Ivan Macut

ZAHTJEVI UPUENI SVEENICIMA ZA ZATITU OBITELJI I

PROMICANJE TRADICIONALNIH CRKVENO-MORALNIH VREDNOTA
Prema Instrumentum Laboris za III. Izvanrednu
generalnu skuptinu Biskupske sinode
UDK:254.1/.4
(265.5+316.356.2):25
Struni znanstveni rad
Primljeno 10/2014.
307

Saetak
Ovaj smo rad podijelili na dva dijela. U prvom dijelu pod
naslovom Kritika i zahtjevi upueni sveenicima posvetili smo
se kritici i odreenim zahtjevima, koji su upueni sveenicima, i
pastoralnim djelatnicima u cjelini, a proizlaze iz pristiglih odgovora
te prijedloga s obzirom na obiteljsku problematiku kao takvu te
zatitu temeljnih obiteljskih i crkvenih vrijednosti s obzirom na
obitelj i njezinu opstojnost u dananjem svijetu sabranima u
Instrumentum Laboris. Problematiku moemo svrstati okvirno na
sljedei nain: a) potreba bolje pripreme za homilije; b) nedovoljno
poznavanje crkvenih dokumenata; c) nedovoljno poznavanje
problematike seksualnosti, reguliranje plodnosti i prokreacije
te neslaganje s uenjem Crkve; d) skandali u Crkvi (pedofilija,
neprikladni moralni ivot, bogatstvo); e) nepotovanje crkvenih
propisa s obzirom na podjelu sakramenata rastavljenima i
ponovno civilno vjenanima.
Drugi dio naslovljen je Analiza zahtjeva i produbljivanje
tematike. U ovom smo poglavlju produbili pogled na pitanja koja
proizlaze iz Instrumentum Laboris, a to bi, vjerujemo, moglo
poboljati pastoralno djelovanje i ulogu sveenika s obzirom na
problematiku s kojom se u ovom radu bavimo. Na koncu, zakljuak
je kako je mnogo toga to danas ugroava obitelj te su sveenici
pozvani biti oni koji e propovijedanjem rijei Boje, zastupanjem
ispravnoga crkvenoga moralnog uenja te svojim moralnim
ivotom tititi obitelj kao takvu i tradicionalno obiteljske i crkvene
vrednote kako bi se i u dananje vrijeme, a koje nije naklonjeno
obitelji, obiteljskom ivotu i crkvenom moralnom uenju, ouvale
vrednote koje Crkva zastupa.

3/4 l 14.

Ivan Macut: Zahtjevi upueni sveenicima za zatitu obitelji i promicanje...

Kljune rijei: Instrumentum Laboris; III. izvanredna

biskupska sinoda; obitelj; sveenik; moralno uenje; tradicija.

Uvodne

308

napomene

Dana 8. listopada 2013. god. papa Franjo od 5. do 19.

listopada 2014. god. sazvao je III. Izvanrednu generalnu
skuptinu Biskupske sinode1 koja e se odvijati pod radnim
naslovom: Pastoralni izazovi obitelji u kontekstu evangelizacije.
Generalno tajnitvo Sinode napravilo je Pripremni dokument
koji je potom poslan biskupijama, biskupskim konferencijama,
fakultetima, itd. kako bi prikupili odgovore na postavljena
pitanja. Izvanredna generalna skuptina, kako to kae i sami
uvodnik u radni dokument Instrumentum Laboris, a koji
je potpisao 24. lipnja 2014. god. Lorenzo kard. Baldisseri,
generalni tajnik biskupske sinode, prema elji pape Franje
odvijat e se u dvije meusobno povezane faze. Prva faza
obuhvaa primanje odgovora te e sinodalni Oci procijeniti i
svrstati pristigle odgovore, svjedoanstva i poticaje partikularnih
crkava. Sljedee, tj. 2015. god., redovita Generalna skuptina, u
veini sastavljena od biskupa, raditi e i razmiljati o temama i
odgovorima, a koji su u ovom radnom dokumentu predstavljeni
i sistematizirani.
Radni dokument Instrumentum Laboris2 nastao je na
temelju odgovora koji su pristigli na upitnik koji je sadran
u Pripravnom dokumentu, a javno je objavljen u studenome
2013. god. Pitanja su postavljena u osam razliitih tematskih
jedinica, a odnose se na obitelj. Teme su sljedee: 1. Nauk o
obitelji u Svetom pismu i crkvenom uiteljstvu; 2. Brak prema
prirodnom zakonu; 3. Pastoralna briga za obitelji u evangelizaciji;
4. Pastoralna skrb u trenucima branih potekoa; 5. Istospolne
zajednice; 6. Odgoj djece u izvanbranoj zajednici; 7. Otvorenost
1

Zakonik Kanonskog prava biskupsku sinodu definira sljedeim rijeima:

Biskupska sinoda skuptina je biskupa izabranih s razliitih krajeva svijeta,
koji se sastaju u odreena vremena da bi promicali usku povezanost izmeu
rimskog prvosveenika i biskupa i da bi rimskom prvosveeniku savjetima
pruili pomo u uvanju i rastu vjere i udorea, u obdravanju i uvrivanju
duhovne stege, i da bi prouavali pitanja koja se odnose na djelovanje Crkve u
svijetu (Kan 342).
Dokument smo preuzeli sa slubenih vatikanskih internetskih stranica: http://
www.vatican.va/roman_curia/synod/documents/rc_synod_doc_20140626_
instrumentum-laboris-familia_it.html

Sluba Boja 54 (2014.), br. 3/4, str. 307 - 329

vjenanih suprunika ivotu; 8. Veza izmeu obitelji i osobe; te,

na koncu, Ostalo: izazovi i prijedlozi.
Studirajui ovaj radni dokument, postalo nam je vrlo
brzo jasno kako iz pristiglih i u ovom dokumentu sabranih
odgovora, postoji odreena kritika, upozorenje i zahtjevi
upueni sveenicima s obzirom na njihovu odgovornost u vezi sa
samim pastoralom obitelji i odgovora i doprinosa koji se od njih
oekuju u dananjem svijetu koji nikako nije naklonjen obitelji
i obiteljskim vrednotama. Stoga, u ovom radu elimo ponajprije
prikazati koje su to problematine toke, a na koje ovaj radni
dokument upuuje, te ponuditi poneki konkretni odgovor na
postavljena pitanja i izazove.
1. Kritika

i zahtjevi upuena sveenicima

U prvom poglavlju pozornost emo posvetiti kritici i

odreenim zahtjevima koji su upueni sveenicima, i pastoralnim
djelatnicima u cjelini, a koji proizlaze iz pristiglih odgovora te
prijedloga, kada je rije o obiteljskoj problematici kao takvoj
te zatiti temeljnih obiteljskih i crkvenih vrednota s obzirom
na obitelj i njezinu opstojnost u dananjem svijetu. Svakako,
odmah se moe rei kako pristigli odgovori i prijedlozi prepoznaju
i daju veliku vanost sveenicima i njihovoj ulozi u ouvanju i
promicanju te zatiti obitelji kao takve te tradicionalnih vrednota,
koje Katolika Crkva u svom uenju i zastupa i propovijeda.
1.1. Poznavanje Svetoga pisma u obiteljima
Prvi dio radnog dokumenta nosi naslov: Prenijeti evanelje
obitelji danas te je podijeljeno u 4 poglavlja. Drugo poglavlje
nosi naslov: Poznavanje i recepcija Svetoga pisma i dokumenata
Crkve o braku i obitelji. U ovom se poglavlju raspravlja o tome
u kojoj su mjeri Sveto pismo te dokumenti Crkve prisutni u
obiteljima te koliko su s njihovim sadrajem obitelji uope i
upoznate. to se tie poznavanja Svetoga pisma, Instrumentum
Laboris priznaje kako je danas stanje bolje nego prije. Ipak, ima
jo mnogo prostora za napredak jer iz pristiglih odgovora vidi se
kako postoji elja da vjernici jo bolje poznaju Sveto pismo.3
3

Usp. Instrumentum Laboris, br. 9.

309

Ivan Macut: Zahtjevi upueni sveenicima za zatitu obitelji i promicanje...

