INVESTITOR:

-------

GRAEVINA:

----------

LOKACIJA:

------------

FAZA:

GLAVNI PROJEKT

VRSTA PROJEKTA:

PROJEKT KONSTRUKCIJE

BROJ TEH. DNEVNIKA:

TAJEDNIKA OZNAKA PROJEKTA:

TD: -----------ZOP: -------

PROJEKTANT VODITELJ:

---------

PROJEKTANT KONSTRUKCIJE:
SURADNICI:

--------------------

DATUM:

-----------

KNJIGA 2
REDNI BROJ

VRSTA PROJEKTA

PROJEKTANT

2.00

PROJEKT
KONSTRUKCIJE

--------------

Banja Luka, svibanj 2011. god.

Direktor:
-----------------------------------------/potpis i peat/

SADRAJ - KNJIGA 2:
2.00 PROJEKT KONSTRUKCIJE
2.01 OPI DIO:

2.2
-

Izvod iz sudskog registra poduzea

Rjeenje o imenovanju projektanta konstrukcije
Uvjerenje o poloenom strunom ispitu projektanta konstrukcije
Izjava projektanta konstrukcije
Isprave o primjeni propisa zatite od poara
Isprave o primjeni propisa zatite na radu
Potvrda projektanta o suglasnosti projekta konstrukcije s ostatkom glavnog projekta

TEHNIKI DIO:
Tehniki opis
Program kontrole kvalitete (beton i armatura)
Statiki proraun konstrukcije graevine
Planovi pozicija
Tlocrt temelja
M 1:200
Tlocrt prizemlja
M 1:200
Konstrukcija stropa prizemlja
Konstrukcija stropa 1 kata
Konstrukcija stropa 2 kata
Krovna konstrukcija
Krovna konstrukcija glavne reetke
Vertikalni spreg krovne konstrukcije
Konstrukcija u osi 1-1 M 1:200
Konstrukcija u osi 5-5 M 1:200
Konstrukcija u osi F-F M 1:200
Konstrukcija u osi J-J M 1:200
Konstrukcija u osi G-G M 1:200

M 1:200
M 1:200
M 1:200
M 1:200
M 1:200
M 1:200

2.02. TEHNIKI DIO

TEHNIKI OPIS KONSTRUKCIJE

TEHNIKI OPIS KONSTRUKCIJE

Uvod
Objekt Arena Doboj, je objekt sportske dvorane koji je planiran za izgradnju na katastarskim esticama
k.. broj: 673/1, 6710/1 (dio), 6710/2 (dio) K.O. Doboj uz samu ulicu Cara Duana.
Objekt je koncipiran kao P+1+2+3, gdje se trea etaa predvia za smjetaj potrebnih ureaja za
dvoranu.
Ukupna povrina parcele namijenjene za potrebe dvorane je 18 261 m2.
Gabaritne dimenzije objekta su 93,3 x 73,70 m to ini povrinu od 6 876 m2.
Na nivou prizemlja smjetene su prostorije za sportae, vertikalne i horizontalne komunikacije,
tehnike prostorije, uslune prostorije, i pomone prostorije dvorane.
Zbog konfiguracije terena objekt je deniveliran dijelom za 96cm.
Ulaz na borilite za sportae je direktno iz prizemlja iz svlaionica, a za gledatelje i VIP posjetitelje
pristup tribinama je sa 2 etae.
Horizontalne komunikacije kroz objekt su rijeene hodnicima minimalne dimenzije 180cm, a vertikalna
komunikacija osigurana je preko AB stubita i liftova sa sva etiri strane borilita.
Temeljna konstrukcija
Temeljna konstrukcija, sainjena je od temelja samaca, temeljnih ploa i temeljnih greda.
Temeljne stope su dimenzija 400x400x50, 300x300x50 i 250x250x50 cm.
Svi temelji samci bit e u dovoljnoj mjeri ukrueni temeljnim gredama 30*50cm, kako bi se ublaila
diferencijalna slijeganja.
Stubita i liftovi e se temeljiti na temeljnim ploama visine 50cm. Zbog blizine rijeke Bosne i visoke
podzemne vode temeljnu konstrukciju je potrebno zatititi hidroizolacijom.
Nakon iskopa itava povrina e se nasuti granulirani m ljunkom u visini od 30 cm, na kojem e se
izvoditi podloni beton debljine 15cm, po kojem e se dalje raditi hidroizolacija, a nakon toga podna
ploa objekta.
Vertikalna konstrukcija
Vertikalna konstrukcija sainjena je od montanih AB stupova 60*60cm, AB zidova d=20cm.
Stupovi su montani dimenzija 60 x 60 cm, zbog velikih dimenzija izvode se na gradilitu u posebnoj
oplati izraena prema planu oplate za pojedini stup. Nakon postizanja potrebne vrstoe stupovi se
direktno iz kalupa montiraju na svoje pozicije uz pomo auto-dizalice.
Liftna jezgra kao i stubina izvode se kao AB debljine 20cm, za zavrnom glatkom obradom. U skladu
sa estetskim zahtjevima sva stubita izvest e se nazubljena sa obje strane gazinih ploha. Zbog
spajanja montane i monolitne konstrukcije u sklopu ovih zidova morat e se izvoditi i mjesta potrebna
za oslanjanje montane konstrukcije u vidu kratkih konzola za uplje ploe i grede.

