uitelji
ignorirali, umjesto da su intervenirali u situacije sukoba i ometajueg ponaanja. Opkoljena rastuim urnebesom, uprava je bila pred
odlukom da zatvori kolu.
Kada sam zatraio razgovor s uenicima koji su najvie pridonijeli
neredu, ravnatelj je odabrao osam djeaka od jedanaest do etrnaest godina starosti. Slijede izvadci iz dijaloga koji sam imao s njima.
M. R.: (Iskazujui svoje osjeaje i potrebe bez postavljanja istraiteljskih pitanja.) Vrlo sam uznemiren izvjetajima uitelja da je
situacija izmakla kontroli u mnogim razredima. Jako bih elio da ova kola bude uspjena. Nadam se da mi vi moete
pomoi da razumijem u emu je problem i to se moe po
tom pitanju uiniti.
Will:
Uitelji ove kole - ba su budale, ovjee!
M. R.: Je li ono to govori, Will, osjeaj gaenja prema nastavnicima i da bi volio da promijene neka svoja ponaanja?
Will:
Ne, ovjee, oni su budale jer samo stoje okolo i nita ne

rade.
M. R.: Hoe rei da si zgaen jer eli da neto naprave kada doe
do problema. (Ovo je drugi pokuaj da razumijem osjeaje i
elje.)
Will:
Tako je, ovjee. to god netko uini oni samo stoje tamo i
smiju se, kao najvee budale.
M. R.: Moe li mi dati primjer kako uitelji nita ne poduzimaju?

Will:
Mogu. Ba danas ujutro tip ulazi u razred s bocom Wild Turkey u svom depu, jasno kao dan. Svi su je vidjeli; uiteljica ju
je vidjela, ali se okrenula na drugu stranu kao da ne vidi.
M. R.: Zvui kao da ne potujete uitelje kada stoje samo tako i

nita ne poduzimaju. Voljeli biste da neto poduzmu? (Ovo
je nastavak pokuaja da u potpunosti razumijem o emu se
radi.)
153
Will:
Da.
M. R.: Razoaran sam jer elim da uitelji budu sposobni rjeavati

probleme s uenicima, ali zvui kao da im nisam uspio pokazati ono to sam elio.
Rasprava se tada usmjerila na jedan posebno hitan problem. Radilo
se o uenicima koji su ometali ostale koji su eljeli raditi.
M. R.: elim pokuati rijeiti ovaj problem jer mi uitelji kau da
im zadaje najvie muke. Bio bih vam zahvalan kada biste
podijelili sa mnom svoje ideje o tome.
Joe:
Uitelj mora nabaviti rattan (tap obloen koom koji su

neki ravnatelji u St. Louisu nosili za potrebe primjene tjelesne
kazne).
M. R.: Znai, ono to kae, Joe, je da eli da uitelji tuku uenike

koji ometaju druge.
Joe:
To je jedini nain da uenici prestanu izigravati budale.
M. R.: Znai, sumnja da bi bilo koji drugi nain bio uspjean. (Jo
uvijek pokuavajui dokuiti njegove osjeaje.)
Joe:
(Klima potvrdno glavom.)
M. R.: Obeshrabren sam ako je to jedini nain. Mrzim taj nain

rjeavanja problema i elim nai druge naine.
Ed:
Zato?
M. R.: Iz nekoliko razloga. Primjerice, ako vas natjeram da prestanete ludovati po koli koristei rattan, recite mi, to bi se
dogodilo da se dvojica-trojica vas zatekne kraj mog auta
kada krenem kui.
Ed:
(S osmjehom na licu.) Onda ti je bolje da ima veliki tap,

ovjee!
M. R.: (Osjeajui da sam razumio Edovu poruku i siguran da Ed

zna da sam razumio, nastavio sam bez parafraziranja.)
Upravo to i mislim. Volio bih da vidite da me smeta takav
nain rjeavanja problema. Previe sam rastresen da bih se
uvijek sjetio ponijeti veliki tap, a i kada bi se sjetio, prezirao
bih da moram nekoga s tim udariti.
Ed:
Mogao bi utnuti maku iz kole.
M. R.:
Predlae li, Ed, da suspendiramo ili izbacimo djecu iz kole?
Ed:
Da.
M. R.: I ta me ideja obeshrabruje. elim pokazati da postoje drugi

naini noenja s razliitostima i to bez izbacivanja iz kole.
154

Osjeao bi se kao potpuni promaaj da je to najbolje to
moemo uiniti.
Will:
Ako tip nita ne radi, zato ga ne moe staviti u sobu gdje

se nita ne radi?
M. R.: Will, je li tvoj prijedlog da odredimo prostoriju u koju emo

slati uenike kada budu ometali ostale?
Will:
Tako je. Nikakva korist od njih u razredu ako nita ne rade.
M. R.: Jako me zanima ta ideja. Volio bih uti to misli kako bi

takva prostorija mogla funkcionirati.
Will:
Ponekad doe u kolu i jednostavno se osjea zao: ne

radi ti se nita. Znai, imali bismo sobu u kojoj bi uenici
mogli biti dok ne poele neto raditi.
M. R.: Razumijem to govori, ali pretpostavljam da e uitelje

brinuti hoe li uenici htjeti dobrovoljno otii u prostoriju
gdje se nita ne radi.
Will:
(Sa sigurnou.) Ii e.
Rekao sam da mislim da bi plan mogao uspjeti ako uspijemo pokazati svima da svrha sobe nije kanjavanje, nego da elimo osigurati
mjesto za one koji jo nisu spremni uiti, a u isto vrijeme omoguiti onima koji jesu, da ue. Takoer sam naglasio da e takva soba
imati vie izgleda za uspjeh ako bi se znalo da je rezultat oluje ideja
uenika, a ne uredbe uprave kole.
Soba gdje se nita ne radi je bila postavljena za uenike koji su bili
uznemireni i nisu htjeli raditi ili ije je ponaanje ometalo druge
uenike. Ponekad su sami uenici traili da ih se pusti da odu u
sobu, a ponekad su uitelji zamolili neke uenike da odu. U sobu
smo postavili uiteljicu koja je najbolje savladala NK, gdje je imala
neke vrlo produktivne razgovore s djecom koja su dolazila. Ovaj je
dogovor bio ogroman uspjeh u obnavljanju reda u koli jer su uenici koji su ga osmislili jasno prenijeli svrhu svojim vrnjacima: zatiti
prava uenika koji su eljeli uiti. Koristili smo dijaloge s uenicima
kao demonstraciju uiteljima da postoje drugi naini rjeavanja sukoba osim povlaenja ili primjene sile u slubi kanjavanja.
Saetak
U situacijama u kojima ne postoji mogunost za komunikaciju, kao
to su situacije neposredne opasnosti, moe biti potrebno primijeniti silu, ali u slubi zatite. Namjera iza takve primjene sile je sprijeiti povredu ili nepravdu, ali nikada kazniti ili natjerati pojedince
155
da pate, pokaju se ili da se promijene. Primjena sile u slubi kazne

ima tendenciju izazivanja neprijateljstva i uvrivanja otpora ba
prema onom ponaanju koje traimo. Kazna oteuje dobru volju i samouvaavanje te preusmjerava nau pozornost s unutarnjih
vrijednosti nekog postupka prema vanjskim posljedicama. Okrivljavanje i kanjavanje ne pridonose motivaciji koju bismo eljeli pobuditi u drugima.
156
ovjeanstvo
je spavalo
i jo uvijek spava
uljuljkano unutar
tijesno ogranienih
radosti svojih
zatvorenih ljubavi.
Teilhard de Chardin
teolog
157
DVANAESTO
POGLAVLJE
Oslobaanje sebe i
savjetovanje drugih
Oslobaanje od starog programiranja
Svi smo mi nauili stvari koje nas ograniavaju kao ljudska bia, bilo
od dobronamjernih roditelja, uitelja, sveenstva ili nekih drugih
ljudi. Puno je tog kulturolokog uenja, prenoenog s generacije na
generaciju, ak stoljeima, toliko utkano u nae ivote da veine
vie nismo niti svjesni. U jednoj od svojih toaka, komiar Buddy
Hackett, odrastao na majinoj bogatoj kuhinji, tvrdi da nije znao da
je mogue dii se od stola bez garavice dok nije doao u vojsku. Na
isti je nain bol, uzrokovana tetnim kulturolokim uvjetovanjem,
postala do te mjere sastavni dio naih ivota da vie ne moemo
primijetiti njezinu prisutnost. Potrebna je ogromna energija i svijest
za prepoznavanje tog destruktivnog uenja i njegovo preobraavanje u misli i ponaanja koja imaju vrijednost i slue ivotu.
To zahtijeva vjetinu prepoznavanja potreba i sposobnost povezivanja sa samim sobom, to je oboje teko za ljude odrasle u naoj
kulturi. Ne samo da nas nikada nisu nauili osnove o vlastitim potrebama, nego smo esto izloeni kulturolokom treningu koji na
taj nain aktivno blokira nau svijest o njima. Kao to je spomenuto
ranije, naslijedili smo jezik koji je sluio kraljevima i monim elitama
za dominiranje drutvom. Mase, sprjeavane u razvoju svijesti o vlastitim potrebama, umjesto su toga bile nauene da budu poslune
i pokorne autoritetu. Naa nam kultura sugerira da su potrebe negativne i destruktivne; rije u potrebi kada se primijeni na osobu
sugerira nesposobnost i nezrelost. Kada ljudi iskau svoje potrebe,
159
esto ih se etiketira kao sebine, a upotreba osobne zamjenice ja

se ponekad izjednaava sa sebinou ili potrebitou.
Moemo se
osloboditi
kulturolokog
uvjetovanja.
Ohrabrujui nas da razdvojimo opaanja od (pr)ocjenjivanja, da

prepoznamo misli ili potrebe koji oblikuju nae osjeaje i da iskaemo svoje molbe upotrebom jasnih pozitivnih formulacija, NK
podie nau svijest o kulturolokom uvjetovanju koje u svakom
trenutku utjee na nas. Osvjetavanje ovog uvjetovanja kljuni je
korak u razbijanju njegove vlasti nad nama.
Rjeavanje unutarnjih sukoba

Moemo primijeniti NK kod rjeavanja unutarnjih sukoba koji esto
vode u depresiju. U svojoj knjizi Revolution in Psychiatry, Ernest
Becker pripisuje depresiju kognitivnoj zarobljenosti alternativa. To
znai da kada vodimo (pr)osuujui dijalog u sebi, postajemo otueni od vlastitih potreba i ne moemo djelovati prema njihovom
zadovoljavanju. Depresija je znak da smo u stanju otuenosti od
vlastitih potreba.
Jedna ena koja je uila NK patila je od duboke depresije. Upitana
je da identicira glasove koji su se javljali kada bi bila u najdubljoj
depresiji i da ih zabiljei u formi dijaloga kao da se obraaju jedan
drugome. Prve su dvije razmjene njezinog dijaloga bile:
Prvi glas (ena karijeristica): Trebala bih uiniti neto vie sa svojim
ivotom. Bacam uludo svoje obrazovanje i talente.
Drugi glas (odgovorna majka): Nisi realna. Ti si majka dvoje djece
i ne moe se nositi niti s tom odgovornou, a kamoli s jo neim
drugim?
Primjeujete li kako su ove unutarnje poruke zaraene
(pr)osuujuim pojmovima i frazama kao to su trebala bih,
uludo bacam obrazovanje i talente, i ne moe se nositi. Inaice
ovog dijaloga su se mjesecima motale po njezinoj glavi. Tada je bila
upitana da zamisli da ena karijeristica uzima tabletu NK kako
bi preoblikovala svoju poruku u sljedei oblik: Kada a, osjeam b,
zato to trebam c. Stoga bih eljela d.
Preoblikovala je: Trebala bih uiniti neto vie sa svojim ivotom.
Bacam uludo svoje obrazovanje i talente u: Kada provedem toliko
vremena kod kue s djecom, a da se ne bavim strukom, osjeam se
depresivno i obeshrabreno zato to mi je potrebno ispunjenje koje
sam imala prije radei u struci. Stoga bih sada voljela nai posao u
struci.
160
Dvanaesto poglavlje - OSLOBAANJE SEBE I SAVJETOVANJE DRUGIH
Moemo se
osloboditi
depresije
postajui
sposobni
uti vlastite
osjeaje i
potrebe i
pruiti si
empatiju za
njih.
Tada je doao red na glas odgovorne majke. Reenice: Nisi realna.

