Dragana Z. Radunovi roena je 1965.

godine u Kikindi. Osnovnu i srednju poljoprivrednu kolu zavrila je u Zrenjaninu, a

1991. godine diplomirala na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu, na odsjeku za zatitu bilja.
Iskustvo u struci sticala je od 1995. godine radei u veleprodaji pesticida i na poljoprivrednom imanju ZDD Agrovet Melenci, kod Zrenjanina.
Dolaskom u Podgoricu 1999. godine
zapoljava se kao inenjer zatite bilja u
poljoprivrednoj apoteci D.O.O. Agrocentar, zatim u D.O.O. Agrobaka, a potom
u preduzeu za ekoloku sanitaciju i zatitu
Sanit-san.
Od 2005. godine radi kao savjetodavac
za zatitu bilja u Republikoj savjetodavnoj
slubi u biljnoj proizvodnji, u okviru
Biotehnikog instituta u Podgorici.
Tokom rada u Savjetodavnoj slubi, gdje
je neposredno ukljuena u problematiku
poljoprivredne proizvodnje, u mnogim mjestima Crne Gore odrala je preko 20 samostalnih predavanja na temu zatite vinove
loze i drugih kultura.
Publikovala je vie strunih priloga u
strunom asopisu Eko-hrana, a autor je i
velikog broja strunih savjeta objavljenih u
dnevnim listovima Pobjeda, Dan, Vijesti i Republika. Snimila je veliki broj
strunih priloga za Radio i Televiziju Crne
Gore.
Koordinator je projekta Agroprognoza koji se realizuje u saradnji sa Agencijom
SAD za meunarodni razvoj USAID / IRD, a
koji ukljuuje prognozu pojave bolesti i tetoina na najvanijim poljoprivrednim kulturama.
Aktivni je uesnik u vie regionalnih i
meunarodnih seminara i projekata iz
oblasti poljoprivrede.

Sadraj
5. Uvod
7. Bolesti i tetoine na vinovoj lozi i njihovo suzbijanje
33. Program zatite po fenofazama
41. Uspjena zatita vinograda
44. Preparati za zatitu vinove loze
48. Nabavka preparata i priprema za primjenu
50. Pravila dobre strune prakse u zatiti biljaka

Uvod
Obilazei vinograde po Crnoj Gori shvatila sam da gajenje vinove loze na ovim prostorima predstavlja neto vie od same proizvodnje groa i vina. Duboko ukorjenjena tradicija jednog naroda
prenosi se ve decenijama sa generacije na generaciju i doprinosi
tome da i danas uivamo u ukusu starog Vranca i Kratoije.
Prolazei kroz osunane vinograde Godinja, Druia, Rijeke Crnojevia, Rvaa, titara i mnogih drugih sela, upoznala sam divne
ljude, vinogradare, koji s puno ljubavi i truda podiu i njeguju svoje zasade.
Uspjena zatita vinove loze od bolesti i tetoina nije nimalo lak
zadatak i danas zahtjeva odreena znanja o biologiji patogena, o
fenofazama kroz koje biljka prolazi, o uslovima spoljanje sredine... Isto tako je potrebno poznavati mehanizam djelovanja pesticida da bi mogli da se primjene u pravo vrijeme i na odgovarajui
nain.
U ovoj brouri sam pokuala da ukaem na neke probleme sa
kojima se ovi vrijedni vinogradari suoavaju tokom proizvodnje
groa i ovo e, nadam se, biti moj skromni doprinos zatiti vinove
loze od bolesti i tetoina.

AUTOR

Bolesti i tetoine
na vinovoj lozi
i njihovo suzbijanje

Plamenjaa
uzronik

Plasmopara viticola
uljane pjege na listu

Plamenjaa spada u ekonomski tetna oboljenja na vinovoj lozi. To je bolest koja nanosi ogromne tete vinogradarskoj proizvodnji i gubici u prinosu
mogu biti 80-100%.
Osjetljive su sve sorte evropske loze, a bolest se javlja svake godine manjim ili veim intenzitetom u zavisnosti od vremenskih uslova i pritiska parazita.

Simptomi
Plamenjaa napada sve zelene dijelove vinove loze, a simptomi su najizraeniji na listu, cvijetu i bobicama.
Karakteristini su prvi simptomi, tzv. uljane pjege na licu lista koje nastaju kao posljedica primarne infekcije. U toku vlanih noi na naliju lista, u
okviru pjega, formira se bijela prevlaka od konidija gljive koje omoguavaju

njeno irenje. Tokom vegetacije, u zavisnosti od vremenskih uslova, dolazi do

veeg broja infekcija. Zaraeno lie izgleda kao spreno (otuda i naziv plamenjaa), a u sluaju jaeg napada potpuno se sui i otpada. Posljedice jakog
napada plamenjae su propadanje lisne mase, slab razvoj lastara koji ne odrvene dovoljno i najee izmrzavaju u toku zime.
Cvjetovi inficirani plamenjaom imaju bijelu prevlaku i zajedno sa peteljicama pocrne i otpadnu.
Bobice mogu biti zaraene od zametanja do arka tj. dok na njima ima
aktivnih stoma. Na mladim grozdovima javlja se bjeliasta prevlaka dok na
starijem grou nema prevlake, ve bobice potamne, dobijaju mrku boju i
sue se. esto se deava da lie nije zaraeno a bobice propadnu.

Biologija parazita
Uzronik plamenjae je gljiva Plasmopara viticola koja prezimljava u
otpalom liu u vinogradu, u vidu oospora. Oospore imaju debelu membranu
koja ih titi od nepovoljnih vremenskih prilika u toku zime, a mogu da zadre
vitalnost i do 3 godine.
U proljee, sa prvim kiama, dolazi do klijanja oospora i prvih infekcija
koje se ostvaruju na donjem liu.
Da bi dolo do infekcije potrebno je da se ispune odreeni vremenski
uslovi, a to su temperatura vazduha 12C i kini period 1-2 dana sa min. 1112 mm kie. Kod nas je to obino kraj aprila i poetak maja mjeseca. Gljivica
prodire u tkivo samo preko stominih otvora koji se nalaze na naliju lista.
Nekoliko dana nakon infekcije dolazi do pojave prvih vidljivih simptoma
bolesti. To su tzv. uljane pjege koje nastaju kao posljedica razaranja hlorofila u listu.
Period od pojave uljanih pjega pa do pojave bijele prevlake na naliju lista,
je veoma kratak (1-2 dana) i tada vinograd mora biti isprskan. Nakon primarne infekcije i pojave bijele prevlake dolazi do sekundarnih infekcija konidijama koje raznose vjetar i kia.
U povoljnim uslovima za razvoj, kao
to su vlano i toplo proljee i ljeto, sa
estim i kratkotrajnim kiama koje se
smjenjuju sa sunanim intervalima,
gljiva ostvaruje
veliki
broj
primarnih i
sekundarnih infekcija.
Najvea
opasnost od
plamenjae
je u periodu
intenzivnog
porasta lastara
tj. prije cvjetanja, za vrijeme i
poslije cvjetanja vinove loze.

10

Mjere suzbijanja
Razlike u otpornosti sorti evropske
loze na plamenjau su zanemarljive,
pa je jedini efikasan nain suzbijanja
hemijska zatita. Broj prskanja zavisi
od vremenskih uslova, bujnosti loze,
pritiska parazita, osobina fungicida i
dr.
Suzbijanje je potrebno obavljati
svake godine. Preventivna prskanja
prije pojave simptoma vre se po preporuci prognozno izvjetajne slube u
datom regionu.
Zatita od plamenjae treba da se
bazira na kombinaciji preventivnih (bakarna sredstva, organski fungicidi) i
sisteminih fungicida.
Prvo prskanje u zavisnosti od vremenskih uslova i razvoja loze vri se
obino poetkom maja mjeseca preventivnim fungicidima. Oni pruaju
zatitu od 7-10 dana, irokog su spektra djelovanja i gljiva ne razvija rezistentnost na njih. Ova sredstva moraju
biti prisutna na biljnim organima prije
zaraze.
U kritinim fazama za pojavu plamenjae, prije cvjetanja, za vrijeme i
poslije cvjetanja loze, treba da se upotrijebe sistemini fungicidi koji obezbjeuju bolju zatitu, od 10-14 dana.
Ova sredstva imaju sposobnost da
prodiru u biljku i da djeluju kurativno
tj. da zaustavljaju infekciju i sprijeavaju dalji razvoj gljive. Meutim, ogranienje njihove este upotrebe je mogunost pojave rezistentnosti kod gljive.
Iz tog razloga ne treba jedan isti sistemini fungicid primjenjivati vie od 2-3
puta u toku vegetacije.
U uslovima brzog porasta listova i
lastara, kada na biljci stalno postoji
novi prirast nezatien fungicidom,
kao i u uslovima toplog i vlanog vremena, koje pogoduje irenju plamenjae, ovi sistemini preparati treba da
se primjene u kraim intervalima od
preporuenih.
Za posljednja prskanja preporuuju
se preparati na bazi bakra koji se tee
spiraju i koji uvaju lisnu masu od propadanja. Osim toga, oni jaaju pokoicu bobice i uvaju je od trulei.

bijela prevlaka na bobicama

suenje bobica

11

Preparati
Preventivni fungicidi
sredstva na bazi bakra (Bordovska orba, Bakarni kre, Bakarni
oksihlorid, Bakrocid, Kupragrin, Blauvit, Kocide, Funguran,
Champion...)
organski protektivni fungicidi - Antracol, Folpan, Dithane (Mankogal),
Polyram, ...