Horizontalna konstrukcija
Horizontalna konstrukcija sainjena je od montanih i monolitnih greda, upljih ploa d=20cm,
monolitnih ploa d=20cm. Nakon to se montana konstrukcija sloi ista se u itavoj povrini pokriva
monolitizirajuim tlanim slojem d=8cm.
Montane grede izvode se kao prefabrikovani elementi. Sve grede imat e u sebi ugraene posebne
ploice kako bi se iste nakon montae mogle zavariti za stup. Na slici ispod prikazana su 2 osnovna
tipa montanih greda koje e se koristiti za izgradnju dvorane Doboj.

Oblik i dimenzija montanih greda

uplje ploe
Horizontalna konstrukcija je veim djelom sainjena od upljih ploa d=20cm, koje e se kasnije
prekriti monolitizirajuim tlanim slojem d=8cm. Ploe se rade kao prefabrikovani prednapeti
elementi, koji se transportiraju do gradilita teretnim vozilima i montiraju auto-dizalicama.
Jedan od osnovnih horizontalnih elemenata su tribinske klupice. Zbog svog oblika i dimenzija tribine
su konstruirane u 2 nagiba kako bi se ostvarila preglednost sa istih. Samim tim i tribinske klupice su
projektirane u 2 osnovna elementa koja su prikazana na slici ispod:

Tribinske klupice

Tribinske klupice se isto izvode kao prefabrikovani klasino armirani montani elementi, koji se
transportiraju do gradilita i montiraju auto-dizalicom, uz pomo specijalnih spojeva koji e kasnije
osigurati da se isti ne primijete na tribinama. Zavrna obrada tribina je glatka.
Da bi se po tribinama moglo komunicirati, da se ova visina od 77, odnosno 71 cm moe savladati
dodani su montanim elementima stepenica visina 17 i 19cm i irine 150cm.
Sve tribinske klupice oslanjaju se na montane tribinske grede dimenzija 110 x 60cm i
80 x 60 cm, koje su jednim krajem stepeniaste za oslanjanje tribinskih klupica, a sa donje strane su
ravne.
Krovna konstrukcija
elina krovna konstrukcija izmeu osi B i I sastoji se od glavnih krovnih reetki u jednom smjeru
raspona 56m. Popreni presjek glavne krovne reetke je V oblika, s dva gornja tlana pojasa na
razmaku od 3,5 m i jednim donjim vlanim pojasom. Glavne krovne reetke se nalaze na rasteru od 8,4
m i oslanjaju se na armiranobetonske stupove 60 x 60 cm, preko konzola. Visina reetke u sredini
raspona je 4,5 m, a na rubovima 3,85 m .
Dimenzije elemenata reetke su: gornji pojas 323,9/10 mm, donji pojas 355,6/16 mm, ispuna u
srednjem dijelu reetke 108/6,3 mm i prema krajevima 168,3x8,8 mm. Sekundarni elementi
(podronice) krova su profili HE 140 A, na razmaku od 4,0 m. Na krajevima glavne krovne reetke su
povezane sa vertikalnim spregom.
Svi elini elementi konstrukcije predvieni su od elika kvalitete S 235.
Glavne krovne reetke oslanjaju se na elastomerne leajeve POLIROL TIP 1, dimenzija a x b = 400 x
250 mm, i debljine d=63 mm.

