Uredba 1305 - 2013

20.12.2013.
HR
Slubeni list Europske unije
L 347/487
UREDBA (EU) br. 1305/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEA

od 17. prosinca 2013.
o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i
stavljanju izvan snage Uredbe Vijea (EZ) br. 1698/2005
mjera ZPP-a te time doprinijeti ciljevima te politike, kako
je utvreno u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije
(UFEU). Takva politika ruralnog razvoja takoer bi
trebala integrirati glavne ciljeve politike utvrene u
Komunikaciji Komisije od 3. oujka 2010. naslovljenoj
Europa 2020.: strategija za pametan, odriv i ukljuiv
rast (strategija Europa 2020.) i trebala bi biti usklaena
s opim ciljevima politike gospodarske i socijalne kohe
zije, kako je utvreno u UFEU-u.
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEE EUROPSKE UNIJE,
uzimajui u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a

posebno njegov lanak 42. i lanak 43. stavak 2.,
uzimajui u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim

parlamentima,
(3)
Budui da cilj ove Uredbe, to jest ruralni razvoj, drave

lanice ne mogu ostvariti u dostatnoj mjeri uslijed veza
izmeu ruralnog razvoja i drugih instrumenata zajed
nike poljoprivredne politike, opsega razliitosti koje
postoje izmeu razliitih ruralnih podruja i ogranienja
financijskih sredstava drava lanica u proirenoj Uniji,
ve se moe radi viegodinjeg jamstva financiranja Unije
i usmjeravanjem na njezine prioritete bolje ostvariti na
razini Unije., Unija moe donijeti mjere u skladu s
naelom supsidijarnosti kako je utvreno u lanku 5.
Ugovora o Europskoj uniji (UEU). U skladu s naelom
proporcionalnosti, kao to je utvreno u tom lanku 5.
UEU-a, ova Uredba obuhvaa samo najnunije za posti
zanje tog cilja.
(4)
Kako bi se osigurao odriv razvoj ruralnih podruja,

neophodno je usredotoiti se na ogranien broj glavnih
prioriteta vezanih uz prijenos znanja i inovacija u poljo
privredi, umarstvu i ruralnim podrujima, uz isplativost
poljoprivrednih gospodarstava, uz konkurentnost svih
vrsta poljoprivrede u svim regijama te promicanje inova
tivnih poljoprivrednih tehnologija i odrivog upravljanja
umama, uz organizaciju lanca isporuke hrane, ukljuu
jui preradu i plasiranje poljoprivrednih proizvoda na
trite, uz dobrobit ivotinja i uz upravljanje rizicima u
poljoprivredi, obnovu, ouvanje i poboljanje ekosustava
koji su povezani s poljoprivredom i umarstvom, uz
promoviranje uinkovitosti resursa i pomak prema
gospodarstvu s niskom razinom ugljika u poljoprivred
nom, prehrambenom i umarskom sektoru te uz promi
canje drutvene ukljuenosti, suzbijanje siromatva i
gospodarski razvoj ruralnih podruja. Pri tome bi se u
obzir trebala uzeti raznolikost situacija koje utjeu na
ruralna podruja razliitih obiljeja ili razliitih kategorija
potencijalnih korisnika te glavni ciljevi inovacije, okoli i
ublaavanja klimatskih promjena i prilagodbi. Mjere ubla
avanja trebale bi se odnositi na ogranienje emisija u
poljoprivredi i umarstvu od kljunih aktivnosti poput
stoarstva, koritenja gnojiva, kao i na ouvanje uvira
ugljika i poveanje sekvestracije ugljika vezano uz
namjenu zemljita, izmjenu namjene koritenja zemljita
i sektor umarstva. Prioritet Unije za ruralni razvoj vezan
uzimajui u obzir miljenje Revizorskog suda,
uzimajui u obzir miljenje Europskog gospodarskog i soci

jalnog odbora,
uzimajui u obzir miljenje Odbora regija,
u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom
budui da:
(1)
Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeu,

Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i
Odboru regija naslovljena ZPP prema 2020.: odgovor
na budue izazove vezane uz hranu, prirodne resurse i
teritorij utvruje potencijalne izazove, ciljeve i smjerove
zajednike poljoprivredne politike (ZPP) nakon 2013.
Sukladno raspravi o navedenoj Komunikaciji, potrebna
je reforma ZPP-a s uinkom od 1. sijenja 2014. Ta bi
reforma trebala obuhvaati sve glavne instrumente ZPP-a,
ukljuujui Uredbu Vijea (EZ) br. 1698/2005. (1). S
obzirom na podruje primjene reforme, primjereno je
staviti izvan snage Uredbu (EZ) br. 1698/2005 i zamije
niti je novim tekstom.
(2)
Politika ruralnog razvoja trebala bi biti uspostavljena za

praenje i nadopunjavanje izravnih plaanja i trinih
(1) Uredba Vijea (EZ) br. 1698/2005 od 20. rujna 2005. o potporama
ruralnom razvoju Europskoga poljoprivrednoga fonda za ruralni
razvoj (EPFRR) (SL L 277, 21.10.2005., str. 1.).
L 347/488
HR
uz prijenos znanja i inovacije u poljoprivredi, umarstvu i

ruralnim podrujima trebao bi se primjenjivati horizon
talno u odnosu na druge prioritete Unije za ruralni
razvoj.
(5)
(6)
(7)
(8)
Prioritete Unije za ruralni razvoj trebalo bi razvijati u

okviru odrivog razvoja te promicanja cilja Unije koji
se odnosi na zatitu i unapreenje okolia, kako je utvr
eno u lanku 11. UFEU-a, uzimajui u obzir naelo
zagaiva plaa. Drave lanice trebale bi dostaviti
podatke o potpori ciljevima vezanim uz klimatske
promjene, sukladno s namjerom da se najmanje 20 %
prorauna Unije odvoji u ovu svrhu, koritenjem meto
dologije koju je usvojila Komisija.
Aktivnosti Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni

razvoj (EPFRR) i djelatnosti kojima on doprinosi
trebale bi biti dosljedne i usklaene s potporama iz
drugih instrumenata ZPP-a.
Kako bi se osigurao izravan poetak i uinkovita

provedba programa ruralnog razvoja, potpora iz
EPFRR-a trebala bi se temeljiti na postojanju preduvjeta
iz administrativnog okvira koje su valjane. Stoga bi
drave lanice trebale procijeniti primjenjivost i ispunja
vanje odreenih ex ante uvjeta. Svaka drava lanica
trebala bi pripremiti ili nacionalni program ruralnog
razvoja za itav svoj teritorij ili niz regionalnih programa
ili oboje, i nacionalni program i niz regionalnih
programa. Svaki bi program trebao utvrditi strategiju za
postizanje ciljeva vezanih uz prioritete Unije za ruralni
razvoj te odreeni niz mjera. Programiranje bi trebalo biti
sukladno s prioritetima Unije za ruralni razvoj te se isto
vremeno prilagoavati nacionalnom kontekstu i dopunja
vati druge politike Unije, osobito politiku poljopri
vrednog trita, kohezijsku politiku te zajedniku ribar
stvenu politiku. Drave lanice koje se odlue za
pripremu niza regionalnih programa takoer bi trebale
biti u stanju pripremiti nacionalni okvir bez posebne
dodjele sredstava iz prorauna, kako bi se olakala koor
dinacija meu regijama u rjeavanju problema na
dravnoj razini.
Drave lanice trebale bi biti u mogunosti ukljuiti u

svoje programe ruralnog razvoja tematske potprograme
za zadovoljavanje specifinih potreba u podrujima od
iznimne vanosti za pojedinu dravu lanicu. Tematski
potprogrami trebali bi se, izmeu ostalog, odnositi na
mlade poljoprivrednike, mala poljoprivredna gospodar
stva, planinska podruja, stvaranje kraih lanaca opskrbe,
ene u ruralnim podrujima, ublaavanje klimatskih
promjena i prilagodbu te bioraznolikost. Tematski
potprogrami takoer bi se trebali koristiti tako da
20.12.2013.
prue mogunost doprinoenja restrukturiranju poljopri

vrednih sektora koji imaju znaajan utjecaj na razvoj
ruralnih podruja. Kao sredstvo za poveanje uinkovi
tosti intervencije odreenih tematskih potprograma, dra
vama lanicama trebalo bi dopustiti omoguavanje vie
stope potpore za odreene djelatnosti iz tih tematskih
potprograma.
(9)
Programi ruralnog razvoja trebali bi utvrditi potrebe

podruja koje pokrivaju i opisati koherentnu strategiju
njihova zadovoljavanja, sukladno prioritetima Unije za
ruralni razvoj. Ta bi se strategija trebala temeljiti na odre
ivanju ciljeva. Potrebno je uspostaviti veze izmeu utvr
enih potreba, zadanih ciljeva te odabira mjera za
njihovo postizanje. Programi ruralnog razvoja takoer
bi trebali sadravati sve podatke potrebne za procjenu
njihove sukladnosti sa zahtjevima ove Uredbe.
(10)
Ciljeve programa ruralnog razvoja potrebno je odrediti u

u odnosu na zajedniki skup ciljnih pokazatelja za sve
drave lanice te gdje je to potrebno, u odnosu na poka
zatelje specifine za pojedini program. Kako bi se ovaj
postupak olakao, potrebno je definirati podruja koja
spadaju pod navedene pokazatelje, u skladu s prioritetima
Unije za ruralni razvoj. S obzirom na horizontalnu
primjenu prioriteta Unije za ruralni razvoj vezanih uz
prijenos znanja iz poljoprivrede i umarstva, intervencije
u okviru tog prioriteta moraju se smatrati instrumental
nima za definirane ciljne pokazatelje za ostale prioritete
Unije.
(11)
Potrebno je utvrditi odreena pravila za programiranje i

revidiranje programa ruralnog razvoja. Za revizije koje ne
utjeu na strategiju programa ili odreene financijske
doprinose Unije potrebno je predvidjeti pojednostavljeni
postupak.
(12)
Evolucija i specijalizacija poljoprivrede i umarstva te

osobiti izazovi pred kojima stoje mikropoduzea, mala
i srednja poduzea (MSP-i) u ruralnim podrujima
zahtijevaju primjerenu razinu tehnikog i gospodarskog
osposobljavanja, kao i poveani kapacitet pristupa znanju
i informacijama te njihove razmjene, ukljuujui putem
irenja najbolje prakse u poljoprivredi i umarstvu.
Prijenos znanja i aktivnosti informiranja ne bi se trebali
odvijati samo u obliku tradicionalnih predavanja, nego bi
ih trebalo takoer prilagoditi potrebama subjekata u
ruralnim podrujima. Stoga bi trebalo podravati radio
nice, savjetovanja, demonstracijske aktivnosti, informa
tivne aktivnosti i programe kratkorone razmjene ili
posjete poljoprivrednim gospodarstvima i umama.
Steeno znanje i informacije trebali bi poljoprivredni
cima, umarskim djelatnicima, osobama ukljuenim u
20.12.2013.
HR
stavka 3. Direktive 2000/60/EZ Europskog parlamenta i

Vijea (3) (Okvirna direktiva o vodama), kao i zahtjeva za
provedbu lanka 55. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Europ
skog parlamenta i Vijea (4) i lanka 14. Direktive
2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijea (5),
posebno u vezi s usklaenou s opim naelima inte
grirane zatite bilja. Prema potrebi, savjeti bi takoer
trebali obuhvaati standarde sigurnosti na radu ili stan
darde sigurnosti vezane uz poljoprivredno gospodarstvo,
kao i posebno savjetovanje za poljoprivrednike koji po
prvi put uspostavljaju poljoprivredno gospodarstvo.
Trebalo bi takoer omoguiti da savjetovanja obuhvaaju
uspostavljanje poslovanja za mlade poljoprivrednike,
odriv razvoj gospodarskih aktivnosti imanja te pitanja
prerade i plasiranja na trite, vezane uz gospodarske,
poljoprivredne i okoline rezultate imanja ili poduzea.
Mogu se pruati i posebni savjeti o prilagodbi klimatskim
promjenama i njihovu ublaavanju, bioraznolikosti,
zatiti voda, razvoju kratkih lanaca opskrbe, ekolokom
uzgoju i zdravstvenim aspektima stoarske proizvodnje.
Prilikom pruanja potpore MSP-ima, drave lanice imaju
mogunost dati prednost MSP-ima povezanima s poljo
privrednim i umarskim sektorom. Slube za upravljanje
poljoprivrednim gospodarstvom i za pomo poljopri
vrednim gospodarstvima trebale bi pomoi poljoprivred
nicima da poboljaju i olakaju upravljanje gospodar
stvima.
sektor hrane i ruralnim MSP-ovima omoguiti da osobito

poveaju svoju konkurentnost i uinkovitost svojih
resursa te da unaprijede svoju okolinu uinkovitost isto
vremeno dajui doprinos odrivosti ruralnog gospodar
stva. Prilikom pruanja potpore MSP-ima, drave lanice
mogu dati prednost MSP-ima povezanim s poljopri
vrednim i umarskim sektorom. Kako bi se osigurala
uinkovitost prijenosa znanja i informativnih aktivnosti
u postizanju ovih rezultata, potrebno je zahtijevati da
pruatelji usluga prijenosa znanja posjeduju sve potrebne
sposobnosti.
(13)
Savjetodavne slube za poljoprivredna gospodarstva

pomau poljoprivrednicima, mladim poljoprivrednicima,
posjednicima uma, ostalim upraviteljima zemljita i
MSP-ima u ruralnim podrujima u svrhu poboljanja
odrivog upravljanja i ukupnih rezultata njihovih gospo
darstava ili poduzea. Stoga bi trebalo poticati uspostav
ljanje takvih slubi i koritenje savjeta poljoprivrednika,
mladih poljoprivrednika, posjednika uma, ostalih upra
vitelja zemljita i MSP-a. Kako bi se poveala kvaliteta i
uinkovitost ponuenih savjeta, potrebno je odrediti
minimalnu razinu strunosti i redovito osposobljavanje
savjetnika. Kako je predvieno u (EU) br. 1306/2013
Europskog parlamenta i Vijea (1) trebala bi pomoi
poljoprivrednicima pri ocjeni rezultata njihova poljopri
vrednog gospodarstva i pri utvrivanju neophodnih
poboljanja vezanih uz propisane zahtjeve upravljanja,
dobre poljoprivredne i okoline uvjete, poljoprivrednu
praksu korisnu za klimu i okoli, kako je navedeno u
Uredbi (EU) br. 1307/2012 Europskog parlamenta i Vije
a (2) te mjere na razini poljoprivrednog gospodarstva
predviene u programima ruralnog razvoja s ciljem
modernizacije poljoprivrednih gospodarstava,
L 347/489
razvijanja konkurentnosti, sektorske integracije, inovacije,

trine orijentacije, kao i poticanja poduzetnitva. Poljo
privredna savjetodavna sluba takoer bi trebala pomoi
poljoprivrednicima da prepoznaju potrebna poboljanja u
vezi sa zahtjevima utvrenima za provedbu lanka 11.
Europski ili nacionalni programi kvalitete, ukljuujui

programe certificiranja poljoprivrednih gospodarstava za
poljoprivredne proizvode i hranu potroaima pruaju
jamstva kvalitete i znaajki proizvoda ili koritenog
postupka proizvodnje koji su rezultat sudjelovanja poljo
privrednika u navedenim programima, stvaraju dodatnu
vrijednost za navedene proizvode i poboljavaju njihove
izglede na tritu. Stoga bi poljoprivrednike i skupine
poljoprivrednika trebalo poticati na sudjelovanje u tim
programima. Kako bi se osiguralo djelotvorno koritenje
resursa EPFRR-a, potpora bi se trebala ograniavati na
aktivne poljoprivrednike, u smislu lanka 9. Uredbe
(EU) br. 1307/2013. Budui da u trenutku pristupanja
u takve programe i u poetnim godinama sudjelovanja
trite ne vraa u potpunosti dodatne trokove i obveze
koje se primjenjuju na poljoprivrednike vezano uz
njihovo sudjelovanje, potpora bi se trebala pruati
novim sudionicima i trebala bi se primjenjivati u
razdoblju ne duljem od pet godina. Uzimajui u obzir
posebna svojstva pamuka kao poljoprivrednog proizvoda,
(1) Uredba Europskog parlamenta i Vijea (EU) br. 1306/2013 od

17. prosinca 2013. o financiranju i praenju zajednike poljopri
vredne politike te upravljanju njome (Vidi stranicu 549 ovog Slu
benog lista)
(2) Uredba Europskog parlamenta i Vijea (EU) br. 1307/2013 od
17. prosinca 2013. o utvrivanju pravila za izravna plaanja poljo
privrednicima u programima potpore u okviru zajednike poljopri
vredne politike i o stavljanju izvan snage Uredbi Vijea (EZ)
br. 637/2008 i (EZ) br. 73/2009 (Vidi stranicu 608 ovog Slubenog
lista)
(3) Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijea o uspostavi

okvira za djelovanje Zajednice u podruju vodne politike (SL
L 327, 22.12.2000., str. 1.).
(4) Uredba (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijea od
21. listopada 2009. o stavljanju na trite sredstava za zatitu bilja
i stavljanju izvan snage Direktiva Vijea 79/117/EEZ i 91/414/EEZ
(SL L 309, 24.11.2009. str. 1.)
(5) Direktiva 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 21. listo
pada 2009. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u postizanju
odrive upotrebe pesticida (SL L 309, 24.11.2009., str. 71.).
(14)
L 347/490
HR
da se diversifikacija u nepoljoprivredne aktivnosti odnosi

na odrivo upravljanje lovnim resursima. Mjera za razvoj
poljoprivrednog gospodarstva i poduzea trebala bi
olakati poetno poslovanje mladih poljoprivrednika i
strukturne prilagodbe njihovih poljoprivrednih imanja
nakon poetnog uspostavljanja. Nadalje, trebalo bi
promicati diversifikaciju poljoprivrednika u nepoljopri
vredne aktivnosti i osnivanje i razvoj nepoljoprivrednih
MSP-a u ruralnim podrujima. Ta bi mjera takoer
trebala potaknuti poduzetnitvo ena u ruralnim podru
jima. Takoer bi trebalo poticati razvoj malih poljopri
vrednih gospodarstava koja su potencijalno gospodarski
isplativa. Kako bi se osigurala isplativost novih gospodar
skih aktivnosti koje primaju potporu iz okvira te mjere,
potporu bi trebalo uvjetovati podnoenjem poslovnog
plana. Potpora za pokretanje poslovanja trebala bi obuh
vaati samo poetno razdoblje ivotnog ciklusa djelat
nosti i ne bi trebala postati pomo za trokove poslova
nja. Stoga, ako drava lanica odabere odobrenje pomoi
u ratama, takve bi se rate trebale odobravati tijekom
razdoblja od najdulje pet godina. Nadalje, kako bi se
potaklo
restrukturiranje poljoprivrednog sektora,
potporu u obliku godinjih ili jednokratnih isplata
trebalo bi pruiti poljoprivrednicima koji udovoljavaju
uvjetima za sudjelovanje u programu malih poljopri
vrednih gospodarstava, utvrenom u glavi V. Uredbe
(EU) br. 1307/2013 (shema za male poljoprivrednike),
koji se obveu prenijeti cjelokupno imanje i vezana prava
na isplate na drugog poljoprivrednika.
programi kvalitete za pamuk takoer bi trebali biti obuh

vaeni. Potpora bi takoer trebala biti dostupna za aktiv
nosti informiranja i promicanja vezane uz proizvode
obuhvaene programima kvalitete i certificiranja koji
primaju potporu na temelju ove Uredbe.
(15)
Kako bi se poboljali gospodarski rezultati i okolina

uinkovitost poljoprivrednih gospodarstava i ruralnih
drutava, kako bi se unaprijedila uinkovitost plasmana
poljoprivrednih proizvoda na trite i sektora prerade,
ukljuujui uspostavljanje malih pogona za preradu i
plasiranje na trite u kontekstu kratkih lanaca opskrbe
i lokalnih trita, kako bi se stvorila infrastruktura
potrebna za razvoj poljoprivrede i umarstva i kako bi
se pruila potpora za neophodna nepovratna ulaganja za
postizanje okolinih ciljeva, potporu bi trebalo pruiti
fizikim ulaganjima koja doprinose ovim ciljevima.
Tijekom programskog razdoblja od 2007. do 2013. niz
mjera odnosio se na razliita podruja intervencije. S
ciljem pojednostavljenja, kao i omoguavanja korisnicima
da izrade i ostvare integrirane projekte s poveanom
dodanom vrijednou, jedinstvena bi mjera trebala obuh
vaati veinu vrsta fizikih investicija. Drave lanice
trebale bi usmjeravati potporu poljoprivrednim gospodar
stvima koja imaju pravo na pomo za ulaganja vezana uz
potporu isplativosti poljoprivrednog gospodarstva, na
temelju rezultata analize snaga, slabosti, prilika i prijetnji
(SWOT analiza) kao sredstva za bolje usmjeravanje te
pomoi. Kako bi se omoguilo uspostavljanje poslovanja
mladih poljoprivrednika moe se odobriti dodatno
razdoblje prihvatljivosti za ulaganja namijenjena usklai
vanju sa standardima Unije. Kako bi se potakla provedba
novih standarda Unije, ulaganja vezana uz usklaivanje s
tim standardima trebala bi biti dostupna u dodatnom
razdoblju nakon to su oni postali obvezni za poljopri
vredno gospodarstvo.
(16)
Poljoprivredni je sektor vie od drugih sektora podloan

oteenju svog proizvodnog potencijala prouzroenom
elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim
prilikama i katastrofalnim dogaajima. Kako bi se potpo
mogla isplativost i konkurentnost poljoprivrednih gospo
darstava kojima prijete takve katastrofe ili dogaaji,
potrebno je pruiti potporu za pomo poljoprivredni
cima pri obnovi poljoprivrednog potencijala koji je ote
en. Drave lanice takoer bi trebale sprijeiti pojavu
prekomjerne naknade tete kao rezultata kombinacije
programa naknada Unije (osobito mjera za upravljanje
rizikom iz ove Uredbe) te nacionalnih i privatnih
programa naknada.
(17)
Stvaranje i razvoj novih gospodarskih aktivnosti u smislu

novih poljoprivrednih gospodarstava, diversifikacija u
nepoljoprivredne djelatnosti, ukljuujui pruanje usluga
poljoprivredi i umarstvu, aktivnosti vezane uz zdrav
stvenu zatitu, drutvenu integraciju i turistike aktivnosti
kljune su za razvoj ruralnih podruja. Mogue je takoer
20.12.2013.
S ciljem rjeavanja problema mladih poljoprivrednika

vezanih uz pristup zemljitu, drave lanice takoer su
u mogunosti ponuditi tu potporu u kombinaciji s
drugim oblicima potpore, na primjer koritenjem
financijskih instrumenata.
(18)
MSP-i su okosnica ruralnog gospodarstva Unije. Razvoj

poljoprivrednih gospodarstava i nepoljoprivrednih djelat
nosti trebalo bi usmjeriti na promicanje zapoljavanja i
stvaranje kvalitetnih radnih mjesta u ruralnim podru
jima, odravanje postojeih radnih mjesta, smanjenje
sezonskih fluktuacija u zapoljavanju, razvoj nepoljopri
vrednih sektora izvan okvira poljoprivrede i poljopri
vredne i prehrambene prerade. U isto vrijeme trebalo bi
poticati poduzetniku integraciju i lokalne meusektorske
veze. Potrebno je poticati projekte koji zbliavaju poljo
privredu, ruralni turizam kroz promicanje odrivog i
odgovornog turizma u ruralnim podrujima, prirodnu i
kulturnu batinu kao i investicije u obnovljive izvore
energije.
(19)
Razvoj lokalne infrastrukture i temeljnih lokalnih usluga

u ruralnim podrujima, ukljuujui usluge vezane uz
slobodno vrijeme i kulturu, obnovu sela i aktivnosti
usmjerene na obnovu i poboljanje kulturne i prirodne
batine sela i ruralnih krajobraza, kljuni je element svih
napora za realizaciju potencijala rasta i promicanje odri
vosti ruralnih podruja. Stoga bi potporu trebalo odobriti
20.12.2013.
HR
djelatnostima s tim ciljem, ukljuujui pristup informacij

skim i komunikacijskim tehnologijama te razvoj brze i
ultrabrze irokopojasne veze. U skladu s tim ciljevima,
potrebno je poticati razvoj usluga i infrastrukture koje
vode prema drutvenoj ukljuenosti i zaustavljanju
trenda drutvenog i gospodarskog propadanja i depopu
lacije ruralnih podruja. Kako bi se postigla maksimalna
uinkovitost takve potpore, obuhvaene djelatnosti
trebale bi se provoditi u skladu s planovima za razvoj
opina i njihovih temeljnih usluga, ako takvi planovi
postoje, koje izrauje jedna ili vie ruralnih zajednica.
Kako bi se stvorile sinergije i poboljala suradnja, djelat
nosti bi takoer trebale, prema potrebi, promicati povez
nice izmeu urbanih i ruralnih podruja. Drave lanice
mogu dati prednost ulaganjima partnerstava za razvoj
kojima upravlja lokalna zajednica i projektima kojima
upravljaju organizacije lokalne zajednice.
(20)
umarstvo je sastavni dio ruralnog razvoja te bi potpora

za odrivo i klimatski povoljno koritenje zemljita
trebala ukljuivati razvoj umskih podruja i odrivo
upravljanje umama. Tijekom programskog razdoblja od
2007. do 2013. niz mjera obuhvaao je razliite vrste
potpora za ulaganja i upravljanje u umarstvu. S ciljem
pojednostavljenja i omoguavanja korisnicima izrade i
realizacije integriranih projekata s poveanom dodanom
vrijednou, jedinstvena bi mjera trebala obuhvaati sve
vrste potpora za ulaganja i upravljanje u umarstvu. Ta bi
mjera trebala obuhvaati proirenje i poboljanje umskih
resursa kroz poumljavanje zemljita i stvaranje poljopri
vredno-umarskih sustava, kombiniranjem ekstenzivne
poljoprivrede sa umskim sustavima. Trebala bi takoer
obuhvaati obnovu uma oteenih u poaru ili drugim
elementarnim nepogodama i katastrofalnim dogaajima
te relevantne preventivne mjere, ulaganja u umarske
tehnologije te u preradu, mobiliziranje i plasman umar
skih proizvoda usmjeren na poboljanje gospodarskih i
okolinih rezultata posjednika uma te nepovratnih
ulaganja koja unapreuju ekosustav i klimatsku otpornost
te okolinu vrijednost umskih ekosustava. Potpora ne bi
smjela naruavati trino natjecanje i trebala bi biti
trino neutralna. Posljedino tome, trebalo bi postaviti
ogranienja vezana uz veliinu i zakonski status kori
snika. Preventivne protupoarne aktivnosti trebale bi se
odvijati u podrujima koje drave lanice klasificiraju kao
podruja srednjeg ili visokog rizika od poara. Sve bi
preventivne djelatnosti trebale biti dio plana zatite
uma. U sluaju djelovanja poduzetog za obnavljanje
oteenog umskog potencijala, pojavu elementarne
nepogode trebale bi slubeno potvrditi javne znanstvene
organizacije.
Ovu bi mjeru za umarstvo trebalo donijeti s obzirom

aktivnosti koje su Unija i drave lanice provele na
meunarodnoj razini te bi se trebale temeljiti na nacio
nalnim i podnacionalnim programima za ume drava
L 347/491
lanica ili jednakovrijednim instrumentima koji bi trebali

uzimati u obzir obveze preuzete na ministarskim konfe
rencijama o zatiti uma u Europi. Trebala bi doprinijeti
provedbi strategije Unije za ume u skladu s Komunika
cijom Komisije Europskom parlamentu, Vijeu, Europ
skom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru
regija naslovljenom Nova strategija za ume EU-a:
ume i umarski sektor.
(21)
Skupine i organizacije proizvoaa pomau poljoprivred

nicima da zajedniki rjeavaju izazove koje namee pove
ana konkurencija i konsolidacija krajnjih trita u
odnosu na plasman njihovih proizvoda, ukljuujui
lokalna trita. Stoga bi trebalo poticati stvaranje
skupina i organizacija proizvoaa. Kako bi se osiguralo
optimalno koritenje ogranienih financijskih resursa,
samo bi skupine i organizacije proizvoaa koje zadovo
ljavaju uvjete MSP-a trebale imati koristi od pomoi.
Drave lanice mogu dati prednost skupinama i organi
zacijama proizvoaa kvalitetnih proizvoda obuhvaenih
mjerom o programima kvalitete za poljoprivredne proiz
vode i hranu u ovoj Uredbi. Kako bi se osiguralo da e
skupina proizvoaa ili organizacija postati odrivi
subjekti, potrebno je dostaviti poslovni plan dravama
lanicama, kao uvjet za odobravanje pomoi skupini
proizvoaa ili organizaciji. Da bi se izbjeglo da pomo
slui za trokove poslovanja te da bi se zadrala poti
cajna uloga pomoi, njezino bi trajanje trebalo ograniiti
na pet godina od datuma priznavanja skupine ili organi
zacije proizvoaa na temelju njihova gospodarskog
plana.
(22)
Plaanja za poljoprivredu, okoli i klimu trebala bi i dalje

igrati istaknutu ulogu u potpori odrivom razvoju
ruralnih podruja i odgovoru na sve vee zahtjeve
drutva za usluge ouvanja okolia. Trebalo bi i dalje
poticati poljoprivrednike i ostale upravitelje zemljita na
sluenje drutvu u cjelini uvoenjem ili daljnjom
primjenom poljoprivredne prakse koja doprinosi prila
godbi klimatskim promjenama i njihovu ublaavanju te
je usklaena sa zatitom i poboljanjem okolia, krajo
braza i njegovih svojstava, prirodnih resursa te tla i
genetske raznolikosti. U tom kontekstu, potrebno je
posebno obratiti pozornost na ouvanje genetskih
resursa u poljoprivredi i dodatne potrebe poljoprivrednih
sustava koji su od velike prirodne vrijednosti. Plaanja bi
trebala doprinijeti obuhvaanju dodatnih trokova i
izgubljenih prihoda uslijed preuzetih obveza te bi
trebala obuhvaati samo obveze koje premauju vaee
propisane standarde i uvjete, u skladu s naelom zaga
iva plaa. Drave lanice takoer bi trebale osigurati
da plaanja poljoprivrednicima ne dovedu do dvostrukog
financiranja u okviru ove Uredbe i Uredbe (EU)
br. 1307/2013. U mnogo sluajeva sinergije proizale iz
obveza koje zajedniki preuzima skupina poljoprivred
nika uveavaju okoline i klimatske prednosti. Meutim,
L 347/492
HR
Potpora bi u isto vrijeme trebala biti dostupna i poljo

privrednicima u podrujima porjeja kako bi im pomogla
u rjeavanju nedostataka nastalih provedbom Okvirne
direktive o vodama. Potporu bi trebalo povezati sa speci
finim zahtjevima koji se opisuju u programu ruralnog
razvoja koji premauju vaee propisane standarde i
zahtjeve. Drave lanice takoer bi trebale osigurati da
plaanja poljoprivrednicima ne dovedu do dvostrukog
financiranja u okviru ove Uredbe i Uredbe (EU)
br. 1307/2013. Nadalje, drave lanice trebale bi uzeti
u obzir specifine potrebe podruja mree Natura
2000. u cjelokupnom projektu izrade svojih programa
ruralnog razvoja.
zajedniko djelovanje ukljuuje dodatne transakcijske

trokove koje bi trebalo primjereno nadoknaditi. Nadalje,
kako bi se osiguralo da su poljoprivrednici i drugi upra
vitelji zemljita u stanju ispravno provesti preuzete
obveze, drave lanice trebale bi nastojati pruiti im
potrebne vjetine i znanja.
Drave lanice trebale bi odravati razinu napora podu

zetih tijekom programskog razdoblja od 2007. do 2013.
i trebalo bi od njih zahtijevati da potroe najmanje 30 %
ukupnih doprinosa iz EPFRR-a za svaki program ruralnog
razvoja za prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo
ublaavanje te pitanja okolia. Takvo troenje trebalo bi
izvriti putem plaanja za poljoprivredu, okoli i klimu, i
ekoloki uzgoj te plaanja podrujima izloenima
prirodnim ogranienjima ili drugim vrstama ogranienja,
putem plaanja za umarstvo, plaanja za podruja mree
Natura 2000. i potpore ulaganjima vezanim uz klimu i
okoli.
(23)
(24)
Plaanja poljoprivrednicima za prijelaz na organski uzgoj

ili za njegovo odravanje trebala bi ih potai na sudjelo
vanje u takvim programima, kako bi se na taj nain
odgovorilo na poveane zahtjeve drutva za koritenje
okolino prihvatljive poljoprivredne prakse te za visoke
standarde dobrobiti ivotinja. Kako bi se poveala
sinergija u bioraznolikosti, trebalo bi ohrabriti koristi
koje donosi mjera za ekoloki uzgoj, kolektivni ugovori
ili suradnju meu poljoprivrednicima kako bi se obuhva
tila vea, susjedna podruja. Kako bi se izbjegao masovan
povratak poljoprivrednika na tradicionalnu poljoprivredu
potrebno je poticati i mjere prijelaza i odravanja.
Plaanja bi trebala doprinijeti pokrivanju dodatnih
nastalih trokova i izgubljenih prihoda proizalih iz
obveza i trebala bi pokrivati samo obveze koje premauju
vaee obvezne standarde i uvjete. Drave lanice takoer
bi trebale osigurati da plaanja poljoprivrednicima ne
dovedu do dvostrukog financiranja u okviru ove
Uredbe i Uredbe (EU) br. 1307/2013. Kako bi se osigu
ralo djelotvorno koritenje resursa EPFRR-a, potpora bi se
trebala ograniavati na aktivne poljoprivrednike u smislu
lanka 9. Uredbe (EU) br. 1307/2013.
Potpora bi se i dalje trebala odobravati poljoprivredni

cima i posjednicima uma s ciljem rjeavanja specifinih
nedostataka tih podruja nastalih provedbom Direktive
2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijea (1) i Direk
tive Vijea 92/43/EEZ (2) kako bi se doprinijelo uinko
vitom upravljanju lokalitetima mree Natura 2000.
(1) Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijea od