Ti si majka dvoje djece i ne moe se nositi niti s tom odgovornou,
a kamoli s jo neim drugim? je preoblikovala u: Kada si zamislim
da idem na posao, osjeam strah jer mi je potrebno uvjerenje da
e djeca biti dobro zbrinuta. Stoga bih sada voljela isplanirati kako
osigurati visokokvalitetnu skrb za djecu dok sam na poslu i kako
pronai dovoljno vremena kada nisam umorna za svoju djecu.
Ova je ena osjetila veliko olakanje im je prevela svoje unutarnje
poruke u NK. Mogla je zai ispod otuujuih poruka koje si je ponavljala i pruiti si empatiju. Iako je jo uvijek bila suoena s izazovima praktine prirode kao to su osiguranje kvalitetne skrbi za svoju djecu i potpore supruga, nije vie bila izloena (pr)osuujuem
unutarnjem dijalogu koji ju je drao nesvjesnu vlastitih potreba.
Briga za vlastito unutarnje okruje

Kada smo upleteni u kritizirajue, okrivljujue ili ljutite misli, teko
je uspostaviti zdravo unutarnje okruje za sebe. NK nam pomae
dosegnuti mirnije stanje uma ohrabrujui nas da se fokusiramo na
ono to istinski elimo, umjesto na vlastite ili tue pogreke.
Usredotoite
se na ono to
elite, umjesto
na ono to je
polo po zlu.
Jedna polaznica nam je ispriala kako je iskusila dubok osobni

napredak tijekom trodnevnog treninga. Jedan od ciljeva koji si je
postavila za radionicu je bilo bolje se brinuti za sebe, ali se drugo
jutro probudila u zoru s jednom od najgorih glavobolja do tada.
Inae bi prva stvar koju bi uinila bila analizirati to je polo po
zlu. Jesam li jela pogrenu hranu? Jesam li si dozvolila da me zahvati
stres? Jesam li uinila ovo; jesam li uinila neto to nisam trebala.
Ali, poto sam uila koristiti NK kako bi se bolje brinula za sebe,
umjesto toga sam se zapitala: to trebam uiniti sada za sebe u
vezi te glavobolje?
Uspravila sam se u sjedei poloaj i napravila puno polaganih kruenja glavom, tada sam se ustala i hodala uokolo i inila i druge
stvari kako bi se pobrinula za sebe u tom trenutku, umjesto da sam
muila samu sebe. Glavobolja je popustila do te mjere da sam mogla sudjelovati u radionici taj dan. To je za mene bio zaista velik
proboj. Shvatila sam, kada sam osjeala empatiju za glavobolju, da
si nisam pruila dovoljno panje dan ranije i da je glavobolja bila
nain da si kaem: Treba mi vie pozornosti. Poklonila sam si pozornost koju sam trebala, i tada sam bila sposobna sudjelovati u
cijeloj radionici taj dan. Imala sam glavobolje cijeli moj ivot i ovo je
za mene bila vana prekretnica.
161
Rijeite se
stresa sluajui
vlastite
osjeaje i
potrebe.
Na jednoj drugoj radionici me jedan od polaznika pitao kako se NK

moe koristiti za oslobaanje od poruka koje izazivaju ljutnju kada
se vozimo autocestom. Ovo mi je bila poznata tema! Godinama je
moj rad ukljuivao putovanje autom kroz cijelu zemlju i bio sam
iscrpljen takvim porukama koje su mi prolazile kroz glavu. Svi koji
nisu vozili po mojim standardima su bili najvei neprijatelji, hulje.
Misli su mi jurile glavom: to je s tim ovjekom? Gleda li on uope
kuda vozi? U takvom stanju, sve to sam elio je bilo kazniti drugog
vozaa, i poto to nisam mogao, ljutnja se utaborila u mom tijelu i
uzimala svoj danak.
Na kraju sam nauio prevesti moje osude drugih ljudi u vlastite
osjeaje i potrebe i dati si empatiju. ovjee, sledi mi se krv u ilama kada ljudi tako voze; volio bih kada bi vidjeli koliko je to opasno! Uh! Bio sam zapanjen koliko manje stresnu situaciju mogu za
sebe napraviti postajui svjestan svojih osjeaja i potreba, umjesto
okrivljavanja drugih.
Rijeite
se stresa
pruajui
drugima
empatiju.
Kasnije sam odluio primjenjivati empatiju prema drugim vozaima

i bio sam nagraen s prvim zadovoljavajuim iskustvom. Vozio sam
iza auta koji je vozio puno sporije od dozvoljenog i usporavao na
svakom raskriju. Bjesnei i gunajui: Tko je njemu dao vozaku,
primijetio sam stres koji sam si nabijao i poeo sam, umjesto toga,
razmiljati o tome kako bi se taj voza mogao osjeati i to mu treba.
Nasluivao sam da je osoba izgubljena, da se osjea zbunjeno i da
eli malo strpljenja od nas koji smo vozili iza. Kada se cesta proirila dovoljno da ga mogu obii, vidio sam da je voza bila zapravo
ena u osamdesetim godinama s izrazom uasnog straha na licu. Bio
sam zadovoljan to me je moj pokuaj pruanja empatije sprijeio u
tome da trubim ili koristim druge naine na koje sam obino iskazivao svoje nezadovoljstvo prema ljudima ija me vonja smetala.
Nenasilna komunikacija umjesto dijagnoze

Prije mnogo godina, nakon to sam upravo bio uloio devet godina
svog ivota u obuku i diplome potrebne da se kvaliciram za psihoterapeuta, naiao sam na dijalog izmeu izraelskog lozofa Martina
Bubera i amerikog psihologa Carla Rogersa, u kojem Buber propituje moe li osoba raditi psihoterapiju ako se nalazi u ulozi psihoterapeuta. Buber je u to vrijeme bio u posjeti SAD-u i pozvan, zajedno
s Carlom Rogersom, na raspravu u psihijatrijsku bolnicu pred skupinom zdravstvenih radnika koji su se bavili mentalnim zdravljem.
U toj raspravi Buber tvrdi da se ljudski razvoj dogaa kroz susret dvoje
pojedinaca koji se jedan drugome autentino otvaraju u odnosu koji
162

je nazvao Ja - Ti*. Nije vjerovao da je taj tip autentinosti vjerojatan
kada se dvoje ljudi susretne u ulogama psihoterapeuta i pacijenta.
Rogers se sloio da je autentinost preduvjet razvoja. Meutim, smatrao je da se prosvijetljeni psihoterapeuti mogu, ako tako odaberu,
izdignuti iznad svoje uloge i autentino susresti svoje klijente.
Buber je bio skeptian. Njegovo je miljenje bilo da ak i ako su
psihoterapeuti predani i sposobni odnositi se prema svojim klijentima na autentian nain, ti bi susreti bili nemogui sve dok klijenti
sami sebe vide kao klijente, a psihoterapeute kao psihoterapeute.
Primijetio je kako sm proces ugovaranja vremena za susret s nekim
u njegovom uredu i plaanje naknade za va popravak, umanjuje
vjerojatnost autentinog odnosa izmeu tih dviju osoba.
Ovaj mi je dijalog pojasnio vlastitu dugotrajnu dvojbu prema klinikoj suzdranosti, nepovredivom pravilu psihoanalitike psihoterapije. Unoenje vlastitih osjeaja i potreba u psihoterapiju smatrano je
znakom patologije kod terapeuta. Kompetentni psihoterapeuti su
trebali ostati izvan procesa terapije i djelovati kao ogledalo na koje
pacijenti projiciraju ono to ele prenijeti, na emu tada rade uz
pomo psihoterapeuta. Bila mi je jasna teorija koja objanjava zato
unutarnji procesi psihoterapeuta trebaju ostati izvan psihoterapije
i zato se treba uvati od opasnosti bavljenja vlastitim unutarnjim
sukobima na raun klijenata. Meutim, nikada se nisam osjeao
dobro odravajui potrebnu emocionalnu distancu, a i vjerovao
sam u prednosti unoenja sebe u proces.
Pruao sam
klijentima
empatiju
umjesto da
im tumaim;
otkrivao
sam sebe
umjesto da
im postavljam
dijagnozu.
Stoga sam poeo eksperimentirati zamjenjujui kliniki jezik jezikom NK. Umjesto tumaenja onoga to su pacijenti govorili u
skladu s teorijama linosti koje sam studirao, bio sam prisutan za
njihove rijei i sluao ih s empatijom. Umjesto postavljanja dijagnoze, otkrivao sam im to se u meni dogaalo. U poetku je bilo
zastraujue. Brinuo sam o tome kako e kolege reagirati na autentinost s kojom sam ulazio u dijalog s klijentima. Meutim, rezultati
su bili toliko zadovoljavajui, i za klijente i za mene, da sam uskoro
prebrodio svo oklijevanje. Danas, 35 godina kasnije, koncept potpunog unoenja sebe u odnos klijent-terapeut nije vie hereza, ali
kada sam poeo raditi na taj nain esto su me pozivali da govorim
skupinama psihoterapeuta koji bi tada traili da im demonstriram
tu novu ulogu.
Jednom su me prilikom u dravnoj psihijatrijskoj bolnici na velikom
skupu zdravstvenih radnika, koji se bave mentalnim zdravljem, pitali da pokaem kako NK moe pomoi u savjetovanju ljudi s psihikim potekoama. Nakon moje jednosatne prezentacije, zamo*
U izvorniku I - Thou.
163
lili su me da intervjuiram jednog pacijenta s ciljem izrade procjene i

