Polozaj Ucenika U Skoli Istrazivanje2012

CRNA GO
ORA
ZAV
VOD ZA K
KOLSTVO
O
Istraiv
I
vanje
Poloaj uenik
u
ka/ca u kolii
Podgoricca,
2012..
Poloaj uenika/ca u koli

Izdava: Zavod za kolstvo
Urednik: Pavle Goranovi
Lektura: Danijela ilas
Dizajn i tehnika priprema: Nevena abrilo
tampa: Pobjeda Podgorica
Tira: 500 primjeraka
Podgorica 2012.
Istraivaki tim:
Izradaprojektaistraivanja:
mrZoranLalovi,samostalnisavjetnikuZavoduzakolstvo
Izradainstrumentaistraivanja:
Izradabazepodataka:
RadojeNovovi,samostalnisavjetnikuZavoduzakolstvo
Terenskoistraivanjeiunoenjepodataka:
mrMiodragBrajkovi,samostalnisavjetnikuZavoduzakolstvo;MiodragVuelji,
samostalnisavjetnikuZavoduzakolstvo;Boidarepanovi,samostalnisavjetniku
Zavoduzakolstvo;NikolaDukaj,samostalnisavjetnikuZavoduzakolstvo;Miljan
Vujoevi,samostalnisavjetnikuZavoduzakolstvo;mrJasninaorevi,samostalni
savjetnikuZavoduzakolstvo;mr.ZoranLalovi,samostalnisavjetnikuZavoduzakolstvo;
RadojeNovovi,samostalnisavjetnikuZavoduzakolstvo.
Statistikaanalizapodataka:
mrZoranLalovi,samostalnisavjetnikuZavoduzakolstvo.
Logikaanalizapodataka:
mrZoranLalovi,samostalnisavjetnikuZavoduzakolstvo.
Organizacijaistraivanja:
RadojeNovovi,samostalnisavjetnikuZavoduzakolstvorukovodilacOdsjekaza
istraivanjeirazvoj
Pisanjeizvjetajaistraivanja:
CIP
,
ISBN9789940240431
COBISS.CGID21119760
Zavod za kolstvo
2
Sadraj
PREDMETISTRAIVANJA..................................................................................5
CILJISTRAIVANJA............................................................................................6
ZADACIISTRAIVANJA......................................................................................6
KONTROLNEVARIJABLEISTRAIVANJA..........................................................16
INSTRUMENTIISTRAIVANJA.........................................................................16
METODISTRAIVANJA....................................................................................17
UZORAKISTRAIVANJA..................................................................................19
REZULTATIISTRAIVANJA...............................................................................26
OPTEZADOVOLJSTVOKOLOM...................................................................26
1.PREDMETI/SADRAJIUENJA....................................................................32
2.METODEIOBLICIUENJA..........................................................................36
Ametodeuenja.............................................................................................36
Obliciuenja...................................................................................................40
Postupcivoenjauenja................................................................................43
3.ATMOSFERANAASUIUKOLI................................................................48
Kakvajeatmosferanaasu?..........................................................................48
Kakvisuasovi?..............................................................................................52
Kakavjeodnossanastavnikom/com?...........................................................55
4.PRAVEDNOSTIOBJEKTIVNOSTOCJENJIVANJA..........................................60
5.UVAAVANJEIANGAOVANJEMILJENJAUENIKA/CAUNASTAVI........64
Zavod za kolstvo
3
6.PODRKAKOJUUENICI/CEIMAJUODKOLEINASTAVNIKA/CA............69
7.USLOVIIOPREMLJENOSTKOLE................................................................74
8.UDBENICI..................................................................................................78
9.UEEUODLUIVANJUIPARTICIPACIJAUENIKA/CAUIVOTUKOLE83
10.BEZBJEDNOSTUENIKA/CAUKOLI........................................................88
Nasiljeodstranenastavnika/ca.....................................................................89
Vrnjakonasilje.............................................................................................93
Negativniuticajiukoli..................................................................................97
Zavod za kolstvo
4
PREDMETISTRAIVANJA
Reforma obrazovanja u Crnoj Gori zapoela je 2000. godine. Strateki dokument

kojijeodredioglavnesmjernicereformebilajeKNJIGAPROMJENAkojajeuraena
2001. godine. Na osnovu nje, tokom 2002. godine su uraeni i usvojeni zakoni iz
oblasti obrazovanja i vaspitanja, kao i strateki dokument OSNOVE ZA OBNOVU
NASTAVNIH PLANOVA I PROGRAMA koji e posluiti kao polazite za izadu novih
planova i programa za osnovnu kolu, gimnaziju i srednje struno obrazovanje.
Implementacijanovihplanovaiprogramazapoelaje2004/2005kolskegodineu
osnovnimkolama(Akole),a2006/07ugimnazijama(poevodIrazreda).
Osnovni cilj reforme obrazovanja bio je promijena uloge i poloaja uenika/ca u

koli i poveanje kvaliteta znanja uenika/ca. Promjena uloge uenika/ca u koli
podrazumijevalajebrojneiznaajnepromjeneugotovosvimaspektimanastavnog
procesa,aposebnou:
osavremenjavanjuprogramaisadrajaobrazovanja;
uvoenjuaktivnihiinteraktivnihmetodaioblikanastave/uenjaukoli;
promjeniodnosanastavnik/cauenik/caiukupneatmosfereukoli;
veemuvaavanjuiangaovanjumiljenjauenika/caunastavi;
objektivnijemocjenjivanju;
podrciuenicimakrozponudurazliitihobrazovnih,socijalnihipsiholokih
programaukoli;
boljojopremljenosti,iboljimuslovimaradakole;
primjerenijimizanimljivijimudbenicima;
veemueuuodluivanju,iveojparticipacijiuenika/cauivotukole;
promovisanjukolekaobezbjednesredine.
Zavod za kolstvo
5
CILJISTRAIVANJA
Istraivanje treba da pokae kako danas, osam godina od poetka primjene novih
obrazovnihprogramauosnovnojkoliiestgodinaugimnaziji,uenici/ceocjenjuju
svojupoloajiuloguukoli.Ovimistraivanjemutvrujese:
kvalitet kolskih programa i udbenika kroz sagledavanje njihove
primjerenostimogunostima,interesovanjuipotrebamauenika/ca.
kvalitet procesa obrazovanja kroz sagledavanje stepena korienja
savremenih metoda i oblika uenja u nastavi; kroz nivo angaovanja i
uvaavanja miljenja uenika/ca u nastavi; kroz ocjenu pravednosti i
objektivnosti ocjenjivanja, te kroz ocjenu atmosfere na asu i ravnopravnosti
odnosauenika/cainastavnika/caukoli.
kvalitetkolskesredinekrozprocjenukolekaosredinezatieneoddrogei
nasilja, kole koja je dobro opremljena i koja prua sve neophodne uslove za
rad,uenjeipodrkusvojimuenicima/cama.
ZADACIISTRAIVANJA
Istraivanjem treba utvrditi kako uenici/ce zavrnih razreda osnovne kole i

gimnazijeocjenjujusvojuuloguipoloajkrozsljedeeaspekteivotairadaukoli:
Predmeti,sadrajikojeue
Jedan od vanih ciljeva reforme obrazovanja odnosio se na osavremenjavanje

predmeta sadraja uenja. Vladalo je uvjerenje da su tadanji programi
preobimni, preteki i uenicima/cama nezanimljivi. Dominacija informacija nad
vjetinama u tadanjim programima dovela je do toga da su veinu predmeta
uenici/cedoivljavalikaonekorisne,a ponekadinepotrebne. U programima nije
bilo pokuaja povezivanja znanja sa ivotom, niti mogunosti njihove primjene u
realnomkontekstu.Cijreformebiojedasesadrajiprogramaredukujunajedanui
skupznanjakojebiiniletemeljobrazovanjausvakompredmetu,azatim,daseti
izabranisadrajiprimjerepotrebama,interesovanjimaimogunostimauenika/ca.
Zavod za kolstvo
6
Oekivalo se da tako koncipirani predmeti uenicima/cama biti: primjereni,

zanimljivi,manjeteki,vierazumljiviikorisni.
Istraivanjemtrebautvrdikakouenici/ceocjenjujupredmete,sadrajekojeueu
koli. Interesovalo nas je da li su predmeti uenicima/cama vie: zanimljivi ili
nezanimljivi; primjereni (ni malo, ni previe informacija) ili preobimni (puno
informacija);umjerenotekiilipretjeranoteki;razumljiviilinerazumljivi;korisniili
nekorisni.
Metodeiobliciuenja
Vaan cilj reforme bio je uvoenje tzv. aktivnih i interaktivnih metoda

nastave/uenja. Obimno kolsko gradivo i nedovoljna metodika osposobljenost
nastavnika/ca doveli su do toga da su u nastavi gotovo isljuivo bili primjenjivani
frontalnioblikradaipredavakemetode.Pokazalosedasutoupravoonemetode
koje su sa stanovita ciljeva reforme, usvajanja trajnih i upotrebljivih znanja i
razvijanja sposobnosti i vjetina uenika/ca, najmanje efikasne. Parealelno sa
razvojem novih programa, tekao je i proces razvijanja novih kompetencija
nastavnika/ca. Brojni seminari organizovani su sa ciljem osposobljavanja
nastavnika/cadaupraksi,poredpredavanja,koristeidrugemetodeuenja:uenje
putem otkria, stvaralako uenje i kooperativno uenje; da pored frontalnog
koristeidrugeoblikerada:raduparovimaigrupama,individualizovanouenjeisl.
Posebna panja je posveena mjerama koje bi doprinijele poveanju kvaliteta
znanja uenika/ca. Nastavnici/ce su podsticani da u nastavi koriste postupke koji
doprinoserazumijevanjusadrajaikojiutiunakvalitetuenja:dauenicima/cama
obrazlauznaajteme,dapovezujutemusaivotom,dailustrujusvojeizlaganjei
dastalnoprovjeravajudalisuihuenici/cerazumjeli/le.
Istraivanjmtrebadautvrdimokolikoseunastavikoristepojedinemetodeuenja.
Istraili smo zastupljenost: metode predavanja, metode rjeavanja problema,
kreativnog uenja i uenja kroz diskusiju. Drugo, interesovalo nas je, koliko su
zastupljeni pojedini oblici nastavnog rada. Istraili smo zastupljenost uenja u
parovima i grupama, individualizovanog uenja i frontalnog rada. Tree, zanimalo
nas je koliko su zastupljeni pojedini postupci nastavnika/ca za koje se opravdano
smatrada utiu nakvalitetznanjauenika/ca. Istrailismo zastupljenostsljedeih
postupaka: nastavnik/ca obrazlae znaaj teme (govori o znaaju teme);
Zavod za kolstvo
7
nastavnik/ca povezuje temu sa ivotom (navodi primjere iz ivota); nastavnik/ca

ilustrujesvojeizlaganje(slikama,TVom,DVDomisl.)inastavnik/caprovjeravada
ilisuga/jeuenici/cerazumjeli/le.
Atmosferanaasu,ukoli
Jedanodciljevareformesastojaoseupromjeniodnosanastavnika/caiuenika/ca
iukupneatmosfrenaasuiukoli.Prijereforme,pomnogima,kolajebilamjesto
otrepodjeleulogauenik/cadaui,anastavnik/cadanadgledanjegovo/njeno
uenje. Vladala je, ili se svim sredstvima nastojala odrati, stroga i autoritativna
atmosfera u koli. Reforma je ukazala na potrebu novog, drugaijeg odnosa
nastavnika/caiuenika/ca,idrugaijeatmosfereukoli.Shvatilosedamnogeod
oekivanihciljevakolenijemogueostvaritiuautoritativnojatmosferiisastrogo
podijeljenim ulogama nastavnika/ca i uenika/ca. Na primjer, interaktivna uloga
uenika/canaasujenezamislivauatmosferikojuopisujemo:stroga,nezanimljiva,
takmiarska,pasivnailinekontrolisana.Kvalitetnoznanjeuenik/canemoedostii
na asu koji mu/joj je: nerazumljiv, neprilagoen uzrastu ili neprimjeren
njegovim/njenim mogunostima. I na kraju, za kolu u kojoj nastavnici/ce potuju
samo svoja prava; u kojoj ne ele razgovarati sa uenicima/cama; u kojoj prema
uenicima/cama pokazuju nepovjerenje i nerazumijevanje i u kojoj se uenici/ce
plae nastavnika/ca, se ne moe rei da afirmie toleranciju, ili da je model
demokratskih, ili bilo kakvih drugih poeljnih odnosa. Putem seminara i na druge
naine nastojala se promovisati atmosfera ravnopravnosti i ambijent u kome
dijete/uenikcaimacentralnuulogu.
Cilj istraivanja je bio da utvrdimo kako uenici/ce ocjenjuju atmosferu na asu:

kao,viestroguilioputenu,nezanimljivuilizanimljivu,takmiarskuilisaradniku,
nekontrolisanu ili radnu, pasivnu ili istraivaku. Pored toga, interesovalo nas je
kolikonastavnici/ce,pomiljenjuuenika/ca,postiudaimasovibudu:zanimljivi,
razumljivi,prilagoeniuzrastuimogunostimauenika/ca.Inakraju,interesovalo
nas je kakav je odnos izmeu nastavika/ca i uenika/ca. Svoj odnos sa
nastavnikom/com uenici/ce su opisivali birajui izmeu sljedeih atributa:
nastavnici/ce potuju samo svoja prava nastavnici/ce potuju prava uenika/ca;
nastavnici/ce uopte ne ele razgovarati sa uenicima/cama sa
nastavnicima/cama mogu uvijek bez problema razgovarati; nastavnici/ce prema
uenicima/cama pokazuju nepovjerenje i nerazumijevanje nastavnici/ce prema
Zavod za kolstvo
8
uenicima/cama pokazuju povjerenje i razumijevanje; plaim se nastavnika/ca

nemamrazlogadaseplaimnastavnika/ca.
Pravednostiobjektivnostocjenjivanja
Jedan od ciljeva reforme bilo je dostizanje objektivnog i pravednog ocjenjivanja

uenika/ca. Kod ranijih generacija uenika/ca vladalo je uvjerenje kako je
ocjenjivanje subjektivno i kako ocjena vie odraava simpatije i trenutno
raspoloenje nastavnika/ca nego to razvrstava uenike/ce u mjeri u kojoj su
oni/one ovladali nekim sadrajem. Objektivno govorei, ocjenjivanje u prolosti i
nije bilo podrano standardima, niti je nastavnik/ca raspolagao/la bilo kakvim
objektivnim kriterijima za utvrivanje ocjena. Dok je jednom nastavniku/ci bio
vaan jedan, drugome je mogao biti vaan neki drugi dio sadraja. Jedan
nastavnik/ca je mogao/la da cijeni reprodukciju, a drugi nezavisno miljenje
uenika/ca.Zajednognastavnika/cuminimumznanjajemogaobitijedannivo,aza
drugognekidrugi.Svejetonunodovodilodonesporazumaiformiralouvjerenjeo
nepravednomocjenjivanjuuenika/caukoli.Kakobiseprevaziliproblemivezani
za ocjenjivanje, u novim programima su definisani oekivani ishodi, ili minimalni
standardi znanja. Pored toga, nastavnici/ce su na seminarima koje je organizovao
Zavodzakolstvosticalivjetineprocjenjivanjaiocjenjivanjauenika/ca.Pomenuti
standardi programa i novosteene kompetencije nastavnika/ca, vezano za
procjenjivanje i ocjenjivanje znanja uenika/ca, trebalo bi u najmanju ruku da
rezultiraju utiskom kako je ocjenjivanje sada: vie objektivno, vie pravedno, vie
odmjerenoivieargumentovano.
Istraivanjem treba utvrditi kako uenici/ce doivljavaju ocjenjivanje: kao vie

subjektivno (gdje ocjena zavisi od raspoloenja nastavnika/ce) ili vie objektivno
(gdje ocjena zavisi iskljuivo od rada izalaganja uenika/ce); kao vie nepravedno
(kada ocjena zavisi od simpatija nastavnika/ce) ili pravedno (kada svako dobije
ocjenu koju je zasluio/la); kao vie neodmjereno (kada se trai ili premalo, ili
previe) ili odmjereno (kada se trai ni premalo ni previe); kao vie
neargumentovano (kada nastavnici/ce ne obrazlau svoje ocjene) ili
argumentovano(kadanastavnici/ceobrazlauocjene).
Zavod za kolstvo
9
Uvaavanjeiangaovanjemiljenjauenika/caunastavi
Kljunosredstvozaostvarivanjenajvanijihciljevakolesastojiseupravouveem
angaovanjuiuvaavanjumiljenjauenika/caunastavi.Poredznanjaizsvakogod
kolskih predmeta u reformisanoj koli uenici/ce treba da stiu vjetine i da
razvijaju sposobnosti. Na primjer, oekuje se da razviju sposobnosti uenja,
kreativnost, kritiko miljenje, vjetine komunikacije, socijalne vjetine, saradnje i
timskog rada i sl. Pored toga, kola treba da doprinese razvoju inicijativnosti kod
uenika/ca, radoznalosti, otvorenosti za nove ideje i spremnosti za doivotno
uenje. Tradicionalnim kolskim aktivnostima, gdje je naglasak na predavakoj
nastavi i transmisivnim metodama, gdje je preteno nastavnik/ca aktivan/na a
uenik/capasivan/na,nitaodnavedenognijemogueostvariti.Sposobnostuenja
nije mogue postii bez aktivnosti uenja koje stavljaju uenika/cu u situaciju da
pored udbenika koristi i druge izvore znanja, da npr. u biblioteci ili putem
interneta,pronaedodatneinformacije,daihanalizirainaosnovunjihizradisvoj
izvjetaj, rezime. Komunikacijske sposobnosti nije mogue postii bez prilika u
kojima e uenik/ca pred drugima izlagati ono to je pripremio/la; stvaralako
miljenje se nee razviti ako uenik/ca u nastavi nema zadatke gdje se trai da
kreira neki novi proizvod, npr. tekst ili prezentaciju. Kritiko miljenje zahtijeva
mnogeprilikeukojimauenici/ceiznosevlastitogledite,svojstavonekojtemi,ili
daju svoj prijedlog, rjeenje nekog problema; gdje sa drugima raspravljaju, iznose
argumenteidiskutuju.
Cilj istraivanja bio je da utvrdimo u kom stepenu kola kod uenika/ca angauje
razliitemisaoneprocese,poevodjednostavnih,kakvojeuenjenapamet,pado
sloenijihgdjesetrai:dauenik/caporedudbenikakoristiidrugeizvoreznanja
(npr.daubiblioteciiliputeminternetapronaedodatneinformacije);daanalizira
razliiretekstoveidanaosnovunjihizradisvojizvjetaj,rezime;dapreddrugima
izlae ono to je pripremio/la o nekoj temi (pripremljeno usmeno izlaganje); da
bude kreativan/na i da osmisli neki novi proizvod, tekst, prezentaciju; da iznosi
vlastitogleditesvojstavonekojtemi;daiznesesvojprijedlogrjeenjenekog
problema;dasadrugimaraspravljadiskutujeonekojtemi.
Zavod za kolstvo
10
Podrkakojuuenici/ceimajuodkoleinastavnika/ca
Jedanodvanihciljevareformeodnosisenapodrkukolerazvojuuenika/cakroz
bogatuponudurazliitihnastavnih,vannastavnih,kulturnih,socijalnihipsiholokih
programa u koli. Poetkom 90tih godina, iz razliitih razloga (ratno okruenje,
smanjeno finansiranje i slino) dolo je do zamiranja nekada razvijene i bogate
ponudevanastavnih,kulturnihisportskihaktivnostikole.Utimgodinamapodrka
razvoju uenika/ca svela se uglavnom na pomo djeci koja su imala potekoe u
savladavanjuprogramaputemdopunskenastave,aliitosporadino,irazliitood
kole do kole. Vanu ulogu na planu jaanja kompetencija kole da obezbijedi
socijalnu i psiholoku podrku uenicima/cama tokom tih godina imale su
meunarodnevladineinevladineorganizacije(npr.UNICEF,aliimnogedruge).Ove
organizacijesukrozrazneprojekteobezbjeivaleobukuzanastavnike/ceistrune
saradnike/ce, uz oekivanje da se takvi programi realizuju u kolama. Najvaniji
ciljeviovihprogramaodnosilisusenajaanjekompetencijakoleu:promovisanju
pravadjeteta,razvijanjuvjetinanenasilnekomunikacije,borbiprotivnarkomanijei
razni drugi oblici psihosocijalne pomoi i podrke uenicima/ca. Novim planovima
za osnovnu koli i gimnaziju nastoji se reafirmisati podrka razvoju uenika/ca u
koli. Od kole se danas oekuje da reanimira svoje tradicionalne aktivnosti, prije
svega: dopunsku, dodatnu nastavu i sekcije, da ojaa svoju kulturnu i socijalnu
ulogu(krozorganizovanjesporskihtakmienja,kvizovaznanjaikulturnozabavnih
manifestacija), i konano, da iskoristi svoje novosteene kompetencije na planu
psiholoke pomoi uenicima/cama kroz organizovanje razliitih predavanja,
savjetovanja i tribina za mlade i sl. Tako su npr. u planu za osnovnu kolu dvije
sedmice u nastavnoj godini predviene su za realizaciju dana kulture, sporta i
tehnike,izleteislino.
Interesovalo nas je koju vrstu podrke uenici/ce danas imaju od kole i
nastavnika/ca. Ispitivali smo koliko esto se u koli organizuju: asovi dopunske
nastave,asovidodatnenastave,sekcije,sportskatakmienja,kvizoviitakmienja
uznanju,kulturnozabavnemanifestacijeisavjetovanjazamlade(tribine).
Usloviiopremljenostkole
Naatmosferuukoliikvalitetprocesauenjaznaajnoutiuusloviiopremljenost
kole.Ukolamagdjejezbogdotrajalostitekoodratihigijenu,gdjenedostajuili
sudotrajalaosnovnasredstvarada,gdjesukolskabiblioteka,fiskulturnadvoranai
Zavod za kolstvo
11
kompjuterska uionica neopremljeni teko je oekivati realizaciju i minimuma