Sistemici i lokal-sistemici
Quadris, Quadris Max, Ridomil gold, Acrobat MZ, Cabrio top, Melody
combi, Equation-pro, Curzate M, Mikal flash, Forum star, Verita, ...

bijela prevlaka na naliju lista

12

Pepelnica
uzronik

Uncinula necator
pepelnica na listu

Posljednjih godina pepelnica se u naim uslovima javlja veim intenzitetom i nanosi vee tete nego plamenjaa.
Napada sve zelene dijelove biljke i smanjuje time rodnost i kvalitet groa i vina.
Javlja se svake godine, a intenzitet pojave zavisi od niza faktora.

Simptomi
Bolest je dobila ime po karakteristinoj pepeljastoj prevlaci koju gljiva formira na povrini napadnutih organa: liu, lastarima, cvjetovima i bobicama.
Za razliku od plamenjae pepeljasta prevlaka se javlja sa lica i sa nalija
lista, prvo u vidu otoia, koji brzo prekriju list. Jae zaraeno lie se uvija,
sui i propada.
Na zelenim lastarima uoava se micelija gljive zrakastog oblika. Na odrvenelim lastarima vide se nekrotine mrke zone na mjestima gdje je bila micelija, koja je u ovoj fazi sprana. Napadnuti lastari loe dozrijevaju i esto
izmrzavaju u toku zime.

13

Najei je napad na bobice u intenzivnom porastu. Na povrini bobica

razvija se kolonija gljive u vidu pepeljaste prevlake. Napadnuti dio bobica
ne moe da raste i usljed pritiska okolnog zdravog tkiva dolazi do njihovog
pucanja sve do sjemenke, to je i siguran znak da se radi o pepelnici. Raspuknute bobice izloene su napadu
sive trulei, sue se i propadaju.

Biologija parazita

micelija na zelenom lastaru

nekrotino tkivo
na odrvenelom lastaru

Uzronik pepelnice je gljiva Uncinula

necator. Na povrini biljnih organa formira miceliju sa konidijama koje omoguavaju njeno irenje u toku vegetacije.
Gljiva prezimljava na dva naina: u
obliku micelije u pupoljcima vinove
loze i u obliku kleistotecija na povrini
biljnih organa. U zavisnosti od regiona
tj. klimatskih faktora moe da prezimi
na oba naina.
Iz zaraenih pupoljaka se u proljee
razvijaju bijeli lastari pokriveni micelijom. Obilje konidija raznosi se vjetrom i
izaziva sekundarne zaraze. Za razliku od
plamenjae, konidijama pepelnice nije
potrebna kap vode da bi proklijale. Zbog
toga se pepelnica iri u vinogradu i
tokom suvog vremena.
U uslovima podgorikog vinogorja
izraena je uloga kleistotecija u razvoju i
irenju oboljenja. U proljee se iz njih oslobaaju askospore koje vre infekciju
biljnog tkiva. Najvie askospora oslobaa
se u periodu od bubrenja pupoljaka do
cvjetanja to je od posebnog znaaja za
suzbijanje. Sekundarno irenje zaraze u
toku vegetacije omoguavaju konidije.
Temperatura je glavni ograniavajui faktor u razvoju gljive. Optimalna
temperatura za infekciju i razvoj bolesti je 20-27C, dok temperatura iznad 35C inhibira klijanje konidija. Na
temperaturi iznad 40C konidije uginu.

Mjere suzbijanja
Od preventivnih mjera vano je da se
omogui dobro provjetravanje vinograda.
Suzbijanje pepelnice izvodi se iskljuivo fungicidima. Hemijsko suzbijanje
potrebno je sprovoditi svake godine.
Poetak tretiranja zavisi od jaine zaraze
u prethodnoj godini. Ako je zaraza pret-

14

hodne godine bila jaka, sa zatitom od

pepelnice treba da se pone ranije nego
sa zatitom od plamenjae, odnosno,
kada lastari dostignu duinu 5-10 cm.
Vano je da se sa suzbijanjem pepelnice pone na vrijeme i da se do cvjetanja obave bar dva tretmana kako bi
se unitio infekcioni potencijal patogena i sprijeile prve infekcije.
Osnovu zatite od pepelnice prije
cvjetanja i poslije zatvaranja grozda treba da ine preventivni preparati (sredstva na bazi sumpora i dinokapa).
U kritinim fazama od cvjetanja do
zatvaranja grozda treba da se koriste
sistemini fungicidi.

Preparati
Preventivni
sredstva na bazi sumpora (Cosan,
Kumulus, Kolosul, Thiovit Jet,
Microthiol disperss,...), sredstva
na bazi dinokapa (Karathane),
Crystal, ...

pepeljasta micelija
na grozdovima

Sistemici
Anvil, Olymp (Punch), Rubigan,
Tilt, Sabithane, Topas, Systhane,
Stroby, Quadris, Talendo,
Falcon...

pucanje bobica

15

Crna pjegavost
(ekskorioza)
uzronik

Phomopsis viticola
simptomi na zelenom lastaru

Ova bolest je poznata jo od prolog vijeka i danas je veoma rairena. U

crnogorskom vinogorju priinjava velike tete i predstavlja sve vei problem
za vinogradare. Ako se ne sprovode zatitne mjere, moe potpuno da uniti
okot.
Razlozi za njeno irenje su ea primjena organskih umjesto bakarnih
fungicida, prekomjerna ishrana loze i njena bujnost, slabo dopiranje sredstava u unutranjost okota...

Simptomi
Na zaraenim listovima mogu da se uoe crne takice okruene svijetlim krugom. Kod jaeg napada lie se nabora i deformie, a zatim pouti i otpada.
Na lastarima u toku vegetacije javljaju se tamno ljubiaste pjege, obino
na prvim internodijama pri osnovi lastara. Ove pjege se vremenom spajaju i

16

raspucavaju stvarajui uzdune pukotine i izazivajui lomljenje lastara.

Simptomi na okotu najlake se uoavaju u proljee na odrvenelim lastarima. Zaraeni lastari se lako prepoznaju po izbjeljenoj boji kore i prisustvu
mnogobrojnih crnih takica - to su plodonosna tijela gljive tzv. piknidi.
Kao posljedica napada gljive mnogi pupoljci (najee u osnovi lastara) ne
krenu u proljee.
Zaraeni lastari imaju slabiji porast i rodnost, esto izmrzavaju u toku zime
i potpuno propadaju.