310

U ovom kontekstu Instrumentum Laboris podsjea na rijei

pape Franje iz Apostolske pobudnice Evangelii gaudim (br. 135144)4 u kojoj papa snano inzistira, s jedne strane, na potrebi
ozbiljne priprave i formacije klera te, s druge strane, na kvaliteti
homilija. Instrumentum Laboris nastavlja kako je upravo
homilija privilegirani instrument u kojem se moe vjernicima
predstaviti Sveto pismo i to pod ekleziolokim i egzistencijalnim
vidom. Ako je propovijed dobro pripremljena, Boji je narod
stavljen u mogunost da upozna ljepotu Rijei. Osim homilije,
dokument govori i o potrebi postojanja u upama i biskupijama
odreenih teajeva koji bi pomogli vjernicima da Pismo shvate
na ispravan nain. Na koncu, Instrumentum Laboris ne inzistira
na umnoavanju pastoralnih aktivnosti, nego da cjelokupni
pastoral obitelji bude proet Svetim pismom.5
1.2. Poznavanje slubenih dokumenata Crkve
Kada je rije o poznavanju saborskih i postsaborskih
dokumenata Uiteljstva Crkve o obitelji od vjernika laika, ini se,
kako istie Instrumentum Laboris, ona je vrlo slaba. Dokumenti
vjernicima laicima o obitelji ili uope nisu ni poznati ili ih se
smatra ekskluzivnim stvarnostima. Na koncu, vjernici istiu
i zahtjevnost studiranja tih crkvenih dokumenata bez dovoljne
teoloke izobrazbe i priprave.6
U broju 12 govori se o potrebi sveenika i slubenika koji
su dovoljno pripravljeni za tu odgovornu i vanu slubu. Naime,
poneki je odgovor istaknuo kako prema nekim vjernicima,
ni sveenici ne poznaju dovoljno niti dubinski problematiku
enidba-obitelj samih dokumenata Crkve niti imaju mogunost
razviti ovu problematiku. Poneki odgovor istie kako se sveenici
osjeaju nedorasli i nedovoljno pripravljeni kako bi se bavili
problematikom seksualnosti, plodnosti i prokreacije i zato se
esto i ne ele suoavati s ovim temama. U pojedinim odgovorima,
nadalje, nalazi se i nezadovoljstvo u odnosu nekih sveenika koji
4

5
6

Zapoinjui svoj govor o homiliji, papa Franjo vrlo iskreno kae kako postoje
mnoge pritube na samu homiliju te ne smijemo zatvarati oi pred tom
injenicom. Osim toga, vjernici pridaju homiliji jako znaajnu ulogu te mnogi od
njih, s jedne strane, trpe sluajui homilije, te, s druge strane, trpe i sveenici
propovijedajui. alosno je, ali je tako, zakljuuje papa Franjo. Usp. Papa
Franjo, Evangelii Gaudium Radost Evanelja, KS, Zagreb, 2013., br. 135.
Usp. Instrumentum Laboris, br. 10.
Usp. Instrumentum Laboris, br. 11.

Sluba Boja 54 (2014.), br. 3/4, str. 307 - 329

se pokazuju indiferentnima na pojedina moralna uenja te se

nalaze u neslaganju s uenjem Crkve, a to dovodi do zbunjenosti
kod Bojeg naroda. Upravo zbog toga, trai se da sami sveenici
budu vie pripremljeni i odgovorni u objanjavanju rijei Boje
i u predstavljanju dokumenata Crkve kada je rije o braku i
obitelji.7
1.3. Nunost pronalaska novih naina prenoenja uenja Crkve
Na kraju drugog poglavlja govori se o nunosti pronalaska
novih naina kako bi se moglo uinkovitije prenijeti uenje
Crkve o braku i obitelji. Istie se, nadalje, i nunost formacije
pastoralnih djelatnika koji e biti u stanju prenijeti kransku
poruku na nain prikladan kulturi u kojoj ive i djeluju.8
Nadalje, u broju 19 govori se o tome da se kateheza o
braku i obitelji ne smije svesti samo na neposrednu pripremu
mladenaca za enidbu, nego je potrebno jedno dinamino vodstvo
koje e preko razliitih svjedoka pokazati svu ljepotu Evanelja i
dokumenata Uiteljstva Crkve o obitelji. Stoga, puno prije nego
to se odlue za brak, mladi imaju potrebu i treba im pomoi da
upoznaju ono to Crkva ui i objasniti im razloge toga uenja.9 Uz
ovo ve reeno, u broju 49 nastavlja se govor o nunosti jednoga
obiteljskog pastorala koji ima za cilj trajnu i sustavnu formaciju
o vrijednosti braka kao poziva i o otkriu roditeljstva kao dara.
Pratnja mladencima ne bi se smjela svesti samo na pripravu
za brak. Istie se potreba jedne trajne i utemeljene formacije:
biblijska, teoloka, duhovna, ljudska i egzistencijalna. Kateheze
bi trebale biti meugeneracijske te bi roditelji mladenaca trebali,
takoer, biti ukljueni u taj proces.10
1.4. Nunost pripreme sveenika za pastoral obitelji u
posebnim prilikama
Trei dio dokumenta nosi naslov Pastoral obitelji u odnosu
na nove izazove. Odmah u prvom poglavlju govori se o pastoralu
obitelju i o ponekim prijedlozima. Istie se odgovornost svee7
8
9
10

Usp.
Usp.
Usp.
Usp.

Instrumentum
Instrumentum
Instrumentum
Instrumentum

Laboris,
Laboris,
Laboris,
Laboris,

br.
br.
br.
br.

12.
17.
19.
49.

311

Ivan Macut: Zahtjevi upueni sveenicima za zatitu obitelji i promicanje...

nika s obzirom na vodstvo pastorala obitelji u odnosu na

razliite karizme i slube u crkvenoj zajednici. Pozitivna iskustva
dolaze jedino kada imamo sinergiju izmeu svih ovih dijelova
pastorala.11 Nadalje, govori se o vanost da sveenici u posebnim
okolnostima kao to su mjeovite enidbe, trebaju posvetiti
posebnu pozornost i brigu te se istie nunost obrazovanja i
pripreme sveenika kako bi mogli adekvatno pratiti ove brakove.12
1.5. Skandali u Crkvi
312

U broju 75 navode se seksualni skandali u Crkvi, na poseban

nain pedofilija, ali, takoer, i negativna iskustva s klerom i
nekim drugim osobama usko vezanima uz Crkvu. Na poseban
se nain spominju Sjeverna Amerika i Europa gdje se osjetio
znatan gubitak povjerenja vjernika u Crkvu kao instituciju
i sveenike te moralnog kredibiliteta Crkve kao takve upravo
zbog seksualnih skandala koji su nedavno otkriveni. Na ovo se,
nadalje, dodaje i ponekad vrlo bogati stil ivota sveenika kao i
nedosljednost izmeu onoga to ue i propovijedaju te onoga to
sami ive i svojim ivotom drugima svjedoe.13
1.6. Pristup sakramentima rastavljenih i ponovno oenjenih
Poznat je stav Katolike Crkve kako oni koji su se rastavili
i stupili u ponovni civilni brak, nemaju pristup sakramentima.
Instrumentum Laboris podsjea kako mnogo osoba nema uope
svijesti da ivi u nedoputenoj situaciji, te kako do svijesti da ive
u jednom neredovitom i nedoputenom stanju dolaze tek kada
ele biti kumovi kod sakramenata krtenja i svete potvrde.14
Meutim, kada je rije o pristupu sveenika kada se susretnu s
ovim konkretnim i ponekad vrlo tekim i neugodnim problemom
da netko tko eli biti kum, ali to zbog svog naina ivota ne
moe biti, Instrumentum Laboris prema pristiglim odgovorima
kae da u Europi, ali i u Latinskoj Americi i Aziji, prevladava
tendencija da se situacija rijei preko sveenika za kojega znaju
da e odgovoriti na njihov zahtjev i popustiti, iako znaju da
11
12
13
14

Usp.
Usp.
Usp.
Usp.

Instrumentum
Instrumentum
Instrumentum
Instrumentum

Laboris,
Laboris,
Laboris,
Laboris,

br.
br.
br.
br.

50.
56.
75.
89.