Glavna elina reetka

Dio krovne konstrukcije koji je namijenjen za smjetaj ureaja za potrebe dvorane, pokrit e se manjim
elinim nosaima u obliku IPE. Ovisno o potrebama ureaja krovna konstrukcija e se dijelom
ostavljati otvorena za potrebe ventilacije i sl.

3D prikaz djela tribina sa glavnom krovnom konstrukcijom

3D
prikaz glavne krovne konstrukcije

Fasada objekta
Fasada objekta bit e izvedena veim dijelom u staklenoj povrini sa isprekidanim zapunjenim poljima.
Zbog uvjeta oslanjanja podkonstrukcije za staklenu fasadu, sve po rubu objekta ostavljene su rubne
grede na koje e se ista konstrukcija vezati. Zapunjeni dijelovi fasade izvodit e se na kao zidani zidovi
debljine 30 cm, koji e se kasnije termiki izolirati i klasino bukati.
Kasnije e se itava fasada ne ukljuujui prizemlje obloiti elinom mreom, koja e se vezati
podkonstrukcijom na obodne montane grede.

Plan montae konstrukcije

Konstrukcija objekta izvodi se kao polumontana konstrukcija. Montanim elementima predviaju se izvesti
grede i uplje ploe, a sve ostalo (Zidovi, temelji, tlani sloj i obodne konzole) izvodi se monolitno.
Da bi se moglo pristupiti montai, montanih elemenata potrebno je prije izvesti odreenu koliinu monolitnih
radova za svaku etau.

Nakon to se izvede monolitna temeljna konstrukcija ( temeljne stope, aice i temeljne grede ), vri se
postavljanje montanih stupova u temeljne aice.
Stupovi se nakon postavljanja privremeno uvrste klinovima, te se pristupa tzv. provjeri poloaja
stupova. Ako je poloaj zadovoljavajui, spoj stupa i temeljne aice se zalije sitnozrnim betonom ime
se postie ukljetenje stupa u temeljnu stopu.
Nakon to je fiksiran poloaj stupova, pristupa se postavljanju etanih nosaa. Zatim se postavljaju
uplje ploe.
Usporedo sa montaom moe se izvoditi monolitni dio konstrukcije unutar graevine.
Montaa same konstrukcije mora se provesti tako da montirana konstrukcija u potpunosti zadovolji
zahtjeve postavljene projektnom dokumentacijom.
Projektirani vijek uporabe graevine i uvjeti za njeno odravanje
Predmetna graevina izgradit e se za rok trajanja od najmanje 50 godina. Izbor tehnologije graenja i
upotreba odabranih materijala uz striktno provoenje pravila struke prilikom graenja garantiraju ovakav vijek
trajanja graevine. Da bi se osigurao taj vijek trajanja graevine potrebno je provoditi redovno odravanje
osnovnih konstruktivnih elemenata graevine, kao i sekundarnih elemenata. Kod ovakve, preteno armirano
betonske konstrukcije graevine karakteristina je mala potreba za odravanjem osnovnih elemenata
konstrukcije.
Propisuju se slijedee radnje pri odravanju graevine, koje e garantirati dugotrajnu trajnost i sigurnost iste :
-Redovan godinji pregled cjelokupne graevine s izradom zapisnika o naenom stanju konstrukcije. Akciju
provodi rukovoditelj odravanja graevine.
-Izrada detaljnog plana sanacije uoenih oteenja i neodgodiva realizacija iste.
-Redovno bojanje ili odravanje obloge koja titi AB konstrukciju na mjestima gdje se uoi pojava pojaane
korozije izazvane atmosferilijama.
-Kontrola krovnih ploha i sistema odvodnje voda s krovnih povrina dva puta godinje i to prije perioda veih
kia.
-Detaljna kontrola betonskih elemenata konstrukcije svakih 5 godina s registracijom svih pojava pukotina ili
bubrenja betona zbog korozije armature. Hitna sanacija uoenih oteenja odgovarajuim materijalima.
-Zatitni premaz fasadnom bojom svih betonskih elemenata izloenih atmosferilijama potrebno je provoditi
redovno svakih 10 godina.