Biologija parazita
Gljiva prezimljava u zaraenim lastarima u obliku micelije i piknida u kori.
U proljee, sa prvom kiom, iz piknida se oslobaaju brojne piknospore koje
dospjevaju na lastare i druge dijelove loze. Upravo se ovaj period poklopa sa
otvaranjem pupoljaka kod vinove loze i na taj nain se ostvaruje infekcija
mladih dijelova. Spore se raznose kinim kapima, vjetrom i insektima.
Na lastarima u toku vegetacije gljiva prouzrokuje samo povrinske nekroze ne ulazei dublje u tkivo. Biljka svojom aktivnom odbranom u toku rasta
tj. formiranjem plutastog tkiva sprijeava miceliju da prodre dublje.
U periodu od jeseni do proljea micelija nastavlja sa rastom formirajui
obilje piknida ispod kore. Piknidi, usljed svoje brojnosti, izdiu epidermis, pa
vazduh prodire ispod tkiva i lastari dobijaju bjeliastu boju.
Ako se ne vri hemijsko suzbijanje, gljiva iz godine u godinu sve vie prorasta koru stvarajui nove generacije spora. okot postepeno slabi i na kraju
propada.

nekroza i crne pjege na izbjeljenom lastaru

17

Mjere suzbijanja
Suzbijanje crne pjegavosti nije jednostavno. Piknidi sa sporama su skriveni
u kori i ispod nje, tako da su teko dostupni za fungicide.
Mjere suzbijanja treba da se sprovode svake godine kombinacijom preventivnih (rezidba) i hemijskih mjera (primjena fungicida).
Prilikom rezidbe potrebno je odstraniti sve oboljele dijelove lastara, obavezno ih iznijeti iz vinograda i spaliti, jer su orezani dijelovi, ostavljeni u vinogradu,
izvor infekcije.
Prskanja treba da se obavljaju zimi, poslije rezidbe a prije kretanja pupoljaka, preparatima na bazi bakra. Prilikom ovog tretmana primjenjuje se
trostruko vea koncentracija bakarnih sredstava od preporuene, da bi se
postiglo njihovo fungicidno dejstvo na piknide. okote treba okupati dovoljnom koliinom rastvora za prskanje da bi sredstvo dospjelo u njihovu
unutranjost.
Naredna prskanja treba da se vre kad pone otvaranje pupoljaka, da bi se
sprijeile prve infekcije, a zatim u periodu pojave 2-3 listia i do cvjetanja.
Bolest je naroito znaajna u uslovima dueg kinog perioda u proljee i
prohladnog vremena, koji usporavaju porast lastara i poveavaju njihovu
osjetljivost na zarazu.
Jako zaraen vinograd mora da se prska po planu svake godine i moe da
se sanira tek za 2-3 godine.

Preparati
sredstva na bazi bakra (Bakarni kre, Bordovska orba, Bakarni
oksihlorid, Bakrocid...)
organski protektivni i sistemini fungicidi - Antracol, Dithane, Folpan,
Polyram, Mikal flash, Quadris Max...

crna pjegavost na listu

18

Siva trule
uzronik Botrytis

cinerea
simptomi trulei na grozdu

Siva trule je bolest intenzivnog uzgoja loze. Njena jaa pojava uslovljena
je jakim ubrenjem, bujnom lozom, osjetljivim sortama sa zbijenom i tankom
pokoicom.
Kod nas je naroito tetna na vinskim sortama kod kojih prinos moe da
bude umanjen do 50, pa ak i 100%. Njena tetnost dolazi do izraaja u godinama sa dosta padavina u vrijeme sazrijevanja groa, kada moe da dovede
u pitanje berbu.
Pored smanjenja prinosa, siva trule loe utie na kvalitet groa i vina kao
i na njegovu postojanost i uvanje.

Simptomi
Simptomi sive trulei javljaju se na svim dijelovima loze.
Zaraeni cvjetovi, mladi izdanci i pupoljci potamne i osue se.
Najizraeniji je napad na bobice. Simptomi se javljaju na grozdu od poetka
sazrijevanja pa nadalje. U poetku su to pojedinane krupne pjege tamnije boje,

19

u okviru kojih tkivo razmekava i truli. Ako je vrijeme suvo, bobice se smeuraju. U uslovima vlanog vremena gljiva formira obilje konidija koje u vidu pepeljaste prevlake prekrivaju grozd. Trule se brzo iri sa bobice na bobicu i za nekoliko dana moe da zahvati itav grozd. Naroito brzo propadaju zbijeni grozdovi.

Biologija parazita
Botrytis cinerea je gljiva koja parazitira na velikom broju biljaka i vjerovatno je najei uzronik bolesti na vinovoj lozi, povru, vou...
U vinogradu se uvijek nalazi dosta infekcionog potencijala gljive, koja je
prisutna na ostacima cvijeta kao saprofit. U toj fazi ne priinjava tetu jer se
nalazi na mrtvim dijelovima cvijeta, ali je to poetak razvoja i naseljavanja
Botritisa u grozdove. To znai da se infekcija ostvaruje jo u fazi cvjetanja to
je znaajno sa aspekta suzbijanja.
Zaraze ostaju pritajene sve do poetka zrenja bobica. U toku rasta bobica gljiva se iri unutar grozda stvarajui veliki broj konidija. Ovo je parazitska faza u razvoju gljive i tada je siva trule najopasnija. U ovoj fazi, ako nastupe povoljni vremenski uslovi, dolazi do pojave simptoma bolesti i truljenja i propadanja grozdova.

Mjere suzbijanja
U suzbijanju sive trulei veliki znaaj imaju agrotehnike mjere. U vinogradima
treba da se omogui dobro provjetravanje (pravac redova, zelena rezidba) i da se
vodi rauna o izbalansiranom ubrenju azotom. Vano je da se sprijee oteenja
na bobicama (od grada, insekata) koja predstavljaju otvoren put za ulazak parazita.
Hemijske mjere zatite moraju da se sprovode od faze precvjetavanja jer
se gljiva ve tada naseljava u grozdie. Suzbijanje se vri tzv. botriticidima.
Standardni program zatite obuhvata etiri prskanja - pri kraju cvjetanja, kada
bobice poinju da se dodiruju, u fazi arka i 3-4 nedjelje prije berbe. U naim
uslovima broj prskanja je manji. Tretira se samo zona grozdova. Potrebno je
okupati grozdove dovoljnom koliinom rastvora za prskanje.

Preparati
Ronilan, Sumilex, Kidan, Teldor, Switch, Mythos...

siva micelija na grozdu

20

Suenje vinove loze - eska

uzronici Phaeomoniella

chlamydospora,
Stereum hirsutum i
Phellinus igniarius
simptomi na grozdu i listu

Ovo je kompleksno oboljenje koje izaziva vie gljiva. Najee se javlja u

uslovima toplije klime, a posljednjih godina sve je vie rasprostranjena i kod nas.

Simptomi
Bolest se manifestuje na svim dijelovima loze.
Prvi simptomi javljaju se poslije cvjetanja, na liu, u vidu karakteristinih
pjega izmeu nerava. Tokom ljeta i rano u jesen ove se pjege spajajaju u velike nekroze i dovode do suenja i otpadanja lia. Na zaraenim bobicama
javljaju se mrko ljubiaste pjege koje prouzrokuju njihovo suenje.
Simptomi mogu da se jave samo na listu ili samo na bobicama i ne moraju da se ispoljavaju svake godine.

21

U poodmakloj fazi bolesti dolazi do

suenja lia, lastara i grozdova, obino u toku ljeta i rane jeseni, pred zrenje groa.
Na poprenom presjeku stabla uoava se oteeni centralni dio okruen
tamnijom zonom.
Razlikuje se hronini (sporo napreduje iz godine u godinu) i akutni tip
bolesti (naglo suenje okota).

Biologija parazita

suenje okota

Iako je eska odavno poznata, jo

uvijek sa sigurnou nisu utvreni njeni
uzronici. Smatra se da u nastanku
oboljenja uestvuje vie gljiva koje
napadaju sprovodni sistem biljke, pri
emu ometaju transport vode i hranljivih materija. Kao posljedica nastaje
suenje okota ili njegovih dijelova.

Mjere suzbijanja

mrka zona na
poprenom presjeku okota

eska - pjege na listu

22

Potrebno je vriti rezidbu oboljelih

lastara uz obaveznu dezinfekciju makaza i rezova nekim fungicidom. Prilikom rezidbe izbjegavati pravljenje debljih presjeka i rana.
Za sada nema efikasnih hemijskih
mjera zatite.

Fitoplazmoze
uzronik

fitoplazme
promjena boje lia

Poslednjih godina se sve vie ire. Prisutne su i u crnogorskom vinogorju.

Simptomi
Simptomi mogu biti razliiti. Ispoljavaju se na liu, lastarima i grozdovima.
Lie na oboljelim okotima postaje vrsto i krto i uvija se na dolje. Dolazi do
promjene boje lia - kod bijelih sorti postaje uto, a kod crnih crvene boje.
Na zaraenim okotima u proljee ne kreu pupoljci. Lastari imaju
usporen porast i skraene internodije. Oni ne lignificiraju u potpunosti i lako
izmrzavaju u toku zime.
U zavisnosti od jaine i vremena pojave simptoma cvast se sui, a bobice
se smeuraju i daju loe grozdove.

23

Biologija patogena
Izazivai bolesti su fitoplazme. To je
posebna grupa organizama koji nemaju
elijski zid, a u biljkama se nalaze u floemskom dijelu provodnog tkiva. Prenose
se kalemljenjem (zaraenim sadnim materijalom) i vektorima, cikadama.
Fitoplazma prezimljava u zaraenim
lastarima. Hranei se na zaraenim okotima cikada usisava fitoplazmu i prenosi je na zdrave biljke. Zaraene biljke
ispoljavaju simptome tokom sljedee vegetacije.