30. studenog 2009. ouvanju divljih ptica (SL L 20, 26.1.2010.,
str. 7.)
(2) Direktiva Vijea 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o ouvanju
prirodnih stanita i divlje faune i flore (SL L 206, 22.7.1992., str. 7.).
20.12.2013.
(25)
Plaanja poljoprivrednicima u planinskim podrujima ili

drugim podrujima izloenima prirodnim ogranienjima
ili ostalim vrstama ogranienja trebala bi poticanjem
kontinuiranog koritenja poljoprivrednog zemljita dopri
nijeti odravanju krajobraza kao i promicanju odrivih
sustava poljoprivrede. Kako bi se osigurala uinkovitost
takvih isplata potpore, poljoprivrednicima bi trebalo
nadoknaditi izgubljene prihode i dodatne trokove
vezane uz nepovoljan poloaj predmetnog podruja.
Kako bi se osiguralo djelotvorno koritenje resursa
EPFRR-a, potpora bi se trebala ograniavati na aktivne
poljoprivrednike u smislu lanka 9. Uredbe (EU)
br. 1307/2013.
(26)
Kako bi se osiguralo uinkovito koritenje fondova Unije

i jednak odnos prema poljoprivrednicima u cijeloj Uniji,
planinska podruja i podruja izloena prirodnim ogra
nienjima ili drugim specifinim ogranienjima potrebno
je definirati u skladu s objektivnim kriterijima. U sluaju
podruja izloenih prirodnim ogranienjima, ti bi kriteriji
trebali biti biofiziki i temeljiti se na vrstim znanstvenim
dokazima. Potrebno je donijeti prijelazne aranmane
kako bi se olakalo postupno ukidanje plaanja u podru
jima koja se vie nee smatrati podrujima izloenima
prirodnim ogranienjima.
(27)
Poljoprivrednike bi trebalo i dalje poticati na usvajanje

visokih standarda dobrobiti ivotinja pruajui potporu
poljoprivrednicima koji se odlue prihvatiti standarde
stoarske proizvodnje koji prelaze relevantne propisane
standarde. Kako bi se osiguralo djelotvorno koritenje
resursa EPFRR-a, potpora bi se trebala ograniavati na
aktivne poljoprivrednike, u smislu lanka 9. Uredbe
(EU) br. 1307/2013.
20.12.2013.
HR
(28)
Potrebno je nastaviti odobravanje plaanja posjednicima

uma koji usluge ouvanja uma pruaju na nain prih
vatljiv za okoli ili na nain pogodan za klimu preuzima
njem obveza poveanja bioraznolikosti, ouvanja visoko
vrijednih umskih ekosustava, poboljanja potencijala u
ublaavanju klimatskih promjena i njihovoj i prilagodbi
i jaanja zatitne vrijednosti uma u smislu erozije tla,
odravanja vodnih resursa i prirodnih opasnosti. U tom
kontekstu osobitu pozornost trebalo bi posvetiti,
ouvanju i promicanju genetskih resursa ume. Plaanja
bi se trebala odobriti za okoline obveze u umarstvu
koje premauju vaee propisane standarde utvrene
nacionalnim pravom.
(29)
Tijekom razdoblja programiranja od 2007. do 2013.

jedina vrsta suradnje koja je dobila izriitu potporu iz
okvira politike ruralnog razvoja bila je suradnja za
razvoj novih proizvoda, postupaka i tehnologija u poljo
privrednom, prehrambenom i umarskom sektoru.
Potpora za tu vrstu suradnje jo uvijek je neophodna,
no trebalo bi je prilagoditi kako bi se bolje ispunili
zahtjevi gospodarstva temeljenog na znanju. U tom
kontekstu, trebala bi postojati mogunost za projekte
jednog subjekta koji bi se financirali iz okvira te mjere,
pod uvjetom da se dobiveni rezultati objave te da se na
taj nain postigne cilj irenja novih praksi, postupaka ili
proizvoda. Nadalje, postalo je jasno da dodjela potpore
za puno iri izbor vrsta suradnje, sa irim rasponom
korisnika, od manjih do veih subjekata, moe doprinijeti
postizanju ciljeva politike ruralnog razvoja pomaui
subjektima u ruralnim podrujima u nadvladavanju
gospodarskih, okolinih i drugih nedostataka fragmenta
cije. Stoga bi tu mjeru trebalo proiriti. Potpora malim
subjektima u organizaciji zajednikih radnih postupaka i
zajednikom koritenju objekata i resursa trebala bi im
pomoi u postizanju gospodarske isplativosti usprkos
malim kapacitetima. Potpora za horizontalnu i vertikalnu
suradnju sudionika u opskrbnom lancu, kao i za promi
canje aktivnosti u lokalnom kontekstu, trebala bi katali
zirati gospodarski racionalan razvoj kratkih opskrbnih
lanaca, lokalnih trita i lokalnih lanaca opskrbe
hranom. Potpora za zajedniki pristup okolinim projek
tima i praksama trebala bi stvoriti bolje i dosljednije
okoline i klimaste prednosti od onih koje mogu
postii pojedinani subjekti koji djeluju bez povezanosti
s drugima (na primjer, kroz praksu koja se primjenjuje na
veim, nepodijeljenim povrinama zemljita).
Potporu bi trebalo pruiti u razliitim oblicima. Klasteri i

mree osobito su vani za razmjenu strunog znanja,
kao i za razvoj novih, specijaliziranih strunih znanja,
usluga i proizvoda. Pilot-projekti vaan su alat za testi
ranje komercijalne primjenjivosti tehnologija, tehnika i
L 347/493
praksi u razliitim situacijama i prema potrebi, za

njihovu prilagodbu. Operativne skupine sredinji su
element Europskog partnerstva za inovacije (EPI) za
produktivnost i odrivost u poljoprivredi. Drugo su
vano sredstvo lokalne razvojne strategije koje djeluju
izvan okvira lokalnog razvoja inicijative LEADER
izmeu javnih i privatnih subjekata iz ruralnih i
urbanih podruja. Za razliku od LEADER-a, takva se part
nerstva i strategije mogu ograniiti na jedan sektor i / ili
relativno specifine razvojne ciljeve, ukljuujui pret
hodno navedene. Drave lanice mogu dati prednost
suradnji izmeu strana koje ukljuuju primarne proizvo
ae. Meustrukovne organizacije takoer bi trebale biti
prihvatljive za potporu iz okvira ove mjere. Takva bi
potpora trebala biti ograniena na razdoblje od sedam
godina, osim za kolektivno okolino i klimatsko djelo
vanje u propisno opravdanim sluajevima.
(30)
U dananje vrijeme, poljoprivrednici su izloeni sve

veim gospodarskim i okolinim rizicima zbog klimat
skih promjena i sve vee nestabilnosti cijena. U tom
kontekstu, uinkovito upravljanje rizicima od velike je
vanosti za poljoprivrednike. Posljedino, trebalo bi doni
jeti mjeru za upravljanje rizikom kako bi se poljoprivred
nicima pruila pomo u rjeavanju najeih vrsta rizika s
kojima se susreu. Stoga bi ta mjera trebala pomoi
poljoprivrednicima u pokrivanju premija koje plaaju za
osiguranje uroda, ivotinja i bilja te pomoi u osnivanju
uzajamnih fondova i odteti koju takvi fondovi isplauju
poljoprivrednicima za gubitke uzrokovane nepovoljnim
klimatskim prilikama, pojavom bolesti ivotinja ili bilja,
najezdom nametnika ili ekolokim incidentima. Takoer
bi trebala pokrivati sredstvo za stabilizaciju prihoda u
obliku uzajamnog fonda za potporu poljoprivrednicima
suoenima s velikim padom prihoda. Kako bi se osigu
ralo da poljoprivrednici uivaju jednak postupak s diljem
Unije, sprijeilo naruavanje trinog natjecanja te
postiglo potovanje meunarodnih obveza Unije,
potrebno je pruiti odreene uvjete za odobrenje
potpore iz okvira ovih mjera. Kako bi se osiguralo djelot
vorno koritenje resursa EPFRR-a, potpora bi se trebala
ograniavati na aktivne poljoprivrednike u smislu lanka
9. Uredbe (EU) br. 1307/2013.
(31)
Nakon vie godina primjene, LEADER pristup lokalnom

razvoju dokazao je svoju uinkovitost u promicanju
razvoja ruralnih podruja potpuno uzimajui u obzir
viesektorske potrebe za endogenim ruralnim razvojem
kroz pristup odozdo prema gore (bottom-up). Stoga bi
primjenu LEADERa trebalo nastaviti ubudue, a njegova
bi primjena trebala ostati obvezna za programe ruralnog
razvoja na nacionalnoj i/ili regionalnoj razini.
L 347/494
HR
(32)
Potpora za lokalni razvoj iz EPFRR-a prema LEADERu

trebala bi takoer pokrivati meuteritorijalne projekte
suradnje izmeu grupa unutar drave lanice ili transna
cionalne projekte suradnje izmeu grupa u nekoliko
drava lanica ili projekte suradnje izmeu grupa u
dravi lanici i u treim zemljama.
(33)
Da bi se partnerima u ruralnim podrujima, koji jo ne

koriste pristup LEADER, omoguilo da isprobaju lokalnu
razvojnu strategiju i pripreme se na njeno oblikovanje i
djelovanje, trebalo bi takoer financirati LEADER paket
za pokretanje. Pomo ne bi trebala biti uvjetovana
podnoenjem lokalne razvojne strategije.
(34)
(35)
Ulaganja su esta u velikom broju mjera ruralnog razvoja

iz okvira ove Uredbe i mogu se odnositi na vrlo razliite
djelatnosti. Kako bi se osigurala jasnoa u provedbi tih
djelatnosti, potrebno je utvrditi odreena zajednika
pravila za sva ulaganja. Ta zajednika pravila trebala bi
definirati vrste trokova koji se mogu smatrati troko
vima ulaganja te osigurati da potporu dobiju samo
ulaganja koja stvaraju novu vrijednost u poljoprivredi.
Kako bi se omoguila realizacija ulagakih projekata,
drave lanice trebale bi imati mogunost isplaivati
predujmove. Kako bi se osigurala uinkovitost, praved
nost i odriv uinak pomoi iz EPFRR-a, potrebno je
utvrditi pravila u svrhu osiguranja trajnosti ulaganja
vezanih uz djelatnosti te da se potpora iz EPFRR-a ne
koristi za naruavanje trinog natjecanja.
EPFRR bi trebao moi podupirati ulaganja u navodnja

vanje kako bi se osigurali povoljni uinci na gospodar
stvo i okoli, pod uvjetom da se osigura odrivost
dotinog navodnjavanja. Posljedino, u svakom sluaju,
potpora bi se trebala dodijeliti samo ako je uspostavljen
plan upravljanja rijenim slivom u dotinom podruju,
kako se zahtijeva Okvirnom direktivnom o vodama, a
ako je na podruju ulaganja ve uspostavljeno mjerenje
vode ili se uspostavlja kao dio ulaganja. Ulaganja u
poboljanja postojee infrastrukture ili opreme za navo
dnjavanje trebala bi dovesti do minimalnog dobitka u
pogledu uinkovitosti koritenja vode, izraenog kao
potencijalna uteda vode. Ako je vodena masa zahvaena
ulaganjem pod pritiskom iz razloga vezanih uz koliinu
vode u skladu s analitikim okvirom utvrenim
Okvirnom direktivnom o vodama, polovica tog dobitka
u uinkovitosti koritenja vode trebala bi se pretvoriti u
stvarno smanjenje potronje vode na razini ulaganja koje
prima potporu, kako bi se smanjio pritisak na dotinu
vodenu masu. Trebali bi se definirati odreeni sluajevi u
kojima nije mogui ili nije potrebno da se primjenjuju
zahtjevi za potencijalnu ili stvarnu utedu vode, ukljuu
jui u odnosu na ulaganja u recikliranje ili ponovno
20.12.2013.
koritenje vode. Osim poticanja ulaganja u poboljanja

postojee opreme, trebala bi postojati odredba za
EPFRR za potporu ulaganja u nova navodnjavanja
podlono rezultatima analize utjecaja na okoli. Uz odre
ene iznimke, potpora se meutim ne bi trebala dodje
ljivati za novo navodnjavanje ako je dotina vodena masa
ve pod pritiskom, jer postoji iznimno visok rizik da bi
odobravanje potpore u takvim okolnostima pogoralo
postojee okoline probleme.
(36)
Neke mjere vezane uz odreena podruja iz okvira ove

Uredbe uvjetuju da korisnik preuzme obveze koje e
vaiti najmanje pet godina. Tijekom tog razdoblja moe
doi do promjena situacije s gospodarstvom ili korisni
kom. Stoga je potrebno utvrditi pravila kako bi odredile
to bi se trebalo dogoditi u tim sluajevima.
(37)
Neke mjere iz okvira ove Uredbe uvjetuju dodjelu

potpore preuzimanjem obveza od strane korisnika koje
premauju relevantne referentne razine definirane u
smislu obveznih standarda ili uvjeta. Uzimajui u obzir
mogue izmjene zakona tijekom razdoblja vaenja
obveza koje dovode do izmjene referentne razine,
potrebno je donijeti odredbu da se dotini ugovori revi
diraju kako bi se osigurala trajna usklaenost s ovim
uvjetom.
(38)
Kako bi se osiguralo da se financijska sredstva za ruralni

razvoj koriste na najbolji mogui nain te kako bi se
mjere iz okvira programa ruralnog razvoja usmjerile u
skladu s prioritetima Unije za ruralni razvoj te kako bi
se zajamilo jednako postupanje prema podnositeljima
zahtjeva, drave lanice trebale bi utvrditi kriterije
odabira pri odabiru projekata. Iznimke od ovog pravila
trebale bi se napraviti samo za plaanja u okviru mjera za
poljoprivredu, okoli i klimatske uvjete, za ekoloki
uzgoj, mjera mree Natura 2000. i Okvirnom direk
tivnom o vodama, mjera za podruja s prirodnim ili
ostalim posebnim ogranienjima, za dobrobit ivotinja,
za umarsko-okoline i klimatske usluge i mjera pove
zanih s upravljanjem rizikom. Pri primjeni kriterija
odabira trebalo bi uzeti u obzir opseg djelatnosti u
skladu s naelom proporcionalnosti.
(39)
EPFRR bi kroz tehniku potporu trebao podupirati aktiv

nosti koje se odnose na provedbu programa ruralnog
razvoja, ukljuujui trokove vezane uz zatitu simbola
i kratica koje se odnose na programe kvalitete Unije za
koje je mogue ostvariti potporu iz okvira ove Uredbe te
trokove drava lanica za razgranienje podruja
suoenih s prirodnim ogranienjima.
20.12.2013.
(40)
(41)
HR
Suradnja nacionalnih mrea, organizacija i uprava uklju

enih u razliite etape provedbe programa, organizirana
u kontekstu Europske mree za ruralni razvoj, dokazala
je da moe igrati vrlo vanu ulogu u poboljanju kvali
tete programa ruralnog razvoja poveanjem ukljuenosti
dionika u upravljanju ruralnim razvojem, kao i informi
ranjem ire javnosti o njezinim prednostima. Stoga bi je
trebalo financirati u sklopu tehnike pomoi na razini
Unije. Kako bi se u obzir uzele specifine potrebe evalua
cije, potrebno je uspostaviti Europski evaluacijski kapa
citet za ruralni razvoj kao dio Europske mree za ruralni
razvoj s ciljem okupljanja svih ukljuenih sudionika i
time olakati razmjene strunog znanja iz ovog podruja.
EPI za poljoprivrednu produktivnost i odrivost trebao bi

doprinijeti postizanju ciljeva Europa 2020. za pametan,
odriv i ukljuiv rast. Vano je da okuplja sve relevantne
sudionike na razini Unije, nacionalnoj i regionalnoj
razini, predstavljajui nove ideje dravama lanicama o
nainima za poboljanje, pojednostavljenje i bolju koordi
naciju postojeih instrumenata i inicijativa, te ih po
potrebi dopunjuje novim aktivnostima.
(42)
Kako bi se doprinijelo postizanju ciljeva Europskog part

nerstva za inovacije (EPI) za produktivnost i odrivost u
poljoprivredi, potrebno je osnovati mreu EPI-a kako bi
se povezale operativne skupine, savjetodavne slube i
istraivai ukljueni u provedbu aktivnosti vezanih uz
inovacije u poljoprivredi. Mreu bi trebalo financirati u
sklopu tehnike pomoi na razini Unije.
(43)
Drave lanice trebale bi rezervirati dio ukupnog iznosa

svakog programa ruralnog razvoja namijenjenog za
tehniku pomo radi financiranja osnivanja i rada nacio
nalne ruralne mree, okupljajui organizacije i uprave
ukljuene u ruralni razvoj, ukljuujui EPI, s ciljem
jaanja njihova sudjelovanja u provedbu programa i
poboljanja kvalitete programa ruralnog razvoja. U tu
bi svrhu nacionalne ruralne mree trebale pripremiti i
provesti akcijski plan.
(44)
Programi ruralnog razvoja trebali bi omoguiti inovativne

aktivnosti koje promiu poljoprivredni sektor koji je
uinkovit s resursima, produktivan i proizvodi nisku
razinu emisija, uz potporu EPI-a za produktivnost i
odrivost u poljoprivredi. EPI bi trebao promicati bru
i iru provedbu inovativnih rjeenja u praksu. EPI bi
trebao stvarati dodanu vrijednost poveavanjem kori
tenja i uinkovitosti instrumenata vezanih uz inovacije
L 347/495
te jaanjem njihove uzajamne sinergije. EPI bi trebao

popuniti praznine boljim povezivanjem istraivanja i
praktine poljoprivredne djelatnosti.
(45)
Inovativne projekte u sklopu EPI-ja za produktivnost i

odrivost u poljoprivredi trebale bi provoditi operativne
skupine koje okupljaju poljoprivrednike, upravitelje uma,
ruralne zajednice, istraivae, savjetnike nevladinih orga
nizacija, poduzea i druge sudionike koji se bave inova
cijom u poljoprivrednom sektoru. Kako bi se osiguralo
da cjelokupni sektor ima koristi od rezultata takvih proje
kata, trebali bi se objaviti njihovi rezultati na podruju
inovacija i razmjene znanja unutar Unije i s treim
zemljama.
(46)
Trebalo bi utvrditi ukupni iznos potpore Unije za ruralni

razvoj iz okvira ove Uredbe za razdoblje od 1. sijenja
2014. do 31. prosinca 2020., sukladno s viegodinjim
financijskim okvirom za razdoblje od 2014. do 2020.
Dostupna odobrena sredstva trebalo bi indeksirati na
temelju paualnog iznosa za programiranje.
(47)
Kako bi se olakalo upravljanje fondovima EPFRR-a,

potrebno je utvrditi jedinstvenu stopu doprinosa za
podrku EPFRR-a programiranju ruralnog razvoja u
odnosu na javne rashode u dravama lanicama. Kako
bi se u obzir uzela iznimna vanost ili obiljeja odre
enih vrsta djelatnosti, bilo bi potrebno odrediti posebne
stope doprinosa u odnosu na odreene vrste operacija.
Kako bi se ublaila specifina ogranienja koja proizlaze
iz razine razvijenosti, udaljenosti i otonog smjetaja,
potrebno je utvrditi primjerenu stopu doprinosa EPFRRa za slabije razvijene regije, najudaljenije regije iz UFEU-a
te manje Egejske otoke, kao i za tranzicijske regije.
(48)
Drave lanice trebale bi poduzeti sve potrebne korake

kako bi osigurale mogunost kontrole i nadzora svojih
mjera ruralnog razvoja ukljuujui donoenje odgovara
juih odredbi. S tim ciljem upravljako tijelo i agencija za
plaanja trebali bi donijeti ex ante procjenu te se provesti
procjenu mjera tijekom cjelokupnog razdoblja provedbe
programa. Mjere koje nisu u skladu s ovim uvjetom
trebalo bi prilagoditi.
(49)
Komisija i drave lanice trebale bi poduzeti sve nune

korake kako bi se osiguralo dobro upravljanje progra
mima ruralnog razvoja. U tom bi smislu Komisija
trebala provesti primjerene mjere i kontrole, a drave
lanice poduzeti mjere kako bi se jamilo valjano funk
cioniranje njihovih sustava upravljanja.
L 347/496
(50)
(51)
HR
Jedinstveno upravljako tijelo trebalo bi biti odgovorno

za upravljanje i provedbu svakog pojedinanog programa
ruralnog razvoja. Njegove bi zadae trebale biti navedene
u ovoj Uredbi. Upravljako tijelo trebalo bi biti u mogu
nosti delegirati dio svojih zadaa, zadravajui odgovor
nost za uinkovitost i ispravnost upravljanja. Ako
program ruralnog razvoja sadri tematske potprograme,
upravljako bi tijelo trebalo imati mogunost imenovanja
drugog tijela za upravljanje i provedbu tog potprograma,
vezano uz financijska sredstva odobrena programom, uz
osiguranje dobrog financijskog upravljanja navedenim
potprogramima. Kad drava lanica upravlja vie nego
jednim programom, moe se uspostaviti koordinacijsko
tijelo kako bi se osigurala dosljednost.
Svaki bi program ruralnog razvoja trebao podlijegati

redovitom praenju provedbe programa i napretka
prema utvrenim ciljevima programa. Budui da demon
stracija i i poboljanje uinka i uinkovitosti postupaka iz
okvira EPFRR-a takoer ovisi o odgovarajuoj evaluaciji
tijekom pripreme i provedbe programa te njegova dovr
enja. Komisija i drave lanice trebale bi zajedniki
uspostaviti sustav praenja i evaluacije u svrhu prikaza
napretka i procjene uinka i uinkovitosti provedbe poli
tike ruralnog razvoja.
20.12.2013.
(55)
Svaki bi program ruralnog razvoja trebao podlijegati

evaluaciji u svrhu poboljanja kvalitete i predstavljanja
rezultata.
(56)
lanci 107., 108. i 109. UFEU-a trebali bi se primjenji

vati za potporu mjerama ruralnog razvoja iz okvira ove
Uredbe. Neovisno o tom, s obzirom na posebne znaajke
poljoprivrednog sektora, te odredbe UFEU-a ne bi se
trebale primjenjivati na mjere ruralnog razvoja koje se
tiu djelatnosti na koje se primjenjuje lanak 42. UFEUa, koje se provode u sklopu ove Uredbe i sukladno s
njom niti na plaanja koja vre drave lanice namije
njena za dodatno financiranje na nacionalnoj razini za
djelatnosti ruralnog razvoja za koje se dodjeljuje potpora
Unije te na koje se primjenjuje lanak 42. UFEU-a.
(57)
Nadalje, kako bi se osigurala dosljednost s mjerama

ruralnog razvoja prihvatljivima za potporu Unije te
kako bi se postupci pojednostavili, plaanja koja vre
zemlje lanice, namijenjena dodatnom financiranju na
nacionalnoj razini za djelatnosti ruralnog razvoja za
koje se odobrava potpora Unije i na koje se primjenjuje
lanak 42. UFEU-a, trebala bi se ukljuiti u program
ruralnog razvoja za procjenu i odobrenje, sukladno
odredbama ove Uredbe. Kako bi se osiguralo da se ne
provodi dodatno nacionalno financiranje, osim ako ga
Komisija nije odobrila, dotina drava lanica ne bi
trebala provoditi predloeno dodatno financiranje za
ruralni razvoj dok se ono ne odobri. O plaanjima koja
su izvrile drave lanice namijenjenim za dodatno nacio
nalno financiranje za djelatnosti ruralnog razvoja za koje
je Unija odobrila potporu i na koja se ne primjenjuje
lanak 42. UFEU-a treba obavijestiti Komisiju, sukladno
lanku 108. stavku 3. UFEU-a, osim ako se nalaze u
okviru Uredbe donesene sukladno Uredbi Vijea
994/98 (1), i drave lanice ih ne bi trebale provoditi
dok se ovaj postupak ne dovri konanim odobrenjem
Komisije.
Trebalo bi uspostaviti elektroniki informacijski sustav

radi omoguavanja uinkovite i sigurne razmjene poda
taka od zajednikog interesa, kao i za biljeenje, odra
vanje i upravljanje kljunim podacima te za izvjetavanje
o praenju i evaluaciji.
(52)
Kako bi se osigurala mogunost prikupljanja podataka na

razini Unije, niz zajednikih pokazatelja trebao bi biti dio
tog sustava praenja i evaluacije. Kljune podatke o
provedbi programa ruralnog razvoja trebalo bi evidenti
rati i odravati u elektronikom obliku kako bi se
olakalo prikupljanje podataka. Stoga bi se od korisnika
trebalo zahtijevati da dostave najnunije podatke
potrebne za praenje i evaluaciju.
(53)
Odgovornost za praenje programa trebali bi dijeliti

upravljako tijelo i odbor za praenje osnovan u tu
svrhu. Odbora za praenje trebao bi biti odgovoran za
praenje uinkovitosti provedbe programa. U tu bi svrhu
trebalo utvrditi njegove odgovornosti.
(58)
Praenje programa trebalo bi ukljuivati sastavljanje

godinjeg izvjea o provedbi koje se upuuje Komisiji.
(1) Uredba Vijea (EZ) br. 994/98 od 7. svibnja 1998. o primjeni

lanaka 92. i 93. Ugovora o osnivanju Europske zajednice na odre
ene kategorije horizontalnih dravnih potpora (SL L 142,
14.5.1998., str. 1.)
(54)
20.12.2013.
HR
(59)
Pravo Unije o zatiti pojedinaca u vezi s obradom

osobnih podataka i na slobodni protok takvih podataka,
osobito Uredba 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vije
a (1) i Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i
Vijea (2) trebalo bi se primjenjivati.
(60)
S ciljem nadopune ili izmjene odreenih elemenata ove

Uredbe koji nisu kljuni, ovlast donoenja delegiranih
akata sukladno lanku 290. UFEU-a trebalo bi delegirati
Komisiji. Od posebne je vanosti da Komisija provede
odgovarajua savjetovanja u pripremnoj fazi, ukljuujui
na razini strunjaka. Komisija bi trebala prilikom
pripreme i sastavljanja delegiranih akata osigurati istovre
meno, pravovremeno. i prikladno prosljeivanje rele
vantnih dokumenta Europskom parlamentu i Vijeu.
(61)
Ta bi ovlast trebala obuhvatiti uvjete pod kojima se

pravna osoba smatra mladim poljoprivrednikom te utvr
ivanje razdoblja poeka za stjecanje vjetina, trajanje i
sadraj program razmjene poljoprivrednih gospodar
stava i uma i posjeta poljoprivrednim gospodarstvima i
umama. Trebala bi takoer obuhvatiti posebne
programe Unije prema lanku 17. stavku 1. toki (a) i
znaajke skupina proizvoaa i vrste aktivnosti koji
mogu primiti potporu na temelju lanka 17. stavka 2.,
kao i na utvrivanje uvjeta za spreavanje naruavanja
trinog natjecanja, spreavanje diskriminacije proizvoda
i izuzimanje trgovakih marki iz potpore;
(62)
Ta bi ovlast takoer trebala obuhvatiti: minimalni sadraj

poslovnih planova i kriterija koje drave lanice trebaju
koristiti za utvrivanje pragova iz lanka 19. stavka 4.;
definiciju minimalnih uvjeta zatite okolia za poumlja
vanje i stvaranje umskih podruja; uvjete primjenjive na
obveze vezane uz poljoprivredu, zatitu okolia i
klimatske promjene u pogledu prelaska na ekstenzivno
stoarstvo, obveze uzgoja lokalnih pasmina ugroenih
poljoprivrednom proizvodnjom ili ouvanja genetskih
resursa bilja kojemu prijeti genetska erozija, kao i na
definiciju prihvatljivih djelatnosti za ouvanje i odrivu
uporabu i razvoj genetskih resursa. Takoer bi trebala
obuhvatiti metodu izrauna koju treba koristiti kako bi
se izbjeglo dvostruko financiranje praksi iz lanka 43.
(1) Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 24. listopada

1995. o zatiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o
slobodom protoku takvih podataka (SL L 281, 23.11.1995.,
str. 31.).
18. prosinca 2000. o zatiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih
podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom protoku
takvih podataka (SL L 8, 12.1.2001, str. 1.).
L 347/497
Uredbe (EU) br. 1307/2013 za mjere za poljoprivredu,

okoli i klimu, ekoloki uzgoj, mjere prema mrei
Natura 2000. te mjere prema Okvirnoj direktivi o
vodama; odreivanje podruja u kojima obveze vezane
uz dobrobit ivotinja doprinose poboljanju standarda u
metodama proizvodnje; vrstu operacija prihvatljivih za
potporu u okviru ouvanja i promicanja umskih
genetskih resursa; utvrivanje obiljeja pilot-projekata,
klastera, mrea, kratkih lanaca opskrbe i lokalnih trita
koji udovoljavaju uvjetima za primanje potpore u okviru
mjere suradnje, kao i to se tie uvjeta za dodjelu pomoi
za vrste djelatnosti navedene u okviru te mjere.
(63)
Nadalje, ta bi ovlast trebala obuhvatiti minimalno i

maksimalno trajanje komercijalnih kredita za uzajamne
fondove obuhvaene mjerom za upravljanje rizikom iz
ove Uredbe; uvjete pod kojima se trokovi vezani uz
ugovore o leasingu ili rabljenu opremu mogu smatrati
prihvatljivim trokovima ulaganja, kao i utvrivanje
vrsta infrastrukture za obnovljivu energiju prihvatljive
za ulaganja; uvjete koji se primjenjuju na pretvorbu ili
prilagodbu obveza u okviru mjera iz lanaka 28., 29., 33.
i 34., kao i utvrivanje drugih situacija u kojima se ne
trai povrat novca za pomo. Takoer bi trebala obuh
vatiti: preispitivanje gornjih granica iz Priloga I.; uvjete
pod kojima potpora koju je odobrila Komisija u skladu s
Uredbom (EZ) br. 1698/2005 moe biti integrirana u
potporu koja se dodjeljuje u skladu s ovom Uredbom,
ukljuujui potporu za tehniku pomo i za ex post
evaluacije, kako bi se olakao neometan prijelaz iz
sustava uspostavljenog Uredbom (EZ) br. 1698/2005 na
sustav koji se uspostavlja ovom Uredbom. Kako bi se
uzeo u obzir Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske,
ti bi delegirani akti po potrebi takoer trebali obuhvatiti,
za Hrvatsku, i prijelaz iz potpore za ruralni razvoj na
temelju Uredbe Vijea (EZ) br. 1085/2006 (3).
(64)
Kako bi se osigurali jednaki uvjeti za provedbu ove

Uredbe, Komisiji treba dodijeliti provedbene ovlasti, s
obzirom na sadraj program ruralnog razvoja i nacio
nalnih okvira, odobravanja program i njihovih izmjene,
postupke i rasporede za odobravanje program, postupke
i rasporede za odobravanje i izmjenu programa i nacio
nalnih okvira, ukljuujui njihovo stupanje na snagu i
uestalost podnoenja, pravila o metodama plaanja za
trokove prijenosa znanja sudionik i informativne djelat
nosti, posebne uvjete za provedbu mjera ruralnog
razvoja, strukturu i rad mrea koji se utvruju ovom
Uredbom, zahtjeve za informiranje i prodmidbu, dono
enje sustava za praenje i evaluaciju, propise za rad
informacijskog sustava i pravila koja se tiu predstavljanja
(3) Uredba Vijea (EZ) br. 1085/2006 od 17. srpnja 2006. o uspostavi
instrumenta pretpristupne pomoi (IPA) (SL L 170, 29.6.2007.,
str. 1.).
L 347/498
HR
godinjeg izvjea o provedbi. Navedene se ovlasti trebaju

izvravati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europ
skog parlamenta i Vijea (1).
(65)
Od Europskog nadzornika za zatitu podataka je zatra

eno i dobiveno miljenje 14. prosinca 2011. (2).
(66)
Zbog hitnosti pripreme neometane provedbe predvienih

mjera, ova bi Uredba trebala stupiti na snagu na dan
njezine objave u Slubenom listu Europske unije.
(67)
Novi program potpore koji donosi ova Uredba zamje

njuje program potpore utvren Uredbom (EZ)
br. 1698/2005. Uredbu (EZ) br. 1698/2005 stoga bi
trebalo staviti izvan snage,
20.12.2013.
kojom upravlja lokalna zajednica, javni rashodi, MSP, dovr

ena aktivnost i financijski instrumenti,kako su utvrene ili
kako se na njih poziva u lanku 2. te slabije razvijene regije i
tranzicijske regije kako su utvrene u lanku 90. stavku 2.
tokama (a) i (b) Uredbe (EU) br. 1303/2013.
Osim toga, primjenjuju se sljedee definicije:
(a) programiranje znai proces organizacije, donoenja

odluka te raspodjele financijskih resursa u nekoliko faza,
s ukljuivanjem partner, namijenjeno provedbi, na viego
dinjoj osnovi, zajednikog djelovanja Unije i drava lanica
kako bi se postigli prioriteti Unije za ruralni razvoj.
DONIJELI SU OVU UREDBU:

GLAVA I.
CILJEVI I STRATEGIJA
(b) regija znai teritorijalna jedinica koja odgovara razini 1 ili

2 Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku (NUTS
razine 1 i 2) u smislu Uredbe (EZ) br. 1059/2003 Europ
skog parlamenta i Vijea (4);
POGLAVLJE I.
Predmet i definicije
lanak 1.
(c) mjera znai niz djelatnosti koje doprinose jednom ili vie
prioriteta Unije za ruralni razvoj;
Predmet
1.
Ova Uredba utvruje ope propise koji ureuju potporu
Unije za ruralni razvoj koju financira Europski poljoprivredni
fond za ruralni razvoj (EPFRR), koji je utvren Uredbom (EU)
br. 1306/2013. Ona postavlja ciljeve kojima politika ruralnog
razvoja treba doprinijeti te relevantne prioritete Unije za ruralni
razvoj. Ona prikazuje strateki kontekst politike ruralnog
razvoja i definira mjere politike ruralnog razvoja Takoer, ona
utvruje pravila o programiranju, umreavanju, upravljanju,
praenju i evaluaciji na temelju odgovornosti koje dijele
drave lanice i Komisija te pravila za osiguravanje koordinacije
izmeu EPFRR-a i drugih instrumenata Unije.
(d) stopa potpore znai stopa javnih doprinosa nekoj djelat

nosti;
2.
Ova Uredba dopunjuje odredbe dijela drugog Uredbe (EU)
br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijea (3).
(f)
lanak 2.
(e) transakcijski troak znai dodatni troak vezan uz ispu

njenje obveze, ali koji se ne moe izravno pripisati njezinoj
provedbi ili nije ukljuen u trokove ili izgubljeni prihod
koji se izravno nadoknauje; i koji se moe izraunati na
temelju standardnih trokova;
poljoprivredna povrina znai bilo koja povrina koja se

koristi kao obradivo zemljite, trajni travnjak, trajni panjak
ili trajni nasad kako se navodi u lanku 4. Uredbe (EU)
br. 1307/2013;
Definicije
1.
Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se definicije pro
gram, djelatnost, korisnik lokalna razvojna strategija
(1) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijea od
16. veljae 2011. o utvrivanju pravila i opih naela u vezi s
mehanizmima nadzora drava lanica nad izvravanjem provedbenih
ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
(2) SL C 35, 9.2.2012., str. 1.
(3) Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijea od 17.
prosinca 2013. o utvrivanju zajednikih odredbi o Europskom
fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezij
skom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i
Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrivanju opih
odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom soci
jalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo
i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijea (EZ) br.
1083/2006 (Vidi stranicu 549 ovog Slubenog lista)
(g) gospodarski gubici znai svaki dodatni troak koji nastane

poljoprivredniku kao posljedica iznimnih mjera koje je
poljoprivrednik poduzeo radi smanjenja ponude na
dotinom tritu, ili bilo koji znatni gubitak pri proizvo
dnji;
(h) nepovoljna klimatska prilika znai vremenski uvjeti kao

to su mraz, oluje i tua, led, jaka kia ili velika sua, koji se
mogu izjednaiti s elementarnom nepogodom;
26. svibnja 2003. o uspostavi zajednikog razvrstavanja prostornih
jedinica za statistiku (NUTS)(SL L 154, 21.5.2013., str. 1.).
20.12.2013.
HR
(i)
bolesti ivotinja znai bolesti navedene u popisu bolesti

ivotinja koji je ustanovila Svjetska organizacija za zdravlje
ivotinja ili u Prilogu Odluci Vijea 2009/470/EZ (1);
(j)
okolini incident znai specifina pojava zagaenja, onei

enja ili degradacije kvalitete okolia koja je vezana uz
specifian dogaaj i ogranienog je zemljopisnog podruja;
ali ne obuhvaa ope okoline rizike koji nisu povezani s
odreenim dogaajem, kao to su klimatske promjene ili
atmosfersko zagaenje;
(k) elementarna nepogoda znai prirodna pojava biotike ili

abiotike naravi koja dovodi do vanih poremeaja u
sustavu poljoprivredne proizvodnje ili umskih struktura,
uzrokujui s vremenom znaajnu gospodarsku tetu u
sektorima poljoprivrede ili umarstva;
(l)
katastrofalan dogaaj znai nepredviena pojava biotike

ili abiotike naravi nastalu ljudskim djelovanjem koja
dovodi do znaajnih poremeaja u sustavu poljoprivredne
proizvodnje ili umskih struktura, uzrokujui s vremenom
znaajnu gospodarsku tetu u sektorima poljoprivrede ili
umarstva;
L 347/499
(r) uma znai povrina zemljita koja obuhvaa vie od 0,5

hektara, sa stablima viim od 5 metara i kronjama koje
pokrivaju vie od 10 posto povrine, ili stablima koja mogu
dosei te vrijednosti in situ i ne ukljuuje zemljite koje se
u prvom redu koristi kao poljoprivredno ili urbano zemlji
te, u skladu sa stavkom 2.
2.
Drava lanica ili regija moe izabrati primjenu definicije
ume, razliite od one u stavku 1. toki (r), koja se temelji na
postojeem nacionalnom pravu ili evidencijskom sustavu.
Drave lanice ili regije utvruju takvu definiciju u programu
ruralnog razvoja;
3.
Kako bi se osigurao usklaen pristup u odnosu prema
korisnicima i kako bi se uzela u obzir potreba za razdobljem
prilagodbe, vezano uz definiciju mladih poljoprivrednika utvr
enu u stavku 1. toki (n), Komisija je ovlatena, sukladno
lanku 83., donijeti delegirane akte vezane uz uvjete prema
kojima se pravna osoba moe smatrati mladim poljoprivredni
kom, te uz utvrivanje razdoblja poeka za stjecanje strunih
vjetina.
POGLAVLJE II.
(m) kratak lanac opskrbe: znai lanac opskrbe koji ukljuuje

ogranien broj gospodarskih subjekata, posveen suradnji,
lokalnom gospodarskom razvoju i bliskim zemljopisnim i
drutvenim vezama izmeu proizvoaa, preraivaa i
potroaa;
(n) mladi poljoprivrednik znai osoba koja nije starija od 40

godina u trenutku predaje zahtjeva, koja posjeduje
adekvatnu strunu spremu i vjetine te po prvi put na
jednom poljoprivrednom gospodarstvu preuzima dunost
upravitelja tog poljoprivrednog gospodarstva;
(o) tematski ciljevi znai tematski ciljevi definirani u lanku 9.

