Teorem (pouak)

Teorem (pouak) = matematiki sud (u nekoj

matematikoj teoriji) ija se istinitost
utvruje dokazom, odnosno logikim
zakljuivanjem iz aksioma, definicija i ve
dokazanih teorema (te teorije).
Vano !!!
Pod teoremom se uvijek podrazumijeva
istiniti sud !!!
1

Teoremi proiruju i produbljuju znanje o nekom

podruju matematike i njegovim objektima.
Posebna imena za neke teoreme:
propozicija = teorem za kojeg postoji kratak i
jednostavan dokaz (propozicija je esto tehnika
tvrdnja);
lema = teorem koji (obino) sam za sebe nije od
posebnog znaaja nego slui kao etapa u
dokazu nekog vanijeg i sloenijeg teorema;
korolar = neposredna i jednostavna posljedica
nekog prethodno dokazanog teorema (dokaz
korolara esto je toliko oit da ga ni ne piemo).
2

U teoremu mora biti jasno istaknuto:

1. uz koje se uvjete u njemu razmatra
odreeni objekt
2. to se o tome objektu tvrdi.
U formulaciji teorema razlikuju se dva dijela:
1. pretpostavka (uvjet, hipoteza) P
2. tvrdnja (zakljuak, posljedica, teza) Q
3

Pretpostavka teorema (P) = jedan ili vie

sudova koji se smatraju istinitima.
Tvrdnja teorema (Q) = sud kojeg treba
dokazati.

Logiki zapis teorema:

PQ
4

Kljune rijei u iskazu teorema:

Ako P, onda Q.
Vano !!!
Bitno je u teoremu nauiti
razlikovati pretpostavku i tvrdnju !!!
5

Primjeri teorema (1)

Umnoak dvaju uzastopnih parnih prirodnih
brojeva a i b djeljiv je s 8.
P = a i b su uzastopni parni prirodni brojevi.
Q = Umnoak ab djeljiv je s 8.
Dijagonale romba meusobno su okomite.
P = etverokut je romb.
Q = Dijagonale romba su meusobno okomite.
6

 U svakom trokutu nasuprot dviju stranica

jednakih duljina lee jednaki kutovi.
P = Dan je trokut ije su dvije stranice jednakih
duljina.
Q = Kutovi nasuprot tih stranica su jednaki.
(Talesov teorem o kutu nad promjerom)
Svaki obodni kut nad promjerom krunice
je pravi kut.
P = Dan je obodni kut nad promjerom krunice.
Q = Taj kut je pravi kut.

 (Pitagorin teorem) Zbroj kvadrata duljina

kateta svakog pravokutnog trokuta jednak
je kvadratu duljine njegove hipotenuze.
P = Dan je pravokutni trokut.
Q = Zbroj kvadrata duljina njegovih kateta
jednak je kvadratu duljine njegove
hipotenuze.
8

Primjeri teorema (2)

Ako su a i b dva uzastopna parna prirodna
broja, onda je umnoak ab djeljiv s 8.
Ako je dani etverokut romb, onda su
njegove dijagonale meusobno okomite.
Ako su u nekom trokutu dvije stranice
jednakih duljina, onda su njima nasuprotni
kutovi jednaki.
9

 (Talesov teorem o kutu nad promjerom)

Ako je dan obodni kut nad promjerom
krunice, onda je taj kut pravi.
(Pitagorin teorem) Ako su a i b duljine
kateta, a c duljina hipotenuze pravokutnog
trokuta, onda vrijedi jednakost a2+b2=c2.
Ako je niz realnih brojeva konvergentan,
onda je on Cauchyjev.
10

 Prirodni broj djeljiv je s 10 ako mu je znamenka

jedinica jednaka 0.
P = Znamenka jedinica nekog prirodnog broja je 0.
Q = Taj broj je djeljiv s 10.
(K S K sukladnost) Dva su trokuta sukladna
ako se podudaraju u jednoj stranici i dva kuta uz
tu stranicu.
P = Dva se trokuta podudaraju u jednoj stranici i
dva kuta uz tu stranicu.
Q = Ti su trokuti sukladni.
11

Teorem se moe iskazati

(formulirati) i tako da se
pretpostavka i tvrdnja odvoje u
posebne reenice !!!
Kljune rijei u tom sluaju:
Neka P. Tada Q.
12

