1

Dr. sc. Ladislav Bognar, red. prof.

Uiteljski fakultet u Osijeku
ladislav.bognar@os.t-com.hr
KREATIVNOST U NASTAVI1

Saetak
Od mnogobrojnih teorijskih pristupa kreativnosti ovdje izdvajamo tri:
shvaanje kreativnosti kao poremeaja, kao imanentne ljudske osobine te
kao socijalno uvjetovane osobitosti pojedinca. Odnos kole i kreativnosti
gledajui kroz povijesni razvoj nije bio idealan, a i danas mnogi kritiari
kole ukazuju da ona vie koi nego li razvija kreativnost. To je uvjetovano
kako opom organizacijom odgojno-obrazovnog procesa, koji je teko
uskladiti sa stvaralakim procesom, tako i filozofijom kole koja je
prvenstveno orijentirana na konvergentno miljenje i postojanje samo
jednog tonog odgovora. Danas se sve vie prepoznaje znaenje
kreativnosti kako za osobni rast i razvoj pojedinca, tako i uspjean razvoj
svih drutvenih djelatnosti pa i opstanak samog drutva. Stvaralatvo u
nastavi treba omoguiti promjenom odnosa u kojoj su dobro dola
neobina pitanja i inicijative, u kojoj se ui da svi problemi nisu rijeeni, u
kojoj je dozvoljeno initi i pogreke, ali i primjenom pojedinih metoda i
postupaka kojima se potie kreativnost. Na nastavi za budue uitelje,
nastavnike i profesore kreativnost ima posebno znaenje jer prua modele
za organizaciju i izvoenje nastave koja omoguuje i potie kreativnost.
Kljune rijei: Nastava u koli, nastava na fakultetu, poimanje kreativnosti,
vanost kreativnosti, postupci

Uvod
Meu mnogobrojnim kritikama nastave, a posebno nastave na fakultetu, je i ona da nastava ne
samo da ne razvija kreativnost nego je na odreeni nain i gui Simplicio (2000.), Dryden i
Vos (2001.), Mejer (2005.). Budui da ljudi danas u kolama provode veliki dio ivota (cijelo
djetinjstvo i mladost) otvara se problem smisla nastave koja nije okrenuta razvoju jedne od
najvanijih ljudskih karakteristika, kreativnosti. Vjerujem da je kreativnost u odgoju i
obrazovanju jednako vana kao i pismenost i trebamo se jednako prema njoj odnositi, kae u
svom izlaganju o kreativnosti engleski pedagog Ken Robinson, (video zapis
http://www.ted.com/talks/lang/scr/ken_robinson_says_schools_kill_creativity.html dostupno 15.09.2011.) i

Pod nastavom ovdje mislimo na nastavu na svim razinama od osnovne i srednje kole do
fakulteta.
Prezentacija
ovoj
temi
je
dostupna
na
http://prezi.com/5fo7zqgsuzcw/kreativnost/

nastavlja: vrsto vjerujem da odrastanjem ne postajemo kreativniji ve sve manje kreativni.