Mjere suzbijanja
promjena boje lia

uvijanje lia

oteenja od cikada

24

Osnovne mjere suzbijanja su korienje zdravog sadnog materijala i unitavanje vektora - cikade (primjenom
insekticida).

Cikada

Metcalfa pruinosa
larve na vinovoj lozi

U Crnoj Gori je relativno nova tetoina, koja je prethodnih godina bila

prisutna na nekoliko lokaliteta, uglavnom u oblasti Skadarskog jezera.

Biologija tetoine i tetnost

Na evropskom kontinentu je prvi put otkrivena 1980. u Italiji, odakle se
rairila u ostale zemlje Evrope.
Ovo je polifagna vrsta, koja se javlja na velikom broju biljaka, ukljuujui
umsko drvee, vone vrste, vinovu lozu, mnoge bunaste vrste pa ak i
travnu vegetaciju.
Odrasle jedinke su sive boje, proarane tamnim takicama na prednjim
krilima. Klinastog su oblika, dugake oko 8 mm.
Vrsta ima jednu generaciju godinje i prezimljava u stadijumu jaja. Larve
se, u zavisnosti od klimatskih uslova, pojavljuju u maju i prolaze vie razvojnih stupnjeva sazrijevajui kasno u jesen.
Larve nanose direktne i indirektne tete. U toku ishrane lue bjeliastu

25

votanu tvorevinu u vidu niti, kojom su

prekriveni napadnuti dijelovi biljke.
Pored toga, one izluuju veliku koliinu
medne rose koja u vidu ljepljive mase
prekriva lie i grozdove, to umanjuje
njihovu trinu vrijednost.

Mjere suzbijanja
Potrebno je pratiti ciklus razvoja
tetoine i vriti tretmane u ranim stadijumima razvoja larvi kada su najosjetljivije na dejstvo insekticida.

Preparati
cikada na vinovoj lozi

Talstar, Cipkord, Nurelle,

Gusathion, Fenitrotion, Lebaycid,
Lannate, ....

grozd prekriven
bijelim votanim
nitima

medna rosa na grozdu

26

Pepeljasti
grozdov smotavac
Lobesia botrana
pepeljasti grozdov smotavac

Pepeljasti grozdov smotavac se u naim klimatskim uslovima javlja periodino. U pojedinim godinama (u zavisnosti od ekolokih faktora) je brojniji i
moe da izazove oteenja na grou i do 50%.

Biologija tetoine i tetnost

Ova tetoina ima tri generacije godinje. Prezimljava u stadijumu lutke,
najee ispod kore okota i drugim skrivenim mjestima u vinogradu.
Leptiri prve generacije se javljaju prije cvjetanja loze, lete u sumrak i polau jaja na cvjetove. Gusjenice prve generacije prave zapretke na cvastima izgrizajui ih.

27

Najvee tete prave druga i trea generacija, iji leptiri polau jaja na
zelene, poluzrele i zrele bobice. Pauina na grozdiima je znak prisustva
tetoine. Gusjenice ovih generacija oteuju bobice, ulazei se u njih i hranei se njihovim tkivom. Ovako oteene bobice osjetljive su na napad sive
trulei i u uslovima poveane vlanosti berba za kratko vrijeme moe da bude
unitena.

Mjere suzbijanja
Borba protiv ove tetoine sastoji se u suzbijanju gusjenica raznim insekticidima. Tani rokovi za hemijsko suzbijanje odreuju se na osnovu praenja
populacije leptira pomou feromonskih klopki i pregledom vinograda tj.
utvrivanjem broja zapredaka. Optimalni termin za primjenu insekticida je
10-14 dana nakon maksimalnog ulova leptira.
Da bi se suzbijanje oznailo uspjenim, treba suzbiti gusjenice prve generacije kako bi se umanjila opasnost od napada ostalih generacija.
Suzbijanje se sprovodi u kombinaciji sa fungicidima a ako se izvodi posebno, prska se samo zona cvasti tj. grozdova.
Preporuljivo je da se naizmjenino koriste insekticidi razliitog mehanizma djelovanja. Inhibitori razvoja treba da se primjene neposredno pred polaganja jaja ili u vrijeme piljenja larvi da bi se sprijeio njihov razvoj.

Preparati
Insekticidi iz grupe piretroida:
Fastac, Talstar, Cipcord, Decis, Karate Zeon, ...
Insekticidi iz grupe organofosfata:
Fenitrotion, Lebaycid, Gusathion, ...
Inhibitori razvoja:
Insegar, Match, Nomolt, ...

oteenja
na bobicama

28

Lozine grinje
Calepitrimerus vitis - uzronik akarinoze
Eryophies vitis - uzronik erinoze
vunasta tvorevina na naliju lista

Kod nas se ponekad javljaju u veem broju i priinjavaju odreene tete.

Biologija tetoine i tetnost

Prezimljavaju odrasle grinje pod korom i u pupoljcima. U proljee, sa
poetkom vegetacije, poinju sa ishranom i razilaze se po listovima. Hrane se
siui biljne sokove i time uzrokuju razliite deformacije na liu i lastarima.
Obino napadaju najmlae vrno lie i esto ve prvi razvijeni listii pokazuju znake oteenja. Prisustvo erinoznih grinja najlake se uoava po mjehurastim ispupenjima sa gornje strane lista. Sa donje strane tih iki nalaze se
grinje prekrivene vunastom prevlakom, koja je u poetku bijele boje, a starenjem dobija mrku boju.
U toku godine tetoina ima vie generacija, koje u svim stadijumima istovremeno mogu da se nau u ikama.

29

Jai i dugogodinji napad moe da dovede do suenja i otpadanja lia i

skraivanja izbojaka.
Simptomi oznaeni kao akarinoza obuhvataju oteenja pupoljaka, to
ima za posljedicu da pupoljci ne kreu ili da takvi lastari imaju skraene internodije i nepravilne, smeurane listove, na kojima su jasno uoljiva zvjezdolika mjesta napada.

Mjere suzbijanja
Suzbijanje se sprovodi prije poetka vegetacije tj. za vrijeme zimskog mirovanja (mineralnim uljima) da bi se unitili prezimljavajui oblici.
Vaan je tretman u rano proljee, u vrijeme otvaranja pupoljaka, kada grinje poinju sa ishranom.
Kasnija prskanja u toku vegetacije vre se u zavisnosti od jaine njihove
pojave, tzv. akaricidima.

Preparati
Thiocid (Thiodan), Orthus, Demitan, Omite, Nissorun, Vertimec, ...

mjehurasta
ispupenja
na listu tzv. ike

30

Rak korjena i
korjenovog vrata
uzronik

Agrobacterium tumefaciens
bakteriozni rak na vinovoj lozi

Rak korjena i korjenovog vrata javlja se na velikom broju zeljastih i drvenastih biljaka iz razliitih familija. Najveu tetnost ima u vonim rasadnicima
i matinjacima vinove loze.

Simptomi
Simptomi se ispoljavaju u vidu tumora (gala) razliite veliine na korjenu i
korjenovom vratu ili na stablu, obino u nivou povrine zemljita. Ove izrasline su dugake po nekoliko mm do 5-15 cm i nastaju kao posljedica nenormalne diobe elija koju prouzrokuje bakterija. Usljed prisustva tumora onemoguen je transport hranljivih materija u biljci, pa dolazi do suenja pojedinih dijelova ili itavog okota.
Intenzitet pojave gala zavisi od osjetljivosti sorte i soja patogena.

31

Biologija patogena
Uzronik raka je bakterija Agrobacterium tumefaciens. Smatra se da
samo poseban soj ove bakterije (biovar 3) napada vinovu lozu. Inokulum se
odrava u zaraenom okotu a na zdrave biljke moe da se prenese sadnim
materijalom, priborom za rezidbu, vodom za zalivanje, insektima...