ciljevakole.PremapodacimaMinistarstvanaukeiprosvjeteCrneGoreuperiodu
od 2003. godine do danas izgraeno je trinaest (13) novih osnovnih kola i
osamnaest(18)novihobjekatapodrunihustanova.Od2007.godinestotinu(100)
kolskih objekata je adaptirano i rekonstruisano, nadograeno ili dograeno. Od
2003. godine uloeno je preko 3.300.000,00 eura u obnovu namjetaja za kolske
objekte. Iako je poetkom reforme kolske 2004/2005. godine poeo proces
opremanja kola novim nastavnim sredstvima, nije zavren iz finansijskih razloga,
takodasenedostataksavremenihnastavnihsredstavaestonavodikaoprepreka
primjenisavremenihmetodanastaveiuenja.Ovekolskegodineobezbijeenaje
oprema za kabinete fizike, hemije i biologije, za sve osnovne kole sa preko 100
uenika/ca,kaoi520muzikihinstrumenatazaosnovneimuzikekolei64vozila
za prevoz uenika/ca osnovnih kola. Biblioteki fond je obogaen sa preko 200
hiljada knjiga. Unapreivanje uslova rada u kolama veoma je primjetno u oblasti
nabavkeinformatikeopreme(ICT).SveosnovnekoleuCrnojGorisuopremljene
raunarskom opremom i trenutno ima 3.500 raunara. Svaka kola ima bar jednu
raunarsku uionicu i opremljenu administraciju, dok vee kole imaju i dvije
raunarskeuionice.OviciljeviostvarujuserealizacijomMEISprojekta.Odukupno
163 osnovne kole njih 98 imaju obezbijeenu ADSL konekciju, dok za ostalih 65
nijepostojalatehnikamogunostuvoenjaovogservisa(uovimkolamaimaoko
2.500uenika/ca).
Ispitivali smo koliko su uenici/ce zadovoljni/ne higijenom toaleta, hodnika i

uionicaukoli.Poredtogainteresovalonasjekolikosuzadovoljniopremljenou
kolske biblioteke, fiskulturne dvorane, kompjuterske uionice i izgledom i
optermljenouuionicaikabinetaukoli.
Udbenici
Jedna od vanih aktivnosti reforme obrazovanja odnosila se na izradu novih

udbenika za osnovnu kolu i gimnaziju od kojih se oekivalo da u sebi integriu
savremene pristupe uenju i da budu vie orijentisani na uenika/cu: da mu/joj
budurazumljiviji,zanimljiviji,primjerenijiikorisni.Istraivanjaposveenakvalitetu
udbenika (Ivi, I.; Peikan, A.; Plut, D. i drugi) ukazivala su na brojne probleme u
vezi sa ranijim udbenicima. Utvreno je da su udbenici monoloki; da su vie
orijentisani na program, nego ne uenika/cu; da u njima dominiraju receptivne
Zavod za kolstvo
12
metode;dapraktinosamosimulirajupredavanjenastavnika/ca;dauudbenicima
nepostojididaktikiosmiljenpristupuenja;dajerjenikudbenikadalekoiznad
uzrasnihmogunostiuenika/ca;dajeupojedinimudbenicimastrukturareenice
i njena duina neprikladna za uenje, u nekima pojedine reenice sadre i vie
desetinarijei;dajevelikibrojzadatakauudbenicimapraktinobesmisleniliralno
nerjeiv itd. Savremeni udbenik bi trebalo da ima najmanje dva dijela, osnovni
tekst i didaktiku aparaturu. Ovaj drugi, vaniji dio udbenika, odnosi se na
prilagoavanje sadraja udbenika mogunostima, interesovanju i potrebama
uenika/ca. On podrazumijeva osmiljavanje raznovrsnih aktivnosti pomou kojih
uenici/ceusvajajuznanjairazvijajuvjetinekojiimtekstudbenikanudi.Od2004.
godine do danas Zavod za udbenike i nastavna sredstva obezbijedio je nove
udbenikezasvepredmetedevetogodinjeosnovnekoleigimnazije.Uglavnomsu
tampaniudbenikikompleti:udbenik,radnasveska,popotrebiiauditivniCD.Uz
udbenike izraeni su i prirunici za nastavnika/cu. Ovi prirunici slue kao
didaktika i metodika podrka nastavniku/ci u realizaciji nastave i korienju
udbenika.
Cilj istraivanja je bio da se utvrdi kako uenici/ce ocjenjuju nove udbenike, kao:
nezanimljiveilizanimljive;preobimne(punoinformacija)iliprimjerene(nimalo,ni
previe informacija); pretjerano teke ili umjereno teke; nerazumljive ili
razumljive;nekorisneilikorisne.
Ueeuodluivanjuiparticipacijauenika/cauivotukole
Odreformeseoekivalodaobezbijediveeueeuenika/cauodluivanjuivii
nivo participacije djece u ivotu kole. kola je specifina drutvena organizacija
(sredinazauenje),organizovanasaciljemdautienaduhovneimoralnesklonosti
svojihlanova(Djui,1966).Svojuticajkolaostvarujeneposrednoputemnastave,
aliiposrednokrozsamkolskiivot.Ovajdrugioblikuenja,uenjeiz,iukulturi
kole, poznati psiholog Bruner stavlja na prvo mjesto. Glavni kolski predmet,
gledajuiizkulturolokogugla,kaeBruner:jesamakola(1996).Zakolejevailo
uvjerenje da nijesu model graanskih vrijednosti. Prema svojoj unutranjoj
strukturi one nijesu bile ni demokratske institucije. Nastavni program je bio
centralnoutvrivan,obavezanijednakzasve. Uprava,nastavnici/ce,auenici/ce
pogotovo nijesu bili/le pitani/ne u bilo kom dijelu procesa donoenja odluka.
Novomdemokratskomigraanskomkulturomkoleelisesvetoizmijeniti.kole,
Zavod za kolstvo
13
a i uenici/ce, su dobile priliku da odluuju o dijelu programa svog obrazovanja.

Uenici/cetokomkolovanjaodpetograzredadijelombirajukojepredmeteeuiti
(izborni predmeti). U okviru svakog predmeta jedan dio vremena, oko 15%,
ostavljenjeuenicima/camainastavnicima/camadagadopunesadrajimakojisu
njima potrebni ili zanimljivi. Jedan dio ocjene o kvalitetu rada kole vezan je za
njene nekognitivne efekte. Tokom eksterne evaluacije utvruje se koliko kola
doprinosi razvijanju graanskog sistema vrijednosti i koliko podstie spremnost
uenika/ca da uestvuju u drutvenom ivotu, prvo svoje kole, a kasnije i ire
zajednice.Oddananjekolesetoizriitooekuje,dapripremiuenike/cezaivot
ugraanskomdrutvuidaihosposobizaodluivanjepodemokratskimprincipima.
Kakobiseovajciljdodatnoosnaio,uosnovnimkolamaseuiobaveznipredmet
Graansko vaspitanje, a u gimnaziji izborni predmet Graansko obrazovanje.
injenicajedabisamouenjeograanskimvrijednostima,bezrealneparticipacije
unjima,imaloograneneefekte.Istraivanjetrebadapokaekolikoseukolama
uenicima/camadajeprilikadaparticipirajuudemokratskimprocedurama.
Interesovalonasjekolikoestouenici/ceuestvuju:udonoenjuodlukavanihza
kolu, npr. ta e biti sadraj proslave dana kole; u donoenju odluka vanih za
uenike/ce,npr.taebitisadrajkolskeekskurzije;uodluivanjuotometaese
dodatnouitiizpojedinihpredmeta(proirenidioprograma);uutvrivanjuocjena
(uocjenjivanju);uhumanitarnimakcijamakojepokreekola;uureenjukolskog
prostora.
Bezbjednost
Oekujesedakolazauenika/cubudebezbjednaizdravasredina,lienanasiljai
neprijateljstava,zatienaoddrogeidrugihtetnihuticaja.Uproteklimgodinama,
iz raznih razloga (pad ivotnog standarda, ratno okruenje i slino) kole nijesu
vaile za model afirmacije mira i tolerancije, a ni zdravog ivota. Pojedinani
sluajevi, i brojna istraivanja, ukazivali su na mogunost postojanja nekih oblika
nasilja od strane nastavnika/ca nad uenicima/cama, kao i postojanja vrnjakog
nasilja.UtomperioduuglavnomuzpomoUNICEFa,aliidrugihorganizacija(npr.
UNDP) uinjeno je mnogo na jaanju kompetencija kole u smislu stimulisanja
konstruktivnog rjeavanja sukoba, kao i neagresivne komunikacije, kako izmeu
nastavnika/caiuenika/ca,takoiizmeuuenika/ca.Nekekolesupromovisaneu
Zdrave kole. U veini su organizovani seminari posveeni narkomaniji i drugim
Zavod za kolstvo
14
vidovima ovisnosti. Uenici/ce su osposobljavani/ne da se odupru raznim rizicima

kojima su svakodnevno bili/le izloeni/ne (upotreba droga, alkohola, kocka i sl.)
Istraivanjetrebadapokaekolikojekoladanasbezbjednasredinazauenika/cu.
Predmet naeg interesovanja bilo je, eventualno nasilje od strane nastavnika/ca
vrnjakonasilje,kaonegativniuticajiukoli.
Ciljistraivanjajedaispitamokolikoestoseukolideavadauenici/ceodstrane
nastavnika/cebudu:vrijeani/neiliomalovaavani/ne,npr.Nazivani/nepogrdnim
imenima; fiziki kanjavani/ne, npr. povueni/ne za kosu ili oamareni/ne; zbog
vladanja udaljeni/ne sa asa; zbog vladanja kanjeni/ne loom ocjenom. Dalje,
interesovalo nas je koliko esto se deava da uenici/ce od strane drugih
uenika/ca budu: izloeni/ne ogovaranju i izbjegavanju; vrijeani/ne ili
omalovaavani/ne,npr.nazivani/nepogrdnimimenima;fizikizlostavljani/ne,npr.
fiziki maltretirani/ne i udarani/ne. I na kraju, interesovalo nas je koliko esto se
deava da uenici/ce u koli ili u kolskom dvoritu budu: nueni/ne cigaretom;
nueni/nealkoholom;nueni/nedrogom;pozivani/nenakockanje;pozivani/neda
uestvujuutui;pozivani/nenabjeanjesaasova.
Dostupnostkvalitetnogobrazovanja
Obrazovanje mora biti jednako dostupno svoj djeci, bez obzira na pol, porijeklo,
kulturnu ili jeziku pripadnost i mjesto stanovanja. Problem dostupnosti
obrazovanja manifestuje se na vie naina. Fizika dostupnost podrazumijeva da
vlasti izgrade dovoljan broj kola u blizini mjesta stanovanja djece. To je upravo
faktorkojiznaajnoutienastrukturukolskemreeuCrnojGori.UCrnojGoriima
136kolarasporeenihutrigeografski,ekonomski,demografskiisocijalnorazliita
regiona. Neke kole u Crnoj Gori su male, ak sa manje od trideset uenika/ca, a
neke druge su velike, sa vie od 1000 uenika/ca. Neke se nalaze u gradskim
sredinama,blizuglavnihkomunikacija,adrugesuudaljeneodgradovabezdobrih
komunikacijskih veza. Tako razuena kolska mrea u potpunosti obezbjeuje
fiziku dostupnost i ravnopravnost obrazovanja za svu djecu. Sa Dakarskom
deklaracijomokvalitetnomobrazovanjuzasve,zahtjevdostupnostidobiojenovo
znaenje. Sama fizika dostupnost, blizina kola, nije dovoljna da garantuje
ravnopravnost u obrazovanju. Kvalitet je kjuni parametar za ocjenjivanje
ravnopravnosti i dostupnosti obrazovanja. Dostupnost kvalitetnog obrazovanja
podrazumijeva da sva djeca, i u malim, i u srednje velikim, i u velikim kolama,
Zavod za kolstvo
15
imajujednakpristupkvalitetnomobrazovanju.Istraivanjetrebadapokaedalije
uCrnojGorisvojdjeciobezbjeenadostupnostkvalitetnogobrazovanja.
Polazeiodzahtjevadostupnostikvalitetnogobrazovanjaistrukturekolskemree
u Crnoj Gori koja je uslovljena veliniom kole i regionalnim poloajem,
istraivanjem hoemo da utvrdimo da li postoje razlike u kvalitetu obrazovanja u
malim, srednje velikim i velikim kolama, odnosno u kolama junog, centralnog i
sjevernogregiona.Usluajugimnazija,umjestorazlikemala,srednjevelikaivelika
kola, ispitujemo razliku izmeu tzv. istih gimnazija i gimnaziskih odjeljenja u
mjeovitimkolama.
KONTROLNEVARIJABLEISTRAIVANJA
Uistraivanjusukontrolisaneisljedeevarijable:
poluenika/ca;
uspjehuenika/caukoli,utvrennaosnovuizjaveuenika/caotomekakavje
obinobionjegov/njenuspjehukoli;
obrazovninivoporodiceuenika/ca,utvrennaosnovuizjaveuenika/cao
brojuknjigakojeimajukodkue,adanijesukolskiudbenici;
nainkorienjaslobodnogvremena,mjerenvremenomkojeuenik/cadnevno
provedezakompjuterom.
INSTRUMENTIISTRAIVANJA
U istraivanju su koriena dva upitnika, jedan za osnovnu kolu i jedan za

gimnaziju. Radi se o paralelnim upitnicima sa izvjesnim prilagoavanjem uzrastu i
tipukole.Upitniksadri98pitanja,pretenoLikertovogtipa.Posadrajuupitnik
jepodijeljenu10kljunihoblasti:
1.Predmeti/sadrajiuenja
2.Metodeuenja
3.Atmosferanaasu,ukoli
4.Pravednost/objektivnostocjenjivanja
5.Uvaavanjemiljenjauenika/ca
6.Podrkakojuuenici/ceimajuodkoleinastavnika/ca
7.Usloviiopremljenostkole
Zavod za kolstvo
16
8.Udbeniciidrugimaterijalizauenje
9.Ueeuenika/caudonoenjuodlujkaukoli
10.Bezbjednost
Pilotiranje upitnika obavljeno je na uzorku od 103 uenika/ce IX razreda iz O

DragoMiloviizTivtai96uenika/caIVrazredagimnazijeSlobodankeroviiz
Podgorice. Pilotiranje upitnika obavljeno je tokom marta 2012. godine. Cilj
pilotiranjaupitnikabioje:
daseprovjerirazumijevanjeuputstvazapopunjavanjeupitnika;
daseprovjerirazumijevanjepitanjauupitniku;
daseprovjerirazumijevanjenainaodgovaranja,popunjavanjaupitnikaod
straneuenika/ca;
daseutvrdipotrebnovrijemezapopunjavanjeupitnikaitd.
METODISTRAIVANJA
Obueni ispitivai obavili su ispitivanje tokom aprila i maja 2012. godine.

Popunjavanje upitnika u kolama obavljeno je po standardizovanoj proceduri i u
kontrolisanim uslovima u posebnoj prostoriji, bez prisustva direktora/ke ili
nekoga od uprave kole. Upitnik je anoniman, a u cilju dobijanja to objektivnijih
odgovoraodstraneuenika/capreduzetesuisljedeemjereiradnje:
upitnikjepopunjavanuprisustvuobuenihispitivaapredstavnika/caZavoda
zakolstvo;
uenici/cesuupitnikpopunjavali/leuzdodatnugarancijuanonimnostiiuz
detaljnaobjanjenje,kovriistraivanje;kojajesvrheistraivanjaisl.
ispitanicisuupitnikpopunjavali/lenakrajusvogkolovanja(uenici/ceIX
razredaosnovnekoleiIVrazredagimnazije),inakrajukolskegodine(mjesec
april,maj).
Prikupljeni podaci su obraivani u SPSS programu, verzija 19. U cilju

sistematizovanja podataka za sve varijable utvrivani su: frekvencija (f); procenat
(%); aritmetike sredine (M) i standardna devijacija (SD). U cilju poreenja
podataka korieni su sljedei testovi: T test nezavisnih uzoraka koristili smo za
Zavod za kolstvo
17
poreenjesrednjevrijednostijednekontinuiranevarijableudvijenezavisnegrupe.
Jednofaktorsku analizu varijanse (ANOVA) koristili smo za poreenje varijanse
izmeu i unutar grupa. Prethodno Levenovim testom potvrdili smo pretpostavku
jednakosti varijansi u grupama. Naknadno Tukeyevim HSD testom poredili smo
znaajnost razlika aritmetikih sredina testiranih grupa. Prihvaen je nivo
znaajnosti0,05%.
Zavod za kolstvo
18
Uzorak istraivanja
OSNOVNAKOLA
Istraivanjemjeobuhvaeno1533uenika/cazavrnihrazredaiz39osnovnihkola
u Crnoj Gori. Prilikom formiranja uzorka vodilo se rauna o srazmjernoj
zastupljenostiregionaikolarazliitihpoveliiniuuzorku.
Regionalnazastupljenostkolaiuenika/cauuzorku
Buduidasuregioni(juni,centralniisjeverni)upopulacijirazliitozastupljenikada
se mjere brojem kola ili brojem uenika/ca (vidi sliku: Broj kola i uenika/ca po
regionima u Crnoj Gori) prilikom formiranja uzorka voditi smo rauna o oba
kriterijuma, o srazmjernoj zastupljenosti kola i uenika/ca iz pojedinih regiona u
uzorku.
Najbrojniji i najrasprostranjeniji dio kolske mree nalazi se u sjevernom regionu.

Sjeverni region obuhvata optine: Andrijevica, Berane, Bijelo Polje, Kolain,
Mojkovac,Pljevlja,Plav,Roaje,Pluine,avnikiabljak.Izovogregionaizabranoje
16kolai575uenika/ca.Sredinjiregionobuhvataoptine:Cetinje,Danilovgrad,
NikiiPodgoricu(ukljuujuiigradskuoptinuTuzi).Izovogreginaizabranoje15
kolai601uenik.Juniregionobuhvataoptine:HercegNovi,Kotor,Tivat,Budva,
BariUlcinj.Izovogreginaizabranoje8kolai357uenika/ca.
Zavod za kolstvo
19
18optinauCrnojGori
BROJ KOLA PO REGIONIMA
50,0
45,0
40,0
35,0
30,0
25,0
20,0
15,0
10,0
5,0
0,0
abljak
75
(46.0)
15
60 (38.5)
(36.8)
1 k 44 u.
Roaje
16
(41.0)
8
28
(20.5)
(17.2)
2 k.65 u.
Pljevlja
2 k.81 u.
Plav/Gusinje
2 k.46 u.
Mojkovac
1 k.46 u.
BijeloPolje
5 k.183 u.
Berane
2 k.80 u.
Andrijevica
Sjeverni region 575 uenika/ ca

Sjeverni region 16 kola
1 k.19 u.
Podgorica
juni
sredinji
sjever
Tuzi
Niki
BROJ UENIKA/CA PO REGIONIMA