Obrazujemo se da ne budemo kreativni.
Kad je rije o nastavi na fakultetu, gdje jo uvijek dominira frontalna predavaka nastava koja
se svodi na pasivnu slualaku ulogu studenata, moemo rei da je situacija jo i loija nego li
u kolama. Poseban je problem nastava na fakultetima koji pripremaju budue nastavnike jer
daje lo primjer studentima, a poznato je da nastavnici vie oponaaju nastavu svojih
profesora nego to primjenjuju suvremene didaktike i metodike postavke. Detaljnije o tome
u naem radu (Bognar,L./Kragulj,S, 2010.)
Razliiti teorijski pristupi kreativnosti
Kreativnost kao poremeaj
Bavei se problemom psihiki bolesnih ljudi psihoanalitiari su doli do spoznaje da su neki
od njih vrlo kreativni. Mnogi pisci, glazbenici, pjesnici, slikari ili su u duem razdoblju svog
ivota patili od psihikih poremeaja ili su imali suicidalne tendencije koje su neki i ostvarili.
Tako je Robert Schuman pokuao samoubojstvo, a umro je u umobolnici, Virginija Woolf se
utopila u rijeci tako da je u depove svoje haljine stavila kamenje. Vincent van Gogh se
cijelog ivota teko nosio sa psihikom boleu, Maksim Gorki je pokuao suicid, a Ernest
Hemingway je skonao ivot ubivi se iz lovake puke. Branko opi je skoio s
beogradskog mosta, a suicidom je zavrila ivot i naa Ivana Brli Maurani.
Jane Prto (2004, str. 196-197) navodi imena 80 knjievnika koji su bolovali od depresije ili
manine depresije od kojih su mnogi zavrili u psihijatrijskim ustanovama, pokuali
samoubojstvo ili izvrili samoubojstvo. Meu njima su Andersen, Balzac, Baudelaire, Byron,
Dickens, Faulkner, Gogolj, Hesse, Ibsen, Pasternak, Pukin, Tolstoj, Turgenjev, Zola. Autorica
navodi i rezultate pojedinih studija prema kojima su psihiki poremeaji znatno uestaliji kod
kreativnih pojedinaca nego li kod ostale populacije s kojima su usporeivani. Po ovom
shvaanju kreativnost nije neka normalna pojava karakteristina za sve ljude nego anomalija
koja je vie znak bolesti nego zdravlja i psihike stabilnosti.
Ako znamo da su izrazito kreativni pojedinci esto ljudi koji se ne prilagoavaju svojim
sredinama, koji rue mnoge ograde i tabue i pritom nailaze na velike otpore i nedae
razumljivo je da mnoge od njih to i psihiki slomi. Tako je Vincent van Gogh cijelog ivota
ivio u velikom siromatvu i nije mogao svoje slike prodati ni za hranu, a danas se njegove
slike prodaju za basnoslovne iznose od 50 i 80 milijuna dolara.
Malow (1976.) naglaava da kreativni ljudi ne ele svijet onakav kakav je danas. Oni ele
drugaiji svijet. Oni nastoje biti nekonvencionalni, pomalo udni i nerealistini; esto ih
zovu nediscipliniranim, ponekad neegzaktnim; neznanstvenim, prema specifinoj definiciji
znanosti. Njihove kompulzivne kolege nazivaju ih djetinjastim, neodgovornim, divljim, ludim,
spekulativnim, nekritinim, emocionalnim itd. To zvui kao opis nekog skitnice, boema ili
ekscentrika. Ali naglaeno je da u ranoj fazi kreativnosti i treba biti kao boem, skitnica i
ekscentrik Ako elite biti racionalan, kontroliran i uredan u toj prvoj fazi procesa nikada
neete doi do kreativnosti. (isto, str.90)