Primjeri teorema (3)

Neka su a i b dva uzastopna parna prirodna
broja. Tada je njihov umnoak ab djeljiv s 8.
Neka je dani etverokut romb. Tada su njegove
dijagonale meusobno okomite.
(Pitagorin teorem) Neka su a i b duljine kateta,
a c duljina hipotenuze pravokutnog trokuta. Tada
vrijedi jednakost a2+b2=c2.
13

 Neka su a1,a2,...,an,an+1 razliiti prirodni

brojevi manji od 2n. Tada meu njima
postoje barem tri broja, takva da je jedan
od njih jednak zbroju druga dva.
Neka su a, b, c i d redom ostaci pri
dijeljenju prirodnog broja n s 2, 3, 5 i 11.
Tada je broj 15a+10b+6c+30d-n djeljiv s
30.
14

Zampamtimo dobro !!!

Kljune rijei u iskazivanju teorema su:
Ako ... , onda ... .
ili
Neka ... . Tada ... .
Uoimo !!!
U iskazu teorema nema mjesta frazi
kaemo da je ...
15

Obrat teorema
Uz teorem P Q vaan je i
obrat tog teorema, Q P .
Ve znamo !!!
Iako teorem P Q vrijedi,
njegov obrat Q P
ne mora (ali moe!) biti istinit.
16

Primjeri obrata teorema (1)

Neka su a,b,cN. Ako c dijeli a, onda c dijeli i
umnoak ab.
P = c dijeli a.
Q = c dijeli umnoak ab.
Obrat (Q P):
Neka su a,b,cN. Ako c dijeli umnoak ab, onda c
dijeli a.
Obrat nije istinit !!! Npr. a=5, b=27, c=3.
17

 Ako je u ravnini pravac p okomit na pravac q,

onda se pravci p i q sijeku.
P = U ravnini je pravac p okomit na pravac q.
Q = Pravci p i q se sijeku.
Obrat (Q P):
Ako se pravci p i q u ravnini sijeku, onda su oni
meusobno okomiti.
Obrat nije istinit !!! Npr.
18

Primijetimo !!!
U oba prethodna primjera
konstruirali smo kontraprimjer
(protuprimjer) kojim smo
opovrgli obrat teorema !!!
(negacija univerzalnog kvantifikatora!)
19

Primjeri obrata teorema (2)

(Talesov teorem o kutu nad promjerom)
Neka je AB dijametar krunice, a T bilo
koja toka te krunice, razliita od A i B.
Tada je kut ATB pravi.
Obrat: Ako je ATB pravi kut, onda toka T
lei na krunici s dijametrom AB.
Obrat je istinit !!!
20

(Pitagorin teorem) Neka su abc duljine

stranica nekog trokuta. Ako je taj trokut
pravokutan, onda je a2+b2=c2.
Obrat: Neka su abc duljine stranica nekog
trokuta. Ako je a2+b2=c2, onda je taj trokut
pravokutan.
Obrat je istinit !!!
21

 Broj a je nultoka polinoma f ako je f djeljiv

polinomom g(x)=x-a.
P = Polinom f djeljiv je polinomom g(x)=x-a.
Q = Broj a je nultoka polinoma f.
Obrat: Ako je broj a nultoka polinoma f,
onda je polinom f djeljiv polinomom
g(x)=x-a.
Obrat je istinit !!!
22

Znamo !!!
((P Q ) & (Q P)) (P Q)
Vano !!!
U sluaju kad su istiniti i teorem P Q i
njegov obrat Q P, oba ta istinita suda
moemo zapisati zajedno kao jedan teorem,
P Q.
itamo: P ako i samo ako Q.
23

Jako vano !!!

Dokazati ekvivalenciju P Q znai
dokazati obje implikacije
P Q i Q P.
24

Primjeri teorema i obrata

(Talesov teorem o kutu na promjerom i
njegov obrat) Kut ATB je pravi kut ako i
samo ako toka T lei na krunici s
dijametrom AB.
(Pitagorin teorem i njegov obrat) Neka su
abc duljine stranica nekog trokuta.Taj
trokut je pravokutan ako i samo ako vrijedi
jednakost a2+b2=c2.
25

