Meugorje

Vremenska zona - Srednjoevropsko vrijeme

Meugorje je jedno od najpoznatijih katolikih svetita u svijetu, smjeteno u
blizini grada itluka, u junom dijelu Bosne i Hercegovine. Broji oko 4300
stanovnika, a postalo je poznato kroz ukazanja Djevice Marije, koja se kao
fenomen poela javljati 1981. godine. Od tada je ovo hercegovako mjesto, uz
Sarajevo, jedan od najposjeenijih turistikih centara Bosne i Hercegovine, koje
godinje obie oko milion katolika iz cijelog svijeta. Za razliku od marijanskog
svetita u francuskom Lourdesu, koji je sa est miliona turista-vjernika postao
pravi komercijalni raj za domae ugostitelje, meugorsko svetite je jo uvijek
zadralo svoj prvobitni arm, u kojem hodoasnici nalaze mir u vjeri. Centar
okupljanja u Svetitu kraljice mira, kako se meugorsko svetite slubeno zove, je
crkva sv. Jakova u centru mjesta.

Ukazanja
Blaena Djevica Marija, u narodu poznata i kao Meugorska Gospa ili Kraljica Mira
prvi put se ukazala 24. juna 1981. na predjelu zvanom Podbrdo, na brdu Crnica u
Meugorju. Pojavila se u sumrak u liku divne, mlade ene s djetetom u naruju,
koja je preko estoro djece, to su je vidjela, svijetu poslala poruke o miru, vjeri,
ljubavi, molitvi, obraenju i postu. Svakog 25. u mjesecu Gospa se preko svoje
vidjelice, Marije Pavlovi, obraa svijetu objavljujui svoje duhovne poruke sa
istim arom kao i 1981. godine. Vatikan nije ni priznao, ni opovrgnuo ova
ukazanja, jer ista jo traju. Slubeno[potreban citat] je Meugorje od njega
prihvaeno kao mjesto molitve. Meutim hodoaa u organizaciji biskupija ili
katolikih udruenja nisu dozvoljena, nego samo privatno organizirana
hodoaa, pod uvjetom da ih se ne smatra autentifikacijom dogaaja. Vjerska
kongregacija poziva se na ocjenu tadanje Biskupske konferencije Jugoslavije i
njenog zasjedanja u Zadru, 9-11. aprila 1991, koja je utvrdila: "Na temelju
dosadanjeg istraivanja ne moe se ustvrditi da se radi o nadnaravnim
ukazanjima i objavama. Meutim, brojna okupljanja vjernika s raznih strana koji u
Meugorje dolaze potaknuti i vjerskim i nekim drugim motivima zahtijevaju
panju i pastoralnu skrb prvenstveno dijecezanskog biskupa, a s njime i drugih
biskupa, kako bi se u Meugorju, i povezano s njime, promicala zdrava pobonost
prema Blaenoj Djevici Mariji, u skladu s uenjem Crkve. U tu svrhu biskupi e
izdati i posebne prikladne liturgijsko-pastoralne smjernice. Isto tako preko svojih
e Komisija i dalje pratiti i istraivati cjelokupno dogaanje u Meugorju. "
Drugo "udo" iz Meugorja je skulptura, koja na neobjanjiv nain "plae".
Naunici, koji su se bavili ovim fenomenom, doli su do zakljuka, da je hemijski
sastav suza iz ove skulpture dosta slian ljudskom!

Iskustva
Hodoasnici koji posjete Svetite kraljice mira u Meugorju govore o dubokim,
iskrenim i linim "doivljajima" ovog fenomena, kao to su naprimjer mentalni
dodiri i izljeenja od duevnih povreda i rana, koji se ne bez razloga mogu
objasniti i velikom ponudom ispovijedi na gotovo svim velikim svjetskim jezicima.
Meugorje privlai i veliki broj mladih katolika iz cijelog svijeta, koji se u
Hercegovini okupljaju tokom ljeta na posebnom godinjem festivalu mladih.

Geografija
Meugorje je naseljeno mjesto u opini itluk, koje se nalazi u sastavu
Hercegovako-neretvanskog kantona Federacije junom dijelu Hercegovine, u
Bosni i Hercegovini. Mjesto se nalazi izmeu dva velika geografska podruja: na
sjeveru planinskog, a na jugu primorskog. Planinski bedem od 2000 m nadmorske
visine zadrava strujanje sredozemnih zranih masa i omoguuje povoljne
klimatske uslove za razvoj biljnih kultura na irem podruju Hercegovine.