60,0
33449
(47.8)
50,0
30,0
601
(39.2)
20830
(29.8)
15697 357
(22.4) (23.3)
575
(37.5)
2 k.79 u.
Ulcinj
10,0
Budva
0,0
sredinji
2 k.79 u.
2 k.117 u.
Juni region 8 kola
2 k.40 u
0
populacija
Juni region 357 uenika/ ca
1 k.43 u.
Bar
sjever
Sredinji region 15 kola
1 k.78 u.
Kotor
HercegNovi
Sredinji region 601 uenik/ ca
1 k.24 u.
Cetinje
20,0
juni
5 k.185 u.
Danilovgrad
40,0
6k.305 u.
1 k.19 u.
50
100
150
200
250
300
uzorak
kolerazliitepoveliiniuuzorku
Podjelanamale,srednjevelikeivelikekoleuuzorkuimasmislabuduidaveliina
kole moe uticati na poloaj uenika/ca u koli, a time i na kvalitet obrazovanja.
Malomkolomuovomistraivanjunazivamokolukojaimado400uenika/ca;
Srednje velikom kolom nazivamo kolu koja ima do 1000 uenika/ca; Velikom
kolomnazivamokolusapreko1000uenika/ca.Premanavedenomkriterijumu
u Crnoj Gori ima 82 male kole, 50 srednje velikih i 31 velika kola. Najvei broj
malihkolasmjetenjeusjevernomregionu,anajveibrojsrednjevelikihivelikih
kolajeusredinjemregionu.
Izabranoje11malih,17srednjihi11velikihkolaizjunog,sredinjegisjevernog
regionaCrneGore.UpoduzorkumalekolenajmanjakolaJUJovanTomaevi
iz Bara, u kolskoj 2011/12. godini je imala 113 uenika/ca, a najvea JU Pavle
iiizBijelogPolja353uenika/ce.Upoduzorkusrednjevelikakola,najmanja
Zavod za kolstvo
20
350
kolaJUNjegoCetinjeimalaje596uenika/ca,anajveaJURadomirMitrovi
izBerana936uenika/ca.UpoduzorkuvelikihkolanajmanjakolaJU25majiz
Roaja imala je 1002 uenika, a najvea JU Pavle Rovinski iz Podgorice 1492
uenika/ce.
optinauCrnojGori
abljak
1 k 44 u.
Roaje
2 k.65 u.
Pljevlja
2 k.81 u.
MALAKOLA
(kolado400uenika)
Plav/Gusinje
2 k.46 u.
1 k.46 u.
Mojkovac
SREDNJEVELIKAKOLA
5 k.183 u.
BijeloPolje
(kolado1000uenika)
Berane
2 k.80 u.
1 k.19 u.
Andrijevica
Sjeverni region
VELIKAKOLA
Podgorica
(kolapreko1000 u)
18
Tuzi
6k.305 u.
1 k.19 u.
Niki
5 k.185 u.
Danilovgrad
50,0
594
(38.7)
40,0
30,0
312
(20.4)
Cetinje
627
(40.9)
2 k.79 u.
Ulcinj
11kola
2 k.79 u.
HercegNovi
11kola
2 k.117 u.
Budva
1 k.43 u.
Bar
,0
mala
srednja
velika
Sredinji region
1 k.78 u.
Kotor
17kola
20,0
10,0
1 k.24 u.
Juni region
2 k.40 u
0
50
100
150
200
250
300
350
Konano, sluajnim izborom odabrano je 68 od ukupno 136 odjeljenja iz 39 kola

odreenihpoprethodnonavedenimkriterijimimasrazmjernezastupljenostimalih,
srednjevelikihivelikihkolaizjunog,sredinjegisjevernogregiona.Poosnovnim
karakteristikamaradiseostratificiranomsluajnomuzorku.
Ostalekarakteristikeuzorka
Uzorkomsuobuhvaeni/neuenici/cezavrnihrazredaosnovnekole.Poredtoga
utvrdili smo i druge karakteristike lanova uzorka: polnu zastupljenost;
zastupljenost uenika/ca razliitog kolskog uspjeha; zastupljenost uenika/ca iz
porodice razliitog obrazovnog nivoa (obrazovni nivo porodice je mjeren brojem
knjigakojeuenik/caimanaraspolaganjukodkue,adanijesukolskiudbenici),
zastupljenost u uzorku uenika/ca razliitih prema nainu korienja slobodnog
vremena(vidisliku).
Zavod za kolstvo
21
60,0
50,0
40,0
30,0
20,0
10,0
,0
30,0
25,0
20,0
15,0
10,0
5,0
,0
Dalisidjeakilidjevojica?
694
(45.3)
Kakavjeobinotvojkolskiuspjeh?
45,0
40,0
35,0
30,0
25,0
20,0
15,0
10,0
5,0
,0
794
(51.8)
2,9
djecak
djevojcica
492
(32.1)
307
(20.0)
112
(7.3)
uglavnom
dovoljan
System
Kolikoknjiga,adanisukolski
udbenici,imakodkue?
369
(24.1)
273
(17.8)
337
(22.0)
uglavnom
dobar
uglavnom
vrlodobar
uglavnom
odlican
Kolikovremenadnevno,kodkue,
provodizakompjuterom?
272
(17.7)
195
(12.7)
71
(4.6)
nijedna od1do10 od11do

50
592
(38.6)
od51do od101do viseod200

100
200
651
(42.5)
45,0
40,0
35,0
30,0
25,0
20,0
15,0
10,0
5,0
,0
309
(20.2)
271
(17.7)
111
(7.2)
uopstene, manjeod1
nemam
sata
kompjuter
od1do2
sata
152
(9.9)
od3do5 viseod5sati
sati
Odnosizmeuvarijabliuuzorku
Provjerili smo pretpostavke o odnosu izmeu kolskog uspjeha sa jedne i

obrazovnognivoaporodiceinainakorienjaslobodnogvremenasadrugestrane.
Brojna istraivanja pokazuju povezanost, tj. uticaj obrazovnog nivoa porodice na
kolskiuspjeh,kaoipovezanost,tj.uticajnainakorienjaslobodnogvremenana
kolskiuspjeh.Shodnotomemoesepretpostavitidadjecakojadolazeizporodica
boljeg obrazovnog nivoa postiu i bolji uspjeh u koli, kao i to, da djeca koja
racionalno koriste svoje slobodno vrijeme imaju i bolji kolski uspjeh. U cilju
provjereovihpretpostavkikorienajejednofaktorskaanalizavarijanse.
Zavod za kolstvo
22
Odnos izmeu varijabli u uzorku

Odnosizmeukolskoguspjehaibrojaknjigau
porodici
Odnosizmeukolskoguspjehaivremenakojese
dnevnoprovodezakompjuterom
3,40
3,25
3,22
3,06
3,05
2,96
2,63
2,43
2,47
Istraivanjem su potvrene pretpostavke o odnosu kolskog uspjeha sa jedne i

obrazovnognivoaporodice,mjerenbrojemknjigakojimauenik/caraspolaekod
kue, i naina korienja slobodnog vremena sa druge strane, mjeren vremenom
koje uenik/ca dnevno preovede za kompjuterom. Istraivanje je pokazalo da
uenici/ce koji dolaze iz porodica boljeg obrazovnog nivoa (tj. iz porodice u kojoj
uenici/ceimajuveibrojknjigakojenijesukolskiudbenici)uprosjekuimajubolji
kolski uspjeh. Isto tako, pokazalo se da uenici/ce koji/e racionalno koriste svoje
slobodno vrijeme, koji/e za kompjuterom provode izmeu 1 i 2 sata, u prosjeku
imajuboljikolskiuspjehodostalihuenika/ca.
Zavod za kolstvo
23
GIMNAZIJA
Istraivanjem je obuhvaeno 793 uenika/ca zavrnih razreda gimnazije u Crnoj

Gori. U tabeli je dat pregled broja odjeljenja, broj uenika/ca i procenat
zastupljenostisvakeod18gimnazijauuzorku.
18optina uCrnoj Gori

Gimnazije
1 JUGimnazija"NikoRolovi"
2 JUGimnazija"PantoMalii"
3 JUGimnazija"MilojeDobrainovi"
4 JUGimnazija
5 JUGimnazija"PetarIPetroviNjego"
6 JUGimnazija
7 JUGimnazija"StojanCerovi"
8 JUGimnazija"TanasijePejatovi"
BAR
52
6.6
BERANE
60
7.6
BIJELOPOLJE
49
6.2
CETINJE
22
2.8
DANILOVGRAD
55
6.9
KOTOR
30
3.8
NIKI
69
8.7
7.1
PLJEVLJA
56
9 JUGimnazija"25.maj"
10 JUGimnazija"Slobodankerovi"
PODGORICA/TUZI
46
5.8
PODGORICA
76
9.6
11 JUGimnazija"30.septembar"
12 Gimnazija"Drita"
ROAJE
54
6.8
ULCINJ
ANDRIJEVICA
24
3.0
BUDVA
30
3.8
HERCEGNOVI
51
6.4
MOJKOVAC
18
2.3
Optine...
Mjeovitekole
13 JUSrednjamjeovitakola
14 JUSrednjamjeovitakola"DaniloKi"
15 JUSrednjakola"IvanGoranKovai"
16 JUSrednjamjeovitakola"Vuksanuki"
17 JUSrednjamjeovitakola"BeoBai"
18 JUSrednjamjeovitakola"Bratstvojedinstvo"
PLAV
20
2.5
ULCINJ
56
7.1
19 JUMjeovitasrednjakola"17.septembar"
20 JUSrednjamjeovitakola"Mladost"
21 JUMjeovitasrednjakola"BraaSeli"
ABLJAK
TIVAT
KOLAIN
1
0
0
25
3.2
0
0
0
0
32
793
100
Prikikom formiranja uzorka vodilo se rauna o zastupljenosti razliitih regiona

(junog, sredinjeg i sjevernog) kao i razliitog tipa kola u uzorku. Najvei broj
uenika/ca dolazi iz sjevernog regiona 306, zatim iz sredinjeg 268 i na kraju iz
junog 219 uenika/ca. Iz gimnazija dolazi 596 uenika/ca, a iz mjeovitih kola
(gimnazijska odjeljenja) 224 uenika/ce. Uzorkom nijesu obuhvaene samo tri
gimnazije(GimnazijaDritaizUlcinja;JUSMMladostizTivtaiJUSMBraa
SeliizKolaina).
Zavod za kolstvo
24
Uzorkom su obuhvaeni uenici/ce zavrnih razreda gimazije. Pored toga utvrdili

smo i druge karakteristike lanova uzorka: polnu zastupljenost; kolski uspjeh;
obrazovninivoporodice(mjerenbrojemknjigakojeuenik/caimanaraspolaganju
kodkueadanijesukolskiudbenici),nainukorienjaslobodnogvremena(vidi
sliku).
Dalisidjeakilidjevojica?
Kakavjeobinotvojkolskiuspjeh?
60,0
50,0
40,0
50,0
474
(59.8)
70,0
45,0
40,0
30,0
25,0
20,0
20,0
15,0
18
(2.3)
10,0
djevojcica
5,0
0,0
System
249
(31.4)
141
(17.8)
20,0
System
40,0
30,0
16
(2.0)
uglavnom
odlican
50,0
162 156
(20.4) (19.7)
55
(6.9)
uglavno
vrlodobar
389
(49.1)
60,0
15,0
10,0
uglavnom
dobar
Kolikovremenadnevnoprovodiza
kompjuterom?
30,0
25,0
13
(1.6)
10
(1.3)
uglavnom
dovoljan
Kolikoknjigaimakodkue?
35,0
117
(14.8)
10,0
0,0
djecak
349
(44.0)
35,0
301
(38.0)
30,0
5,0
305
(38.3)
139
(17.5)
20,0
14
(1.8)
0,0
10,0
44
(5.5)
164
(20.7)
15
(5.3)
,0
nijedna od1do od11do od51do od101
10
50
100
do200
viseod System
200
nemam
kompjuter
manjeod1 od1do2sata od3do5sati viseod5sati

sata
Zavod za kolstvo
25
Rezultati istraivanja
Opte zadovoljstvo kolom

Cilj istraivanja bio je da se utvrdi u kojoj mjeri su uenici/ce osnovnih kola i
gimnazija zadovoljni/ne: predmetima i sadrajima koji se ue u koli, metodama
uenja, atmosferom na asu, pravednou ocjenivanja, uvaavanjem miljenja
uenika/ca, podrkom koju uenici/ce imaju od kole i nastavnika/ca, uslovima i
opremljenou kole, udbenicima, ueem u donoenju odluka u koli i
bezbjednouukoli.
Ukojojmjerisizadovoljan/nasljedeimaspektimaivotaukoli:
izuzetnosam
zadovoljan/na
zadovoljan/nasam
nizadovoljan/na
ninezadovoljan/na
nezadovoljan/na
sam
izuzeznosam
nezadovoljna/na
PREDMETIMAISADRAJIMAKOJISEUE
METODAMAUENJA
ATMOSFEROMNAASU
PRAVEDNOUOCJENJIVANJA
UVAAVANJEMMILJENJAUENIKA/CA
USLOVIMAIOPREMLJENOUKOLE
UDBENICIMAIDRUGIMMATERIJALIMAZAUENJE
UEEMUDONOENJUODLUKA
BEZBJEDNOU
Paljivoitajtvrdnjeioznaikvadratikojije
najbliionometosmatratanim.
PODRKOMKOJUUENICI/CEIMAJUODKOLEINASTAVNIKA/CA
Zavod za kolstvo
26
OSNOVNAKOLA
Uenici/ceosnovnihkolauglavnomsuzadovoljni/neispitivanimaspektimaivota
u koli. Najvii nivo zadovoljstva, iznad 50%, utvren je u vezi sa: predmetima,
udbenicima, atmosferom, bezbjednou u koli, metodama uenja i podrkom
koju uenici/ce imaju od kole i nastavnika/ca. Uenici/ce su najmanje
zadovoljni/ne: ueem u donoenju odluka, uslovima u koli i pravednou
ocjenjivanja.
Osnovna kola
Tabela1a.
predmetima 6,2
27,2
65,9
udzbenicima
13,7
22,6
61,8
atmosferom
15,7
21,0
61,1
20,4
18,1
60,0
bezbjednoscu
12,2
27,1
59,1
metodama
podrskom
18,9
27,0
52,2
uvazavanjemmisljenjaucenika/ca
22,6
25,7
49,1
27,4
25,5
44,3
pravednoscuocjenjivanja
33,5
23,8
40,7
uslovimaiopremljenoscuskole
ucescemudonosenjuodluka
28,4
30,1
39,1
0%
20%
40%
60%
80%
100%
nizadovoljan/na
Nezadovoljan/na
Zadovoljan/naili
ninezadovoljan/na
iliizuzetno
izuzetno
nezadovoljan/na
zadovoljan/na
Poredzadovoljstvapojedinimaspektima,utvrdilismoioptezadovoljstvokolom.
Opte zadovoljstvo predstavlja ukupan, zajedniki rezultat, dobijen na osnovu 10
pojedinanih skala, i predstavlja prosjean stepen zadovoljstva svim ispitivanim
aspektimaivotaukoli.DobijenajeprosjenavrijednostM=3,43SD=0,72opteg
zadovoljstvaosnovnomkolom.
Jednofaktorskom analizom varijanse istraeni su uticaji regiona i veliine kole na

opte zadovoljstvo kolom. Utvreno je da se uenici/ce razliitih regiona, kao i
uenici/ce kola razliitih po veini meusobno statistiki znaajno razlikuju u
iskazanomstepenuoptegzadovoljstvakolom.
Zavod za kolstvo
27
Zabiljeenjestatistikiznaajnoviinivooptegzadovoljstakolomkoduenika/ca
sjevernog u odnosu na ostala dva regiona, kao i statistiki znaajno vii nivo
zadovoljstvakolomkoduenika/camalih,uodnosunauenike/cesrednjevelikihi
velikih kola. Pored toga utvrdili smo da se uenici/ce razliitog uspjeha
meusobno statistiki znaajno razlikuju u stepenu opteg zadovoljstva kolom.
Zabiljeen je statistiki znaajno vii nivo zadovoljstva kolom kod uenika/ca
dobrog uspjeha u odnosu na uenike/ce koji imaju vrlodobar ili odlian uspjeh u
koli. Najnii nivo zadovoljstva kolom zabileen je kod uenika/ca dovoljnog
uspjeha.
Optezadovoljstvokolom
3,00
Regionizadovoljstvokolom
3,43
3,62
3,40
Osnovna kola
3,18
Veliinakoleizadovoljstvokolom
3,62
3,82
3,44
2,77
3,36
3,31
Zavod za kolstvo
28
Uspjehizadovoljstvokolom
3,45
GIMNAZIJA
Gimnazija
Vieodpolovineuenika/cagimnazijezadovoljni/nesu:bezbjednou,atmosferom
ukoliipredmetima.Veinauenika/cajezadovoljna:udbenicima,podrkomkoju
imajuodkole,uvaavanjemmiljenjaimetodamauenja.Uenici/cegimnazijesu
najmanje zadovoljni ueem u donoenju odluka, uslovima u koli i pravednou
ocjenjivanja.
Tabela1b.
15,4
16,9
67,5
bezbjednoscu
17,4
24,0
57,3
atmosferom
11,6
31,9
55,6
predmetima
25,6
31,0
42,2
udzbenicima
25,1
32,0
42,1
podrskom
27,7
29,5
41,4
24,1
36,6
38,6
metodama
35,2
28,9
35,2
41,7
28,4
28,9
41,4
32,2
25,6
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90% 100%
nezadovoljan/na
nizadovoljan/na
zadovoljan/na
iliizuzetno
ninezadovoljan/na
iliizuzetno
nezadovoljan/na
zadovoljan/na
DobijenajeprosjenavrijednostM=3,18SD=0,66optegzadovoljstvagimnazijom.
Jednofaktorskomanalizomvarijanseistraenisuuticajiregionaitipakolenaopte
zadovoljstvo kolom. Utvreno je da se uenici/ce razliitih regiona meusobno
statistiki znaajno razlikuju u iskazanom stepenu opteg zadovoljstva kolom.
Zabiljeen je statistiki znaajno vii nivo opteg zadovoljstav kolom kod
uenika/casjevernoguodnosunaostaladvaregiona.
Zavod za kolstvo
29
Optezadovoljstvokolom
3,00
Regionizadovoljstvokolom
3,18
3,37
3,06
Gimnazija
3,05
Tipkoleizadovoljstvokolom
3,33
3,11
Ttestomnezavisnihuzorakautvrdilismodasuuenici/cegimnazijskihodjeljenjau
mjeovitim kolama u prosjeku statistiki znaajno vie zadovoljni/ne kolom u
odnosunauenike/ceizistihgimnazija.
Poreenjeosnovnekoleigimnazije
Ttestom nezavisnih uzoraka uporedili smo rezultate zadovoljstva kolom kod

uenika/caosnovnihkolaigimnazija.Utvrdilismodaseuenici/ceosnovnihkola
u prosjeku zadovoljniji veinom ispitivanih aspekata ivota u koli. Najvii stepen
razlike utvren je u vezi sa udbenicima i metodama uenja. Kada su u pitanju
bezbijednost i atmosfera na asu razlike izmeu uenika/ca osnovne kole i
gimnazijenijesustatistikiznaajne.
Zavod za kolstvo
30
Tabela1c.
bezbjednoscu
3,6
3,7
atmosferom
3,7
3,6
predmetima
podrskom
Poreenje
3,7
3,5
3,2
udzbenicima
3,2
metodama
3,2
3,1
2,9
2,8
0,5
1,0
1,5
2,0
osnovnakola
2,5
gimnazija
3,6
3,5
3,3
3,2
3,1
3,1
2,7
0,0
3,5
3,0
3,5
4,0
Zavod za kolstvo
31
1. Predmeti/sadraji uenja
Cilj istraivanja bio je da se utvrdi kako uenici/ce osnovnih kola i gimnazija

ocjenjuju predmete sadraje koje ue u koli. Interesovalo nas je da li su im
predmetivie:zanimljiviilinezanimljivi;primjereni(nimalo,niprevieinformacija)
ili preobimni (puno informacija); umjereno ili pretjerano teki; razumljivi ili
nerazumljivi;korisniilinekorisni.
Kakobiocijenio/lapredmete(sadraje)kojiseueukoli?
PRETJERANOTEKI
RAZUMLJIVI
NERAZUMLJIVI
KORISNI
NEKORISNI
ZANIMLJIVI
PRIMJERENI
(NIMALO,NIPREVIEINFORMACIJA)
UMJERENOTEKI
(NILAKINIPRETEKI)
NEZANIMLJIVI
PREOBIMNI
(PUNOINFORMACIJA)
OSNOVNAKOLA
Vie od polovine uenika/ca osnovne kole predmete ocjenjuje: korisnim,

razumljivim, umjereno tekim i zanimljivim. Najmanji broj uenika/ca (42,3%)
predmetesmatraprimjerenim(nimalo,niprevieinformacija).Utvrenojedase
Zavod za kolstvo
32
djeaci i djevojice meusobno statistiki znaajno ne razlikuju u stepenu opteg

zadovoljstvapredmetima.
Osnovna kola
Tanela2a.Kakobiocijenio/lapredmete(sadraje)kojiseue
ukoli?
nekorisni/korisni
8,9
15,2
72,9
61,4
22,8
12,9
nerazumljivi/razumljivi
54,8
25,8
16,4
pretketano/umjerenoteki
54,3
29,9
12,1
nezanimljivi/zanimljivi
42,3
26,1
preobimni/primjereni
27,3
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
4.5.
1.2.
3.
Izraunata je aritmetika sredina M=3.67 SD=0,84 ukupnog zadovoljstva

predmetima. Jednofaktorskom analizom varijanse istraeni su uticaji regiona i
veliine kole na opte zadovoljstvo predmetima. Utvreno je da se uenici/ce
razliitih regiona, kao i uenici/ce kola razliitih po veini meusobno statistiki
znaajnorazlikujuustepenuzadovoljstvapredmetima.Najviistepenzadovoljstva
predmetimazabiljeenjekoduenika/casjevernogregiona,dokje,sdrugestrane,
najnii stepen opteg zadovoljstva kod uenika/ca junog regiona. Pored toga,
zabiljeenjestatistikiznaajnoviinivozadovoljstvapredmetimakoduenika/ca
malihuodnosunauenike/cesrednjevelikihivelikihkola.Istotako,utvrdilismo,
statistiki znaajno vii nivo zadovoljstva predmetima kod uenika/ca dobrog,
vrlodobrogiodlinoguspjehauodnosunauenike/cekoji/eimajudovoljanuspjeh
u koli. Izmeu djeaka i djevojica nije utvrena statistiki znaajna razlika u
zadovoljstvupredmetima.
Zavod za kolstvo
33
GIMNAZIJA
Gimnazija
Veinauenika/cagimnazije,uprocentimaiznad50%,predmete/sadrajekojeui
u koli, ocjenjuje razumljivim i korisnim. Za oko 40% uenika/ca predmeti su
umjerenotekiizanimljivi.Sadrugestrane,veinauenika/cagimnazijepredmete
smatrapreobimnim(punoinformacija).
Tabela2b.Kakobiocijenio/lapredmete(sadraje)kojiseue
ukoli?
16,4
27,2
55,1
20,1
25,2
53,5
nekorisni/korisni
19,5
35,2
43,8
20,3
39,3
38,2
43,8
26,6
28,1
0%
10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
4.5.
1.2.
3.
Utvrena je prosjena vrijednost zadovoljstva predmetima uenika/ca gimnazije