Uredbe (EU) br. 1303/2013.
(p) Zajedniki strateki okvir (ZSO) znai Zajedniki stra

teki okvir iz lanka 10. Uredbe (EU) br. 1303/2013;
(q) klaster znai okupljanje neovisnih poduzea, ukljuujui

novoosnovana poduzea, mala, srednja i velika poduzea
kao i savjetodavna tijela i/ili istraivake organizacije
stvoreno za poticanje gospodarske/inovativne aktivnosti
promoviranjem intenzivnih interakcija, dijeljenja prostora
i razmjene znanja i strunog znanja, kao i uinkovitim
doprinosom prenoenju znanja, umreavanju i irenju
informacija meu poduzeima u klasteru;
(1 )
Odluka Vijea 2009/470/EZ od 25. svibnja 2009. o trokovima u

podruju veterinarstva (SL L 155, 18.6.2009., str. 30.).
Misija, ciljevi i prioriteti

lanak 3.
Misija
EPFRR doprinosi Strategiji Europa 2020. promicanjem odrivog
ruralnog razvoja diljem Unije nadopunjujui druge instrumente
ZPP-a, kohezijsku politiku i zajedniku ribarstvenu politiku. On
doprinosi razvoju teritorijalno i okolino uravnoteenijeg,
klimatski povoljnijeg i otpornijeg, konkurentnijeg te inovativ
nijeg poljoprivrednog sektora Unije. Ona takoer doprinosi
razvoju ruralnih podruja.
lanak 4.
Ciljevi
U sklopu opeg okvira ZPP-a, potpora za ruralni razvoj, uklju
ujui za aktivnosti u prehrambenom kao i neprehrambenom
sektoru i u umarstvu, doprinosi postizanju sljedeih ciljeva:
(a) poticanju konkurentnosti poljoprivrede;
(b) osiguravanju odrivog upravljanja prirodnim resursima i

akcije protiv klimatskih promjena;
(c) postizanju uravnoteenog teritorijalnog razvoja ruralnih

gospodarstava i zajednica, ukljuujui stvaranje i zadravanje
radnih mjesta.
L 347/500
HR
lanak 5.
Prioriteti Unije za ruralni razvoj
Postizanje ciljeva ruralnog razvoja, koji doprinose strategiji
Europa 2020. za pametan, odriv i ukljuiv rast, provodi se
kroz sljedeih est prioriteta Unije za ruralni razvoj koji odra
avaju relevantne tematske ciljeve ZSO-a:
1. poticanje prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi, umar

stvu i ruralnim podrujima s naglaskom na sljedea podruja:
(a) poticanje inovacija, suradnje i razvoja baze znanja u

ruralnim podrujima;
20.12.2013.
4. obnovu, ouvanje i poboljanje ekosustava povezanih s

poljoprivredom i umarstvom, s naglaskom na sljedea
podruja:
(a) obnovu, ouvanje i poveanje bioraznolikosti, ukljuujui

u podrujima mree Natura 2000.i u podrujima s
prirodnim ogranienjima ili ostalim posebnim ogranie
njima i poljoprivredu velike prirodne vrijednosti, kao
istanje europskih krajobraza;
(b) bolje upravljanje vodama, ukljuujui upravljanje gnoji

vima i pesticidima;
(c) spreavanje erozije tla i bolje upravljanje tlom.

(b) jaanje poveznica izmeu poljoprivrede, proizvodnje
hrane i umarstva te istraivanja i inovacija, ukljuujui
u svrhu poboljanog upravljanja okoliem i okoline
uinkovitosti;
(c) poticanje cjeloivotnog uenja i strune izobrazbe u

sektorima poljoprivrede i umarstva.
2. jaanje isplativosti poljoprivrednog gospodarstva i konku

rentnosti svih vrsta poljoprivrede u svim regijama te promi
canje inovativnih poljoprivrednih tehnologija i odrivog
upravljanja umama, s naglaskom na sljedea podruja:
(a) poboljanje gospodarskih rezultata svih poljoprivrednih

gospodarstava i olakavanje restrukturiranja i moderniza
cije, osobito s ciljem poveanja sudjelovanja u tritu i
trine usmjerenosti, kao i poljoprivredne diversifikacije;
(b) olakavanje ulaska poljoprivrednika s odgovarajuom

izobrazbom u sektor poljoprivrede, a pogotovo genera
cijske obnove.
3. promicanje organizacije lanca opskrbe hranom, ukljuujui

preradu i plasiranje poljoprivrednih proizvoda na trite,
dobrobit ivotinja te upravljanje rizikom u poljoprivredi, s
naglaskom na sljedea podruja:
(a) poboljanje konkurentnosti primarnih proizvoaa

njihovom boljom integracijom u poljoprivrednoprehrambeni lanac putem programa kvalitete, dodajui
vrijednost poljoprivrednim proizvodima, putem promo
viranja na lokalnim tritima i u kratkim krugovima
opskrbe, skupina proizvoaa i organizacija i meustru
kovnih organizacija;
(b) potporu spreavanju rizika i upravljanju rizikom u poljo

privrednom gospodarstvu.
5. promicanje uinkovitosti resursa te poticanje pomaka prema

gospodarstvu s niskom razinom ugljika otpornom na
klimatske promjene u poljoprivrednom, prehrambenom i
umarskom sektoru, s naglaskom na sljedea podruja:
(a) poveanje uinkovitosti u koritenju voda u poljopri

vredi;
(b) poveanje uinkovitosti u koritenju energije u poljopri

vredi i preradi hrane;
(c) olakavanje opskrbe i koritenja obnovljivih izvora

energije, nusproizvoda, otpada i ostataka te drugih nepre
hrambenih sirovina u svrhu biogospodarstva;
(d) smanjenje emisija staklenikih plinova i amonijaka koje

uzrokuje poljoprivredna djelatnost;
(e) poticanje pohrane i sekvestracije ugljika u poljoprivredi i

umarstvu;
6. promicanje drutvene ukljuenosti, suzbijanje siromatva te

gospodarskog razvoja u ruralnim podrujima, s naglaskom
na sljedea podruja:
(a) olakavanje diversifikacije, stvaranja i razvoja malih

poduzea kao i otvaranje radnih mjesta;
(b) poticanje lokalnog razvoja u ruralnim podrujima;
(c) jaanje dostupnosti, koritenja i kvalitete informacijskokomunikacijskih tehnologija (ICT) u ruralnim podru
jima.
20.12.2013.
HR
Svi ti prioriteti doprinose glavnim ciljevima inovacije, okolia te

prilagodbe klimatskim promjenama i njihova ublaavanja.
Programima moe biti obuhvaeno manje od est prioriteta
ako je to opravdano na temelju snaga, slabosti, prilika i prijetnji
(SWOT) i ex ante evaluacije. Svaki program obuhvaa
najmanje etiri prioriteta. Kad drava lanica prijavljuje nacio
nalni program i niz regionalnih programa, nacionalni program
moe obuhvaati manje od etiri prioriteta.
U programe se mogu ukljuiti druga znaajna podruja kako bi

se bavilo nekim od prioriteta ako je to opravdano i mjerljivo.
GLAVA II.
PROGRAMIRANJE
POGLAVLJE I.
L 347/501
(a) mlade poljoprivrednike;
(b) mala poljoprivredna gospodarstva kako se navodi u lanku

19. stavku 2. treem podstavku;
(c) planinska podruja kako se navodi u lanku 32. stavku 2.
(d) kratke lance opskrbe;
(e) ene u ruralnim podrujima;
(f) prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublaavanje te

bioraznolikost.
Sadraj programiranja
lanak 6.
Okvirni popis mjera i vrsta djelatnosti od osobite vanosti za

svaki tematski potprogram utvren je u Prilogu IV.
Programi ruralnog razvoja

1.
EPFRR djeluje u dravama lanicama putem programa
ruralnog razvoja. Tim se programima provodi strategija za
postizanje prioriteta Unije za ruralni razvoj kroz niz mjera,
kako je odreeno u glavi III. Za postizanje ciljeva ruralnog
razvoja temeljenog na prioritetima Unije trai se pomo
EPFRR-a.
2.
Drava lanica moe prijaviti ili jedinstveni program za
itav svoj teritorij ili niz regionalnih programa. Alternativno, u
propisno opravdanim sluajevima, drava lanica moe poslati
nacionalni program i niz regionalnih programa. Ako drava
lanica prijavljuje nacionalni program i niz regionalnih
programa, mjere i/ili druge vrste djelatnosti programiraju se
na nacionalnoj ili regionalnoj razini te se mora osigurati uskla
enost izmeu strategija nacionalnih i regionalnih programa.
2.
Tematski potprogrami takoer mogu rjeavati specifine
potrebe vezane uz restrukturiranje poljoprivrednih sektora sa
znaajnim utjecajem na razvoj odreenog ruralnog podruja.
3.
Stope potpore utvrene u Prilogu II. mogu se poveati za
10 dodatnih postotnih bodova za djelatnosti koje primaju
potporu u okviru tematskih potprograma vezanih uz mala
poljoprivredna gospodarstva i kratke lance opskrbe, prilagodbu
klimatskim promjenama i njihovo ublaavanje te bioraznolikost.
Vezano uz mlade poljoprivrednike i planinska podruja, maksi
malne stope potpore mogu se poveati sukladno Prilogu II.
Meutim, maksimalna kombinirana stopa potpore ne premauje
90 %.
lanak 8
3.
Drave lanice s regionalnim programima mogu takoer
podnijeti na odobrenje u skladu s lankom 10. stavkom 2.
nacionalni okvir koji sadri zajednike elemente tih programa
bez odvojene dodjele proraunskih sredstava.
Nacionalni okviri drava lanica s regionalnim programima

takoer mogu sadravati tablicu koja prikazuje, po regiji i po
godini, ukupan doprinos EPFRR-a za dotinu dravu lanicu za
cjelokupno razdoblje programiranja.
Sadraj program ruralnog razvoja

1.
Osim elemenata navedenih u lanku 27. Uredbe (EU)
br. 1303/2013, svaki program ruralnog razvoja ukljuuje:
(a) ex ante evaluaciju, kako se navodi u lanku 55. Uredbe

(EU) br. 1303/2013;
(b) SWOT analizu situacije i utvrivanje potreba koje trebaju

biti zadovoljene u geografskom podruju obuhvaenom
programom.
lanak 7.
Tematski potprogrami
1.
Kako bi doprinijele postizanju prioriteta Unije za ruralni
razvoj, drave lanice mogu u sklopu svojih programa ruralnog
razvoja ukljuiti tematske potprograme koji rjeavaju specifine
potrebe. Takvi tematski potprogrami mogu se, izmeu ostalog,
odnositi na:
Analiza se strukturira prema prioritetima Unije za ruralni

razvoj. Specifine potrebe vezane uz okoli, ublaavanje
klimatskih promjena i njihovu prilagodbu te inovacije ocje
njuju se u vezi svih prioriteta Unije za ruralni razvoj, radi
utvrivanja relevantnih odgovora u ovim trima podrujima,
na razini svakog prioriteta;
L 347/502
HR
i. tablicu koja odreuje, u skladu s lankom 58. stavkom

4., ukupan doprinos EPFRR-a planiran za svaku godinu.
Kada je primjenjivo, ova tablica prikazuje odvojeno,
unutar ukupnog doprinosa EPFRR-a, sredstva odobrena
za slabije razvijene regije i sredstva prenesena u EPFRR,
sukladno lanku 7. stavku 2. Uredbe (EU)
br. 1307/2013. Planirani godinji doprinos EPFRR-a
mora odgovarati viegodinjem financijskom okviru;
(c) opis strategije koja pokazuje:

i. da su postavljeni odgovarajui ciljevi za svako arino
podruje u sklopu prioriteta Unije za ruralni razvoj
ukljuenih u program, utemeljeni na zajednikim poka
zateljima kako se navodi u lanku 69. te, prema
potrebi, na temelju pokazatelja za odreeni program;
ii. da su odabrane relevantne kombinacije mjera u odnosu
na svako arino podruje prioriteta Unije za ruralni
razvoj ukljuen u program, utemeljene na zdravoj
logici intervencije koju podupire ex ante evaluacija iz
toke (a) i analiza iz toke (b);
iii. da je dodjela financijskih resursa mjerama programa
opravdana i primjerena za postizanje utvrenih ciljeva;
ii. tablicu koja prikazuje, za svaku mjeru, za svaku vrstu

djelatnosti sa specifinom stopom doprinosa EPFRR-a i
za tehniku pomo, ukupni planirani doprinos Unije te
primjenjivu stopu doprinosa EPFRR-a. Gdje je primje
njivo, ova tablica prikazuje posebno stopu doprinosa
EPFRR-a za slabije razvijene regije i za druge regije;
(i)
plan pokazatelja, podijeljen na arina podruja, koji sadri

ciljeve iz lanka 8. stavka 1. toke (c) podtoke i. te plani
rane rezultate i planirane trokove svake mjere ruralnog
razvoja odabrane u odnosu na odgovarajue arino podru
je;
(j)
prema potrebi, tablicu dodatnog nacionalnog financiranja

po mjeri u skladu s lankom 82.;
iv. da se uzimaju u obzir specifine potrebe povezane sa

specifinim uvjetima na regionalnoj ili podregionalnoj
razini i da se konkretno rjeavaju kroz odgovarajue
kombinacije mjera ili tematske potprograme;
v. da je u program integriran odgovarajui pristup prema
inovacijama s ciljem ostvarivanja prioriteta Unije za
ruralni razvoj, ukljuujui EPI program za poljopri
vrednu produktivnost i odrivost, za okoli, ukljuujui
specifine potrebe podruja mree Natura 2000., i za
prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublaava
nje;
vi. da su poduzete mjere za osiguranje dostupnosti
dostatnih savjetodavnih kapaciteta vezano uz regula
torne zahtjeve i uz aktivnosti koje se odnose na inova
cije;
(d) za svaki ex ante uvjet, utvren u skladu s lankom 19. i
dijelom II. Priloga XI. Uredbi (EU) br. 1303/2013 za ope
ex ante uvjete, i u skladu s Prilogom V. ovoj Uredbi,
procjene koje se od ex ante uvjeta primjenjuju na
program i koji su ispunjeni na dan podnoenja sporazuma
o partnerstvu i programa. Ako vaei ex ante uvjeti nisu
ispunjeni, program sadri opis aktivnosti koje treba podu
zeti, odgovorna tijela i raspored za takve aktivnosti u
skladu sa saetkom predanim u Sporazumu o partnerstvu.
(e) opis okvira uspjenosti koji je uspostavljen za potrebe
lanka 19. Uredbe (EU) br. 1303/2013;
(f)
opis svake od odabranih mjera;
(g) plan evaluacije iz lanka 56. Uredbe (EU) br. 1303/2013.

Drave lanice osiguravaju dostatne resurse za rjeavanje
utvrenih potreba i osiguranje odgovarajueg praenja i
evaluacije;
(h) plan financiranja koji sadrava:
20.12.2013.
(k) prema potrebi, popis programa potpore na koje se primje

njuje lanak 88. stavak 1. koji e se koristiti za provedbu
programa;
(l)
podatke o komplementarnosti s mjerama koje se financi

raju putem drugih zajednikih instrumenata poljoprivredne
politike, i iz europskih strukturnih i investicijskih fondova
(ESI);
(m) naine provedbe programa ukljuujui:
i. imenovanje svih tijela iz lanka 65. stavka 2. od strane

drava lanica i, informativno, saeti opis strukture
upravljanja i kontrole;
ii. opis postupaka praenja i evaluacije kao i sastav odbora

za praenje;
iii. odredbe kojima se osigurava promoviranje programa,

ukljuujui preko nacionalne ruralne mree iz
lanka 54.;
iv. opis pristupa kojim se utvruju naela vezana uz uspo

stavu kriterija odabira za djelatnosti i strategije lokalnog
razvoja koji u obzir uzima relevantne ciljeve; u ovom
kontekstu, drave lanice mogu osigurati da se prednost
prui MSP-ima povezanim s poljoprivrednim i umar
skim sektorom.
20.12.2013.
HR
v. vezano uz lokalni razvoj, prema potrebi, opis mehani

zama za osiguravanje usklaenosti izmeu aktivnosti
predvienih lokalnim razvojnim strategijama, mjerom
suradnje iz lanka 35. te mjerom temeljnih usluga i
obnove sela u ruralnim podrujima iz lanka 20. uklju
ujui poveznice izmeu urbanih i ruralnih podruja;
(n) aktivnosti poduzete kako bi se ukljuili partneri iz lanka 5.

Uredbe (EU) br. 1303/2013 i saetak rezultata dogovora s
partnerima;
L 347/503
lanak 10.
Odobrenje programa ruralnog razvoja
1.
Drave lanice Komisiji podnose prijedlog svakog
programa ruralnog razvoja koji sadri podatke iz lanka 9.
2.
Komisija svaki program ruralnog razvoja odobrava
provedbenim aktom.
lanak 11.
Izmjena programa ruralnog razvoja
(o) prema potrebi, strukturu nacionalne ruralne mree iz
lanka 55. stavka 3. te odredbe o njezinu upravljanju,
koje bi inile temelj njezinih godinjih akcijskih planova.
2.
Ako su tematski potprogrami ukljueni u program
ruralnog razvoja, svaki potprogram ukljuuje:
(a) specifinu analizu situacije utemeljenu na SWOT metodolo

diji i utvrivanje potreba koje potprogram treba zadovoljiti;
(b) specifine ciljeve na razini potprograma te niz mjera koje se

temelje na jasnoj definiciji interventne logike potprogram,
ukljuujui procjenu oekivanih doprinosa mjera odabranih
za postizanje ciljeva;
(c) odvojen poseban plan pokazatelja, s planiranim rezultatima

i planiranim trokovima za svaku mjeru ruralnog razvoja
odabranu u odnosu na odgovarajue arino podruje.
Zahtjevi drava lanica za izmjenu program odobravaju se u

skladu sa sljedeim postupcima:
(a) Komisija odluuje provedbenim aktima o zahtjevima za

izmjenom programa koji se odnose na jedno ili vie od
sljedeeg:
i. promjenu strategije programa izmjenom vie od 50 % u

kvantificiranom cilju povezanom sa arinim podrujem;
ii. promjenu stope doprinosa EPFRR-a za jednu ili vie

mjera;
iii. promjenu cjelokupnog doprinosa Unije ili njegove

godinje raspodjele na razini programa;
(b) Komisija odobrava provedbenim aktima zahtjeve za izmjenu

programa u svim drugim sluajevima. Osobito se odnose na:
i. uvoenje ili povlaenje mjera ili vrsta djelatnosti;

3.
Komisija donosi provedbene akte kojima utvruje pravila
predstavljanja elemenata iz stavaka 1. i 2. program ruralnog
razvoja te pravila za sadraj nacionalnih okvira iz lanka 7.
stavka 3. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom
ispitivanja iz lanka 84.
POGLAVLJE II.
ii. promjene opisa mjera, ukljuujui promjene uvjeta prih

vatljivosti.
iii. prijenos sredstava izmeu mjera provedenih u okviru

razliitih stopa doprinosa EPFRR-a;
Priprema, odobrenje i izmjena programa ruralnog razvoja

lanak 9.
Ex ante uvjeti
Osim opih ex ante uvjeta iz dijela II. Priloga XI. Uredbi (EU)
br. 1303/2013, ex ante uvjeti iz Priloga V. ovoj Uredbi primje
njuju se na programiranje EPFRR-a ako su relevantni i primje
njivi na specifine ciljeve koji se razvijaju unutar prioriteta
programa.
Meutim, za potrebe toke (b) podtoki i., ii. i toke (b)

podtoke iii. ako je prijenos sredstava manji od 20 %
dodjele nekoj mjeri i manji od 5 % ukupnog doprinosa
EPFRR-a programu, smatra se da je odobrenje izdano ako
Komisija nije donijela odluku o zahtjevu po isteku razdoblja
od 42 radna dana od zaprimanja zahtjeva. To razdoblje ne
ukljuuje razdoblje koje poinje na dan nakon datuma kada
je Komisija poslala svoja oitovanja dravi lanici i zavrava
na dan kada je drava lanica odgovorila na oitovanje.
L 347/504
HR
(c) Drave lanice ne trebaju ishoditi odobrenje Komisije za

ispravke iskljuivo administrativne ili urednike prirode
koji ne utjee na provedbu politike i mjera. Drave lanice
obavjeuju Komisiju o takvim izmjenama.
lanak 12.
20.12.2013.
upraviteljima zemljita i drugim gospodarskim subjektima,

odnosno MSP-ima koji djeluju u ruralnim podrujima.
Korisnik potpore provoditelj je osposobljavanja ili druge aktiv

nosti prijenosa znanja ili informacija.
Pravila o postupcima i rokovima

Komisija donosi provedbene akte donosi propise o postupcima i
rokovima za:
(a) odobrenje programa ruralnog razvoja i nacionalnih okvira;
(b) podnoenje i odobrenje prijedloga o izmjenama programa

ruralnog razvoja i prijedlog o izmjenama nacionalnih
okvira, ukljuujui njihovo stupanje na snagu te uestalost
kojom ih treba podnositi tijekom programskog razdoblja.
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja

iz lanka 84.
3.
Potpora iz okvira ove mjere ne ukljuuje teajeve poduke
ili obuke koji ine dio uobiajenih obrazovnih programa ili
sustava na razini srednje kole ili na vioj razini.
Tijela koja pruaju usluge prijenosa znanja i informacija posje

duju primjerene kapacitete u smislu strunosti osoblja i redovne
obuke za izvravanje ove zadae.
4.
Prihvatljivi trokovi iz okvira ove mjere su trokovi orga
nizacije i izvrenja prijenosa znanja ili informativnih aktivnosti.
U sluaju pokaznih projekata, potpora takoer moe pokrivati
relevantne trokove ulaganja. Trokovi putovanja, smjetaja i
dnevnica sudionika, kao i trokovi zamjene poljoprivrednika
takoer su prihvatljivi za potporu. Korisniku se plaaju svi
trokovi utvreni u okviru ovog stavka.
GLAVA III.
POTPORA RURALNOM RAZVOJU
POGLAVLJE I.
Mjere
lanak 13.
5.
Kako bi se osiguralo da se programi razmjene u poljopri
vrednom gospodarstvu i umarstvu i posjete jasno razgranieni
u odnosu na sline aktivnosti u okviru drugih programa Unije,
Komisija je ovlatena za donoenje delegiranih akata u skladu s
lankom 83. u vezi s trajanjem i sadrajem programa razmjene
u poljoprivrednom gospodarstvu i umarstvu i posjeta poljopri
vrednim gospodarstvima i umama.
Mjere
Svaka mjera ruralnog razvoja programira se s ciljem izriitog
doprinosa postizanju jednog ili vie prioriteta Unije za ruralni
razvoj. Indikativan popis mjera od osobite vanosti za prioritete
Unije naveden je u Prilogu VI.
lanak 14.
6.
Komisija donosi provedbene akte kojima se utvruju
pravila o nainima plaanja za trokove sudionika, ukljuujui
upotrebom vauera ili drugih slinih oblika.

iz lanka 84.
Prenoenje znanja i aktivnosti informiranja

1.
Potpora iz okvira ove mjere pokriva strukovno osposob
ljavanje i aktivnosti stjecanja vjetina, demonstracijske aktivnosti
i informativne aktivnosti. Strukovno osposobljavanje i aktivnosti
za stjecanje vjetina mogu ukljuivati teajeve, radionice i
poduku.
Potpora takoer moe pokrivati kratke razmjene u upravljanju

poljoprivrednim gospodarstvom i umama, kao i posjete poljo
privrednim gospodarstvima i umama.
2.
Potpora iz okvira ove mjere dodjeljuje se u korist osoba
ukljuenih u poljoprivredni, prehrambeni ili umarski sektor,
lanak 15.
Savjetodavne slube, slube za upravljanje poljoprivrednim
gospodarstvom i pomo poljoprivrednim gospodarstvima
1.
Potpora iz okvira ove mjere dodjeljuje se s ciljem:
(a) pomoi poljoprivrednicima, mladim poljoprivrednicima

kako su definirani u ovoj Uredbi, posjednicima uma,
drugim upraviteljima zemljita i MSP-ima u ruralnim podru
jima, kako bi koritenjem savjetodavne slube poboljali
gospodarske rezultate, okolinu uinkovitost, aktivnosti
vezane uz zatitu klime te otpornost svojega gospodarstva,
poduzea i/ili ulaganja;
20.12.2013.
HR
L 347/505
(b) promicanja uspostave slubi za upravljanje i pomo poljo

privrednim gospodarstvima te savjetodavnih slubi, ukljuu
jui savjetodavni sustav za poljoprivredna gospodarstva iz
lanaka od 12. do 14. Uredbe (EU) br. 1306/2013;
(e) zahtjeve kako ih definiraju drave lanice za provedbu

lanka 55. Uredbe (EZ) br. 1107/2009, posebno usklae
nost s opim naelima integrirane zatite bilja iz
lanka 14. Direktive 2009/128/EZ; ili
(c) promicanja osposobljavanja savjetnika.
(f) ako je relvantno, standarde sigurnosti na radu ili standarde

sigurnosti vezane uz poljoprivredno gospodarstvo;
2.
Korisnik potpore iz stavka 1. toaka (a) i (c) pruatelj je
savjetodavnih usluga ili izvritelj aktivnosti osposobljavanja.
Potpora iz okvira stavka 1. toke (b) dodjeljuje se tijelu ili
subjektu odabranom za osnivanje slubi za upravljanje poljopri
vrednim gospodarstvom, pomo poljoprivrednom gospodarstvu
ili savjetodavnim slubama za poljoprivredna gospodarstva ili
umarstvo.
3.
Tijela ili subjekti odabrani za pruanje savjetodavnih
usluga posjeduju odgovarajue resurse u smislu osoblja s odgo
varajuom strunom spremom te savjetodavnim iskustvom i
pouzdanou vezano uz podruja za koja provode savjetovanje.
Korisnici u okviru ove mjere biraju se putem poziva za podno
enje ponuda. Postupkom odabira upravlja zakon o javnoj
nabavi te je otvoren kako javnim tako i privatnim subjektima.
Objektivan je i iskljuuje kandidate sa sukobom interesa.
Pri savjetovanju, savjetodavne slube potuju obveze tajnosti iz

lanka 13. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1306/2013.
4.
Savjetovanje za pojedine poljoprivrednike, mlade poljopri
vrednike kako su definirani u ovoj Uredbi i ostale upravitelje
zemljita vee se uz najmanje jedan prioritet Unije za ruralni
razvoj i obuhvaa najmanje jedan od sljedeih elemenata:
(a) obveze na razini poljoprivrednog gospodarstva koje proi

zlaze iz propisanih uvjeta upravljanja i/ili standard za
dobre uvjete u poljoprivredi i uvjete zatite okolia iz
glave VI. poglavlja I. Uredbe (EU) br. 1306/2013;
(b) prema potrebi, poljoprivredne prakse korisne za klimu i

okoli, kako je utvreno u glavi III. poglavlju 3. Uredbe
(EU) br. 1307/2013 [DP] te odravanje poljoprivredne povr
ine iz lanka 4. stavka 1. toke (c) Uredbe (EU)
br. 1307/2013;
(g) posebno savjetovanje za poljoprivrednike koji po prvi put

uspostavljaju poljoprivredno gospodarstvo.
Savjeti se takoer mogu odnositi na druga pitanja, a posebno

informacije vezane uz prilagodbu klimatskim promjenama i
njihovo ublaavanje, bioraznolikost i zatitu voda kako je utvr
eno u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 1307/2013 ili pitanja vezana
uz gospodarske rezultate te okolinu uinkovitost poljopri
vrednog gospodarstva, ukljuujui aspekte konkurentnosti. To
moe ukljuivati savjete o razvoju kratkih lanaca opskrbe,
ekolokom uzgoju i zdravstvenim aspektima stoarske proizvo
dnje.
5.
Savjetovanje posjednicima uma minimalno obuhvaa
vaee obveze iz okvira Direktiva 92/43/EEZ, 2009/147/EZ i
Okvirna direktiva o vodama. Savjetovanje takoer moe obuh
vaati druga pitanja vezana uz gospodarske rezultate i okolinu
uinkovitost umarskog gospodarstva.
6.
Savjetovanje MSP-ima moe obuhvaati pitanja vezana uz
gospodarske rezultate i okolinu uinkovitost.
7.
Ako je valjano opravdano i primjereno, savjetovanje se
moe dijelom odrati grupno, uzimajui u obzir poloaj pojedi
nanih korisnika savjetodavnih slubi.
8.
Potpora iz stavka 1. toaka (a) i (c) ograniava se na
najvie iznose utvrene u Prilogu I. Potpora iz stavka 1. toke
(b) degresivna je tijekom razdoblja od najvie pet godina od
uspostave.
lanak 16.
(c) mjere na razini poljoprivrednog gospodarstva predviene u

programima ruralnog razvoja za modernizaciju poljopri
vrednih gospodarstava, razvijanje konkurentnosti, sektorsku
integraciju, inovacije, trinu orijentaciju i poticanje podu
zetnitva;
1.
Potpora iz okvira ove mjere odnosi se na poljoprivrednike
i skupine poljoprivrednika koji prvi put sudjeluju u:
(d) zahtjeve kako ih definiraju drave lanice za provedbu

lanka 11. stavka 3. Okvirne direktive o vodama;
(a) programima kvalitete utvrenima sljedeim uredbama i

odredbama:
Programi kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu
L 347/506
HR
i. Uredbom (EU) 1151/2012 Europskog parlamenta i

Vijea (1)
ii. Uredbom Vijea (EZ) br. 834/2007 (2);
iii. Uredbom (EZ) br. 110/2008 Europskog parlamenta i
Vijea (3);
iv. Uredbom Vijea (EEZ) br. 1601/91 (4);
v. dijelom II., glavom II., poglavljem I., odjeljkom 2.
Uredbe Vijea (EU) br. 1308/2013 to se tie vina.
(b) programima kvalitete, ukljuujui programe certificiranja
poljoprivrednih gospodarstava, za poljoprivredne proizvode,
pamuk ili prehrambene proizvode, koje drave lanice priz
naju kao usklaene sa sljedeim kriterijima:
i. specifinost zavrnog proizvoda proizvedenog u okviru
navedenih programa proizlazi iz jasnih obveza da se
jami bilo koje od sljedeeg:
specifina svojstva proizvoda,
specifine metode poljoprivredne djelatnosti ili proiz
vodnje ili
kvaliteta zavrnog proizvoda koja znaajno prema
uje komercijalne standarde za robu uz javno zdrav
lje, zdravlje ivotinja ili bilja, dobrobit ivotinja ili
zatitu okolia;
ii. program je otvoren svim proizvoaima;
iii. program ukljuuje obvezujue specifikacije proizvoda, a
sukladnost s navedenim specifikacijama potvruju javne
vlasti ili neovisno inspekcijsko tijelo;
iv. program je transparentan i osigurava potpunu sljedivost
proizvoda; ili
(1 )
Uredba (EU) 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijea od

