Naziv studija

Naziv kolegija
Status kolegija
Godina
ECTS bodovi
Nastavnik
e-mail
vrijeme konzultacija

Hrvatski jezik i knjievnost (preddiplomski)

Teorija knjievnosti
Obvezni
1.
Semestar 2.
5
doc. dr. sc. Kornelija Kuva-Levai
klevac@unizd.hr
Tijekom nastave konzultacije se odravaju srijedom od 14 do 16
sati. U razdoblju ispitnih rokova (u veljai, lipnju i rujnu)
konzultacije se odravaju srijedom od 10 do 12 sati.

Suradnik / asistent
e-mail
vrijeme konzultacija

Mjesto izvoenja nastave

Oblici izvoenja nastave
Nastavno optereenje
P+S+V

Odjel za kroatistiku i slavistiku, dvorana 241

Predavanja, seminari, konzultacije

Nain provjere znanja i

polaganja ispita

Redovito praenje studentske aktivnosti na nastavi i domaih

zadaa, kolokviji, pisanje seminarskog rada, prezentacija
seminara pred kolegama, pismeni ispit, usmeni ispit
U prvom tjednu
U zadnjem tjednu
ljetnog semestra,
Zavretak nastave
ljetnog semestra
prema rasporedu

Poetak nastave
Kolokviji
Ispitni rokovi

2+2

1. termin
7. tjedan
1. termin

2. termin
15. tjedan
2. termin

lipanj

rujan

3. termin
/
3. termin
izvanredni
rokovi

4. termin
/
4. termin
-II-

Nakon odsluanih predavanja, seminara i ispunjenih zadataka

studenti e moi:

Ishodi uenja

Preduvjeti za upis
Sadraj kolegija

- nabrojati vrste klasifikacije knjievnih tekstova

- klasificirati knjievni tekst prema rodu, vrsti, obliku, namjeni
- prepoznati stilske figure u tekstu i interpretirati njihovu funkciju
na osnovnoj razini (povezati ih sa znaenjem teksta)
- provesti jednostavnu versifikacijsku analizu teksta (prepoznati
vrstu stiha, elemente organizacije ritma)
- provesti jednostavnu naratoloku analizu (prepoznati
pripovjedaa prema Genettovoj klasifikaciji pripovjednih tipova,
prepoznati pripovjedne tehnike, objasniti njihovu funkciju u
tekstu)
- nabrojati stilske formacije (knjievnopovijesna razdoblja, epohe,
pravce i smjerove) u njihovom kronolokom slijedu kako su se
razvijale u knjievnostima zapadnog civilizacijskog kruga
- svrstati pojedinane godine unutar okvira stilskih formacija
- opisati poetike pojedinih stilskih formacija i uzroke njihovih
smjenjivanja
- objasniti uzroke nemogunosti strogog odreivanja poetka i
zavretka stilskih formacija (problemi povijesne periodizacije)
- ispravno upotrebljavati osnovne knjievnoteoretske pojmove
- usmeno prezentirati rezultate jednostavnih knjievnoteoretskih
analiza
- napisati seminarski rad prema pravilima akademskog pisma

Cilj kolegija je upoznavanje studenata s temeljnim naelima

oblikovanja knjievnih tekstova i metodologijom prouavanja

knjievnosti. Kolegij se sadrajem, ciljevima i ishodima
nadovezuje na kolegij Uvod u studij knjievnosti koji su studenti
sluali u prethodnom semestru.
Opi problemi odreenja knjievnosti, odnosa knjievnosti i
zbilje. Knjievnost, drutvo, kultura. Teorija knjievnosti i
estetika, lingvistika, semiotika. Teorija knjievnosti i knjievna
teorija. Upoznavanje s osnovnim pojmovima stilistike,
versifikacije, naratologije, knjievne genologije. Mikrostrukture
stila, stilske figure. Razliite podjele stilskih figura.
Mikrostrukture opreke, pojaavanja, prenesena znaenja,
ponavljanja. Figure dikcije, konstrukcije, figure rijei ili tropi,
figure misli, figure diskurza. Klasifikacija knjievnosti. Knjievna
vrsta i knjievni rod. Uvod u stihologiju. Vrste stihova i strofa,
stalni oblici. Uvod u naratologiju. Fabula, kompozicija,
pripovjeda. Drama, kazalite, predstava. Dramske vrste.
Povijesna periodizacija knjievnosti. Stilske formacije.
- Zdenko Lei, Teorija knjievnosti, Sarajevo, 2005.
(tiskano ili internetskio izdanje, vidi int. izvore. Izabrana
poglavlja navode se kod svake nastavne jedinice)

Obvezna literatura

Solar, Milivoj, Teorija knjievnosti, k, Zagreb, 2005.