M=3.23SD=0,78.Jednofaktorskomanalizomvarijanseistraenisuuticajiregionana
zadovoljstvo predmetima. Utvreno je da se uenici/ce razliitih regiona
meusobno statistiki znaajno razlikuju u stepenu opteg zadovoljstva
predmetima. Zabiljeen je statistiki znaajno vii nivo zadovoljstva predmetima
kod uenika/ca sjevernog u odnosu na ostala dva regiona. Ttestom nezavisnih
uzoraka utvrdili smo da su uenici/ce gimnazije u mjeovitim kolama u prosjeku
statistiki znaajno vie zadovoljni predmetima u odnosu na uenike/ce iz istih
gimnazija. Nije utvrena statistiki znaajna razlika izmeu djeaka i djevojica u
stepenuzadovoljstvapredmetima.
Zavod za kolstvo
34
Poreenjeosnovnakolagimnazija
Poreenje
Ttestom nezavisnih uzoraka utvrdili smo da se uenici/ce osnovnih kola i

gimnazija statistiki znaajno razlikuju u ocjeni svih pojedinih aspekata kvaliteta
predmeta:razumljivost,korisnost,teina,zanimljivostiobimsadraja.
Tabela2c.Kakobiocijenio/lapredmete(sadraje)kojiseue
ukoli?
3,78
3,55
4,13
nekorisni/korisni
3,55
3,62
3,38
3,62
3,22
3,26
2,77
,00
,50
1,00
1,50
2,00
2,50
3,00
3,50
4,00
4,50
osnovnakola
gimnazija
Uenici/ce osnovnih kola su u prosjeku zadovoljniji/e svim pojedinim aspektima

koji se odnose na predmete: razumljivost, korisnost, teina, zanimljivost i obima
sadraja. Najvii stepen razlike utvren je u odnosu na ocjenu korisnosti i obima
sadrajazauenje.
Zavod za kolstvo
35
2. Metode i oblici uenja

a. Metode uenja
b. Oblici uenja
c. Postupci voenja uenja
Istraivanjmtrebadautvrdimokolikoseunastavikoristepojedinemetodeuenja.
Drugo, interesovalo nas je, koliko su zastupljeni pojedini oblici nastavnog rada.
Tree,zanimalonasjekolikosuzastupljenipojedinipostupcinastavnika/cazakoje
seopravdanosmatradautiunakvalitetznanjauenika/ca.
a. Metode uenja
Cilj istraivanja bio je da se utvrdi koliko su u nastavi osnovne kole i gimnazije
zastupljene pojedine metode uenja. Istraili smo zastupljenost: metode
predavanja (gdje uenici/ce sluaju predavanje nastavnika/ce i prave svoje
biljeke), metode rjeavanja problema (gdje uenici/ce istrauju i samostalno
pronalazerjeenjazanekeprobleme),kreativnoguenja(gdjeuenici/cesmiljaju
sopstvena rjeenja, daju svoje prijedloge i sl.) i uenja kroz diskusiju (gdje
uenici/ce suprotstavljaju miljenja o nekoj temi, iznose argumente za ili protiv
odreenihstavova).
Zavod za kolstvo
36
RJEAVANJEPROBLEMA(UENICI/CEISTRAUJUIPRONALAZERJEENJE
ZAODREENEPROBLEME)
KREATIVNIRAD(UENICI/CESMILJAJUSOPSTVENARJEENJA,DAJU
PRIJEDLOGEISL.)
DISKUSIJA/DEBATA(UENICI/CESUPROTSTAVLJAJUMILJENJEONEKOJ
TEMI,IZNOSEARGUMENTEZAILIPROTIVODREENOGSTAVA)
vrlo
nikada
rijetko
vrlo
ponekad
PREDAVANJE(UENICI/CESLUAJUPREDAVANJENASTAVNIKA/CEI
PRAVESVOJEBILJEKE)
esto
esto
Kolikoestouitenasljedeinain?
OSNOVNAKOLA
Utvrdilismosmodajepredavanjedominantanmetodnastave,tojeioekivano.
to se tie zastupljenosti ostalih metoda: interaktivnog uenja, kreativnog uenja,
uenja rjeavanjem problema, vie od 3/5 uenika/ca tvrde da se ove savremene
metodeunastavikoristevrloesto,estoiliponekad.Dasekoristerijetkoilinikad
zadiskusijutvrdi35%uenika/ca,azakreativanradirjeavanjeproblemapo29%
uenika/ca.
Osnovna kola
Tabela3a.Kolikoestouitenasljedeinain?
predavanje
16,3
21,8
kraeativanrad
60,7
29,9
diskusija
29,3
35,7
rjeabvanjeproblema
26,7
29,4
0%
10%
39,3
36,3
34,6
20%
30%
40%
50%
34,8
60%
70%
80%
90%
100%
vrlorijetkoili
ponekad
estoili
nikada
vrloesto
Utvrdili smo ukupan prosjean rezultat za metod rjeavanja problema, kreativno

uenjeiuenjekrozdiskusiju.Ovunovuvarijablu,kojaiskljuujemetodpredavanja,
nazvali smo savremene metode uenja. Na skali od 1 do 5 dobijena je prosjena
Zavod za kolstvo
37
vrijednost zastupljenosti savremenih metoda M=3.8 SD=0.92 to ukazuje na

prosjeno visok nivo primjene ovih metoda uenja u nastavi. Jednofaktorskom
analizom varijanse istraili smo uticaj regiona i veliine kole na korienje
savremenihmetoda.Utvrenojedasekolerazliitihregiona,kaoikolerazliite
po veliini meusobno statistiki znaajno razlikuju u stepenu korienja
savremenih metoda uenja. Savremene metode u prosjeku se vie koriste u
kolamasjevernogregionaiumalimkolama.
GIMNAZIJA
Utvrdili smo da je predavanje dominantan metod nastave u gimnaziji, to je i

oekivano. to se tie zastupljenosti ostalih metoda: interaktivnog uenja,
kreativnog uenja, uenja rjeavanjem problema, vie od 3/5 uenika/ca tvrde da
seovesavremenemetodeuenjakoristevrloesto,estoiliponekad.Dasekoriste
rijetko ili nikad za diskusiju i rjeavanje problema tvrdi oko 35% uenika/ca, a za
kreativanradak40%uenika/ca.
Tabela3b.Kolikoestouitenasljedeinain?
Gimnazija
predavanje
14,9
19,0
diskusija
34,9
rjeabvanjeproblema
35,4
kraeativanrad
65,7
35,2
35,7
40,0
0%
10%
20%
29,9
28,5
33,7
30%
40%
50%
vrlorijetkoili
nikada
60%
ponekad
26,4
70%
80%
90%
100%
estoili
vrloesto
Na skali od 1 do 5 dobijena je prosjena vrijednost zastupljenosti savremenih

metoda M=2.88 SD=0.87 to je neto nie u odnosu na prosjek (3.00). Varijabla
savremeni metodi uenja se odnosi na metod rjeavanja problema, kreativno
uenje i uenje kroz diskusiju. Jednofaktorskom analizom varijanse istraili smo
Zavod za kolstvo
38
uticajregionanakorienjesavremenihmetodauenja.Utvrdilismodaseregioni
meusobno statistiki znaajno razlikuju u stepenu primjene savremenih metoda
uenja: rjeavanje problema, kreativno i interaktivno uenje. Najvii prosjean
stepen primjene savremenih metoda uenja zabiljeen je u kolama sjevernog
regiona, dok je, s druge strane, najnii stepen korienja savremenih metoda
zabiljeen u kolama junog regiona. Ttestom nezavisnih uzoraka uporedili smo
zastupljenost savremenih metoda u tzv. istim gimnazijama i iz gimnazijskim
odjeljenjima u mjeovitim kolama. Utvrdili smo gimnazije i mjeovite kole
statistiki znaajno ne razlikuju prema stepenu zastupljenosti savremenih metoda
uenjaunastavi.
Poreenjeosnovnakolaigimnazija
Utvrdilismodaseuenici/ceosnovnihkolaigimnazijastatistikiznaajnorazlikuju
u ocjeni zastupljenosti uenja putem rjeavanja problema i divergentnog uenja.
Kadasuupitanjumetodpredavanjaiuenjeputemdiskusija,debata,nijeutvrena
statistikiznaajnarazlika.
Tabela3b.Kolikoestouitenasljedeinain?
3,70
predavanje
3,8
3,03
Poreenje
diskusija
2,9
3,06
rjeabvanjeproblema
2,9
3,15
kraeativanrad
2,8
0,0
0,5
1,0
1,5
2,0
osnovnakola
2,5
3,0
3,5
4,0
gimnazija
Zavod za kolstvo
39
b. Oblici uenja
Cilj istraivanja je bio da se utvrdi koliko su u nastavi osnovnih kola i gimnazija
zastupljeni pojedini oblici uenja. Istraili smo zastupljenost: uenja u parovima i
grupama (kada se odjeljenje dijeli u manje grupe ili na parove i gdje svaka grupa
ima svoje, posebne zadatke), individualnog uenja (kada svaki/svaka uenik/ca u
odjeljenju dobije svoje, posebne zadatke) i frontalnog rada (kada svi u odjeljenju
imajuistezadatke).
Kolikoestonastavniciorganizujuuenjenasljedeinain?
ponekad
INDIVIDUALNO(SVAKIUENIKUODJELJENJUDOBIJESVOJE,
POSEBNEZADATKE)
FRONTALNO(SVIUENICIUODJELJENJUIMAJUISTEZADATKE)
nikada
esto
UPAROVIMAILIGRUPAMA(ODJELJENJESEDIJELIUMANJEGRUPE
ILIPAROVEISVAKAGRUPAIMASVOJE,POSEBNEZADATKE)
vrlo
rijetko
vrlo
esto
OSNOVNAKOLA
Osnovna kola
Utvrdili smo da je frontalni oblik rada u koli dominantan, to je i oekivano. 4/5

uenika tvrdi da se uenje u parovima ili grupama koristi vrlo esto, esto ili
ponekad. Za individualizovano uenje (gdje svaki/svaka uenik/ca u odjeljenju
dobijesvoje,posebnezadatke)totvrdioko3/5uenika/ca.Dasekoristerijetkoili
nikad,zaindividualizivanouenjetvrdi37%uenika/ca,azauenjeuparovimaili
grupama22%uenika/ca.
Tabela4a.Kolikoestonastavnici/ceorganizujuuenjena
sljedeinain?
uparovimailigrupama
individualizirano
frontalno
vrlorijetkoili
ponekad
estoili
nikada
vrloesto
22,0
36,2
37,0
18,1
0%
10%
22,6
39,1
14,8
20%
30%
66,1
40%
Zavod za kolstvo
40
41,4
50%
60%
70%
80%
90%
100%
Utvrdili ukupan prosjean rezultat za uenje u parovima ili grupama i

individualizovano uenje. Ovu novu varijablu, koja iskljuuje frontalni oblik rada
nazvali smo savremeni oblici uenja. Na skali od 1 do 5 dobijena je prosjena
vrijednost od M=3.15 SD=0.92 to ukazuje na prosjeno visok nivo primjene
savremenih oblika uenja u nastavi. Jednofaktorskom analizom varijanse istraili
smo uticaj regiona i veliine kole na korienje savremenih oblika uenja.
Utvrenojedasekolerazliitihregiona,kaoikolerazliitepoveliinimeusobno
statistiki znaajno razlikuju u stepenu korienja savremenih oblika uenja.
Savremeniobliciuenja,uenjauparovimailigrupamaiindividualiziranouenje,u
prosjeku su znaajno ee prisutni u kolama sjevernog regiona, kao i malim
kolama.
GIMNAZIJA
Utvrdili smo da je frontalni oblik rada u gimnaziji dominantan, to je i oekivano.
to se tie zastupljenosti ostalih oblika rada: uenje u parovima ili grupama i
individualizovano uenje, moe se zakljuiti da nijesu zapostavljeni. Gotovo 4/5
uenika/ca tvrdi da se uenje u parovima ili grupama i individualizovano uenje
(gdjesvaki/svaka/cauodjeljenjudobijesvoje,posebnezadatke)koristivrloesto,
estoiliponekad.Dasekoristerijetkoilinikad,zauenjeuparovimailigrupamai
individualizivanouenje,tvrdioko30%uenika/ca.
Gimnazija
Tabela4b.Kolikoestonastavnici/ceorganizujuuenjena
sljedeinain?
frontalno
14,0
18,0
individualizirano
26,9
uparovimailigrupama
25,9
0%
10%
68,0
25,1
48,0
40,5
20%
30%
40%
vrlorijetkoili
nikada
33,7
50%
60%
ponekad
70%
80%
90%
100%
estoili
vrloesto
Zavod za kolstvo
41
Naskaliod1do5dobijenajeprosjenavrijednostodM=3.22SD=0.83toukazuje
na prosjeno visok nivo primjene savremenih oblika uenja u nastavi
(individualiziranog uenja i uenja u parovima ili grupama). Jednofaktorskom
analizomvarijanseistraenjeuticajregionanakorienjesavremenihoblikauenja
unastavi.Utvrdilismodaseregionimeusobnostatistikiznaajnonerazlikujuu
zastupljenosti savremenih oblika uenja. Ttestom nezavisnih uzoraka uporedili
smo zastupljenost savremenih oblika u tzv. istim gimnazijama i mjeovitim
kolama. Utvrdili smo da su u mjeovitim kolama ee zastupljeni savremeni
obliciuenjauodnosunagimnazije.
Ttestomnezavisnihuzorakauporeenisurezultatizastupljenostipojedinihoblika
uenjaunastaviosnovnihkolaigimnazija.Utvrdilismodaseuenici/ceosnovnih
kola i gimnazija statistiki znaajno razlikuju u ocjeni zastupljenosti
individualiziranoguenja(kojejeviezastupljenougimnaziji)iuenjauparovimai
grupama(kojejeviezastupljenouosnovnojkoli).Kadajeupitanjuzastupljenost
frontalnogoblikauenja,nijeutvrenastatistikiznaajnarazlika.
Tabela4c.Kolikoestonastavnici/ceorganizujuuenjena
sljedeinain?
3,83
Poreenje
frontalno
3,83
3,02
individualizirano
3,31
3,29
uparovimailigrupama
3,14
,00
,50
1,00
1,50
osnovnakola
Zavod za kolstvo
42
2,00
2,50
3,00
gimnazija
3,50
4,00
4,50
c. Postupci voenja uenja
POVEZUJUTEMUSAIVOTOM(NAVODEPRIMJEREIZIVOTA)
ILUSTRUJUSVOJEIZLAGANJE(SLIKAMA,TV,DVDISL.)
PROVJERAVAJUDALIIHUENICI/CERAZUMIJU
vrlo
nikada
rijetko
ponekad
vrlo
OBRAZLAUZNAAJTEME(GOVOREOZNAAJUTEME)
esto
esto
Ciljistraivanjajebiodaseutvrdikolikosuukolamazastupljenipojedinipostupci
voenja uenika/ca u procesu uenja. Istraili smo zastupljenost sljedeih
postupaka nastavnika/ca: nastavnik/ca obrazlae znaaj teme (govori o znaaju
teme), povezuje temu sa ivotom (navodi primjere iz ivota), ilustruje svoje
izlaganje (slikama, TVom, DVDom i sl.) i provjerava da ili su ga/je uenici/ce
razumjeli/le.
Kadauitenovutemu,kolikoestonastavnici/ce:
OSNOVNAKOLA
Utvreno je da nastavnici/ce posveuju vidnu panju voenju uenja. To se moe
zakljuiti na osnovu visoke zastupljenosti postupaka kao to su: nastavnik/ca
obrazlaeznaajteme,povezujetemusaivotomiprovjeravadaliga/jeuenici/ce
razumiju. Jedino, izgleda da se vrlo rijetko u nastavi koristi neko od oiglednih
sredstava(sliku,TV,DVDisl.).Polovinauenika/catvrdidanastavniknikadailivrlo
rijetkoilustrujesvojeizlaganje.
Zavod za kolstvo
43
Osnovna kola
Tabela5a.Kadauitenovutemukolikoestonastavnici/ce:
obrazlauznaajteme
8,7
povezujutemusaivotom
16,3
11,7
provjeravajurazumijevanje
74,0
24,3
19,0
62,6
19,6
ilustrujuizlaganje
60,3
51,5
0%
10%
20%
30%
vrlorijetkoili
nikada
26,7
40%
50%
60%
ponekad
70%
20,4
80%
90%
100%
estoili
vrloesto
Utvrdilismoukupanprosjenirezultatzapostupkenastavnika/ca:obrazlaeznaaj
teme,povezujetemusaivotom,ilustrujesvojeizlaganje,provjeravadalisuga/je
uenici/ce razumjeli/le. Ovu novu varijablu nazvali smo postupci za voenje
uenika/ca u uenju. Utvrena je srednja vrijednost M=3,45 SD=0,84 te se moe
govoritiovisokomstepenuzastupljenostipostupakavoenjauenika/cauprocesu
uenja. Jednofaktorskom analizom varijanse istraili smo uticaj regiona i veliine
kolenakorienjepostupakavoenjauenika/cauprocesuuenja.Utvrenojeda
se kole razliitih regiona, kao i kole razliite po veliini meusobno statistiki
znaajno razlikuju u stepenu korienja ovih postupaka. Najvii prosjean stepen
zastupljenostiovihpostupakazabiljeenjeukolamasjevernogregionaiumalim
kolama.
Zavod za kolstvo
44
GIMNAZIJA
Gimnazija
Nastavnici/ceugimnazijamaposveujuvidnupanjuvoenjuuenika/cauprocesu
uenja.Tosemoezakljuitinaosnovuvisokezastupljenostipostupakakaotosu:
nastavnik/ca obrazlae znaaj teme, povezuje temu sa ivotom i provjerava da li
ga/jeuenici/cerazumiju.Jedino,izgledadasevrlorijetkounastavikoristinekood
oiglednihsredstava(slika,TV,DVDisl.).Polovinauenika/catvrdidanastavnik/ca
nikadailivrlorijetkoilustrujesvojeizlaganje.
Tabela5b.Kadauitenovutemukolikoestonastavnici/ce:
obrazlauznaajteme
12,6
19,0
68,0
15,5
24,5
59,6
24,8
30,5
44,3
52,8
31,1
15,6
ilustrujuizlaganje
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
vrlorijetkoili
ponekad
estoili
nikada
vrloesto
Naskaliod1do5utvrenajesrednjavrijednostM=3,26SD=0,8tesemoegovoriti
o znaajnoj zastupljenosti postupaka voenja uenika/ca u procesu uenja.
Jednofaktorskom analizom varijanse istraen je uticaj regiona na zastupljenost
postupaka voenja uenika/ca. Utvrdili smo da se regioni meusobno statistiki
znaajno razlikuju u zastupljenosti postupaka voenja procesa uenja. Najvii
prosjean stepen zastupljenosti ovih postupaka zabiljeen je u kolama sjevernog
regiona. Ttestom nezavisnih uzoraka uporedili smo zastupljenost postupaka
voenja uenja u tzv. istim gimnazijama i mjeovitim kolama. Utvreno je da
nema statistiki znaajne razlike izmeu istih gimnazija i mjeovitih kola u
primjeniovihpostupaka.
Zavod za kolstvo
45
Poreenje
Ttestom nezavisnih uzoraka uporeeni su rezultati zastupljenosti pojedinih

postupakavoenjauenjaunastaviosnovnihkolaigimnazija.Utvrdilismodase
uenici/ce osnovnih kola i gimnazija statistiki meusobno znaajno razlikuju u
ocjenizastupljenostisvihispitivanihpostupakavoenjauenika/ca,osimpostupka
kojiseodnosinailustrovanjesvogaizlaganja.
Tabela5b.Kadauitenovutemukolikoestonastavnici/ce:
3,97
obrazlauznaajteme
3,75
3,73
3,59
3,64
3,25
2,52
ilustrujuizlaganje
2,45
,00
,50
1,00
1,50
2,00
2,50
3,00
3,50
4,00
4,50
osnovnakola
gimnazija
Zastupljenostsavremenihmetodauenjaupojedinimkolama
Uvidomuzastupljenostsavremenihmetodauenja(uenjerjeavanjemproblema,
kreativnouenjeiuenjekrozdiskusijudebatu)pokolama,moesezakljuitida
sekolemeusobnoznaajnorazlikujuuprimjeniovihmetodaunastavnojpraksi.
Zavod za kolstvo
46
Rjeavanje problema
Osnovna kola
Kreativnost
Diskusija/debata
Isto tako, mogue je zakljuiti, da kole u kojima se esto primjenjuje jedan od

savremenih metoda,npr.metoduenjaputemrjeavanjaproblema,primjenjujui
ostalesavremenemetodeuenja,kreativnouenjeiuenjekrozdiskusiju.
Zavod za kolstvo
47
3. Atmosfera na asu i u koli
a. Kakva je atmosfera na asu?

b. Kakvi su asovi?
c. Kakav je odnos sa nastavnikom/com?
Cilj istraivanja je bio da utvrdimo kako uenici/ce ocjenjuju atmosferu na asu.

