Croatica et Slavica Iadertina, Zadar, 2011

UDK 81'211
811.163.41
811.163.42'373.613
Pregledni lanak
Primljen: 14. 01. 2011.
Prihvaen za tisak: 04. 11. 2011.

Jurica Budja
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Republike Austrije 16, HR 10000 Zagreb
jbudja@ihjj.hr

Zastor ili zavjesa?

lanak se bavi dvjema rijeima, zastor i zavjesa. Dijakronijska analiza arealne
raspodjele tih dviju rijei pokazuje da za zavjesu nema niti jedne jedine potvrde prije
19. st., dok je u srpskom obina. Zavjesa se ima drati za posuenicu iz srpskoga,
koja je sociolingvistiki prestinija od hrvatske rijei zastor.
K lju ne r i j e i : dijakronija, hrvatski jezik, srpski jezik, zastor, zavjesa.

U Jeziku godite 51., br. 4, na str. 154. S. Babi odgovara na pitanje graanina Ive
oljaia o razlici meu rijeima zastor i zavjesa. G. oljaiu se "ini da je razlika u
tome to je zastor ono ime se to zastire, npr. na prozoru da ne ulazi svjetlo izvana,
a zavjesa ono to na prozoru visi kao ukras". U nastavku lanka S. Babi tumai
da g. oljai "u naelu ima pravo jer to djelomino proizlazi iz osnovnih rijei od
kojih su te imenice izvedene, zastor od zastrijeti, a zavjesa zavjesiti i neizravno od
vjesiti, visjeti. Kako zastrijeti znai prekriti da se ne vidi, a zavjesiti samo da neto
vjesi, visi, to bi on po svome jezinom osjeaju imao pravo."
Na veinu tovrsnih dvojaba odgovor lei u Rjeniku hrvatskoga ili srpskoga
jezika JAZU (kratica: AR). Povijesne su potvrde klju za bilo kakov sud o
hrvatskomu jeziku. Iz AR-a u usporediti dva glagola, zastrijeti i zavjesiti, i iz njih
izvedene imenice, zastor i zavjesu.
Prvo o zastor i zavjesa. AR poznaje i rijei zastor, i rijei zavjes dot. zavjesa.
Rije zastor prema AR-u (AR XXII: 434, 435) ima neto vie podznamenovanja od
rijei zavjes(a). U razmatranje u uzeti samo nemetaforinu uporabu te imenice.
Pri sravnjivanju u ispustiti podznamenovanja osobita samo rijei zastor, a ne
i rijei zavjes(a), koja su u AR-u obiljeena kao a.a), a.d), a.e), a.f), a.g), a.h),
a.i). Ta podznamenovanja ionako dolaze beziznimno iz hrvatskih vrela. Za ovaj
su lanak relevantna dva ostala podznamenovanja, koja AR donosi kao a.b)
"komad tkanine, koji visi (obino u naborima) ispred kakva otvorena prostora
(kao to su prozori, vrata, pozornica i sl.) i slui, da se sprijei pogled ili danja
svjetlost" i a.c) "komad tkanine, kojim se to pokriva, da se sakrije od pogleda
ili da se ukrasi, pokriva zastira".

Jurica Budja, Zastor ili zavjesa?

Croat. Slav. Iadert. vii/ii (2011), 389-393

Potvrde u za zastor razdijeliti po jezinim arealima. Ukazuje se ovakova slika:

-

Istra: Antun Dalmatin,

Zadar: Barakovi,

ibensko zalee: Kneevi,

Split: Maruli,

Dubrovnik: Zlatari, Kai(?), D. V. Buni, Aquilini, Zuzzeri, Rosa, Bai,

Radi, Kali, Mari,

Bosna: Lastri, nar. pjes. zapisana u Sarajevu,

Slavonija i Srijem: Kanili, Pavi, Rapi, Velikanovi, Bogdani, Tomikovi.

U svojim rjenicima glagol zabiljeuju Mikalja, Habdeli, Della Bella, Belostenec,

Jambrei, Voltiggi, Stulli.
Zavjes se nahodi u ovim vrelima:
-

listine srednjovjekovnih srpskih kraljeva: Stefan Prvovjenani osniva iu. 1222.