Kreativnost kao imanentna ljudska osobina

Potpuno suprotan odnos prema kreativnosti imaju humanisti. Oni su poli od hipoteze da je
kreativnost imanentna svakom ljudskom biu. Kritizirajui psihoanalitiki pristup koji svoje
teorije gradi na prouavanju psihiki bolesnih osoba oni su izuavajui zdrave i
samoaktualizirane pojedince doli do zakljuka da je kreativnost jedna od njihovih bitnih
karakteristika. Zapravo ona je pokazatelj da je neka osoba u potpunosti razvila svoju
ljudskost.
Tako Carl Rogers (1969, str. 290) govorei o potpunoj osobi (fully functioning person) kae
da je takva osoba uvijek kreativna: Svojom senzitivnom otvorenou prema svijetu, svojim
povjerenjem u vlastite sposobnosti da oblikuje nove odnose s okolinom, to je tip osobe iz koje
proizlaze kreativni produkti i kreativni nain ivota. Ona nije nuno prilagoena svojoj kulturi
i najee nije konformist. Ali u svako doba i u svakoj kulturi ona e ivjeti konstruktivno i u
harmoniji koliko joj dozvoljava balansiranje sa zadovoljavanjem potreba. U nekim
situacijama odreene kulture moe biti vrlo nesretna, ali e nastaviti biti svoja i ponaati se
na nain da osigura maksimalno mogue zadovoljavanje svojih najdubljih potreba.
Abraham H. Maslow (1976. str. 55) smatra da koncept kreativnosti i koncept zdrave,
samoaktualizirane, potpuno humane osobe izgleda da sve blie i blie idu zajedno i moda
postaju ista stvar. Maslow je uoio slinost izmeu opisa karakteristika kreativnih osoba
koje je naveo E. Paul Torrance i svojih opisa samoaktualiziranih osoba. Najprije je to zapazio
jedan njegov student koji je usporedio popise karakteristika i na to ukazao Maslowu: Bili
smo vrlo impresionirani s tablicom iz Torrancove knjige 'Guiding Creative Talent' u kojoj je
on sakupio i sistematizirao sve karakteristike koje su se pokazale povezane s kreativnou.
Bilo ih je oko trideset ili vie koje su se pokazale valjanim. Craig (student) je stavio te
karakteristike u jednu kolonu, a u drugu listu karakteristika koje sam ja koristio u opisivanju
samo-aktualiziranih ljudiPreklapanje je bilo gotovo savreno. Bilo je dvije ili tri
karakteristike od tih trideset ili etrdeset koje nisu koritene za opis psiholoki zdravih ljudi,
bile su jednostavno neutralne. Nije bilo ni jedne karakteristike koja bi ila u suprotnom
smjeru, to znai, da gotovo etrdeset karakteristika, ili moda trideset sedam ili trideset
osam koje su bile iste kao karakteristike psiholokog zdravlja koje spadaju u sindrom
psiholokog zdravlja ili samo-aktualizacije.
Maslow zakljuuje, da bilo koji initelj koji e razviti kreativniju osobu e uiniti takoer
ovjeka boljim ocem, ili boljim uiteljem, ili boljim graaninom, boljim plesaem, ili boljim
u svemu. (Isto, str.73).
Treffinger (1996) je istraio i prezentirao razliite definicije kreativnosti. Znaajke
kreativnosti variraju unutar i izmeu ljudi i izmeu disciplina. Niti jedna osoba ne posjeduje
sve znaajke, niti ih pokazuje cijelo vrijeme. Mnoge od tih znaajki mogu biti nauene i
odgajane. Kao rezultat toga, teko je predvidjeti koji uenici mogu postati kreativno
produktivni odrasli. Treffinger (2002.) dijeli popis znaajki u etiri kategorije: stvaranje ideja,
produbljivanje ideja, otvorenost i hrabrost za istraivanje ideja i sluanje osobnog unutarnjeg
glasa.

Socijalna uvjetovanost kreativnosti

Drutvene okolnosti u kojima ljudi ostvaruju svoje ivote imaju veliki utjecaj na razvoj
kreativnosti. to je drutvo slobodnije i demokratinije to je i kreativnost prisutnija. ak bi se
moglo rei da je inovativnost jednog drutva istovremeno i pokazatelj njegove slobode i
demokratinosti. Grke dravice Sparta i Atena su tipian primjer za to (vidi Anderson,
2002.). Sparta je bila totalitarno drutvo koje je sliilo na vojni logor i svi njegovi stanovnici
bili su militaristiki odgajani kako bi mogli to bolje sudjelovati u ratovima. Atena je bila
demokratsko drutvo (ako izuzmemo robove) i njeni stanovnici sastajali su se na gradskom
trgu gdje su se raspravljala sva ivotna pitanja i donosile odluke vane za ivot. Sve ono
vrijedno to je stvoreno u znanosti i umjetnosti tog doba dala je Atena i ljudi koji su barem dio
ivota proveli u Ateni.
Britanski povjesniar Arnold J. Toynbee 1934. u svom radu A Study of History analizira
raanje, rast i propadanje dvadesetak veih civilizacija. On zakljuuje da propadanje
civilizacija nije povezano s gubljenjem kontrole nad okolinom ili vanjskim napadima nego
slabljenjem tzv. kreativne manjine koja prestaje biti sposobna da se nosi s novim
izazovima.2 F. Capra (1982.) je u svom radu The Turning Point taj proces nastajanja i
nestajanja civilizacija prikazao vizualno (slika 1).

Slika 1: Nastanak i nestanak civilizacija na Sredozemlju (prema Capra, 1982.)