Od pojma do teorema - primjeri

Pojam nultoka polinoma
Definicija:
Nultoka polinoma f s kompleksnim koeficijentima
je svaki kompleksni broj a takav da je f(a)=0.
Karakterizacija (teorem - nuan i dovoljan uvjet da bi broj a
bio nultoka polinoma f):
(Bzoutov teorem) Broj a je nultoka polinoma f ako
i samo ako je f djeljiv polinomom g(x)=x-a.
Napomena: Ne mijeati definiciju i karakterizaciju!!!
26

 Pojam tangencijalni etverokut

Definicija:
Za etverokut kaemo da je tangencijalan ako su mu sve
etiri stranice tangente iste krunice.
Karakterizacija (teorem - nuan i dovoljan uvjet da bi
etverokut bio tangencijalan):
etverokut je tangencijalan ako i samo ako su mu zbrojevi
duljina nasuprotnih stranica jednaki.
Napomena: Ne mijeati definiciju i karakterizaciju!!!
(karakterizacija se dokazuje)

27

Pravila zakljuivanja (pravila

izvoda)
U dokazivanju teorema P Q koristit emo
osnovna pravila zakljuivanja (pravila izvoda):
pravilo otkidanja (modus ponens)
zakon silogizma
pravilo generalizacije
princip iskljuenja treeg (tertium non
datur)
28

1. Pravilo otkidanja (modus ponens)

((P & (P Q)) Q) 1
P

Q P Q (P & (P Q)

(P & (P Q)) Q

29

Iz zadnjeg retka tablice itamo:

Ako je istinita pretpostavka teorema, P, i
ako je istinita implikacija P Q, onda
je istinita i tvrdnja teorema, Q.

30

2. Zakon silogizma
(((A B) & (B C)) (A C)) 1
Domaa zadaa: Uvjerite se sami u ovu
tautologiju!
Ovaj zakon tumaimo ovako:
Ako su istinite obje implikacije A B i B C,
onda je istinita i implikacija A C.
(tj. ako iz A slijedi B, a iz B slijedi C, onda iz A
slijedi C)
31

3. Pravilo generalizacije
( x) P(x)
Ovo pravilo tumaimo ovako:
Neka je P(x) izjavna funkcija. Ako je sud P(a) istinit
za po volji odabran (proizvoljan) a koji dolazi u
obzir, onda je istinit i sud
( x) P(x).
4. Princip iskljuenja treeg (tertium non datur)
A (-A) 1
32

Dokaz teorema
Povijesno:
zaetnik postupka dokazivanja je Tales, a u
matematiku ga uvodi Pitagora.
Dokaz teorema P Q u nekoj teoriji je konaan
niz istinitih tvrdnji Q1, Q2, ... ,Qn te teorije u kojem:
(a) svaka tvrdnja niza je ili aksiom ili definicija ili
je dobivena iz prethodno dokazanih teorema
toga niza po nekom pravilu zakljuivanja;
(b) posljednja tvrdnja niza je Q.

33

Dokazati teorem P Q znai pronai konaan niz tvrdnji

Q1, Q2, ... , Qn teorije i logikim zakljuivanjem prijei od
pretpostavke P, preko tvrdnji Q1, Q2, ... , Qn-1, do tvrdnje
Qn=Q.
Shematski prikaz dokaza:
P Q1 Q2 ... Qn-1 Qn=Q
Pri tome oznaka A B C znai krai zapis suda
(A B) & (B C).
Dokazana tvrdnja Q nakon toga postaje sastavni dio
svakog daljnjeg postupka dokazivanja!
34

Osnovne vrste dokaza

Osnovne vrste dokaza:
1. direktni dokaz
2. indirektni dokaz
1. Direktni dokaz teorema P Q = dokaz
teorema P Q na ve opisani nain.

35

2. Indirektni dokaz teorema P Q = direktni dokaz

ekvivalentne tvrdnje teoremu P Q (koja nije taj teorem).
Najvaniji oblici indirektnog dokaza teorema P Q:
(a) obrat po kontrapoziciji
-Q-P
(znamo: (- Q - P) (P Q)).
(b) dokaz svoenjem na kontradikciju (reductio ad
absurdum)
P & (-Q) L,
L = oigledno laan sud
Tada je (P Q) P & (-L) laan sud pa je sud
P Q istinit (princip iskljuenja treeg). Zato je Q
istinit (modus ponens).
Kljune rijei:
Pretpostavimo suprotno, tj. da tvrdnja teorema ne vrijedi.

36