Pored toga, interesovalo nas je koliko nastavnici/ce, po miljenju uenika/ca,
postiu da im asovi budu: zanimljivi, razumljivi, prilagoeni uzrastu i
mogunostima uenika/ca. I na kraju, interesovalo nas je kakav je odnos izmeu
nastavika/caiuenika/ca.
a. Kakva je atmosfera na asu?

Cilj istraivanja je bio da utvrdimo kako uenici/ce osnovne kole i gimnazije
ocjenjuju atmosferu na asu: kao, vie strogu ili oputenu, nezanimljivu ili
zanimljivu, takmiarsku ili saradniku, nekontrolisanu ili radnu, pasivnu ili
istraivaku.
Zavod za kolstvo
48
Kakvaatmosferavladanaasu?
OPUTENA
STROGA
ZANIMLJIVA
NEZANIMLJIVA
SARADNIKA
TAKMIARSKA
RADNA
NEKONTROLISANA
ISTRAIVAKA
PASIVNA
Osnovna kola
OSNOVNAKOLA
Prema rezultatima koje smo dobili moe se zakljuiti da na asovima u osnovnoj

kolivladaatmosferakojabisemoglaopisatikaovieradnanegonekontrolisana;
viezanimljivanegonezanimljiva;vieoputenanegostroga;viesaradnikanego
takmiarska i donekle istraivaka (najvei broj uenika/ca se nije mogao
opredijelitiizmeuatributapasivnaistraivakaatmosferanaasu).
Tabela6a.Kakvaatmosferavladanaasu?
17,9
21,8
58,1
nekontrolisana/radna
16,6
23,7
57,2
nezanimljiva/zanimljiva
15,2
31,3
51,3
stroga/oputena
18,3
29,5
49,1
takmiarska/saradnika
pasivna/istraivaka
23,9
37,8
34,8
0%
10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
4.5.
1.2.
3.
Na skali od 1 do 5 utvrdili smo prosjean nivo oteg zadovoljstva atmosferom na

asu,gdjeniinivozadovoljstvaopisujuatributi:stroga,nezanimljiva,takmiarska,
nekontrolisana i pasivna atmosfera, a vii nivo atributi: oputena, zanimljiva,
Zavod za kolstvo
49
saradnika,radnaiistraivaka.Prosjeannivooptegzadovoljstvaatmosferomna
asu iznosi M=3,45 SD=0.79 te se moe zakljuiti da je u prosjeku atmosfera na
asuveomapodsticajna.
Istraili smo utucaj regiona, veliine kole i uspjeha uenika/ca na zadovoljstvo

atmosferom na asu. Utvreno je da se uenici/ce iz razliitih regiona, kao i
uenici/ceizkolarazliitihpoveliini,teuenici/cerazliitoguspjeha,meusobno
statistiki znaajno razlikuju u stepenu zadovoljstva atmosferom na asu.
Uenici/ce sjevernog regiona i uenici/ce malih kola u prosjeku su vie
zadovoljni/ne atmosferom na asu u odnosu na druge (stedinji i juni region, te
uenici/cesrednjevelikihivelikihkola).Uenici/cedovoljnoguspjehaznaajnosu
manjezadovoljni/neatmosferomnaasuuodnosunaostaleuenike/ce.
GIMNAZIJA
Gimnazija
Prema rezultatima koje smo dobili moe se zakljuiti da na asovima u gimnaziji

vladaatmosferakojabisemoglaopisatikaovieoputenanegostroga;vieradna
nego nekontrolisana; vie zanimljiva nego nezanimljiva; vie saradnika nego
takmiarskaiviepasivnanegoistraivaka.
Tabela6b.Kakvaatmosferavladanaasu?
stroga/oputena
9,3
29,3
59,6
23,7
28,1
47,2
23,0
31,0
44,4
20,2
34,3
43,6
pasivna/istraivaka
42,4
30,4
25,9
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90% 100%
4.5.
1.2.
3.
Prosjeannivooptegzadovoljstvaatmosferomnaasumeugimnazijalcimaiznosi
M=3,29SD=0.78tesemoezakljuitidajeuprosjekupodsticajna.
Zavod za kolstvo
50
Jednofaktorskom analizom varijanse istraen je uticaj regiona na zadovoljstvo

atmosferom na asu. Utvrdili smo da se regioni meusobno statistiki znaajno
razlikujuustepenuzadovoljstvauenika/caatmosferomnaasu.Znaajnoviinivo
zadovoljstvaatmosferomnaasuzabiljeenjekoduenika/casjevernoguodnosu
na druga dva regiona. Ttestom nezavisnih uzoraka uporedili smo zadovoljstvo
atmosferom na asu u tzv. istim gimnazijama i gimnazijskim odjeljenjima u
mjeovitim kolama. Utvrdili smo da je stepen zadovoljstva atmosferom na asu
statistikiznaajnoviiugimnazijskimodjeljenjimaumjeovitimkolamauodnosu
natzv.istegimnazije.
Poreenje
Utvrdili smo da se uenici/ce osnovnih kola i gimnazija meusobno znaajno

razlikuju u ocjeni atmosfere koja vlada na asu, na nain da uenici/ce gimnazije
atmosferunaasuviedoivljavajukaooputenuuodnosunauenike/ceosnovnih
kola. Sa druge strane, uenici/ce osnovnih kola ee atmosferu na asu
doivljavaju kao zanimljivu, radnu, sardniku i istraivaku u odnosu na
gimnazijalce.
Tabela6c.Kakvaatmosferavladanaasu?
3,57
stroga/oputena
3,76
3,61
3,33
3,64
3,32
3,47
3,32
3,14
pasivna/istraivaka
2,76
,00
,50
1,00
1,50
2,00
2,50
3,00
3,50
4,00
osnovnakola
gimnazija
Zavod za kolstvo
51
b. Kakvi su asovi?
Interesovalo nas je, koliko nastavnici/ce, po miljenju uenika/ca, postiu da im

asovi budu: zanimljivi, razumljivi, primjereni uzrastu i prilagoeni mogunostima
uenika/ca.
Kolikoestonastavnici/cepostiudaimasovibudu:
nikada
vrlo
rijetko
ponekad
esto
vrlo
Paljivoitajtvrdnjeioznaikvadratikojijenajblii
onometosmatratanim.
esto
ZANIMLJIVI
RAZUMLJIVIZAUENIKE/CE
PRILAGOENIUZRASTUUENIKA/CA
PRIMJERENIMOGUNOSTIMAUENIKA/CA
OSNOVNAKOLA
Osnovna kola
Miljenje veine uenika/ca osnovne kole je da nastavnici/ce esto ili vrlo esto
postiu da im asovi budu: razumljivi, primjereni uzrastu, zanimljivi i prilagoeni
mogunostimauenika/ca.
Tabela7a.Kolikoestonastavnici/cepostiudaimasovibudu:
razumljivi
12,2
19,2
67,1
primjereniuzrastu
12,8
20,0
65,5
zanimljivi
15,2
24,8
58,0
prilagoeni mogunostima
16,3
24,6
57,5
0%
10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
4.5.
1.2.
3.
Zavod za kolstvo
52
Na skali od 1 do 5 utvrdiili smo prosjean nivo zadovoljstva asovima M=3,68

SD=0,88 gdje vii nivo zadovoljstava znai da nastavnici/ce esto ili vrlo esto
postiu da im asovi budu: zanimljivi, razumljivi, primjereni uzrastu i prilagoeni
mogunostimauenika/ca.
Istraili smo utucaj regiona, veliine kole i uspjeha uenika/ca na zadovoljstvo

asovima.Utvrenojedaseuenici/ceizrazliitihregiona,kaoiuenici/ceizkola
razliitihpoveliini,teuenici/cerazliitoguspjeha,meusobnostatistikiznaajno
razlikuju u stepenu zadovoljstava asovima. Najvii prosjean stepen zadovoljstva
asovima zabiljeen je kod uenika/ca sjevernog regiona, dok je, s druge strane,
najnii stepen zadovoljstva asovima zabiljeen kod uenika/ca junog regiona. U
malimkolamauodnosunasrednjeivelikekoleuenici/cesuuprosjekuuveem
stepenu zadovoljni asovima. Uenici/ce koji/e su uglavnom dovoljnog uspjeha u
prosjeku su statistiki znaajno manje zadovoljni/ne asovima u odnosu na ostale
uenike/ce.
GIMNAZIJA
Gimnazija
Miljenjeveineuenika/cagimnazijejedanastavnici/ceestoilivrloestopostiu
da im asovi budu: primjereni uzrastu, razumljivi i prilagoeni mogunostima
uenika/ca. Najvei procenat uenika/ca tvrdi da asovi nijesu ni zanimljivi ni
nezanimljivi.
Tabela7b.Kolikoestonastavnici/cepostiudaimasovibudu:
16,3
26,4
56,9
primjereniuzrastu
razumljivi
16,0
29,4
54,0
18,8
30,6
49,9
24,8
39,1
35,7
zanimljivi
0%
10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
4.5.
1.2.
3.
Zavod za kolstvo
53
Naskaliod1do5utvrdiilismoprosjeannivozadovoljstvaasovimagdjeviinivo
zadovoljstavaznaidanastavnici/ceestoilivrloestopostiudaimasovibudu:
zanimljivi, razumljivi, primjereni uzrastu i prilagoeni mogunostima uenika/ca.
UtvrenozadovoljstvoasovimaugimnazijiiznosiM=3,4SD=0,82.

asovima. Utvrdili smo da se regioni meusobno statistiki znaajno razlikuju u
stepenu zadovoljstva uenika/ca asovima. Znaajno vii nivo zadovoljstva
asovimazabiljeenjekoduenika/casjevernoguodnosunadrugadvaregiona.T
testom nezavisnih uzoraka uporedili smo zadovoljstvo asovima u tzv. istim
gimnazijama i gimnazijskim odjeljenjima u mjeovitim kolama. Utvrdili smo da je
stepen zadovoljstva asom statistiki znaajno vii u gimnazijskim odjeljenjima
mjeovitihkolauodnosunaistegimnazije.
Poreenje
Utvrdili smo da se uenici/ce osnovnih kola i gimnazija meusobno znaajno

razlikujuuocjenipojedinihaspekataasa.Zauenike/ceosnovnihkolauodnosu
na/cegimnazijaesovisuuznaajnoveojmjeriocijenjenikaoprilagoeniuzrastu,
razumljivi,prilagoenimogunostimaizanimljivi.
Tabela7c.Kolikoestonastavnici/cepostiudaimasovibudu:
3,75
prilagoeni uzrastu
3,55
3,79
razumljivi
3,48
3,59
3,42
3,58
zanimljivi
3,15
,00
,50
1,00
1,50
2,00
2,50
3,00
3,50
4,00
osnovnakola
gimnazija
Zavod za kolstvo
54
Ocjenaasaodstraneuenika/caupojedinimkolama
Uoljivojedasekolepojedinanomeusobnoznaajnorazlikujuupogleduocjene
asa od strane uenika/ca. Isto tako, uoljivo je, da u kolama u kojima asove
ocjenjuju npr. kao zanimljivi, postoji tendencija pozitivne ocjene i u odnosu na
ostaleatribute,dasurazumljiviiprilagoenimogunostimauenika/ca.
Zanimljivi!
Osnovna kola
Razumljivi!
Prilagoeni mogunostima!
c. Kakav je odnos sa nastavnikom/com?
Inakraju,interesovalonasjekakavjeodnosizmeunastavika/caiuenika/ca.Svoj
odnos sa nastavnikom/com uenici/ce su opisivali birajui izmeu sljedeih
atributa: nastavnici/ce potuju samo svoja prava nastavnici/ce potuju prava
uenika/ca; nastavnici/ce uopte ne ele razgovarati sa uenicima/cama sa
nastavnicima/cama mogu uvijek bez problema razgovarati; nastavnici/ce prema
uenicima/cama pokazuju nepovjerenje i nerazumijevanje nastavnici/ce prema
Zavod za kolstvo
55
uenicima/cama pokazuju povjerenje i razumijevanje; plaim se nastavnika/ca

nemamrazlogadaseplaimnastavnika/ca.
Kakobiopisao/lasvojodnossanastavnicima/camaukoli?
NASTAVNICI/CEPOTUJU
PRAVAUENIKA/CA
SANASTAVNICIMA/CAMAMOGUUVIJEK
BEZPROBLEMARAZGOVARATI
NASTAVNICI/CEPREMAUENICIMA/CAMA
POKAZUJUPOVJERENJEIRAZUMIJEVANJE
NEMAMRAZLOGADASE
PLAIMNASTAVNIKA/CA
NASTAVNICI/CEPOTUJU
SAMOSVOJAPRAVA
NASTAVNICI/CEUOPTENEELE
RAZGOVARATISAUENICIMA/CAMA
NASTAVNICI/CEPREMAUENICIMA/CAMA
POKAZUJUNEPOVJERENJEINERAZUMIJEVANJE
PLAIMSE
NASTAVNIKA/CA
OSNOVNAKOLA
Osnovna kola
Opisujui svoj odnos sa nastavnicima/cama najvei broj uenika/ca navodi da:

nema razloga da se plai nastavika/ca, da sa nastavnicima/cama uvijek mogu bez
problema razgovarati, da nastavnici/ce potuju prava uenika/ca i da prema
uenicima/cama pokazuju povjerenje i razumijevanje. Sa druge strane 19,5%
uenika/ca tvrdi da nastavnici/ce potuju samo svoja prava; 17,3% da prema
uenicima/cama pokazuju nepovjerenje i nerazumijevanje; 17,2% da ne ele
razgovaratisauenicima/cama;12,4%izjavljujedaseplainastavnika/ca.
Tabela8a.Kakobiopisao/lasvojodnossanastavnicima/camaukoli?
plaimsenastavnika/nemamrazlogadaseplaim
12,4
14,2
71,4
nastavnika
nastavniciuopteneele/elerazgovaratisa
17,2
21,6
59,2
uenicima
19,5
23,0
55,6
nastavnicipotujusamosvoja/potukupravauenika
nastavnicipremauenicimapokazuju/nepokazuju
17,3
25,4
55,1
nepovjerenjeinerazumijevanje
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
4.5.
1.2.
3.
Na skali od 1 do 5 utvrdili smo prosjean nivo zadovoljstva odnosom sa
nastavnikom/com M=3.73 SD=0.99 gdje vii nivo zadovoljstva opisuju atributi:
nastavnici/ce potuju prava uenika/ca; sa nastavnicima/cama mogu uvijek bez
problema razgovarati; nastavnici/ce prema uenicima/cama pokazuju povjerenje i
razumijevanje;nemamrazlogadaseplaimnastavnika/ca.
Zavod za kolstvo
56
Istraili smo uticaj regiona, veliine kole i uspjeha uenika/ca na zadovoljstvo

odnosomsanastavnicima/cama.Utvrenojedaseuenici/ceizrazliitihregiona,
kao i uenici/ce iz kole razliitih po veini, te uenici/ce razliitog uspjehu,
meusobno statistiki znaajno razlikuju u stepenu zadovoljstava odnosom sa
nastavnicima/cama. Najvii stepen zadovoljstva odnosom sa nastavnicima/cama
zabiljeen je kod uenika/ca sjevernog regiona, dok je, s druge strane, najnii
stepenzadovoljstvakoduenika/cajunogregiona.Umalimkolamauodnosuna
srednje velike i velike kole uenici/ce su u prosjeku vie zadovoljni odnosom sa
nastavnicima/cama.Uenici/cekojisudovoljnoguspjehastatistikiznaajnomanje
suzadovoljniodnosomsanastavnicima/camauodnosunaostaleuenike/ce.
GIMNAZIJA
Gimnazija
Opisujui svoj odnos sa nastavnicima/cama najvei broj uenika/ca gimnazije

navodida:nemarazlogadaseplainastavnika/ca,dasanastavnicima/camauvijek
mogu bez problema razgovarati, da nastavnici/ce potuju prava uenika/ca i da
premauenicima/camapokazujupovjerenjeirazumijevanje.
Tabela8b.Kakobiopisao/lasvojodnossanastavnicima/camaukoli?
9,2
13,2
76,2
nastavnika
19,3
26,4
53,3
uenicima
nastavnicipotujusamosvoja/potukuprava
23,2
25,2
49,9
uenika
nastavnicipremauenicimapokazuju/nepokazuju
23,7
31,9
42,6
nepovjerenjeinerazumijevanje
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
4.5.
1.2.
3.
Na skali od 1 do 5 utvrdili smo prosjean nivo zadovoljstva odnosom sa

nastavnicima/cama M=3.6 SD=0.903. te se moe zakljuiti da su uenici/ce u
prosjekuzadovoljniodnosomsanastavnicima/cama.
Jednofaktorskom analizom varijanse istraen je uticaj regina na zadovoljstvo

odnosom sa nastavnicima/cama. Utvrdili smo da se regioni meusobno statistiki
znaajno razlikuju u stepenu zadovoljstva odnosom sa nastavnicima/cama.
Zavod za kolstvo
57
Znaajno vii nivo zadovoljstva odnosom sa nastavnicima/cama zabiljeen je kod

uenika/casjevernoguodnosunadrugadvaregiona.Ttestomnezavisnihuzoraka
uporedili smo zadovoljstvo odnosom sa nastavnicima/cama u tzv. istim
gimnazijama i gimnazijskim odjeljenjima u mjeovitim kolama. Utvrdili smo da je
stepen zadovoljstva odnosom sa nastavnicima/cama statistiki znaajno vii u
gimnazijskimodjeljenjimamjeovitihkolauodnosunaistegimnazije.
Poreenje
Utvrdili smo da su uenici/ce osnovnih kola i gimnazija meusobno znaajno

razlikuju u ocjeni odnosa sa nastavnikom/com. Uenici/ce gimnazija u odnosu na
uenike/ce osnovnih kola imaju manje razloga da se plae nastavnika/ca. Na
ostalim aspektima odnosa sa nastavnikom/com uenici/ce osnovnih kola se
pozitivnijeizjanjavajuuodnosunauenike/cegimnazije.
Tabela8c.Kakobiopisao/lasvojodnossanastavnicima/camaukoli?
4,07
4,22
nastavnika
3,70
3,54
uenicima
nastavnicipotujusamosvoja/potukuprava
3,58
3,38
uenika
nastavnicipremauenicimapokazuju/ne
3,59
3,29
pokazujunepovjerenjeinerazumijevanje
,00 ,50 1,00 1,50 2,00 2,50 3,00 3,50 4,00 4,50
osnovnakola
gimnazija
Ocjenaodnosasanastavnikom/comupojedinimkolama
Uoljivojedasekolemeusobnoznaajnorazlikujuprematomekakouenici/ce
iztihkolaocjenjujusvojodnossanastavnikom/com.Unekimkolama,odnosisa
nastavnikom/com se pozitivno ocjenjuju po svim ispitivanim aspektima. Sa druge
strane, evidentno je, da postoje kole u kojima su odnosi sa nastavnikom/com
negativnoocijenjeni.
Zavod za kolstvo
58
Potuju prava uenika
Osnovna kola
Otvoreni za razgovor
Plaim se nastavnika
Zavod za kolstvo
59
4. Pravednost i objektivnost
ocjenjivanja
Cilj istraivanja je bio da utvrdimo kako uenici/ce osnovne kole i gimnazije vide
ocjenjivanje, kao: vie subjektivno (gdje ocjena zavisi od raspoloenja
nastavnika/ce) ili vie objektivno (gdje ocjena zavisi iskljuivo od rada i zalaganja
uenika/ca), nepravedno (kada ocjena zavisi od simpatija nastavnika/ce) ili
pravedno(kadasvakodobijeocjenukojujezasluio/la),neodmjereno(kadasetrai
ili premalo, ili previe) ili odmjereno (kada se trai ni premalo ni previe),
neargumentovano (kada nastavnici/ce ne obrazlau svoje ocjene) ili
argumentovano(kadanastavnici/ceobrazlauocjene).
Kakonastavnici/ceocjenjuju?
OBJEKTIVNO
(OCJENEZAVISEISKLJUIVOOD
RADAIZALAGANJAUENIKA/CA)
SUBJEKTIVNO
PRAVEDNO
(SVAKODOBIJEOCJENUKOJUJE
ZASLUIO/LA)
ODMJERENO
(TRAISENIPREMALONIPREVIE)
ARGUMENTOVANO
(NASTAVNICI/CEOBRAZLOUOCJENE)
Zavod za kolstvo
60
(OCJENAZAVISIODRASPOLOENJA
NASTAVNIKA/CE)
NEPRAVEDNO
(OCJENAZAVISIODSIMPATIJANASTAVNIKA/CE)
NEODMJERENO
(TRAISEILIPREMALOILIPREVIE)
NEARGUMENTOVANO
(NASTAVNICI/CENEOBRAZLAUSVOJEOCJENE)
OSNOVNAKOLA
Veina uenika/ca osnovne kole ocjenjivanje doivljava kao objektivno (ocjena

zavisi iskljuivo od rada i zalaganja uenika/ca); argumentovano (nastavnici/ce
obrazlau svoje ocjene); pravedno (svako dobije ocjenu koju je zasluio/la) i
odmjereno(nastavnici/cetraenipremaloniprevie).
Osnovna kola
Na skali od 1 do 5 utvrena je prosjena vrijednost zadovoljstva ocjenjivanjem