Mjere suzbijanja
Osnovna mjera suzbijanja je korienje zdravog sadnog materijala tj. sadnja zdravih kalemova. Vaan je plodored - ne treba da se sade podloge tamo
gdje je bolest bila prisutna, bar 4-5 godina.
Poto se gale najee javljaju na mjestima presjeka treba da se izbjegavaju deblji rezovi prilikom rezidbe i da se izvri njihova zatita. Od koristi je i da
se sprijee sva mehanika oteenja na lozi jer bakterija kroz rane ulazi u biljku.
Sve mjere higijene u zasadu - uklanjanje oboljelih biljaka, dezinfekcija pribora za rezidbu - su vane za kontrolu bolesti.

tumori na vinovoj lozi

32

Program
zatite po
fenofazama

Fenofaze
1. OTVARANJE PUPOLJAKA
2. LASTARI DUINE 5-10 cm
3. INTENZIVAN RAST LASTARA
4. PRIJE CVJETANJA
5. CVJETANJE
6. PRECVJETAVANJE
7. BOBICE VELIINE ZRNA GRAKA
8. RAST BOBICA
9. ZATVARANJE GROZDA
10. POETAK ZRENJA - ARAK
Pri odreivanju vremena hemijskog tretmana potrebno je pratiti fenoloke
faze (razvojne faze) kroz koje vinova loza prolazi, jer one predstavljaju kritine
momente za pojavu odreenih bolesti i tetoina.
Broj tretmana u jednom vinogradu u toku vegetacije zavisi prije svega, od
prisustva patogena, odnosno koliine inokuluma i brojnosti tetoine, zatim
od vremenskih uslova koji pospjeuju ili ograniavaju njihovo irenje, od
brzine razvoja biljke i itavog niza drugih faktora.
Program zatite vinograda treba planirati za svaki zasad i svaku godinu
posebno.
Ovdje je dat primjer jednog orijentacionog programa zatite vinove loze
koji moe da koristi vinogradarima prilikom sastavljanja programa prskanja,
u zavisnosti od uslova i problematike koja postoji u njihovom vinogradu.

34

Fenofaza:
tetni organizmi:
Izbor preparata:

OTVARANJE PUPOLJAKA
Crna pjegavost
Quadris Max koncentracija primjene 0,2 %

2
Fenofaza:
tetni organizmi:
Izbor preparata:
tetni organizmi:
Izbor preparata:

LASTARI DUINE 5-10 cm

Crna pjegavost
Antracol WP-70 koncentracija primjene 0,2 %
Pepelnica
Thiovit Jet 80 WG koncentracija primjene 0,5 %

3
Fenofaza:
tetni organizmi:
Izbor preparata:
tetni organizmi:
Izbor preparata:

INTENZIVAN RAST LASTARA

Plamenjaa
Mikal flash koncentracija primjene 0,4 %
Pepelnica
Topas 100 EC koncentracija primjene 0,03 %

Fenofaza:
tetni organizmi:
Izbor preparata:
tetni organizmi:
Izbor preparata:
tetni organizmi:
Izbor preparata:

PRIJE CVJETANJA
Plamenjaa
Ridomil gold combi koncentracija primjene 0,25 %
Pepelnica
Talendo koncentracija primjene 0,025 %
Grozdov smotavac
Nurelle-D koncentracija primjene 0,15 %

CVJETANJE
Tokom cvjetanja lozu ne prskati osim:
u povoljnim uslovima za razvoj bolesti nastaviti
prskanja sisteminim fungicidima
(u ovoj fazi ne koristiti bakarne preparate zbog
mogue fitotoksinosti)

Fenofaza:

6
Fenofaza:
tetni organizmi:
Izbor preparata:
tetni organizmi:
Izbor preparata:
tetni organizmi:
Izbor preparata:

PRECVJETAVANJE
Plamenjaa
Mikal flash koncentracija primjene 0,4 %
Pepelnica
Topas 100 EC koncentracija primjene 0,03 %
Siva trule
Ronilan DF koncentracija primjene 0,15 %

7
Fenofaza:
tetni organizmi:
Izbor preparata:

BOBICE VELIINE ZRNA GRAKA

Plamenjaa, Pepelnica
Quadris koncentracija primjene 0,075 %

Fenofaza:
tetni organizmi:
Izbor preparata:
tetni organizmi:
Izbor preparata:

RAST BOBICA
Plamenjaa, Pepelnica
Quadris koncentracija primjene 0,075 %
Siva trule
Mythos koncentracija primjene 0,25 %

Fenofaza:
tetni organizmi:
Izbor preparata:
tetni organizmi:
Izbor preparata:
tetni organizmi:
Izbor preparata:
tetni organizmi:
Izbor preparata:

ZATVARANJE GROZDA
Plamenjaa
Ridomil gold combi koncentracija primjene 0,25 %
Pepelnica
Talendo koncentracija primjene 0,025 %
Siva trule
Ronilan DF koncentracija primjene 0,15 %
Grozdov smotavac
Karate zeon koncentracija primjene 0,02 %

10
Fenofaza:
tetni organizmi:
Izbor preparata:
tetni organizmi:
Izbor preparata:
tetni organizmi:
Izbor preparata:

POETAK ZRENJA - ARAK

Plamenjaa
Bakarni kre 50 koncentracija primjene 0,8 %
Pepelnica
Kumulus DF koncentracija primjene 0,4 %
Siva trule
Switch 62,5 WG koncentracija primjene 0,06 %

Uspjena
zatita
vinograda

PREDUSLOVI ZA USPJENU ZATITU

Da bi vinogradar mogao uspjeno da zatiti vinograd od brojnih bolesti i
tetoina koje se javljaju od poetka vegetacije pa do berbe, mora da poznaje biologiju tj. ciklus razvoja tetoine, razvojne faze (fenofaze) kroz koje biljka prolazi kao i meteoroloke faktore koji pogoduju razvoju i irenju patogena.
Pored toga, hemijska zatita pesticidima zahtjeva pravilan izbor preparata
i njegovu kvalitetnu primjenu u odgovarajue vrijeme.

IZBOR FUNGICIDA protektivni ili sistemini?

Kada je u pitanju zatita vinove loze od uzronika gljivinih oboljenja kao
to su plamenjaa, pepelnica i siva trule, koriste se fungicidi koji se svrstavaju u tri grupe:
Protektivni fungicidi - imaju protektivno ili preventivno djelovanje. U
ovoj grupi su preparati iz grupe ftalimida (kaptan, folpet), ditiokarbamata
(mankozeb, propineb...), bakarni i sumporni preparati. Ova sredstva nemaju
sposobnost da zaustave ve ostvarenu infekciju to znai da moraju biti
prisutni na biljci prije ostvarene zaraze. Osim toga, pod uticajem spoljanjih
faktora (sunce, kia...) lako se ispiraju i razgrauju pa njihovo djelovanje ne
traje due od 7-10 dana. Nakon obavljenog prskanja loza i dalje raste tako
da stalno ima novi prirast i listove koji nisu poprskani i zatieni fungicidom.
Iz tog razloga prskanja ovim sredstvima moraju ee da se ponavljaju.
Sistemini fungicidi - imaju sposobnost da prodiru u biljku i da zaustave
ve ostvarenu infekciju. Njihovo dejstvo je terapeutsko i ne zavisi od vremena (kia ih ne ispira). U biljci se transportuju kroz njen sprovodni sistem u
novoizrasle listove i obezbjeuju bolju i dugotrajniju zatitu od protektivnih
fungicida (10-14 dana). Meutim, njihova esta primjena moe da dovede do
stvaranja rezistentnosti (otpornosti) kod gljive. Zbog toga se ne preporuuje
primjena jednog istog preparata vie od 2-3 puta u toku vegetacije.
Lokal-sistemini fungicidi - u biljci se kreu ogranieno, samo u okviru
organa koji su doli u kontakt sa fungicidom npr. u okviru lista.
Savremeni nain zatite vinove loze zasniva se na kombinovanoj primjeni
protektivnih i sisteminih preparata, prije svega zbog odreenih prednosti i
nedostataka jedne i druge grupe fungicida.
Preventivni fungicidi obino se koriste u poetku i na kraju vegetacije i u
uslovima koji su nepovoljni za razvoj bolesti.
U zatiti od plamenjae vano je da loza bude zatiena u najosjetljivijim
fazama svog razvoja. To su fenofaze prije i poslije cvjetanja tj. period brzog
porasta lastara kada je opravdana primjena sisteminih fungicida. Ukoliko je
ovaj period praen obilnijim padavinama i estom smjenom kie i sunca, tada
se i ovi fungicidi primjenjuju u kraim intervalima (8-10 dana).
esto pitanje vinogradara je da li loza treba da se prska tokom cvjetanja?
U principu, loza se u cvjetanju ne prska da se ne bi remetio prirodni proces
opraivanja i oplodnje. Meutim, u nepovoljnim uslovima tj. uslovima kinog
i hladnog vremena zbog kojeg se cvjetanje odui, treba da se izvri zatita i
u ovom periodu. Vano je naglasiti da se tokom cvjetanja izbjegava primjena
bakarnih preparata koji mogu djelovati fitotoksino.
Sa poetkom sazrijevanja groa prestaje opasnost od plamenjae.
Meutim, u periodu berbe i nakon berbe, ukoliko nastupi kini period, prijeti
opasnost od kasnih plamenjaa i moe da doe do prijevremenog opadanja