preporuke terapije. Razgovarao sam oko pola sata s dvadesetdevetogodinjom majkom troje djece. Kada je izala iz prostorije osoblje
koje je skrbilo o njoj mi je postavljalo pitanja: Dr. Rosenberg, zapoeo je njezin psihijatar, molim Vas recite nam Vau diferencijalnu
dijagnozu. Po Vama, pokazuje li ova ena shizofrenu reakciju ili je to
sluaj lijekovima izazvane psihoze?
Rekao sam da mi takva pitanja izazivaju neugodu. Jo dok sam radio u psihijatrijskoj bolnici tijekom svoje obuke, nikada nisam bio siguran kako uklopiti ljude u dijagnostike klasikacije. Od tada sam
proitao istraivanje koje govori o neslaganju psihijatara i psihologa
oko tih pojmova. Nalazi istraivanja su pokazali da su dijagnoze,
postavljene u psihijatrijskim bolnicama, vie ovisile o koli koju je
psihijatar pohaao nego o karakteristikama samih pacijenata.
Nerado bih upotrebljavao te termine, nastavio sam, ak i kada bi se
ujednaeno koristili, zato to ne vidim kako bi to pomoglo pacijentima. U medicini koja se bavi zikim bolestima, tono odreivanje
povijesti bolesti esto daje jasne smjernice za njezino lijeenje, ali ne
vidim tu vezu u podruju koje zovemo mentalne bolesti. Moje je iskustvo da, tijekom strunih kolegija u bolnicama, osoblje provodi veinu
vremena razgovarajui o dijagnozi. Kako bi se predvienih sat vremena pribliavao svom kraju, psihijatar o ijem se pacijentu govorilo bi
apelirao na ostale da mu pomognu postaviti plan terapije. esto bi se
ta molba ignorirala u korist nastavka rasprave oko dijagnoze.
Objasnio sam psihijatru da me NK potie da si postavim sljedea
pitanja, umjesto da razmiljam o tome to nije u redu s pacijentom:
to ova osoba osjea? to su potrebe ove osobe? Kako se ja osjeam u vezi ove osobe i koje su potrebe u temelju mojih osjeaja?
Koji postupak ili odluku bih zatraio od te osobe u vjeri da e im
omoguiti da ive sretnije? Postupajui na ovaj nain osjeamo se
puno ranjivije nego kada samo postavljamo dijagnozu drugoj osobi, zato to odgovorima na ova pitanja otkrivamo puno o sebi i
naim vrijednostima.
Drugom sam prilikom bio pozvan da prikaem kako se NK mogu
pouiti osobe s dijagnozom kronine shizofrenije. S oko osamdeset
psihologa, psihijatara, socijalnih radnika i bolniarki u gledateljstvu,
petnaest je pacijenata s navedenom dijagnozom bilo okupljeno za
mene na pozornici. Kada sam se predstavio i objasnio svrhu NK,
jedan od pacijenata je dao primjedbu koja mi se inila nepovezana
s onim to sam bio rekao. Svjestan da mu je dodijeljena dijagnoza
kronine shizofrenije, podlegao sam klinikom razmiljanju pretpostavljajui da je moja nesposobnost da ga razumijem uzrokovana
164

njegovom zbunjenou. ini se da imate problema pratiti to govorim, rekao sam.
Na to je drugi pacijent rekao: Ja razumijem to je rekao, i nastavio,
objasnivi povezanosti njegovih rijei s kontekstom mog uvoda.
Prepoznajui da prvi pacijent nije bio zbunjen, nego da sam ja jednostavno previdio vezu izmeu naih misli, zaprepastila me lakoa
s kojom sam mu pripisao odgovornost za neuspjeh komunikacije.
Volio bih da sam tada stao iza svojih osjeaja rekavi, na primjer:
Zbunjen sam. Volio bih vidjeti vezu izmeu onoga to sam rekao i
Vae primjedbe, ali ne vidim. Biste li bili voljni objasniti kako su Vae
rijei povezane s onim to sam rekao?
S izuzetkom ovog kratkog izleta u kliniko razmiljanje, cijeli je susret s pacijentima bio vrlo uspjean. Impresionirano odgovorima
pacijenata, osoblje me je pitalo smatram li ovu skupinu pacijenata
posebno dobrom za suradnju. Odgovorio sam da su ljudi veinom
pozitivno reagirali kada sam ih izbjegavao dijagnosticirati i kada bi
ostao povezan sa ivotom u njima i u sebi.
Jedan je lan osoblja tada predloio slian razgovor kao priliku za
uenje, ali s nekoliko psihologa i psihijatara kao sudionicima. Na
taj su prijedlog pacijenti s pozornice zamijenili mjesta s nekoliko
volontera iz publike. Radei s osobljem imao sam potekoe razjasniti jednom psihijatru razliku izmeu intelektualnog razumijevanja
i empatije u NK. Kada bi god netko u skupini iskazao svoje osjeaje,
taj bi psihijatar ponudio svoje razumijevanje psiholoke dinamike u
pozadini osjeaja, umjesto da za te osjeaje iskae empatiju. Kada
se to isto dogodilo po trei puta, jedan od pacijenata iz publike je
uzviknuo: Zar ne vidite da opet radite to isto? Tumaite njezine
rijei umjesto da ponudite empatiju za njezine osjeaje!
Usvajajui vjetine i svijest NK, moemo savjetovati druge u susretima koji su autentini, otvoreni i uzajamni, umjesto pribjegavanja
profesionalnim odnosima koje karakterizira emocionalna distanca,
dijagnosticiranje i hijerarhija.
Saetak
NK poboljava unutarnju komunikaciju pomaui nam da prevedemo negativne unutarnje poruke u osjeaje i potrebe. Naa nas
sposobnost razluivanja vlastitih osjeaja, potreba i empatija za njih
moe osloboditi depresije. Moemo zamijeniti jezik koji ubija snove s NK i prepoznati postojanje izbora za sve nae postupke. NK
nam daje orue i razumijevanje za stvaranje mirnijih stanja svijesti, pokazujui nam kako se usredotoiti na ono to zaista elimo,
165
umjesto na ono to nije u redu s drugima ili s nama. Zdravstveni

radnici mogu koristiti NK u savjetovanju i psihoterapiji kako bi s
klijentima uspostavili autentine uzajamne odnose.
NK na djelu
Kako se nositi s ogorenou i samo(pr)osuivanjem
Jedna polaznica treninga iz Nenasilne komunikacije ispriala nam je sljedeu priu.
Upravo sam se bila vratila sa svog prvog rezidencijalnog treninga iz NK. Prijateljica koju
nisam vidjela dvije godine me je ekala kod kue. Upoznala sam Iris (koja je dvadesetpet
godina bila kolska knjiniarka) tijekom dvotjednog druenja i putovanja kroz divljinu,
koje je kulminiralo trodnevnim postom u planinama Rocky Mountains. Kada je ula
kako ushieno opisujem NK, Iris mi je otkrila da je jo uvijek boli neto to joj je rekla
jedna od voditeljica tog puta kroz divljinu u Coloradu prije est godina. Jasno sam se
sjeala te osobe: divlje ene Leav, dlanova izbrazdanih porezotinama od ueta, kako se
vrsto dri visei s planinske litice; itala je ivotinjski izmet, zavijala u mraku, plesala svoju
radost, plakala svoju istinu i obilazila na autobus dok smo joj posljednji put mahali. Leav
joj je rekla tijekom jednog individualnog razgovora na kojima smo dobivali povratne
informacije: Iris, ne podnosim ljude kao to si ti, uvijek i svuda tako prokleto ne i drage,
uvijek krotke male knjiniarke kao to si ti. Zato jednostavno ne prekine s tim i nastavi
dalje?
est je godina Iris sluala Leavin glas u svojoj glavi i est joj je godina odgovarala. Obje
smo bile znatieljne saznati kako bi NK utjecala na ovu situaciju. Ja sam igrala ulogu Leav
i ponovila njezinu izjavu Iris.
Iris:
(zaboravljajui na NK, uje kritiku i podcjenjivanje) Nema mi pravo to
rei. Ti ne zna tko sam ja ili kakva sam ja knjiniarka! Ja shvaam svoje
zanimanje ozbiljno i, za tvoju informaciju, smatram se edukatoricom, kao
i svaka druga uiteljica
Ja:
(sa svijeu NK, sluajui s empatijom, kao da sam Leav) ini mi se da si
ljuta jer eli da prepoznam tko si ti zaista prije nego ti uputim kritiku.
Jesam li u pravu?
Iris:
Jesi! Nema pojma koliko mi je trebalo samo da se prijavim na ovaj put.
Pogledaj! Ovdje sam: Zavrila sam sve, nisam li? Suoila sam se sa svim
izazovima ovih etrnaest dana i sa svima se uspjeno nosila!
Ja kao Leav: : ujem li povrijeenost i da bi voljela dobiti priznanje za svu svoju hrabrost i naporan rad?
Slijedi jo nekoliko razmjena nakon ega Iris pokazuje pomak. Ti se pomaci esto mogu
vidjeti i na zikoj razini kada osoba osjeti da su ju dovoljno uli. Na primjer, osoba se
moe opustiti i duboko udahnuti u tom trenutku. To je esto pokazatelj da je primila
dovoljno empatije i da je spremna prebaciti pozornost s bola koji je iskazivala na neto
166