21. studenog 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i
prehrambene proizvode (SL L 343, 14.12.2012., str. 1.).
(2) Uredba Vijea (EZ) br. 834/2007 od 28. lipnja 2007. o ekolokoj
proizvodnji i oznaivanju ekolokih proizvoda i stavljanju izvan
snage Uredbe (EEZ) br. 2092/91, (SL L 189, 20.7.2007., str. 1.).
(3) Uredba (EZ) br. 110/2008 Europskog parlamenta i Vijea od 15. sije
nja 2008. o definiciji, opisivanju, prezentiranju, oznaavanju i
zatiti zemljopisnih oznaka jakih alkoholnih pia i stavljanju izvan
snage Uredbe Vijea (EEZ) br. 1576/89 (SL L 39, 13.2.2008., str.
16.).
(4) Uredba Vijea (EEZ) br. 1601/91 od 10. lipnja 1991. o utvrivanju
opih pravila o odreivanju, opisivanju i prezentiranju aromatizi
ranih vina, aromatiziranih pia na bazi vina i aromatiziranih
koktela na bazi vina (SL L 149, 14.6.1991., str. 1.).
20.12.2013.
(c) programi dobrovoljnog certificiranja poljoprivrednih proiz

voda koje drave lanice priznaju kao sukladne sa smjerni
cama Unije za najbolju praksu za provoenje dobrovoljnih
programa certificiranja u vezi s poljoprivrednim proizvo
dima i hranom.
2.
Potpora iz okvira ove mjere moe obuhvatiti i trokove
nastale aktivnostima informiranja i promicanja koje provode
skupine proizvoaa na unutarnjem tritu, u vezi s proizvo
dima koji su obuhvaeni programom kvalitete koji prima
potporu u skladu sa stavkom 1.
3.
Potpora iz stavka 1. odobrava se kao godinji poticaj ija
se razina odreuje u skladu s razinom nepromjenjivih trokova
nastalih sudjelovanjem u programima za koje se daje potpora, u
maksimalnom trajanju od pet godina.
Za potrebe ovog stavka, nepromjenjivi trokovi podrazumije

vaju trokove nastale pristupanjem programu kvalitete koji
prima potporu i godinji doprinos za sudjelovanje u navedenom
programu, ukljuujui, ako je potrebno, trokove provjera
potrebne za potvrdu sukladnosti sa specifikacijama programa.
Za potrebe ovog lanka, poljoprivrednik znai aktivni poljo

privrednik u smislu lanka 9. Uredbe (EU) br. 1307/2013.
4.
Potpora je ograniena maksimalnom stopom pomoi i
iznosom navedenim u Prilogu II.
5.
Kako bi se uzelo u obzir novo pravo Unije koje moe
utjecati na potporu u okviru ove mjere i kako bi se osigurala
dosljednost s drugim instrumentima Unije za promicanje poljo
privrednih mjera i spreavanje naruavanja trinog natjecanja,
Komisija je ovlatena donijeti delegirane akte u skladu s
lankom 83. koji se odnose na posebne programe Unije obuh
vaene stavkom 1. tokom (a) i karakteristike skupina proizvo
aa i vrste aktivnosti koje mogu primiti pomo na temelju
stavka 2., utvrivanje uvjeta za spreavanje diskriminacije odre
enih proizvoda; i utvrivanje uvjeta na temelju kojih se trgo
vake marke izuzimaju iz potpore.
lanak 17.
Ulaganja u fiziku imovinu
1.
Potpora iz okvira ove mjere obuhvaa materijalna i/ili
nematerijalna ulaganja koja:
(a) poboljavaju ukupne rezultate i odrivost poljoprivrednog

gospodarstva;
(b) obuhvaaju obradu, plasiranje na trite i/ili razvoj poljopri

vrednih proizvoda iz Priloga I. Ugovora ili pamuka, osim
proizvoda ribarstva; rezultat proizvodnog postupka moe
biti proizvod koji nije obuhvaen tim Prilogom;
20.12.2013.
HR
(c) obuhvaaju infrastrukturu vezanu uz razvoj, modernizaciju

ili prilagodbu poljoprivrede i umarstva, ukljuujui pristup
poljoprivrednom gospodarstvu i umskom zemljitu, konso
lidaciju i poboljanje zemljita, opskrbu energijom i vodom i
njihovu utedu; ili
lanak 18.
Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala
naruenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim
dogaajima te uvoenje odgovarajuih preventivnih
aktivnosti
1.
(d) nisu produktivna ulaganja povezana s postizanjem ciljeva

koje je potrebno ispuniti u skladu s ovom Uredbom, a
koji se odnose na poljoprivredu, okoli i klimu, ukljuujui
stanje zatite bioraznolikosti vrsta i stanita kao i jaanje
vrijednosti javnog prostora podruja mree Natura 2000.
ili drugih sustava visoke prirodne vrijednosti koje treba defi
nirati u programu.
2.
Potpora iz stavka 1. toke (a) dodjeljuje se poljoprivredni
cima ili skupinama poljoprivrednika.
U sluaju ulaganja za potporu restrukturiranja poljoprivrednog

gospodarstva, drave lanice usmjeravaju potporu poljopri
vrednim gospodarstvima u skladu sa SWOT analizom prove
denom u vezi s prioritetom Unije za ruralni razvoj koji se
odnosi na jaanje isplativosti poljoprivrednih gospodarstava i
konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede u svim regijama i
promicanje inovativnih poljoprivrednih tehnologija i odrivog
upravljanja umama.
3.
Potpora iz stavka 1. toaka (a) i (b) ograniava se na
maksimalnu stopu potpore utvrenu u Prilogu II. Te maksi
malne stope mogu se poveati za mlade poljoprivrednike, za
zajednika ulaganja, ukljuujui ona povezana sa spajanjem
organizacija proizvoaa i za integrirane projekte koji obuhva
aju potporu iz okvira vie mjera, za ulaganja u podrujima
izloenima prirodnim i ostalim posebnim ogranienjima, kako
se navodi u lanku 33. za ulaganja povezana s djelatnostima iz
lanaka 29. i 30. i za djelatnosti koje primaju potporu u okviru
EPI-ja za produktivnost i odrivost u poljoprivredi, u skladu sa
stopama potpore utvrenima u Prilogu II. Meutim, maksimalna
kombinirana stopa potpore ne smije premaiti 90 %.
L 347/507
Potpora obuhvaena ovom mjerom ukljuuje:
(a) ulaganja u preventivne mjere s ciljem smanjenja posljedica

moguih elementarnih nepogoda, nepovoljnih klimatskih
prilika i katastrofalnih dogaaja;
(b) ulaganja u obnovu poljoprivrednog zemljita i proizvodnog
potencijala naruenog elementarnim nepogodama, nepo
voljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim dogaajima.
2.
Potpora se dodjeljuje poljoprivrednicima ili skupinama
poljoprivrednika. Potpora se takoer moe dodijeliti javnim
subjektima ako se utvrdi poveznica izmeu ulaganja koje
izvre takvi subjekti i potencijala poljoprivredne proizvodnje.
3.
Potpora iz stavka 1. toke (b) podlijee slubenom priz
nanju nadlenih javnih vlasti drava lanica da je dolo do
elementarne nepogode te da su navedena nepogoda ili mjere
donesene sukladno Direktivi Vijea 2000/29/EZ (1) o suzbijanju
ili ograniavanju bolesti bilja ili nametnika prouzroile unitenje
najmanje 30 % relevantnog poljoprivrednog potencijala.
4.
Potpora iz okvira ove mjere ne odobrava se za gubitak
prihoda nastalog djelovanjem elementarne nepogode ili kata
strofalnog dogaaja.
Drave lanice moraju osigurati izbjegavanje prekomjerne
nadoknade nastale kombiniranjem ove mjere s ostalim nacio
nalnim instrumentima potpore, instrumentima potpore Unije ili
privatnim programima osiguranja.
5.
Potpora iz stavka 1. toke (a) ograniava se na maksi
malne stope potpore utvrene u Prilogu II.
4.
Potpora iz stavka 1. toaka (c) i (d) podlona je stopama
potpore iz Priloga II.
lanak 19.
Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja
5.
Potpora se moe dodijeliti mladim poljoprivrednicima koji
po prvi put uspostavljaju poljoprivredno gospodarstvo kao
upravitelji gospodarstva u pogledu ulaganja namijenjena uskla
ivanju sa standardima Unije koji se primjenjuju na poljopri
vrednu proizvodnju, ukljuujui sigurnost na radu. Takva
potpora moe se dodijeliti na najvie 24 mjeseca od datuma
uspostavljanja.
1.
(a) poetnu pomo za pokretanje poslovanja za:

i. mlade poljoprivrednike;
ii. nepoljoprivredne djelatnosti u ruralnom podruju;
6.
Ako pravo Unije postavlja nove zahtjeve pred poljopri
vrednike, moe se dodijeliti potpora kako bi se ulaganja uskla
dila s tim zahtjevima najvie 12 mjeseci od datuma kada oni
postanu obavezni za poljoprivredno gospodarstvo.
(1) Direktiva Vijea 2000/29/EZ od 8. svibnja 2000. godine o zatitnim

mjerama protiv unoenja u Zajednicu organizama tetnih za bilje ili
biljne proizvode i protiv njihovog irenja unutar Zajednice
(SL L 169, 10.7.2000., str. 1.).
L 347/508
HR
iii. razvoj malih poljoprivrednih gospodarstava.

(b) ulaganja u stvaranje i razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti;
(c) godinja plaanja ili jednokratna plaanja za poljoprivred
nike koji ispunjavaju uvjete za program za male poljopri
vrednike utvren u glavi V. Uredbe (EU) br. 1307/2013
(program za male poljoprivrednike) i koji svoje gospodar
stvo trajno prenesu na drugog poljoprivrednika;
2.
Potpora iz stavka 1. toke (a) podtoke i. dodjeljuje se
mladim poljoprivrednicima.
Potpora iz stavka 1. toke (a) podtoke ii. dodjeljuje se poljo
privrednicima ili lanovima kuanstva poljoprivrednog gospo
darstva koji proire djelatnost na nepoljoprivredne aktivnosti i
mikropoduzea i mala poduzea te na fizike osobe u ruralnim
podrujima.
Potpora iz stavka 1. toke (a) podtoke iii. dodjeljuje se malim
poljoprivrednim gospodarstvima kako utvruju drave lanice.
Potpora iz stavka 1. toke (b) dodjeljuje se mikropoduzeima i
malim poduzeima i fizikim osobama u ruralnim podrujima
te poljoprivrednicima ili lanovima kuanstva poljoprivrednog
gospodarstva.
Potpora iz stavka 1. toke (c) dodjeljuje se poljoprivrednicima
koji su u trenutku podnoenja zahtjeva za potporu ispunjavaju
uvjete za sudjelovanje u programu za male poljoprivrednike
unazad najmanje godinu dana te koji se obveu na trajni
prijenos cjelokupnog gospodarstva i odgovarajuih prava na
plaanja na drugog poljoprivrednika. Potpora se isplauje od
dana prijenosa do 31. prosinca 2020. ili se izraunava s
obzirom na to razdoblje i plaa u obliku jednokratne isplate.
3.
Sve fizike i pravne osobe ili skupina fizikih ili pravnih
osoba, neovisno o pravnom statusu koji skupini odreuje nacio
nalno zakonodavstvo, mogu se smatrati lanovima kuanstva
poljoprivrednog gospodarstva, osim radnika na poljopri
vrednom gospodarstvu. Ako se pravna osoba ili skupina
pravnih osoba smatra lanom kuanstva poljoprivrednog gospo
darstva, taj lan mora obavljati poljoprivrednu djelatnost na
poljoprivrednom gospodarstvu u trenutku zahtjeva za potporu.
4.
Potpora iz stavka 1. toke (a) uvjetuje se podnoenjem
poslovnog plana. Provedba poslovnog plana mora poeti u
roku od devet mjeseci od dana donoenja odluke kojom se
odobrava pomo.
Za mlade poljoprivrednike koji primaju potporu na temelju
stavka 1. toke (a) podtoke i. poslovni plan mora predviati
da je mladi poljoprivrednik usklaen s lankom 9. Uredbe (EU)
br. 1307/2013, u pogledu aktivnih poljoprivrednika unutar 18
mjeseci od datuma uspostavljanja.
20.12.2013.
Drave lanice utvruju gornji i donji prag za omoguavanje

pristupa potpori poljoprivrednim gospodarstvima u smislu
stavka 1. toke (a) podtoke i. i toke (a) podtoke iii. Donji
prag za potporu iz stavka 1. toke (a) podtoke i. vii je od
gornjeg praga za potporu iz stavka 1. toke (a) podtoke iii.
Potpora se ograniava na gospodarstva koja spadaju pod defi
niciju mikropoduzea i malih poduzea.
5.
Potpora iz stavka 1. toke (a) isplauje se u najmanje dvije
rate tijekom razdoblja od najvie pet godina. Rate se mogu
postupno smanjivati. Isplata zadnje rate prema stavku 1. toki
(a) podtokama i. i ii. uvjetuje se valjanom provedbom
poslovnog plana.
6.
Najvii iznos potpore iz stavka 1. toke (a) utvruje se u
Prilogu II. Drave lanice definiraju iznos potpore iz stavka 1.
toke (a) podtoke i. i toke (a) podtoke ii. takoer uzimajui u
obzir drutveno-gospodarsku situaciju programskog podruja.
7.
Potpora iz stavka 1. toke (c) jednaka je iznosu od 120 %
godinjeg plaanja koje korisnik ima pravo primiti na temelju
programa za male poljoprivrednike.
8.
Kako bi se osiguralo uspjeno i uinkovito koritenje
resursa EPFRR-a, Komisija je ovlatena donijeti delegirane akte
u skladu s lankom 83. kojim se utvruju minimalni sadraji
poslovnih planova i kriterija koje drave lanice trebaju koristiti
za utvrivanje pragova iz stavka 4. ovog lanka.
lanak 20.
Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim podrujima
1.
Potpora iz okvira ove mjere osobito ukljuuje:
(a) sastavljanje i auriranje planova za razvoj opina i sela u

ruralnim podrujima i njihovih temeljnih usluga te planova
zatite i upravljanja koji se odnose na lokalitete Natura
2000. i druga podruja visoke prirodne vrijednosti;
(b) ulaganja u izradu, poboljanje ili proirenje svih vrsta male

infrastrukture, ukljuujui ulaganja u obnovljive izvore
energije i utedu energije;
(c) infrastrukturu za irokopojasnu tehnologiju, ukljuujui

njezinu izradu, poboljanje i irenje, pasivnu infrastrukturu
za irokopojasnu tehnologiju te omoguavanje pristupa iro
kopojasnoj tehnologiji i javnim e-rjeenjima vlade;
(d) ulaganja u uspostavu, poboljanje ili irenje lokalnih

temeljnih usluga za ruralno stanovnitvo, ukljuujui
slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infra
strukturu;
20.12.2013.
HR
(e) ulaganja za javno koritenje u rekreativnu infrastrukturu,

turistike informacije i malu turistiku infrastrukturu;
(f) studije i ulaganja povezana s odravanjem, obnovom i

unapreenjem kulturne i prirodne batine sela, ruralnih
krajobraza i mjesta visoke prirodne vrijednosti, ukljuujui
povezane drutveno-gospodarske aspekte, kao i aktivnosti
za podizanje svijesti o okoliu;
(g) ulaganja usmjerena na preseljenje aktivnosti i prenamjenu

zgrada ili drugih objekata smjetenih unutar ili blizu
ruralnih naselja, s ciljem poboljanja kvalitete ivota ili
poboljanja rezultata okoline uinkovitosti naselja.
L 347/509
podruja na teritoriju Azora, Madeire, Kanarskih otoka, manjih

egejskih otoka u smislu Uredbe Vijea (EEZ) br. 2019/93 (1) i
francuskih prekomorskih departmana.
Za gospodarstva iznad odreene veliine, koju trebaju utvrditi

drave lanice u programu, potpora se uvjetuje predstavljanjem
relevantnih podataka iz plana upravljanja umom ili jednako
vrijednim instrumentom u skladu s odrivim upravljanjem
umama kako je utvreno na Ministarskoj konferenciji o
zatiti uma u Europi 1993. godine.
lanak 22.
Poumljavanje i stvaranje umskih podruja
2.
Potpora iz okvira ove mjere odnosi se samo na malu
infrastrukturu, kako svaka drava lanica utvruje u programu.
Meutim, programi ruralnog razvoja mogu predvidjeti odreena
odstupanja od navedenog pravila o ulaganjima u irokopojasnu
tehnologiju i obnovljive izvore energije. U tom sluaju donose
se jasni kriteriji kojima se osigurava komplementarnost s
potporom iz drugih instrumenata Unije.
1.
Potpora iz lanka 21. stavka 1. toke (a) dodjeljuje se
javnim i privatnim posjednicima zemljita i njihovim udrugama
te obuhvaa trokove pokretanja djelatnosti te godinju premiju
po hektaru za pokrivanje trokova izgubljenog poljoprivrednog
prihoda i odravanja, ukljuujui rano i kasno ienje, tijekom
razdoblja od najvie dvanaest godina. U sluaju dravnog
zemljita, potpora se moe dodijeliti samo ako je tijelo koje
upravlja tim zemljitem privatno tijelo ili opina.
3.
Ulaganja iz stavka 1. prihvatljiva su za potporu ako se
relevantne djelatnosti provode u skladu s planom razvoja
opina i sela u ruralnim podrujima i njihovih temeljnih
usluga, ako takvi planovi postoje i sukladni su sa svakom rele
vantnom strategijom lokalnog razvoja.
Potpora za poumljavanje zemljita u vlasnitvu javnih vlasti ili

za brzorastua stabla obuhvaa samo trokove pokretanja djelat
nosti.
lanak 21.
Ulaganja
1.
razvoj
umskih podruja
isplativosti uma
poboljanje
Potpora iz okvira ove mjere obuhvaa:
(a) poumljavanje i stvaranje umskih podruja;
(b) uspostavljanje poljoprivredno-umarskih sustava;
(c) spreavanje i uklanjanje tete u umama uzrokovane

umskim poarima, elementarnim nepogodama i katastro
falnim dogaajima, ukljuujui najezde nametnika i izbijanje
bolesti te opasnosti povezane s klimom;
2.
Prihvatljiva su poljoprivredna i nepoljoprivredna zemljita.
Zasaene vrste prilagoavaju se okolinim i klimatskim uvjetima
podruja te ispunjavaju minimalne zahtjeve okolia. Potpora se
ne odobrava za sadnju stabala za nasade kratkih ophodnji,
boinih drvaca ili brzorastuih stabala za proizvodnju energije.
U podrujima u kojima je poumljavanje oteano zbog izrazito
nepovoljnih pedoklimatskih uvjeta potpora se moe pruiti za
sadnju drugih zimzelenih drvnih vrsta poput iblja ili grmolikog
bilja primjerenog lokalnim uvjetima.
3.
Kako bi se osiguralo da je poumljavanje poljoprivrednog
zemljita u skladu s ciljevima politike okolia, Komisija je ovla
tena donijeti delegirane akte u skladu s lankom 83. u vezi s
utvrivanjem minimalnih okolinih uvjeta iz stavka 2. ovog
lanka.
lanak 23.
(d) ulaganja kojima se poboljava otpornost i okolina vrijed
nost, kao i okolini potencijal umskih ekosustava;
(e) ulaganja u umarske tehnologije te u preradu, u mobilizi

ranje i u plasiranje umarskih proizvoda na trite.
2.
Ogranienja vlasnitva uma iz lanaka od 22. do 26. ne
primjenjuju se na tropske ili suptropske ume i na umovita
Uspostavljanje poljoprivredno-umarskih sustava

1.
Potpora iz lanka 21. stavka 1. toke (b) dodjeljuje se
privatnim posjednicima zemljita, opinama i njihovim udru
gama te obuhvaa trokove pokretanja djelatnosti i godinju
premiju po hektaru za pokrivanje trokova odravanja, za
razdoblje od najvie pet godina.
(1) Uredba Vijea (EEZ) br. 2019/93 od 19. srpnja 1993. o uvoenju
posebnih mjera za manje egejske otoke u vezi s odreenim poljo
privrednim proizvodima (SL L 184, 27.7.1993., str. 1.).
L 347/510
HR
2.
Za potrebe ovog lanka poljoprivredno-umarski sustavi
znae sustavi koritenja zemljita u kojima se stabla uzgajaju
zajedno s poljoprivrednim kulturama na istom zemljitu. Mini
malni i maksimalni broj stabala po hektaru odreuju drave
lanice uzimajui u obzir lokalne pedoklimatske i okoline
uvjete, umske vrste i potrebu za osiguranjem odrivog kori
tenja zemljita za poljoprivredu.
3.
Potpora je ograniena stopom maksimalne potpore utvr
enom u Prilogu II.
20.12.2013.
umska podruja klasificirana kao podruja srednjeg do visokog

rizika od umskog poara sukladno planu zatite uma koji
utvruju drave lanice, prihvatljiva su za potporu povezanu s
prevencijom umskih poara.
3.
Potpora iz stavka 1. toke (d) podlijee slubenom priz
nanju nadlenih javnih vlasti drava lanica da je dolo do
elementarne nepogode te da su ta nepogoda ili mjere usvojene
sukladno Direktivi Vijea 2000/29/EZ o suzbijanju ili ogrania
vanju bolesti bilja ili nametnika prouzroile unitenje najmanje
20 % relevantnog umskog potencijala.
lanak 24.
Spreavanje i uklanjanje teta u umama nastalih umskim
poarima te elementarnim nepogodama i katastrofalnim
dogaajima
1.
Potpora iz lanka 21. stavka 1. toke (c) dodjeljuje se
privatnim i javnim posjednicima uma i drugim privatnim i
javnim tijelima i njihovim udrugama te obuhvaa trokove:
(a) uspostave zatitne infrastrukture. U sluaju izbijanja poara,

potpora takoer moe obuhvaati pomo za trokove
odravanja. Potpora se ne dodjeljuje za aktivnosti povezane
s poljoprivredom u podrujima pokrivenima poljoprivre
dno-okolinim obvezama;
(b) lokalne preventivne aktivnosti manjih razmjera protiv

poara ili drugih prirodnih opasnosti; ukljuujui za ispau;
(c) uspostavu i poboljanje kapaciteta za praenje umskih

poara, nametnika i bolesti te komunikacijske opreme; i
(d) obnovu umskog potencijala oteenog u poaru ili drugim

elementarnim nepogodama ukljuujui nametnike, bolesti
kao i katastrofalne dogaaje i dogaaje povezane s klimat
skim promjenama.
4.
Potpora iz okvira ove mjere ne odobrava se za gubitak
prihoda uzrokovan elementarnom nepogodom.

lanak 25.
Ulaganja u jaanje otpornosti i okoline vrijednosti
umskih ekosustava
1.
Potpora iz lanka 21. stavka 1. toke (d) dodjeljuje se
fizikim osobama, privatnim i javnim posjednicima uma te
drugim privatnim pravnim i javnim tijelima i njihovim udru
gama.
2.
Ulaganja se usmjeravaju na ostvarenje obveza za okoline
ciljeve ili pruanje usluga za ekosustav i/ili usluga za poboljanje
vrijednosti javnog prostora uma i umskih podruja u tom
podruju ili poboljanje potencijala ekosustava za ublaavanje
klimatskih promjena, uzimajui u obzir dugoronu gospodarsku
korist.
lanak 26.
2.
U sluaju preventivnih aktivnosti za suzbijanje nametnika
i bolesti, rizik od pojave relevantne nepogode mora se potkri
jepiti znanstvenim dokazima i moraju je potvrditi javne znan
stvene organizacije. Ako je relevantno, popis vrsta organizama
tetnih za bilje koji mogu prouzroiti nepogodu mora biti
naveden u programu.
Prihvatljive djelatnosti moraju biti usklaene s planom zatite

uma koji utvruju drave lanice. Za gospodarstva iznad odre
ene veliine, koju trebaju utvrditi drave lanice u programu,
potpora se uvjetuje predstavljanjem relevantnih podataka iz
plana upravljanja umom ili jednakim instrumentom, u skladu
s odrivim upravljanjem umom kako je utvreno na Ministar
skoj konferenciji o zatiti uma u Europi 1993. godine, u kojem
se detaljno navode preventivni ciljevi.
Ulaganja u umarske tehnologije te u preradu, u

mobiliziranje i u plasiranje na trite umarskih proizvoda
1.
Potpora iz lanka 21. stavka 1. toke (e) dodjeljuje se
privatnim posjednicima uma, opinama i njihovim udrugama
te MSP-ima za ulaganja u poveanje umskog potencijala ili za
preradu, mobiliziranje i plasiranje na trite ime se poveava
vrijednost umskih proizvoda. Za teritorije Azora, Madeire,
Kanarskih otoka, manjih egejskih otoka u smislu Uredbe (EEZ)
br. 2019/93 i francuskih prekomorskih departmana, potpora se
takoer moe odobriti poduzeima koja nisu MSP-i.
2.
Ulaganja povezana s poveanjem gospodarske vrijednosti
uma opravdana su u odnosu na oekivana poboljanja uma
jednog gospodarstva ili vie njih i mogu ukljuivati ulaganja u
strojeve za etvu i etvene prakse povoljne za tlo i resurse.
20.12.2013.
HR
L 347/511
3.
Ulaganja povezana s koritenjem drva kao sirovine ili
izvora energije ograniavaju se na sve radne postupke prije
industrijske prerade.
proizvodnje lanova skupine ili organizacije, plasirane na trite

za posljednjih pet godina prije dodjele priznanja, ne uzimajui u
obzir najviu i najniu vrijednost.
4.
Potpora se ograniava na maksimalne stope potpore utvr
ene u Prilogu II.
4.
Potpora se ograniava na maksimalne stope i iznose utvr
ene u Prilogu II.
lanak 27.
5.
Drave lanice mogu nastaviti podupirati uspostavljanje
skupina proizvoaa ak i nakon to su one priznate kao orga
nizacije proizvoaa sukladno uvjetima Uredbe (EU)
br. 1308/2013 (1).
Uspostavljanje skupina i organizacija proizvoaa

1.
Potpora iz okvira ove mjere dodjeljuje se s ciljem olaka
vanja uspostave skupina i organizacija proizvoaa u poljopri
vrednom i umarskom sektoru za potrebe:
(a) prilagodbe zahtjevima trita proizvodnje i proizvoda proiz

voaa koji su lanovi takvih skupina ili organizacija;
(b) zajednikog plasiranja robe na trite ukljuujui pripremu

za prodaju, centralizaciju prodaje i ponude kupcima na
veliko;
(c) stvaranja zajednikih pravila o informacijama o proizvodnji,

posebno u pogledu ubiranja plodova i dostupnosti. i
(d) drugih aktivnosti koje skupine i organizacije proizvoaa

mogu provoditi, kao to su razvoj djelatnosti i vjetine
plasiranja na trite te organizacija i olakavanje postupaka
inovacije.
2.
Potpora se dodjeljuje skupinama i organizacijama proizvo
aa koje je nadleno tijelo drave lanice priznalo na temelju
poslovnog plana. Ograniava se na skupine i organizacije proiz
voaa koji su MSP-evi.
Drave lanice dune su potvrditi da su ciljevi poslovnog plana

ostvareni u roku od pet godina od priznavanja skupine ili
organizacije proizvoaa.
3.
Potpora se isplauje na temelju gospodarskog plana u
obliku paualnog iznosa pomoi u godinjim ratama ne dulje
od pet godina od dana priznavanja skupine ili organizacije
proizvoaa te se postupno smanjuje. Izraunava se na
temelju godinje proizvodnje skupine ili organizacije plasirane
na trite. Drave lanice zadnju ratu isplauju tek nakon
potvrde valjane provedbe poslovnog plana.
U prvoj godini drave lanice mogu isplatiti potporu skupini ili

organizaciji proizvoaa koja se izraunava na temelju prosjene
godinje vrijednosti proizvodnje njezinih lanova plasirane na
trite tijekom trogodinjeg razdoblja prije pridruivanja skupini
ili organizaciji. Za skupine i organizacije proizvoaa u umar
skom sektoru, potpora se izraunava na temelju prosjene
lanak 28.
Poljoprivreda, okoli i klimatski uvjeti
1.
Drave lanice u okviru ove mjere omoguuju potporu
diljem svojih teritorija, sukladno svojim specifinim nacio
nalnim, regionalnim ili lokalnim potrebama i prioritetima. Cilj
ove mjere je ouvanje i promicanje nunih promjena poljopri
vrednih praksi koje daju pozitivan doprinos okoliu i klimi.
Njezino ukljuivanje u programe ruralnog razvoja je obvezno
na nacionalnoj i/ili regionalnoj razini.
2.
Plaanja u vezi s poljoprivredom, okoliem i klimatskim
promjene dodjeljuju se poljoprivrednicima, skupinama poljopri
vrednika ili skupinama poljoprivrednika i drugih upravitelja
zemljitem koji dobrovoljno vre djelatnosti koje sadre jednu
ili vie obveza povezanih s poljoprivredom, okoliem i klimat
skim promjenama na poljoprivrednom zemljitu koje e utvrditi
drave lanice, ukljuujui poljoprivredna podruja kako su
utvrena lankom 2. ove Uredbe, ali ne ograniavajui se na
njih. Ako je propisno opravdano postizanje okolinih ciljeva,
plaanja u vezi s poljoprivredom, okoliem i klimatskim
promjenama mogu se odobriti i drugim upraviteljima zemljita
ili skupinama drugih upravitelja zemljitem.
3.
Plaanja u vezi s poljoprivredom, okoliem i klimatskim
promjenama obuhvaaju samo one obveze koje premauju rele
vantne propisane standarde utvrene sukladno glavi VI.
poglavlju I. Uredbe (EU) br. 1306/2013, relevantne kriterije i
minimalne aktivnosti utvrene na temelju lanka 4. stavka 1.
toke (c) podtoaka ii. i iii. Uredbe (EU) br. 1307/2013 i rele
vantne minimalne zahtjeve za koritenje gnojiva i proizvode za
zatitu bilja kao i druge relevantne propisane zahtjeve utvrene
nacionalnim pravom. Svi navedeni propisani zahtjevi moraju
biti navedeni u programu.
4.
Drave lanice moraju nastojati osigurati da osobe koje
provode djelatnosti iz okvira ove mjere dobiju znanje i infor
macije neophodne za provedbu tih djelatnosti. One to mogu
uiniti putem, izmeu ostalog, strunog savjetovanja vezanog uz
preuzetu obvezu i/ili uvjetujui dodjelu potpore prema ovoj
mjeri stjecanjem odgovarajueg osposobljavanja.
(1) Uredba (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijea od 17.
prosinca 2013. o uspostavljanju zajednike organizacije trita poljo
privrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijea (EEZ) br.
922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007
(Vidi stranicu 671 ovog Slubenog lista).
L 347/512
HR
5.
Obveze iz okvira ove mjere preuzimaju se na razdoblje od
pet do sedam godina. Meutim, ako je potrebno, kako bi se
postigli ili odrali traeni povoljni uinci na okoli, drave
lanice mogu u svojim programima ruralnog razvoja odrediti
dulje razdoblje za odreene vrste obveza, ukljuujui mogunost
godinjeg produljenja nakon isteka poetnog razdoblja. Za nove
obveze koje izravno proizlaze iz obveza izvrenih u poetnom
razdoblju, drave lanice mogu u svojim programima ruralnog
razvoja odrediti krae razdoblje.
6.
Plaanja se odobravaju godinje i u potpunosti ili djelo
mino pokrivaju dodatne trokove i izgubljeni prihod korisnika
nastale preuzimanjem obveza. Prema potrebi, navedena plaanja
takoer mogu pokrivati transakcijske trokove u vrijednosti do
20 % plaene premije za obveze povezane s poljoprivredom,
okoliem i klimatskim promjenama. Ako obveze preuzimaju
skupine poljoprivrednika ili skupine poljoprivrednika i ostalih
upravitelja zemljita, maksimalna razina iznosi 30 %.
20.12.2013.
(b) uvjetima primjenjivima na obveze o uzgoju lokalnih

pasmina ugroenih poljoprivrednom proizvodnjom ili
ouvanju genetskih resursa bilja kojima prijeti genetska
erozija te
(c) obveze povezane s definicijom prihvatljivih djelatnosti iz

lanka 9.
11.
Kako bi se zajamilo da je iskljueno dvostruko financi
ranje iz stavka 6. drugog podstavka, Komisija je ovlatena doni
jeti delegirane akte u skladu s lankom 83. kojima se utvruje
metoda izrauna koju treba upotrebljavati, ukljuujui u sluaju
istovrijednih mjera na temelju lanka 43. Uredbe (EU)
br. 1306/2013.
lanak 29.
Ekoloki uzgoj
Pri izraunu isplata iz prvog podstavka, drave lanice odbijaju

iznos koji je potreban kako bi iskljuile dvostruko financiranje
praksi iz lanka 43. Uredbe (EU) br. 1306/2013.
U propisno opravdanim sluajevima, potpora za djelatnosti

povezane s ouvanjem okolia moe se dodijeliti kao paualni
ili jednokratni iznos po jedinici uz obvezu odricanja od komer
cijalnog koritenja podruja, to se izraunava na temelju
dodatnih nastalih trokova i izgubljenog prihoda.
7.
Ako je nuno za osiguravanje uinkovite primjene mjere,
drave lanice za odabir korisnika mogu primijeniti postupak iz
lanka 49. stavka 3.
8.
Potpora je ograniena maksimalnim iznosima navedenima
u Prilogu II.
Potpora se ne dodjeljuje za obveze na koje se primjenjuje mjera

o ekolokom uzgoju.
9.
Potpora se moe odobriti za ouvanje i odrivu uporabu i
razvoj genetskih resursa u poljoprivredi za djelatnosti koje nisu
obuhvaene odredbama iz stavaka od 1. do 8. Takve obveze
mogu provesti korisnici razliiti od korisnika iz stavka 2.
10.
Kako bi se osiguralo da su obveze povezane s poljopri
vredom, okoliem i klimatskim promjenama odreene u skladu
s prioritetima Unije za ruralni razvoj, Komisija je ovlatena
donijeti delegirane akte u skladu s lankom 83. u vezi sa slje
deim:
(a) uvjetima primjenjive na obveze o ekstenzivnom razvoju

stonog uzgoja;
1.
Potpora iz okvira ove mjere dodjeljuje se, po hektaru
poljoprivredne povrine, poljoprivrednicima ili skupinama
poljoprivrednika koji dobrovoljno pristanu na prijelaz na
prakse i metode ekolokog uzgoja ili njihovo zadravanje
kako je utvreno u Uredbi (EZ) br. 834/2007 i koji su aktivni
poljoprivrednici u smislu lanka 9. Uredbe (EU) br. 1307/2013.
2.
Potpora se dodjeljuje samo za obveze koje premauju
relevantne propisane standarde utvrene sukladno glavi VI.
poglavlju I. Uredbe (EU) br. 1306/2013, relevantne kriterije i
minimalne aktivnosti utvrene na temelju lanka 4. stavka 1.
toke (c) podtoaka ii. i iii. Uredbe (EU) br. DP/2013, relevantne
minimalne zahtjeve za koritenje gnojiva i proizvode za zatitu
bilja kao i druge relevantne propisane zahtjeve utvrene nacio
nalnim pravom. Svi navedeni zahtjevi moraju biti navedeni u
programu.
3.
Obveze iz ove mjere preuzimaju se na razdoblje od pet do
sedam godina. Ako se potpora dodjeljuje za prijelaz na ekoloki
uzgoj, drave lanice mogu odrediti krae poetno razdoblje
koje odgovara razdoblju prijelaza. Ako se potpora odobrava
za odravanje ekolokog uzgoja, drave lanice mogu u
svojim programima ruralnog razvoja predvidjeti godinje produ
ljenje nakon isteka poetnog razdoblja. Za nove obveze u vezi s
odravanjem koje slijede odmah nakon obveze iz poetnog
razdoblja, drave lanice mogu odrediti krae poetno razdoblje
u svojim programima ruralnog razvoja.
4.
mino pokrivaju dodatne trokove i izgubljeni prihod korisnika
nastale preuzimanjem obveza. Ako je potrebno, navedena
plaanja takoer mogu pokrivati transakcijske trokove u vrijed
nosti do 20 % plaene premije za obveze. Ako obveze preuzi
maju skupine poljoprivrednika, maksimalna razina iznosit e
30 %.
Pri izraunu isplata iz prvog podstavka, drave lanice oduzi

maju iznos potreban da bi iskljuile dvostruko financiranje
praksi iz lanka 43. Uredbe (EU) br. 1307/2013.
20.12.2013.
HR
L 347/513
5.
u Prilogu II.
(c) koji premauju razinu zatite prava Unije koja je postojala u

trenutku usvajanja Okvirne direktive o vodama, kako je
utvreno u lanku 4. stavku 9. te Direktive; i
6.
jeti delegirane akte u skladu s lankom 83. kojim se utvruje
metoda izrauna koju treba upotrebljavati.
(d) kojima se uvode velike promjene u nainu koritenja

zemljita i/ili znaajna ogranienja u poljoprivrednim
praksama koja uzrokuju znaajan gubitak u prihodima.
lanak 30.
Plaanja povezana s mreom Natura 2000. i Okvirnom
direktivom o vodama
1.
Potpora iz okvira ove mjere dodjeljuje se godinje, po
hektaru poljoprivredne povrine ili po hektaru ume u svrhu
nadoknade korisnicima za dodatne trokove i izgubljeni
prihod nastale zbog nepovoljnih prilika u navedenim podru
jima, vezano uz provedbu direktiva 92/43/EEZ i
2009/147/EZte Okvirne direktive o vodama.
Pri izraunu potpore u okviru ove mjere, drave lanice odbijaju

nuan iznos kako bi iskljuile dvostruko financiranje praksi iz
2.
Potpora se dodjeljuje poljoprivrednicima i privatnim
posjednicima uma i udrugama privatnih posjednika uma. U
opravdanim sluajevima takoer se moe dodijeliti drugim upra
viteljima zemljita.
3.
Potpora poljoprivrednicima iz Direktiva 92/43/EEZ i
2009/147/EZ dodjeljuje se samo vezano uz nepovoljne prilike
proizale iz zahtjeva koji premauju zahtjeve dobrih poljopri
vrednih i okolinih uvjeta iz lanka 94. i Priloga II. Uredbe
Vijea (EU) br. 1306/2013 i relevantne kriterije i minimalne
aktivnosti utvrene na temelju lanka 4. stavka 1. toke (c)
podtoaka ii. i iii. Uredbe (EU) br. 1307/2013.
4.
Potpora poljoprivrednicima povezana s Okvirnom direk
tivom o vodama odobrava se samo za odreene zahtjeve:
5.
Zahtjevi iz stavka 3. i stavka 4. moraju biti utvreni u
programu.
6.
Sljedea podruja ispunjavaju uvjete za plaanja:
(a) poljoprivredna i umska podruja u okviru mree Natura