-Kontrola i odravanje svih instalacija graevine, koje svojim neispravnim radom mogu prouzroiti oteenja i
smanjenje trajnosti elemenata konstrukcije.
-Naroito je vano jo jednom istaknuti kako sva uoena oteenja treba sanirati u najkraem moguem roku, jer
tete na konstrukciji progresivno rastu ukoliko se sanacija odmah ne provede.
-Detaljan pregled tipskih spojeva montanih betonskih elemenata (spojevi fasada i sl.) svakih 5 godina.
-Nakon svakog gore navedenog pregleda potrebno je voditi detaljni zapisnik sa opisom pregleda, potrebnim
radnjama da se otklone eventualni nedostaci, datumom, te prisutnima pri pregledu. Pregled treba raditi i
ovjeravati ovlatena organizacija.

Tehnoloke napomene
U fazi izrade projekta konstrukcije nisu bili dostupni svi potrebni podaci za predvianje prodora kroz nosivu
konstrukciju. Ukoliko se ukae potreba za naknadnim buenjem potrebno je traiti suglasnost od projektanta
konstrukcije.
Kod dimenzioniranja elemenata nije izvrena provjera elemenata u fazi transporta i montae, poto je isto
potrebno uskladiti s tehnologijom i organizacijom transporta i gradnje (montae).
Izvedbeni projekt montane konstrukcije s detaljima armature i naina spajanja elemenata montane
konstrukcije, koji e izraditi izvoditelj montane konstrukcije akceptirat e se od strane projektanta konstrukcije
i nakon izvrene provjere uvrstiti u izvedbeni projekt konstrukcije. Kod izrade izvedbenog projekta potrebno je
posebnu panju posvetiti usklaenju detalja spojeva betonske konstrukcije (kao npr. eline ploice, rupe,
ugraeni C-profili, vijci i sl.).
Svi elementi konstrukcije i njihove meusobne veze prikazat e se u izvedbenom projektu.

Proraunske vrijednosti optereenja

Pri izradi statikog prorauna konstrukcije, za dobivanje statikih utjecaja (M,N,T) koriten je programski
paket ''Tower 3D Model Bulider'' ver. 6.0 za statiku i dinamiku analizu objekata. Program je temeljen na
tehnici konanih elemenata. Licenciran je od firme ''Radimpex''.
Objekt je proraunat prema vrijednostima prikazanim u analizi optereenja.

Primijenjeni pravilnici i normativi

Prilikom izrade projekta konstrukcije primijenjeni su slijedei pravilnici i normativi:

Pravilnik o tehnikim propisima za graevinske proizvode koji se ugrauju u betonske konstrukcije

(''Slubene novine FBIH''br.86/08)
Pravilnik o tehnikim mjerama i uvjetima za temeljenje graevinskih objekata (sl.list 15/90)
Pravilnik o tehnikim mjerama i uvjetima za beton i armirani beton (sl. list 11/87)
Pravilnik o tehnikim mjerama i uvjetima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmikim podrujima (sl.
list 19/83,20/88,52/90)
Korisna optereenja stambenih i javnih zgrada
Vlastita teina konstrukcije, konstrukcijskih elemenata i uskladitenog materijala koji se uzima u obzir pri
dimenzioniranju
Pravilnik o tehnikim svojstvima za elik i eline proizvode koji se ugrauju u eline konstrukcije
("Slubene novine FBiH" br. 69/08)