M=3,04 SD=1.1. Utvrdili smo (ttestom) da se uenici i uenice meusobno
statistikiznaajnonerazlikujuuoptemzadovoljstvuocjenjivanjemukoli.
Tabela9a.Kakonastavniciocjenjuju?
subjektivno/objektivno
24,4
17,6
55,5
22,2
21,3
53,6
neargumentovano/argumentovan
nepravedno/pravedno
30,6
19,4
47,7
23,2
27,2
46,5
neodmjereno/odmjereno
0%
10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
4.5.
1.2.
3.
Istraili smo uticaj regiona, veliine kole i uspjeha uenika/ca na zadovoljstvo

ocjenjivanjem.Utvrenojedaseuenici/ceizrazliitihregiona,kaoiuenici/ceiz
kola razliitih po veliini, te uenici/ce razliitog uspjeha, meusobno statistiki
znaajno razlikuju u stepenu zadovoljstava ocjenjivanjem. Utvren je statistiki
znaajnoviinivozadovoljstaocjenjivanjemkoduenika/casjevernog,uodnosuna
ostale regione, te kod uenika/ca iz malih kola u odnosu na uenike/ce ostalih
kola. Najnii nivo zadovoljstva ocjenjivanjem zabiljeen je kod uenika/ca
dovoljnoguspjeha.
GIMNAZIJA
Podjednakbrojuenika/casmatradajeocjenjivanjeugimnazijiineargumentovano
(kada nastavnici/ce ne obrazlau svoje ocjene) i argumentovano (kada
nastavnici/ce obrazlau ocjene); subjektivno (gdje ocjena zavisi od raspoloenja
Zavod za kolstvo
61
nastavnika/ce) i objektivno (gdje ocjena zavisi iskljuivo od rada i zalaganja

uenika/ca);neodmjereno(kadasetraiilipremalo,iliprevie)iodmjereno(kada
se trai ni premalo ni previe); nepravedno (kada ocjena zavisi od simpatija
nastavnika/ce)ipravedno(kadasvakodobijeocjenukojujezasluio/la).
Gimnazija
Na skali od 1 do 5 utvrena je prosjena vrijednost zadovoljstva ocjenjivanjem

M=2,98 SD=1.05. Utvrdili smo da se uenici i uenice meusobno statistiki
znaajnonerazlikujuuoptemzadovoljstvuocjenjivanjemukoli.
Tabela9b.Kakonastavnici/ceocjenjuju?
36,2
24,2
37,6
37,3
23,7
37,5
33,5
28,4
36,2
nepravedno/pravedno
35,3
28,8
34,0
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90% 100%
4.5.
1.2.
3.
Jednofaktorskom analizom varijanse istraen je uticaj regina na zadovoljstvo

ocjenivanjem.Utvrdilismodaseregionimeusobnostatistikiznaajnorazlikujuu
stepenuzadovoljstvauenika/caocjenjivanjem.Uprosjekujeviinivozadovoljstva
ocjenjivanjem kod uenika/ca sjevernog regiona, u odnosu na uenike/ce
centralnog i junog regiona. Ttestom nezavisnih uzoraka uporedili smo
zadovoljstvoocjenjivanjemutzv.istimgimnazijamaigimnazijskimodjeljenjimau
mjeovitim kolama. Utvrdili smo da je stepen zadovoljstva ocjenjivanjem u
prosjeku vii u gimnazijskim odjeljenjima u mjeovitim kolama u odnosu na tzv.
istegimnazije.
Ocjenapravednostiiobjektivnostiocjenjivanjaupojedinimgimnazijama
Kada se uporede gimnazije pojedinano u stepenu zadovoljstva ocjenjivanjem,

uoljivojedapostojegimazijeukojimasuuenici/ceuvisokojmjerizadovoljni/ne
ocjenjivanjem (npr. smatraju da je objektivno, argumentovano i pravedno) i
gimnazijeukojimauenici/cesasvimsuprotnoocjenjivanjesmatrajusubjektivnim,
neargumentovaniminepravednim.
Zavod za kolstvo
62
objektivno-subjektivno
Gimnazija
argumentovano-neargumentovano
pravedno-nepravedno
Ttestomnezavisnihuzorakauporeenisurezultatirazliitihaspekatazadovoljstva
ocjenjivanjem kod uenika/ca osnovnih kola i gimnazija. Utvrdili smo da su
uenici/ce osnovnih kola u prosjeku zadovoljniji/e svim aspektima ocjenjivanja:
argumentovanou, odmjerenou, pravednou i objektivnou ocjenjivanja, u
odnosunauenike/cegimnazija.
Tabela9c.Kakonastavnici/ceocjenjuju?
3,50
3,01
3,35
Poreenje
2,99
3,27
nepravedno/pravedno
2,96
3,50
2,95
2,60
2,70
2,80
2,90
osnovnakola
3,00
3,10
3,20
3,30
3,40
3,50
3,60
gimnazija
Zavod za kolstvo
63
5. Uvaavanje i angaovanje
miljenja uenika/ca u
nastavi
Cilj istraivanja bio je da utvrdimo u kom stepenu kola kod uenika/ca angauje
razliitemisaoneprocese,poevodjednostavnih,kakvojeuenjenapamet,pado
sloenijihgdjesetrai:dauenik/caporedudbenikakoristiidrugeizvoreznanja
(npr.daubiblioteciiliputeminternetapronaedodatneinformacije);daanalizira
razliitetekstoveidanaosnovunjihizradisvojizvjetaj,rezime;dapreddrugima
izlae ono to je pripremio/la o nekoj temi (pripremljeno usmeno izlaganje); da
bude kreativan/na i da osmisli neki novi proizvod, tekst, prezentaciju; da iznosi
vlastitogleditesvojstavonekojtemi;daiznesesvojprijedlogrjeenjenekog
problema;dasadrugimaraspravljadiskutujeonekojtemi.
Zavod za kolstvo
64
Kolikoestoseukoliodtebetrai:
nikada
vrlo
rijetko
ponekad
esto
vrlo
esto
DAIZNESEVLASTITOGLEDITE,SVOJSTAVONEKOJTEMI
DAIZNESESVOJPRIJEDLOG,RJEENJENEKOGPROBLEMA
DASADRUGIMARASPRAVLJA,DISKUTUJEONEKOJTEMI
DAUILEKCIJENAPAMET
DAPOREDUDBENIKAKORISTIIDRUGEIZVOREZNANJA(NPR.DAU
BIBLIOTECIILIPUTEMINTERNETANAEDODATNEINFORMACIJE)
DAANALIZIRARAZLIITETEKSTOVEIDANAOSNOVUNJIHIZRADISVOJ
IZVJETAJ,REZIMEISL.
DAPREDDRUGIMAIZLAEONOTOSIPRIPREMIO/LAONEKOJTEMI
(PRIPREMLJENOUSMENOIZLAGANJE)
DABUDEKREATIVAN/NAIKREIRANEKINOVIPROIZVOD,TEKST,
PREZENTACIJUISL.
OSNOVNAKOLA
Od uenika/ce osnovne kole, prema rezultatima istraivanja, najee se trai da

pred drugima izlae ono to je pripremio/la o nekoj temi (pripremljeno usmeno
izlaganje); zatim, da iznosi vlastito gledite, svoj stav o nekoj temi; da pored
udbenikakoristiidrugeizvoreznanja(npr.daseubiblioteciiliputeminterneta
pronae dodatne informacije), da iznese svoj prijedlog, rjeenje nekog problema;
daraspravlja,diskutujeonekojtemi;daanalizirarazliitetekstoveidaizradisvoj
izvjetaj,rezime.Daseukoliestoilivrloestokaozahtjevpostavljauenjelekcija
napamet navodi 36,9% uenika/ca. Najrjei oblik misaone aktivnosti uenika/ca
odnosisenakreativnost.
Zavod za kolstvo
65
Tabela10a.Kolikoestoseukoliodtebetrai:
Dapreddrugimaizlae
Daiznesevlastitogledite
Osnovna kola
10%
20%
35,3
30,3
33,0
0%
36,9
22,3
40,1
Dabudekreativan
38,0
34,1
25,8
Dauilekcijenapamet
38,6
29,7
30,6
Danapraviizvjetaj,rezime
42,9
30,1
25,1
Dasadrugimaraspravlja
46,7
28,7
23,1
Daiznesesvojprijedlog
47,8
29,4
21,2
Dakoristirazliiteizvore
52,6
28,8
16,7
30%
40%
vrlorijetkoili
nikada
50%
60%
ponekad
70%
80%
90%
100%
estoili
vrloesto
Sabiranjem odgovora uenika/ca na svim skalama, izuzev skale koja se odnosi na

uenje lekcija napamet, dobili smo novu varijablu koju smo nazvali: misaona
angaovanost uenika/ca u nastavi. Vii rezultati na ovoj skali ukauju na
kvalitetniju misaonu angaovanost uenika/ca u nastavi. Utvrena je prosjena
vrijednostmisaonogangaovanjauenika/caunastaviM=3,24SD=1,44.
Istrailismouticajregiona,veliinekolenanivomisaonogangaovanjauenika/ca
u nastavi. Utvreno je da se uenici/ce iz razliitih regiona meusobno statistiki
znaajno razlikuju u stepenu misaonog angaovanja uenika/ca u nastavi. U
prosjekujeviinivomisaoneangaovanostikoduenika/casjevernogicentralnog,
u odnosu na uenike/ce junog regiona. kole razliite po veliini meusobno se
statistikiznaajnonerazlikujuunivoumisaoneangaovanostiuenika/ca.
Zavod za kolstvo
66
GIMNAZIJA
Od uenika/ca u gimnaziji najee se oekuje da pred drugima izlae ono to je

pripremio/la o nekoj temi (pripremljeno usmeno izlaganje); da pored udbenika
koristi i druge izvore znanja (npr. da se u biblioteci ili putem interneta pronau
dodatne informacije), te da, da iznosi vlastito gledite, svoj stav o nekoj temi.
Slijede aktivnosti: da raspravlja diskutuja o nekoj temi; da analizira razliite
tekstoveidaizradisvojizvjetaj/rezime;daiznesesvojprijedlogrjeenjenekog
problema. Od uenika/ce gimnazije najrjee se oekuje da ue napamet, te da
budukreativni/ne.
Tabela10b.Kolikoestoseukoliodtebetrai:
Gimnazija
11,9
Dapreddrugimaizlae
27,1
60,4
19,9
27,9
51,6
21,1
28,1
50,4
27,2
32,3
40,1
25,0
35,6
39,1
39,5
23,7
36,6
Dauilekcijenapamet
30,9
33,5
35,2
39,3
32,3
28,0
Dabudekreativan
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
vrlorijetkoili
ponekad
estoili
nikada
vrloesto
Utvrena je prosjena vrijednost misaonog angaovanja uenika/ca u nastavi

M=3,26SD=0,74.Jednofaktorskomanalizomvarijanseistraenjeuticajregionana
nivo misaonog angaovanja uenika/ca u nastavi. Utvrdili smo da se regioni
meusobno statistiki znaajno razlikuju u stepenu misaone angaivanosti
uenika/caunastavi.Uprosjekujeviinivomisaoneangaovanostikoduenika/ca
sjevernoguodnosunadrugadvaregiona.Nijeutvrenastatistikiznaajnarazlika
Zavod za kolstvo
67
izmeu istih gimnazija i mjeovitih kola u stepenu misaonog angaovanja

uenika/ca.
Poreenjeosnovnakolaigimnnazija
Poreenje
Utvrdili smo da ne postoji razlika u nivou misaonog angaovanja uenika/ca

osnovne kole i gimnazije. Razlike su prisutne u obliku misaonog angaovanja, u
eoj zastupljenosti usmenog izlaganja unaprijed pripremljenih referata u
gimnaziji i zadataka koji od uenika/ce trae da neto predloi ili da sam/sama
smisliuosnovnimkolama.
Tabela10a.Kolikoestoseukoliodtebetrai:
3,51
Dapreddrugimaizlae
3,68
3,32
3,46
3,38
3,41
3,11
3,18
3,14
3,17
3,25
3,08
2,90
2,93
Dauilekcijenapamet
3,02
Dabudekreativan
2,82
,00
,50
1,00
1,50
osnovnakola
Zavod za kolstvo
68
2,00
2,50
gimnazija
3,00
3,50
4,00
6. Podrka koju uenici/ce

imaju od kole i nastavnika/ca
Interesovalo nas je koju vrstu podrke /ce danas imaju od kole i nastavnika/ca.
Ispitivali smo koliko esto se u koli organizuju: asovi dopunske nastave, asovi
dodatne nastve, sekcije, sportska takmienja, kvizovi i takmienja u znanju,
kulturnozabavnemanifestacijeisavjetovanjazamlade(tribine).
nikada
vrlo
rijetko
ponekad
esto
vrlo
esto
Kolikoseestoseukoliorganizuju?
ASOVIDOPUNSKENASTAVE
ASOVIDODATNENASTAVE
SEKCIJE
SPORTSKATAKMIENJA
KVIZOVIITAKMIENJAUZNANJU
KULTURNOZABAVNEMANIFESTACIJE
TRIBINE,SAVJETOVANJAZAMLADE
Zavod za kolstvo
69
OSNOVNAKOLA
Osnovna kola
Utvrdilismodasuosnovnimkolamauprilinojmjerizastupljeniasovidopunske,
dodatnenastaveisportskatakmienja.Izgledadasusekcijepolovinozastupljene,
unekimkolamaihestoima,aunekimaihnema.Kvizovi(takmienjauznanju),
kulturnozabavnemanifestacijeitrebine(savjetovanjazamlade)suoblicipodrke
uenicimazakojesemoereidasuvisokojmjerizapostavljene.
Tabela11a.Kolikoseestoukoliorganizuju:
asovidopunskenastave
16,4
25,2
57,4
asovidodatnenastave
18,5
25,4
54,7
sportskatakmienja
25,6
26,6
46,7
sekcije
32,1
29,3
36,9
kvizoviitakmienjauznanju
51,3
25,4
21,9
kulturnozabavnemanifestacije
52,3
27,5
18,7
tribine,savjetovanjazamlade
62,0
22,3
14,4
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
vrlorijetkoili
ponekad
estoili
nikada
vrloesto
Naskaliod1do5utvrenajeprosjenavrijednostpodrkeuenicima/camaukoli
M=2.96 i SD=0.813. Istraili smo utucaj regiona, veliine kole na nivo podrke
uenicima/cama u koli. Utvreno je da se uenici/ce iz razliitih regiona
meusobno statistiki znaajno razlikuju prema nivou podrke uenicima/cama u
nastavi.Ukolamasjevernogicentralnogregionauodnosunajuniregionutvren
jestatistikiznaajnoviinivopodrkeueniku/ci.Kadajeupitanjuveliinakole
nijeutvrenastatistikiznaajnarazlikaunivoupodrkeuenicima/cama.
Zavod za kolstvo
70
Pojedinekoleistepenpodrkeuenicima/cama
Kadaseuporedinivopodrkeuenicima/camapopojedinimkolamauoljivojeda
postojekoleukojimajenovopodrkeuenicima/camavisok,itousvimoblicima
(npr.uvisokomprocentusuzastupljenidopunska,dodatnanastavaisekcije)ikole
ukojimajenivopodrkeuenicima/camanizak.
Dopunska nastava
Osnovna kola
Dodatna nastava
Sekcije
Zavod za kolstvo
71
GIMNAZIJA
Gimnazija
Izgleda da su sportska takmienja jedini oblik podrke uenicima/cama koji je u

odreenoj mjeri prisutan u gimnazijama. Ostali oblici podrke: asovi dopunske
nastave, asovi dodatne nastave, sekcije, kvizovi i takmienja u znanju, kulturno
zabavnemanifestacijeisavjetovanjazamlade(tribine),izgledadasuzapostavljeni
uprilinojmjeri.
Tabela11b.Kolikoseestoukoliorganizuju:
31,7
31,9
36,1
sportskatakmienja
50,6
30,3
18,8
sekcije
56,5
25,7
17,4
53,6
29,4
16,6
56,1
27,7
16,0
asovidodatnenastave
61,3
25,2
13,2
69,7
20,6
9,2
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
vrlorijetkoili
ponekad
estoili
nikada
vrloesto
Na skali od 1 do 5 utvrena je prosjena vrijednost podrke uenicima/cama u

gimnazijama M=2.44 i SD=0.743. Jednofaktorskom analizom varijanse istraen je
uticaj regiona na nivo podrke uenicima/cama. Utvrdili smo da se regioni
meusobnostatistikiznaajnorazlikujuustepenupodrkekojuuenici/ceimajuu
koli.Ukolamasjevernogregionauodnosunacentralniijuniregionutvrenje
staistiki znaajno vii nivo podrke ueniku/ci. Nije utvrena statistiki znaajna
razlika izmeu istih gimnazija i mjeovitih kola u stepenu podrke
uenicima/cama.
Zavod za kolstvo
72
Ttestom nezavisnih uzoraka uporeeni su rezultati razliitih oblika podrke

uenicima/cama osnovnih kola i gimnazija. Kada su u pitanju kulturnozabavne
manifestacije nije utvrena razlika izmeu osnovnih kola i gimnazija. U pogledu
svih ostalih oblika podrke ueniku/ci postoji statistiki znaajna razlika u korist
osnovnihkola.
Tabela11c.Kolikoseestoukoliorganizuju:
3,37
sportskatakmienja
3,06
3,06
Poreenje
sekcije
2,51
2,47
2,45
3,62
2,38
3,53
asovidodatnenastave
2,38
2,52
2,25
2,22
2,03
,00
,50
1,00
1,50
osnovnakola
2,00
2,50
3,00
3,50
4,00
gimnazija
Zavod za kolstvo
73
7. Uslovi i opremljenost kole

Ispitivali smo koliko su uenici/ce osnovnih kola i gimnazija zadovoljni higijenom
toaleta, hodnika i uionica u koli. Pored toga interesovalo nas je koliko su
zadovoljni opremljenou kolske biblioteke, fiskulturne dvorane, kompjuterske
uioniceiizgledomioptermljenouuionicaikabinetaukoli.
Kolikosizadovoljan/na:
izuzeznosam
nezadovoljna/na
nezadovoljan/nasam
nizadovoljan/na
ninezadovoljan/na
zadovoljan/nasam
izuzetnosam
Paljivoitajtvrdnjeioznaikvadratikojijenajbliionome
tosmatratanim.
zadovoljan/na
HIGIJENOMTOALETAUKOLI
HIGIJENOMHODNIKAIUIONICAUKOLI
OPREMLJENOUKOLSKEBIBLIOTEKE
OPREMLJENOUFISKULTURNEDVORANE
OPREMLJENOUKOMPJUTERSKEUIONICE
IZGLEDOMIOPREMLJENOUUIONICAIKABINETA
Zavod za kolstvo
74
Osnovna kola
OSNOVNAKOLA
Uenici/ceosnovnihkolauglavnomsuzadovoljni/neopremljenoukompjuterske
uionice, biblioteke, fiskulturne dvorane i uionica (kabineta) u koli. Kada je u
pitanju higijena hodnika i uionica podjednak je broj zadovoljnih i nezadovoljnih
uenika/ca.Upogleduhigijenetoaletaveinauenika/cajenezadovoljna.
Tabela12a.Kolikosizadovoljan/na:
19,8
19,6
59
opremljenoukompjuterskeuionice
25,5
23,5
48,7
opremljenoubiblioteke
32,3
23,9
42
opremljenoufiskulturnedvorane
izgledomiopremljenouuionicaikabineta
28,1
32,7
38,1
34,2
29,7
34,7
higijenomhodnikaiuionica
67,1
15,6
16,1
higijenomtoaletaukoli
0%
10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
nezadovoljan/na
nizadovoljan/nani
zadovoljan/naili
iliizuzetno
nezadovoljan/na
izuzetno
nezadovoljan/na
zadovoljan/na
Na osnovu pojedinanih varijabli koje se odnose na higijenu hodnika, uionica i

toaleta dobili smo novu varujablu: zadovoljstvo higijenom u koli. Utvrena je
prosjena vrijednost M=2,55 i SD=1.1 na osnovu ega je mogue zakljuiti da su
uenici/ce u prosjeku nezadovoljni/ne higijenom u koli. Istraili smo utucaj
regiona, veliine kole na zadovoljstvo higijenom u koli. Utvreno je da se
uenici/ce iz razliitih regiona i kola razliitih po veliini meusobno statistiki
znaajno razlikuju u zadovoljstvu higijenom u koli. Vei stepen zadovoljstva
higijenom u koli, u odnosu na druge, zabiljeen je kod uenika/ca sjevernog
regionaikoduenika/camalihkola.
Na osnovu varijabli koje se odnose na opremljenost biblioteke, kompjuterske

uionice, fiskulturne dvorane i uionica (kabineta) dobijena je nova varijabla koju
smo nazvali: zadovoljstvo opremljenou kole. Utvrena je srednja vrijednost
Zavod za kolstvo
75
M=3,24 i SD=1,4 na osnovu ega se moe zakljuiti da su uenici/ce u prosjeku

zadovoljni/ne opremljenou kole. Istraili smo utucaj regiona, veliine kole na
zadovoljstvoopremljenoukole.Utvrenojedaseuenici/ceizrazliitihregionai
kola razliitih po veliini meusobno statistiki znaajno razlikuju u zadovoljstvu
opremljenou kole. Vei stepen zadovoljstva opremljenou kole, u odnosu na
druge,zabiljeenjekoduenika/casjevernogregionaikoduenika/camalihkola.
Gimnazija
GIMNAZIJA
Uenici/ce gimnazija uglavnom su zadovoljni/ne opremljenou biblioteke i