Klima
Na klimu u Meugorju utie blizina Jadranskog mora, reljef i nadmorska visina.
Meugorje se nalazi u dijelu Hercegovine, gdje prevladava sredozemna klima,
koju karakteriziraju blage zime i topla ljeta. Izrazito kini mjeseci javljaju se tokom
hladnijih godinjih doba od novembra do februara. Blizina Jadranskog mora tokom
zime omoguuje zraenje topline nagomilane u ljetnom razdoblju, ime ublauje
temperaturu zraka. Visoke temperature dostiu maksimum tokom ljetnih mjeseci
jula i augusta, i ne rijetko dodirnu i 40. podiok Celzijusove skale. Maksimum
oborina u ovom kraju izluuje se u jesenskim mjesecima, ali se osjea i u proljee.
Najvea koliina oborina padne u novembru i decembru.
Najizraeniji vjetrovi puu sa sjevera i sjeveroistoka. Bura, taj suhi sjeverni vjetar,
pue u veem dijelu Jugoistone Evrope, a najvie zimi kada je prosjeno svaki
drugi dan s burom. Nasuprot buri, tokom jeseni i proljea javlja se i drugi vjetar
ovih krajeva: jugo. On pue od pravca Jadranskog mora, a zasien je vlagom i u
jesen donosi kine oborine u velikim koliinama. Znatne je jaine, pue po
nekoliko dana i tek poslije pljuskova prestaje.

Vegetacija
Smokva
U ovom dijelu june Hercegovine preteito vlada zimzelena vegetacija, te se
ivopisnost pejzaa odrava tokom cijele godine. Njeno zeleno lie ukras je
krenjakih brda i obale mora. U neposrednoj blizini Meugorja nalaze se
prostrane i bujne hrastove ume, a mjestimino ukraavaju pejzae i ostalog
dijela Hercegovine.
Kao i u veem dijelu Hercegovina i ovdje rastu neke endemine biljne vrste. Od
znaajnih sredozemnih vrsta izdvajamo ipak. Njegovi crveni cvjetovi i plodovi su
prava atrakcija. Srednjoevropskom flornom elementu pripadaju tilovina, bukva,
hrast i brljan. Evroazijski florni element je obini bor. Atraktivni cvjetovi kadulje,
zanovijeti, vriska i drae predstavljaju pravu atrakciju sa svojim cvijetom
karakteristinim za hercegovaka brda. Kad procvjetaju, siva krenjaka brda
mijenjaju svoju boju. U proljee se vide uti pejzai zanovijeta, kasnije postanu
plavi od kadulje, bijeli od vriska i utosmei od cvjetova drae. Miris cvijea i
svjeina zraka djeluju povoljno na ljudski organizam. Pele rado nastanjuju ovo
podruje, dajui u konicama Hercegovine uveni ljekoviti med.

Osim autohtone prirode i vegetacije, postoje i biljne kulture koje je ovjek donio
svojom rukom i uz pomo plodne podloge i podneblja stvorio je od njih pravu
rijetkost. Poznati hercegovaki duhan (Nacotinum tabacum) po svojoj kvaliteti
spada meu najbolje duhane u svijetu. Danas je njegova proizvodnja gotovo
prestala.

Panorama prirode
Hercegovina i podruje Meugorja imaju i drugih vrijednosti i rijetkosti kojima se
ponose. Meu njih spadaju svakako i uvena hercegovaka vina ilavka i Blatina.
Ove loze uspijevaju samo u Hercegovini, na njenoj krakoj podlozi i pod njenom
ugodnom klimom Mediterana. Zahvaljujui blagim klimatskim uvjetima i svom
poloaju, ovaj kraj Bosne i Hercegovine poznat je i po prvim trenjama, koje
sazrijevaju mnogo ranije nego u ostalim krajevima. Istovremeno, krajolik krase i
brojne plantae voa na kojima rastu mnoga stabla treanja, vianja, ljiva,
kruaka, kajsija, breskvi, jabuka, itd. Uz to ovaj dio zemlje je postao jedan od
najveih centara za uzgoj povra u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Stanovnitvo - Motiv s kamena

Prema posljednjim procjenama na podruju Meugorja ivi oko 4300 ljudi, meu
kojima su najbrojniji hercegovaki Hrvati. Tokom svoje burne historije na razmeu
velikih carstava i civilizacija ovaj je kraj bio obiljeen stalnim migracijama
stanovnitva. Prije i poslije Prvog svjetskog rata brojni su stanovnici ovog kraja
otili u svijet zbog velikog siromatva, ali i progona u novostvorenoj
vienacionalnoj dravi. Stara ognjita na hercegovakom kamenu zamijenili su
novi domovi u Junoj i Sjevernoj Americi. Prava masovna emigracija zapoinje
nakon Drugog svjetskog rata pod pritiskom slubenog Beograda. Poetkom 1960ih godina brojni stanovnici ovog kraja odlaze na tzv. "privremeni rad" u Njemaku,
vedsku, vicarsku, SAD, Kanadu i Australiju, a dio ih dospjeva i do June Afrike i
Novog Zelanda.