Sadržaj
Uvod 3
1. Tehnika bacanja koplja 4
2. Metodika učenja tehnike bacanja koplja 5
3. Izvodi iz atletskih pravila 7
Zaključak 9
Literatura 10
Uvod
Bacanje koplja je atletska disciplina u kojoj bacač nastoji da kombinovanim pravolinijskim i rotacionim kretanjem tela saopšti koplju najveće moguće ubrzanje u trenutku izbačaja, kako bi poletelo na što veću razdaljinu.
Koplje se kao oružje u lovu i ratu koristilo još u prastarim vremenima, u prvobitnoj zajednici korišćenje bacačkih rekvizita (koplje, strela, kamen i dr.) za lov zahtevalo je preciznost u gađanju odnosno određenu tehniku, što je dovelo do stvaranja odgovarajućih motornih navika kod čoveka.
Bacanje koplja srećemo kod australskih plemena , Bušmana u Africi, Homerovoj “Ilijadi”.
708. god. pre n. e. u program olimpijskih igara je uključeno koplje u programu petoboja.
Koplje je bilo tupo, dugačko 2 metra i bacalo se pomoću kožnog remena s omčom, koji je bio obmotan oko sredine tela koplja.
Tokom srednjeg veka koplje je korišćeno kao sredstvo telesnog vežbanja i kao ratno oružje.
U program obnovljenih olimpijskih igara koplje je prvi put uključeno 1908. god. kada je pobedio E. Lemming (SWE) sa 54,3 metra.
Bacanje koplja za žene prvi put je uvršćeno u program olimpijskih igara 1932. godine kada je pobedila M. Didrikson (USA) sa rezultatom 43,68m.
Sadržaj
Uvod 3
1. Tehnika bacanja koplja 4
2. Metodika učenja tehnike bacanja koplja 5
3. Izvodi iz atletskih pravila 7
Zaključak 9
Literatura 10
Uvod
Bacanje koplja je atletska disciplina u kojoj bacač nastoji da kombinovanim pravolinijskim i rotacionim kretanjem tela saopšti koplju najveće moguće ubrzanje u trenutku izbačaja, kako bi poletelo na što veću razdaljinu.
Koplje se kao oružje u lovu i ratu koristilo još u prastarim vremenima, u prvobitnoj zajednici korišćenje bacačkih rekvizita (koplje, strela, kamen i dr.) za lov zahtevalo je preciznost u gađanju odnosno određenu tehniku, što je dovelo do stvaranja odgovarajućih motornih navika kod čoveka.
Bacanje koplja srećemo kod australskih plemena , Bušmana u Africi, Homerovoj “Ilijadi”.
708. god. pre n. e. u program olimpijskih igara je uključeno koplje u programu petoboja.
Koplje je bilo tupo, dugačko 2 metra i bacalo se pomoću kožnog remena s omčom, koji je bio obmotan oko sredine tela koplja.
Tokom srednjeg veka koplje je korišćeno kao sredstvo telesnog vežbanja i kao ratno oružje.
U program obnovljenih olimpijskih igara koplje je prvi put uključeno 1908. god. kada je pobedio E. Lemming (SWE) sa 54,3 metra.
Bacanje koplja za žene prvi put je uvršćeno u program olimpijskih igara 1932. godine kada je pobedila M. Didrikson (USA) sa rezultatom 43,68m.
Sadržaj
Uvod 3
1. Tehnika bacanja koplja 4
2. Metodika učenja tehnike bacanja koplja 5
3. Izvodi iz atletskih pravila 7
Zaključak 9
Literatura 10
Uvod
Bacanje koplja je atletska disciplina u kojoj bacač nastoji da kombinovanim pravolinijskim i rotacionim kretanjem tela saopšti koplju najveće moguće ubrzanje u trenutku izbačaja, kako bi poletelo na što veću razdaljinu.
Koplje se kao oružje u lovu i ratu koristilo još u prastarim vremenima, u prvobitnoj zajednici korišćenje bacačkih rekvizita (koplje, strela, kamen i dr.) za lov zahtevalo je preciznost u gađanju odnosno određenu tehniku, što je dovelo do stvaranja odgovarajućih motornih navika kod čoveka.
Bacanje koplja srećemo kod australskih plemena , Bušmana u Africi, Homerovoj “Ilijadi”.
708. god. pre n. e. u program olimpijskih igara je uključeno koplje u programu petoboja.
Koplje je bilo tupo, dugačko 2 metra i bacalo se pomoću kožnog remena s omčom, koji je bio obmotan oko sredine tela koplja.
Tokom srednjeg veka koplje je korišćeno kao sredstvo telesnog vežbanja i kao ratno oružje.
U program obnovljenih olimpijskih igara koplje je prvi put uključeno 1908. god. kada je pobedio E. Lemming (SWE) sa 54,3 metra.
Bacanje koplja za žene prvi put je uvršćeno u program olimpijskih igara 1932. godine kada je pobedila M. Didrikson (USA) sa rezultatom 43,68m.