(izabrana poglavlja kod svake nastavne jedinice)

Z. kreb, A. Stama, Uvod u knjievnost, Globus, Zagreb,

2000. (moe i druga izdanja) Izabrana poglavlja.

- Kreimir Bagi, Rjenik stilskih figura, k, Zagreb, 2012.

(Predgovor i sve figure koje se budu obradile na nastavi)
-V. Biti, Suvremena teorija pripovijedanja, Globus, Zagreb,
1992. (Izabrana poglavlja)
- Pavao Pavlii, Knjievna genologija, Zagreb, 1983. (Izabrana
poglavlja)

Dopunska literatura

Ante Stama, Teorija knjievnosti na presjecitu estetike, retorike,

semiotike i teorije informacije, u: Knjievnoteorijski fragmenti,
MH, Zg, 2012.
Kreimir Bagi, Rjenik stilskih figura, k, Zagreb, 2012.
Antoine Compagnon, Demon teorije, AGM, Zagreb, 2007.
Aristotel, O pjesnikom umijeu, (prijevod i objanjenja Zdeslav
Dukat), Zagreb, 1983.
Batui, Nikola, Uvod u teatrologiju, Zagreb, 1991.
Beker, Miroslav, Povijest knjievnih teorija, Zagreb, 1979.
Biti, Vladimir, Pojmovnik suvremene knjievne i kulturne teorije,
Zagreb, 2000..
Duda, Dean, Kulturalni studiji: ishodita i problemi, Zagreb, 2002.

Eagleton, Terry, Knjievna teorija, Zagreb, 1987.

Genette, G, Granice prie, u: Teka, 1974., br. 6
Knjievnost, povijest, politika, prir. Zlatko Kramari, Osijek, 1998.
Kravar, Zoran, Stih i kontekst. Teme iz povijesti hrvatskoga stiha,,
Split, 1999.

Autor,

pripovjeda,

lik.

(ur.

Cvjetko

Milanja),

Osijek, 1999.
Mukaovsk, Jan, Knjievne strukture, norme i vrijednosti,
Zagreb, 1999.
Pavao Pavlii, Knjievna genologija, Zagreb, 1983.
Propp, Vladimir, Morfologija bajke, Beograd, 1982.
Renik knjievnih termina, ur. Dragia ivkovi, Beograd, b.g.i.
(1985.)
Solar, Milivoj, Ideja i pria. Aspekti teorije proze, Zagreb, 1980.
Suvremena teorija pripovijedanja, prir. Vladimir Biti, Globus,
Zagreb, 1992.
Tomaevski, Boris, Teorija knjievnosti. Tematika, Zagreb, 1998.
Vajs, Nada, Metonimija i sinegdoha, u: Filologija : asopis
Razreda za filoloke znanosti Hrvatske akademije znanosti i
umjetnosti. Knj. 35(2000)
mega, Viktor, Povijesna poetika romana, Zagreb, 1987.

K. Bagi, Figurativnost reklamnog diskurza, na:

http://www.hrvatskiplus.org/index.php?
option=com_content&view=article&id=57%3Akbagicfigurativnost&catid=35%3Arasprave-koncepti&Itemid=55

Internetski izvori

Nain praenja kvalitete

Uvjeti za dobivanje
potpisa

Zdenko Lei, Teorija knjievnosti, na:

http://hr.scribd.com/doc/97816612/Teorija-knji%C5%BEevnostiZdenko-Le%C5%A1i%C4%87

Izvjee o izvedenoj nastavi, studentske ankete

Nazonost na predavanjima i seminarima min.

70%, izvreni zadatci koji se budu davali tijekom
nastave, oba kolokvija rijeena s minimalno 20%
tonih odgovora. Ispravno napisan i predan

seminarski rad ili odrano izlaganje.