drugo. Ponekad su spremni uti osjeaje i potrebe druge osobe. Ili je, ponekad, potreban
jo jedan krug empatije za neko drugo podruje boli. U situaciji s Iris, vidjela sam da je joj
je bilo potrebno jo empatije prije nego to bi mogla uti Leav. Tome je tako zato to je
est godina imala prilike sebe koriti to nije odmah na licu mjesta smislila dostojan odgovor na Leavinu izjavu. Nakon jedva primjetnog pomaka odmah je nastavila:
Iris:
Dovraga, trebala sam joj to rei prije est godina!
Ja:
(ja kao prijateljica, ne vie u ulozi Leav) Frustrirana si jer bi voljela da si se tada
bolje izrazila?
Iris:
Osjeam se kao pravi idiot! Znala sam da nisam krotka knjiniarka, ali zato joj to nisam rekla?
Ja:
Znai, voljela bi da si bila dovoljno u kontaktu sa sobom da si joj to mogla
rei?
Iris:
Da. I osim toga sam bijesna na sebe! Voljela bih da joj nisam dozvolila da mi
nareuje.
Ja:
Voljela bi da si se vie zaloila za sebe nego to je to tada bio sluaj?
Iris:
Tono to, trebam se sjetiti da imam pravo zauzeti se za to to jesam.
Iris je nekoliko trenutaka sjedila u tiini. Ona drugaije iskazuje svoju spremnost da primjenjuje NK i da uje na drugaiji nain to joj je Leav rekla.
Ja kao Leav: Iris, ne mogu podnijeti ljude kao to si ti, uvijek tako ne i drage, zauvijek
krotka mala knjiniarka. Zato jednostavno ne prekine s tim i nastavi dalje?
Iris:
(sluajui osjeaje, potrebe i molbu u Leavinim rijeima) Leav, zvui mi kao
da si zaista frustrirana frustrirana zato to zato to ja (Ovdje se Iris
hvata kako radi estu pogreku. Koristei rije ja pripisuje Leavine osjeaje
sebi, umjesto nekoj Leavinoj elji koja potie taj osjeaj. Dakle, umjesto: Ti si
frustrirana zato to sam ja takva i takva, trebamo rei: Ti si frustrirana zato
to si eljela od mene neto drugo.)
(Pokuava ponovo) frustrirana zato to eli mmm ti eli
Kako sam se pokuala staviti u kou Leav dok sam igrala njezinu ulogu, osjetila sam iznenadan bljesak svijesti za im sam (kao Leav) eznula: Povezanost! To je ono to elim!
elim se osjeati povezana s tobom, Iris! I toliko sam frustrirana svom tom slatkoom
i dragou koja mi stoji na putu da ju samo elim ukloniti kako bi te mogla doista dotaknuti!
Obje smo bile iznenaene ovim ispadom i onda je Iris rekla: Da sam znala da je to eljela,
da mi je samo mogla rei da je eljela nepatvorenu povezanost sa mnom Mislim, to
izgleda skoro kao ljubav. Iako nikada nije pronala pravu Leav da provjeri jesmo li bile u
pravu, nakon ove vjebe NK, Iris je postigla unutarnje razrjeenje ovog dugotrajnog sukoba i bilo joj je lake sluati s novom svijeu kada bi joj ljudi govorili stvari koje bi ranije
bila tumaila kao omalovaavanje.
167
to si bolji
poznavatelj zahvalnosti, manje si
rtva ogorenosti,
depresije i oaja. Zahvalnost
je eliksir koji
postupno rastvara tvrdi oklop
tvojega ega tvoju potrebu za posjedovanjem
i kontrolom i preobraava te
u velikoduno bie. Osjeaj
zahvalnosti stvara istinsku duhovnu
alkemiju, ini nas velikodunima
biima iroke due.
Sam Keen
169
TRINAESTO
POGLAVLJE
Iskazivanje zahvalnosti u
Nenasilnoj komunikaciji
Namjera koja stoji iza iskaza zahvalnosti
Napravio si dobar posao s tim izvjetajem.
Ti si vrlo njena osoba.
Bilo je lijepo od tebe to si mi sino ponudio prijevoz kui.
Komplimenti
su esto
(pr)ocjene
drugih ljudi,
ma kako
pozitivne bile.
Ovakve izjave se uobiajeno izgovaraju kao iskazi zahvalnosti u komunikaciji koja nas otuuje od ivota. Moda ste iznenaeni to
smatram da pohvala i komplimenti otuuju od ivota. Primijetite,
meutim, da zahvalnost iskazana u ovom obliku otkriva vrlo malo
od onoga to se odvija u govorniku i odreuje ga kao nekoga tko
(pr)osuuje. Ja deniram (pr)ocjene - i pozitivne i negativne - kao
komunikaciju koja nas otuuje od ivota.
Na obukama koje drimo u poslovnom sektoru, esto susreem
menadere koji brane primjenu pohvale i davanja komplimenata
tvrdei da je djelotvorna. Istraivanja pokazuju, tvrde, da ako menader pohvaljuje svoje uposlenike, oni se vie trude. Isto vrijedi i
za kole: ako uitelji hvale svoje uenike, oni e vie uiti. Iako sam
vidio to istraivanje, moje je uvjerenje da osobe, koje dobiju takvu
vrstu pohvale, rade bolje, ali samo na poetku. Jednom kada naslute manipulaciju iza pohvale, njihov uinak pada. Ono to me najvie uznemirava, meutim, je da se ljepota zahvale gubi kada ljudi
poinju primjeivati skrivenu namjeru da se iz njih neto izvue.
171
Izraziti
zahvalnost
kao nain da
proslavimo,
a ne
manipuliramo.
tovie, kada koristimo pozitivnu povratnu informaciju kao sredstvo utjecaja na druge, moe biti nejasno kako su primili poruku.
Postoji karikatura u kojoj jedan Indijanac kae drugome: Gledaj
kako u primijeniti modernu psihologiju na moga konja! Tada odvodi prijatelja blie konju kako bi ih ovaj mogao uti i kae: Imam
najbreg, najhrabrijeg konja na cijelom Zapadu! Konj pogleda tuno i kae sam sebi: ta kae na ovo? Otiao je i kupio si drugog
konja.
Kada primjenjujemo NK kako bi iskazali zahvalnost, inimo to iskljuivo da bismo proslavili, a ne da bismo dobili neto zauzvrat.
Naa je jedina namjera proslaviti nain na koji su nam ivoti obogaeni.
Tri komponente zahvalnosti

NK jasno razgraniava tri komponente u iskazivanju zahvalnosti:
1) postupci koji su pridonijeli naem blagostanju,
2) specine potrebe koje su time zadovoljene,
3) osjeaji zadovoljstva potaknuti ispunjavanjem tih potreba.
Rei hvala ti
u NK: Ovo si
ti uinio/la;
ovo osjeam;
ovo je moja
potreba
koja je time
zadovoljena.
Redoslijed ovih komponenti moe varirati. Ponekad se sve tri mogu

izraziti osmjehom ili jednostavnim Hvala. Meutim, ukoliko elimo biti sigurni da je naa zahvalnost primljena u potpunosti, vrijedno je razviti vjetinu verbalnog izraavanja sve tri komponente.
Sljedei dijalog ilustrira kako pohvala moe biti preoblikovana u
zahvalnost sa sve tri komponente.
Polaznica
(prilazei mi na kraju radionice): Marshall, ti si briljantan!
M. R.:
Nisam u stanju dobiti iz tvoje zahvalnosti onoliko koliko bih elio.
Polaznica: Zato, to to znai?

M. R.:
Tijekom ivota su me zvali razliitim imenima, pa ipak

se ne sjeam da sam ita nauio kada bi mi rekli kakav
sam. elio bih nauiti neto iz tvoje zahvalnosti i uivati
u njoj, ali mi za to treba vie informacija.
Polaznica: to tono?
M. R.:
Kao prvo, volio bih znati to sam rekao ili uinio to ti

je uinilo ivot ljepim.
Polaznica: Pa, tako si inteligentan.
172
Trinaesto poglavlje - ISKAZIVANJE ZAHVALNOSTI U NK

M. R.:
Bojim se da si dala samo jo jednu procjenu koja me i

dalje ostavlja u mraku o tome to sam uinio da ti je
uinilo ivot ljepim.
Razmislila je neko vrijeme i tada pokazala zabiljeke koje je vodila

tijekom radionice: Pogledaj na ova dva mjesta. Ono to trai su te
dvije stvari koje si rekao.
M. R.:
Aha, znai zahvalna si to sam rekao te dvije stvari.
Polaznica: Da.
M. R.:
Sada bih volio znati kako se osjea u vezi s te dvije

stvari koje sam rekao.
Polaznica: Odahnula sam i puna sam nade.

M. R.:
A sada bih volio znati koje tvoje potrebe su zadovoljene time to sam rekao te dvije stvari.
Polaznica: Imam osamnaestogodinjeg sina s kojim ne mogu komunicirati. Oajniki sam traila neke smjernice koje
bi mi pomogle da se poveem s njim s vie ljubavi i te
dvije stvari su upravo to za im sam tragala.
uvi sve tri informacije - to sam uinio, kako se osjeala i koje
potrebe su zadovoljene - mogao sam zajedno s njom proslaviti zahvalnost. Da je odmah iskazala svoju zahvalnost NK, vjerojatno bi
to uinila rijeima: Marshall, kada si rekao ove dvije stvari (pokazujui mi svoje biljeke), ispunile su me nada i olakanje, jer ve dugo
tragam za nainom da se poveem sa svojim sinom i te su mi tvoje
reenice dale usmjerenje koje sam traila.
Primanje zahvalnosti
Mnogi od nas ne primaju zahvalnost s milou. Izjeda nas sumnja
jesmo li ju zasluili ili ne. Brine nas to se od nas oekuje - posebno
ako imamo uitelje ili nadreene koji koriste pohvalu kao sredstvo
poticanja produktivnosti. Ili nas brine hoemo li opravdati uvaavanje koje nam je ukazano. Naviknuti na kulturu u kojoj su kupovanje, zaraivanje ili zasluivanje standardni modeli razmjene, esto
se osjeamo neprijatno kada je u pitanju jednostavno davanje i
primanje.
NK nas ohrabruje da primimo zahvalnost s jednakom empatijom
koju izraavamo kada sluamo poruke druge vrste. ujemo to smo
uinili to je pridonijelo blagostanju drugih; ujemo njihove osjeaje
i potrebe koje su time zadovoljene. Primamo u svoja srca radosnu
stvarnost da moemo jedni drugima podii kvalitetu ivota.
173
Moj me prijatelj, Nafez Assailey, nauio kako primiti zahvalnost. Bio

je lan palestinskog tima koji je pozvan u vicarsku na trening iz NK
u vrijeme kada su sigurnosne mjere uinile nemoguim odravanje treninga za mijeane skupine Palestinaca i Izraelaca u njihovim
zemljama. Na kraju radionice Nafez mi je pristupio. Ovaj trening
je jako vrijedan za nas koji radimo za mir u naoj zemlji, rekao je.
Volio bih ti zahvaliti na nain na koji mi muslimani suji to inimo
kada elimo iskazati posebnu zahvalnost. Prislonivi svoj palac uz
moj, pogledao me u oi i rekao: Ljubim Boga u tebi koji ti je omoguio da nam da ono to si nam dao. Tada mi je poljubio ruku.
Primite
zahvalnost
bez osjeaja
superiornosti
ili lane
skromnosti.
Nafez mi je pokazao drugaiji nain primanja zahvalnosti. Obino

se ona prima iz dvije suprotne pozicije. Na jednoj poziciji je egoizam: vjerovanje da smo superiorni jer nam je upuena zahvalnost.
Druga krajnost je lana skromnost, negiranje vanosti zahvalnosti
time to ju urno otresemo od sebe: Ma, nita, nita. Nije vrijedno
spomena. Nafez mi je pokazao da mogu primiti zahvalnost s radou, svjestan da je Bog svima dao mo da obogate ivot drugima.
Ako sam svjestan da je to Bog koji kroz mene djeluje dajui mi mo
da obogatim ivot drugima, tada mogu izbjei i zamku ega i lane
skromnosti.
Golda Meir je jednom prilikom, dok je bila izraelska premijerka,
ukorila jednog od svojih ministara: Ne budi tako skroman, nisi toliko velik. Sljedei redci, pripisani suvremenoj spisateljici Marianne
Williamson, slue kao jo jedno upozorenje da ne upadnemo u
zamku lane skromnosti:
Na najdublji strah nije samo da nismo dostojni. Na je najdublji strah da smo nemjerljivo moni.
Naa nas svjetlost plai, ne naa tama. Ti si boje dijete. Tvoje
pretvaranje da si mala ne slui svijetu.
Nema nieg prosvijetljenog u tvom umanjivanju kako se drugi
ne bi osjetili nesigurni pored tebe.
Roeni smo da pokaemo slavu Boga koji je u nama. Ona nije
u samo nekima od nas, ona je u svima nama.
I kada dozvolimo vlastitoj svjetlosti da sja, nesvjesno dajemo
dozvolu drugima da to isto uine.
Kako se oslobaamo svoga straha, naa prisutnost automatski oslobaa druge.
174
Glad za zahvalnou
Skloniji smo
primijetiti to
nije u redu,
nego to je
dobro.
Paradoksalno, usprkos naoj nelagodi kada primamo zahvalnost,