Zato mnogi autori upravo u razvoju kreativnog potencijala vide i perspektivu pojedinih
drutava. Tako Carl Rogers (1980. str. 353-355) tvrdi, da drutva koja se zasnivaju na
sljedeim vrijednostima nemaju budunost:

Drava iznad svega

Tradicija iznad svega
Racionalnost iznad svega
Ljude drati pod kontrolom
Status quo zauvijek
Naa istina je jedina istina

Prema: A Study of History, Wikipedia, the free encyclopedia, http://en.wikipedia.org

Smatra da bi ova orijentacija vodila u daljnje sukobe, ratove i devastaciju prirode. Drutva s
ovakvom orijentacijom vode u pravcu vlastitog samounitenja jer nisu otvorena promjenama i
novim rjeenjima. Za optimistinu varijantu budunosti potrebni su ljudi koji bi imali sljedee
karakteristike (isto, str. 350-352):

Otvorenost za novo, drugaije i razliito

Autentinost tenja za vlastitom originalnou i posebnou
Skepticizam prema sadanjoj znanosti i tehnologiji usmjerenoj k devastaciji prirode i
kontroli nad ljudima
elja za cjelovitou razvoj svih aspekata ljudske osobnosti
elja za intimnou i potreba za novim nainom komunikacije
Osobe procesa shvaaju da su promjene stalne i nune
Briga za druge osjetljivost za probleme drugih ljudi
Pozitivan odnos prema prirodi - ekoloki osvijetene osobe
Kritini prema birokratiziranim institucijama institucije trebaju sluiti ljudima
Protiv autoritarnosti vjeruju u svoja iskustva i ne pokoravaju se vanjskim
autoritetima
Novac i materijalni status nije njihov cilj
Tenja za spiritualnim unutarnjim mirom njihovi heroji su ljudi kao Mahatma
Gandhi, M. Luter King i Teilhard de Chardin

A time dolazimo i do problema odgoja i obrazovanja. Maslow (1976.) smatra, da djecu

moramo uiti da postanu kreativne osobe da su u stanju inovirati i improvizirati. Ne smiju se
bojati promjena nego se moraju osjeati ugodno u promjenama i inovacijama, te ako je
mogue (to je i najbolje) uivati u promjenama i inoviranju Oni moraju biti ljudi koji se
nee suprotstavljati promjenama nego ih trebaju anticipirati, i koji e uivati u tom izazovu.
Svako uenje koje predstavlja jednostavnu aplikaciju prolosti na sadanjost, ili koritenje
prolih tehnika u sadanjoj situaciji postaje besmisleno u mnogim podrujima ivota.
Edukacija ne moe biti skoncentrirana samo na uenje nego i na razvoj osobnosti Mi
trebamo novu vrstu ljudskih bia koji su u stanju odvojiti se od prolosti, koji se osjeaju jaki
i hrabri s mnogo samopouzdanja da se u sadanjosti nose s problemima na improvizirajui
nain bez prethodne pripreme.
Kreativnost u odgojno- obrazovnom procesu

kola i kreativnost
Bilo bi nepravedno rei da je kola mjesto gdje se kreativnost uope ne razvija. Posebno kad
je rije o tzv. umjetnikim podrujima ta nastava ne samo da omoguava nego i potie
kreativnost uenika. Meutim, mnogobrojne kritike koje se upuuju koli govore da kola po
svojoj tradiciji nije mjesto gdje cvate kreativnost. Poznate su injenice da istaknuti
znanstvenici i umjetnici, koji su se dokazali kao vrhunski stvaraoci, u koli nisu bili
prepoznati i ak su smatrani loim acima. Tako je Isac Newton imao u koli slabe ocjene, a
za Thomasa Edisona je uitelj rekao da je toliko glup da nita ne moe nauiti. Za jednog od