2000. odabrana u skladu s Direktivom 92/43/EEZ i Direk
tivom 2009/147/EZ;
(b) ostala razgraniena zatiena prirodna podruja s okolinim

ogranienjima koja se primjenjuju na poljoprivrednu proiz
vodnju ili ume, a koja doprinose primjeni lanka 10. Direk
tive 92/43/EEZ, pod uvjetom da, po programu ruralnog
razvoja, ta podruja ne obuhvaaju vie od 5 % podruja
u okviru mree Natura 2000.;
(c) poljoprivredna podruja ukljuena u planove upravljanja

rijenim slivovima u skladu s Okvirnom direktivom o
vodama.
7.
u Prilogu II.
8.
jeti delegirane akte u skladu s lankom 83. kojima se utvruje
metoda izrauna koju treba upotrebljavati.
lanak 31.
Plaanja povezana s podrujima s prirodnim ogranienjima
ili ostalim posebnim ogranienjima
(a) koji su uvedeni Okvirnom direktivom o vodama, sukladni

su s programima mjera planova upravljanja rijenim slivo
vima u svrhu ostvarenja okolinih ciljeva navedene Direktive
te premauju mjere neophodne za provedbu ostalog prava
Unije o zatiti voda;
1.
Plaanja namijenjena poljoprivrednicima u planinskim
podrujima i ostalim podrujima s prirodnim ogranienjima ili
ostalim vrstama ogranienja dodjeljuju se jednom godinje po
hektaru poljoprivredne povrine kako bi se poljoprivrednicima
nadoknadili svi dodatni trokovi ili dio njih i izgubljen prihod
zbog ograniene poljoprivredne proizvodnje u tim podrujima.
(b) koji premauju propisane zahtjeve upravljanja i dobre poljo

privredne i okoline uvjete iz glave VI. poglavlja I. Uredbe
(EU) br. 1306/2013. i relevantne kriterije i minimalne aktiv
nosti utvrene na temelju lanka 4. stavka 1. toke (c)
podtoaka ii. i iii. Uredbe (EU) br. 1307/2013.;
Iznos dodatnih trokova i izgubljenog prihoda izraunava se

usporedbom s podrujima koja nisu obiljeena prirodnim ogra
nienjima ili ostalim vrstama ogranienja, uzimajui u obzir
plaanja odreena u poglavlju 3. glave III. Uredbe (EU)
br. 1307/2013.
L 347/514
HR
Pri izraunu dodatnih trokova i izgubljenog prihoda, drave

lanice mogu u propisno opravdanim sluajevima razlikovati
izmeu razina plaanja uzimajui u obzir:
ozbiljnost utvrenog trajnog ogranienja koje utjee na

poljoprivredne aktivnosti;
razini od najvie 20 %. Kada primjena postupnog smanjivanja

razina plaanja dosegne 25 EUR, drava lanica moe nastaviti
plaanja na toj razini do dovretka razdoblja postupnog ukida
nja.
Nakon provedbe razgranienja, korisnici u podrujima koja
ispunjavaju uvjete primaju puni iznos utvren u ovoj mjeri.
poljoprivredni sustav
2.
Plaanja se dodjeljuju poljoprivrednicima koji se bave
poljoprivrednom djelatnou u podrujima odreenima
sukladno lanku 32. i koji su aktivni poljoprivrednici u smislu
3.
Plaanja se odreuju na minimalan i maksimalan iznos
naveden u Prilogu I. Navedena se plaanja u propisno oprav
danim sluajevima mogu poveati uzimajui u obzir posebne
okolnosti koje treba opravdati u programima ruralnog razvoja.
4.
Drave lanice dune su pobrinuti se za postupna smanji
vanja plaanja iznad razine praga povrine po gospodarstvu
koje treba definirati programom, osim ako potpora pokriva
samo minimalno plaanje po hektaru godinje, kako je utvreno
u Prilogu II.
U sluaju pravne osobe ili skupine fizikih ili pravnih osoba,

drave lanice mogu primijeniti postupno smanjivanje plaanja
na razini lanova tih pravnih osoba ili skupina pod uvjetom:
(a) da nacionalno pravo predvia da pojedini lanovi preuzi

maju prava i odgovornosti usporedive s onima pojedinanih
poljoprivrednika koji imaju status upravitelja gospodarstva,
posebno u pogledu njihova ekonomskog, socijalnog i
poreznog statusa; te
(b) da su ti pojedinani poljoprivrednici doprinijeli jaanju

poljoprivrednih struktura dotinih pravnih osoba ili skupina.
5.
Osim plaanja predvienih u stavku 2., drave lanice
mogu u razdoblju od 2014. do 2020. odobriti plaanja odre
ena u ovoj mjeri korisnicima u podrujima koja su ispunjavala
uvjete navedene u lanku 36. toki (a) podtoki iii. Uredbe (EZ)
br. 1698/2005 tijekom programskog razdoblja 2007. 2013.
Za korisnike u podrujima koja vie ne ispunjavaju uvjete prema
novom razgranienju iz lanka 32. stavka 3., ta se plaanja
postupno umanjuju tijekom razdoblja od najvie etiri godine.
To razdoblje zapoinje od datuma dovretka razgranienja u
skladu s lankom 32. stavkom 3., a najkasnije 2018. Ta
plaanja zapoinju na razini od najvie 80 % prosjenog
plaanja odreenog u programu za programsko razdoblje od
2007. do 2013. u skladu s lankom 36. tokom (a) podtokom
ii. Uredbe (EZ) br. 1698/2005 i zavravaju najkasnije 2012. na
20.12.2013.
lanak 32.
Odreivanje podruja s prirodnim ogranienjima i ostalim
posebnim ogranienjima
1.
Drave lanice dune su, na temelju stavaka 2., 3. i 4.,
odrediti podruja koja ispunjavaju uvjete za plaanje navedeno u
lanku 31. u sljedee kategorije:
(a) planinska podruja;
(b) podruja sa znaajnim prirodnim ogranienjima, osim
planinskih podruja i
(c) ostala podruja s posebnim ogranienjima.
2.
Kako bi bila prihvatljiva za plaanja navedena u lanku
31., planinska podruja moraju imati vrlo ograniene mogu
nosti koritenja zemljita te uzrokovati zamjetno poveanje
trokova proizvodnje zbog:
(a) postojanja, zbog nadmorske visine, veoma tekih klimatskih
uvjeta koji znatno skrauju uzgojnu sezonu;
(b) postojanja, na nioj nadmorskoj visini, vee povrine padina
prestrmih za koritenje strojeva ili padina koje zahtijevaju
koritenje vrlo skupe posebne opreme ili kombinacije ovih
dvaju imbenika, gdje su ogranienja nastala zbog svakog
od njih zasebno manje jaka, ali njihova kombinacija stvara
istovjetna ogranienja.
Podruja sjeverno od 62. paralele i odreena susjedna podruja
smatraju se planinskim podrujima.
3.
Kako bi bila prihvatljiva za plaanja navedena u lanku
31., za podruja koja nisu planinska smatra se da imaju
znaajna prirodna ogranienja ako najmanje 60 % poljopri
vredne povrine ispunjava barem jedan od kriterija navedenih
u Prilogu III. te se nalazi unutar navedene granine vrijednosti.
Usklaenost s tim uvjetima nuno je osigurati na razini lokalnih
upravnih jedinica (razina LUP 2) ili na razini jasno odreene
lokalne jedinice koja pokriva jedinstveno i granicama jasno
odreeno zemljopisno podruje s gospodarskim i upravnim
identitetom koji je mogue definirati.
20.12.2013.
HR
Pri razgraniavanju podruja obuhvaenih ovim stavkom drave

lanice provode detaljnu analizu, na temelju objektivnih krite
rija, kako bi izuzele podruja u kojima postoje znaajna
prirodna ogranienja iz prvog podstavka, no u kojima su ta
ogranienja uklonjena zahvaljujui ulaganjima ili gospodarskim
aktivnostima ili uz dokaz o uobiajenoj produktivnosti zemljita
ili u kojima metode proizvodnje ili poljoprivredni sustavi
kompenziraju gubitak prihoda ili dodatne trokove iz lanka
31. stavka 1.
4.
Podruja koja nisu navedena u stavcima 2. i 3. ispunjavaju
uvjete za primanje plaanja navedenih u lanku 31. ako posje
duju posebna ogranienja te ako je na tim podrujima potrebno
nastaviti s aktivnostima upravljanja zemljitem kako bi se
ouvao ili poboljao okoli, odrao krajobraz te ouvao turi
stiki potencijal podruja ili kako bi se zatitila obala.
Podruja sa specifinim ogranienjima obuhvaaju poljopri
vredna podruja unutar kojih su uvjeti prirodne proizvodnje
slini, a njihova ukupna povrina ne prelazi 10 % povrine
drave lanice u kojoj se nalaze.
Osim toga, podruja mogu ispunjavati uvjete za plaanja u
okviru ovog stavka ako:
najmanje 60 % poljoprivredne povrine ispunjava najmanje
dva kriterija od onih navedenih u Prilogu III., svaki unutar
granice do 20 % navedene granine vrijednosti, ili
najmanje 60 % poljoprivredne povrine sastavljeno je od
podruja koja ispunjavaju najmanje jedan kriterij od onih
navedenih u Prilogu III., unutar navedene granine vrijedno
sti, i od podruja koja ispunjavaju najmanje dva kriterija od
onih navedenih u Prilogu III., svaki unutar granice do 20 %
navedene granine vrijednosti.
Potovanje ovih uvjeta nuno je osigurati na razini LUP 2 ili na
razini jasno odreene lokalne jedinice koja pokriva jedinstveno i
granicama jasno odreeno zemljopisno podruje s gospodar
skim i upravnim identitetom koji je mogue definirati. Pri
razgraniavanju podruja obuhvaenih ovim podstavkom
drave lanice provode detaljnu analizu, kao to je opisano u
lanku 32. stavku 3. Podruja za koja se smatra da ispunjavaju
uvjete na temelju ovog podstavka uzimaju se u obzir za izraun
granice od 10 % iz drugog podstavka.
Odstupajui od toga, prvi podstavak ne primjenjuje se na drave
lanice iji se cjelokupan teritorij smatra podrujem s posebnim
ogranienjima na temelju Uredbi (EZ) br. 1698/2005 i (EZ)
br. 1257/1999.
5.
Drave lanice dune su programima ruralnog razvoja
priloiti sljedee:
(a) postojee ili izmijenjeno razgranienje u skladu sa stavcima
2. i 4.;
L 347/515
(b) novo razgranienje podruja iz stavka 3.
lanak 33.
Dobrobit ivotinja
1.
Plaanja povezana s dobrobiti ivotinja u okviru ove mjere
dodjeljuju se poljoprivrednicima koji dobrovoljno prihvate
izvravanje djelatnosti koje se sastoje od jedne ili vie obveza
povezanih s dobrobiti ivotinja i koji su aktivni poljoprivrednici
u smislu lanka 9. Uredbe (EU) br. 1307/2013.
2.
Plaanja povezana s dobrobiti ivotinja odnose se samo na
obveze koje nisu obuhvaene relevantnim propisanim standar
dima iz glave VI. poglavlja I. Uredbe (EU) br. 1306HR/2013 te
ostalim relevantnim propisanim zahtjevima. Ti relevantni
zahtjevi moraju biti navedeni u programu.
Navedene se obveze ispunjavaju u razdoblju koje se moe

produljiti od jedne do sedam godina.
3.
mino pokrivaju dodatne trokove i izgubljeni prihod poljopri
vrednika nastale preuzimanjem obveza. Ako je potrebno, ta
plaanja takoer mogu pokrivati transakcijske trokove u vrijed
nosti do 20 % isplaene premije za obveze povezane s dobrobiti
ivotinja.
Potpora je ograniena maksimalnim iznosom navedenim u

Prilogu II.
4.
Kako bi se osiguralo da su obveze prema dobrobiti ivo
tinja u skladu s opom politikom Unije iz ovog podruja, Komi
sija je ovlatena donijeti delegirane akte u skladu s lankom 83.
u vezi s odreivanjem podruja u kojima obveze povezane s
dobrobiti ivotinja doprinose poboljanju standarda u meto
dama proizvodnje.
lanak 34.
umarsko-okoline i klimatske slube i ouvanje uma
1.
Potpora propisana ovom mjerom dodjeljuje se po hektaru
ume javnim i privatnim posjednicima uma i drugim privatnim
i javnim tijelima i njihovim udrugama koji dobrovoljno pristanu
na izvravanje djelatnosti koje se sastoje od jedne ili vie obveza
povezanih sa umama i okoliem ili s klimom. U sluaju dra
vnih uma, potpora se moe dodijeliti samo ako je tijelo koje
upravlja odreenom umom privatno tijelo ili opina.
Za umska gospodarstva koja prelaze odreenu graninu vrijed

nost koju drave lanice moraju odrediti u programima
ruralnog razvoja, potpora iz stavka 1. uvjetuje se predstavlja
njem relevantnih podataka iz plana upravljanja umom ili
jednakovrijednim instrumentom koji je u skladu s odrivim
upravljanjem umama kako je utvreno na Ministarskoj konfe
renciji o zatiti uma u Europi 1993. godine.
L 347/516
HR
2.
Plaanja pokrivaju samo obveze koje nisu obuhvaene
relevantnim obveznim zahtjevima propisanima u nacionalnom
zakonu o umama ili ostalim relevantnim nacionalnim pravom.
Svi navedeni zahtjevi moraju biti navedeni u programu.
Obveze se preuzimaju na razdoblje od pet do sedam godina.

Meutim, ako je to nuno i opravdano, drave lanice mogu
odrediti due razdoblje za odreene vrste obveza u svojim
programima ruralnog razvoja.
3.
Plaanja u potpunosti ili djelomino pokrivaju dodatne
trokove i izgubljeni prihod korisnika nastale preuzimanjem
odreenih obveza. Ako je potrebno, ta plaanja takoer mogu
pokrivati transakcijske trokove u vrijednosti do 20 % plaene
premije za obveze povezane sa umama i okoliem. Potpora je
ograniena maksimalnim iznosom navedenim u Prilogu II.
20.12.2013.
(a) pilot-projekte;
(b) razvoj novih proizvoda, praksi, procesa i tehnologija u
poljoprivrednom, prehrambenom i umarskom sektoru;
(c) suradnju meu malim subjektima vezanu uz uspostavljanje
zajednikih radnih procesa i zajedniko koritenje objekata i
resursa te za razvoj i/ili plasiranje na trite turistikih
usluga u vezi sa seoskim turizmom;
(d) horizontalnu i vertikalnu suradnju meu subjektima u lancu
opskrbe radi uspostave i razvoja kratkih lanaca opskrbe i
lokalnih trita;
(e) promotivne aktivnosti u lokalnom kontekstu povezane s
razvojem kratkih lanaca opskrbe i lokalnih trita;
U propisno opravdanim sluajevima, potpora za djelatnosti u

vezi s ouvanjem okolia moe se dodijeliti kao paualni ili
jednokratni iznos po jedinici uz obvezu odricanja od komerci
jalnog koritenja stabala i uma, to se izraunava na temelju
dodatnih nastalih trokova i izgubljenog prihoda.
(f) zajednike aktivnosti povezane s prilagodbom klimatskim

promjenama ili njihovim ublaavanjem;
4.
Potpora se moe dodijeliti javnim i privatnim subjektima
u svrhu ouvanja i promicanja umskih genetskih resursa za
djelatnosti koje nisu obuhvaene stavcima 1., 2. i 3.
(g) zajednike pristupe u projektima vezanim uz ouvanje

okolia te trenutno prisutnim praksama ouvanja okolia,
ukljuujui uinkovito upravljanje vodama, upotrebu obnov
ljive energije i ouvanje poljoprivrednog krajobraza;
5.
Kako bi se osiguralo uinkovito koritenje proraunskih
u skladu s lankom 83., u vezi s vrstama djelatnosti koje ispu
njavaju uvjete za potporu iz stavka 4. ovog lanka.
(h) horizontalnu i vertikalnu suradnju meu subjektima u lancu

opskrbe vezanu uz odrivu opskrbu biomasom koja se
koristi u pripremi hrane te proizvodnji energije i industrij
skim procesima;
lanak 35.
(i) provedbu lokalnih razvojnih strategija, osim onih koje su

navedene u lanku 2. stavku 19. Uredbe (EU)
br. 1303/2013, usmjerenih na rjeavanje jednog ili vie
prioriteta Unije za ruralni razvoj, pogotovo putem skupina
javnih i privatnih partnera osim onih koji su navedeni u
lanku 32. stavku 2. toki (b) Uredbe (EU) br. 1303/2013;
Suradnja
1.
Potpora utvrena ovom mjerom dodjeljuje se kako bi
promicala oblike suradnje izmeu najmanje dvije strane, a
osobito:
(a) oblike suradnje meu raznim subjektima u Unijinom poljo

privrednom sektoru, umarskom sektoru te lancu opskrbe
hranom i ostalim subjektima koji doprinose ostvarivanju
ciljeva i prioriteta politike ruralnog razvoja, ukljuujui
skupine proizvoaa, zadruge i meusektorske organizacije;
(b) stvaranje klastera i mrea;
(c) osnivanje i rad operativnih skupina Europskog partnerstva

za inovacije (EPI) za poljoprivrednu produktivnost i odri
vost iz lanka 56.
2.
Suradnja navedena u stavku 1. posebice se odnosi na
sljedee:
(j) sastavljanje planova upravljanja umama ili istovjetnih

instrumenata.
(k) diversifikacija poljoprivrednih djelatnosti u djelatnosti koje
se odnose na zdravstvenu zatitu, drutvenu integraciju,
poljoprivredu koju podrava zajednica i obrazovanje o
okoliu i hrani.
3.
Potpora navedena u stavku 1. toki (b) dodjeljuje se samo
novonastalim klasterima i mreama te ostalim subjektima koji
zapoinju s aktivnostima koje prethodno nisu provodili.
Potpora za djelatnosti navedene u stavku 2. tokama (a) i (b)
takoer se moe dodijeliti pojedinim subjektima ako je ta
mogunost predviena u planu ruralnog razvoja.
20.12.2013.
HR
4.
Rezultati pilot-projekata iz stavka 2. toke (a) i djelatnosti
iz stavka 2. toke (b) koje su proveli pojedini subjekti kao to je
predvieno stavkom 3 se objavljuju.
5.
Sljedei trokovi, povezani s oblicima suradnje iz stavka
1., ispunjavaju uvjete za dodjelu potpore utvrene ovom
mjerom:
(a) trokovi studija dotinog podruja, studija izvedivosti te

sastavljanja poslovnog plana ili plana upravljanja umama
ili jednakovrijednog plana ili lokalne razvojne strategije osim
one iz lanka 33. Uredbe (EU) br. 1303/2013;
(b) trokovi istraivanja odreenog podruja kako bi kolektivni

teritorijalni projekt bio izvediv ili projekt koji e provesti
operativna skupina EPI-ja za produktivnost i odrivost u
poljoprivredi, kao to je navedeno u lanku 56. U sluaju
klastera, istraivanje takoer moe podrazumijevati organi
zaciju osposobljavanja, umreavanje postojeih lanova te
primanje novih lanova.
(c) tekui trokovi suradnje;
(d) izravni trokovi posebnih projekata povezanih s provedbom

poslovnog plana, plana okolia, plana upravljanja umama
ili jednakovrijednog plana, lokalne razvojne strategije osim
one iz lanka 33. Uredbe (EU) br. 1303/2013 ili izravnih
trokova drugih aktivnosti usmjerenih prema inovacijama,
ukljuujui testiranje;
L 347/517
9.
Suradnja navedena u ovoj mjeri moe se kombinirati s
ostalim projektima na istom teritoriju koji se financiraju iz
fondova Unije koji nisu obuhvaeni EPFRR-om. Drave lanice
moraju osigurati izbjegavanje prekomjerne nadoknade nastale
kombiniranjem ove mjere s ostalim nacionalnim instrumentima
potpore ili instrumentima potpore Unije.
10.
resursa EPFRR-a, Komisija je ovlatena donijeti delegirane akte u
skladu s lankom 83., u vezi s daljnjim utvrivanjem obiljeja
pilot-projekata, klastera, mrea, kratkih lanaca opskrbe i
lokalnih trita koji ispunjavaju uvjete za primanje potpore te
delegirane akte u vezi s uvjetima za dodjelu pomoi za vrste
djelatnosti navedene u stavku 2. ovog lanka.
lanak 36.
Upravljanje rizicima
1.
(a) financijske doprinose u premijama za osiguranje usjeva,

ivotinja i biljaka od materijalnih gubitaka poljoprivrednika
uzrokovanih nepovoljnim klimatskim prilikama, bolestima
ivotinja ili biljaka, najezdom nametnika ili okolinim inci
dentom;
(b) financijske doprinose uzajamnim fondovima u svrhu isplate

financijskih naknada poljoprivrednicima za materijalne
gubitke uzrokovane nepovoljnim klimatskim prilikama ili
izbijanjem bolesti ivotinja ili biljaka ili najezdom namet
nika ili okolinim incidentom;
(e) trokovi promotivnih aktivnosti.
6.
Ako su poslovni plan, plan okolia, plan upravljanja
umama ili jednakovrijedni plan ili razvojna strategija ve prove
deni, drave lanice mogu odobriti pomo u obliku ukupnog
iznosa za trokove suradnje i trokove provedenih projekata ili
mogu odobriti iznos koji pokriva iskljuivo trokove suradnje te
koristiti sredstva propisana drugim mjerama ili obuhvaena
drugim fondovima Unije za trokove provedbe projekta.
Kad je potpora isplaena u obliku ukupnog iznosa, a tip izve

denog projekta takav da je obuhvaen drugom mjerom ove
Uredbe, primjenjuje se relevantan maksimalan iznos ili stopa
potpore.
(c) sredstvo za stabilizaciju prihoda, u obliku financijskih dopri

nosa uzajamnim fondovima, koje osigurava naknadu poljo
privrednicima za znaajan pad u njihovim prihodima.
2.
Za potrebe ovog lanka, poljoprivrednik znai aktivni
poljoprivrednik u smislu lanka 9. Uredbe (EU) br. 1307/2013.
3.
Za potrebe stavka 1. toaka (b) i (c), uzajamni fond znai
program osiguranja udruenih poljoprivrednika koji su drave
lanice odobrile u skladu sa svojim nacionalnim zakonima, a
koji omoguuje isplatu naknada udruenim poljoprivrednicima
za materijalne gubitke uzrokovane nepovoljnim klimatskim
prilikama ili bolestima ivotinja ili biljaka ili najezdom namet
nika ili okolinim incidentom ili za znaajan pad u njihovim
prihodima.
7.
Potpora se odobrava i u sluaju suradnje meu subjektima
iz razliitih regija ili drava lanica.
8.
Potpora se dodjeljuje na najvie sedam godina, osim u
sluaju opravdanih kolektivnih okolinih aktivnosti.
4.
L 347/518
HR
5.
u skladu s lankom 83. u vezi s minimalnim i maksimalnim
trajanjem komercijalnih kredita za uzajamne fondove iz lanka
38. stavka 3. toke (b) te iz lanka 39. stavka 4.
20.12.2013.
Drave lanice mogu ograniiti iznos premije koja ispunjava

uvjete za isplatu potpore tako da odrede odgovarajue gornje
granine vrijednosti.
5.
Potpora se mora ograniiti na maksimalnu stopu utvrenu
u Prilogu II.
Komisija podnosi Europskom parlamentu i Vijeu izvjee o

provedbi ovog lanka do 31. prosinca 2018.
lanak 37.
Osiguranje usjeva, ivotinja i biljaka
1.
Potpora navedena u lanku 36. stavku 1. toki (a) dodje
ljuje se iskljuivo u sluaju ugovora o osiguranju koji pokrivaju
gubitke nastale nepovoljnim klimatskim prilikama, boleu ivo
tinja ili biljaka, najezdom nametnika ili okolinim incidentom ili
mjerom donesenom u skladu s Direktivom 2000/29/EZ ija je
svrha suzbijanje ili spreavanje bolesti biljaka, ili nametnika koji
unitavaju vie od 30 % prosjene godinje proizvodnje poljo
privrednika u proteklom trogodinjem razdoblju ili prosjene
trogodinje proizvodnje u proteklom petogodinjem razdoblju,
ne uzimajui u obzir najveu i najmanju vrijednost. Za izraun
godinje proizvodnje poljoprivrednika mogu se koristiti indeksi.
Metoda izrauna mora omoguiti odreivanje stvarnog gubitka
pojedinog poljoprivrednika u odreenoj godini.
Mjerenje koliine prouzroenih gubitaka moe se prilagoditi
posebnim znaajkama svake vrste proizvoda pomou:
(a) biolokih indeksa (koliina gubitka biomase) ili ekviva
lentnih indeksa gubitka uroda ustanovljenih na razini poljo
privrednog gospodarstva, na lokalnoj, regionalnoj ili nacio
nalnoj razini, ili
(b) vremenskih indeksa (ukljuujui koliinu padalina i tempera
turu) ustanovljenih na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj
razini.
2.
Nepovoljnu klimatsku priliku, izbijanje bolesti ivotinja ili
biljaka, najezdu nametnika ili okolini incident mora slubeno
proglasiti nadleno tijelo u dotinoj dravi lanici.
Ako je to potrebno, drave lanice mogu unaprijed odrediti
kriterije koji slue kao temelj za takvo slubeno proglaenje.
3.
U sluaju bolesti ivotinja, financijska naknada na temelju
lanka 36. stavka 1. toke (a) moe se dodijeliti iskljuivo za
bolesti navedene u popisu bolesti ivotinja koji je izradila
Svjetska organizacija za zdravlje ivotinja ili u Prilogu Odluci
2009/470/EZ.
4.
Isplata osiguranja obuhvaa iskljuivo ukupan troak za
nadoknadu gubitka iz lanka 36. stavka 1. toke (a), a njome
se ne zahtijeva niti utvruje vrsta ili koliina budue proizvo
dnje.
lanak 38.
Uzajamni fondovi u sluaju nepovoljnih klimatskih prilika,
bolesti ivotinja i biljaka, najezdi nametnika te u sluaju
okolinih incidenata
1.
Kako bi ispunjavao uvjete za primanje potpore, uzajamni
fond mora:
(a) biti odobren od strane nadlenog tijela u skladu s nacio
nalnim zakonodavstvom;
(b) primjenjivati transparentnu politiku u pogledu uplata sred
stava u fond i isplata sredstava iz fonda;
(c) primjenjivati jasna pravila u vezi s preuzimanjem odgovor
nosti u sluaju nastalih dugova.
2.
Drave lanice utvruju pravila za uspostavu i upravljanje
uzajamnim fondovima, a posebno pravila za dodjelu naknada
poljoprivrednicima i za njihovu prihvatljivost u sluaju krize,
kao i za upravljanje i nadzor nad potovanjem tih pravila.
Drave lanice osiguravaju da propisi fondova predviaju
kazne za sluaj nemara od strane poljoprivrednika.
Incidente iz lanka 36. stavka 1. toke (b) mora slubeno
proglasiti nadleno tijelo u dotinoj dravi lanici.
3.
Financijski doprinosi iz lanka 36. stavka 1. toke (b)
iskljuivo se odnose na:
(a) administrativne trokove uspostavljanja uzajamnog fonda u
trajanju od najvie tri godine i uz postupno smanjivanje;
(b) iznose plaene iz uzajamnog fonda u svrhu financijske
naknade poljoprivrednicima. Uz navedeno, financijski
doprinos moe se odnositi na kamate komercijalnih
kredita podignutih za potrebe uzajamnog fonda za isplatu
financijske naknade poljoprivrednicima u sluaju krize.
Potpora na temelju lanka 36. stavka 1. toke (b) dodjeljuje se
iskljuivo za pokrivanje gubitaka nastalih nepovoljnim klimat
skim prilikama, bolestima ivotinja ili biljaka, najezdom namet
nika ili mjerom donesenom u skladu s Direktivom 2000/29/EZ
ija je svrha suzbijanje ili spreavanje bolesti biljaka ili namet
nika ili okolinog incidenta koji unitavaju vie od 30 %
prosjene godinje proizvodnje poljoprivrednika u proteklom
trogodinjem razdoblju ili prosjene trogodinje proizvodnje u
20.12.2013.
HR
proteklom petogodinjem razdoblju, ne uzimajui u obzir

najveu i najmanju vrijednost. Za izraun godinje proizvodnje
poljoprivrednika mogu se koristiti indeksi. Metoda izrauna
mora omoguiti odreivanje stvarnog gubitka pojedinog poljo
privrednika u odreenoj godini.
Niti jedan poetni dioniki kapital ne smije biti uplaen iz
javnih sredstava.
L 347/519
4.
Financijski doprinosi iz lanka 36. stavka 1. toke (c)
iskljuivo se odnose na:
(a) administrativne trokove uspostavljanja uzajamnog fonda u
trajanju od najvie tri godine i uz postupno smanjivanje;
4.
to se tie bolesti ivotinja, financijska naknada iz lanka
36. stavka 1. toke (b) moe se dodijeliti za bolesti navedene u
popisu bolesti ivotinja koji je izradila Svjetska organizacija za
zdravlje ivotinja ili bolesti navedene u Prilogu Odluci
2009/470/EZ.
(b) iznose plaene iz uzajamnog fonda u svrhu financijske

naknade poljoprivrednicima. Uz navedeno, financijski
doprinos moe se odnositi na kamate komercijalnih
kredita koje je podigao uzajamni fond s ciljem isplate
financijske naknade poljoprivrednicima u sluaju krize.
Niti jedan poetni dioniki kapital ne smije biti uplaen iz
javnih sredstava.
5.
Potpora je ograniena stopom maksimalne potpore utvr
enom u Prilogu II.
5.
Potpora se mora ograniiti na maksimalnu stopu utvrenu
u Prilogu II.
Drave lanice mogu ograniiti trokove koji ispunjavaju uvjete

za primanje potpore primjenom:
lanak 40.
(a) gornjih graninih vrijednosti po fondu;