Nain bodovanja
kolokvija/seminara/vjebi
/ispita

Nain formiranja
konane ocjene (udjel
pojedinog elementa u
cjelokupnoj ocjeni)

Predavanja 1,5 bod (45 radnih sati)

Kolokviji (2) 1 bod (oba kolokvija rijeena s min. 60% tonih
odgovora zamjenjuju pismeni ispit i boduju se umjesto njega)
Seminarski rad 1 bod
Pismeni ispit (ili poloeni kolokviji) 1 bod
Usmeni ispit 1 bod
Domae zadae (i usmena provjera na konzultacijama) 0,5
bodova

Aktivnost na nastavi i domae zadae 20%

Seminarski rad (pisanje ili prezentacija) 20%
Kolokviji (ili) pismeni ispit 40%
Usmeni ispit (ili kontinuirane usmene provjere) 20%
Studenti tijekom semestra izlaze na dva kolokvija. Svi moraju
zadovoljiti 20% tono rijeenih odgovora za dobivanje potpisa.
Studenti koji poloe kolokvije s min. postotkom od 60%,
oslobaaju se pismenoga ispita. U tom sluaju izlaze samo na
usmeni ispit.
Studenti koji tijekom nastave pokau iznimnu aktivnost (za koju je
potrebno vie od 30 sati) i poloe oba kolokvija, mogu dobiti
mogunost oslobaanja od usmenog ispita.
Ukoliko student ne odri unaprijed zakazanu prezentaciju
seminarskog rada bez pravovremenog opravdanja i objektivnog
razloga, seminar se ocjenjuje nedovoljnom ocjenom.

Napomena

Domae zadae pregledavat e se periodiki na konzultacijama.

Na konzultacije je potrebno donijeti vlastite biljeke literature koja
je zadana za svaku nastavnu jedinicu. Na konzultacijama e se
razgovarati o proitanoj literaturi. Studenti koji na konzultacijama
tijekom usmenih provjera pokau poznavanje i razumijevanje
zadane literature, mogu biti osloboeni usmenog dijela ispita.
Konana ocjena formirat e se na temelju ostvarenog uspjeha u
svim elementima ocjenjivanja koji su gore navedeni. Svi elementi
ocjenjivanja moraju biti ocijenjeni prolaznom ocjenom.

Nastavne teme-predavanja
Red.
br.

1.

2.

Datum

Naslov

Literatura

Predmet teorije knjievnosti. Mjesto, uloga i

funkcija knjievnosti u ljudskoj kulturi. Povijesno
prouavanje knjievnosti u okviru filologije.
Tradicionalne discipline: poetika, retorika, metrika,
hermeneutika, estetika, gramatika. Teorija
knjievnosti: versifikacija, naratologija, stilistika,
knjievna genologija itd. Teorija knjievnosti i
knjievna teorija.
Pitanje forme oblika knjievnog djela. Rodovi i
vrste. Meudjelovanje knjievnih struktura: stilskih

Z. Lei, Teorija knjievnosti

(poglavlja: Uvod, Teorija
knjievnosti, Razumijevanje
knjievnosti)
P. Pavlii, Knjievna
genologija (uvodno poglavlje
i O naoj genolokoj
terminologiji)
P. Pavlii, Knjievna
genologija (poglavlje:

figura, vrsta, oblika, rodova itd. Mikrostrukture stila

stilske figure.

3.

4.

5.

Retorika sredstva i stilske figure razlika.

Retorika podjela: tropi i figure. Shvaanje figura u
knjievnoj znanosti 20. st. Afektivnost jezika kao
stvaralaki impuls. Figurativnost izvan prostora
jezika. Podjela mikrostruktura prema Z. krebu: m.
opreke, m. ponavljanja, m. prenesena znaenja, m.
pojaavanja. Mikrostruktura opreke.
Mikrostruktura ponavljanja. Anafora, epifora,
simploka, anadiploza, paralelizam, refren.
Ponavljanja u prozi: lajtmotiv, gomilanje
(ponavljanje sinonima). Paronomasija ili
anominacija. etimoloka figura. Paregmenon.
Poliptoton. Rima i homoioteleuton. Vrste rime.
Mikrostruktura pojaavanja. Hiperbola, gradacija.
Mikrostruktura prenesena znaenja. Metafora.
Personifikacija. Alegorija. Definicija. Sinestezija.
Metafora, metonimija, sinegdoha. Od jezine do
pjesnike metafore. Paradoks, oksimoron,
katahreza, concetto figure svojstvene baroku.

6.

Ostali tropi. Perifraza, alegorija, simbol, litota,

usporedba, eufemizam, ironija. Figure diskurza

7.

Teorija stiha. Metrika, versifikacija. Temelji ritma.

Odnos ritma i znaenja. Tri versifikacijska sustava.
Osnovne vrste stopa u kvantitativnoj versifikaciji.
Cezura, dijereza. Silabiko-tonski stih.

8.

9.

10.
11.

Metrika terminologija. Od stiha do strofe.