najveih tenora Enrica Carusa je uitelj glazbe rekao da ne moe pjevati jer nema glasa. Veliki
kemiar Luis Pasteur je iz kemije imao osrednje ocjene.
Mnogi vrhunski stvaraoci imali su potekoa u ostvarivanju zadataka koje postavlja kola i
mogli bi se smatrati uenici s tekoama. Tako su poremeaj itanja (disleksiju) imali poznati
djeji pisac Hans Christian Andersen, slikar i znanstvenik Leonardo da Vinci, kompozitor
Wolfgang Amadeus Mozart, znanstvenik i inovator Thomas Edison, kompozitor Ludwig van
Beethoven, slikar Pablo Picasso, glazbenik John Lenon.3 Svi oni po definiciji koja vrijedi
danas u koli bili su uenici s tekoama i vjerojatno svoj razvoj ne duguju koli nego nekim
drugim okolnostima u kojima su odrastali.
Didaktika koncepcija, koju je jo u 17. stoljeu utemeljio Jan Amos Komenski, nije u skladu
s kreativnim procesom. Ako kreativni proces shvatimo kao to je prikazan na slici 2 jasno je
da se on ne poklapa s predmetno-satnim sustavom po kojem se odvija nastava. Ako npr.
uenik ili student pod nastavom matematike dobije neku glazbenu inspiraciju ili ako pod
nastavom glazbe dobije neku ideju za novo matematiko rjeenje teko e prijei na
ostvarenje te ideje ili inspiracije, a da ne ometa nastavu na kojoj upravo prisustvuje. Isto tako
na nastavi na kojoj se oekuje da uenici budu kreativni i da slikaju, piu pjesme ili prie
teko je zamisliti da e svi uenici u isto vrijeme dobiti inspiraciju i prijei na ostvarenje.
Osim toga kreativni proces ima razliito trajanje. Pria moe imati nekoliko reenica ali i
veliki broj stranica. Za slikanje slike ili oblikovanje skulpture nekome e biti dosta nekoliko
minuta, a druge e na tome raditi satima. Sve je to naravno inkompatibilno s nastavom
podijeljenom u etrdesetpetminutne nastavne sate.

Slika 2: Kreativni proces

Ipak, i u tim okolnostima mogue je stvarati pedagoke situacije koje e poticati kreativnost.
Jo je ezdesetih i sedamdesetih godina prolog stoljea Paul E. Torrance (1965.) brojnim
eksperimentima dokazivao da je mogue u nastavi poticati kreativnost.4 On smatra da
sljedeih pet principa potie kreativno ponaanje uenika (str. 43):

Vidi detaljnije: http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_people_diagnosed_with_dyslexia

Vidi detaljnije: Torrance,E.P. (1974.) Encouraging Creativity in The Classroom, Brown Company
Publishers, Dubuque, Iowa;

Uvaavati neobina pitanja

Uvaavati matovite i neobine ideje
Pokazati djeci da njihove ideje imaju vrijednost
Osigurati vrijeme u kojem se ne vrednuje
Spojiti evaluaciju s uzrocima i posljedicama

Implementiranje tih naela u nastavu podrazumijeva filozofiju nastave u kojoj uenike i

studente ne uimo kako su svi problemi rijeeni i samo treba nauiti tone odgovore i usvojiti
gotova rjeenja. Nasuprot tome hrabrimo ih da uoavaju probleme i postavljaju (esto i
nezgodna) pitanja, da shvate da jo ima mnogo posla za mlade i sposobne ljude. To je nastava
u kojoj nastavnik ne namee svoje miljenje i svoja rjeenja nego je otvoren za razliite nove
mogunosti.
Abraham H. Maslow (1976.) misli da bi se nastava svih predmeta trebala povesti za
umjetnikim predmetima koji u znatnijoj mjeri potiu kreativnost: Ono za to sam ja
zainteresiran, Kae Malow, je nova vrsta edukacije koju moramo razviti i koja ide k
jaanju nove vrste ljudskog bia koje mi trebamo, osobe procesa, kreativne osobe, osobe koje
znaju improvizirati, samopouzdane i hrabre osobe, autonomne osobe. Povijesna je sluajnost
da su uitelji umjetnikih predmeta prvi krenuli u tom smjeru. To bi se moglo ostvariti i u
matematikom obrazovanju i nadam se da e to i biti jednog dana. Sigurno je da se
matematika ili povijest ili knjievnost danas jo uvijek ue na autoritativan nain usmjeren na
memoriranje Pitanje je kako djecu uiti da se suoe s ovdje i sada, kako da postanu
kreativni ljudi koji su u stanju zauzeti kreativnu orijentaciju. (95-96)
Naa iskustva u nastavi s buduim uiteljima pokazala su da takva nastava izaziva kod
studenata oduevljenje, da je popraena osmjesima na licima i da daje izvrsne i esto
neoekivane rezultate. Studentima je dodue potrebno jedno vrijeme da se naviknu na takvu
nastavu koja bitno odstupa od uobiajene na koju su navikavani kroz cijelo svoje kolovanje.
Poneki su i zbunjeni jer misle da tako nita ne ue (shvaajui naravno uenje kao
memoriranje injenica) jer su ovdje esto stavljeni pred probleme i situacije koje treba
rjeavati kao i u stvarnosti. No, takva nastava je mogua i nailazi na izvrstan prijem studenata.
Prikaz rezultata istraivanja moe se vidjeti u nizu naih objavljenih istraivanja od kojih
izdvajamo
Bognar,L./Kragulj,S
(2009.),
Kragulj,S./Somolanji,I.
(2009.),
Somolanji,I./Bognar,L. (2009.)
Postupci poticanja kreativnosti u nastavi
Pored Torranceovog pristupa koji zagovara mijenjanje odnosa i otvorenost za novo i drugaije
danas je kreiran itav niz metodikih postupaka koji potiu kreativnost u nastavi kao to su
morfoloka analiza, oluja ideja, sinektika, bionika, renatalizacija,5 provokacije, umne mape,
est univerzalnih pitanja, kartice sluajnih pojmova, voena fantazija, likovi iz bajki,
inkvina, est eira itd. Opis ovih i mnogih drugih postupaka nalazi se na naoj stranici
(vidi: http://kreativnost.pedagogija.net/mod/resource/view.php?id=8 ). Vano je da

