PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

Predmet: Kultura i zajednica

Razred: I
Nastavna jedinica: estitamo Pesah i Hanuku
Tip asa:
obrada novog nastavnog sadraja
Nastavne metode: a) razgovor, b) usmeno izlaganje, c) demonstracija, d) ilustracija, e) dramatizacija, f) diskusija,
Nastavna sredstva i pomagala: a) slike, b) CD player, c) kompozicija Durmi, durmi d) panoi sa svijenjacimahanukijama
e) Notebook PC, f) multimedija, g) materijal za izradu estitki
Oblici rada:
a) frontalni, b) rad u paru, c) individualni
Cilj sata: Da se uenici upoznaju sa vjerskim blagdanima naroda koji ive na podruju BiH i naue estitati praznike Pesah
i Hanuku koje proslavljaju pripadnici Jevrejske zajednice.

Zadaci nastavnog sata:

a) Obrazovni : uenici e znati da se vjerski blagdani obiljeavaju u krugu porodice (obitelji), o postojanju
vjerskih blagdana, Bajram, Boi, Uskrs, Vaskrs, Pesah, Hanuka, urevdan su vjerski blagdani koji se
obiljeavaju u BiH, da sve vjerske blagdane ne slave svi
b) Funkcionalni: uenici e moi da shvate da vjerske praznike ne slave svi narodi u isto vrijeme, estitati
vjerske blagdane vrnjacima, nastavnicima i lanovima obitelji, napraviti prigodne estitke prijateljima u razredu,
roditeljima i uitelju-ci.
c) Odgojni: uenici e htjeti shvatiti da postoje i odreeni obiaji koji karakteriu neke vjerske praznike,
prihvatiti i potivati razliite obiaje i tradiciju drugih naroda, prisustvovati proslavi vjerskog blagdana koji slave
prijatelji-prijateljice i njihove porodice i pozvati druge na proslavu vjerskih blagdana koje oni slave unutar svojih
porodica.

ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

1. UVODNI DIO SATA (evokacija):

Motivaciona priprema- pjevanje uspavanke ''Durmi, durmi''

UspavankaDurmi,durmi je pjesma u kojoj se majka obraa djetetu njenim
rijeimakerido i alma mia to znai-voljeno i duo moja. Uspavanka se pjeva se u
Sarajevu gdje ive Jevreji Sefardi nekoliko stoljea.
Najava nastavne jedinice:(Pano u obliku sijalice ili nekog drugog svjetlila)

ZNAMO

ELIMO ZNATI

NAUILI SMO...

KWL-tabela (znamo, elimo znati, nauili smo). Uenici zajedno sa nastavnikom popunjavaju
prve dvije kolone tabele , tj. iznad svake svjeice koja gori upisuju ta znaju ili ele znati o
praznicima koji se proslavljaju u BiH. Trei svijenjak nema svjeice jer e se popuniti u
zavrnom dijelu asa u fazi refleksije-nauili smo o Pesahu i Hanuki.
2. GLAVNI DIO SATA (razumijevanje znaenja):

PPT - prezentacija o blagdanima Pesah i Hanuka.

Nastavnik e pripremiti nekoliko slajdova koji se odnose na praznike Pesah i Hanuku
(Prikazano je znaenje rijei blagdan, predstavljen nain obiljeavanja praznika, snimak

obreda, blagdanska trpeza, nain estitanja,...)

Hanuka je jevrejski blagdan. Slavi se obino u decembru. Tada porodice sjede za stolom i ne
rade nita. Igraju se zvrkom koja se zove trendel. Ovaj praznik zovu jo i festival svjetlosti.
Svake noi Jevreji upale po jednu svjeicu na svijenjaku. Praznik se slavi 8 dana.
Pesah: Jevrejski praznik Pesah se praznuje u znak osloboenja Jevreja iz Misirskog ropstva
(Egipat). U hebrejskom jeziku Pesah se jo naziva: Hag ha-macot (hebr. Hag praznik),
praznik prijesnih, beskvasnih hljebova, jer je u vrijeme praznika izriito zabranjeno jelo s
kvascem pa ak i posjedovanje bilo ega kvasnog. Slavlje zapoinje veer prije prvog dana
praznika (Erev Hag) veerom koja se zove Seder vee. Seder je hebrejska rije koja znai red,
a Seder veera je praznina, obredna veera, na kojoj se molitve, itanje Hagade i svi drugi
obiaji obavljaju po strogo utvrenom redu. I hrana se servira na "kearat seder", to je veliki
tanjir na kojem je postavljeno sve to je potrebno za jelo tokom veere.

Tanjir za Seder

Hagada

ART-radionica- izrada estitki za Pesah i Hanuku

Izrada estitke koju e uenik poslati nekom poznaniku, prijatelju ili lanu porodice koji slavi
ove praznike (blagdane). Pored izrade estitke veoma vano je da uenici naue da svaki
praznik treba estitati.
Izrazi kojima se estita Hanuka : Hanuka lesimha! (Hanuka na radost!) Zeman urim lesimha!
(Vrijeme svjeica na radost!)
Ili na Ladinu: Hanuka alegre! Radosna (Sretna) Hanuka! Praznik Pesah se estita sa:
- kod Sefarada: Buen moed (dobar praznik) i Leana habaa bi Jerualajim (dogodine u
Jerusalimu)
- kod Akenaza: Hag sameah vekaer (radostan i koer praznik).
(Mogue je izvesti i dramatizaciju kojom e uenici pokazati nain estitanja praznika.)
3. ZAVRNI DIO SATA (refleksija):

Izrada zajednikog panoa- popunjavanje tree kolone KWL-tabele (svijenjak) ''Nauili smo o
praznicima Pesah i Hanuka'' (podatke zapisuje nastavnik velikim tampanim slovima)

NAUILI SMO....
Istraivaki kutak- domaa zadaa (Kako djeca slave ove praznike? Da li dobijaju neke

poklone?)