(b) odgovarajuih gornjih graninih vrijednosti po jedinici.
lanak 39.
Sredstvo za stabilizaciju prihoda
1.
Potpora utvrena u lanku 36. stavku 1. toki (c) dodje
ljuje se samo u sluaju pada prihoda od preko 30 % prosjenog
godinjeg prihoda pojedinog poljoprivrednika u prethodnom
trogodinjem razdoblju ili prosjenog trogodinjeg prihoda na
temelju prethodnog petogodinjeg razdoblja, ne uzimajui u
obzir najveu i najmanju vrijednost. Za potrebe lanka 36.
stavka 1. toke (c) navedeni prihod podrazumijeva zbroj
prihoda koje poljoprivrednik ostvari na tritu, ukljuujui
bilo kakav oblik javne potpore, umanjen za iznos ulaznih
trokova. Plaanja poljoprivrednicima iz uzajamnog fonda
moraju pokrivati manje od 70 % izgubljenog prihoda u onoj
godini u kojoj proizvoa stjee uvjete za primanje takve
pomoi.
2.
Kako bi ispunjavao uvjete za primanje potpore, uzajamni
fond mora:
Financiranje dodatnih nacionalnih izravnih plaanja za

Hrvatsku
1.
Potpora se moe dodijeliti poljoprivrednicima koji ispu
njavaju uvjete za dodatna nacionalna izravna plaanja na
temelju lanka 19. Uredbe (EU) br. 1307/2013. Uvjeti utvreni
u navedenom lanku primjenjuju se i na potporu koja se dodje
ljuje na temelju ovog lanka.
2.
Potpora dodijeljena poljoprivredniku za godine 2014.,
2015. i 2016. ne smije prijei razliku izmeu:
(a) razine izravnih plaanja primjenjivih na Hrvatsku za dotinu
godinu u skladu s lankom 17. Uredbe (EU) br. 1307/2013;
i
(b) 45 % odgovarajue razine izravnih plaanja koja se primje
njuje od 2022.
3.
Doprinos Unije dodijeljenoj potpori u Hrvatskoj na
temelju ovog lanka za 2014., 2015. i 2016. godinu ne smije
prijei 20 % njezinih ukupnih godinjih dodijeljenih sredstava
EPFRR-a.
(a) biti odobren od strane nadlenog tijela u skladu s nacio

nalnim zakonodavstvom;
4.
Stopa doprinosa EPFRR-a za nadopunu izravnih plaanja
ne smije prijei 80 %.
(b) primjenjivati transparentnu politiku u pogledu uplata sred

stava u fond i isplata sredstava iz fonda;
lanak 41.
Pravila o provedbi mjera
(c) primjenjivati jasna pravila u vezi s preuzimanjem odgovor

nosti u sluaju nastalih dugova.
Komisija donosi provedbene akte kojima utvruje pravila

provedbe mjera iz ovog odjeljka u vezi s:
3.
Drave lanice odreuju pravila za ustrojstvo i upravljanje
uzajamnim fondovima, a posebice pravila za isplatu naknada
poljoprivrednicima u sluaju krize te pravila za provedbu i
praenja potovanja tih pravila. Drave lanice osiguravaju da
propisi fondova predviaju kazne za sluaj nemara od strane
poljoprivrednika.
(a) postupcima odabira nadlenih tijela ili subjekata koji

pruaju savjetodavne usluge u vezi s poljoprivredom i
umarstvom, usluge upravljanja poljoprivrednim gospodar
stvom ili pomoi poljoprivrednim gospodarstvima te
postupnim smanjivanjem pomoi utvrene mjerom o savje
todavnim slubama iz lanka 15.;
L 347/520
HR
(b) procjenom koju provodi pojedina drava lanica, a odnosi

se na napredak poslovnog plana, opcije plaanja te naine
pristupa drugim mjerama namijenjenima mladim poljopri
vrednicima, utvrenima u mjeri za razvoj poljoprivrednih
gospodarstava i poslovanja iz lanka 19.;
(c) konverzijom u jedinice koje nisu navedene u Prilogu II. i
stopama konverzije ivotinja u grla stoke (GS) iz okvira
mjera iz lanaka 28., 29., 33. i 34.;
(d) mogunou koritenja standardnih pretpostavki o
dodatnim trokovima i izgubljenom prihodu iz okvira
mjera u lancima od 28. do 31., 33. i 34. te kriterije za
izraun;
(e) izraunom iznosa potpore ako pojedina aktivnost ispunjava
uvjete za primanje potpore utvrene iz okvira vie mjera.
iz lanka 84.
LEADER
lanak 42.
Lokalne akcijske skupine u okviru inicijative LEADER
1.
Uz zadae iz lanka 34. Uredbe (EU) br. 1303/2013,
lokalne akcijske skupine takoer mogu obavljati dodatne
zadae koje im je dodijelilo upravljako tijelo i/ili agencija za
plaanja.
2.
Lokalne akcijske skupine mogu od nadlene agencije za
plaanja zatraiti isplatu predujma ako je ta moguost navedena
u programu ruralnog razvoja. Iznos predujma ne smije prelaziti
50 % iznosa javne potpore povezane s tekuim trokovima i
trokovima istraivanja.
20.12.2013.
(b) pripremnu tehniku podrku namijenjenu meuteritori

jalnim ili transnacionalnim projektima suradnje, pod
uvjetom da lokalne akcijske skupine mogu dokazati da e
konkretni projekt biti proveden.
2.
Osim drugih lokalnih akcijskih skupina, partneri lokalne
akcijske skupine u okviru EPFRR-a mogu biti:
(a) skupina lokalnih javnih i privatnih partnera u ruralnom
podruju u kojemu se provodi lokalna razvojna strategija,
unutar ili izvan Unije;
(b) skupina lokalnih javnih i privatnih partnera na podruju
koje nije ruralno, a na kojem se provodi lokalna razvojna
strategija.
3.
U sluaju da lokalne akcijske skupine ne odaberu projekte
suradnje, drave lanice uspostavljaju sustav kontinuiranih
prijava.
Drave lanice dune su objaviti nacionalne ili regionalne admi
nistrativne postupke u vezi s odabirom transnacionalnih proje
kata suradnje i popisom prihvatljivih trokova najmanje dvije
godine nakon datuma odobrenja svojih programa ruralnog
razvoja.
Nadleno tijelo odobrava projekte suradnje u roku od najkasnije
etiri mjeseca od datuma podnoenja prijave za projekt.
4.
Drave lanice dune su obavijestiti Komisiju
odobrenim transnacionalnim projektima suradnje.
POGLAVLJE II.
lanak 43.
Zajednike odredbe koje se odnose na vie mjera
LEADER paket za pokretanje

Podrka za lokalni razvoj LEADER-a moe ukljuiti i LEADER
paket za pokretanje za lokalne zajednice koje nisu provele
LEADER u programskom razdoblju 2007. 2013. LEADER
paket za pokretanje sastoji se od potpore za izgradnju kapaci
teta i male pilot-projekte. Potpora u okviru LEADER paketa za
pokretanje nije uvjetovana podnoenjem lokalne razvojne stra
tegije LEADER-a.
lanak 44.
stavka
1.
Uredbe
Ulaganja
1.
U svrhu ostvarivanja prava na potporu u okviru EPFRR-a,
aktivnostima ulaganja prethodi procjena oekivanog okolinog
utjecaja u skladu sa pravom koje se odnosi na takvu vrstu
ulaganja u podrujima u kojima ta ulaganja mogu imati nepo
voljan utjecaj na okoli.
2.
Trokovi koji su prihvatljivi za potporu EPFRR-a ograni
avaju se na:
Aktivnosti suradnje u okviru inicijative LEADER

1.
Potpora iz lanka 35.
br. 1303/2013 dodjeljuje se za
lanak 45.
(EU)
(a) projekte suradnje unutar drave lanice (meuteritorijalna

suradnja) ili projekte suradnje izmeu teritorija u nekoliko
drava lanica ili s teritorijima u treim zemljama (transna
cionalna suradnja).
(a) izgradnju, stjecanje, ukljuujui iznajmljivanje ili poboljanje

nepokretne imovine;
(b) kupnju ili zakup novih strojeva i opreme do iznosa njihove
trine vrijednosti;
20.12.2013.
HR
(c) ope trokove navedene u tokama (a) i (b) poput trokova

usluga arhitekata i inenjera te trokova konzultacija,
trokova vezanih uz savjetovanje o okolinog i gospodarskoj
odrivosti, ukljuujui trokove studija izvedivosti. Studije
izvedivosti ostaju prihvatljivi troak i kada, na temelju
njihovih rezultata, nema trokova iz toki (a) i (b);
(d) sljedea nematerijalna ulaganja: nabavu ili razvoj raunalnih

programa i nabavu patenata, licenci, autorskih prava, robnih
igova;
(e) trokove uspostave planova upravljanja umama ili jednako

vrijednih planova
3.
U sluaju ulaganja u poljoprivredu, kupnja prava na poljo
privrednu proizvodnju, prava na plaanje, kupnja ivotinja,
kupnja jednogodinjih biljaka i njihova sadnja ne udovoljavaju
uvjetima za primanje potpore ulaganju. Meutim, u sluaju
obnove potencijala poljoprivredne proizvodnje naruenog
elementarnim nepogodama ili katastrofalnim dogaajima u
skladu s lankom 18. stavkom 1. tokom (b), trokovi kupnje
ivotinja mogu se smatrati prihvatljivim trokovima.
4.
Korisnici potpore u vezi s ulaganjem mogu od nadlenih
agencija za plaanja zatraiti isplatu predujma u visini od 50 %
iznosa javne potpore u vezi s ulaganjem ako je ta mogunost
obuhvaena planom ruralnog razvoja.
5.
Pomoni obrtni kapital povezan s novim ulaganjima u
sektoru poljoprivrede ili umarstva, koje primaju potporu u
okviru EPFRR-a putem financijskog instrumenta uspostavljenog
u skladu s lankom 37. Uredbe (EU) br. 1303/2013, moe biti
prihvatljiv troak. Takav prihvatljivi trokovi ne prelaze 30 %
cjelokupnog iznosa prihvatljivih trokova za ulaganje. Rele
vantni zahtjev mora se propisno obrazloiti.
6.
Kako bi se u obzir uzele posebne okolnosti odreenih
vrsta ulaganja, Komisija je ovlatena, sukladno lanku 83.,
donositi delegirane akte koji utvruju uvjete koji se moraju
ispuniti kako bi se ostali trokovi povezani s ugovorima o
leasingu, rabljenu opremu mogli smatrati prihvatljivim troko
vima i koji utvruju vrsta infrastrukture za obnovljivu energiju
koje trebaju biti prihvatljive za potporu.
lanak 46.
L 347/521
2.
Komisija je bila obavijetena o planu upravljanja rijenim
slivom, kako se trai u skladu s Okvirnom direktivom o
vodama, za cijelo podruje na kojem e se ulagati, kao i za
sva druga podruja iji okoli moe biti zahvaen tim ulaga
njem. Mjere koje stupaju na snagu na temelju plana upravljanja
rijenim slivom u skladu s lankom 11. Okvirne direktive o
vodama, a koje su relevantne za poljoprivredni sektor, bile su
navedene u relevantnom programu mjera.
3.
uspostavljeno je ili se uspostavlja mjerenje vode kojim se
omoguuje mjerenje potronje vode na razini ulaganja koje
prima potporu.
4.
Ulaganje predstavlja poboljanje postojee instalacije za
navodnjavanje ili element infrastrukture za navodnjavanje prih
vatljivo je samo ako je ex ante ocijenjeno da prua minimalno
5 % do 25 % utede vode u odnosu na tehnike parametre
postojee instalacije ili infrastrukture.
Ako ulaganje zahvaa podzemne ili povrinske vode iji je

status manji od dobrog u relevantnom planu upravljanja
rijenim slivom zbog razloga vezanih uz koliinu vode:
(a) ulaganje mora osigurati uinkovito smanjenje potronje

vode, na razini ulaganja, za barem 50 % od potencijalne
utede vode koja se omoguuje ulaganjem;
(b) u sluaju ulaganja na jednom poljoprivrednom gospodar

stvu, ono takoer kao rezultat mora imati smanjenje
ukupne potronje vode na gospodarstvu za barem 50 %
od potencijalne utede vode koja se omoguuje ulaganjem.
Ukupna potronja vode na gospodarstvu ukljuuje vodu
koju gospodarstvo prodaje.
Niti jedan uvjet iz stavka 4. ne primjenjuje se na ulaganje u

postojeu instalaciju koje je usmjereno samo na energetsku
uinkovitost ili na ulaganje za stvaranje rezervoara ili na
ulaganje u koritenje reciklirane vode koja ne utjee na
podzemne ili nadzemne vode.
5.
Ulaganje iji je rezultat neto poveanje navodnjavanog
podruja te koje utjee na podzemne ili povrinske vode prihva
tljivo je samo ako:
(a) status vode nije manji od dobrog u relevantnom planu

upravljanja rijenim slivom zbog razloga koji su povezani
s koliinom vode; i
Ulaganja u navodnjavanje
1.
Ne dovodei u pitanje lanak 45. ove Uredbe, u sluaju
navodnjavanja u novim i postojeim navodnjavanim podru
jima, prihvatljivim trokovima smatraju se samo ulaganja
koja ispunjavaju uvjete iz ovog lanka.
(b) studija utjecaja na okoli pokazuje da nee biti znaajnog

negativnog utjecaja na okoli zbog ulaganja; takvu analizu
utjecaja na okoli, koja se moe odnositi i na skupinu
gospodarstava, provodi ili odobrava nadleno tijelo.
L 347/522
HR
Podruja koja nisu navodnjavana, ali u kojima je u nedavnoj

prolosti bila aktivna instalacija za navodnjavanje, to se utvr
uje i opravdava u programu, mogu se smatrati navodnjavanim
podrujima za potrebe odreivanja neto poveanja navodnja
vanog podruja.
6.
Odstupajui od stavka 5. toke (a), ulaganja iji je rezultat
neto poveanje navodnjavanog podruja mogu biti prihvatljiva:
(a) ako se ulaganje povezuje s ulaganjem u postojee instalacije
za navodnjavanje ili element infrastrukture za navodnjavanje
za koji je ex ante ocijenjeno da prua minimalno 5 % do
25 % utede vode u odnosu na tehnike parametre postojee
instalacije ili infrastrukture i
(b) ako se ulaganjem osigurava uinkovito smanjenje potronje
vode, na razini cijelog ulaganja, za barem 50 % od poten
cijalne utede vode koja se omoguuje ulaganjem u posto
jeu instalaciju ili element infrastrukture.
Nadalje, odstupajui od toga, uvjet iz stavka 5. toke (a) ne
primjenjuju se na ulaganja u uspostavu nove instalacije za navo
dnjavanje koje se opskrbljuje vodom iz postojeeg rezervoara, a
koja su odobrila nadlena tijela prije 31. listopada 2013. godine
ako su ispunjeni sljedei uvjeti:
dotini rezervoar utvren je u relevantnom planu uprav
ljanja rijenim slivom te je podloan uvjetima kontrole iz
lanka 11. stavka 3. toke (e) Okvirne direktive o vodama;
dana 31. listopada 2013. godine na snazi je bilo ili najvie
ogranienje na ukupna zahvaanja iz rezervoara ili najmanja
potrebna razina toka u vodenim tokovima koji su zahvaeni
rezervoarom;
to najvee ogranienje ili najmanja potrebna razina toka u
skladu je s uvjetima utvrenima u lanku 4. Okvirne direk
tive o vodama; i
dotino ulaganje nee imati kao rezultat zahvaanje vee od
najvieg ogranienja koje je bilo na snazi 31. listopada
2013. ili smanjenje razine toka u zahvaenim vodenim
tokovima ispod najmanje potrebne razine koja je bila na
snazi 31. listopada 2013.
lanak 47.
Pravila za plaanja povezana s podrujima
1.
Broj hektara na koji se primjenjuje obveza u skladu s
lancima 28., 29. i 34. moe se razlikovati ovisno o godini u
sljedeim sluajevima:
(a) ako je ta mogunost obuhvaena programom ruralnog
razvoja;
20.12.2013.
(b) ako se ta obveza ne primjenjuje na fiksne parcele; i
(c) ako se ne ugroava ispunjavanje cilja obveze.
2.
Ako je cjelokupno zemljite ili dio zemljita na koji se
primjenjuje obveza ili cjelokupno gospodarstvo preneseno na
drugu osobu tijekom razdoblja trajanja te obveze, tu obvezu
ili njezin dio koji odgovara prenesenom zemljitu za preostalo
razdoblje moe preuzeti ta druga osoba ili moe istei i ne trai
se povrat sredstava za razdoblje u kojemu je obveza bila na
snazi.
3.
U sluaju da korisnik vie nije u mogunosti ispunjavati
dodijeljene obveze jer je gospodarstvo ili dio gospodarstva u
meuvremenu ponovno razdijeljeno na parcele ili podlijee
mjerama konsolidacije javnog zemljita ili mjerama konsolida
cije zemljita koje su odobrila nadlena tijela javne uprave,
drave lanice dune su poduzeti potrebne mjere kako bi
obveze bile prilagoene novoj situaciji nastaloj u gospodarstvu.
Ako se pokae da takvo prilagoavanje nije mogue, obveza
prestaje i ne trai se povrat sredstava za razdoblje u kojemu
je obveza bila na snazi.
4.
Povrat primljene pomoi nije potreban u sluaju vie sile i
izvanrednih okolnosti iz lanka 2. Uredbe (EU) br. 1306/2013.
5.
Stavak 2., to se tie sluajeva prijenosa cjelokupnog
gospodarstva, te stavak 4. takoer se primjenjuju na obveze
utvrene u lanku 33.
6.
Kako bi se zajamila uinkovita provedba mjera koje se
odnose na odreeno podruje te osigurali financijski interesi
Unije, Komisija je ovlatena donijeti delegirane akte u skladu s
lankom 83. kojima se utvruju uvjeti koji se primjenjuju na
pretvorbu ili prilagodbu obveza u okviru mjera iz lanaka 28.,
29., 33. i 34., odreuju ostale situacije u kojima nije potreban
povrat pomoi.
lanak 48.
Revizijska klauzula
Revizijska klauzula namijenjena je djelatnostima provedenim u
skladu s lancima 28., 29., 33. i 34. kako bi se osigurala
njihova prilagodba u sluaju izmjena relevantnih propisanih
standarda, zahtjeva ili obveza navedenih u tim lancima u
sluaju da opseg obveza nadilazi te lanke. Revizijska klauzula
takoer obuhvaa prilagodbe koje su potrebne za izbjegavanje
dvostrukog financiranja praksi iz lanka 43. Uredbe (EU)
br. 1307/2013 u sluaju izmjena tih praksi.
Djelatnosti poduzete u skladu s lancima 28., 29., 33. i 34. koje

izlaze iz okvira tekueg programskog razdoblja sadravaju revi
zijsku klauzulu kako bi se omoguila njihova prilagodba
pravnom okviru sljedeeg programskog razdoblja.
20.12.2013.
HR
Ako korisnik ne prihvati takvo prilagoavanje, obveza prestaje i

ne trai se povrat sredstava za razdoblje u kojemu je obveza
bila na snazi.
L 347/523
Navedene aktivnosti provode se u skladu s lankom 58. Uredbe

(EU, EURATOM) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vije
a (2) i ostalim odredbama te Uredbe i njezinim provedbenim
odredbama koje se primjenjuju na ovaj oblik izvrenja prora
una.
lanak 49.
Odabir djelatnosti
1.
Ne dovodei u pitanje lanak 30. stavak 3. toku (d)
Uredbe (EU) br. 1303/2013, upravljako tijelo programa
ruralnog razvoja mora odrediti kriterije odabira za djelatnosti
u dogovoru s odborom za praenje. Kriteriji odabira moraju
osigurati jednako postupanje prema svim podnositeljima
zahtjeva, uinkovito koritenje financijskih sredstava i uinkovi
tost mjera s obzirom na prioritete Unije za ruralni razvoj. Pri
utvrivanju i primjeni kriterija odabira u obzir se uzima naelo
proporcionalnosti prema veliini djelatnosti.
2.
Nadleno tijelo u dravi lanici odgovorno za odabir
djelatnosti duno je osigurati da su djelatnosti, uz iznimku
djelatnosti iz lanaka od 28. do 31., od 33. do 34. i od 36.
do 39., odabrane u skladu s kriterijima odabira iz stavka 1. te
da je taj postupak transparentan i dobro dokumentiran.
3.
Ako je to potrebno, korisnici se mogu odabrati na temelju
natjeaja, primjenom kriterija gospodarske i okoline uinkovi
tosti.
2.
Na inicijativu drava lanica, do 4 % ukupnog iznosa
svakog programa ruralnog razvoja moe biti namijenjeno zada
ama iz lanka 59. Uredbe (EZ) br. 1303/2013 te trokovima
pripremnih aktivnosti za razgraniavanje podruja s prirodnim
ogranienjima ili ostalim posebnim ogranienjima iz lanka 32.
Trokovi povezani s certifikacijskom tijelom iz lanka 9. Uredbe

(EU) br. 1306/2013 ne udovoljavaju uvjetima navedenima u
ovom stavku.
Unutar tog ogranienja od 4 % rezervira se iznos za uspostavu i

rad nacionalne ruralne mree iz lanka 54.
3.
Ako programi za ruralni razvoj obuhvaaju i slabije
razvijene regije i ostale regije, stopa doprinosa EPFRR-a za
tehniku pomo iz lanka 59. stavka 3. moe se odrediti uzima
njem u obzir vrste regije koja brojano prevladava u programu.
lanak 52.
lanak 50.
Europska mrea za ruralni razvoj
Definiranje ruralnog podruja
1.
Europska mrea za ruralni razvoj iji je cilj umreavanje
nacionalnih mrea, organizacija i uprava aktivnih u podruju
ruralnog razvoja na razini Unije uspostavlja se u skladu s
lankom 51. stavkom 1.
Za potrebe ove Uredbe upravljako tijelo mora definirati

ruralno podruje na razini programa. Drave lanice mogu
odrediti takvu definiciju za mjeru ili vrstu djelatnosti ako je to
propisno opravdano.
POGLAVLJE III.
2.
Ciljevi umreavanja putem Europske mree za ruralni
razvoj su sljedei:
Tehnika pomo i umreavanje

lanak 51.
Financiranje tehnike pomoi
1.
U skladu s lankom 6. Uredbe (EU) br. 1306/2013, EPFRR
moe koristiti do 0,25 % godinjih dodijeljenih sredstava za
financiranje zadaa iz lanka 58. Uredbe (EU) br. 1303/2013,
ukljuujui trokove uspostave i rada Europske mree za ruralni
razvoj iz lanka 52. i mree programa EPI-a iz lanka 53., na
poticaj Komisije i/ili samostalno.
EPFRR takoer moe financirati aktivnosti iz lanka 41. stavka

2. Uredbe (EU) br. 1151/2012 (1) povezane s oznakama i
simbolima programa kvalitete Unije.
(1) Uredba (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijea od
21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i
prehrambene proizvode (SL L 343, 14.12.2012., str. 1.).
(a) poveanje sudjelovanja svih zainteresiranih strana, posebno

onih u poljoprivredi, umarstvu i ostalom ruralnom razvoju,
u provedbi ruralnog razvoja;
(b) poboljanje kvalitete programa ruralnog razvoja;
(c) obavjetavanje ire javnosti o koristima politike ruralnog

razvoja.
(d) potpora evaluaciji programa ruralnog razvoja.

(2) Uredba Vijea (EZ, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i
Vijea od 25. lipnja 2012. o financijskim pravilima koja se primje
njuju na opi proraun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe
Vijea (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298, 26.10.2012., str. 1.).
L 347/524
3.
HR
Zadaci mree su sljedei:
(a) prikupljanje, analiziranje i irenje informacija o aktivnostima

u podruju ruralnog razvoja;
(b) pruanje potpore procesima evaluacije te prikupljanju poda

taka i upravljanju;
(c) prikupljanje, jaanje i irenje dobrih praksi ruralnog razvoja

na razini Unije, ukljuujui one o alatima i metodologijama
za evaluaciju;
i odrivost iz lanka 55. u skladu s lankom 51. stavkom 1.

Mrea se uspostavlja radi umreavanja operativnih skupina,
savjetodavnih slubi i znanstvenika.
2.
(e) pruanje informacija o razvoju ruralnih podruja u Uniji i

treim zemljama;
(f) organiziranje sastanaka i seminara na razini Unije namije

njenih onima koji aktivno sudjeluju u ruralnom razvoju;
(g) potpora nacionalnim mreama i inicijativama transnacio

nalne suradnje te razmjena dotinih aktivnosti i iskustva u
podruju ruralnog razvoja s mreama u treim zemljama;
Cilj mree programa EPI jest sljedei:
(a) poticanje razmjene strunog znanja i dobre prakse;

(b) uspostava dijaloga izmeu poljoprivrednika i znanstvene
zajednice i olakavanje ukljuivanja svih dionika u proces
razmjene znanja.
3.
(d) uspostavljanje i voenje tematskih skupina i/ili radionica

kako bi se potakla razmjena strunog znanja te podrala
provedba, praenje te daljnji razvoj politike ruralnog
razvoja;
20.12.2013.
Zadaci mree programa EPI su sljedei:
(a) pruanje pomoi i informacija kljunim subjektima u okviru

programa EPI;
(b) poticanje uspostave operativnih skupina i pruanje informa
cija o mogunostima koje nude politike Unije;
(c) olakavanje uspostave inicijativa za klastere te pilot-proje
kata ili pokaznih projekata koji se, izmeu ostalog, mogu
odnositi na sljedea pitanja:
i. poveanje produktivnosti, gospodarske isplativosti,
odrivosti, proizvodnje i uinkovitosti resursa u poljo
privredi;
ii. inovacije kojima se podrava biogospodarstvo;
(h) posebno za lokalne akcijske skupine:

iii. bioraznolikost, usluge povezane s ekosustavom, funk
cionalnost tla i odrivo upravljanje vodama;
i. stvaranje sinergije s aktivnostima koje se provode na
nacionalnoj ili regionalnoj razini, ili na obje, u okviru
uspostavljenih mrea, a koje su povezane s aktivnostima
jaanja kapaciteta i razmjene iskustava; i
ii. suradnja s tijelima lokalnog razvoja za umreavanje i

tehniku pomo uspostavljenim u okviru ERDF-a, ESF-a
i EMFF-a u vezi s njihovim aktivnostima lokalnog razvoja
i transnacionalnu suradnju.
4.
Komisija donosi provedbene akte kojima se uspostavlja
organizacijska struktura i rad Europske mree za ruralni
razvoj. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom
ispitivanja iz lanka 91.
lanak 53.
Mrea Europskog partnerstva za inovacije
1.
Mrea programa EPI uspostavlja se kako bi se
pruila podrka programu EPI za poljoprivrednu produktivnost
iv. inovativne proizvode i usluge za integrirani lanac

opskrbe;
v. otvaranje novih prilika za proizvode i trita za
primarne proizvoae;
vi. kvalitetu hrane, sigurnost hrane i zdravu prehranu;
vii. smanjenje gubitaka poslije berbe i rasipanja hrane.
(d) Prikupljanje i irenje informacija u podruju obuhvaenom
programom EPI, ukljuujui rezultate istraivanja i nove
tehnologije povezane s inovacijama i razmjenom znanja te
razmjene s treim zemljama na podruju inovacija.
4.
Komisija donosi provedbene akte kojima se uspostavlja
organizacijska struktura i rad mree programa EPI. Ti se proved
beni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz lanka 84.
20.12.2013.
HR
lanak 54.
Nacionalna ruralna mrea
1.
Svaka drava lanica uspostavlja nacionalnu ruralnu
mreu koja okuplja organizacije i uprave ukljuene u ruralni
razvoj. Partnerstvo iz lanka 5. Uredbe (EU) br. 1303/2013
takoer je dio nacionalne ruralne mree.
Drave lanice s regionalnim programima mogu predloiti

poseban program za uspostavu i rad njihove nacionalne
ruralne mree.
2.
Ciljevi su umreavanja u okviru nacionalne ruralne mree
sljedei:
(a) poveati sudjelovanje dionika u provedbi ruralnog razvoja;
(b) poboljati kvalitetu provedbe programa ruralnog razvoja;
L 347/525
v. aktivnosti koje se tiu dijeljenja i irenja rezultata

praenja i evaluacije;
vi. komunikacijski plan koji ukljuuje aktivnosti promovi
ranja i irenja informacija o programu ruralnog razvoja
u dogovoru s upravnim tijelima te informacijske i
komunikacijske aktivnosti usmjerene na informiranje
ire javnosti;
vii. aktivnosti koje se tiu mogunosti sudjelovanja i dopri
noenja aktivnostima Europske mree za ruralni razvoj.
4.
pravila u vezi s uspostavom i radom nacionalnih ruralnih
mrea i sadrajem posebnih programa iz stavka 1. Ti se proved
beni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz lanka 84.
GLAVA IV.
EPI ZA POLJOPRIVREDNU PRODUKTIVNOST I ODRIVOST
(c) obavjetavati iru javnost i potencijalne korisnike o politici

ruralnog razvoja i mogunostima financiranja;
(d) poticati inovacije u poljoprivredi, proizvodnji hrane, umar

stvu i ruralnim podrujima.
3.
Potpora u okviru EPFRR-a navedena u lanku 51. stavku
3. koristi se za:
(a) strukture potrebne za upravljanje mreom;
(b) pripremu i provedbu akcijskog plana koji mora obuhvaati

barem sljedee:
i. aktivnosti koje se tiu prikupljanja primjernih projekata

koji obuhvaaju sve prioritete programa ruralnog
razvoja;
ii. aktivnosti koje se tiu olakavanja tematskih i analiti

kih razmjena izmeu dionika ruralnog razvoja, dije
ljenja i irenja rezultata;
iii. aktivnosti koje se tiu pruanja izobrazbe i umreavanja

za lokalne akcijske skupine te posebice tehnike pomoi
u meuteritorijalnoj i transnacionalnoj suradnji, poti
canja suradnje meu lokalnim akcijskim skupinama te
traenja partnera za potrebe mjere iz lanka 35.;
iv. aktivnosti koje se tiu pruanja umreavanja za savjet

nike i uspostave potpore za inovacije;
lanak 55.
Ciljevi
1.
Program EPI za poljoprivrednu produktivnost i odrivost
ima sljedee ciljeve:
(a) promicanje poljoprivrednog i umarskog sektora koji je
uinkovit po pitanju resursa, gospodarski isplativ, produkti
van, konkurentan, s niskim razinama emisije, klimatski
povoljan i otporan, razvija se u smjeru sustava agroekoloke proizvodnje, pri emu potuje kljune prirodne
resurse o kojima ovisi poljoprivredna i umarska proizvo
dnja;
(b) poticanje stabilne i odrive opskrbe prehrambenim proizvo
dima, hranom za ivotinje i biomaterijalima, ukljuujui ve
postojee i nove tipove;
(c) poboljanje procesa iji je cilj ouvanje okolia, prilagoa
vanje klimatskim promjenama i ublaavanje klimatskih
promjena;
(d) pribliavanje najmodernijih istraivakih spoznaja i tehnolo
gije poljoprivrednicima, upraviteljima uma, ruralnim zajed
nicama, poduzeima, nevladinim organizacijama i savjetoda
vnim slubama.
2.
Program EPI za poljoprivrednu produktivnost i odrivost
ostvaruje svoje ciljeve na sljedee naine:
(a) stvaranjem dodane vrijednosti boljim povezivanjem istrai
vanja i poljoprivrednih praksi te poticanjem uestalijeg kori
tenja dostupnih inovacijskih mjera;
L 347/526
HR
20.12.2013.
(b) promicanjem bre i ire provedbe inovativnih rjeenja u

praksu i
3.
Operativne skupine moraju predstaviti rezultate svojeg
projekta, posebice putem mree programa EPI.
(c) obavjetavanjem znanstvene zajednice o potrebama istrai

vanja poljoprivrednih praksi.
GLAVA V.
FINANCIJSKE ODREDBE
3.
EPFRR doprinosi ciljevima programa EPI za poljopri
vrednu produktivnost i odrivost pruanjem podrke, u skladu
s lankom 35., operativnim skupinama u okviru programa EPI
iz lanka 56. i mrei programa EPI iz lanka 53.
lanak 56.
Operativne skupine
1.
Operativne skupine u okviru programa EPI dio su
programa EPI za poljoprivrednu produktivnost i odrivost.
Operativne skupine osnivaju zainteresirani subjekti poput poljo
privrednika, znanstvenika, savjetnika i poduzea koji su aktivni
u poljoprivrednom i prehrambenom sektoru i relevantni za
ostvarivanje ciljeva programa EPI.
2.
Operativne skupine u okviru programa EPI moraju uspo
staviti interne postupke da bi se osigurala transparentnost
njihova rada i donoenja odluka te da bi se osiguralo izbjega
vanje sukoba interesa.
3.
Drave lanice odluuju unutar okvira svojih programa u
kojoj e mjeri podupirati operativne skupine.
lanak 57.
Zadaci operativnih skupina
1.
Operativne skupine u okviru programa EPI moraju sasta
viti plan koji sadri sljedee:
(a) opis inovativnog projekta koji je potrebno razviti, testirati,

prilagoditi ili provesti;
(b) opis oekivanih rezultata te doprinos cilju programa EPI,

odnosno poboljanju produktivnosti te odrivog upravljanja
resursima.
2.
Pri provedbi inovativnih projekata operativne skupine
dune su:
(a) donositi odluke o razradi i provedbi inovativnih aktivnosti; i
(b) provoditi inovativne aktivnosti putem mjera financiranih iz

programa ruralnog razvoja.
lanak 58.
Resursi i njihova raspodjela
1.
Ne dovodei u pitanje stavke 5., 6. i 7. ovog lanka,
ukupni iznos potpore Unije ruralnom razvoju sukladnoj ovoj
Uredbi za razdoblje od 1. sijenja 2014. do 31. prosinca 2020.
je 84 936 milijuna EUR, prema cijenama iz 2011., u skladu s
viegodinjim financijskim okvirom za godine od 2014. do
2020.
2.
0,25 % resursa iz stavka 1. namijenjeno je za tehniku
pomo Komisiji kako je navedeno u lanku 51. stavku 1.
3.
Iznosi iz stavka 1. indeksiraju se s 2 % godinje za potrebe
njihova programiranja i kasnijeg ukljuivanja u opi proraun
Unije.
4.
Godinja raspodjela iznosa iz stavka 1. po dravi lanici
nakon odbitka iznosa iz stavka 2. odreena je u Prilogu I.a.
5.
Sredstva koja je drava lanica prenijela u skladu s
lankom 14. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1306/2013 oduzimaju
se od iznosa dodijeljenih toj dravi lanici sukladno stavku 4.
6.
Sredstva prenesena EPFRR-u u skladu s lankom 7.
stavkom 2. i lankom 14. stavkom 1. Uredbe (EU)
br. 1307/2013 i sredstva prenesena EPFRR-u u skladu s lan
cima 10.b i 136. Uredbe Vijea (EZ) br. 73/2009 (1) za kalen
darsku godinu 2013 takoer su ukljueni u godinju raspodjelu
iz stavka 4.
7.
Kako bi uzela u obzir dogaaje u vezi s godinjom raspo
djelu iz stavka 4., ukljuujui prijenose iz stavaka 5. i 6.; za
provedbu tehnikih prilagodbi bez izmjena ukupne dodjele ili
kako bi uzela u obzir sve ostale promjene predviene zakono
davnim aktom nakon donoenja ove Uredbe, Komisija je ovla
tena donijeti delegirane akte, u skladu s lankom 83., za prei
spitivanje gornjih granica iz Priloga I.
(1) Uredba Vijea (EZ) br. 73/2009 od 19. sijenja 2009. o utvrivanju
zajednikih pravila za programe izravne potpore za poljoprivrednike
u okviru zajednike poljoprivredne politike i utvrivanju odreenih
programa potpore za poljoprivrednike, o izmjeni uredaba (EZ)
br. 1290/2005, (EZ) br. 247/2006, (EZ) br. 378/2007 i stavljanju
izvan snage Uredbe (EZ) br. 1782/2003 (SL L 30, 31.1.2009,
str. 16.).
20.12.2013.
HR
8
Za potrebe dodjele priuve za postignute rezultate iz
lanka 20. stavaka 3. i 4. Uredbe (EU) br. 1303/2013, dostupni
namjenski prihodi odobreni u skladu s lankom 43. Uredbe
(EU) br. 1306/2013 za EPFRR bit e pridrueni iznosima nave
denim u lanku 20. Uredbe (EU) br. 1303/2013. Taj dostupni
namjenski prihod se dodjeljuje dravama lanicama proporcio
nalno njihovom udjelu u ukupnom iznosu potpore u okviru
EPFRR-a.
lanak 59.
Doprinos fonda
1.
Odluka kojom se odobrava program ruralnog razvoja
mora sadravati maksimalan iznos potpore programu u
okviru EPFRR-a. Ako je to potrebno, u odluci moraju biti
jasno odreena sredstva koja se dodjeljuju slabije razvijenim
regijama.
2.
Doprinos EPFRR-a izraunava se na temelju iznosa prihva
tljive javne potronje.
3.
Programi ruralnog razvoja moraju sadravati jedinstvenu
stopu doprinosa EPFRR-a koja se primjenjuje za sve mjere.
Prema potrebi uspostavlja se zasebna stopa doprinosa EPFRRa za slabije razvijene regije, najudaljenije regije te za manje
egejske otoke u okviru znaenja Uredbe (EEZ) br. 2019/93 te
za tranzicijske regije. Maksimalna stopa doprinosa EPFRR-a
iznosi:
(a) 85 % prihvatljivih javnih u slabije razvijenim regijama,

najudaljenijim regijama i manjim egejskim otocima u
okviru znaenja Uredbe (EEZ) br. 2019/93;
(b) 75 % prihvatljivih javnih rashoda za sve regije iji je BDP po

stanovniku za razdoblje od 2007. do 2013. bio manji od
75 % prosjeka EU-25 za referentni period, ali iji je BDP po
stanovniku iznad 75 % BDP prosjeka EU-27;
(c) 63 % prihvatljivih javnih rashoda za tranzicijske regije koje

nisu spomenute u toki (b) ovog stavka;
(d) 53 % prihvatljivih javnih rashoda u ostalim regijama.
L 347/527
najvie 90 % za programe u slabije razvijenim regijama, u

najudaljenijim regijama, u manjim egejskim otocima u
okviru znaenja Uredbe (EEZ) br. 2019/93 i u tranzicijskim
regijama iz stavka 3. toaka (b) i (c);
(b) 75 % za djelatnosti koje doprinose okolinim ciljevima te

prilagodbe klimatskim promjenama i njihova ublaavanja
prema lanku 17., lanku 21. stavku 1. tokama (a) i (b),
lancima 28., 29., 30., 31. i 34.
(c) 100 % za financijske instrumente na razini Unije iz lanka