43

lia. U ovom stadijumu treba da se uradi jo jedno prskanje bakarnim

preparatima da se sauva lisna masa od propadanja.
Kod zatite od pepelnice treba da se obrati panja na zaraenost
vinograda u prethodnoj godini. Ako je zaraza bila jaka, sa prskanjem se
poinje ranije tj. kada lastari dostignu 5-10 cm duine. Vano je da suzbijanje pone blagovremeno i da se do cvjetanja obave bar 2-3 tretmana kako bi
se smanjio inokulum gljive. Najvee greke u praksi: suzbijanje pepelnice poinje kasno, obino kada se bolest primjeti na grozdovima. Ako se i pored
sprovedene zatite pepelnica pojavi u ovoj fazi, to znai da prskanja nisu obavljena kvalitetno ili je primjenom jednog istog preparata bolest samo tinjala
(dolo je do rezistentnosti gljive).
Ako u vinogradu postoji problem sa sivom trulei, neophodno je da se
u fazi precvjetavanja obavi prskanje jednim od botriticida jer se na taj nain
smanjuje infekcioni potencijal gljive. Jaa pojava botritisa u vrijeme sazrijevanja groa znai da se nije sprijeio razvoj gljive ve da je ostala prikrivena u bobicama i u povoljnim uslovima poveane vlanosti nastavila da sporulie.

KAKO OPRSKATI VINOGRAD?

esto vinogradari kau da neko sredstvo nije efikasno ili da ima slabo
djelovanje. I najbolji fungicid nee imati odgovarajue djelovanje ako je primjenjen loom tehnikom. Znai, pored izbora fungicida veoma je vano da se
isti primjeni kvalitetno i omogui njegovo nanoenje ravnomjerno na sve
dijelove biljke.
Kvalitet prskanja od presudnog je znaaja za efikasnost u zatiti. Veoma
je vano da se sredstvo u to sitnijim kapima rasporedi na biljne dijelove u
vidu tankog filma bez nepokrivenih zona.
Dobra aplikacija preparata posebno je znaajna kod primjene protektivnih
fungicida. Oni nemaju sposobnost ulaska i kretanja kroz biljku pa je njihovo
djelovanje ogranieno samo na mjestima depozita. Sva ona mjesta, koja su
ostala neoprskana kao i meuprostori izmeu krupnih kapi, predstavljaju slobodna mjesta za ostvarenje infekcije. Npr. pri suzbijanju plamenjae, s
obzirom da se infekcija ostvaruje kroz stome koje se nalaze na naliju lista,
potrebno je da se sredstvo nanese i na donju stranu lia.
Kod sisteminih fungicida uspjena zatita se postie i neto loijom tehnikom primjene, zbog njihove sposobnosti translokacionog kretanja i transportovanja u novoizrasle dijelove biljke koji nisu oprskani.

PREPARATI ZA ZATITU
VINOVE LOZE
BAKARNI FUNGICIDI
Ova sredstva su u upotrebi vie od 100 godina a i danas se uspjeno
koriste u zatiti vinove loze. irokog su spektra dejstva to znai da djeluju na
veliki broj parazitnih gljiva. Izuzetno su otri, a primjenjeni u jaim koncentracijama u uslovima kinog i hladnog vremena mogu da djeluju fitotoksino
na mlade listove i bobice na vinovoj lozi. Iz tog razloga ne treba da se primjenjuju u periodu do cvetanja a posebno ne u fazi cvjetanja.
Spadaju u grupu protektivnih fungicida to znai da djeluju samo na
povrini biljnih organa i mogu da sprijee infekciju samo ako su prisutni prije
nego to se ona ostvari.
Neki od bakarnih preparata: Blauvit, Funguran OH, Kocide-2000, Bordov-

44

ska orba, Bakrocid, Bakarni kre, Bakarni oksihlorid 25, Bakarni oksihlorid
50, Champion, ...

Bordovska orba
Bordovska orba sigurno je jedno od najvie i najdue korienih sredstava u zatiti vinove loze i drugih biljnih vrsta, i to zbog izvanrednih fungicidnih
svojstava, dobre prijemivosti za biljku, relativno niske cijene i irokog spektra djelovanja (do danas nije zabiljeena pojava rezistentnosti gljiva prema
njoj).
Bordovska orba otkrivena je prije vie od 100 godina u okolini Bordoa, u
Francuskoj. Do otkria je dolo sasvim sluajno. Da bi se zatitili vinogradi od
kradljivaca, loza se prskala bakarsulfatom (da se otruje). Poto su kie lako
spirale ovo sredstvo sa lia, vinogradari su dodavali kreno mlijeko da se
due zadri na biljci i tako spontano napravili bordovsku orbu. okoti
isprskani ovom mjeavinom zadravali su lie dugo u jesen dok je na ostalim
otpalo usljed napada plamenjae.
Priprema bordovske orbe:
Za pripremu 100 litara 1%- ne bordovske orbe potrebno je:
1 kg plavog kamena
0,4 kg negaenog krea (ili 1,2 kg gaenog krea)
Od 100 litara vode iz bureta, uzme se 50 litara da se razmuti kre,
a u drugih 50 litara se rastopi plavi kamen (plavi kamen se dan ranije
stavi u rijetku krpu da se postepeno rastopi u vodi). Kre treba procjediti kroz sito ili krpu da se izdvoje neistoe koje zapuuju prskalicu.
U dobijeno kreno mlijeko polako se sipa rastvor plavog kamena uz
neprekidno mijeanje. Ne preporuuje se mijeanje obrnutim redosljedom jer se tada orba bre taloi i slabijeg je kvaliteta.
Ovako pripremljena bordovska orba treba istog dana da se potroi
jer ona stajanjem gubi fungicidno dejstvo. orba moe da se stabilizuje dodavanjem 250 g eera na 100 litara orbe i tada zadrava svojstva 2-3 dana.

SUMPORNI FUNGICIDI
Kao i bakarna sredstva i sumporni fungicidi se koriste u zatiti biljaka vie od
100 godina. Sumpor se uglavnom koristi za suzbijanje uzronika pepelnice, a
ima i sporedno djelovanje na grinje. Djelovanje sumpora zasniva se na njegovoj
sposobnosti isparavanja i zavisno je od temperature. Ne treba da se koristi na
temperaturama niim od 18C (slabije djeluje) niti na temperaturama iznad
28C (mogue oegotine na biljkama).
Ova sredstva proizvode se kao sumpor u prahu (sadri 100% elementarnog sumpora) i kao moivi sumpor (preparati sadre 80% i vie elementarnog sumpora i razrjeuju se vodom).
Neki od sumpornih preparata: Sumpor SC, Sumpor prah, Cosan, Kolosul,
Kumulus DF, Thiovit Jet 80-WG, Microthiol disperss ...

ORGANSKI FUNGICIDI
Postoji veliki broj ove vrste fungicida i pripadaju razliitim hemijskim grupama.
Folpan 80-WDG (Folpan WP 50) (aktivna materija - folpet)
Koristi se kao protektivni fungicid u zasadima vinove loze za suzbijanje uzronika plamenjae (Plasmopara viticola), u koncentraciji
0,2-0,25%, odnosno 20-25 g u 10 litara vode.

45

 Captan WP-50 (a.m. kaptan)

Koristi se u vinovoj lozi za suzbijanje uzronika plamenjae (Plasmopara viticola), crvenila lista (Pseudopeziza tracheiphilla) i crne trulei (Guignardia bidwelii), u koncentraciji 0,2-0,3%, odnosno 20-30
g u 10 litara vode.
U prodaji se nalazi pod razliitim nazivima u zavisnosti od proizvoaa:
Venturin-SC, Merpan WP-50, Merpan 80-WDG, Kaptan-FL...
Dithane M-45 (a.m.mankozeb)
Preparat irokog spektra djelovanja, koji se koristi u vinovoj lozi za
suzbijanje vie patogena: uzronika plamenjae (Plasmopara viticola)
i crne pjegavosti (Phomopsis viticola), u koncentraciji 0,2-0,25%,
odnosno 20-25 g u 10 litara vode.
Kod razliitih proizvoaa ima razliite nazive:
Mankogal-80, Mankozol-80, Bevesan 45-M, Dithane M-70...
Antracol WP-70 (a.m.propineb)
Koristi se za suzbijanje uzronika plamenjae (Plasmopara viticola) i
crne pjegavosti (Phomopsis viticola), u koncentraciji 0,2-0,25%,
odnosno 20-25 g u 10 litara vode.
Crystal 250 SC (a.m. kvinoksifen)
Preventivni kontaktni fungicid koji se koristi za suzbijanje uzronika
pepelnice (Uncinula necator), u koncentraciji 0,015-0,02%, odnosno
1,5-2 ml u 10 litara vode.