veina nas ezne da budemo istinski prepoznati i cijenjeni. Za vrijeme zabave koju su mi pripremili kao iznenaenje, moj je dvanaestogodinji prijatelj predloio igru koja bi pomogla da se gosti meusobno upoznaju. Trebali smo zapisati pitanje, ubaciti papiri u
kutiju i zatim smo jedan po jedan izvlaili po jedno pitanje i glasno
na njega odgovarali.
Poto sam prije nekog vremena radio kao konzultant s razliitim
drutvenim agencijama i industrijskim organizacijama, bio sam zapanjen kako su esto ljudi iskazivali glad za priznanjem na poslu. Bez
obzira na to koliko se trudio na poslu, uzdisali bi, nikada ti nitko ne
uputi niti jednu lijepu rije. Ali, napravi li samo jednu pogreku, uvijek se nae netko tko e ti radi toga zagorati ivot. Zato sam, dok
smo igrali igru, zapisao pitanje: Koje bi vam priznanje netko mogao
dati to bi vas toliko obradovalo da biste skakali od sree?
Jedna je ena izvukla to pitanje, proitala ga i poela plakati. Kao direktorica sklonita za ene, svaki bi mjesec uloila puno truda u izradu
rasporeda kako bi zadovoljila to vie ljudi. Pa ipak, svaki puta kada bi
predstavila raspored, najmanje dvoje bi se uvijek alilo. Nije se mogla
sjetiti da je ikada primila zahvalnost za trud koji ulae u izradu pravednog rasporeda. Sve joj je to proletjelo pred oima kada je proitala moje pitanje i glad za priznanjem natjerala joj je suze na oi.
uvi priu ove ene, jedan moj prijatelj je rekao da bi on elio odgovoriti na to pitanje. I svi ostali su tada zatraili isto. Dok su odgovarali na pitanje, nekoliko osoba je plakalo.
Mada je enja za priznanjem - za razliku od manipulativnih poteza - posebno vidljiva na radnom mjestu, ona takoer zahvaa i
obiteljski ivot. Jedne veeri kada sam ukazao Brettu da nije obavio
svoja zaduenja u kui, odgovorio mi je: Tata, jesi li svjestan koliko
esto ukazuje na neto to je bilo loe, a skoro nikada ne spominje
stvari koje su bile dobre? Njegovo opaanje sam ponio sa sobom.
Shvatio sam kako sam neprekidno traio poboljanja, dok sam jedva koji puta zastao da proslavim ono to je bilo dobro. Upravo sam
bio zavrio radionicu s preko sto polaznika i svi su je ocijenili vrlo
visoko, uz izuzetak jedne osobe. Meutim, ono to mi se neprekidno vraalo je bilo nezadovoljstvo te jedne osobe.
Te sam veeri napisao pjesmu koja je poinjala:
Ako sam devedeset i osam posto savren
u svemu to radim,
na kraju u se sjeati samo
ta dva postotka kada sam zaribao.
175
Palo mi je na pamet da sam imao izbor umjesto toga prihvatiti nazor jedne uiteljice koju sam poznavao. Jedan od njezinih studenata,
poto nije uio za ispit, odluio se predati prazan papir samo s imenom na vrhu. Iznenadio se kada je dobio test s ocjenom 14%. Za
to sam dobio 14%? zaueno je upitao. Za urednost, odgovorila
je. Od kada mi je sin Brett uputio poziv za buenje, pokuavao
sam biti svjesniji onoga to ljudi oko mene ine, a to obogauje
moj ivot, i brusiti vjetinu iskazivanja zahvalnosti.
Nadilaenje otpora prema izraavanju zahvalnosti

Duboko me dirnuo odjeljak u knjizi Johna Powella The Secret of
Staying in Love u kojoj opisuje tugu zbog toga to nije bio sposoban,
za ivota njegova oca, izraziti zahvalnost koju je osjeao prema njemu.
Kako mi se alosno inilo propustiti priliku za izraavanje zahvalnosti
ljudima koji su izvrili najvei i najpozitivniji utjecaj u naim ivotima!
Odmah mi je pao na pamet ujak Julius Fox. Kada sam bio djeak,
svaki bi dan dolazio i njegovao moju baku koja je bila potpuno nepokretna. Dok se brinuo oko bake uvijek je imao topao osmjeh na
licu pun ljubavi. Bez obzira koliko je neugodno djelovao zadatak u
mojim djejim oima, ponaao se prema njoj kao da mu ini najveu uslugu na svijetu to mu dozvoljava da se brine za nju. On mi je
bio udesan model muke snage - kojeg sam se uvijek prisjeao.
Shvatio sam da nikada nisam iskazao zahvalnost mom ujaku, koji je
sada i sam bio bolestan i blizu smrti. Razmiljao sam da to uinim,
ali sam osjetio otpor: Siguran sam da on zna koliko mi znai, ne
moram mu to glasno rei; osim toga, moda bi mu bilo neprijatno
ako bi to izrazio rijeima. im su se te misli pojavile, znao sam da
nisu istinite. Preesto sam pretpostavljao da su drugi znali koliko mi
znae, samo da bi otkrio suprotno. ak i kada im je bilo neprijatno,
ipak su eljeli uti zahvalnost iskazanu rijeima.
Jo uvijek neodluan, rekao sam si da se rijeima ne moe izraziti
dubina onoga to sam elio prenijeti. Vrlo sam brzo prozreo i ovu
varku: da, rijei su moda bijedna sredstva za prenoenje onoga to
osjeamo duboko u srcu, ali kao to sam ve nauio: Sve to je vrijedno uiniti, vrijedi uiniti pa makar i ne bilo sasvim uspjeno!
Dogodilo se da sam se nedugo zatim naao kako sjedim pored
ujaka Juliusa na obiteljskom skupu i rijei su jednostavno izale iz
mene. Primio ih je s radou i bez nelagode. Prepun osjeaja te veeri, otiao sam kui, napisao pjesmu i poslao mu je. Kasnije su mi
rekli da je svaki dan do svoje smrti, tri tjedna kasnije, traio da mu
se proita ta pjesma.
176
Saetak
Uobiajeni komplimenti esto poprimaju formu (pr)ocjena, ma
koliko pozitivne, a ponekad se iskazuju kako bi manipulirali ponaanjem drugih. NK ohrabruje izraavanje zahvalnosti iskljuivo radi
slavljenja. Iskazujemo (1) postupak koji je pridonio naem blagostanju, (2) potrebu koja je time bila zadovoljena i (3) osjeaj zadovoljstva nastao kao rezultat toga.
Kada primimo zahvalnost iskazanu na ovaj nain, moemo ju primiti bez osjeaja nadmoi ili lane skromnosti, slavei zajedno sa
osobom koja nam je uputila zahvalnost.
177
Pogovor
Jednom sam prilikom pitao ujaka Juliusa kako je razvio tako izvanredan kapacitet za suosjeajno davanje. Izgledao je poaen mojim pitanjem. Razmislio je o njemu prije nego to mi je odgovorio:
Blagoslovljen sam dobrim uiteljima. Kada sam ga pitao tko su oni
bili, prisjetio se: Tvoja je baka bila najbolja uiteljica koju sam ikada
imao. Ti si ivio s njom kada je ve bila bolesna, tako da ne zna kakva je, zaista, bila. Na primjer, je li ti majka ikada priala o tome kako
je za vrijeme depresije dovela kui krojaa, njegovu enu i njihovo
dvoje djece da ive s njom tri godine, nakon to je izgubio posao i
kuu? Dobro sam se sjeao te prie. Ostavila je dubok dojam na
mene kada mi ju je majka prvi puta ispriala jer nisam mogao dokuiti gdje je baka nala mjesta za sve njih kada je i sama odgajala
devetoro djece u kui skromne veliine!
Ujak Julius se podsjetio na bakino suosjeanje s jo nekoliko anegdota koje sam sve ve bio uo. Onda me upitao: Majka ti je sigurno priala o Isusu?
O kome?
Isusu.
Ne, nikada mi nije priala o Isusu.
Pria o Isusu je bilo zadnji dragocjeni dar koji sam dobio od ujaka
prije nego to je preminuo. To je istinita pria o vremenu kada je
jedan ovjek pokucao na bakina vrata traei neto hrane. To nije
bilo neobino. Iako je bila siromana, cijelo je susjedstvo znalo da e
nahraniti svakoga tko pokuca na njezina vrata. Taj je ovjek imao
bradu i razbaruenu, crnu kosu; odjea mu je bila pohabana i nosio
je kri oko vrata napravljen od granica povezanih uetom. Baka
ga je pozvala u kuhinju da neto pojede i, dok je jeo, upitala ga je
kako se zove.
Zovem se Isus, odgovorio je.
Ima li prezime? raspitivala se.
179
Ja sam Isus Gospod. (Baka nije dobro govorila engleski. Isidor, drugi
ujak, mi je kasnije rekao da kada je uao u kuhinju dok je taj ovjek
jo uvijek jeo, baka mu ga je predstavila kao g. Gospod.)
Kako je nastavio s objedom, baka ga je pitala gdje ivi.
Nemam dom.
A gdje e prespavati veeras? Hladno je.
Ne znam.
Bi li volio ostati ovdje? ponudila mu je.
Ostao je sedam godina.
Kada govorimo o nenasilnom komuniciranju, moja je baka bila kao
roena za to. Nije razmiljala o tome kakav je to ovjek. Da je,
vjerojatno bi ga procijenila ludim i otarasila ga se. Ne, baka je razmiljala o tome to drugi osjeaju i to im treba. Ako su gladni, nahrani
ih. Ako su bez krova nad glavom, daj im mjesto za prenoiti.
Voljela je plesati i moja se majka sjea da je esto znala rei: Nikada
ne hodaj ako moe plesati. I tako zavravam ovu knjigu o jeziku
suosjeanja s pjesmom o mojoj baki, koja je govorila i ivjela jezik
Nenasilne komunikacije.
Jednoga dana ovjek po imenu Isus
pokucao je na vrata moje bake.
Pitao je za malo hrane,
ona mu je dala vie.
Rekao je da je Isus Gospod;
nije ga provjeravala u Rimu.
Ostao je nekoliko godina,
kao mnogi bez doma.
Na svoj me idovski nain uila
to je Isus imao za rei.
Na taj dragocjen nain,
uila me to je Isus imao za rei.
A to je: Nahrani gladne, iscijeli bolesne,
a onda se odmori.
Nikada ne hodaj ako moe plesati;
uini svoj dom udobnim gnijezdom.
Na svoj me idovski nain uila
to je Isus imao za rei.
Na taj dragocjen nain,
uila me to je Isus imao za rei.
180
BIBLIOGRAFIJA
Bibliografija
Alinsky, Saul D. Rules for Radicals: A Practical Primer for Realistic Radicals. New York:
Random House, 1971.
Becker, Ernest. The Birth and Death of Meaning. New York: Free Press, 1971.
Becker, Ernest. The Revolution in Psychiatry: The New Understanding Of Man. New York:
Free Press, 1964.
Benedict, Ruth. Synergy-Patterns of the Good Culture. Psychology Today. June 1970.
Boserup, Anders and Mack, Andrew. War Without Weapons: Non-Violence in National
Defense. New York: Schocken, 1975.
Bowles, Samuel and Gintis, Herbert. Schooling in Capitalist America: Educational Reform
and the Contradictions of Economic Life. New York: Basic Books, 1976.
Buber, Martin. I and Thou. New York: Scribner, 1958.
Craig, James and Marguerite. Synergic Power. Berkeley, CA: Proactive Press, 1974.
Dass, Ram. The Only Dance There Is. Harper & Row, 1974.
Dass, Ram and Bush, Mirabai. Compassion in Action: Setting Out on the Path of Service.
New York: Bell Tower, 1992.
Dass, Ram and Gorman, Paul. How Can I Help?: Stories and Reections on Service. New
York: Knopf, 1985.
Domho, William G. The Higher Circles: The Governing Class in America. New York:
Vintage Books, 1971.
Ellis, Albert. A Guide to Rational Living. Wilshire Book Co., 1961.
Freire, Paulo. Pedagogy of the Oppressed. Herder and Herder, 1971.
Fromm, Erich. Escape from Freedom. Holt, Rinehart & Winston, 1941.
Fromm, Erich. The Art of Loving. Harper & Row, 1956.
Gardner, Herb, A Thousand Clowns from The Collected Plays, Applause Books, 2000.
Gendlin, Eugene. Focusing. Living Skills Media Center, Portland, OR, 1978.
Glenn, Michael and Kunnes, Richard. Repression or Revolution. Harper and Row, 1973.
Greenburg, Dan and Jacobs, Marcia. How to Make Yourself Miserable. New York: Vintage
Books, 1987.
181
Harvey, O.J. Conceptual Systems and Personality Organization. Harper & Row, 1961.
Hillesum, Etty. A Diary. Jonathan Cape, 1983.
Holt, John. How Children Fail. New York: Pitman, 1964.
Humphreys, Christmas. The Way of Action. Penguin Books, 1960.
Irwin, Robert. Nonviolent Social Defense. Harper & Row, 1962.
Johnson, Wendell. Living with Change. New York: Harper and Row, 1972.
Katz, Michael. Class, Bureaucracy and the Schools. Preager text Publishers, 2nd ed.,
1975.
Katz, Michael. School Reform: Past and Present. Boston, Little, Brown & Co., 1971.
Kaufmann, Walter. Without Guilt and Justice. New York: P.H. Wyden, 1973.
Keen, Sam. To a Dancing God. New York: Harper and Row, 1970.
Keen, Sam. Hymns To An Unknown God: Awakening The Spirit In Everyday Life. New
York: Bantam Books, 1994.
Kelly, George A. The Psychology of Personal Constructs. Volumes 1 & 2. New York:
Norton, 1955.
Korneld, Jack. A Path with Heart: A Guide Through the Perils and Promises of Spiritual
Life. New York: Bantam Books, 1993.
Kozol, Jonathan. The Night is Dark and I Am Far from Home. Boston: Houghton-Miin
Co., 1975.
Kurtz, Ernest, and Ketcham, Katherine. The Spirituality of Imperfection: Modern Wisdom
from Classic Stories. New York: Bantam Books, 1992.
Lyons, Gracie. Constructive Criticism. Oakland, CA: IRT Press, 1977.
Mager, Robert. Preparing Instructional Objectives. Fearon Pub., 1962.
Maslow, Abraham. Eupsychian Management. Dorsey Press, 1965.
Maslow, Abraham. Toward a Psychology of Being. Princeton, NJ: Van Nostrand, 1962.
McLaughlin, Corinne and Davidson, Gordon. Spiritual Politics: Changing the World from
the Inside Out. New York: Ballantine Books, 1994.
Milgram, Stanley. Obedience to Authority. New York: Harper and Row, 1974.
Postman, Neil and Weingartner, Charles. Teaching as a Subversive Activity. Delacorte,
1969.
Postman, Neil and Weingartner, Charles. The Soft Revolution: A Student Handbook for
Turning Schools Around. New York: Delta, 1971.
Powell, John. The Secret of Staying in Love. Niles, IL: Argus, 1974.
Powell, John. Why Am I Afraid to Tell You Who I Am? Niles, IL: Argus, 1976.
Putney, Snell. The Conquest of Society. Belmont, CA: Wadsworth, 1972.
Robben, John. Coming to My Senses. New York: Thomas Crowell, 1973.
Rogers, Carl. Freedom to Learn. Charles E. Merrill, 1969.
182
BIBLIOGRAFIJA
Rogers, Carl. On Personal Power. New York: Delacorte, 1977.