Sluba Boja 54 (2014.), br. 3/4, str. 307 - 329

po propisima Crkve to ne bi smio uiniti. U Europi i Latinskoj

Americi, postoje razliiti naini pristupa ovoj problematici od
duobrinika pa da se ponekad vjernici i udaljuju od Crkve te
prelaze u druge kranske konfesije.15
1.7. Obnovljeni govor i formacija sveenika o moralnim
pitanjima
Govorei o jednom obnovljenom govoru, a o emu se osjea
potreba meu vjernicima te, takoer, o iznoenju i obrazlaganju
uenja o pitanjima poput prirodne regulacije plodnosti, potrebno
je ukljuiti i strunjake bilo s medicinskog bilo s pastoralnog
podruja. Upravo to je razlog zato se naglaava potreba i
suradnja sa sveuilinim centrima koji se bave tim podrujima.
Nadalje, kada je rije o sveenicima, osjea se potreba da se
u formaciju buduih sveenika u sjemenitima i bogoslovijama
ovoj tematici posveti vie vremena jer se dogaa da su sveenici
nedovoljno pripremljeni za suoavanje s ovim temama te zbog
toga daju netone i zbunjujue informacije.16
to se tie same podjele sakramenata, a na poseban nain
sakramenta pokore i pomirenja, s obzirom na problematiku
otvorenosti ivotu, postoje brani parovi koji upotrebu kontracepcijskih sredstava ne smatraju grijehom te idu na priest, a da
ne ispovijedaju taj grijeh. Osim toga, pobaaj se smatra iznimno
tekim grijehom koji uvijek ostaje materija za sakrament pokore
i pomirenja. Odgovori koji su pristigli pokazuju kako pastoralna
praksa sveenika u odnosu na ovu temu ide od toga da pojedini
sveenici pokazuju shvaanje i prate osobe u tim situacijama,
do toga da su beskompromisni ili, naprotiv, previe popustljivi.
Potrebno je stoga preispitati formaciju sveenika s obzirom na
ove aspekte pastorala.17
2. Analiza

i produbljivanje tematike

Nakon to smo predstavili kljune toke Instrumentum

Laboris s obzirom na ulogu sveenika u odnosu na obiteljsku
15
16
17

Usp. Instrumentum Laboris, br. 93.

Usp. Instrumentum Laboris, br. 128.
Usp. Instrumentum Laboris, br. 129.

313

Ivan Macut: Zahtjevi upueni sveenicima za zatitu obitelji i promicanje...

314

problematiku, moemo rei kako je oito da postoji nekoliko

vrlo vanih toaka na koje se spomenuti dokument na poseban
nain odnosi. Dakle, problematiku moemo svrstati okvirno na
sljedei nain: potreba bolje pripreme za homilije; nedovoljno
poznavanje crkvenih dokumenata; nedovoljno poznavanje
problematike seksualnosti, reguliranje plodnosti i prokreacije
te neslaganje s uenjem Crkve; skandali u Crkvi (pedofilija,
neprikladni moralni ivot, bogatstvo); nepotovanje crkvenih
propisa s obzirom na podjelu sakramenata rastavljenima i
ponovno civilno vjenanima.
U ovom emo poglavlju produbiti pogled na ova pitanja, a
to bi, vjerujemo, moglo poboljati pastoralno djelovanje i ulogu
sveenika s obzirom na problematiku kojom se u ovom radu
bavimo.
2.1. Pripremanje kvalitetnih nedjeljnih i blagdanskih homilija
Instrumentum Laboris, kako smo mogli vidjeti, pozivajui se
na nedavne rijei pape Franje o homiliji izreene u Apostolskoj
pobudnici Evangelii Gaudium, inzistira na kvalitetnim homilijama
jer su upravo homilije izvrsni instrument za prenoenje i
tumaenje vjernicima Svetog pisma bilo s eklezioloke bilo s
egzistencijalne strane. Budui da se Instrumentum Laboris poziva
na misli pape Franje o homiliji, ovdje emo ukratko prikazati
koja rjeenja papa predlae kako bi homilija bila kvalitetna i
plodonosna.
Papa Franjo smatra kako onaj tko propovijeda mora, s jedne
strane, poznavati svoju zajednicu kojoj govori, te, s druge strane,
treba govoriti kratko te ne dopustiti da homilija izgleda kao
predavanje.18 Cilj propovijedi nije da se dugo zadri pozornost
vjernika jer onda propovjednikova rije postaje samom sebi
svrhom te se gubi iz vida bilo mjesto u kojem se homilija izgovara
bilo slavlje vjere. Stoga, u liturgijskom slavlju do izraaja treba
doi Gospodin, a ne slubenik.19
18

19

Andrea Grillo smatra kako: Stoga, pripremati se ne znai preoblikovati

propovijed u predavanje, u priopenje ili u programirani govor. Pripremati se
znai upravo suprotno: otkloniti opasnost od iskliznua u druge vrste govora
koji su laki, jer su odve zajedniki i odve predvidljivi. A. Grillo, Homilija i
teologija propovijedanja. Neka zapaanja s nekoliko praktinih savjeta, u: Sluba
Boja, 46 (2006.) 4, str. 421.
Usp. Papa Franjo, Evangelii Gaudium Radost Evanelja, br. 138.

Sluba Boja 54 (2014.), br. 3/4, str. 307 - 329

Kako bi sveenik odgovorio na potrebe i zahtjeve vjernika da

jo bolje upoznaju Sveto pismo, smatramo da je upravo homilija
izvrstan nain. U njoj se tumae otajstva Svetoga pisma, te se ta
otajstva izlau i povezuju uz svakidanji vjerniki ivot. Tako Sveto
pismo vjernicima postaje vodilja za ovozemaljsko proputovanje
te u njemu imaju sigurnost da su na pravom putu vjere.20 Kako
bi ovoj zadai sveenik doista uspjeno i odgovorio, potrebno
je da homilija bude pomno pripremljena. Istina je, naalost, da
se jedan broj sveenika za svoju nedjeljnu homiliju priprema ili
kopirajui propovijedi iz neke knjige propovijedi pa i onih iz 60ih ili 70-ih godina ili u novije vrijeme skidajui s interneta ve
napisane i gotove propovijedi koje onda na nedjeljnom misnom
slavlju jedva ispravno i bez pogreke proitaju. Naravno da onda
homilija ne moe donijeti onaj plod koji bi po svojoj naravi trebala
niti moe prenijeti poruku svetopisamskih itanja. Stanislav ota
u svom lanku u kojem analizira anketu provedenu 2003. god.
u akovako-osjekoj nadbiskupiji kae: Propovijedi dananjih
sveenika, bilo nedjeljne, posebice prigodne (za ukop, krtenje,
vjenanje, bolesniko pomazanje i druge prigode), od dijela
vjernika sve se ee kritiziraju i istiu kao nezadovoljavajue.
Istiu da su homilije bez srca izgovorene i navijetene, slabo
pripremljene, napisane i proitane, tue i osobno neproivljene.
Da su kritike dijelom objektivne dokazuje provedena anketa
dr. Grge Grbeia iz 2003. godine. Vjernici smatraju samo
31,29% propovijedi sadrajnim i pounim, 47,68% istinitim i
realnim, 35,76% poticajnim za vjeru i osjeaje, 47,68% homilija
tumaenjem Boje rijei povezanim s konkretnim ivotom, te
svega 55,13% propovijedi pripremljenim.21
Svjestan problema vezanih uz homiliju, papa Franjo u svojoj
apostolskoj pobudnici Evangelii Gaudium u vie brojeva govori o
tome kakva bi ispravna priprema za homiliju trebala biti. Papa
istie sljedee elemente:

20

21

Drugi vatikanski sabor u Dekretu o slubi i ivotu prezbitera kae: A da bi

sveeniko propovijedanje koje je u dananjim prilikama nerijetko vrlo
teko primjerenije pokretalo srce sluatelja, ono ne smije izlagati Boju rije
samo openito i apstraktno, ve mora primjenjivati vjenu istinu evanelja na
konkretne ivotne okolnosti. Drugi vatikanski sabor, Presbyterorum ordinis,
Dekret o slubi i ivotu prezbitera, u: Dokumenti, Zagreb, 72008., br. 4.
S. ota, Potekoe i mogunosti navjetaja Boje rijei u prigodnim propovijedima,
u: Diakovensia, XVIII (2003.) 3, str. 570.

315

Ivan Macut: Zahtjevi upueni sveenicima za zatitu obitelji i promicanje...