SISTEMINI FUNGICIDI
Ridomil gold MZ 68-WG (a.m. metalaksil + mankozeb)
Predstavlja kombinaciju dvije aktivne materije sistemine (metalaksil) i
preventivne (mankozeb). Koristi se za suzbijanje uzronika plamenjae
vinove loze (Plasmopara viticola) u koncentraciji 0,25%, odnosno
25 g u 10 litara vode.
Ridomil gold plus 42,5-WP (a.m. metalaksil + bakar)
Primjenjuje se za suzbijanje uzronika plamenjae (Plasmopara viticola) u koncentraciji 0,4%, odnosno 40 g u 10 litara vode.
Ridomil gold combi 45 WG (a.m. metalaksil + folpet)
Primjenjuje se za suzbijanje uzronika plamenjae (Plasmopara viticola) u koncentraciji 0,2%, odnosno 20 g u 10 litara vode.
Mikal flash WG (a.m. fosetil AL + folpet)
Koristi se u zasadu vinove loze za suzbijanje uzronika plamenjae
(Plasmopara viticola) i crne pjegavosti (Phomopsis viticola), u koncentraciji 0,3-0,4%, odnosno 30-40 g u 10 litara vode.
Prodaje se pod razliitim nazivima: Mikal 75-WP, Fantical-WP, Winner...
Melody combi 43,5 WP (a.m. folpet + iprovalikarb)
Predstavlja kombinaciju dvije aktivne materije i primjenjuje se za
suzbijanje uzronika plamenjae (Plasmopara viticola), u koncentraciji 0,25%, odnosno 25 g u 10 litara vode.
Curzate M WG (a.m. cimoksanil+mankozeb)
Koristi se za suzbijanje uzronika plamenjae (Plasmopara viticola)
na vinovoj lozi u koncentraciji 0,3%, odnosno 30 g u 10 litara vode.

46

 Acrobat MZ WG (a.m. mankozeb+dimetomorf)

Koristi se za suzbijanje uzronika plamenjae (Plasmopara viticola) na vinovoj lozi, u koncentraciji 0,2-0,25%, odnosno 20-25 g u 10 litara vode.
Cabrio top (a.m. metiram+piraklostrobin)
Djeluje protektivno i kurativno na uzronika plamenjae
(Plasmopara viticola) i pepelnice (Uncinula necator) na vinovoj
lozi. Primjenjuje se u koncentraciji 0,15-020%, odnosno 15-20 g u
10 litara vode.
Equation-pro WG (a.m. cimoksanil+famoksadon)
Lokalsistemini i kontaktni fungicid za suzbijanje uzronika plamenjae (Plasmopara viticola) na vinovoj lozi. Koncentracija primjene
je 0,04%, odnosno 4 g u 10 litara vode.
Stroby DF (a.m. krezoksim-metil)
Sistemini fungicid koji se u vinovoj lozi koristi za suzbijanje uzronika
pepelnice (Uncinula necator), u koncentraciji 0,02%, odnosno 2 g u
10 litara vode.
Quadris (a.m. azoksistrobin)
Protektivni i kurativni fungicid za suzbijanje uzronika plamenjae
(Plasmopara viticola) i pepelnice (Uncinula necator) na vinovoj
lozi. Koncentracija primjene je 0,075%, odnosno 7,5 ml u 10 litara
vode.
Quadris Max (a.m. azoksistrobin+folpet)
Protektivni i kurativni fungicid za suzbijanje uzronika plamenjae
(Plasmopara viticola), pepelnice (Uncinula necator) i crne pjegavosti (Phomopsis viticola) na vinovoj lozi. Koncentracija primjene
je 0,2%, odnosno 20 ml u 10 litara vode.
Falcon EC 460 (a.m. spiroksamin+tebukonazol+triadimenol)
Lokalsistemini fungicid, kombinacija tri aktivne materije, koristi se za
suzbijanje uzronika pepelnice (Uncinula necator) na vinovoj lozi, u
koncentraciji 0,03-0,04%, odnosno 3-4 ml u 10 litara vode.
Talendo (a.m. prokvinazid)
Kontaktni i lokalsistemini fungicid za suzbijanje uzronika pepelnice
(Uncinula necator) na vinovoj lozi. Primjenjuje se u koncentraciji
0,02-0,025%, odnosno 2-2,5 ml u 10 litara vode.
Olymp 10-EW (Punch 40-EC) (a.m. flusilazol)
Sistemini fungicid sa protektivnim i kurativnim djelovanjem za suzbijanje uzronika pepelnice (Uncinula necator) na vinovoj lozi, u koncentraciji 0,02%, odnosno 2 ml u 10 litara vode.
Tilt 250-EC (a.m. propikonazol)
Sistemini fungicid za suzbijanje uzronika pepelnice (Uncinula
necator) na vinovoj lozi, u koncentraciji 0,015%, odnosno 1,5 ml u
10 litara vode.
Topas 100-EC (a.m. penkonazol)
Sistemini fungicid za suzbijanje uzronika pepelnice (Uncinula
necator) na vinovoj lozi, u koncentraciji 0,025%, odnosno 2,5 ml u
10 litara vode.

47

 Sabithane (a.m. miklobutanil+dinokap)

Preparat sa preventivnim i kurativnim djelovanjem na uzronika
pepelnice (Uncinula necator) na vinovoj lozi. Primjenjuje se u koncentraciji 0,035%, odnosno 3,5 ml u 10 litara vode.
Systhane 12E (a.m. miklobutanil)
Sistemini fungicid sa protektivim, kurativnim i eradikativnim djelovanjem. Koristi se za suzbijanje uzronika pepelnice (Uncinula necator) na vinovoj lozi, u koncentraciji 0,02%, odnosno 2 ml u 10 litara
vode.

BOTRITICIDI
Predstavljaju grupu specijalnih preparata koji djeluju na uzronike sive trulei (Botrytis cinerea):
Ronilan DF (a.m. vinklozolin)
Nesistemini fungicid za suzbijanje uzronika sive trulei (Botrytis
cinerea) u vinovoj lozi, u koncentraciji 0,15%, odnosno 15 ml u 10
litara vode.
Sumilex 50-FL (a.m. prosimidon)
Koristi se kao preventivni preparat i preparat sa lokalsisteminim
djelovanjem, za suzbijanje uzronika sive trulei (Botrytis cinerea) u
vinovoj lozi, u koncentraciji 0,15%, odnosno 15 ml u 10 litara vode.
Mythos (a.m. pirimetanil)
Koristi se kao protektivni botriticid za suzbijanje uzronika sive trulei
(Botrytis cinerea) na vinovoj lozi, u koncentraciji 0,25%, odnosno 25
ml u 10 litara vode.
Teldor 500-SC (a.m. fenheksamid)
Sistemini fungicid za suzbijanje uzronika sive trulei groa
(Botrytis cinerea), u koncentraciji 0,10%, odnosno 10 ml u 10 litara
vode.
Switch 62,5 WG (a.m. ciprodinil+fludioksonil)
Sistemini fungicid sa preventivnim i kurativnim djelovanjem. Koristi
se za suzbijanje uzronika sive trulei (Botrytis cinerea) na vinovoj
lozi, u koncentraciji 0,06-0,08%, odnosno 6-8 g u 10 litara vode.

NABAVKA PREPARATA
I PRIPREMA ZA PRIMJENU
Sredstva za zatitu bilja treba kupovati u specijalizovanim radnjama tj.
poljoprivrednim apotekama. Prilikom kupovine pogledati rok upotrebe i paljivo proitati uputstvo za upotrebu. Naroitu panju obratiti na preporuke o
dozvoljenom mijeanju preparata i ispotovati eventualna ogranienja.
Prilikom pripreme rastvora za prskanje pridravati se preporuene koncentracije, ne poveavati je niti je smanjivati.
Npr. preparat Quadris koji se koristi za zatitu vinove loze od uzronika
plamenjae i pepelnice primjenjuje se u koncentraciji 0,075%. Pri tretiranju
vinove loze, smatra se da se troi 1000 litara tenosti po ha, to znai da je

48

za prskalicu sa rezervoarom od 10 litara potrebno odmjeriti 7,5 ml ovog

preparata.