Rogers, Carl. Some Elements of Eective Interpersonal Communication. Mimeographed
paper from speech given at California Institute of Technology, Pasadena, CA, Nov.
9, 1964.
Rosenberg, Marshall. Mutual Education: Toward Autonomy and Interdependence.
Seattle: Special Child Publications, 1972.
Ryan, William. Blaming the Victim. New York: Vintage Books, 1971.
Sche, Thomas. Labeling Madness. Englewood Clis, NJ: Prentice-Hall, 1975.
Schmookler, Andrew Bard. Out of Weakness: Healing the Wounds that Drive Us to War.
New York: Bantam Books, 1988.
Sharp, Gene. Social Power and Political Freedom. Boston: Porter Sargent, 1980.
Steiner, Claude. Scripts People Live. Grove Press, 1974.
Szasz, Thomas. Ideology and Insanity. New York: Doubleday, 1970.
Tagore, Rabindranath. Sadhana: The Realization of Life. Tucson: Omen Press, 1972.
183
kazalo
Kazalo
A
A Thousand Clowns .........................................................125

agresija, kao odgovor na okrivljivanje i
(pr)osuivanje Vidi takoer (pr)osuivanje,
nasilje
Amtssprache .................................................................37, 134
Analiziranje drugih, kao iskaz vrijednosti i
potreba ...... 34, 6769, 144, 162, Vidi takoer
(pr)osuivanje
Arendt, Hannah .....................................................................36
Assailey, Nafez ......................................................................174
Davati od srca ...............................................2326, 34, 67

Depresija ...............................................8283, 99, 16061
Dijagnoza u psihoterapiji..................................16265
Dosadni razgovori...................................................12021
Drutvene uloge kao izgovor za ponaanje..37
Dunost, kao motivator ..................................130, 133
B
Babble-on-ians .....................................................................120
Bande, primjena NK za ....................1067, 11516
Bebermeyer, Ruth (pjesme).....21, 26, 4243, 79
Becker, Ernest ........................................................................160
Bernanos, Geroge .................................................................38
Bijes na cesti ...........................................................................162
Brak, primjena NK u...........................................................28
iskazivanje osjeaja .....................................................54
molbe ..........................................................7980, 81, 84
parafraziranje .............................................104, 1079
preuzimanje odgovornosti za osjeaje
drugih ljudi ......................................................6566
primanje s empatijom ................................99101
Brettova pjesma .....................................................................91
Bryson, Kelly ...........................................................................120
Buber, Martin .....................................................97, 16263
Buechner, Fredericks ..........................................................41
C
Campbell, Joseph...............................................................103
Chardin, Teilhard de ........................................................157
Chuang - Tzu............................................................................97
E
Eichmann in Jerusalem (Arendt).............................36
Eichmann, Adolph ..............................................................36
Emotivno oslobaanje...........................................7173
Empatija .....Vidi takoer Primanje s empatijom
iscjeljujua snaga .............................................11314
odravanje .......................................................................105
prema sebi .............................. 1067, 115, 12534
vs. savjet ..........................................................9899, 102
Epiktet ............................................................................................65
Etikete lo/dobar ...........................35, 39, 126, 127
Etiketiranje ...........3335, 43, Vidi takoer Etikete
dobar/lo; (pr)osuivanje
F
Forma pitanja
za parafraziranje ..................................................1012
za ponavljanje reenog ...........................................85
Fox, Julius ..................................................................................176
G
Gandhi, M. K. ...................................................... 19, 24, 125
Gardner, Herb .......................................................................125
Given To (pjesma).................................................................26
Greenberg, Dan ......................................................................35
185
Hammarskjold, Dag.........................................................106
Harvey, O.J. ..................................................................................35
Hijerarhijska drutva i komunikacija koja
otuuje ivote .................................................................39
Hillesum, Etty ...........................................................................24
Hrvatska........................................................................................30
Humphrey, Holley................................................................98
Kajanje ...............................................................................12829
Kazna
i nagrada...............................................................................39
izbjegavanje, kao motivacija ............................133
ogranienja i cijena kanjavanja .........15152
pretpostavke u pozadini..................3435, 150
samokanjavanje .................................12627, 128
vrste .............................................................................15051
Kanjavajua sila............................3435, 39, 14952
Keen, Sam .................................................................................169
Kliniki jezik vs. NK ................................................16265
Kognitivna zarobljenost alternativa ..................160
Komunikacija koja otuuje od ivota.....3339,
137, 171
Krishnamurti, J. ........................................................................43
Krivnja, kao motivator ................26, 34, 6567, 89,
12627, 130, 133, 136
Kulturoloko uvjetovanje .................................15960
Kushner, Harold .....................................................................98
I
Igra ivota .................................................................................134
Igra ivota ................................................................................130
Institucionalna politika kao izgovor za
ponaanje............................................................................37
Intimni odnosi, primjena NK u ....................28, 144
izraavanje osjeaja.....................................................54
Irwin, Robert ..........................................................................150
Iskreno izraavanje, NK model .................................27
Iskrenou, molba za ....86, Vidi takoer iskreno
izraavanje
Isus ........................................................................................17980
Izbjegliki kamp Deheisha, primjena NK u..........
3132
Izbori .......................................... 3638, 12627, 13034
Izgovori ................................................................................3637
Izgovori za ponaanje .............................................3637
Izraelci/Palestinci, primjena NK ...........30, 3132,
6869
J
Ja-Ti odnos ...............................................................................163
Jednog dana ovjek po imenu Isus... (pjesma).....
180
Jezik
iskazivanja molbi.................................................7983
kao promicatelj nasilja ....................................35, 39
koji prikriva osjeaje i potrebe...............3637,
5658, 67, 15960
pozitivne formulacije ................................................81
proces vs. statinost...................................................42
rijenik osjeaja ....................................................5860
rjenik osjeaja ...............................................................53
u psihoterapiji ....................................................16265
utemeljen na (pr)ocjenjivanju
vs. opaanju ....................................................4546
Johnson, Wendell .................................................................42
186
Lj
Ljutnja
etiri koraka u iskazivanje ..................................141
i okrivljivanje ...............................................66, 13537
i okrivljivljavanje .........................................................162
neyadovoljene potrebe u korijenu ..13738
NK na djelu...........................................................14548
poticaj vs. uzrok..........................13537, 13841
M
Make Yourself Miserable (Greenberg) ................35
Maska (pjesma) .....................................................................51
May, Rollo....................................................................................53
McIntire, Reba .........................................................................54
Medicini, primjena NK u ...............................................29
Meurasni neredi u Detroitu 1943.......................23
Meir, Golda .............................................................................174
Misli
kao generator ljutnje..............................................137
molba za iskazivanjem.............................................86
vs. osjeajima .........................................................5658
Model NK ...................................................2628, 16061
Mogunosti, kada primamo negativne poruke
6567, 137, 140
kazalo
Molbe ..............7980, 81, 84, 9394, Vidi takoer