1228. g. (Mon. serb. 11.), Deanska hrisovulja, 1330. g. (Glasnik II, 12, 3.)

djela srpskoga svetca Save: Sava tip. hil. 13. st. (Glasnik 24, 207.), Sava tip.
stud. po prijepisu iz 17. st. (Glasnik 40, 154.), Sava tip. stud. po prijepisu iz 17.
st. (Glasnik 40, 165.)

srpska narodna pjesma u Nar. pjes. vila (1866) 699.

srpski publicist Milievi.

Vasojevii u Crnoj Gori. Etnogr. zborn. 5, 557.

Od rjenik rije donosi samo Karadi.

Zavjesa se nahodi u ovim vrelima:
-

srpskocrkvenoslavenski "ivotopis starca Isaije". 14. st. (Glasnik 56, 76.)

srpska vrela pisana pukim jezikom: Budimski spomenici iz 1706. g. (Glasnik

II, 3, 52.), Izvjetaj egzarha Maksima Ratkovia iz 1733. g. (Glasnik 56, 129.
56, 161)

Karadi (Sveti eritija) u: Vuk dan. 2, 144.

crnogorska vrela: Petrovi-Njego gor. vijen. 60., Kui u Crnoj Gori (Etnogr.
zborn. 8, 275.).

Od rjenika zavjesu zabiljeuje samo Stulli, s napomenom da ju je uzeo iz

glagoljskoga brevijara.
Slika je kristalno bistra. Zastor i zavjes(a) stoje u nekoj vrsti odnosa nadomjesne
arealne raspodjele, tj. gdje je zastor, tu nema zavjesa i zavjese, i obratno. Znamenito
je da Karadi u svojem rjeniku nema zastora, ali ima zavjes (dodue samo kao
koprenu). Zastor je rije osobita za Hrvatsku, a jedina potvrda izvan nje je bosanska.
I Bosna je podruje, meu ostalim, hrvatskoga jezinoga prostora, to, naravno, ne
e rei da je ta bosanska potvrda za rije zastor nuno iz hrvatskoga vrela. Zavjes(a)
390

Jurica Budja, Zastor ili zavjesa?

Croat. Slav. Iadert. vii/ii (2011), 389-393

dolazi u srednjovjekovnim srpskim listinama, srpskim spomenicima iz Maarske,

i pukim potvrdama iz Srbije i Crne Gore. Rije zavjesa je, ini se, rairenija u
srpskom i crnogorskom puku od rijei zavjes, koji je, kada je pukoga podrijetla,
stegnut na podznamenovanje 'tkanina koja zakriva lice, koprena'.
Potvrda je za glagole iz kojih su imenice zastor i zavjes(a) izvedene, zastrijeti i
zavjesiti razmjerno malo. Potvrde za zastrijeti opet razdjeljujem prema arealima:
-

Zadar: Barakovi,

ibensko zalee: Banovac,

Split: Drvodili Splianin,

Dubrovnik: Naljekovi, D. Palmoti, Rosa,

Bosna: Lastri, nar. pjes. juk. 332, nar. pjes. hrm. 2, 553, hrv. nar. pjes. 5, 332.
(Zenica),

Hercegovina (i Crna Gora?): nar. pjes. vuk 3, 283, nar. pjes. petr. 2, 575, nar.
bl. kapet. 258.

Slavonija i Srijem: Pavi, Kanili, J. S. Relkovi, puk u Otoku.