Tabela koncentracija
Koliina vode za prskanje u litrima

Konc
%
0,01
0,04
0,07
0,1
0,15
0,2
0,25
0,3
0,4
0,5
1,0
1,5
2,0

10

15

20

50

100

200

300

400

500

1000

Potrebna koliina sredstva u g, ml ili cm3

1
4
7
10
15
20
25
30
40
50
100
150
200

1.5
6
11
15
22
30
38
45
60
75
150
230
300

2
8
14
20
30
40
50
60
80
100
200
300
400

5
20
35
50
75
100
125
150
200
250
500
750
1000

10
40
70
100
150
200
250
300
400
500
1000
1500
2000

20
80
140
200
300
400
500
600
800
1000
2000
3000
4000

30
120
210
300
450
600
750
900
1200
1500
3000
4500
6000

40
50
100
160
200
400
280
350
700
400
500 1000
600
750 1500
800 1000 2000
1000 1250 2500
1200 1500 3000
1600 2000 4000
2000 2500 5000
4000 5000 10000
6000 7500 15000
8000 10000 20000

Sredstva u tenom obliku odmjeravaju se pomou staklenih menzura,

pipeta i slino, a prakasta i granulirana sredstva pomou vage.
Priprema tenosti za tretiranje treba da ima sljedei tok: rezervoar
prskalice napuniti do polovine, zatim odmjerenu koliinu preparata u manjoj
posudi pomijeati sa malo vode, kako bi se dobila ujednaena masa bez
grudvica. Ovu masu sipati u prskalicu i dopuniti preostalom koliinom vode,
uz neprekidno mijeanje.
Ako se u toku tretiranja koristi vie preparata razliitih formulacija, za
svaki preparat pojedinano treba odraditi postupak mijeanja sa malo vode i
dodavanja u rezervoar.
Redosljed dodavanja preparata treba da bude: WP, WG, SL, SC, EC, to
znai da prvo dodajemo prakasta i granulirana sredstva a zatim sredstva u
tenom obliku.
Formulacije pesticida:
WP - praivo za suspenziju
WG - vododisperzibilne granule
SL - koncentrat za rastvor
SC - koncentrovana suspenzija
EC - koncentrat za emulziju
Poslije svake upotrebe prskalicu dobro oprati rastvorom deterdenta i
vode, naroito poslije primjene herbicida (sredstava za unitavanje korova).
Izbjegavati prskanja pri visokim temperaturama i vjetru, i neto to nai
vinogradari obino izostavljaju: obavezno koristiti zatitnu opremu!
Samo uz potovanje svih navedenih preporuka za primjenu pesticida sauvaemo sebe i svoju okolinu od zagaenja!

49

Pravila dobre
strune prakse u
zatiti biljaka
Zakon o zatiti biljaka obavezuje korisnike preparata na potovanje
Pravila dobre strune prakse. Ovaj zakon propisuje cijeli postupak
upotrebe sredstava za zatitu bilja, ukljuujui i skladitenje tih sredstava.
Potovanje ovih pravila se kontrolie po metodi uzimanja uzorka.
Nepotovanje ovih pravila moe da ima za posljedicu novane kazne, kao i
ukidanje, tj. smanjenje iznosa novane podrke za unapreenje proizvodnje.
Najvanija pravila u oblasti zatite bilja su:
Moraju da se potuju pravila integrisane zatite bilja, princip praga
tetnosti i principi zatite podzemnih voda.
Pojam integrisana zatita bilja podrazumijeva kombinaciju postupaka
koji, pored davanja prvenstva biolokim, biotehnikim, biljno-uzgajivakim i vinogradarskim mjerama, ograniavaju upotrebu hemijskih sredstava na minimum.
U Njemakoj se upotrebljavaju samo dozvoljena sredstva za zatitu bilja.
Pravila koja propisuju odredbe poput: polje primjene, ogranienja upotrebe, rastojanja i karencu moraju da se potuju.
Samo na poljoprivrednim zemljitima, tj. u vinogradima dozvoljena je
upotreba sredstava za zatitu bilja. Primjena sredstava za zatitu, posebno herbicida na putevima, krajevima oranica, iskopinama itd. je zabranjena.
Sredstva za zatitu ne smiju da dospiju van poljoprivrednog zemljita.
Sredstva za zatitu ne smiju usljed nestrune upotrebe ili ienja da
dospiju u kanalizaciju ili u podzemne vode.
Obaveza dokumentovanja tretiranja za sada ne postoji, meutim i ona
e ubrzo stupiti na snagu. Ova obaveza e obuhvatati sve mjere zatite
sa podacima o indikacijama, terminu, izboru sredstva, koliini sredstva
koje je upotrebljeno i podatke o zemljitu, koje je tretirano sredstvima.
Iako obaveza o dokumentovanju tretiranja nije zakonski obavezna, ova
praksa bi trebala da bude uobiajena na svakom poljoprivrednom dobru. Samo na taj nain mogu da se prate i objasne problemi koji eventualno nastaju prilikom sprovoenja mjera zatite i da se u budunosti
izbjegnu greke.
Sredstva za zatitu mogu da upotrebljavaju samo strune osobe, tj.
obrazovani vinogradari, batovani, poljoprivrednici ili apsolventi strunog studija. Ovo pravilo vai za sve zatitare, ukljuujui pomono
osoblje i inostrane saradnike.
Primjena sredstava za zatitu je dozvoljena samo uz upotrebu ureaja sa
vaeim odobrenjem).
Sredstva za zatitu moraju da se dre odvojeno od ivotnih namirnica, u
prostoru ili plakaru koji se zakljuava. U ovom sluaju moraju da se
potuju pravila Strune zadruge o skladitenju sredstava za zatitu

50

Objanjenje strunih izraza i pojmova

akaricidi sredstva toksina za grinje
aktivna materija hemijska komponenta u sastavu sredstva za zatitu

bilja koja djeluje na patogena

askospore polne spore koje nastaju u askusu
botriticidi specijalna grupa sredstava koji djeluju na uzronika
fenofaze
fitoplazma
fitotoksian
floem
formulacija
fungicidi
infekcija
inokulum
insekticidi
kleistotecija
konidija
kurativni
micelija
nekroza
oospora
patogen
piknid
piknospore
preventivni
primarne infekcije
rezistentnost
spore
stome
toksinost
vektor

sive trulei (Botrytis cinerea)

faze u razvoju biljke
mikroorganizam koji zaraava biljku
toksian za biljku
sudovni elementi u biljkama kroz koje se prenose
organske materije
oblik u kojem se proizvodi sredstvo za zatitu bilja
sredstva toksina za gljive
uspostavljanje odnosa izmeu patogena i domaina
infektivna tijela (spore, micelije) gljive koje mogu
ostvariti infekciju
sredstva toksina za insekte
plodonosno tijelo u kojem se nalaze askospore
(karakteristino za pepelnice)
bespolna spora gljive
ima sposobnost da zaustavi ve ostvarenu infekciju
splet hifa koje ine tijelo gljive
izumiranje elija tkiva ili organa
polna spora gljive
organizam sposoban da izazove bolest
bespolno plodonosno tijelo ispunjeno piknosporama
bespolne konidije koje nastaju u piknidu
nema sposobnost da zaustavi ve ostvarenu infekciju
prve infekcije biljaka
otpornost
reproduktivne jedinice gljiva
prirodni otvori na biljci kroz koje se vri razmjena
gasova
sposobnost neke materije da izazove oteenje
prenosilac virusa, fitoplazme ili nekog drugog agensa

51

Izdava:
Njemako drutvo
za tehniku saradnju (GTZ)
Ministarstvo poljoprivrede,
umarstva i vodoprivrede Crne Gore
Republika savjetodavna sluba
u biljnoj proizvodnji
Autor teksta:
Dragana Z. Radunovi
Osim teksta na str. 50 Dobra struna praksa
(iz broure: Rebschutz, 2007, Regierungsprsidium,
Darmstadt, Dezernat Weinbauamt mit Weinbauschule in Eltville,
2007, Seite 15, Autor: Berthold Fuchs)
Prevod sa njemakog: Aleksandra Vejin

Lektura:
Tatjana alasan
Fotografije:
Dragana Radunovi
Dr Zoran Miladinovi
www.inra.fr
Dizajn i priprema za tampu:
Blao Mili
tampa:
Montcarton - Podgorica
Tira:
800 komada
Njemako drutvo za tehniku saradnju GTZ
Podgorica, avgust 2007.

Ministarstvo poljoprivrede,
umarstva i vodoprivrede
Crne Gore
Sva prava autora su zadrana, a posebno ona koja se odnose na
umnoavanje i plasman, osim za lino korienje. Bez odobrenja, ovo djelo se ne smije ni u cjelosti
niti u pojedinim njegovim dijelovima umnoavati niti koristiti u elektronskom obliku.