BAS EN 10080:2007

elik za armiranje betona-Zavarivi armaturni elik- Openito (EN

10080:1998)

BAS EN 13369:2004

Opa pravila za proizvode od prefabrikovanog betona (EN

13369:2004)

BAS EN 1992-1-1:2006

Eurokod 2 Projektiranje betonskih konstrukcija Dio 1-1. : Opa

pravila i pravila za graevine (EN 1992-1-1:2004)

BAS EN 1998-1/Cor:2010 Eurokod 8 - Projektovanje konstrukcija otpornih na zemljotres - Dio 1

: Opa pravila - Seizmika aktivnost i opa pravila za graevine
BAS EN 206-1:2002 Tehnika svojska za beton i drugi zahtjevi za beton
Agregati za beton (EN 12620:2002)
Za cement BAS EN 206-1
Voda za beton BAS EN 1008
Pravilnik o nainu zatvaranja i oznaavanja zatvorenog gradilita, odnosno graevine (''Slubene novine
Federacije BiH'', br: 83/07 )

PROGRAM KONTROLE KVALITETE (BETON I ARMATURA)

Program kontrole kvalitete (beton i armatura)

Izvoditelj je odgovoran za kvalitetu izvoenja radova i za uredno poslovanje.

Izvoditelj ne smije odstupati od projekta bez pismenog odobrenja nadzornog inenjera Investitora, a uz
prethodnu suglasnost projektanta. Sve izmjene se moraju unijeti u graevinsku knjigu i graevinski dnevnik.

Kvaliteta koritenog graevinskog materijala, poluproizvoda i gotovih proizvoda, kao i kvaliteta izvedenih
radova mora odgovarati prethodno navedenim uvjetima propisanim vaeim propisima, standardima,
uvjetima iz tehnike dokumentacije, te uvjetima iz Ugovora.

Ukoliko izvoditelj ugrauje materijal koji nije standardiziran, za isti je duan pribaviti odgovarajue dokaze
o kakvoi i priloiti ih u pismenoj formi.

Pri izvoenju graevine, izvoditelj se duan pridravati navedenih propisa kao i svi ostalih Pravilnika,
Tehnikih normativa, posebnih uvjeta za izradu, ugradnju i obradu pojedinih elemenata graevine, kao i
standarda propisanih za izvoenje radova na graevini (temeljenje, betonski radovi, skele i oplate, armatura,
elik za armiranje, kontrola kvalitete betona i elika, zidanje zidova, zavrni radovi), kako bi osigurao da
izvedena graevina odgovara projektu, te svim propisima i standardima BiH, a izmeu kojih su:

Pravilnik o tehnikim mjerama i uvjetima za izvoenje zidova zgrada (Sl. list 87/91)
Pravilnik o tehnikim normativima za projektiranje i izvoenje radova na temeljima graevinskih objekta
(Sl. list 34/74)
Pravilnik o tehnikim normativima za beton i armirani beton (Sl. list 11/87)
Pravilnik o tehnikim mjerama i uvjetima za prednapregnuti beton (S. list 51/71)
Pravilnik o tehnikim normativima za eline ice, ipke i uad za prednaprezanje (S. list 41/85; 20/88)

Primijenjeni su vaei standardi:

za agregat EN 12620:2002
za cement BAS EN 206-1
za armaturu BAS EN 10080:2007
za aditive BAS EN 934-2:2002
za vodu BAS EN 1008
za ispitivanje uzoraka betona
Pravilnik o dokazu kvalitete materijala i izvoenja radova (Sl. list 11/87)
Standard o proizvodnji betona U.M1.050
Standard o dodacima betonu U.M1.034
Standard o homogenosti betonske mjeavine U.M1.028
Standard o naknadnom dokazivanju kvalitete betona U.M1.048
Standard o podobnosti proizvodnje betonskog pogona U.M1.050
Kontrola proizvodnje betona u tvornicama betona U.M1.051
Transportirani beton U.M1.045
Kvaliteta armature EN 10080:1998
Standard o kvaliteti armature U.M1.091, 090, C.K6.020

Napomena:
U svim tehnikim uvjetima navedene su veze s drugim normama o kvaliteti materijala, pa ih neemo posebno
navoditi.