U svojim rjenicima glagol zabiljeuju Mikalja, Habdeli, Della Bella, Belostenec,

Stulli, ali i Karadi. No valja istaknuti da je u Karadia znamenovanje sueno na
zastiranje sobe (ime?) i vree, koje se odzgor zastire da bi se mogla zavezati.
Zavjesiti je zabiljeen samo u "ivotu sv. Aleksija", djelu kojega zapis potjee
iz 15. st., ali kojemu AR ne donosi mjesto postanka, a koje djelo je pisano
crkvenoslavenskim jezikom, te u Karadia, kako u rjeniku mu, tako i u nekim
njegovim djelima.
Potvrde za zastrijeti gdjeto prelaze granice prostiranja rijei zastor: glagol je
dosta rairen po Bosni, a ima ga i u narodnim pjesmama istone Hercegovine (i Crne
Gore?). Zavjesiti je pak zabiljeen samo u djelu pisanom crkvenom slovjentinom i
u V. S. Karadia. Pukih potvrda nema.
Sve u svemu, moe se zakljuiti da glagola zavjesiti u hrvatskomu nema nikako,
a u srpskomu i crnogorskomu takoer gotovo nikako. Ako uzmemo podatak iz
Karadieva rjenika kao istinit, tada zavjesiti u Srba i Crnogoraca ivi samo u
jednomu podznamenovanju, upravo u onomu u kojemu je zabiljeen i zavjes, a to je
zastrijeti djevojku koprenom pri udaji. to se imenic iz njega izvedenih tie, zavjes
i zavjesa, one su, kada ne znamenuju dotinu koprenu, u srpski, sva je prilika, ule
iz crkvenoga jezika.
Zastrijeti i zavjesiti, dakle, znamenuju isto, samo to drugi glagol dohodi
iz crkvenoslavenskoga jezika, i u hrvatskim ga govorima nije bilo nikada, a
za srpske i crnogorske to je takoer vrlo vjerojatno, osim valjda kao 'zastrijeti
djevojku koprenom pri udaji'. Prema tomu, zavjesa kao imenica izvedena iz
glagola zavjesiti nikako ne pristoji hrvatskomu jeziku, to vie nego bjelodano
pokazuju povijesne potvrde.

391

Jurica Budja, Zastor ili zavjesa?

Croat. Slav. Iadert. vii/ii (2011), 389-393

Valja jo rei da glagol zavjesiti ima dva homonima zavjesiti1 i zavjesiti2, ija
homonimija ishodi u stvari iz homonimije preksa za-. Jedan zavjesiti oznamenjuje
upravo da se objekt ini nevidljiv za onoga koji ga gleda. To je ovdje raspravljani,
crkvenoslavenski zavjesiti, i on ide u isti red s glagolima kao zastrijeti, zasloniti,
zakloniti, zaodjeti i dr. Drugi zavjesiti ide u red s glagolima kao zadjeti, zakvaiti
ili zabosti, i taj grubo reeno hoe rei da se njegovu objektu osigurava poloaj,
uglavnom usuprot djelovanju sile tee. Taj zavjesiti ivi samo u sjevernoakavskim
govorima, koliko mi je poznato. Biljee ga Vitezoviev rjenik i neki rjenici
mjesnih sjevernoakavskih govora, npr. u minjskim Orbaniima (Kalsbeek: 582),
ili pregledno u Vrani (Vrani: 120).
Zavjesa se izvodi samo iz prve predodbe, nikako iz druge. Ta rije nema
nikakove veze sa zakvaivanjem komada tkanine za kakvu pozadinu, to bi
odgovaralo drugoj predodbi. To valja drati na pameti.
Iz rije g. oljaia s poetka teksta viri jedna sociopsiholoka crta koju moemo
nai u mnogih govornika hrvatskoga jezika, a nerijetko i u strunjaka . To je potreba
da se u dvojstvu iskonska hrvatska rije istoznamena tuica poinje traiti razlika.
Razlika se gdjekada uistinu moe nai (to ne e rei da je to dvojstvo opravdano!,
usp. postelju i krevet), a gdjekada je nema iako se ljudi i dalje upinju utumaiti je u
takve parove. Razlika zastor zavjesa pada upravo u ovu posljednju skupinu. Kada
bismo uzeli da razlika izmeu tih dviju rijei zaisto stoji u tome to se zastorom
zastire prozor da ne ulazi svjetlo izvana, a zavjesa slui samo kao ures prozoru, nali
bismo se u dosta nezgodnoj situaciji. elei za svaki konkretan zastor birati hoemo
li mu rei zastor ili zavjesa, imali bismo svaki put procjenjivati debljinu i gustou
zastora, dakle njegovu mo zastiranja, i njegove estetske kakvoe, boju mu, navezen
uzorak i sl., dakle mo ureivanja. To bi bilo apsurdno.
"eljezna zavjesa" je ustaljena sveza rijei za granicu meu dvama taborima u
Hladnom ratu. Kroz sivilo te "zavjese" nije bilo gledanja, a provlaenjem ispod nje
mogao se izgubiti ivot. Teko si je umjesto sumorne zbilje toga pojma predoiti sliku
od pranja mirisna, poluprozirna komada tkanine ivih boja. Posve je oigledno da je
"eljezna zavjesa" uzeta iz srpskoga jezika, bit e iz srpskoga tiska, da je "gvozdena
zavesa" zloesto pohrvaena kao "eljezna zavjesa". Pohrvaena je, uostalom, kriva
rije. Pridjev gvozden nije nita manje hrvatski od eljezan, ali od zavjese teko da
ima manje hrvatske rijei. Hrvatski jest "eljezni/gvozdeni zastor".
Isto vrijedi i za "dimnu zavjesu". Tomu je pojmu upravo svrha da zastre vid, a ne
da ureuje ovjekovu okolinu. Rat ili drutveni nemir je mnogo ozbiljnija situacija
od provoda u disku, i dimni zastor/zaslon tu igra mnogo ozbiljniju ulogu od utih,
crljenih i zelenih dimova koji obavijaju pjevaa u nonom klubu.
Danas zavjesu sreemo i u surjejima u kojima se ni po dotinom dvojstvu
nikada nije nahodila. Danas u HNK-u pada zavjesa, a ne zastor, kako ve povrno
pregledavanje internetskih potvrda pokazuje. U trgovinama se zastor koji slui da
voda ne trca izvan kade vodi kao zavjesa za kadu itd.
Reeno dvojstvo iskonska hrvatska rije istoznamena tuica u hrvatskom teko
moe opstati. Kad-tad pretegne tuica. Tako se neko vrijeme tumailo da je narav
ono u ovjeku, a priroda ono oko njega. Danas je otpoetka posve nepotrebna ruska