316

- Svaki tjedan potrebno je odvojiti dovoljno vremena za

pripremu homilije te po potrebi i druge aktivnosti smanjiti, a
sve sa svrhom kako bi se imalo dovoljno vremena za pripravu.22
- Temelj svake propovijedi jest biblijski tekst jer smo mi
ponizni slubenici, a ne gospodari Rijei.23
- Potrebno je biti siguran da ispravno shvaamo rijei koje
itamo jer tekst koji itamo star je dvije ili tri tisue godina pa
je jezik koji je tada upotrebljavan drugaiji od onoga kojim mi
danas govorimo. Nije cilj shvatiti svaku rije detaljno, nego je
potrebno otkriti glavnu poruku teksta.24
- Papa Franjo kae kako je potrebno da propovjednik
svakodnevno sebe preispituje raste li u njemu ljubav prema
Rijei koju propovijeda.25
- Od propovjednika se ne trai da bude bezgrean, ali mora
stalno biti u produbljivanju i rastu na putu evanelja.26
- Potrebno je da se rije Boja ita za vrijeme molitve kako
bi nas mogla prosvijetliti i obnoviti.27
- Propovjednik uvijek mora poi od pitanja: to meni govori
ovaj tekst? to eli, Gospodine, promijeniti u mom ivotu? to
me uznemiruje u ovom tekstu? Zato me ovaj tekst ne interesira?
Jedna od najeih napasti jest da se propovjednik zatvori u
sebe i da pone misliti o tome to tekst govori drugima, kako ga
ne bi morao primijeniti na svoj ivot.28
- Propovjednik mora sluati narod koji mu je povjeren kako
bi mogao otkriti to vjernici imaju potrebu uti.29 Treba traiti

22
23
24
25
26
27
28
29

Usp. Papa Franjo, Evangelii Gaudium Radost Evanelja, br. 145.

Usp. Papa Franjo, Evangelii Gaudium Radost Evanelja, br. 146.
Usp. Papa Franjo, Evangelii Gaudium Radost Evanelja, br. 147.
Usp. Papa Franjo, Evangelii Gaudium Radost Evanelja, br. 149-150.
Usp. Papa Franjo, Evangelii Gaudium Radost Evanelja, br. 151.
Usp. Papa Franjo, Evangelii Gaudium Radost Evanelja, br. 152.
Usp. Papa Franjo, Evangelii Gaudium Radost Evanelja, br. 153.
Teolog Karl Rahner smatra kako Sveto pismo sadrava razliite oblike
i kontekste u kojima je pisano te je pisano kako bi bilo razumljivo ljudima
ondanjeg vremena. Propovijed treba biti prilagoena vremenu u kojem se ona i
izrie. Propovijed prevodi jezik Svetoga pisma i tradicije na jezik koji je razumljiv
ljudima dananjeg doba. Ovo zapravo znai prenijeti poruku iz jednoga doba
u neko sasvim drugo. Kako bi u tome zadatku i uspio, Rahner smatra kako
propovjednik treba sluati vlastitu propovijed uima zajednice te e tek tako
najbolje moi prevesti propovijed ljudima svojega vremena. Usp. K. Rahner,
Demythologization and the Sermon, u: K. Rahner (ur.), The Renewal of Preaching,
New York, 1968., str. 20-39.

Sluba Boja 54 (2014.), br. 3/4, str. 307 - 329

ono to Gospodin ima poruiti ljudima i njihovim konkretnim

ivotnim situacijama.30
- Propovjednik ne treba odgovarati na pitanja koja nitko ne
postavlja.31
- Papa Franjo podsjea na neke praktine instrumente
koji mogu pomoi i obogatiti propovijed: nauiti upotrebljavati
slike; govoriti jednostavnim i jasnim jezikom; propovijed mora
imati tematsko jedinstvo, jasan redoslijed i biti povezana;
upotrebljavati pozitivni jezik, a ne se zaustavljati na tualjkama,
kritiziranju. Ako je propovijed pozitivna, onda prua nadu, okree
prema budunosti i ne doputa da vjernici budu zarobljenici
negativnosti.32
2.2. Bolje poznavanje crkvenih dokumenata i iznoenje
slubenog uenja Crkve
Kada je rije o boljem poznavanju crkvenih dokumenata
s obzirom na obiteljsku problematiku, pristigli su odgovori
istaknuli kako vjernici smatraju da bi sveenici trebali bolje
poznavati dokumente Crkve kako bi, s jedne strane, bili dorasli
samoj problematici te, s druge, kako bi se mogli suoiti s ovom
problematikom. Osim toga, iz pristiglih odgovora proizlazi kako
postoje sveenici koji imaju svoja osobna vienja i tumaenja
moralne problematike to umnogome zbunjuje povjerene im
vjernike.
Govorei o potrebi boljeg i temeljitijeg poznavanja uenja i
dokumenata Crkve, moemo poi od 1935. god. i enciklike pape
Pija XI. Ad Chatholici sacerdotii u kojoj kae kako je nuno da
sveenik, iako okupiran mnogobrojnim dunostima u svojoj
30

31
32

Usp. Papa Franjo, Evangelii Gaudium Radost Evanelja, br. 154. Papa emeritus
Benedikt XVI. u svojoj post-sinodalnoj pobudnici Sacramentum caritatis pie:
Valja izbjegavati openite i apstraktne homilije. Osobito molim slubenike da
u svojim homilijama navijetenu Boju rije nastoje dovesti u uski odnos sa
sakramentalnim ivljenjem i sa ivotom zajednice, kako bi na taj nain Boja
rije istinski postala podrkom i ivotom Crkve. Benedikt XVI., Sacramentum
caritatis, Zagreb, 2007., br. 46. U post-sinodalnoj pobudnici Verbum Domini
papa Benedikt XVI. o homiliji kae sljedee: Potrebno je izbjegavati uopene
i apstraktne propovijedi, koje sakrivaju jednostavnost rijei Boje, kao i
beskorisna udaljavanja od teme, koja se izlau opasnosti da privuku pozornost
na propovjednika umjesto na srce evaneoske poruke. Benedikt XVI., Verbum
Domini, Zagreb, 2011, br. 59.
Usp. Papa Franjo, Evangelii Gaudium Radost Evanelja, br. 155.
Usp. Papa Franjo, Evangelii Gaudium Radost Evanelja, br. 157-159.

317

Ivan Macut: Zahtjevi upueni sveenicima za zatitu obitelji i promicanje...

318

slubi, nastavi ozbiljan i duboki studij teolokih disciplina koji

e mu pomagati u njegovoj zadai propovijedanja i voenja
povjerenih mu dua.33
Papa Ivan Pavao II., 1992. god. u svojoj apostolskoj pobudnici
Pastores dabo vobis, takoer, govori o trajnom obrazovanju
sveenika te kae kako je to zapravo prirodni kontinuitet i apsolutno
nudan proces strukturiranje sveenike osobnosti, a koja je
zapoela u bogosloviji ili religioznoj kui s formacijskim hodom
prema reenju. Trajno obrazovanje nije jednostavno ponavljanje
ve nauenoga, nego sadrajno i metodoloki novi pristup, ali da
se ne gubi iz vida kontinuitet s prethodno nauenim.34
Nadovezujui se na govor o potrebi trajnog obrazovanja
sveenika, kako bi mogli odgovoriti na suvremene izazove i
potrebe dananjih vjernika, treba rei kako odreeni prigovori
idu, kao to smo vidjeli, u pravcu svojevoljnog tumaenja
odreenog uenja Crkve, a to zbunjuje vjernike o odreenim
moralnim pitanjima. Kada je rije o iznoenju slubenog nauka
Crkve od zareenih slubenika, onda je stajalite Katolike Crkve
i vie nego jasno. Nije doputeno da sveenik u ime demokracije
ili bilo kojeg drugog razloga iznosi pogreno uenje, a koje nije
u skladu s Uiteljstvom Crkve. Sveenik svoje poslanje dobiva
od Crkve i vri ga u ime Crkve te uvijek treba ostati u punom
crkvenom zajednitvu. Marin Sraki kae kako sveenik kao
upnik, ne smije iznositi svoju nauku, pogotovo krivo uenje
koje je drugaije od onoga to nauavaju papa i biskupi. Ako
tako ini, sveenik zapravo zloupotrebljava slubu koju su mu
upravo oni i povjerili.35
Oito je, dakle, da sveenik koji svoje poslanje prima od Crkve
po svojoj savjesti ima dunost poznavati uenje Crkve, a koje
33
34
35

Usp. Pio XI., Ad Catholici sacerdoti, u: Acta Apostolicae Sedis, XXVIII (1936.) 1,
str. 35.
Ioannes Paulus II., Adhoratio Apostolica Postsynodalis Pastores dabo vobis, u:
Acta Apostolicae Sedis, LXXXIV (1992.), br. 71, str. 782 - 783.
Usp. M. Sraki, Prezbiter navjestitelj evanelja u demokratskom drutvu, u:
Diacovensia, X (2002.) 1, str. 98. Sraki nadalje pie: Tko u ime demokracije
eli propovijedati svoje ideje, tko eli podgrijavati kontestaciju, mora si izabrati
drugu propovjedaonicu, moe izai na trgove ili drati mitinge, ali se ne smije
sluiti liturgijom, svetim ambonom da izrazi svoje neslaganje, esto povrno i
demagoko, s onim to nauavaju zakoniti pastiri. Bila bi to velika nepravda, a
potom i grijeh protiv zajednitva. Na alost, u ime krivo shvaene demokracije
u Crkvi, ima pojedinaca koji neprestano iznose vlastite ideje, esto mimo Crkve
pa i protiv Crkve. M. Sraki, Prezbiter navjestitelj evanelja u demokratskom
drutvu, str. 98.