kompjuterske uionice. U znaajno manjoj mjeri zadovoljni/ne su opremljenou
uionica(kabineta)ukoliiposebnofiskulturnedvorane.Kadajeupitanjuhigijena
hodnika i uionica podjednak je broj zadovoljnih i nezadovoljnih uenika/ca. U
pogleduhigijenetoaletaveinauenika/cagimnazijejenezadovoljna.
Tabela12b.Kolikosizadovoljan/na:
opremljenoubiblioteke
19,0
28,5
51,5
opremljenoukompjuterskeuionice
26,5
26,1
46,8
hihijenomhodnikaiuionica
33,0
30,0
36,3
opremljenoufiskulturnedvorane
44,9
22,3
32,0
34,4
38,0
27,0
izgledomiopremljenouuionicaikabineta
higijenomtoaletaukoli
67,8
15,0
16,6
0%
10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
nezadovoljan/na
nizadovoljan/na
zadovoljan/naili
iliizuzetno
ninezadovoljan/na
izuzetno
nezadovoljan/na
zadovoljan/na
Na osnovu pojedinanih varijabli koje se odnose na higijenu hodnika, uionica i

toaleta dobili smo novu varujablu: zadovoljstvo higijenom u koli. Utvrena je
prosjena vrijednost za ovu varijablu M=2,53 i SD=1.1 na osnovu ega je mogue
zakljuiti da su uenici/ce u prosjeku nezadovoljni/ne higijenom u koli.
higijenom u koli. Utvreno je da se regioni meusobno statistiki znaajno
razlikujuustepenuzadovoljstvauenika/cahigijenomukoli.Najviiprosjeannivo
Zavod za kolstvo
76
zadovoljstvahigijenomukolizabiljeenjekoduenika/casjevernogregiona.Nije
utvrena statistiki znaajna razlika izmeu istih gimnazija i mjeovitih kola u
zadovoljstvuhigijenomukoli.
Na osnovu varijabli koje se odnose na opremljenost biblioteke, kompjuterske

uionice, fiskulturne dvorane i uionica (kabineta) dobijena je nova varijabla koju
smonazvali:zadovoljstvo opremljenoukole. Utvrenajesrednjavrijednostza
ovuvarijabluM=3,04iSD=0,88naosnovuegasemoezakljuitidasuuenici/ceu
prosjeku zadovoljni/ne opremljenou kole. Nije utvrena statistiki znaajna
razlikagrupasjever,centarijugustepenuzadovoljstvauslovimaiopremljenou
kole.Ttestomnezavisnihuzorakauporedilismonivozadovoljstvaopremljenou
kole tzv. istim gimnazijama i gimnazijskim odjeljenjima u mjeovitim kolama.
Utvreno je da je stepen zadovoljstva uslovima i opremljenou kole statistiki
znaajno vii od strane uenika/ca gimnazijskih odjeljenja mjeovitih kola u
odnosunauenike/ceistihgimnazija.
Utvrdili smo da su uenici/ce osnovnih kola i gimnazija podjednako

nezadovoljni/ne higijenom posebno tolaeta u koli. Uenici/ce osnovnih kola u
prosjekusuviezadovoljni/neuslovimainivoomopremljenostikolauodnosuna
uenike/cegimnazija.
Tabela12c.Kolikosizadovoljan/na:
3,56
kompjuterskeuionice
3,21
3,29
3,37
Poreenje
biblioteke
3,07
uionicaikabineta
2,85
3,06
fiskulturnedvorane
2,73
3,0
3,0
hodnikaiuionica
2,1
2,1
toaleta
0,0
0,5
1,0
1,5
2,0
osnovnakola
2,5
3,0
3,5
4,0
gimnazija
Zavod za kolstvo
77
8. Udbenici
Cilj istraivanja je bio da se utvrdi kako uenici/ce osnovnih kola ocjenjuju

udbenike, kao: nezanimljive ili zanimljive; preobimne (puno informacija) ili
primjerene (ni malo, ni previe informacija); pretjerano teke ili umjereno teke;
nerazumljiveilirazumljive;nekorisneilikorisne.
Kakvobiocijenio/laudbenikeizkojihuiukoli?
ZANIMLJIVI
NEZANIMLJIVI
RAZUMLJIVI
NERAZUMLJIVI
KORISNI
NEKORISNI
PRIMJERENI
(NIMALO,NIPREVIEINFORMACIJA)
UMJERENOTEKI
(NILAKINIPRETEKI)
Zavod za kolstvo
78
PREOBIMNI
(IMAPUNOINFORMACIJA)
PRETJERANOTEKI
(ZAHTJEVNI)
OSNOVNAKOLA
Na skali od 1 do 5 utvrena je prosjena vrijednost zadovoljstva udbenicima
M=3.54 SD=0,93 te se moe zakljuiti da uenici/ce osnovne kole u prosjeku
veoma pozitivno ocjenjuju udbenike. Za veinu uenika/ca udbenici su vie
korisni nego nekorisni, vie razumljivi nego nerazumljivi, vie zanimljivi nego
nezanimljivi,zaveinusuumjerenotekiiprimjereni.
Tabela13a.Kakobiocijenio/laudbenikeizkojihui:
nekorisni/korisni
preteki/umjerenoteki
Jednofaktorskom analizom varijanse istraeni su uticaji regiona i veliine kole na

optezadovoljstvoudbenicima.Utvrenojedaseuenici/cerazliitihregiona,kao
i uenici/ce kola razliitih po veliini meusobno statistiki znaajno razlikuju u
stepenu zadovoljstva udbenicima. Najvii stepen zadovoljstva udbenicima
zabiljeen je kod uenika/ca sjevernog regiona, dok je, s druge strane, najnii
stepenoptegzadovoljstavakoduenika/cajunogregiona.Poredtoga,zabiljeen
je statistiki znaajno vii nivo zadovoljstva udbenicima kod uenika/ca malih u
odnosunauenike/cesrednjevelikihivelikihkola.
Osnovna kola
11,1
18,3
15,9
68,4
24,9
18,3
56,8
30,1
18,8
30,7
23,5
0%
10%
49,4
47,9
30,1
20%
30%
1.2.
40%
44,0
50%
60%
3.
70%
80%
90%
100%
4.5.
Zavod za kolstvo
79
Poloaj u
uenika/ca u koli
kolskiuspjehizad
dovoljstvoudbenicim
ma
Ispitalismouticajusspjehauenikka/canasteepenzadovoljljstvaudben
nicima.Subjeekti
su obzirrom na usp
pjeh u koli podijeljeni u etiri gru
upe: grupu 1 uglavn om
dovoljan
n; grupu 2
uglavnom dobar;
d
grup u 3 uglavn
nom vrlodob
bar i grupu 44
uglavnom
m odlian uspjeh. Jed
dnofaktorskoom analizom varijanse
e utvrena je
statistikki znaajna razlika na
a nivou 0,005% u step
penu opteg zadovoljsstva
udbeniccimauenikaa/carazliito
ogoptegusppjeha(F=58,76Sig.=,000).
Naknadn
nimporeen
njempomou
uTukeyevoggHSDtestau
ustanovilism
modaneposstoji
statistikki znaajna razlika sred
dnjih vrijednnosti grupa: uglavnom dobar
d
(M=33.72
SD=0,89), uglavnom
m vrlodobar (M=3.59 S D=0,81) i uglavnom
u
od
dlian (M=33,61
SD=0,80). Grupa uglavnom dovoljan statistiiki znaajno
o se razlikuje u odnosu na
ostalegrrupepostep
penuotegza
adovoljstvauudbenicimaa(M=2.45SD
D=1,4).
Zavod za kkolstvo
80
GIMNAZIJA
Na skali od 1 do 5 utvrena je prosjena vrijednost zadovoljstva udbenicima

M=3.1 SD=0,86. Veina uenika/ca gimnazije udbenike ocjenjuje korisnim i
razumljivimiumjerenotekim.Istotakoveinauenika/cagimnazijesmatradasu
udbenicipreobimniiprosjenozanimljivi.
Gimnazija
Tabela13b.Kakobiocijenio/laudbenikeizkojihui:
nekorisni/korisni
23,8
23,6
47,7
31,1
19,4
42,2
32,2
34,8
39,6
10%
20%
26,5
39,5
32,3
0%
27,6
32,8
37,8
30%
40%
1.2.
50%
60%
70%
3.
80%
90%
100%
4.5.
Jednofaktorskomanalizomvarijanseistraenjeuticajregionanaoptezadovoljstvo
udbenicima.Utvrdilismodaseuenici/cerazliitihregionameusobnostatistiki
znaajnorazlikujuustepenuzadovoljstvaudbenicima.Najviistepenzadovoljstva
udbenicima zabiljeen je kod uenika/ca sjevernog regiona. Nije utvrena
statistikiznaajnarazlikaizmeuistihgimnazijaimjeovitihkolauzadovoljstvu
udbenicima.
Zavod za kolstvo
81
Ttestom nezavisnih uzoraka uporeeni su rezultati zadovoljstava udbenicima

uenika/caosnovnihkolaigimnazija. Utvrdilismo dauenici/ceosnovnekoleu
odnosu na uenike/ce gimnazije znaajno pozitivnije ocjenjuju sve ispitivane
kvaliteteudbenika.
Poreenje
Tabela13c.Kakobiocijenio/laudbenikeizkojihui:
3,95
nekorisni/korisni
3,42
3,63
3,26
3,44
3,15
3,27
2,80
3,43
2,87
,00
,50
1,00
1,50
osnovnakola
Zavod za kolstvo
82
2,00
2,50
3,00
gimnazija
3,50
4,00
4,50
9. Uee u odluivanju i
participacija uenika/ca u
ivotu kole
Interesovalonasjekolikoestouenici/ceuestvuju:udonoenjuodlukavanihza
kolu, npr. ta e biti sadraj proslave dana kole; u donoenju odluka vanih za
uenike/ce,npr.taebitisadrajkolskeekskurzije;uodluivanjuotometaese
dodatnouitiizpojedinihpredmeta(proirenidioprograma);uutvrivanjuocjena
(uocjenjivanju);uhumanitarnimakcijamakojepokreekola;uureenjukolskog
prostora.
Kolikoestouenici/ceuestvujuusljedeimaktivnostima:
UDONOENJUODLUKAVANIHZAKOLU(NPR.TAEBITI
nikada
vrlo
rijetko
ponekad
esto
vrlo
esto
UUTVRIVANJUOCJENE(UOCJENJIVANJU)
UHUMANITARNIMAKCIJAMAKOJEPOKREEKOLA
UUREENJUKOLSKOGPROSTORA
SADRAJPROSLAVEDANAKOLE)
UDONOENJUODLUKAVANIHZAUENIKE/CE(NPR.TAEBITI
SADRAJKOLSKEEKSKURZIJE)
UODLUIVANJUOTOMETAESEDODATNOUITIIZPOJEDINIH
PREDMETA(PROIRENIDIOPROGRAMA)
Zavod za kolstvo
83
OSNOVNAKOLA
Osnovna kola
Veinauenika/carijetkoilinikadaneuestvuje:udonoenjuodlukaotometae
se dodatno uiti iz pojedinih predmeta; u ureenju kolskog prostora; u
humanitarnimakcijamakojepokreekola;udonoenjuodlukavanihzakoluili
prilikomutvrivanjaocjena.Najviinivoparticipacijeuenika/cazabiljeenjeuvezi
sapitanjimakojasuvanazauenike/ce,npr.taebitisadrajkolskeekskurzije.
Tabela14a.Kolikoestouenici/ceuestvujuusljedeim
aktivnostima:
donoenjeodlukavanihzauenike
35,7
24,6
u utvrivanju ocjena
38,2
35,0
23,0
40,8
donoenjeodlukavanihzakolu
31,6
23,0
44,2
uee u ureenju kolskog prostora
30,3
25,6
42,3
ueeuhumanitarnimakcijama
25,5
27,7
44,9
uodluivanjutaesedodatnouiti
0%
10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
vrlorijetkoili
ponekad
estoili
nikada
vrloesto
Naosnovupojedinanihoblikaueeuenika/caudrutvenimaktivnostimakole
dobijenajevarijablakojusmonazvali:odluivanjeiparticipacijauenika/cauivotu
kole. Na skali od 1 do 5 ona iznosi M=2.81 SD=0,98 to ukazuje na nizak nivo
ueauenika/cauivotukole.
36,7
23,7
38,4
Uticajregionaiveliinekolenaparticipacijuuenika/cauivotukole
Istraen je uticaj regiona i veliine kole na uee u odluivanju i participaciju

uenika/ca. Utvreno je da se uenici/ce iz razliitih regiona i iz kola razliite
veliine meusobnostatistiki znaajnorazlikujuu stepenu ueauodluivanjui
participaciji u ivotu kole. Najvii stepen uea u odluivanju i participaciji
uenika/ca u ivotu kole zabiljeen je kod uenika/ca sjevernog regiona i kod
uenika/camalihkola.
Zavod za kolstvo
84
Osnovna kola
Regioniueeuodluivanju
3,04
Veliinakoleiodluivanje
3,31
2,74
2,73
2,55
2,64
Gimnazija
Veina uenika/ca gimnazije rijetko ili nikada ne uestvuje: u donoenju odluka o

tometaesedodatnouitiizpojedinihpredmeta;uureenjukolskogprostora;u
humanitarnimakcijamakojepokreekola;udonoenjuodlukavanihzakoluili
prilikomutvrivanjaocjena.Najviinivoparticipacijeuenika/cazabiljeenjeuvezi
sapitanjimakojasuvanazauenike/ce,npr.taebitisadrajkolskeekskurzije.
Zavod za kolstvo
85
Tabela14b.Kolikoestouenici/ceuestvujuusljedeimaktivnostima:
Gimnazija
30,9
23,0
45,5
45,8
24,6
29,0
47,2
28,2
23,8
48,5
26,5
23,7
u utvrivanju ocjena
61,4
21,3
16,6
56,1
28,5
14,8
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90% 100%
vrlorijetkoili
ponekad
estoili
nikada
vrloesto
Na skali od 1 do 5 utvren je M=2.59 SD=0,84 to ukazuje na nizak nivo uea

uenika/ca u ivotu kole. Utvreno je da nema statistiki znaajna razlika u
stepenu uea regiona u odluivanju i participaciji uinika/ca u ivotu kole. T
testom nezavisnih uzoraka uporedili smo nivo participacije uenik/ca iz tzv. istih
gimnazijaiuenika/cagimnazijskihodjeljenjaumjeovitimkolama.Utvrenojeda
uenici/ce gimnazija u mjeovitim kolama imaju vie prilika da participiraju u
ivotusvojekoleuodnosunauenike/ceizistihgimnazija.
Utvreno je da uenici/ce gimnazije u odnosu na uenike/ce osnovnih kola

znaajno ee uestvuju u donoenju odluka vanih za uenike/ce. U pogledu
ostalih oblika participacije u prednosti su uenici/ce osnovnih kola. Oni znaajno
ee u odnosu na uenike/ce gimnazija uestvuju: u donoenju odluka vanih za
kolu, u humanitarnim akcijama, u ocjenjivanju, u odluivanju ta e se dodatno
uiti,uureenjukolskogprostora.
Zavod za kolstvo
86
Tabela14c.Kolikoestouenici/ceuestvujuusljedeimaktivnostima:
2,96
Poreenje
3,16
2,86
2,69
2,77
2,60
2,91
u utvrivanju ocjena
2,55
2,64
2,33
2,79
2,24
,00
,50
1,00
osnovnakola
1,50
2,00
2,50
3,00
3,50
gimnazija
Zavod za kolstvo
87
10. Bezbjednost uenika/ca u

koli
a. Nasilje od strane nastavnika/ca
b. Vrnjako nasilje
c. Negativni uticaju u koli
nastavnika/ca budu: vrijeani ili omalovaavani, npr. nazivani pogrdnim imenima;
fiziki kanjavani, npr. povueni za kosu ili oamareni; zbor vladanja udaljeni sa
asa;zbogvladanjakanjeniloomocjenom.Dalje,interesovalonasjekolikoesto
sedeavadauenici/ceodstranedrugihuenika/cabudu:izloeni/neogovaranjui
izbjegavanju; vrijeani/ne ili omalovaavani/ne, npr. nazivani/ne pogrdnim
imenima; fiziki zlostavljani/ne, npr. fiziki maltretirani/ne i udarani/ne. I na kraju
interesovalo nas je koliko esto se deava da uenici/ce u koli ili u kolskom
dvoritu budu: nueni/ne cigarama; nueni/ne alkoholom; nueni/ne drogom;
pozivani/nenakockanje; pozivani/nedauestvuju utui;pozivani/nenabjeanje
saasova.
Zavod za kolstvo
88
a. Nasilje od strane nastavnika/ca
nastavnika/cebudu:vrijeani/neiliomalovaavani/ne,npr.nazivani/nepogrdnim
imenima; fiziki kanjavani/ne, npr. povueni/ne za kosu ili oamareni/ne; zbog
vladanjaudaljeni/nesaasa;zbogvladanjakanjeni/neloomocjenom.
Kolikoestosedeavadauenici/ce,odstranenastavnika/ce,budu:
VRIJEANI/NEILIOMALOVAAVANI/NE(NPR.NAZIVANI/NE
nikada
vrlo
rijetko
ponekad
esto
vrlo
Paljivoitajtvrdnjeioznaikvadratikojijenajblii
onometosmatratanim.
esto
ZBOGVLADANJAUDALJENI/NESAASA
ZBOGVLADANJAKANJENI/NELOIMOCJENOM
POGRDNIMIMENIMA)
FIZIKIKANJAVANI/NE(NPR.POVUENI/NEZAKOSUILI
OAMARENI/NE)
OSNOVNAKOLA
Utvrenjeprocenatod28%uenika/cakojisuukolibililinoizloeninekomod
nasilnihpostupakanastavnika/ca.Najeioblicinasiljaodstranenastavnika/casu:
kanjavanje, zbog vladanja, loom ocjenom i udaljavanje uenika/ca sa asa. Oko
40%uenika/catvrdidasuoviobliciponaanjanastavnika/caukoliprisutniesto
ili vrlo asto, a jo oko 20% uenika/ca da su prisutni ponekad. Svaki drugi
uenik/ca tvrdi da nastavnici/ce ponekad, esto ili vrlo esto vrijeaju,
omalovaavaju ili nazivaju pogrdnim imenima uenike/ce (24,8% tvrdi da se to
deavaestoilivrloesto).etvrtinauenika/catvrdidanastavnici/cebarponekad
fizikikanjavajuuenike/ce(datoineestoilivrloestotvrdi12,8%uenika/ca).
Zavod za kolstvo
89
Tabela15a.Kolikoestosedeavadauenici/ceodstranenastavnika/cebudu:
Dalisetebinetoodovogadesilo?
66,2
70,0
60,0
50,0
40,0
30,0
28.3
20,0
5,5
10,0
Osnovna kola
,0
da
kanjeniloomocjenom
36,9
udaljenisaasa
35,4
vrijeani ili omalovaavani
ne
20,3
41,6
23,5
40,3
48,9
25,5
fizikikanjeni
24,8
72,4
0%
10%
20%
System
30%
vrlorijetkoili
nikada
40%
13,8
50%
60%
ponekad
70%
80%
12,8
90%
100%
estoili
vrloesto
Ispitan je uticaj regiona i veliine kole na percepciju nasilja nastavnika/ca.