Stihinost i strofinost. Vrste strofa. Strofe prema
broju stihova. Rima. Vrste rima. Leoninska rima.
Refren. Stalni oblici stiha metrika norma. Stalni
oblici i tradicija. Hrvatski tradicionalni oblici stiha:
simetrini
osmerac,
dvostrukorimovani
dvanaesterac, epski deseterac. Lirski deseterac,
jedanaesterac i dvanaesterac. Stih bugartice.
Stalni meunarodni oblici stihova i strofa. Klasiki
stihovi i strofe. Heksametar. Elegijski distih.
Safika strofa. Alkejska strofa. Alkmanijska ili
daktilska strofa. Oponaanje klasikih strofa u 19.
st. Klasiki oblici u hrvatskoj knjievnosti.
Pseudoheksametar.
Stihovi i strofe romanskog porijekla. Tercina.
Endecasillabo. Nazorova i Ujevieva tercina.
Stanca. Sonet. Petrarcin i Shakespeareov oblik
soneta. Baudelaireov ili moderni sonet. Kancona.
Sestina.
Stihovi i strofe germanskog (nibelunka strofa),

Knjievni rodovi i teorija

knjievnosti)
Z. Lei, Teorija knjievnosti
(poglavlje: Stil i stilistika)
K. Bagi, Rjenik stilskih
figura (Predgovor, Razdioba
figura)
Z. kreb, Mikrostrukture stila
i knjievne forme, u: Uvod u
knjievnost
Lei, op. cit, Stilovi i figure
K. Bagi, Rjenik stilskih
figura,
Z. kreb, Mikrostrukture stila
i knjievne forme, u: Uvod u
knjievnost
K. Bagi, Rjenik stilskih
figura,
Z. kreb, Mikrostrukture stila
i knjievne forme, u: Uvod u
knjievnost
M. Solar, Teorija knjievnosti
(Stilistika)
Z Lei, op. cit. (poglavlje:
Knjievnost kao simbolika
forma)
K. Bagi, Rjenik stilskih
figura
Z. kreb, Mikrostrukture stila
i knjievne forme, u: Uvod u
knjievnost
S Petrovi, Stih, u: Uvod u
knjievnost
M. Solar, Teorija knjievnosti
(Versifikacija)

S Petrovi, Stih,
Z. Kravar, Lirska pjesma
u: Uvod u knjievnost

S Petrovi, Stih,
Z. Kravar, Lirska pjesma
u: Uvod u knjievnost

S Petrovi, Stih,
Z. Kravar, Lirska pjesma
u: Uvod u knjievnost
S Petrovi, Stih,

orijentalnog (gazela, rubaija, haiku, tanka) i

slavenskog porijekla (poljski trinaesterac,
krakovjak, utjecaj epskog deseterca na europske
knjievnosti). Slobodni stih. Ritam i ritmika
intonacija (jampski, trohejski, daktilski intoniran
stih/strofa). Metrike konstante. Metrike
dominante. Ritmike tendencije.
Uvod u naratologiju. Priroda i oblici narativne
knjievnosti. Odnos knjievnog djela prema zbilji.
Pripovijedanje i vremenski slijed. Vrijeme proznog
pripovjednog djela. Kronoloki slijed fabule i
odstupanja od njega. Postupci: antecedencije
pretpripovijesti, umetnute novele. Usporavanje
vremena. Vrijeme pripovijesti/romana i vrijeme
trajanja fabule. Prostor u pripovijedanju. Fabula i
kompozicija (sie). Defabularizacija proznih
struktura.
in pripovijedanja. Pisac, djelo, itatelj. Tri tipa
razvijanja fabule prema V. klovskom. Nositelj
fabule, lik ili karakter karakterizacija i vrste.
Ponovljivi likovi tipski karakteri. Individualni
karakteri. Razlikovanje autora i pripovjedaa.
Osnovne vrste pripovjedaa (autorski, sveznajui,
objektivni, nepouzdani). Pripovjedaevo gledite
(jednolika i mnogolika perspektiva). Polifoni
roman. Fiktivni pripovjeda.
Vrste pripovjedaa prema Franzu Karlu Stanzelu.
Mimeza i dijegeza. Autorski pripovjeda,
pripovjeda u prvom licu, personalni pripovjeda.
Fokalizacija pripovijedanja. Teorija G. Genetta.
Heterodijegetski i homodijegetski te intradijegetski
i ekstradijegetski pripovjeda.
Dijakronijska klasifikacija knjievnosti. Knjievne
epohe, razdoblja i pravci razlikovanje pojmova.
Pojam stilske formacije. Pregled stilskih formacija
u razvoju knjievnosti zapadnog civilizacijskog
kruga.