Sluba Boja 54 (2014.), br. 3/4, str. 307 - 329

se iznosi u dokumentima Crkve, u nauavanju pape, biskupa,

provjerenih i dobrih teologa, te treba to uenje i iznositi. Zato
je neraskidivo povezano dobro poznavanje dokumenata, a koje,
istina, esto nedostaje sveenicima jer nakon zavretka studija
permanentno obrazovanje ne shvaaju kao prigodu za osobni,
duhovni i teoloki rast i produbljivanje svoga znanja, nego kao
teret i obvezu, a istovremeno ni sami ne studiraju ni dokumente
Crkve ni teologiju kao takvu, te s vremenom ponu zaostajati
i gubiti steeno znanje, a pod utjecajem medija ili suvremene
kulture liberalizma u ime neke vie slobode, ponu iznositi svoje
uenje ili svoju pogrenu interpretaciju uenja Crkve te vjernike
kojima govore ili s kojima se susreu pogreno informiraju te
ih ili zbunjuju ili zavode svojim pogrenim idejama. Stoga je
potrebno da pastiri Crkve ozbiljno shvate ove prigovore koji su
oiti iz Instrumentum Laboris te brinu o trajnom obrazovanju
svojih sveenika kako bi uvijek bili spremni odgovoriti na izazove
ovoga svijeta, ali uvijek u zajednitvu i zastupajui uenje
Crkve. Ako pojedini sveenik nije spreman odgovoriti ovim
zahtjevima: Mora imati hrabrosti, dosljednosti i u njihov ruke
vratiti primljeni mandat, i eventualno, traiti mandat od drugog
gazde.36 Sveenici, iako zauzeti pastoralnim radom, ne smiju
prestati studirati teologiju jer samo tako mogu u potpunosti
izvriti ono to Crkva od njih oekuje.
2.3. Nunost pripreme sveenika za pastoral obitelji u
posebnim prilikama mjeovite enidbe
Nadalje, papa Ivan Pavao II. u svojoj pobudnici, a koju smo
ve spominjali, Familiaris consortio, pitanje mjeovitih enidba
stavlja pod poglavlje Obiteljski pastoral u tekim sluajevima,
dok Katekizam Katolike Crkve o mjeovitim enidbama kae
sljedee: Razliita vjeroispovijest suprunika ne predstavlja
nesavladivu zapreku za enidbu, ukoliko im uspije povezati
to je svako od njih primilo u vlastitoj zajednici, i jedno od
drugoga nauiti na koji nain svako od njih ivi svoju vjernost
Kristu. Ali ipak ne treba omalovaiti tekoe mjeovitih enidbi.
One proizlaze iz injenice da podjela meu kranima jo nije
prevladana. Supruzi se izlau opasnosti da drama kranske
nesloge odjekne i unutar njihova doma. Razliitost vjere moe
36

M. Sraki, Prezbiter navjestitelj evanelja u demokratskom drutvu, str. 98.

319

Ivan Macut: Zahtjevi upueni sveenicima za zatitu obitelji i promicanje...

320

te tekoe samo poveati. Vjerska razmimoilaenja, drugaije

poimanje enidbe i drugaije religijsko miljenje i osjeaj mogu
biti izvorom branih napetosti, osobito glede odgoja djece. Tada
se moe javiti i napast: vjerska ravnodunost.37
Kada je rije o enidbi u kojoj je jedna strane nekrtena,
onda potekoe mogu biti i vee. Iako Crkva, istina, odvraa
vjernike da pristupaju takvim enidbama te je to ujedno i zapreka
za koju je potrebno dobiti oprotenje, ipak, oni koji se odlue na
takav korak, Crkva ih prihvaa i prati na njihovu putu.
Oito je da Crkva s posebnom panjom gleda i na mjeovite
enidbe i na enidbe u kojoj je jedna strana druge vjere, te
trai od sveenika da im tako i pristupe. Instrumentum Laboris
upozorava na potrebu da se sveenici temeljitije obrazuju s
obzirom na pitanje mjeovitih brakova. Ovo bismo mogli shvatiti
samo kao upozorenje, ali ono to je sigurno jest da je Crkva
ve i prije tog upozorenja iznimno pozorno gledala i pristupala
ovoj problematici. Sveenici ve pri samoj pripravi za mjeovite
brakove pozvani su da mladencima posvete posebnu brigu te
da im se ukae na sve mogue potekoe budueg braka, da
se nekatolika strana upozna s obvezama katolike strane,
o dunosti katolike strane o ostajanju u vlastitoj vjeri te o
vjerskom odgoju djece.
Potrebno je istaknuti i sveenicima posvijestiti da trebaju,
pogotovo u okrujima gdje ivi vjerski raznoliko stanovnitvo,
bilo kroz tribine, predavanja ili vjeronauk za mlade, ozbiljno
pristupiti ovoj problematici i o njoj govori. Treba jasno rei koja
je obveza katolike strane, a koja se odluila vjenati s osobom
druge kranske vjeroispovijesti ili druge vjere. Bilo bi dobro
mladima omoguiti da kroz susrete s parovima koji su tako
vjenani izblie upoznaju to nosi takav ivot i na to trebaju
biti spremni. Svakako, dobro je to je Instrumentum Laboris
posvijestio vanost sveenika u cijelom procesu bilo daljnje
priprave, bilo blie ili neposredne priprave za mjeovite enidbe,
ali potrebno je da sveenik prati takve obitelji s posebnom
ljubavlju, eim posjetima i razgovorima. Na taj nain moe
osnaiti suprunike te, ako je potrebno, i posvijestiti im dunosti
koje su na sebe preuzeli prilikom samog sklapanja enidbe, a
kada te obveze budu dovedene u pitanje. Bilo bi poeljno i da
37

Katekizam Katolike crkve, Hrvatska biskupska konferencija, Zagreb, 1994.,

str. 421.

Sluba Boja 54 (2014.), br. 3/4, str. 307 - 329

sveenici imaju posebne knjige u koje e zapisati sve mjeovite

enidbe na podruju svoje upe kako bi ih mogli redovito
posjeivati i pratiti te tako ohrabrivati na zapoetom putu.
2.4. Pedofilija i skandali u Crkvi
Prema psihologu B. Vidoviu problem pedofilije puno je vie
izraen u obiteljima i kod drugih vjerskih zajednica, nego to je to
u Katolikoj Crkvi. Budui da se ova injenica esto zanemaruje
to nam pokazuje kako: Tema pedofilije nije motivirana brigom za
rtve, nego nastojanjem da se napadne Crkva u onoj toki koju
ona smatra temeljnom za ostvarivanje svoje zadae.38 Nadalje,
autor Uvodnika pod naslovom Pedofilija i Crkva, istie kako: S
druge strane, nain prezentiranja tog problema ne bi trebao biti
izgovor za njegovo nepriznavanje kao i nepriznavanje vlastite
odgovornosti za njegovo postojanje unutar Crkve, to vie to
sveenik prolazi nemalu formaciju i to je rije o slubi koja se
poziva na vrlo visoka moralna naela. To to je problem pedofilije
prisutan puno vie izvan Crkve nije isprika da se ne ini nita u
pogledu prevencije i izbjegavanja moguih veih zala.39
Kada je rije o pedofilskim skandalima koji potresaju Katoliku
Crkvu,40 treba rei kako su i papa Benedikt XVI. te aktualni papa
Franjo poduzeli odlune korake u suzbijanju i iskorjenjivanju
svakog oblika seksualnog zlostavljanja u Crkvi i od njezinih
slubenika. U vrijeme kada su skandali bili na vrhuncu, papa
Benedikt XVI.41 posjetio je Veliku Britaniju i zatraio od biskupa
38
39
40