38. stavka 1. toke (a) Uredbe (EU) br. 1303/2013;
(d) stopu doprinosa primjenjivu na dotinu mjeru uveanu za

dodatnih 10 postotnih bodova za doprinose financijskim
instrumentima iz lanka 38. stavka 1. toke (b) Uredbe
(EU) br. 1303/2013.
(e) 100 % za djelatnosti koje se financiraju iz sredstava

prenesenih u EPFRR uz primjenu lanka 7. stavka 2. i
lanka 14. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1306/2013.
(f) 100 % za iznos od 500 milijuna EUR, u cijenama iz 2011.,

dodijeljen Portugalu i za iznos od 7 milijuna eura, u cije
nama iz 2011., dodijeljen Cipru, pod uvjetom da te drave
lanice primaju financijsku pomo u skladu s lancima 136.
i 143. UFEU-a na dan 1. sijenja 2014. i kasnijem do 2016.
kada e se preispitati primjena ove odredbe.
(g) Za drave lanice koje na dan 1. sijenja 2014. ili kasnije

primaju financijsku pomo u skladu s lancima 136. i 143.
UFEU-a, stopa doprinosa EPFRR-a nastala primjenom lanka
24. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1303/2013moe se poveati
za dodatnih 10 postotnih bodova do najvie 95 % na
rashod koji te drave lanice plaaju tijekom prve dvije
godine provedbe programa ruralnog razvoja. Stopa dopri
nosa EPFRR-a koja bi se primijenila bez tog odstupanja i
dalje e se potovati za ukupni javni rashod tijekom
programskog razdoblja
5.
Najmanje 5 % ukupnog doprinosa EPFRR-a, a u sluaju
Hrvatske 2,5 %, za program ruralnog razvoja namijenjeno je
inicijativi LEADER.
Minimalna stopa doprinosa EPFRR-a iznosi 20 %.
4.
Odstupajui od stavka 3., maksimalni doprinos EPFRR-a
iznosi:
(a) 80 % za mjere iz lanaka 14., 27. i 35., za lokalni razvoj u

sklopu inicijative LEADER iz lanka 32. Uredbe (EU)
br. 1303/2013 te za djelatnosti iz lanka 19. stavka 1.
toke (a) podtoke i. Ta stopa moe se poveati na
6.
Najmanje 30 % ukupnog doprinosa EPFRR-a za program
ruralnog razvoja rezervirano je za mjere u okviru lanka 17. za
ulaganja povezana s klimom i okoliem, lanaka od 21., 28.,
29. i 30. s iznimkom plaanja povezanih s Okvirnom direk
tivom o vodama, te lanaka 31., 32. i 34.
Prvi se stavak ne primjenjuje na najudaljenije regije ni na preko

morska podruja drava lanica.
L 347/528
HR
7.
Ako drava lanica prijavljuje nacionalni program i niz
regionalnih programa, stavci 5. i 6. ne primjenjuju se na nacio
nalni program. Doprinos EPFRR-a za nacionalni program uzima
se u obzir za izraun postotka iz stavaka 5. i 6. za svaki regio
nalni program, proporcionalno s udjelom tog regionalnog
programa u nacionalnim dodijeljenim sredstvima.
8.
Troak koji se sufinancira iz EPFRR-a ne sufinancira se
doprinosom iz strukturnih fondova, iz kohezijskog fonda ili
iz bilo kojih drugih financijskih instrumenata Unije.
20.12.2013.
(a) operativni trokovi;
(b) trokovi osoblja;
(c) trokovi obuke;
(d) trokovi povezani s odnosima s javnou;

9.
Javni rashodi za potpore poduzetnicima moraju biti uskla
eni s limitima potpora navedenim u odnosu na dravne
potpore, osim ako ova Uredba navodi drukije.
lanak 60.
(e) financijski trokovi;
(f) trokovi umreavanja.
Prihvatljivost rashoda
1.
Odstupajui od lanka 65. stavka 9. Uredbe (EU)
br. 1303/2013, u sluaju kriznih mjera koje se provode zbog
elementarnih nepogoda u programima ruralnog razvoja moe
biti navedeno da se prihvatljivost rashoda povezanih s promje
nama programa moe poeti primjenjivati od dana pojave
elementarne nepogode.
2.
Rashodi su prihvatljivi za doprinos iz EPFRR-a samo kada
su nastali za djelatnosti o kojima je odluilo upravljako tijelo
odreenog programa ili za koje je to tijelo bilo nadleno, u
skladu s kriterijima odabira iz lanka 49.
Izuzevi ope trokove odreene u lanku 45. stavku 2. toki
(c), u sluaju djelatnosti ulaganja u skladu s mjerama u okviru
lanka 42. UFEU-a, prihvatljivim se smatraju samo rashodi
nastali nakon podnoenja zahtjeva nadlenom tijelu.
Drave lanice mogu u svojim programima odrediti da su prih
vatljivi iskljuivo rashodi nastali nakon to je nadleno tijelo
odobrilo zahtjev za potporu.
3.
Stavci 1. i 2. ne odnose se na lanak 51. stavak 1 i
stavak 2.
4.
Plaanja koja provode korisnici moraju biti popraena
fakturama i dokumentima koji dokazuju takva plaanja. U
sluaju da to nije mogue, takva plaanja potrebno je dokazati
dokumentima istovjetne dokazne vrijednosti, osim u sluaju
oblika potpore navedenih u lanku 67. stavku 1. tokama (b),
(c) i (d) Uredbe (EU) br. 1303/2013.
lanak 61.
Prihvatljivi rashodi
1.
U sluaju da su tekui trokovi obuhvaeni potporom iz
ove Uredbe, sljedei su trokovi prihvatljivi:
2.
Studije se smatraju prihvatljivim rashodima samo ako su
povezane s odreenim djelatnostima u okviru programa ili poje
dinim ciljevima programa.
3.
Doprinosi u naravi u obliku radova, dobara, usluga,
zemljita i nekretnina koji nisu plaeni u gotovini te za koje
ne postoje fakture ili dokumenti istovjetne dokazne vrijednosti
mogu se smatrati prihvatljivim ako ispunjavaju uvjete iz lanka
69. Uredbe (EU) br. 1303/2013.
lanak 62.
Mogunost provjere i kontrole mjera
1.
Drave lanice moraju osigurati da je mogue provjeriti i
kontrolirati sve mjere ruralnog razvoja koje namjeravaju prove
sti. U tu svrhu, upravljako tijelo i agencija za plaanja za svaki
program ruralnog razvoja moraju provesti ex ante procjenu
mogunosti provjere i kontrole mjera koje e biti obuhvaene
programom ruralnog razvoja. Upravljako tijelo i agencija za
plaanja takoer moraju provesti procjenu mogunosti kontrolei
nadzora mjera tijekom provedbe programa ruralnog razvoja. Ex
ante procjena i procjena tijekom razdoblja provedbe moraju
uzeti u obzir rezultate kontrole u prethodnom i trenutnom
programskom razdoblju. Ako se pri procjeni otkrije da zahtjevi
mogunosti kontrole i nadzora nisu ispunjeni, mjere se na
odgovarajui nain prilagoavaju.
2.
Ako je pomo dodijeljena na temelju standardnih trokova
ili dodatnih trokova i izgubljenog prihoda, drave lanice
moraju osigurati da su relevantni izrauni prikladni i toni te
unaprijed utvreni na temelju pravednog, ravnopravnog i
provjerljivog izrauna. U tu svrhu, tijelo koje je funkcionalno
neovisno o tijelima odgovornim za provedbu programa i posje
duje odgovarajue struno znanje, duno je provesti izraune ili
potvrditi prikladnost i tonost izrauna. U program ruralnog
razvoja mora se ukljuiti izjava koja potvruje prikladnost i
tonost izrauna.
20.12.2013.
HR
lanak 63.
Predujmovi
1.
Isplata predujmova mora biti popraena uspostavom
bankovnog jamstva ili istovjetne vrste jamstva u stopostotnoj
vrijednosti iznosa predujma. U sluaju javnih ustanova koje
primaju potporu, predujam se isplauje opinama, regionalnim
vlastima i njihovim udruenjima te javnopravnim tijelima.
Sredstva koja je javno tijelo priloilo kao jamstvo smatraju se

jednakima jamstvu iz prvog podstavka, pod uvjetom da to tijelo
pristane na plaanje iznosa pokrivena jamstvom ako im nije
odobreno pravo na primanje predujma.
2.
Jamstvo moe postati nevaee ako nadlena agencija za
plaanja ustanovi da je iznos stvarnih trokova koji odgovaraju
javnom doprinosu vezanom uz djelatnosti vei od iznosa
predujma.
GLAVA VI.
UPRAVLJANJE, KONTROLA I PROMOTIVNE AKTIVNOSTI
lanak 64.
L 347/529
3.
Drave lanice dune su za svaki program ruralnog
razvoja osigurati uspostavu odgovarajueg sustava upravljanja i
kontrole na nain da omoguuje jasnu raspodjelu i razgrani
enje funkcija izmeu upravljakog tijela i ostalih tijela.
Drave lanice odgovorne su za uspjeno funkcioniranje
sustava tijekom programskog razdoblja.
4.
Drave lanice moraju jasno odrediti zadatke upravljakog
tijela, agencije za plaanja i lokalnih akcijskih skupina u okviru
inicijative LEADER u vezi s primjenom kriterija za ostvarivanje
prava te odabir i postupke odabira projekata.
lanak 66.
Upravljako tijelo
1.
Upravljako tijelo zadueno je za upravljanje i provedbu
programa na uspjean, uinkovit i pravilan nain, a posebno je
zadueno za:
(a) osiguravanje prikladnog sigurnog elektronikog sustava za

biljeenje, odravanje, upravljanje i izvjetavanje o statisti
kim podacima vezanim uz program i njegovu provedbu u
svrhu nadziranja i evaluacije programa te posebice poda
cima potrebnima da bi se pratio napredak projekta u
odnosu na definirane ciljeve i prioritete;
Odgovornosti Komisije
Kako bi u kontekstu zajednikog upravljanja osigurala pouz
dano financijsko upravljanje u skladu s lankom 317. UFEU-a,
Komisija provodi mjere i kontrole navedene u Uredbi (EU)
br. 1306/2013.
lanak 65.
Odgovornosti drava lanica
1.
Drave lanice donose sve zakonodavne, statutarne i
administrativne odredbe u skladu s lankom 58. stavkom 1.
Uredbe (EU) br. 1306/2013 kako bi osigurale uinkovitu
zatitu financijskih interesa Unije.
2.
Drave lanice moraju za svaki program ruralnog razvoja
uspostaviti sljedea tijela:
(a) upravljako tijelo, koje moe biti ili javno ili privatno te
djelovati na nacionalnoj ili regionalnoj razini ili moe biti
sama drava lanica ako izvrava taj zadatak, zadueno za
upravljanje programom;
(b) akreditiranu agenciju za plaanja u smislu lanka 7. Uredbe

(EU) br. 1306/2013;
(c) certifikacijsko tijelo u smislu lanka 9. Uredbe (EU)

br. 1306/2013.
(b) dostavljanje Komisiji, do 31. sijenja i 31. listopada svake

godine programa, relevantnih podataka o odabranim djelat
nostima koje se financiraju, ukljuujui podatke o rezulta
tima i financijskim pokazateljima;
(c) osiguravanje da su korisnici i ostala tijela koja sudjeluju u

provedbi djelatnosti:
i. upoznati s obvezama koje proizlaze iz dodijeljene

pomoi te da vode ili zasebni raunovodstveni sustav
ili odgovarajue raunovodstvene kodove za sve transak
cije povezane s tom djelatnosti;
ii. svjesni zahtjeva o pruanju podataka upravljakom tijelu

i biljeenju rezultata.
(d) osiguravaju da je ex ante evaluacija iz lanka 55. Uredbe

(EU) br. 1303/2013 usklaena sa sustavom za evaluaciju i
praenje te da je prihvaena i da se dostavlja Komisiji;
(e) osiguravaju provoenje evaluacijskog plana iz lanka 56.

Uredbe (EU) br. 1303/2013, ex post evaluaciju programa
iz lanka 57. Uredbe (EU) br. 1303/2013 u rokovima nave
denim u toj Uredbi, usklaenost takvih evaluacija sa
sustavom za praenje i evaluaciju te dostavljaju provedene
evaluacije upravljakom tijelu i Komisiji;
L 347/530
HR
(f) dostavljaju podatke i dokumente upravljakom tijelu

potrebne za praenje provedbe programa u skladu s
njegovim odreenim ciljevima i prioritetima;
(g) sastavljaju godinje izvjee o napretku i skupne tablice za

praenje te ih dostavljaju Komisiji nakon prethodnog
odobrenja upravljakog tijela;
20.12.2013.
5.
Komisija donosi provedbene akte kojima odreuje jednake
uvjete za primjenu zahtjeva informiranja i promotivnih aktiv
nosti navedenih u stavku 1. toki (i).
GLAVA VII.
PRAENJE I EVALUACIJA
POGLAVLJE I.
(h) osiguravaju da agencija za plaanja dobije sve potrebne

informacije, posebice informacije o izvrenim postupcima i
svim provedenim kontrolama vezanim uz djelatnosti
odabrane za financiranje, prije odobravanja plaanja;
(i) osiguravaju promotivne aktivnosti povezane s programom,

ukljuujui promotivne aktivnosti putem nacionalne ruralne
mree, obavjetavaju potencijalne korisnike, strune organi
zacije, gospodarske i socijalne partnere, tijela koja se bave
promoviranjem jednakosti spolova te relevantne nevladine
organizacije, ukljuujui okoline organizacije, o moguno
stima koje program nudi te pravilima za ostvarivanje prava
na financiranje iz programa te obavjetavaju korisnike
potpora Unije i opu javnost o ulozi Unije u programu.
Ope odredbe
Odjeljak 1.
Uspostavljanje
i
ciljevi
sustava
praenje i evaluaciju
za
lanak 67.
Sustav za praenje i evaluaciju
U skladu s ovom glavom, Komisija i drave lanice zajedniki
uspostavljaju sustav za praenje i evaluaciju koji Komisija usvaja
provedbenim aktima. Ti provedbeni akti donose se u skladu s
postupkom ispitivanja iz lanka 84.
lanak 68.
Ciljevi
2.
Drava lanica ili upravljako tijelo mogu odrediti jedno ili
vie posrednikih tijela, ukljuujui tijela lokalne vlasti, tijela
nadlena za regionalni razvoj ili nevladine organizacije, zadu
enih za upravljanje i provedbu djelatnosti vezanih uz ruralni
razvoj.
Ako je dio zadataka upravljakog tijela prenesen na drugo tijelo,

upravljako tijelo zadrava potpunu odgovornost za uinkovi
tost i ispravnost upravljanja i provedbe tih zadataka. Uprav
ljako tijelo duno je osigurati provedbu odgovarajuih odre
daba kako bi osiguralo da drugo tijelo ima sve potrebne
podatke i informacije za izvravanje tih zadataka.
3.
Ako program ruralnog razvoja sadri tematski potpro
gram iz lanka 7., upravljako tijelo moe odrediti jedno ili
vie posrednikih tijela, ukljuujui tijela lokalne vlasti, lokalne
akcijske skupine ili nevladine organizacije, za upravljanje i
provedbu te strategije. U tom se sluaju primjenjuje stavak 2.
Ciljevi su sustava za praenje i evaluaciju sljedei:

(a) ukazati na napredak i postignua politike ruralnog razvoja
te procijeniti utjecaj, uspjenost, uinkovitost i vanost utje
caja politike ruralnog razvoja;
(b) poboljati ciljanu podrku ruralnom razvoju;
(c) podrati postupak uenja povezan s praenjem i evaluaci
jom.
Odjeljak 2.
Tehnike odredbe
lanak 69.
Zajedniki pokazatelji
Upravljako tijelo mora se pobrinuti da su djelatnosti i rezultati

tog tematskog potprograma posebno odreeni za svrhe sustava
za praenje i evaluaciju iz lanka 67.
1.
Popis zajednikih pokazatelja koji se odnose na poetnu
situaciju te financijsku provedbu, proizvode, rezultate i utjecaj
programa, a koji se mogu primijeniti na svaki program, odre
uju se u sustavu za praenje i evaluaciju navedenom u lanku
67. kako bi se omoguilo prikupljanje podataka na razini Unije.
4.
Podlono ulozi agencija za plaanje i ostalih tijela, kao to
je utvreno u Uredbi (EU) br. 1306/2013, u sluaju kad drava
lanica ima vie od jednog programa, moe se odrediti koordi
nacijsko tijelo koje e osigurati dosljednosti u upravljanju
fondovima i predstavljati poveznicu izmeu Komisije i nacio
nalnih upravnih vlasti.
2.
Zajedniki pokazatelji temelje se na dostupnim podacima,
povezani su sa strukturom i ciljevima okvira politike ruralnog
razvoja te omoguuju procjenu napretka, uspjenosti i uinko
vitosti provedbe politike u usporedbi s ciljevima na razini Unije,
nacionalnoj razini te razini programa. Zajedniki pokazatelji
uinka temelje se na dostupnim podacima.
20.12.2013.
HR
3.
Evaluator kvantificira utjecaj programa koji se mjeri poka
zateljima utjecaja. Na temelju rezultata evaluacija ZPP-a, uklju
ujui evaluacije programa ruralnog razvoja, Komisija uz pomo
drava lanica procjenjuje kombinirani utjecaj svih instrumenata
ZPP-a.
lanak 70.
L 347/531
(a) daje savjet i donosi odluku, u roku od etiri mjeseca od

datuma odobrenja programa, o kriterijima odabira financi
ranih djelatnosti koji se revidiraju u skladu s potrebama
programiranja;
(b) pregledava aktivnosti i rezultate povezane s napretkom

provedbe evaluacijskog plana programa;
Elektroniki informatiki sustav

Kljune informacije o provedbi programa, o svakoj djelatnosti
koja je odabrana za financiranje, kao i o izvrenim djelatnostima
koje su potrebne za aktivnosti praenja i evaluacije, ukljuujui
kljune podatke o svakom korisniku i projektu, biljee se i
odravaju u elektronikom obliku.
lanak 71.
(c) posebno pregledava aktivnosti u okviru programa povezane

s ispunjavanjem ex ante uvjeta, koji podlijeu odgovorno
stima upravljakog tijela, i prikuplja podatke o aktivnostima
povezanim s ispunjavanjem drugih ex ante uvjeta;
(d) sudjeluje u aktivnostima nacionalne ruralne mree u svrhu

razmjene informacija o provedbi programa; i
Pruanje informacija
Korisnici potpore u okviru mjera za ruralni razvoj i lokalne
akcijske skupine moraju upravljakom tijelu i/ili imenovanim
evaluatorima ili drugim tijelima koja izvravaju funkcije u ime
upravnog tijela pruiti sve informacije koje su potrebne za
praenje i evaluaciju programa, a posebno one povezane s ispu
njavanjem odreenih ciljeva i prioriteta.
(e) razmatra i odobrava godinja izvjea o provedbi prije nego

to se dostave Komisiji.
lanak 75.
Godinje izvjee o provedbi
POGLAVLJE II.
Praenje
lanak 72.
1.
Drava lanica duna je dostaviti Komisiji godinje
izvjee o provedbi programa ruralnog razvoja u prethodnoj
kalendarskoj godini do 30. lipnja 2016. te do 30. lipnja
svake sljedee godine do 2024., ukljuujui tu godinu. Izvjee
dostavljeno 2016. obuhvaa kalendarske godine 2014. i 2015.
Postupci praenja
1.
Upravljako tijelo i odbor za praenje iz lanka 47.
Uredbe (EU) br. 1303/2013prate kvalitetu provedbe programa.
2.
Upravljako tijelo i odbor za praenje prate sve programe
ruralnog razvoja pomou financijskih pokazatelja, pokazatelja
rezultata i ciljnih pokazatelja.
lanak 73.
2.
Osim usklaenosti sa zahtjevima iz lanka 50. Uredbe
(EU) br. 1303/2013 godinja izvjea o provedbi moraju
izmeu ostalog obuhvaati podatke o financijskim obvezama i
trokovima svake mjere te saetak izvrenih aktivnosti vezanih
uz evaluacijski plan.
3.
(EU) br. 1303/2013, godinje izvjee o provedbi dostavljeno
2017. takoer obuhvaa opis provedbe bilo kojeg potprograma
u okviru programa.
Odbor za praenje
Drave lanice u kojima se provode regionalni programi mogu
osnovati nacionalni odbor za praenje koji koordinira provedbu
tih programa u odnosu na nacionalni okvir i koliinu financij
skih sredstava.
lanak 74.
4.
(EU) br. 1303/2013 godinje izvjee o provedbi dostavljeno
2019. takoer mora obuhvaati opis provedbe bilo kojeg
potprograma u okviru programa te procjenu napretka u osigu
ravanju integriranog pristupa pri koritenju EPFRR-a i drugih
financijskih instrumenata Europske unije za poticanje teritori
jalnog razvoja ruralnih podruja, ukljuujui aktivnosti u okviru
lokalnih razvojnih strategija.
Odgovornosti odbora za praenje

Odbor za praenje brine se o uinkovitosti programa ruralnog
razvoja te uspjenosti njegove provedbe. Radi toga, osim
funkcija iz lanka 43. Uredbe (EU) br. 1303/2013, odbor za
praenje:
5.
pravila u vezi s predstavljanjem godinjih izvjea o provedbi.
iz lanka 84.
L 347/532
HR
20.12.2013.
POGLAVLJE III.
GLAVA VIII.
Evaluacija
ODREDBE O TRINOM NATJECANJU
lanak 76.
lanak 80.
Ope odredbe
Pravila koja se primjenjuju na poduzea
1.
Komisija moe donositi provedbene akte kojima se odre
uju elementi od kojih se sastoje ex ante i ex post evaluacije iz
lanaka 55. i 57. Uredbe (EU) br. 1303/2013 te kojima se
uspostavljaju minimalni zahtjevi za evaluacijski plan iz lanka
56. Uredbe (EU) br. 1303/2013. Ti se provedbeni akti donose u
skladu s postupkom ispitivanja iz lanka 84.
Ako se potpora utvrena u ovoj Uredbi dodjeljuje za oblike

suradnje meu poduzeima, potpora moe biti dodijeljena
samo za oblike koji su u skladu s pravilima trinog natjecanja
na temelju lanaka 206. do 210. Uredbe Europskog parlamenta
i Vijea (EU) br. 1308/2013.
2.
Drave lanice moraju se pobrinuti da su evaluacije u
skladu sa zajednikim evaluacijskim pristupom dogovorenim u
skladu s lankom 67., moraju organizirati generiranje i priku
pljanje potrebnih podataka te moraju evaluatorima dostaviti
razne podatke dobivene pomou sustava za praenje.
3.
Drave lanice objavljuju izvjea o evaluaciji na internetu,
a Komisija ih objavljuje na svojoj internetskoj stranici.
lanak 81.
Dravna potpora
1.
Osim ako je drugaije navedeno u ovoj glavi, lanci 107.,
108. i 109. UFEU-a odnose se na potpore drava lanica za
ruralni razvoj.
2.
lanci 107., 108. i 109. UFEU-a ne odnose se na plaanja
drava lanica na temelju ove Uredbe i u skladu s njom ili na
dodatno financiranje na nacionalnoj razini iz lanka 82., u
okviru lanka 42. UFEU-a.
lanak 77.
Ex ante evaluacija
lanak 82.
Drave lanice dune su osigurati da je ex ante evaluator

ukljuen jo u ranim fazama postupka razvoja programa
ruralnog razvoja, ukljuujui u razvoju analize iz lanka 8.
stavka 1. toke (b), u osmiljavanju logike intervencije u
okviru programa te u odreivanju ciljeva programa.
Dodatno nacionalno financiranje

Plaanja koja su drave lanice izvrile za djelatnosti u okviru
lanka 42. UFEU-a, a ija je svrha dodatno financiranje ruralnog
razvoja za koji je odobrena potpora Unije u bilo kojem trenutku
tijekom programskog razdoblja, drave lanice ukljuuju u
program ruralnog razvoja kao to je predvieno u lanku 8.
toki (j), a Komisija ih odobrava ako su u skladu s kriterijima
u okviru ove Uredbe.
lanak 78.
Ex post evaluacija
Tijekom 2024. drave lanice dune su izraditi izvjee o ex
post evaluaciji za sve programe ruralnog razvoja. To izvjee
dostavlja se Komisiji do 31. prosinca 2024.
GLAVA IX.
OVLASTI KOMISIJE, ZAJEDNIKE ODREDBE TE PRIJELAZNE I
ZAVRNE ODREDBE
POGLAVLJE I.
lanak 79.
Ovlasti Komisije
Sinteze evaluacija
lanak 83.
Komisija preuzima odgovornost za izradu sinteza izvjea o ex

ante i ex post evaluacijama na razini Unije.
Postupak delegiranja
Sinteze izvjea o evaluaciji moraju biti dovrene najkasnije do

31. prosinca u godini nakon godine u kojoj su relevantne
evaluacije predane.
1.
Komisiji se delegira ovlast za donoenje delegiranih akata
iz lanka 2. stavka 3., lanka 14. stavka 5., lanka 16. stavka 5.,
lanka 19. stavka 8., lanka 22. stavka 3., lanka 28. stavaka
10. i 11., lanka 29. stavka 6., lanka 30. stavka 8., lanka 33.
stavka 4., lanka 34. stavka 5., lanka 35. stavka 10., lanka 36.
stavka 5., lanka 45. stavka 6., lanka 47. stavka 6. te lanka
89. u skladu s uvjetima utvrenima u ovom lanku.
20.12.2013.
HR
2.
Komisiji se dodjeljuje ovlast za donoenje delegiranih
akata iz lanka 2. stavka 3., lanka 14. stavka 5., lanka 16.
stavaka 10. i 11., lanka 29. stavka 6., lanka 30. stavka 8.,
lanka 33. stavka 4., lanka 34. stavka 5., lanka 35. stavka 10.,
lanka 36. stavka 5., lanka 45. stavka 6., lanka 47 stavka 6. te
lanka 89. na razdoblje od sedam godina od dana stupanja na
snagu ove Uredbe. Komisija izrauje izvjee o delegiranju
ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od sedam
godina. Delegiranje ovlasti automatski se produljuje za razdoblja
jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijee tom
produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog
razdoblja.
3.
Europski parlament ili Vijee u svakom trenutku mogu
opozvati ovlasti za donoenje delegiranih akata iz lanka 2.
stavka 3., lanka 14. stavka 5., lanka 16. stavka 5., lanka
19. stavka 8., lanka 22. stavka 3., lanka 28. stavaka 10. i
11.,lanka 29. stavka 6., lanka 30. stavka 8., lanka 33.
stavka 4., lanka 34. stavka 5., lanka 35. stavka 10., lanka
36. stavka 5., lanka 45. stavka 6., lanka 47. stavka 6. te
lanka 89. Odlukom o opozivu prestaju delegirane ovlasti nave
dene u toj odluci. Odluka proizvodi uinke sljedeeg dana od
dana objave u Slubenom listu Europske unije ili kasnijeg datuma
navedenog u odluci. Odluka na utjee na valjanost delegiranih
akata koji su ve na snazi.
L 347/533
POGLAVLJE II.
Zajednike odredbe
lanak 85.
Razmjena informacija i dokumentacije
1.
Komisija, u suradnji s dravama lanicama, uspostavlja
informacijski sustav kako bi se omoguila sigurna razmjena
podataka od zajednikog interesa za Komisiju i svaku od
drava lanica. Komisija donosi provedbene akte kojima se utvr
uju pravila za rad tog sustava. Ti se provedbeni akti donose u
skladu s postupkom ispitivanja iz lanka 84.
2
Komisija osigurava uspostavu odgovarajueg sigurnosnog
elektronikog sustava za biljeenje i odravanje kljunih poda
taka i izvjea o praenju i evaluaciji te upravljanje njima.
lanak 86.
Obrada i zatita osobnih podataka
1.
Drave lanice i Komisija prikupljaju osobne podatke za
potrebe izvravanja svoje kontrole upravljanja, praenja i evalua
cije na temelju ove Uredbe i osobito obveza utvrenih u
glavama VI. i VII. te ne smiju obraivati te podatke na nain
koji nije u skladu s tim potrebama.
4.
im Komisija donese delegirani akt, ona ga istovremeno
dostavlja Europskom parlamentu i Vijeu.
5.
Delegirani akt donesen na temelju lanka 2. stavka 3.,
lanka 14. stavka 5., lanka 16. stavka 5., lanka 19. stavka
8., lanka 22. stavka 3., lanka 28. stavaka 10. i 11.,lanka 29.
stavka 6., lanka 47. stavka 6. te lanka 89. stupa na snagu
samo ako Europski parlament ili Vijee u roku od dva mjeseca
od priopenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeu na njega
ne uloe nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i
Europski parlament i Vijee obavijestili Komisiju da nee
uloiti prigovor. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inici
jativu Europskog parlamenta ili Vijea.
lanak 84.
2.
Ako se osobni podaci obrauju za potrebe praenja i
evaluacije na temelju glave VII., uz koritenje sigurnog elektro
nikog sustava iz lanka 85., oni se moraju uiniti anonimnim
te obraditi samo u agregiranom obliku.
3.
Osobni podaci obrauju se u skladu s pravilima Direktive
96/46/EZ i Uredbe (EZ) br. 45/2001. Ti se podaci pogotovo ne
smiju pohranjivati u obliku koji omoguuje identifikaciju subje
kata podataka due nego to je nuno za potrebe za koje su
prikupljeni ili za koje su dodatno obraeni, uzimajui u obzir
minimalna razdoblja uvanja propisana vaeim nacionalnim
zakonodavstvom ili zakonodavstvom Unije.
1.
Komisiji pomae odbor iji je naziv Odbor za ruralni
razvoj. Taj odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.
4.
Drave lanice obavjetavaju subjekte podataka da nacio
nalna tijela i tijela Unije mogu obraditi njihove osobne podatke
u skladu sa stavkom 1. i da u tom smislu uivaju prava utvr
ena u pravilima o zatiti podataka iz Direktive 95/46/EZ i
Uredbe (EZ) br. 45/2001.
2.
Kod upuivanja na ovaj stavak primjenjuje se lanak 5.
Uredbe (EU) br. 182/2011.
5.
lanci od 111. do 114. Uredbe (EU) br. 1306/2013
primjenjuju se na ovaj lanak.
Odborski postupak
L 347/534
HR
20.12.2013.
lanak 87.
lanak 89.
Ope odredbe o zajednikoj poljoprivrednoj politici
Prijelazne odredbe
Uredba (EU) br. 1306/2013 i odredbe donesene u skladu s tom