obitelj, primjena NK, osobna odgovornost
formuliranje.............................................................7983
i cilj NK ..................................................................................89
kao komponenta modela NK ..........................27
NK na djelu..............................................................9394
odgovornost za osjeaje ...... 6567, 138, 140
poricanje odgovornosti ................................3638
prema skupini........................................................8687
preuzimanje odgovornosti za osjeaje
drugih ljudi ................................................................71
svjesno formuliranje ........................................8384
usporedba zahtjeva i .......................................8892
vjebe za iskazivanje ........................................9596
za iskrenost ........................................................................86
za reektiranje ...........................................85, 14244
Moralistike (pr)osudbe ..........................3335, 128
Moram ......................................................... 3638, 127, 130
Motivatori ................................................. 67, 13034, 152
N
Nagrada i kazna......................................................................39
Nagrade, kao motivatori .............................................132
NasiljeVidi takoer komunikacija koja otuuje
od ivota
i jezik .......................................................................24, 35, 39
kao odgovor na (pr)osuivanje i
okrivljavanje ...........................................................141
kao odgovor na *pr(osu]ivanje i
okrivljavanje ...........................................................138
uklanjanje s NK .................................................11619
usmjereno prema sebi ................................12527
Negativne poruke Vidi takoer (pr)osuivanje
etiri mogunosti sluanja . 6567, 137, 140
kao inhibitori komunikacije .........7981, 140
potrebe u pozadini 34, 6869, 103, 11516,
119
Negativne potrebe
kao inhibitori komunikacije ...............................54
Nenasilje, denicija..............................................................24
Ne-osjeaji vs. osjeaji ............................................5354
Nigerija ...........................................................................................30
NK (Nenasilna komunikacija) osnove ....2426,
89, 99
NK na djelu
Najarogantniji govornik poruka .......4647

Davanje savjeta .................................................16667
Izbjegliki kamp Deheisha ..........................3132
Molba prijatelja puaa ................................9394
pregled...................................................................................31
problematika maloljetnih trudnica....7476
Sukob izmeu oca i sina ...........................14548
ena i umirui suprug ...................................1079
Nonviolent Social Defense (Irwin).........................150
Novac kao motivator.....................................................132
O
Obaveza .........................................................................130, 133
Obitelj
izraavanje ljutnje ...........................................14548
molba.............................................................................89, 90
molbe .....................................................................................81
osobna odgovornost ..........................3738, 144
prepoznavanje zahtjeva..........................................38
primanje s empatijom .................................98, 105
primjena NK u ....................................................28, 144
Obrazovanje ...........................................................Vidi kole
Oekivanja ..................................................................................66
Odgovornost
za osjeaje drugih ..............................................7173
za sebe ...............................3638, 6567, 138, 140
obrasci govora koji prikrivaju ..................6567
za ljutnju .................................................................13536
Odnosi ................................................Vidi intimni odnosi
Odobravanje kao motivator ...................................132
Ohrabrivanje vs. empatija .............................................98
Okrivaljvanje ......Vidi takoer negativne poruke
Okrivljavanje .............................................................................99
kao kazna .........................................................................151
kao odgovor na negativne poruke ...............99
ljutnja kao ......................................... 66, 13537, 162
samo- ..........................................................................65, 127
Opasnim situacijama, primjena NK u ...11619
Opaanje bez (pr)ocjenjivanja
kao komponenta modela NK ..............26, 160
NK na djelu..............................................................4647
u usporedbi s (pr)ocjenjivakim
opaanjem .......................................................4246
vjebe ............................................................................4849
Opratanje sebi .........................................................12830
187
Osjeaji ................... Vidi takoer specini osjeaji

i potrebe...........................5860, 68, 128, 13738
izraavanje .............................................5356, 6263
kao dio molbe........................................................84, 85
kulturoloke norme i.......................................1023
liste osjeaja.............................................................5860
nasluivanje tuih .................6566, 7172, 86,
99101
odgovornost za..............................6567, 13536
prepoznavanje vlastitih ................... 66, 128, 162
u iskazivanju zahvalnosti ..........................17273
vs. ne-osjeaja .....................................5354, 5658
P
Palestinci/Izraelci, primjena NK ...........30, 3132,
6869
Parafraziranje ...................... 3132, 100105, 1079
primanje s empatijom .............................................99
Pjesme/stihovi
Given To ................................................................................26
Jednoga dana ovjek po imenu Isus... ........180
Maska .....................................................................................51
Najvei ovjek kojeg nikada
nisam upoznala .....................................................54
o molbama iskazanim kroz negaciju ..........79
o molbama vs. zahtjevima ...................................92
o opaanjima i (pr)ocjenama.........41, 4243
Rijei su prozori ...............................................................21
Porivi i osobna odgovornost ......................................37
postupak, molba za ............................................................79
Potrebe
(pr)osuivanje kao iskaz ........ 34, 6869, 103,
12730, 13738
lista ............................................................................................69
nasluivanje tuih 66, 99101, 103, 11516
osjeaji nastaju iz ......5860, 68, 128, 13738
poricanje ..............................................7071, 15960
prepoznavanje vlastitih ........ 66, 131, 13738,
161
vjebe uvaavanja ..............................................7778
za prihvaanjem ...............................................17576
Pouka umrljanog odijela ...................................12930
188
Povodljivost .......................................................... 38, 39, 159

Powell, John ............................................................................176
pozitivne formulacije ........................................................81
Pozitivne formulacije .........................................................81
Pozornost, usredotoenost na NK
komponente .......................................2425, 2627
Pravila i osobna odgovornost....................................37
prepreke suosjecanju ..............................................3339
Prepreke suosjecanju...............9899, Vidi tako]er
negativne poruke
Pretjerana popustljivost vs. NK .............................153
Primanje s empatijom
kada smo ljuti .....................................................14144
Primanje s empatijom (vjetine sluanja) .............
1079
empatija prema sebi ........106-7, 115, 12829
kada ujemo odbijanje .....................8889, 119
kada smo ljuti .....................................................13637
NK na djelu.........................3132, 4647, 7476
odgovor na utnju..........................................12123
odravanje .......................................................................105
osnove..............................................................27, 97100
parafraziranje ............. 3132, 100105, 1079
pitanje sile ........................................................................114
prepreke................................................................................98
u situacijama nasilja ......................................11618
vjebe .........................................................................11011
Prisutnost, kvaliteta ..................................................9798
Pritisak skupine kao izgovor za ponaanje ....37
Procesni jezik ............................................................................42
(Pr)osude ............ Vidi takoer Negativne poruke
kao izrazi nezadovoljenih potreba ..............34,
6869, 12730, 13738, 144, 160-61
kao kazna .........................................12627, 15052
kao samoispunjavajua proroanstva ....140
moralistike vs. vrijednosne ..........3335, 128
usporedbe kao......................................................3536
vs. opaanja .............................................................4247
Psihoterapija i uloga terapeuta .........99, 12123,
16265
R
Radnom mjestu, primjena NK na..........................29
izraavanje osjeaja.....................................................55
kazalo
molbe .....................................................................................82
parafraziranje ................................................................104
primanje s empatijom ...................................7476
Ranjivost ........................................................ 35, 55, 11516
Rasna pitanja
NK u adresiranju ........56, 80, 87, 141, 14244
Reaktivne vs. svjesne reakcije ..................2425, 27
Reektiranje
parafraziranje kao .....................................................101
zatraiti ..................................................................................85
Religije u sukobu, NK kao mogunost za .......30
Revolution in Psychiatry (Becker).........................160
Rjeavanje unutarnjih sukoba ......................16061
Rodne uloge...........................................................37, 7071
Rogers, Carl .................................................................113, 162
Ruanda ...........................................................................................30
Rumi .................................................................................................33
S
Samoispunjavajua proroanstva .......................140
Samookrivljivanje .................................6566, 12627
Samoopratanje........................................................12829
Samosavjetovanje s NK......................................15961
Samosuosjeanje ............................. 106, 115, 12534
Samouvaavanje
korist za davatelja NK ...............................................26
utjecaj (pr)osuivanja na ...................34, 6566
utjecaj kanjavajue sile na...............................151
savjetovanje vs. empatija .........................9899, 102
Savjetovanje, primjena NK u ............ 16667, Vidi
takoer psihoterapija; samo-savjetovanje
Sierra Leone ...............................................................................30
Sila
kanjavajua vs. zatiujua primjena .............
14950
vrste kanjavajue sile .................................15051
zatiujua primjena u kolama.........15355
Skromnost ...............................................................................174
Soba gdje se nita ne radi...........................................155
Sram ...........................................26, 34, 12627, 130, 133
starosne uloge kao izgovor za ponaanje .......37
Statian jezik .............................................................................42
Strah kao motivator ...................................... 26, 35, 130
Suosjeajna komunikacija.............................................24
Svijest, u srcu NK..........................................................26, 89
Svjesni vs. reaktivni odgovori ..................2425, 27
kole, primjena NK u ........................................................29

molbe vs. zahtjevi ..............................................9091
molbe za reektiranjem .........................................85
opaanje bez (pr)ocjenjivanja ................4345
pozitivna formulacija molbe ....................8081
preuzimanje osobne odgovornosti ...3738
primanje s empatijom ................................11314
primjena sile u slubi zatite..................15355
utnja, odgovor na .......................54, 55, 56, 12123
T
Televizija, i nasilje...................................................................35
Terapija.................................................... Vidi psihoterapija
The Greatest Man I Never Knew (pjesma) ......54
The Secret of Staying in Love (Powell) ..............176
Trebao/la ................................................. 127, 133, 16061
Tugovanje u NK ........................................................12830
U
Uline bande, primjena NK s............106, 11516
Usporedbe kao (pr)osude............................................35
Uveliavanja ..............................................................................46
Uvjerenja
kao temelj vrijednosnih prosudbi .................35
o etnikim i rasnim skupinama ..........13639
o rodnim ulogama ............................................7071
Uzimanje dovoljno vremena za NK .................144
Uzrok vs. poticaj osjecaja ....65, 135-37, 13841
V
Vjetine sluanja ......Vidi Primanje s empatijom
Vrijednosne prosudbe .....................................................34
W
Weil, SImone .............................................................................98
When Bad Things Happen to Good People
(Kushner) ............................................................................98
Williamson, Marianne ...................................................174
Z
Zahtjevi
kao prepreke suosjeanju ...........................8889
molbe vs.....................................................................8889
Zahvalnost ............................................................85, 17177
189
Zasluuje, kao koncept koji otuuje od

ivota...............................39, 70, 140, 144, 150, 173
Zatiujua sila.....................................14950, 15355
Zatvori, primjena NK u ......................................13839
ene i osobne potrebe