Utvreno je da se uenici/ce razliitih regiona i kola razliitih po veliini
meusobno razlikuju u percepciji nivoa nasilja od strane nastavnika/ca. Najnii
stepen percepcije nasilnih postupaka od strane nastavnika/ca zabiljeen je kod
uenika/casjevernogregionaimalihkola.
kolainasiljeodstranenastavnika/ca
Kada se meusobno uporede kole u odnosu na percepciju vrijeanja i fizikog

kanjavanja uenika/ca od strane nastavnika/ca, uoljivo je da postoje kole u
kojimajepercepcijanasilnihpostupakanastavnika/caodstraneuenika/caizrazito
visokaidrugekoleukojimajepercepcijanasilnihpostupakanastavnika/caniska.
Isto tako uoljiva je meusobna povezanost nasilnih postupaka nastavnika/ca.
koleukojimajeprisutnovrijeanjeiomalovaavanjeuenika/caistaknutesuiu
pogleduprisutnostifizikogkanjavanjauenika/ca.
Zavod za kolstvo
90
Nasilje od strane nastavnika/ca
Kolikoestosedeavadauenici/ceodstranenastavnika/cabudu
vrijeani/neiliomalovaavani/ne?
Kolikoestosedeavadauenici/ceodstranenastavnika/cabudu
fizikikanjeni/ne?
GIMNAZIJA
Utvrenjeprocenatod31%uenika/cakoji/kojesuukolilinobili/bileizloeni/ne
nekom od nasilnih postupaka nastavnika/ca. Najei oblici nasilja od strane
nastavnika/ca su: udaljavanje uenika/ca sa asa i kanjavanje, zbog vladanja,
loom ocjenom. 56% uenika/ca tvrdi da vrlo rijetko ili nikada ne deava da
nastavnik/ca vrijea ili omalovaava uenika/cu. Druga polovina tvrdi da se to
deava,ponekad(25%),aestoilivrloesto(21%).Skoro90%uenika/catvrdidau
gimnazijamanemafizikogkanjavanjauenika/ca.10%smatradaimaponekad,a
oko5%daimaestoilivrloesto.
Zavod za kolstvo
91
Tabela15b.Kolikoestosedeavadauenici/ceodstranenastavnika/cabudu:
Dalisetebidesilo?
65,2
70,0
60,0
50,0
40,0
31.5
30,0
20,0
10,0
3,3
,0
da
Gimnazija
udaljenisaasa
24,1
kanjeniloomocjenom
ne
24,0
31,4
51,5
23,3
44,4
52,6
fizikikanjeni
System
25,7
21,3
88,4
0%
10%
20%
30%
vrlorijetkoili
nikada
40%
6,2 4,9
50%
60%
ponekad
70%
80%
90%
100%
estoili
vrloesto
Jednofaktorskomanalizomvarijanseistraenjeuticajregionanapercepcijunasilja
odstranenastavnika/ca.Utvrdilismodaseuenici/cerazliitihregionameusobno
statistikiznaajnorazlikujuustepenupercepcijenasilnihpostupakanastavnika/ca.
Najnii stepen percepcije nasilnih postupaka nastavnika/ca je kod uenika/ca
sjevernog regiona. Ttestom nezavisnih uzoraka uporedili smo nivo percepcije
nasilnih postupaka nastavnika/ca u tzv. istim gimnazijama i gimnazijskim
odjeljenjimaumjeovitimkolama.Utvrdilismodauenici/ceizistihgimnazijau
znaajnijemstepenupercipirajunivonasilnihpostupakaodstranenastavnika/cau
odnosunauenike/cegimnazijskihodjeljenjaizmjeovitihkola.
Zavod za kolstvo
92
Vrijeenjeiomalovaavanjeuenikajepodjednakozastupljenoiuosnovnojkolii
u gimnaziji. Dok se u gimaziji zbog vladanja uenici ee udaljavaju sa asa ili
kanjavajuloomocjenom,uosnovnojkoliiheefizikikanjavaju.
Tabela15c.Kolikoestosedeavadauenici/ceodstranenastavnika/ca
budu:
3,07
Poreenje
udaljenisaasa
3,43
3,09
3,23
kanjeniloomocjenom
2,65
2,57
1,95
fizikikanjeni
1,44
,00
,50
1,00
1,50
osnovnakola
2,00
2,50
3,00
3,50
4,00
gimnazija
b. Vrnjako nasilje
Interesovalo nas je koliko esto se deava da uenici/ce od strane drugih

uenika/ca budu: izloeni/ne ogovaranju i izbjegavanju; vrijeani/ne ili
omalovaavani/ne,npr.nazivani/nepogrdnimimenima;fizikizlostavljani/ne,npr.
fizikimaltretirani/neiudarani/ne.
Kolikoestosedeavadauenici/ce,odstranedrugihuenika/ca,budu:
FIZIKIZLOSTAVLJANI/NE(NPR.FIZIKIMALTRETIRANI/NEIUDARANI/NE)
nikada
IMENIMA)
vrlo
rijetko
VRIJEANI/NEILIOMALOVAAVANI/NE(NPR.NAZIVANI/NEPOGRDNIM
ponekad
IZLOENI/NEOGOVARANJUIIZBJEGAVANJU
esto
vrlo
esto
Zavod za kolstvo
93
OSNOVNAKOLA
Osnovna kola
Utvrenjeprocenatod22,8%uenika/cakojisuukolibililinoizloeninekomod
nasilnih postupaka drugih uenika/ca. Najei oblici vrnjakog nasilja su
ogovaranje i vrijeanje. Oko 50% uenika/ca tvrdi da su ovi oblici ponaanja
uenika/caukoliprisutniestoilivrloasto,ajooko20%dasuprisutniponekad.
Da je fiziko zlostavljanje od strane vrnjaka prisutno u koli tvrdi svaki drugi
uenik/ca(etvrinauenika/catvrdidajefizikozlostavljanjeukoliprisutnoesto
ilivrloesto).
Tabela16a.Kolikoestosedeavadauenici/ceodstranedrugih
uenika/cabudu:
80,0
71,2
60,0
40,0
22.8
20,0
6,0
,0
da
ne
System
izloeniogovaranju
25,4
24,7
48,3
vrijeani
29,5
21,8
47,2
fizikizlostavljani
52,1
20,5
25,8
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
vrlorijetkoili
ponekad
estoili
nikada
vrloesto
Ispitan je uticaj regiona i veliine kole na percepciju nasilja drugih uenika/ca.

Utvreno je da se uenici/ce razliitih regiona i kola razliitih po veliini
meusobnorazlikujuupercepcijinivoanasiljaodstranedrugihuenika/ca.Najnii
stepenpercepcijenasilnihpostupakaodstranedrugihuenika/cazabiljeenjekod
uenika/casjevernogregionaimalihkola.
Zavod za kolstvo
94
GIMNAZIJA
Gimnazija
Utvrenjeprocenatod17,2%uenika/cakojisuukolibililinoizloeninekomod
nasilnih postupaka drugih uenika/ca, bilo da su: ogovarani/ne i izbjegavani/ne,
vrijeani/neilifizikizlostavljani/ne.Najeioblicivrnjakognasiljasuogovaranje
ivrijeanje.Oko60%uenika/catvrdidasuoviobliciponaanjauenika/caukoli
prisutni esto ili vrlo asto, a jo oko 20% da su prisutni ponekad. Da je fiziko
zlostavljanje od strane vrnjaka prisutno u koli tvrdi oko 40% uenika/ca (da je
prisutnoestoilivrloestotvrdi20%uenika/ca).
Tabela16b.Kolikoestosedeavadauenici/ceodstranedrugih
uenika/cabudu:
Dalisetebidesilo...
100,0
78,8
80,0
60,0
40,0
17.2
20,0
4,0
,0
da
ne
System
63,2
13,9
22,3
izloeniogovaranju
54,0
20,6
24,8
vrijeani
59,5
19,2
20,7
fizikizlostavljani
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
vrlorijetkoili
ponekad
estoili
nikada
vrloesto
Jednofaktorskomanalizomvarijanseistraenjeuticajregionanapercepcijunasilja
uenika/ca. Utvrdili smo da se uenici/ce razliitih regiona meusobno statistiki
znaajno razlikuju u stepenu percepcije nasilnih postupaka drugih uenika/ca.
Najnii stepen percepcije nasilnih postupaka uenika/ca je kod uenika/ca
sjevernog regiona. Utvreno je da nema statistiki znaajne razlike izmeu istih
gimnazijaimjeovitihkolaupercepcijinivoavrnjakognasilja.
Zavod za kolstvo
95
Utvrdilismodajenivopercepcijenasiljaodstranedrugihuenika/caznaajnoviiu
gimnazijiuodnosunaosnovnukolu.Gimnazijaiosnovnakolaserazlikujuuveoj
zastupljenosti ogovaranja i vrijeanja meu uenicima/cama u gimnaziji i eeg
fizikogzlostavljanjauenika/cauosnovnojkoli.
Tabela16c.Kolikoestosedeavadauenici/ceodstranedrugih
uenika/cabudu:
3,37
Poreenje
izloeniogovaranju
3,77
3,30
vrijeani
3,52
2,56
fizikizlostavljani
2,41
,00
,50
1,00
1,50
osnovnakola
Zavod za kolstvo
96
2,00
2,50
gimnazija
3,00
3,50
4,00
c. Negativni uticaji u koli
Interesovalo nas je koliko esto se deava da uenici/ce u koli ili u kolskom

dvoritu budu: nueni/ne cigarama; nueni/ne alkoholom; nueni/ne drogom;
pozivani/nenakockanje; pozivani/nedauestvuju utui;pozivani/nenabjeanje
saasova.
Kolikoestosedeavadauenici/ceukoli,ilikolskomdvoritu,budu:
nikada
vrlo
rijetko
ponekad
esto
vrlo
esto
NUENI/NECIGARETAMA
NUENI/NEALKOHOLOM
NUENI/NEDROGOM
POZIVANI/NENAKOCKANJE
POZIVANI/NEDAUESTVUJUUTUI
POZIVANI/NEDABJEESAASOVA
OSNOVNAKOLA
Utvren je procenat od 41,3% uenika/ca koji su u koli ili na kolskom dvoritu

bili/bileizloeni/nenekomodnegativnihuticaja.Negativniuticajinauenike/ceu
koli ili na kolskom dvoritu najee se pojavljuju u obliku pozivanja ili
nagovaranja: na bjee sa asova (ponekad 22,8%; esto ili vrlo esto 47,9%) i na
uee u tui (ponekad 22,3%; esto ili vrlo esto 34,0% uenika/ca). Sljedei po
rangu negativnih uticaja su: nuenje cigaretom (ponekad 10,4%, a esto ili vrlo
esto 12,5% uenika/ca), nagovaranje na kockanje (ponekad 8,2%, a esto ili vrlo
esto 10,0% uenika/ca) i nuenje alkohola (ponekad 7,8%, a esto ili vrlo esto
9,1% uenika/ca). Najmanje prisutan negativni uticaj kole je nuenje drogom.
Prema3,3%uenika/catodeavaponekad,aestoprema4,5%uenika/ca.
Zavod za kolstvo
97
Tabela17a.Kolikoestosedeavadauenici/ceukoli,
ilinakolskomdvoritubudu:
56,9
60,0
41.3
40,0
20,0
1,8
,0
Osnovna kola
da
pozivanidabjeesaasova
27,3
pozivanidauestvujuutui
ne
22,8
47,9
41,6
22,3
nueni cigaretom
34,0
75,6
10,4
pozivaninakockanje
80,0
nueni alkoholom
81,6
nueni drogom
System
12,5
8,2
10,0
7,8
90,5
0%
10%
20%
30%
40%
vrlorijetkoili
nikada
50%
9,1
3,3 4,5
60%
ponekad
70%
80%
90%
100%
estoili
vrloesto
Uticajpola,uspjehauenika/ca,regionaiveliinekolenastepen
izloenostinegativnimuticajimaukoli
Ispitan je uticaj pola, uspjeha uenika/ca, regiona i veliine kole na stepen

izloenostinegativnimuticajimaukoli.Utvrenojedasuuenici/cerazliitogpola
iuspjeha,uenici/cerazliitihregionaikolarazliiteveliineurazliitomstepenu
izloeni/nenegativnimuticajimaukoli.
Zavod za kolstvo
98
Polinegativniuticajiukoli
Regioninegativniuticajikole
M=2,24
M=2,18
M=2,09
M=2,04
M=1,99
Uspjehinegativniuticajiukoli
Veliinainegativniuticajikole
M=2,20
M=2,25
M=2,62
M=2,05
M=2,05
M=2,09
M=1,66
Utvrdilismodasudjeaciuodnosunadjevojiceuprosjekuznaajnovieizloeni
negativnom uticaju kole. Djeaci su u prosjeku vie izloeni negativnom uticaju
svih pojedinanih postupaka osim u sluaju pozivanja na bjeanje sa asova.
Zabiljeen je statistiki znaajno vii nivo negativnih uticaja kole na uenike/ce
dovoljnog uspjeha. Najvii stepen negativnih uticaja na uenike/ce zabiljeen je u
kolamacentralnogregiona.Znaajnojeviinivonegativnihuticajanauenike/ceu
velikimisrednjevelikimkolama.
Zavod za kolstvo
99
Spepenizloenostinegativnimuticajimaupojedinimkolama
Kadasemeusobnouporedepojedinekoleuoljivojedapostojekolezakojebi
mogli rei da su u visokom stepenu rizine za uenike/ce, i kole za koje semoe
reidasuuvisokomstepenubezbjednezauenike/ce.
Negativni uticaji u koli
Kolikoestosedeavadauenici/ceukoli,ilinakolskomdvoritu
budunueni/necigaretama?
Kolikoestosedeavadauenici/ceukoli,ilinakolskomdvoritu
budunueni/nedrogom?
GIMNAZIJA
Utvren je procenat od 59,4% uenika/ca koji/koje su u koli ili na kolskom

dvoritu bili/bile izloeni/ne nekom od negativnih uticaja. Negativni uticaji na
uenike/ce u koli najee se pojavljuju u obliku pozivanja ili nagovaranja: na
bjeanje sa asova (ponekad 13.7%; esto ili vrlo esto 73,5%) i na nuenje
cigaretom (ponekad 16,8%, a esto ili vrlo esto 55,5% uenika/ca). Sljedei po
rangu negativnih uticaja su: nuenje alkoholom (ponekad 21,7%, a esto ili vrlo
Zavod za kolstvo
100
esto27,2%uenika/ca),pozivanjenaueeutui(ponekad24,1%;estoilivrlo
esto25,7%uenika/ca)inagovaranjenakockanje(ponekad14,8%,aestoilivrlo
esto 23,5% uenika/ca). Najmanje prisutan negativni uticaj je nuenje drogom.
Prema8,1%uenika/catodeavaponekad,aestoprema7,2%uenika/ca.
Tabela17b.Kolikoestosedeavadauenici/ceukoli,ilinakolskom
dvoritubudu:
Dalisetebilinodesilo?
80,0
59.4
60,0
39,0
40,0
20,0
1,6
,0
da
11,9
Gimnazija
nueni cigaretom
13,7
ne
System
73,5
26,9
16,8
55,5
nueni alkoholom
50,3
21,7
27,2
49,4
24,1
25,7
pozivaninakockanje
60,7
nueni drogom
14,8
23,5
82,7
0%
10%
20%
30%
vrlorijetkoili
nikada
40%
8,1
50%
ponekad
60%
70%
80%
90%
7,2
100%
estoili
vrloesto
Jednofaktorskom analizom varijanse istraen je uticaj regiona na negativni uticaj

kole. Utvrdili smo da se uenici/ce razliitih regiona meusobno statistiki
znaajnorazlikujuustepenuizloenostinegativnimuticajimakola.Najniistepen
negativnih uticaja na uenike/ce zabiljeen je u kolama sjevernog regiona. T
testom nezavisnih uzoraka uporedili smo nivo percepcije negativnih uticaja u tzv.
istim gimnazijama i gimnazijskim odjeljenjima u mjeovitim kolama. Utvren je
statistiki znaajno vii nivo percepcije negativnih uticaja u koli ili na kolskom
dvoritu od starne uenika/ca istih gimnazija u odnosu na uenike/ce iz
gimnazijskihodjeljenjaumjeovitimkolama.
Zavod za kolstvo
101
Poreenje
Utvrdili smo da je percepcija prisutnosti negativnih uticaja u koli znaajno via u

gimnazijiuodnosunaosnovnukolu.Uenici/ceosnovnihkolaviesuizloeni/ne
pritisku drugih uenika/ca da uestvuju u tui, a uenici/ce gimnazija da bjee sa
asova,dapue,pijualkohol,dasekockajuidrogiraju.
Tabela17c.Kolikoestosedeavadauenici/ceukoli,ilina
kolskomdvoritubudu:
3,40
4,10
1,84
nueni cigaretom
3,47
2,90
2,64
1,63
nueni alkoholom
2,62
1,67
pozivaninakockanje
2,34
1,32
nueni drogom
1,60
,00
,50
1,00
1,50
2,00
2,50
3,00
3,50
4,00
4,50
osnovnakola
gimnazija
Linoiskustvosanasiljemukoli
Najvii procenat uenika/ca imalo je lino iskustvo u vezi sa nekim od negativnih

uticaja kole (bilo da su: nueni/ne cigarama; nueni/ne alkoholom; nueni/ne
drogom; pozivani/ne na kockanje; pozivani/ne da uestvuju u tui; pozivani na
bjeanje sa asova). Na drugom mjestu je lino iskustvo sa nasiljem od strane
nastavnika/ca (bilo da se radi o: vrijeanju ili omalovaavanju, npr. nazivanju
pogrdnim imenima; fizikom kanjavanju, npr. povlaenju za kosu ili amaranju;
zborvladanjaudaljenjusaasa;zbogvladanjakanjenjuloomocjenom).Najmanji
procenatuenika/cajelinoiskusilovrnjakonasilje(bilodaseradio:ogovaranjui
izbjegavanju; vrijeanju ili omalovaavanju, npr. nazivanju pogrdnim imenima;
fizikomzlostavljanju,npr.fizikommaltretiranjuiudaranju).
Zavod za kolstvo
102
Poreenje
Dalisetebiodovoganetolinodesilo...
70,0
59,4
60,0
50,0
41,3
40,0
31,5
28,3
30,0
22,8
17,2
20,0
10,0
,0
nastavnik
uenik
dvorite
gimnazija
osnovnakola
Kakojevrnjakonasiljeuznaajnoveemstepenurasprostranjenoukolamaod
nasilja nastavnika/ca (to pokazuju rezultati ovog istraivanja), proizilazi da je
vrnjako nasilje specifino u smislu to je usmjereno na jedan ui krug djece
rtava, a da je nasilno ponaanje nastavnika/ca optije, da je usmjereno na vei
krugdjece.
Daliukolipostojiodrasloliceukojeimapovjerenja?
Veina, 63% uenika/ca osnovne kole izjavilo je da u koli postoji odraslo lice, u
kojeimapovjerenja,ikomebisevjerovatnomogaodaobratiunevolji.Veina,56%
uenika/cagimnazijeizjavilojedaukolipostojiodraslolice,ukojeimapovjerenja,
ikomebisevjerovatnomogaodaobratiunevolji.
Zavod za kolstvo
103
Daliukolipostojiodraslolice,ukojeimapovjerenja
70,0
56,0
60,0
63,0
60,0
50,0
50,0
43,0
40,0
40,0
34,6
30,0
30,0
20,0
20,0
10,0
10,0
2,4
,0
1,0
,0
da
Osnovnakola
ne
System
da
Gimnazija
Zavod za kolstvo
104
ne
System

Polozaj Ucenika U Skoli Istrazivanje2012

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Polozaj Ucenika U Skoli Istrazivanje2012

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

CRNA GO

Poloaj uenika/ca u koli

Poloaj uenika/ca u koli

Poloaj uenika/ca u koli

Poloaj uenika/ca u koli

Poloaj uenika/ca u koli

Reforma obrazovanja u Crnoj Gori zapoela je 2000. godine. Strateki dokument

Osnovni cilj reforme obrazovanja bio je promijena uloge i poloaja uenika/ca u

Poloaj uenika/ca u koli

Istraivanjem treba utvrditi kako uenici/ce zavrnih razreda osnovne kole i

Jedan od vanih ciljeva reforme obrazovanja odnosio se na osavremenjavanje

Poloaj uenika/ca u koli

Oekivalo se da tako koncipirani predmeti uenicima/cama biti: primjereni,

Vaan cilj reforme bio je uvoenje tzv. aktivnih i interaktivnih metoda

Poloaj uenika/ca u koli

nastavnik/ca povezuje temu sa ivotom (navodi primjere iz ivota); nastavnik/ca

Cilj istraivanja je bio da utvrdimo kako uenici/ce ocjenjuju atmosferu na asu:

Poloaj uenika/ca u koli

uenicima/cama pokazuju povjerenje i razumijevanje; plaim se nastavnika/ca

Jedan od ciljeva reforme bilo je dostizanje objektivnog i pravednog ocjenjivanja

Istraivanjem treba utvrditi kako uenici/ce doivljavaju ocjenjivanje: kao vie

Poloaj uenika/ca u koli

Poloaj uenika/ca u koli

Poloaj uenika/ca u koli

kompjuterska uionica neopremljeni teko je oekivati realizaciju i minimuma

Ispitivali smo koliko su uenici/ce zadovoljni/ne higijenom toaleta, hodnika i

Jedna od vanih aktivnosti reforme obrazovanja odnosila se na izradu novih

Poloaj uenika/ca u koli

Poloaj uenika/ca u koli

a i uenici/ce, su dobile priliku da odluuju o dijelu programa svog obrazovanja.

Poloaj uenika/ca u koli

vidovima ovisnosti. Uenici/ce su osposobljavani/ne da se odupru raznim rizicima

Poloaj uenika/ca u koli

U istraivanju su koriena dva upitnika, jedan za osnovnu kolu i jedan za

Poloaj uenika/ca u koli

Pilotiranje upitnika obavljeno je na uzorku od 103 uenika/ce IX razreda iz O

Obueni ispitivai obavili su ispitivanje tokom aprila i maja 2012. godine.

Prikupljeni podaci su obraivani u SPSS programu, verzija 19. U cilju

Poloaj uenika/ca u koli

Poloaj uenika/ca u koli

Najbrojniji i najrasprostranjeniji dio kolske mree nalazi se u sjevernom regionu.

Poloaj uenika/ca u koli

Sjeverni region 575 uenika/ ca

BROJ UENIKA/CA PO REGIONIMA

Juni region 8 kola

Juni region 357 uenika/ ca

Sredinji region 15 kola

Sredinji region 601 uenik/ ca

Poloaj uenika/ca u koli

Konano, sluajnim izborom odabrano je 68 od ukupno 136 odjeljenja iz 39 kola

Poloaj uenika/ca u koli

nijedna od1do10 od11do

od51do od101do viseod200

Provjerili smo pretpostavke o odnosu izmeu kolskog uspjeha sa jedne i

Poloaj uenika/ca u koli

Odnos izmeu varijabli u uzorku

Istraivanjem su potvrene pretpostavke o odnosu kolskog uspjeha sa jedne i

Poloaj uenika/ca u koli

Istraivanjem je obuhvaeno 793 uenika/ca zavrnih razreda gimnazije u Crnoj

18optina uCrnoj Gori

Prikikom formiranja uzorka vodilo se rauna o zastupljenosti razliitih regiona

Poloaj uenika/ca u koli

Uzorkom su obuhvaeni uenici/ce zavrnih razreda gimazije. Pored toga utvrdili