41

B. Vidovi, Pedofilija i Crkva Uvodnik, u: Crkva u svijetu, 45 (2010.) 2, str. 139.

B. Vidovi, Pedofilija i Crkva Uvodnik, str. 139-140.
Vie o ovoj problematici na hrvatskom jeziku moe se vidjeti sljedei lanak:
I. Stengl, Seksualno zlostavljanje maloljetnika. Mogui profil pedofiliji sklone
osobnosti klerika, u: Bogoslovska smotra, 82 (2012.) 2, str. 339 - 367.
Papa emeritus Benedikt XVI. u pismu sjemenitarcima u listopadu 2010. god.,
izmeu ostaloga, o spolnosti i zlostavljanjima, jasno kae: U taj kontekst
ulazi i integracija spolnosti u cjelovitost osobe. Spolnost je Stvoriteljev dar,
ali i zadaa vezana uz vlastiti ljudski razvoj. Ukoliko nije integrirana u osobu,
spolnost postaje istodobno i prosta i destruktivna. Danas to vidimo na brojnim
primjerima u drutvu u kojem ivimo. U najnovije vrijeme s velikom smo alou
morali ustanoviti da su seksualnim zlostavljanjem djece i mladih sveenici dali
iskrivljenu sliku o sveenitvu. Umjesto da ljude vode do zrele ljudskosti i budu
im primjer, svojim su zlostavljanjem prouzroili unitenja zbog kojih osjeamo
duboku bol i alost. Zbog svega toga, kod mnogih osoba, a moda i kod vas
samih, mogu se javiti pitanja poput je li dobro postati sveenik, ima li ivot u
celibatu smisla. No, zlostavljanje, koje snano osuujemo, ne moe obezvrijediti
sveeniko poslanje, koje i dalje ostaje snano i isto. Hvala Bogu, svi mi poznajemo

321

Ivan Macut: Zahtjevi upueni sveenicima za zatitu obitelji i promicanje...

322

odluni stav i borbu protiv bilo kakvoga seksualnog zlostavljanja

maloljetnika od klera te je potaknuo i na suradnju sa svim
institucama. Takoer, treba istaknuti kako postoji i slubena
internetska vatikanska stranica naslovljena na talijanskom Abuso
sui minori. La risposta della Chiesa, a koja donosi dokumente i
vatikanske odredbe, te dogaaje o ovoj problematici.
Papa Franjo nastavio je put svoga prethodnika u borbi protiv
pedofilije i njezina odlunog i beskompromisnog iskorjenjivanja
iz Crkve. Tako se nedavno, dana 7. srpnja 2014. god., sastao i
slavio svetu misu u Domu sv. Marte na kojoj je prisustvovalo i
estero odraslih ljudi, a koji su bili zlostavljani, u pratnji svojih
obitelji. Papa Franjo tom je prigodom iskreno zatraio oprotenje
od rtava za pretrpljena zlostavljanja, oprotenje od njihovih
obitelji, te rekao kako nee trpjeti niije zlostavljanje bez obzira
na kojem se poloaju netko u Crkvi nalazio.42 Osim toga,
papa je istaknuo kako e se bdjeti nad pripravom sveenikih
kandidata.43 Iznimno je vano uti dobronamjerne kritike iz

42

43

osvjedoene, vjerom proete i izgraene sveenike, koji svjedoe vidljivo da se

takvim ivotom, upravo u celibatu, moe postii istinska, puna i zrela ljudskost.
To to se dogaalo treba nas uiniti jo budnijima i opreznijima, upravo zato
da tijekom priprave za sveeniko zvanje pomno preispitujemo sami sebe, i to
pred Bogom, je li to Boja volja za mene. Zadaa je duhovnika, ispovjednika i
vaih pretpostavljenih da vas prate i pomau vam na tom putu prosuivanja. U
vaem ivotu od iznimne je vanosti vjebati se u temeljnim ljudskim krepostima,
pogleda upravljena prema Bogu koji se objavio u Kristu i putati da vas on uvijek
iznova proiava. Benedictus XVI., Ad Sacrorum Alumnos Sacerdotali exeunte
Anno, u: Acta Apostolicae Sedis, CII (2010.) 11, str. 797-798.
Usp. Santa messa nella cappella della Domus Sanctae Marthae cin alcune vittime
di abusi sessuali da parte di espomeneit del clero Omelia del santo padre
Francesco, Luned, 7 luglio, 2014 http://w2.vatican.va/content/francesco/it/
cotidie/2014/documents/papa-francesco-cotidie_20140707_vittime-abusi.html
B. Vidovi o odgoju sveenikih kandidata pie slijedee: Svakako, ono na
to bi trebalo obratiti veu pozornost, jest pitanje spolnosti i emotivne zrelosti
onih koji se opredjeljuju za sveeniki poziv. Potiskivanje i zanemarivanje ovog
pitanja moe omoguiti pojavu razliitih devijacija, gdje se spolnost pomie od
uznemirujuih prema neutralnim objektima, kao to su premjetanje zanimanja
od odraslih prema djeci, prema anelima, malom Isusu, itd., koji tada postaju
prepuni afektivnog naboja i prijete normalnom funkcioniranju osobe (Andreoli,
Preti, Edizioni Piemme, Milano, 2009.). Naalost, Crkva je pitanje spolnosti i
podruje emocija dugo vremena preputala milosti Bojoj, nadajui se da e
ona biti dovoljna pokriti naravne nedostatke kod onih koji su se opredijelili za
sveenitvo, odnosno za celibat. Podruje ljudske spolnosti bilo je, a dobrim
dijelom to je i danas, tema o kojoj se radije utjelo negoli otvoreno razgovaralo
(Cencini, Verginit e celibato oggi, EDB, Bologna, 2005.). Time se i briga za osobu
i nastojanje oko izgradnje zdravih meuljudskih odnosa, kao prepoznatljivog
znaka krana, preutno premjestila u sferu onoga to e se samo po sebi

Sluba Boja 54 (2014.), br. 3/4, str. 307 - 329

Instrumentum Laboris te ne dopustiti da se zlo pedofilije iri u

Crkvi. Svaki je sveenik odgovoran da izgrauje svoju osobnost
kroz celibat i razvijajui se kao osoba u cjelini.
Treba, takoer, rei kako Crkva oduvijek, ali sada na poseban
nain u osobi pape Franje inzistira na tome da sveenici i asne
sestre, paze na svoj stil ivota. Naime, radost ne dolazi od ovoga
svijeta niti posjedovanja, nego od Isusa Krista. Zato papa Franjo
u svom govoru sveenikim kandidatima te novacima, 6. srpnja
2013. god., jasno kae kako radost ne dolazi od posjedovanja ni
najnovijeg mobitela, ni automobila, nego od Krista, od susreta
s ljudima. Stoga, nastavlja papa kako ga jako alosti kada vidi
sveenika ili asnu sestru u najnovijem modelu automobila. To
se ne moe raditi, uskliknuo je papa i nadodao kako ne treba
ii biciklom, nego je potrebno imati na pameti uvijek djecu koja
umiru od gladi.44 Vidimo, dakle, da je Crkva itekako svjesna
potrebe da bude skromna i siromana, jer je Krist takav bio te
rijei iz Instrumentum Laboris mogu biti samo jo jedan poticaj i
pokazatelj da je tako potrebno uistinu i ivjeti.
2.5. Pristup sakramentima rastavljenih i ponovno oenjenih
Crkva je svjesna da je tradicionalni pojam braka i obitelji u
dananjem suvremenom svijetu ozbiljno doveden u pitanje45 te
da je potrebno pronai nove i jasne odgovore na pitanja koja joj
se na tom podruju iz dana u dan iznova nameu. Upravo to je
jedan od razloga zato je i poslan upitnik po itavom svijetu, a
iz ijih je odgovora i nastao Instrumentum laboris za predstojeu
sinodu biskupa. Kada je rije o pristupu sakramentima onima
koji su rastavljeni te ponovno graanski ili civilno vjenani,46
onda treba biti jasan i rei da je problematika dosta sloena i da

44
45

46

rijeiti, dok se sva snaga ulagala u ouvanje unutarnje organizacije. B. Vidovi,

Pedofilija i Crkva Uvodnik, str. 141-142.
Usp. Franciscus, Ad sacerdotii candidatos, novitios et novitias iuvenesque in via
vocationis occasione Anni Fidei, u: Acta Apostolicae Sedis, CV (2013.) 8, str. 669.
O braku i obitelji kao objektu i subjektu pastoralnoga djelovanja te kao o
osnovnoj drutvenoj dimenziji moe se vie vidjeti u: J. ori, Obitelj subjekt i
objekt pastorala, u: Bogoslovska smotra, 71 (2005.) 1, str. 211 - 228.
O ovoj problematici moe se vidjeti i sljedee lanke: A. Valkovi, Problematika
neuspjelih enidbi Razvedeni i civilno vjenani, u: Bogoslovska smotra,
49 (1979.) 1 - 2, str. 113 - 141; M. Vrgo, Dijeljenje sakramenata crkveno
vjenanima, civilno rastavljenim i civilno opet vjenanim kranima, u: Nova et
vetera, 39-40 (1990.) 1 - 2, str. 11 - 29.