Dunosti izvoditelja

Radove izvoditi na nain odreen ugovorom, propisima i pravilima struke, tehnikim normativima i
standardima propisanim i prihvaenim u BiH, te prema odobrenoj projektnoj dokumentaciji. Poduzeti sve
potrebne mjere za sigurnost zaposlenih radnika, javnog prometa, kao i susjednih objekata pored kojih se
izvode radovi.

Organizirati kontrolu radova u terenskim i pogonskim laboratorijima, ili povjeriti tu kontrolu strunim
organizacijama koje su za to upisane u sudski registar.

Ugraivati materijal, predgotovljene elemente, elemente, ureaje i tehniku opremu koji odgovaraju
propisanim standardima i tehnikim normativima.

Kvalitetu radova, materijala i ureaja koji mogu utjecati na stabilnost i sigurnost objekta i kvalitetu cijelog
objekta, odnosno radove, dokumentirati obraenim rezultatima ispitivanja ili ispravama izdanim u skladu sa
zakonom ili propisima o tehnikim normativima i standardima.

Radove izvoditi po redoslijedu kojim se osigurava kvalitetno izvoenje i o izvoenju pojedinih faza na
vrijeme obavijestiti nadzornog organa radi pregleda i utvrivanja kvalitete.

Rezultate ispitivanja Izvoditelj je duan dostaviti nadzornom inenjeru.

Duan je pribaviti sve ateste kada je to propisano tehnikim normativima ili propisima.

Ne smije upotrebljavati graevinske materijale bez odobrenja nadzornog organa, a u sluaju da ih upotrijebi,
snosi rizik i trokove koji iz toga nastanu.

Kontrolna ispitivanja
1. Kontrolna ispitivanja provodi nadzorni organ, a za konanu ocjenu kvalitete materijala i radova
mjerodavni su rezultati kontrolnog ispitivanja. Kontrolna ispitivanja obavljaju se u tijeku izvedbe radova
po vrsti, obujmu i vremenu, kako to nalau zakonski propisi i tehnika regulativa.

2. Ukoliko rezultati kontrolnih ispitivanja pokau da kvaliteta upotrjebljenih materijala i izvedenih radova
ne odgovara zahtijevanim uvjetima, nadzorni organ je duan izdati nalog izvoditelju da nekvalitetan
materijal zamjeni kvalitetnim i radove dovede u ispravno stanje.
-

Izvoditelj je duan napraviti "Projekt betona" koji e zadovoljiti uvjete date ovom projektnom
dokumentacijom, a istovremeno uvaiti tehnologiju proizvodnje i ugradbe betona koju primjenjuje
izvoditelj, te zadovoljiti propisane uvjete. Kontrolu kvalitete betonskih radova treba povjeriti za to
registriranoj organizaciji, a svi detalji kontrole trebaju biti prema pravilniku o tehnikim mjerama i uvjetima
za beton i armirani beton (sl. list 11/87)

BAS EN 10080:2007

Izvoditelj je duan tijekom graenja i po zavretku istog pribaviti dokaze o kvaliteti upotrjebljenog
graevinskog materijala, poluproizvoda i gotovih proizvoda od ovlatenih organizacija kao to je:

Izvjee o kvaliteti betona za monolitne AB konstrukcije

Izvjee o kvaliteti betona za montane AB i prednapregnute konstrukcije
Izvjee o ispitivanju glatkog betonskog elika i rebrastog elika
Uvjerenje o kvaliteti zavarene graevinske armaturne mree
Uvjerenje o kvaliteti ica (uadi) za prednaprezanje
Zapisnike o prednaprezanju montanih prednapregnutih elemenata

elik za armiranje betona-Zavarivi armaturni elik- Openito (EN

10080:1998)