Uredbom primjenjuju se na mjere utvrene u ovoj Uredbi.
Kako bi se omoguio jednostavniji prijelaz sa sustava utvrenog

Uredbom (EZ) br. 1698/2005 na sustav utvren ovom Ured
bom, Komisija je ovlatena donijeti delegirane akte u skladu s
lankom 83. kojima se utvruju uvjeti pod kojima potpora koju
je odobrila Komisija u skladu s Uredbom (EZ) br. 1698/2005
moe biti integrirana u potporu koja se dodjeljuje u skladu s
ovom Uredbom, ukljuujui potporu za tehniku pomo i ex
post evaluacije. Ti delegirani akti mogu odrediti uvjete za
prijelaz od potpore za ruralni razvoj za Hrvatsku u okviru
Uredbe (EZ) br. 1085/2006 prema potpori u okviru ove
Uredbe.
POGLAVLJE III.
Prijelazne i zavrne odredbe

lanak 88.
Uredba (EZ) br. 1698/2005
lanak 90.
Uredba (EZ) br. 1698/2005 stavlja se izvan snage.
Stupanje na snagu i primjena
Uredba (EZ) br. 1698/2005 i dalje se primjenjuje na djelatnosti

provedene u skladu s programima koje je Komisija odobrila u
skladu s tom Uredbom prije 1. sijenja 2014.
Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Slubenom listu

Europske unije.
Uredba se primjenjuje od 1. sijenja 2014.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujua i izravno se primjenjuje u svim dravama lanicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 17. prosinca 2013.
Za Europski parlament
Predsjednik
Za Vijee
Predsjednik
M. SCHULZ
V. JUKNA
20.12.2013.
PRILOG I.
RASPODJELA POTPORE UNIJE ZA RURALNI RAZVOJ (OD 2014. DO 2020.)
(tekue cijene u eurima)
2017
2018
2019
2020
78 342 401
78 499 837
78 660 375
78 824 076
78 991 202
79 158 713
79 314 155
551 790 759
Bugarska
335 499 038
335 057 822
334 607 538
334 147 994
333 680 052
333 187 306
332 604 216
2 338 783 966
eka
314 349 445
312 969 048
311 560 782
310 124 078
308 659 490
307 149 050
305 522 103
2 170 333 996
90 287 658
90 168 920
90 047 742
89 924 072
89 798 142
89 665 537
89 508 619
629 400 690
1 178 778 847
1 177 251 936
1 175 693 642
1 174 103 302
1 172 483 899
1 170 778 658
1 168 760 766
8 217 851 050
Estonija
103 626 144
103 651 030
103 676 345
103 702 093
103 728 583
103 751 180
103 751 183
725 886 558
Irska
313 148 955
313 059 463
312 967 965
312 874 411
312 779 690
312 669 355
312 485 314
2 189 985 153
Grka
601 051 830
600 533 693
600 004 906
599 465 245
598 915 722
598 337 071
597 652 326
4 195 960 793
panjolska
1 187 488 617
1 186 425 595
1 185 344 141
1 184 244 005
1 183 112 678
1 182 137 718
1 182 076 067
8 290 828 821
Francuska
1 404 875 907
1 408 287 165
1 411 769 545
1 415 324 592
1 418 941 328
1 422 813 729
1 427 718 983
9 909 731 249
332 167 500
332 167 500
332 167 500
332 167 500
332 167 500
332 167 500
332 167 500
2 325 172 500
Italija
1 480 213 402
1 483 373 476
1 486 595 990
1 489 882 162
1 493 236 530
1 496 609 799
1 499 799 408
10 429 710 767
Cipar
18 895 839
18 893 552
18 891 207
18 888 801
18 886 389
18 883 108
18 875 481
132 214 377
Latvija
138 327 376
138 361 424
138 396 059
138 431 289
138 467 528
138 498 589
138 499 517
968 981 782
Litva
230 392 975
230 412 316
230 431 887
230 451 686
230 472 391
230 483 599
230 443 386
1 613 088 240
14 226 474
14 272 231
14 318 896
14 366 484
14 415 051
14 464 074
14 511 390
100 574 600
495 668 727
495 016 871
494 351 618
493 672 684
492 981 342
492 253 356
491 391 895
3 455 336 493
Malta
13 880 143
13 965 035
14 051 619
14 139 927
14 230 023
14 321 504
14 412 647
99 000 898
Nizozemska
87 118 078
87 003 509
86 886 585
86 767 256
86 645 747
86 517 797
86 366 388
607 305 360
557 806 503
559 329 914
560 883 465
562 467 745
564 084 777
565 713 368
567 266 225
3 937 551 997
1 569 517 638
1 567 453 560
1 565 347 059
1 563 197 238
1 561 008 130
1 558 702 987
1 555 975 202
10 941 201 814
Belgija
Danska
Njemaka
Hrvatska
Luksemburg
Maarska
Austrija
Poljska
L 347/535
2016
2015
HR
UKUPNO
2014. 2020.
2014
2014
2015
2016
2017
2018
2019
2020
UKUPNO
2014. 2020.
578 775 888
579 674 001
580 591 241
581 504 133
582 317 022
4 057 788 374
1 149 848 554
1 148 336 385
1 146 793 135
1 145 218 149
1 143 614 381
1 141 925 604
1 139 927 194
8 015 663 402
Slovenija
118 678 072
119 006 876
119 342 187
119 684 133
120 033 142
120 384 760
120 720 633
837 849 803
Slovaka
271 154 575
270 797 979
270 434 053
270 062 644
269 684 447
269 286 203
268 814 943
1 890 234 844
Finska
335 440 884
336 933 734
338 456 263
340 009 057
341 593 485
343 198 337
344 776 578
2 380 408 338
vedska
248 858 535
249 014 757
249 173 940
249 336 135
249 502 108
249 660 989
249 768 786
1 745 315 250
Ujedinjena Kraljevina
371 473 873
370 520 030
369 548 156
368 557 938
367 544 511
366 577 113
365 935 870
2 580 157 491
13 618 149 060
13 618 658 677
13 619 178 488
13 619 708 697
13 620 249 509
13 620 801 137
13 621 363 797
95 338 109 365
34 130 699
34 131 977
34 133 279
34 134 608
34 135 964
34 137 346
34 138 756
238 942 629
13 652 279 759
13 652 790 654
13 653 311 767
13 653 843 305
13 654 385 473
13 654 938 483
13 655 502 553
95 577 051 994
Rumunjska
Ukupno EU-28
Tehnika pomo (0,25 %)

Ukupno
577 895 019
HR
577 031 070
Portugal
L 347/536
(tekue cijene u eurima)
20.12.2013.
HR
20.12.2013.
PRILOG II.
IZNOSI I STOPE POTPORE
lanak
15(8)
Predmet
Maksimalan
iznos u EUR ili
stopa
1 500
Savjetodavne slube, slube za

upravljanje poljoprivrednim gospo
darstvom i pomo poljoprivrednim
gospodarstvima
200 000
16(2)
Aktivnosti informiranja i promicanja
70 %
16(4)
Programi kvalitete ili poljoprivredni i

prehrambeni proizvodi
3 000
17(3)
Ulaganje u fiziku imovinu
po savjetu
svake tri godine za osposobljavanje savjetnika
prihvatljivog troka te aktivnosti

po gospodarstvu godinje
Poljoprivredni sektor
50 %
iznosa prihvatljivih ulaganja u slabije

razvijenim regijama i u svim regijama iji je
BDP po stanovniku za razdoblje od 2007. do
2013. bio manji od 75 % prosjeka EU-25 za
referentni period, ali iji je BDP po stanovniku
iznad 75 % prosjeka BDP-a EU-27.
75 %
iznosa prihvatljivih ulaganja u najudaljenijim

regijama
75 %
iznosa prihvatljivog ulaganja u Hrvatsku za

provedbu Direktive Vijea 91/676/EEZ (1) (*)
u razdoblju od najvie etiri godine od dana
pristupanja na temelju lanka 3. stavka 2. i
lanka 5. stavka 1. te Direktive
75 %
iznosa prihvatljivih ulaganja na manjim egej

skim otocima
40 %
iznosa prihvatljivih ulaganja u ostalim regi

jama
Navedene stope mogue je poveati za
dodatnih 20 postotnih bodova pod uvjetom
da maksimalna kombinirana potpora ne
prelazi 90 %, u sluaju:
mladih poljoprivrednika kako je defini
rano u ovoj Uredbi ili onih koji su ve
uspostavili gospodarstvo tijekom pet
godina prije prijave za potporu;
zajednikih ulaganja i integriranih proje
kata, ukljuujui one povezane sa spaja
njem organizacija proizvoaa;
podruja s prirodnim i ostalim posebnim
ogranienjima iz lanka 32.;
djelatnosti podranih u okviru programa
EPI;
ulaganja povezanih s djelatnostima u
okviru lanaka 28. i 29.
L 347/537
HR
L 347/538
lanak
Predmet
Maksimalan
iznos u EUR ili
stopa
Prerada i plasman na trite proizvoda nave

denih u Prilogu I.TFEU-u
50 %
iznosa prihvatljivih ulaganja u slabije

razvijenim regijama i u svim regijama iji je
BDP po stanovniku za razdoblje od 2007. do
2013. bio manji od 75 % prosjeka EU-25 za
referentni period, ali iji je BDP po stanovniku
iznad 75 % prosjeka BDP-a EU-27.
75 %

regijama
75 %

skim otocima
40 %

jama
Navedene stope mogue je poveati za
dodatnih 20 postotnih bodova pod uvjetom
da maksimalna kombinirana potpora ne
prelazi 90 %, za djelatnosti podrane u
sklopu programa EPI ili one povezane s pove
zivanjem organizacija proizvoaa
17(4)
Ulaganje u fiziku imovinu
18(5)
Obnavljanje poljoprivrednog proiz

vodnog
potencijala
naruenog
elementarnim
nepogodama
te
uvoenje odgovarajuih preventivnih
aktivnosti
19(6)
23(3)
Razvoj poljoprivrednih gospodar

stava i poslovanja
Uspostavljanje poljoprivrednoumarskih sustava
100 %
Neproduktivna ulaganja i poljoprivredna i

umarska infrastruktura
80 %
iznosa prihvatljivih trokova ulaganja u djelat

nosti prevencije koje provode pojedini poljo
privrednici.
100 %
iznosa prihvatljivih trokova ulaganja u djelat

nosti prevencije koje zajedniki provodi vie
od jednog korisnika.
100 %
iznosa prihvatljivih trokova ulaganja za

djelatnosti obnove poljoprivrednog zemljita
i proizvodnog potencijala naruenog elemen
tarnim nepogodama i katastrofalnim dogaa
jima.
70 000
po mladom poljoprivredniku u skladu s

lankom 19. stavkom 1. tokom (a) podto
kom i.
70 000
po korisniku u skladu s lankom 19. stavkom

1. tokom (a) podtokom ii.
15 000
po malom poljoprivrednom gospodarstvu u

skladu s lankom 19. stavkom 1. tokom
(a) podtokom iii.
80 %
iznosa prihvatljivog ulaganja za uspostavu

poljoprivredno-umarskih sustava
20.12.2013.
HR
20.12.2013.
lanak
26(4)
27(4)
28(8)
29(5)
30(7)
31(3)
33(3)
Predmet
Ulaganja u umarske tehnologije te

u preradu, u mobiliziranje i u plasi
ranje na trite umarskih proizvoda
Uspostavljanje skupina proizvoaa

i organizacija
Poljoprivreda, okoli i klima
Ekoloki uzgoj
Plaanja povezana s mreom Natura

2000. i Okvirnom direktivom o
vodama
Plaanja za podruja s prirodnim

ogranienjima ili ostalim vrstama
ogranienja
Dobrobit ivotinja
L 347/539
Maksimalan
iznos u EUR ili
stopa
65 %
iznosa prihvatljivih
razvijenim regijama
75 %

regijama
75 %

skim otocima
40 %

jama
10 %
kao postotak proizvodnje plasirane na trite

tijekom prvih pet godina od priznavanja.
Potpora se razmjerno smanjuje.
100 000
Maksimalan godinji iznos u svim sluajevi

ma.
600 (*)
po hektaru godinje za jednogodinje usjeve
900 (*)
po hektaru godinje za specijalizirane viego

dinje usjeve
450 (*)
po hektaru godinje za ostala koritenja

zemljita
200 (*)
po grlu stoke (GS) godinje za lokalne vrste

koje poljoprivrednici mogu izgubiti
600 (*)
po hektaru godinje za jednogodinje usjeve
900 (*)
po hektaru godinje za specijalizirane viego

dinje usjeve
450 (*)
po hektaru godinje za ostala koritenja

zemljita
500 (*)
po hektaru godinje, maksimalni iznos u

poetnom periodu koji ne prelazi pet godina
200 (*)
po hektaru godinje, maksimalni iznos
50 (**)
po hektaru godinje minimalan iznos za

plaanja u sklopu Okvirne direktive o vodama
25
minimalni iznos po hektaru godinje u

prosjeku na podruju za koje korisnik
dobiva potporu
ulaganja
slabije
250 (*)
maksimalni iznos po hektaru godinje
450 (*)
maksimalni iznos po hektaru godinje u

planinskim podrujima kako je odreeno u
lanku 32. stavku 2.
500
po grlu stoke
HR
L 347/540
lanak
Predmet
Maksimalan
iznos u EUR ili
stopa
34(3)
umarsko-okoline slube i ouvanje

uma
200 (*)
38 (5)
65 %
iznosa premije osiguranja
38(5)
Uzajamni fondovi za nepovoljne

klimatske prilike, bolesti ivotinja i
biljaka, najezde nametnika te
okoline incidente
65 %
prihvatljivih trokova
39(5)
65 %
prihvatljivih trokova
po hektaru godinje
(1) Direktiva Vijea 91/676/EEZ od 12. prosinca 1991. o zatiti voda od oneienja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora
(SL L 375, 31.12.1991., str. 1.).
(*) Navedeni se iznosi u propisno opravdanim sluajevima mogu poveati uzimajui u obzir posebne okolnosti koje treba objasniti u
(**) Navedeni se iznos u propisno opravdanim sluajevima moe smanjiti uzimajui u obzir posebne okolnosti koje treba objasniti u
NB: intenzitet potpora ne dovodi u pitanje pravila Unije o dravnoj potpori
20.12.2013.
HR
20.12.2013.
L 347/541
PRILOG III.
BIOFIZIKI KRITERIJI ZA RAZGRANIAVANJE PODRUJA S PRIRODNIM OGRANIENJIMA
KRITERIJ
DEFINICIJA
GRANINA VRIJEDNOST
KLIMA
Niska temperatura (*)
Suhoa
Trajanje razdoblja rasta (broj dana) odreeno

brojem dana s prosjenom dnevnom
temperaturom >check; 5 C (LGPt5) ili
180 dana
Suma aktivnih temperatura (izraena u stup

njevima-danima) za razdoblje rasta odreena
ukupnom prosjenom dnevnom tempera
turom >check; 5 C
1 500 stupnjeva-dana
Omjer godinje koliine padalina (eng. preci

pitation, P) u godinjoj potencijalnoj evapo
transpiraciji (eng. annual potential evapo
transpiration, PET)
P/PET 0.5
Broj dana u vrijednosti ili iznad vrijednosti

poljskog kapaciteta
230 dana
Podruja u kojima je tlo natopljeno vodom u

veem dijelu godine
vlano u rasponu od 80 cm od povrine vie od

est mjeseci ili vlano u rasponu od 40 cm vie
od 11 mjeseci ili
KLIMA I TLO
Suvina vlanost tla
TLO
Ogranieno odvo
dnjavanje tla (*)
loe ili vrlo loe odvodnjeno tlo ili

prisutna boja glejnog tla u rasponu od 40 cm od
povrine
Relativna zasienost glinom, muljem, pije
skom, organskom tvari (postotak teine) i
krupnim materijalom (volumenski postotak)
15 % povrine tla ini krupni materijal, uklju

ujui izdanke stijena, kamenje ili
tekstura na pola ili vie (kumulativno) od 100 cm
od povrine tla je pjeskovita, s glinastim pije
skom u omjeru:
% mulja + (2 % gline) 30 % ili
tekstura povrinskog
postotkom gline
Nepovoljna tekstura i
kamenitost (*)
sloja
tla
visokim
( 60 % gline) ili
organsko tlo (organske tvari 30 %) u rasponu
od najmanje 40 cm ili
povrina tla sadri 30 % ili vie gline i prisutna
su svojstva vertinog tla u rasponu od 100 cm
od povrine tla
Plitkoa tla
Udaljenost (u centimetrima) od povrine tla

do koherentne stijene ili jako tvrdog sloja
zemlje
30 cm
HR
L 347/542
KRITERIJ
20.12.2013.
DEFINICIJA
GRANINA VRIJEDNOST
Prisutnost soli, izmjenjivog natrija, suvine

kiselosti
Salinitet: 4 deci-Siemensa po metru (dS/m) na

povrini tla ili
Zastupljenost natrija: 6 posto izmjenjivog
natrija (ESP - Exchangeable Sodium Percentage)
na pola ili vie (kumulativno) od 100 cm od
povrinskog sloja tla ili
Nepovoljna kemijska
svojstva (*)
Kiselost tla: pH 5 (u vodi) na povrini tla

TEREN
Strma padina
Promjena nagiba s obzirom na planime

trijsku udaljenost (%)
15 %
(*) Drave lanice trebaju samo provjeriti ispunjavanje ovog kriterija uz kriterije vrijednosti relevantne za specifinu situaciju odreenog
podruja.
20.12.2013.
HR
PRILOG IV.
OKVIRNI POPIS MJERA I DJELATNOSTI ZNAAJNIH ZA TEMATSKE POTPROGRAME IZ LANKA 7.
Mladi poljoprivrednici:
Potpora za pokretanje poslovanja mladim poljoprivrednicima za pokretanje prvog poljoprivrednog gospodarstva
Savjetodavne slube, slube za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i pomo poljoprivrednim gospodar
stvima
Suradnja
Ulaganja u nepoljoprivredne aktivnosti
Mala poljoprivredna gospodarstva:
Potpora za pokretanje poslovanja za razvoj malih poljoprivrednih gospodarstava
Programi kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode
stvima
Suradnja
Ulaganja u nepoljoprivredne aktivnosti
LEADER
Planinska podruja:
Plaanja za podruja s prirodnim ogranienjima ili ostalim vrstama ogranienja
Poljoprivredno-okoline klimatske djelatnosti
Suradnja
Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja u ruralnim podrujima
Uspostava poljoprivredno-umarskih sustava
Osnovne usluge i obnova sela u ruralnim podrujima
stvima
LEADER
Kratki lanci opskrbe:
Suradnja
LEADER
L 347/543
L 347/544
HR

stvima
ene u ruralnim podrujima:
stvima
Suradnja
LEADER
Prilagodba klimatskim promjenama i njihovo ublaavanje i bioraznolikost:
stvima
Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala naruenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim doga
ajima te uvoenje odgovarajue preventivne aktivnosti
Ulaganja u razvoj umskih podruja i poboljanje isplativosti uma
Ekoloki uzgoj
Plaanja povezana s mreom Natura 2000. i Okvirnom direktivom o vodama
Plaanja za podruja s prirodnim ogranienjima i ostalim vrstama ogranienja (bioraznolikost)
Suradnja
Upravljanje rizicima
20.12.2013.
20.12.2013.
HR
L 347/545
PRILOG V.
EX ANTE UVJETI ZA RURALNI RAZVOJ
1. UVJETI POVEZANI S PRIORITETIMA
Prioritet Europske unije za
tematski cilj (TC) ruralnog
razvoja/zajednikih odredbi
Trei prioritet za ruralni

razvoj: promicanje organiza
cije lanca opskrbe hranom,
ukljuujui preradu i plasi
ranje poljoprivrednih proiz
voda na trite, dobrobit ivo
tinja te upravljanje rizikom u
poljoprivredi,
Ex ante uvjet
Kriteriji
3.1. Spreavanje rizika i upravljanje

rizikom: postojanje nacionalnih ili
regionalnih procjena rizika za
potrebe upravljanja kriznim situaci
jama, uzimajui u obzir prilagodbu
klimatskim promjenama
Primjenjuje se nacionalna ili regionalna

procjena rizika sa sljedeim elemen
tima:
TC 5: promicanje prilagodbe
na klimatske promjene, sprje
avanja i upravljanja rizikom
opis procesa, metodologije, metoda

i neosjetljivih podataka koji se
koriste za procjenu rizika, kao i
kriterija utemeljenih na riziku za
odreivanje prioriteta ulaganja;
opis moguih razvoja dogaaja s
jednim ili vie rizika;
uzimanje u obzir nacionalne strate
gije za prilagodbu na klimatske
promjene, gdje je to primjereno.
etvrti prioritet za ruralni

razvoj: obnavljanje, ouvanje
i
poboljanje
ekosustava
vezanih uz poljoprivredu i
umarstvo
4.1 Dobri poljoprivredni i okolini

uvjeti (DPEU): na nacionalnoj razini
uspostavljeni su standardi dobrih
poljoprivrednih i okolinih uvjeta
zemljita iz glave VI. poglavlja I.
Uredbe (EU) 1306/2103
standardi dobrih poljoprivrednih i okoli

nih uvjeta odreeni su u nacionalnim
zakonima te navedeni u programima.
TC 5: promicanje prilagodbe
na klimatske promjene, sprje
avanja i upravljanja rizikom
4.2 Minimalni zahtjevi u vezi s gnoji

vima i proizvodima za zatitu biljaka:
minimalni zahtjevi u vezi s gnojivima
i proizvodima za zatitu biljaka iz
glave III. poglavlja I. lanka 28. ove
Uredbe definirani su na nacionalnoj
razini
minimalni zahtjevi u vezi s gnojivima i

proizvodima za zatitu biljaka iz glave
III. poglavlja I. ove Uredbe navedeni su
u programima
TC 6: ouvanje i zatita
okolia i promicanje uinkovi
tosti resursa
4.3 Ostali relevantni nacionalni stan

dardi: u smislu glave III. poglavlja I.
lanka 28. ove Uredbe definirani su
znaajni obvezni nacionalni standardi
znaajni obvezni nacionalni standardi

navedeni su u programima
Peti prioritet za ruralni razvoj:

promicanje
uinkovitosti
resursa te poticanje pomaka
prema
gospodarstvu
s
niskom
razinom
ugljika
otpornom
na
klimatske
promjene u poljoprivrednom,
prehrambenom i umarskom
sektoru
51. Energetska uinkovitost: Prove

dene su aktivnosti promicanja ispla
tivih poboljanja energetske uinkovi
tosti i isplativih ulaganja u energetsku
uinkovitost
pri
izgradnji
ili
obnavljanju zgrada.
Aktivnosti obuhvaaju:
TC 4: poticanje pomaka
prema
gospodarstvu
s
niskom razinom ugljika u
svim sektorima
TC 6: Ouvanje i zatita
okolia i promicanje uinkovi
tosti resursa
mjere kojima e se osigurati

primjena minimalnih zahtjeva pove
zanih s potrebnom energetskom
uinkovitou zgrada u skladu s
lancima 3., 4. i 5. Direktive
2010/31/EU Europskog parlamenta
i Vijea (1).
mjere nune za uspostavu sustava
ovjere
energetske
uinkovitosti
zgrada u skladu s lankom 11.
Direktive 2010/31/EU
mjere kojima e se osigurati strateki
plan o energetskoj uinkovitosti, u
skladu s lankom 3. Direktive
2012/27 EU Europskog parlamenta
i Vijea (2).
L 347/546
HR
Prioritet Europske unije za

tematski cilj (TC) ruralnog
razvoja/zajednikih odredbi
Ex ante uvjet
20.12.2013.
Kriteriji
mjere u skladu s lankom 13. Direk

tive 2006/32/EZ Europskog parla
menta i Vijea (3) o energetskoj uin
kovitosti i energetskim uslugama
kako bi se osiguralo da krajnji kori
snici dobiju pojedinana brojila u
mjeri u kojoj je to tehniki izvedivo,
financijski razumno i razmjerno u
odnosu na potencijalnu utedu
energije.
5.2. Vodni sektor: postojanje a) poli
tike odreivanja cijene vode koja daje
prikladne poticaje korisnicima za
uinkovito koritenje vodnih resursa i
b) prikladnog doprinosa razliitih
naina koritenja voda u povratu
trokova vodnih usluga, po stopi
koja je utvrena u odobrenom planu
upravljanja rijenim slivom za
ulaganja podrana u okviru programa.
U sektorima koje podupire EPFRR,

drava lanica osigurala je doprinos
razliitih naina koritenja vode u
povratu trokova vodnih usluga prema
sektoru u skladu s lankom 9. stavkom
1. prvom alinejom Okvirne direktive o
vodama uzimajui u obzir, ako je potre
bno, drutvene, okoline i ekonomske
uinke povrata kao i zemljopisne i
klimatske uvjete u zahvaenoj regiji ili
regijama.
5.3. Obnovljiva energija: provedene

su radnje za promicanje proizvodnje
i distribucije obnovljivih izvora energi
je (4).
Postoje transparentni programi potpora,

prioritet u pristupu mrei ili zajameni
pristup i prioritet u otpremi, kao i
objavljena standardna pravila u vezi s
snoenjem i podjelom trokova tehni
kih prilagodbi u skladu s lankom 14.
stavkom 1. i lankom 16. stavcima 2. i
3. Direktive 2009/28/EZ.
Drava lanica usvojila je nacionalni
akcijski plan za obnovljivu energiju u
skladu s lankom 4. Direktive
2009/28/EZ.
esti prioritet za ruralni

razvoj: promicanje drutvene
ukljuenosti, suzbijanja siro
matva
i
gospodarskog
razvoja u ruralnim podrujima
TC 2: Poboljanje pristupa
informacijskoj i komunikacij
skoj tehnologiji te njezinog
koritenja i kvalitete (cilj na
podruju irokopojasnosti)
6. Infrastruktura za mree nove

generacije (NGN): Postojanje nacio
nalnih ili regionalnih planova za
pristup nove generacije u kojima se
uzimaju u obzir regionalne aktivnosti
kako bi se postigli ciljevi pristupa
internetu velike brzine u Uniji, s
naglaskom na podruja na kojima
trite ne uspijeva pruiti otvorenu
infrastrukturu pristupane cijene i
kvalitete u skladu s pravilima Unije o
konkurentnosti i dravnim potporama
i kako bi se pruile dostupne usluge
osjetljivim skupinama.
Postoji nacionalni ili regionalni Plan

NGN-a koji sadri:
plan infrastrukturnih ulaganja teme
ljen na gospodarskoj analizi, uzima
jui u obzir postojee privatnu i
javnu infrastrukturu i planirana
ulaganja;
odrive modele ulaganja kojima se
ojaava trino natjecanje i prua
pristup otvorenoj, pristupanoj,
kvalitetnoj infrastrukturi i uslugama
koje odolijevaju buduim tehnolo
kim promjenama;
mjere za poticanje privatnih ulaga
nja.
(1) Direktiva 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijea od 19. svibnja 2010. o energetskoj uinkovitosti zgrada (preinaka) (SL L 153,
18.6.2010., str. 13.).
(2) Direktiva 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijea od 25. listopada 2012. o energetskoj uinkovitosti, izmjeni direktiva
2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ (SL L 315, 14.11.2012., str. 1.).
(3) Direktiva 2006/32/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 5. travnja 2006. o energetskoj uinkovitosti u krajnjoj potronji i
energetskim uslugama te o stavljanju izvan snage Direktive Vijea 93/76/EEZ (SL L 114, 27.4.2006., str. 64.).
(4) Direktiva 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 23. travnja 2009. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora te o
izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage direktiva 2001/77/EZ i 2003/30/EZ (SL L 140, 5.6.2009., str. 16.).
HR
20.12.2013.
PRILOG VI.
OKVIRNI POPIS MJERA VEZANIH UZ JEDAN ILI VIE PRIORITETA UNIJE ZA RURALNI RAZVOJ
Mjere od posebne vanosti za nekoliko prioriteta Unije
lanak 15.
Savjetodavne slube, slube za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i pomo poljopri

vrednim gospodarstvima
lanak 17.
lanak 19.
lanak 35.
Suradnja
lanci od 42. do 44.
LEADER
Mjere od posebne vanosti za poticanje prenoenja znanja i inovativnosti u poljoprivredi, umarstvu i ruralnim podru
jima
lanak 14.
lanak 26.
ulaganja u umarske tehnologije te u preradu, u mobiliziranje i u plasiranje umarskih proiz

voda na trite
Mjere od posebne vanosti za poticanje konkurentnosti u svim oblicima poljoprivrede te poveanje isplativosti poljopri
vrednih gospodarstava
lanak 16.
Programi kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu
Mjere od posebne vanosti za promicanje organiziranja lanaca isporuke hrane i upravljanje rizikom u poljoprivredi
lanak 18.
Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala naruenog elementarnim nepogodama i

katastrofalnim dogaajima te uvoenje odgovarajuih preventivnih aktivnosti
lanak 24.
Spreavanje i uklanjanje teta u umama nastalih umskim poarima te elementarnim nepogo

dama i katastrofalnim dogaajima
lanak 27.
lanak 33.
Dobrobit ivotinja
lanak 36.
Upravljanje rizikom
lanak 37.
lanak 38.
Uzajamni fondovi za bolesti ivotinja i biljaka te okoline incidente
lanak 39.
Mjere od posebne vanosti za obnovu, ouvanje i poboljanje ekosustava ovisnih o poljoprivredi i umarstvu
i
Promicanje uinkovitosti resursa te poticanje pomaka prema gospodarstvu s niskom razinom ugljika otpornom na
klimatske promjene u poljoprivrednom, prehrambenom i umarskom sektoru
lanak 21.
stavak 1.
toka (a)
Poumljavanje i stvaranje umskih podruja
lanak 21.
stavak 1.
toka (b)
Uspostava poljoprivredno-umarskih sustava
L 347/547
L 347/548
HR
lanak 21.
stavak 1.
toka (d)
Ulaganja u jaanje otpornosti i okoline vrijednosti kao i ublaavanje potencijalnih umskih

ekosustava
lanak 28.
lanak 29.
Ekoloki uzgoj
lanak 30.
Plaanja povezana s mreom Natura 2000. i Okvirnom direktivom o vodama
lanci od 31. do i 32.
Plaanja povezana s podrujima s prirodnim ogranienjima ili ostalim posebnim ogranienjima
lanak 34.
Mjere od posebne vanosti za promicanje drutvene ukljuenosti, suzbijanja siromatva i gospodarskog razvoja u ruralnim
podrujima
lanak 20.
Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim podrujima
lanci od 42. do 44.
LEADER
20.12.2013.

Uredba 1305 - 2013

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Uredba 1305 - 2013

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

20.12.2013.

Slubeni list Europske unije

UREDBA (EU) br. 1305/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEA

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEE EUROPSKE UNIJE,

uzimajui u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a

uzimajui u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim

Budui da cilj ove Uredbe, to jest ruralni razvoj, drave

Kako bi se osigurao odriv razvoj ruralnih podruja,

uzimajui u obzir miljenje Revizorskog suda,

uzimajui u obzir miljenje Europskog gospodarskog i soci

uzimajui u obzir miljenje Odbora regija,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeu,

Politika ruralnog razvoja trebala bi biti uspostavljena za

Slubeni list Europske unije

uz prijenos znanja i inovacije u poljoprivredi, umarstvu i

Prioritete Unije za ruralni razvoj trebalo bi razvijati u

Aktivnosti Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni

Kako bi se osigurao izravan poetak i uinkovita

Drave lanice trebale bi biti u mogunosti ukljuiti u

prue mogunost doprinoenja restrukturiranju poljopri

Programi ruralnog razvoja trebali bi utvrditi potrebe

Ciljeve programa ruralnog razvoja potrebno je odrediti u

Potrebno je utvrditi odreena pravila za programiranje i

Evolucija i specijalizacija poljoprivrede i umarstva te

Slubeni list Europske unije

stavka 3. Direktive 2000/60/EZ Europskog parlamenta i

sektor hrane i ruralnim MSP-ovima omoguiti da osobito

Savjetodavne slube za poljoprivredna gospodarstva

razvijanja konkurentnosti, sektorske integracije, inovacije,

Europski ili nacionalni programi kvalitete, ukljuujui

(1) Uredba Europskog parlamenta i Vijea (EU) br. 1306/2013 od

(3) Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijea o uspostavi

Slubeni list Europske unije

da se diversifikacija u nepoljoprivredne aktivnosti odnosi

programi kvalitete za pamuk takoer bi trebali biti obuh

Kako bi se poboljali gospodarski rezultati i okolina

Poljoprivredni je sektor vie od drugih sektora podloan

Stvaranje i razvoj novih gospodarskih aktivnosti u smislu

S ciljem rjeavanja problema mladih poljoprivrednika

MSP-i su okosnica ruralnog gospodarstva Unije. Razvoj

Razvoj lokalne infrastrukture i temeljnih lokalnih usluga

Slubeni list Europske unije

djelatnostima s tim ciljem, ukljuujui pristup informacij

umarstvo je sastavni dio ruralnog razvoja te bi potpora

Ovu bi mjeru za umarstvo trebalo donijeti s obzirom

lanica ili jednakovrijednim instrumentima koji bi trebali

Skupine i organizacije proizvoaa pomau poljoprivred

Plaanja za poljoprivredu, okoli i klimu trebala bi i dalje

Slubeni list Europske unije

Potpora bi u isto vrijeme trebala biti dostupna i poljo

zajedniko djelovanje ukljuuje dodatne transakcijske

Drave lanice trebale bi odravati razinu napora podu

Plaanja poljoprivrednicima za prijelaz na organski uzgoj

Potpora bi se i dalje trebala odobravati poljoprivredni

(1) Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijea od

Plaanja poljoprivrednicima u planinskim podrujima ili

Kako bi se osiguralo uinkovito koritenje fondova Unije

Poljoprivrednike bi trebalo i dalje poticati na usvajanje

Slubeni list Europske unije

Potrebno je nastaviti odobravanje plaanja posjednicima

Tijekom razdoblja programiranja od 2007. do 2013.