poricanje ....................................................................7071
190
Neki od osnovnih osjeaja

koje svi imamo
Osjeaji kada su nam potrebe zadovoljene
zapanjeno
radosno
udobno
dirnuto
sigurno
optimistino
gorljivo
ponosno
pun/a energije
rastereeno
ispunjeno
potaknuto
zadovoljno
iznenaeno
pun/a nade
zahvalno
inspirirano
ganuto
zaintrigirano
pun/a povjerenja
Osjeaji kada nam potrebe nisu zadovoljene

ljutito
beznadno
razdraljivo
nestrpljivo
zbunjeno
nervozno
zabrinuto
usamljeno
razoarano
napeto
obeshrabreno
preplavljeno
smeteno
smueno
sram / stid
nevoljko
frustrirano
tuno
bespomono
neudobno
191
Neke od osnovnih potreba

koje svi imamo
Autonomija
odabrati svoje snove/ciljeve/vrijednosti
odabrati svoj plan za ostvarivanje
svojih snova, ciljeva, vrijednosti
Tjelesna njega
zrak
hrana
kretanje, vjeba
zatita od oblika ivota opasnih po
na ivot: virusa, bakterija, insekata,
grabeljivaca
odmor
seksualni izraaj
sklonite
dodir
voda
Slavljenje ivota
slaviti stvaranje ivota i ispunjene
snove
slaviti gubitke: voljenih osoba, snova
itd. (tugovanje)
Duhovno zajednitvo
ljepota
sklad
nadahnue
red
mir
Meuovisnost
prihvaanje
uvaavanje
bliskost
zajednitvo
briga
doprinos obogaivanju ivota
emocionalna sigurnost
empatija
iskrenost (osnaujua iskrenost koja
nam omoguava uenje iz vlastitih
ogranienja)
ljubav
ohrabrivanje
Igra
zabava
smijeh
potovanje
Integritet
autentinost
kreativnost
smisao
osobna vrijednost
razumijevanje
192
potpora
povjerenje
Kako moete primjenjivati proces NK

Jasno iskazujui
kako sam
bez optuivanja
ili kritiziranja drugih
Primajui s empatijom
kako si ti,
a da pri tom ne ujem
optuivanje ili kritiku
Opaanja
1. to opaam (vidim, ujem, pamtim, zamiljam, a bez mojih procjena) to pridonosi
ili ne pridonosi mom blagostanju:
Kada (vidim, ujem)
1. to ti opaa (vidi, uje, pamti, zamilja, a

bez tvojih procjena) to pridonosi ili ne pridonosi tvom blagostanju:
Kada vidi/uje
(Ponekad se isputa kada nudimo empatiju.)
Osjeaji
2. Kako se osjeam (radije osjeaj ili osjet, nego
misao) u odnosu na ono to opaam:
Osjeam
2. Kako se ti osjea (radije osjeaj ili osjet,

nego misao) u odnosu na ono to opaa:
Osjea
Potrebe
3. to trebam ili cijenim (umjesto konkretnog
postupka), a to pobuuje moje osjeaje:
zato to trebam/cijenim
3. to treba ili cijeni (umjesto konkretnog

postupka), a to pobuuje tvoje osjeaje:
zato to treba/cijeni
Jasno zatraiti ono to bi meni obogatilo ivot, ali bez zahtijevanja.
Primiti s empatijom ono to bi tebi obogatilo ivot, a da pri tom ne ujem zahtjev
nego molbu.
Molbe
4. Konkretne postupke koje bi volio/ljela da se
dogode:
Bi li bio/la voljan/a ?
4. Konkretne postupke koje bi ti volio/ljela

da se dogode:
Bi li volio/ljela da ja ?
(Ponekad se isputa kada nudimo empatiju.)
193
O CNK I NK
O CNK
Dr. Marshall B. Rosenberg osnovao je 1984. godine Centar za Nenasilnu komunikaciju (CNK), meunarodnu neprotnu mirovnu organizaciju ija je vizija svijet u kojem svi zadovoljavaju svoje potrebe
na nenasilan nain. CNK je posveen irenju Nenasilne komunikacije (NK) diljem svijeta.
Danas se diljem svijeta organiziraju obuke iz NK u zajednicama,
kolama, zatvorima, medijacijskim centrima, crkvama, tvrtkama,
strunim konferencijama i dalje. Dr. Rosenberg provodi vie od 250
dana godinje pouavajui NK u nekim od najsiromanijih, ratom
razorenih, drava svijeta. Vie od 180 vericiranih trenera i stotine
drugih pouava oko 250.000 ljudi NK u trideset i pet zemalja godinje.
U CNK vjerujemo da je obuka iz NK presudan korak u izgradnji
suosjeajnog i miroljubivog drutva. Vaa donacija e pomoi CNK
da osigura obuku u nekim od najsiromanijih mjesta nasilja na svijetu. Takoer e dati potporu razvoju i nastavku organiziranih projekata koji imaju za cilj donijeti obuku iz NK u geografske regije i
populacije s najveim potrebama.
CNK osigurava mnoge vrijedne resurse za potporu rastu NK diljem
svijeta. Kako biste uputili donaciju osloboenu poreza ili saznali vie
o dostupnim resursima, posjetite web stranicu www.CNVC.org.
Za vie podataka, molim vas kontaktirajte CNK:
2428 Foothill Blvd., Suite E La Crescenta, CA 91214
Telefon: 818-957-9393 Fax: 818-957-1424
Email: cnvc@cnvc.org www.cnvc.org
195
O NK
Od spavae sobe do konferencijske sale, od uionice do ratne zone,
Nenasilna komunikacija (NK) svakodnevno mijenja ivote. NK je
jednostavna i djelotvorna metoda kojom mirnim putem dolazimo
do korijena nasilja i bola. Istraujui nezadovoljene potrebe u pozadini naih postupaka i rijei, NK pomae umanjiti neprijateljstvo,
iscijeliti bol i ojaati profesionalne i osobne odnose.
NK nam pomae zaroniti ispod povrine i otkriti to je ivo i vitalno
u nama, i kako su svi nai postupci utemeljeni u ljudskim potrebama koje pokuavamo zadovoljiti. Uimo razviti rjenik osjeaja i
potreba koji nam pomae jasnije izraziti to se u svakom trenutku u
nama dogaa. Kada razumijemo i prihvatimo svoje potrebe, razvijamo zajedniki temelj za odnose koji e nas puno vie ispunjavati.
Pridruite se tisuama ljudi irom svijeta koji su unaprijedili svoje
odnose i ivote ovim jednostavnim, ali ipak revolucionarnim procesom.
196
O autoru
Dr. Marshall B. Rosenberg je osniva i direktor Obrazovnog odjela Centra za Nenasilnu komunikaciju i autor meunarodno priznate knjige Nenasilna komunikacija, Jezik ivota. Rosenberg provodi vie od 250 dana svake godine putujui svijetom, pouavajui
Nenasilnu komunikaciju (NK) u stotinama lokalnih zajednica, na
nacionalnim konferencijama i u nekim od najsiromanijih, ratom
razorenih, zemalja svijeta.
Odrastajui u turbulentnom susjedstvu Detroita, dr. Rosenberg je
razvio zanimanje za nove oblike komunikacije koje bi sa sobom donijele miroljubive alternative nasilju s kojim se suoavao. Njegovo
ga je zanimanje dovelo do doktorata iz klinike psihologije na Sveuilitu u Wisconsinu 1961. godine, gdje je studirao kod Carla Rogersa. ivotno iskustvo nakon studija i studiranje komparativne religije
potaklo ga je da razvije metodu Nenasilne komunikacije (NK).
Dr. Rosenberg je prvo primjenjivao NK u 1960-im u dravno nanciranim integrativnim programima u kolama provodei trening iz
medijacije i komunikacijskih vjetina. Osnovao je Centar za Nenasilnu komunikaciju (CNK) 1984. Od tada je CNK izrastao u meunarodnu neprotnu organizaciju s tisuama volontera i trenera u
35 zemalja diljem svijeta. Smatran meunarodnim mirovnim radnikom, Rosenberg je kreirao izuzetan proces koji je jednostavan, a
ipak ima dubok utjecaj na smanjivanje nasilja diljem svijeta.
Rosenbergov stil pouavanja je intiman i snaan. S gitarom i lutkama u ruci, iskustvom putovanja u neke od najnasilnijih dijelova
svijeta i duhovnom energijom koja ispunjava prostoriju, Rosenberg
nam pokazuje kako kreirati mirniji i zadovoljniji svijet. Dr. Rosenberg
trenutno ivi u Wasserfallenhofu u vicarskoj.
197
Prirunici Centra za mir, nenasilje

i ljudska prava Osijek:
Volonteri u izgradnji mira i zajednice

Ana Raai, Igor orevi, Katarina Kruhonja
Prikaz programa s primjerima radionica i radnim
materijalom za trenere i trenerice
ISBN: 953-97479-2-9
Medijacija u zajednici
Urednice: Katarina Kruhonja, Barbara Mitchels
Prikaz treninga s primjerima radionica i radnim materijalima za trenere i trenerice.
ISBN: 953-97479-6-1
Trauma i samopomo
Marijana Mitrovi, Monika imek
Prirunik za rad s razvojaenim braniteljima. Prikaz programa s primjerima radionica i radnim materijalima za voditelje i voditeljice skupina.
ISBN: 953-97479-7-X
Miroljupci prirunik mirovnog odgoja

Ladisalv Bognar, Marina Nit, Ljerka Tonkovi
ISBN: 953-97479-8-8
Medijacija posredovanje u sukobima za uporne

Branka Peuraa, Vesna Tereli
ISBN: 953-97479-6-1
Nenasilna komunikacija Vjebenica

Lucy Leu
ISBN: 953-7338-02-9
Ova vjebenica pomae u praktinoj primjeni vjetina Nenasilne komunikacije pratei po poglavljima knjigu
Marshalla B. Rosenberga.
Za daljnje informacije o
Nenasilnoj komunikaciji:
Center for Nonviolent Communication (CNVC)
2428 Foothill Boulevard, Suite E
La Crescenta, California 91214, S.A.D.
Web-stranica: www.cnvc.org
Elektronska pota: cnvc@CNVC.org
Telefonski broj sjedita organizacije: ++1-818-957-9393
Prijevod i tisak ove knjige nancijski je omoguilo Veleposlanstvo Sjedinjenih Amerikih Drava u Republici Hrvatskoj. Ovdje izraena miljenja, nalazi i zakljuci ili preporuke autora nisu nuno stav State Departmenta.
CIP

Nenasilna Komunikacija

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Nenasilna Komunikacija

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

NENASILNA KOMUNIKACIJATM

Naslov izvornika: Nonviolent Communication: A Language of Life

Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek

Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija

NK na djelu: ena se povezuje s umiruim suprugom. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 107

Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija

Poticaj nasuprot uzroku: Praktine implikacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 138

Marshall Rosenbergova knjiga Nenasilna komunikacija - Jezik

Marshall Rosenberg - Nenasilna komunikacija

Promijeniti nain na koji svijet funkcionira zvui zastraujue, ali

Zadivljuje me jednostavnost kojom se Nenasilna komunikacija