323

Ivan Macut: Zahtjevi upueni sveenicima za zatitu obitelji i promicanje...

324

joj je potrebno pristupiti s iznimnim pastoralnim oprezom, ali,

takoer, potrebno je i sauvati uenje i stav Crkve. Pastoralni
teolog Stipe Nimac u jednom svom lanku, analizirajui i
govorei o pastoralnom djelovanju u neredovitim situacijama
prema Familiaris consortio kae: Posvuda, u svim kranskim
zajednicama prisutni su razvedeni i ponovno oenjeni, a u zadnje
vrijeme se o tome manje govorilo i zbog toga jer se esto dogaa
da se pristupanjem novoj branoj zajednici automatski naputa
i vjerska praksa. Ove se kategorije vjernike ne mogu promatrati
na jedinstven nain, jer je svaki sluaj zaseban. Neophodno je
razlikovati one koji su se trudili da spase svoj brak i koji su
posve nepravedno naputeni od svoga branog druga i one koji
su svojom krivnjom razorili stvarno i pravno valjanu enidbu.
Ima i onih koji su sklopili drugu vezu radi odgoja svoje djece
kao i onih koji esto, prema njihovoj savjesti, imaju subjektivnu
sigurnost da njihova prethodna enidba, a koja je nepopravljivo
razorena, nikada zapravo nije ni bila valjano sklopljena.47
Familiaris consortio onima koji su rastavljeni i ponovno
civilno-graanski vjenani, kae da ih se ne smije ostaviti i
iskljuiti iz ivota Crkve, nego naprotiv potie ih se da sluaju
rije Boju, da prisustvuju misnoj rtvi, da ustraju u molitvi,
da dadu svoj prilog djelima ljubavi i pothvatima zajednice za
pravednost, da odgajaju svoju djecu u kranskoj vjeri, da gaje
duh pokore i to pokau svojim djelima, konano da svednevice
mole milost Boju. Neka Crkva moli za njih, neka ih hrabri i
prema njima se pokazuje kao milosrdna majka i tako ih sauva
u vjeri i nadi.48
Imajui u vidu da je ovim vjernicima, pogotovo onima koji
su se ne svojom krivnjom nali u tekoj ivotnoj situaciji da
su bili ostavljeni od svog suprunika, iznimno teko jer im je
zaprijeeno da pristupe sakramentima Crkve, da budu kumovi
kod krtenja i potvrde, Crkva ih treba i u toj ivotnoj situaciji
pratiti i podupirati. Ovdje treba jasno rei kako nije doputeno
niti jednom sveeniku samovoljno kriti zakone Crkve i na
svoju ruku doputati ili kumovanje ili pristup sakramentima,
nego je potrebno da svaki sveenik u ovim situacijama pristupi
iznimno oprezno kako ne bi povrijedilo osobu s kojom razgovara
47
48

S. Nimac, Pastoralno djelovanje u neredovitim situacijama prema Familiaris

consortio (br. 79-84), u: Bogoslovska smotra, 69 (1999.) 2-3, str. 412.
Usp. Ivan Pavao II., Familiaris consortio Obiteljska zajednica, Dokumenti 64,
Kranska sadanjost, Zagreb, 1997., br. 84.

Sluba Boja 54 (2014.), br. 3/4, str. 307 - 329

te treba argumentirano i blago obrazloiti razloge zbog kojih

dotina osoba nije u mogunosti ili biti kum kod krtenja ili
potvrde ili pristupiti sakramentima, poput ispovijedi ili svete
priesti u euharistijskom slavlju. Osim toga, treba ih potaknuti
da pokuaju, ako je mogue, rijeiti svoje crkveno-pravno
nesreeno stanje, ali nikako na svoju ruku doputati ono to u
tom trenutku nije doputeno.
Na koncu, potrebno je i osposobiti pastoralne djelatnike
kako bi se mogli nositi s ovakvim situacijama koje nikako nisu
ni lagane ni ugodne ni za jednu stranu. Treba bolje osmisliti
predbrane teajeve kako bi se budue mladence na vrijeme
upozorilo i potaknulo na dublje promiljanje bilo o ulasku u
brak bilo o posljedicama zbog eventualne rastave i nove civilne
enidbe.49 Na pastoralni teolog S. Nimac jo je 1999. godine rekao
kako problematika pastoralnog djelovanja u tzv. neredovitim
situacijama nije nimalo jednostavna te je potrebno prodrijeti u
njezinu sloenost te u svakom pojedinanom sluaju pronalaziti
adekvatna rjeenja. Nadalje, na crkvenoj je zajednici, teolozima,
pastoralnim djelatnicima da to bolje osvijetle ovo podruje
traei konstruktivna pastoralna rjeenja te ovoj problematici
treba ozbiljno pristupiti na svim razinama: obitelji, upnim
zajednicama, dekanatu, biskupiji, nacionalnim razinama te se
uvijek treba voditi slubenim uenjem Crkve. U Hrvatskoj se tek
naziru poetci takvoga pastoralnog promiljanja i djelovanja, a
potrebe su i vie nego oite, zakljuuje svoje zapaanje Nimac.50
2.6. Obnovljeni govor i formacija sveenika o moralnim
pitanjima
Mnogo je suvremenih izazova, pogotovo u pluralnom
drutvu u kojem ivimo, a na koje je potrebno da ponajprije
moralni teolozi daju jasne i obrazloene odgovore. Meutim,
kako primjeuje teolog S. Baloban, moralni teolozi danas vie
detektiraju pojedine probleme, nego to nude jasna rjeenja
te se teoloke rasprave ne uspijevaju uspjeno inkorporirati
u dananji suvremeni nain ivota vjernika. Osim toga, i
49

50

O predbranom pastoralu moe se vie vidjeti u: J. imonovi K. ai,

Prijeenidbeni pastoral blia priprava u mjesnoj crkvi, u: Obnovljeni ivot, 63
(2008.) 4, str. 457 - 481.
Usp. S. Nimac, Pastoralno djelovanje u neredovitim situacijama prema Familiaris
consortio (br. 79 - 84), str. 421.

325

Ivan Macut: Zahtjevi upueni sveenicima za zatitu obitelji i promicanje...

326

pastoralni djelatnici, sveenici, osjeaju da je suvremeni moralni

govor iznad glava prosjenih vjernika te taj govor najee i ne
razumiju te, nastavlja isti teolog: Hrvatska drutvena javnost
preko medija sve vie potencira veoma osjetljiva moralno-etika
pitanja, poput umjetne oplodnje, spolnoga odgoja, pobaaja,
homoseksualnosti, pedofilije, stvarajui o tim i slinim
pitanjima takav moralno-etiki pristup koji se razlikuje ne samo
od slubenog crkvenog uenja nego i od tradicionalnoga naina
ivota hrvatskoga naroda. [...] Uvaavajui specifino hrvatsku
situaciju smatram da crkveni predstavnici openito i teolozi
posebno moraju teiti jasnoi stavova, ovdje mislim na moralne
stavove crkvenog uiteljstva. [...] etrdeset godina nakon
Koncila, u vrijeme velikih i brzih promjena u nainu ivota
na moralnom podruju koncilska poruka o stalnom traenju
prikladnijeg naina je aktualnija nego ikada.51
Teolog Baloban primjeuje kako su dva ira podruja ivota
na kojima se u posljednje vrijeme pojavljuje sve vie moralnoetikih izazova. To su, s jedne strane, podruje braka, obitelji,
uope spolnoga ivota i bioetike kojim se bavi moralna teologija,
te, s druge, socijalno podruje kojim se posebno bavi socijalni
nauk Crkve odnosno socijalna etika.52
Papa Ivan Pavao II., u enciklici Veritatis splendor (6.
kolovoza 1993.), kae kako je danas nuno promiljati o
moralnom uenju Crkve kako bi se ponovno osvijetlile temeljne
istine katolikoga uenja, a koje se u suvremenom svijetu
sve vie i vie dovode u pitanje.53 Papa nadalje istie kako
su moralni teolozi oni koji su odgovorni u sjemenitima i na
fakultetima za ispravno uenje i obrazovanje buduih pastira
o svim normama koje Crkva s autoritetom nauava.54 Iako se
papa u ovoj enciklici obraa izriito biskupima, ipak, moemo
zakljuiti kako se ove rijei mogu, na neki nain, primijeniti i
na sveenike koji su, takoer, izravno ukljueni u pastoralni
rad te je i vie nego potrebno da na fakultetima naue ispravno
51
52
53

54

S. Baloban, Moralno-etiki izazovi etrdeset godina nakon Koncila, u: Bogoslovska

smotra, 75 (2005.), br. 3, str. 794 - 795.
Usp. S. Baloban, Moralno-etiki izazovi etrdeset godina nakon Koncila, str. 801.
Usp. Ivan Pavao II., Veritatis splendor. Sjaj istine. Enciklika o nekim pitanjima
moralnog nauavanja Crkve, Dokumenti 107, Kranska sadanjost, Zagreb,
1998., br. 4.
Usp. Ivan Pavao II., Veritatis splendor. Sjaj istine. Enciklika o nekim pitanjima
moralnog nauavanja Crkve, br. 110.