392

Jurica Budja, Zastor ili zavjesa?

Croat. Slav. Iadert. vii/ii (2011), 389-393

rije priroda potlaila narav. Npr. u prijevodima lmova na HTV-u engleska se rije
nature prevodi redovito s priroda, bilo u kojem od tih dvaju znamenovanja.
Iako se ti procesi vuku ve stotinu ili stotinu i pedesetak godina, oni se
dokonavaju upravo posljednjih desetak-dvadesetak godina, dakle u doba
osamostaljenoga hrvatskoga jezika. Za njih vie ne vrijedi opravdanje "nametano
je". Na njih valja gledati kao na djeli ope tenje koja ravna mijenama u
hrvatskomu. To je nesvijesna potreba za rashrvaenjem vlastitoga, tenja koja se
odjelotvoruje ve 180-ak godina.
Literatura
Stjepan Babi, "Zastor i zavjesa po jezinome osjeaju i praksi", Jezik, 51, br. 4,
2004, str. 154155.
Janneke Kalsbeek, The akavian Dialect of Orbanii near minj in Istria, Rodopi,
Amsterdam Atlanta, 1998.
Rjenik hrvatskoga ili srpskoga jezika, XXII., JAZU, Zagreb.
Silvana Vrani, akavski ekavski dijalekt: sustav i podsustavi, Biblioteka asopisa
Fluminensia, Rijeka, 2005.

Curtain or Hangings?
The paper deals with two words for curtain in contemporary Croatian, zastor
and zavjesa. A diachronic analysis of the areal distribution of the two words shows
that zavjesa has no single occurrence in Croatian before the 19th. century, whereas it
is common in Serbian. Zavjesa is to be regarded as a Serbian loanword in Croatian,
which is sociolinguistically more prestigious than the original Croatian zastor.
Key words: diachrony, the Croatian language, the Serbian language, hangings, curtain.

393

394