12.

13.

14.

15.

Z. Kravar, Lirska pjesma

u: Uvod u knjievnost

P. Pavlii, Epsko pjesnitvo i

Aleksandar Flaker,
Umjetnika proza, u: Uvod u
knjievnost
Umberto Eco, Pripovjedne
strukture u procesu itanja, u:
V. Biti, Suvremena teorija
pripovijedanja

Aleksandar Flaker,
Umjetnika proza, u: Uvod u
knjievnost
M. Solar, Teorija knjievnosti
(Proza)

G. Genette, Tipovi
fokalizacije i njihova
postojanost, u: V. Biti,
Suvremena teorija
pripovijedanja)
Z. kreb, Pojmovi poetika u
povijesnom slijedu,
V. mega, Knjievni sustavi
i knjievni pokreti, u: Uvod u
knjievnost

Seminari NAPOMENA: Studenti e na nastavi dobiti pojedinane teme seminara. Na satima e

se odrati najvie tri izlaganja studenata (popis izlagaa bit e objavljen nakon podjele tema, u
prvom tjednu nastave). Oni koji ne budu izlagali, obvezni su predati zavrnu pisanu verziju
seminarskog rada do posljednjeg tjedna nastave.
Red.
br.
1.

2.
3.

Datum

Naslov
Podjela tema seminarskih radova, upute o
izlaganju, pisanju i pripremi za satove seminara.
Vrste klasifikacije knjievnih tekstova i problemi
klasifikacije. Vjeba na tekstovima.
Pojedinani i grupni rad na izabranim tekstovima.
Analiza stilskih figura u knjievnim tekstovima.
Prepoznavanje i funkcija pojedine figure u sklopu
forme. Vjeba na primjerima. Pojedinani i grupni
rad studenata.
Analiza stilskih figura u knjievnim tekstovima.
Prepoznavanje i funkcija pojedine figure u sklopu
forme. Vjeba na primjerima. Pojedinani i grupni
rad studenata.

Literatura (iz popisa, koja

je dana uz predavanje)

4.

Mikrostruktura ponavljanja i pojaavanja.

Vjeba na primjerima. Pojedinani i grupni rad
studenata.

5.

Mikrostruktura prenesena znaenja. Vjeba na

primjerima. Pojedinani i grupni rad studenata.
Interpretacija stilskih figura u zadanim tekstovima
i/ili multimedijskim sadrajima (grupni rad, etvero
studenata)

6.

7.

Razliiti pristupi i tipologije stilskih figura

1. kolokvij Klasifikacija knjievnosti, stilske

figure i interpretacija u zadanim tekstovima

V. Nazor, Zvonimirova laa

I. Brean, Gorgone,

Primjere prologodinjih
pitanja studenti e dobiti
ranije, tijekom nastave.

Funkcije lirske pjesme uz analizu primjera

8.

Vrste lirskih pjesama

Versifikacijska analiza izabranih pjesama

9.

10.

Stalni meunarodni oblici stihova i strofa. Vjeba

na primjerima. Pojedinani i grupni rad studenata.
Versifikacijska analiza izabranih pjesama. Vjeba
na primjerima. Pojedinani i grupni rad studenata.
Funkcije u pripovjednom tekstu (R. Barthes, Uvod
u strukturalnu analizu pripovjednih tekstova, u: V.
Biti, Suvremena teorija pripovijedanja)

11.
Pojedinani i grupni rad studenata na zadanim
tekstovima.
Fokalizacija u pripovijedanju i njezine vrste

12.

Pripovijedanje u suvremenoj knjievnosti (V. Biti,

Suvremena teorija pripovijedanja)
Pojedinani i grupni rad studenata na zadanim
tekstovima.

13.
14.
15.

Stilske formacije i problemi povijesne periodizacije

knjievnosti - pojedinana izlaganja studenata
Stilske formacije u meusobnom odnosu
pojedinana izlaganja studenata
Drugi kolokvij: versifikacijska analiza lirske
pjesme, interpretacija pripovjednih tekstova uz

Batui, Nikola, Uvod u

teatrologiju
Primjere prologodinjih
pitanja studenti e dobiti

primjenu osnovnih naratolokih pojmova, stilske

formacije

Red.
br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.

Datum

Naslov

ranije, tijekom nastave.

Literatura

Nastavnik:
Doc. dr. sc. Kornelija Kuva-Levai
Zadar, veljaa, 2015.