Sluba Boja 54 (2014.), br. 3/4, str. 307 - 329

moralno uenje Crkve, kako bi ga kasnije mogli i zastupati i

jasno izlagati. Istina je, kako tvrdi teolog Baloban, da za Crkvu
postaju sve vei i vei izazovi na moralnom podruju danas jer
i suvremeno drutvo u kojem djeluje pa i sami vjernici sve tee
prihvaaju kransko tradicionalno moralno uenje. Nadalje,
govor iskljuivosti u kojem vrijedi ili-ili u suvremenom drutvu
smatra se neprihvatljivim te nee donijeti eljene rezultate.55
Smatramo kako je od iznimne vanosti da sveenici, a na
poseban nain teolozi i pastoralni djelatnici. budu vrlo dobro
poueni o moralnoj problematici te da usvoje novi rjenik kojim
mogu jasno i suvremeno obrazloiti stavove i uenje Crkve o
pojedinim moralnim pitanjima i da ih mogu, po potrebi, i
braniti. Sveenici nemaju pravo iznositi svoja osobna tumaenja
moralnog uenja, a koja odstupaju od slubenog uenja Crkve
jer time u najmanju ruku zbunjuju vjernike te unose razdor
meu vjernike. Moemo se vratiti na sami poetak nae rasprave
i vidjeti kako je ovo povezano s nedostatkom osobnog studija i
permanentnog obrazovanja nakon zavretka osnovnog studija
teologije te, takoer, s nepoznavanjem dokumenata Crkve.
Vrlo je vano da sveenici prihvate ove dobronamjerne kritike i
oekivanja iz Instrumentum Laboris kako bi mogli odgovoriti na
probleme suvremenog ovjeka, a pogotovo na pitanja vezana za
moralno uenje Crkve.

Zakljuak
U ovom smo radu mogli vidjeti kako u Instrumentum Laboris
postoje odreene kritike i oekivanja od vjernika s obzirom
na ulogu sveenika u ouvanju i odgoju obitelji te ouvanju
tradicionalno-crkvenoga moralnog uenja. Potrebno je rei da
je Crkva i sama svjesna postojanja odreenih problema te je
uputila smjernice u njihovu rjeavanju. Tako ve Gaudium et
spes jasno trai bilo od sveenika, bilo od teologa ili vjernika
laika da stalno trae prikladniji nain kako da kransku nauku
priope ljudima svoga vremena.56
Studirajui Instrumentum Laboris i u njemu sabrane
odgovore, kritike i prijedloge, i vie je nego potrebno ponovno
posvijestiti onima koji su izravno ukljueni u pastoralni rad da
55
56

Usp. S. Baloban, Moralno-etiki izazovi etrdeset godina nakon Koncila, str. 813.
Drugi vatikanski koncil, Gaudium et spes. Pastoralna konstitucija o Crkvi u
suvremenom svijetu (7. XII. 1965.), u: Dokumenti, Zagreb, 72008., br. 62.

327

Ivan Macut: Zahtjevi upueni sveenicima za zatitu obitelji i promicanje...

328

trebaju biti kompetentni, tj. dovoljno dobro pripravljeni za tu

zadau, te da se stalno duhovno i teoloki obogauju kako bi
mogli odgovoriti zahtjevima suvremenih vjernika. Nadalje, nije
doputeno u ime demokracije ili pluralnog miljenja iznositi
svoja kriva uenja ili krive interpretacije slubenoga crkvenog
uenja. Time se navodi vjernike na krivi put to moe donekle
dovesti do zbunjenosti samih vjernika u pogledu onoga to Crkva
stvarno ui te, na koncu, i do potpuno krivoga praktinog ivota.
Ono to iz Instrumentum Laboris jasno proizlazi jest da vjernici
na sveenika i njegovu ulogu gledaju kao na neto to je i danas
od iznimne vanosti za ouvanje bilo obitelji, bilo obiteljskih
vrijednosti, a meu kojima su vrlo vane crkvene tradicionalne
moralne vrednote. Nadalje, oito je da vjernici imaju odreena
oekivanja od svojih crkvenih pastira. da budu ljudi Crkve u
smislu da zastupaju crkveno tradicionalno moralno uenje; da
ga tumae u skladu s crkvenim normama i odredbama; da tako
i sami ive. Mnogo je toga to danas ugroava obitelj kao takvu.
Sveenici su pozvani biti oni koji e propovijedanjem rijei
Boje, zastupanjem ispravnoga crkvenoga moralnog uenja te
svojim moralnim ivotom tititi obitelj i tradicionalne obiteljske
vrijednosti kako bi se i u dananje vrijeme, a koje nikako nije
naklonjeno obitelji i obiteljskom ivotu, ouvala obitelj.
Uvjereni smo da je Trea Izvanredna generalna skuptina
Biskupske sinode, od 5. do 19. listopada 2014. god., a koja se,
kako smo ve rekli, odvija pod radnim naslovom Pastoralni izazovi
obitelji u kontekstu evangelizacije donijela mnotvo novih poticaja
i odgovora na pitanja koja mue suvremenog vjernika s obzirom
na samu obitelj. Vjerujemo da e se jo jasnije iskristalizirati i
uloga pastoralnih djelatnika, a na poseban nain sveenika, u
zatiti obitelji, ali i u potrebi jednoga posebnog pastorala obitelji.
Sveenik je pozvan biti duhovni pastir i pratitelj obitelji i zato
treba biti i dovoljno intelektualno pripravljen kroz studij, da
sam prati najnovije dokumente Crkve, da studira teoloka djela,
da moli i da bude doista ovjek Crkve koji e u svako vrijeme
obiteljima pruiti i rije utjehe, ali i rije istine, a koja sigurno
nee uvijek biti dobro prihvaena, ali prorok-sveenik pozvan je
da navijeta Istinu, a ona je za nas Isus Krist i njegova rije koju
Crkva uva, titi i prenosi iz narataja u narataj.

Sluba Boja 54 (2014.), br. 3/4, str. 307 - 329

REQUESTS TO PRIESTS FOR PROTECTION

AND PROMOTION OF TRADITIONAL.
Family church-moral values according
to the document Instrumentum laboris
Summary
This paper we have divided into two parts. In the first
part, entitled Critique and requirements referred to priests,
we are dedicated to criticism and specific requirements,
which are referred to priests and pastoral workers as a whole,
resulting from the responses received and the proposals with
regard to family issues such as family and the protection of
fundamental and religious values with respect to the family
and its survival in todays world collected in Instrumentum
Laboris. Issues can be broadly classified as follows: a) the need
for better preparation of homilies; b) insufficient knowledge of
Church documents; c) insufficient knowledge about issues of
sexuality, procreation and fertility regulation and disagreement
with the teachings of the Church; d) scandals in the Catholic
Church (pedophilia, inappropriate moral life, wealth); e) a
breach of Church regulations with respect to the division of the
sacraments divorced and re-Civil married. The second part is
entitled Analysis of requirements and deepening the themes.
In this section, we deepen our view of the issues arising from
the Instrumentum Laboris, and which, we believe, could improve
pastoral activity and the role of the priest considering the issues
with which we deal with in this paper. Finally, the conclusion
is that much of what now threatens the family and the priests
are called to be those who will preach the word of God, a correct
representation of the moral teachings of the Church and their
moral life to protect the family as such and traditional family
and the Church values, to be in the present time and that is not
favorable to the family, family life and the moral teaching of the
Church, preserve the values which the Church stands for.
Keywords: Instrumentum Laboris; family; priest; moral
teaching; tradition.

329