Detaljan opis ovih postupaka vidi kod Pejak,V. (1989.) Putovi do ideja, Vlastito izdanje, Ljubljana

budui uitelji u nastavi na fakultetu ovladaju ovim postupcima kako bi ih i sami mogli
koristiti u svojoj buduoj praksi.
U tom pogledu vrlo su zanimljivi radovi Eduarda de Bona (2008.) koji predlae odravanje
posebnog teaja za poticanje kreativnosti. Njegove osnovne postavke su da pri rjeavanju
nekog problema treba traiti veliki broj alternativnih rjeenja istiui, da ako imamo samo
dvije mogunosti da svakako odaberemo treu ili da jednu ideju dobijemo danas, sutra nam
doe na um bolja, a najbolja - nikada. Za vjebanje u traenju alternativa Eduard de Bono je
nainio svoju L- igru koja slino ahu omoguava velik broj kombinacija.
Druga De Bonova postavka je da je za kreativnost bitna promjena paradigme. Usporeuje to s
humorom koji uvijek razvija priu po jednom obrascu, a na kraju dolazi do nagle promjene
obrasca to izaziva smijeh, vedro raspoloenje i stoga je humor vrlo vaan u procesu poticanja
kreativnosti. Da bi zorno pokazao kako je promjena paradigme bitna konstruirao je kocku iz
dva dijela (slika 3) koju treba napraviti tako da se moe sastavljati i rastavljati, a to je mogue
ako ne razmiljamo o njoj na uobiajeni nain.

Slika 3: De Bonova kocka

U nastavi je ipak najprimjereniji postupak est eira kojim je De Bono simboliki prikazao
lateralno ili paralelno miljenje. Postupak sugerira da u rjeavanju nekih problema prilazimo i
kao procesu, i emocionalno, i kritiki, i optimistiki, traei informacije, ali i nove ideje. Nije
nuno da uvijek koristimo sve pristupe. To e zavisiti od konkretnog problema kojim se
bavimo. Mogue je da profesor dri izlaganje o nekoj temi koristei ove razliite pristupe.
Moe svaka grupa dobiti drugi eir (to moe biti kartica na kojoj je pored slike eira i opis
tog pristupa), a moe svaka grupa imati sve pristupe realizirajui neku temu.
Problem u nastavi su i pismeni ispiti koji se uglavnom svode na jedan toan odgovor to je
protivno ovoj filozofiji nastave koja potie kreativnost. Mi smo zato pokuali konstruirati
ispite koji su otvoreni za razliita rjeenja i koji takoer u rjeavanju zahtijevaju kreativan
pristup studenata. Tako je jedan od zadataka da studenti opiu ulogu Didaktike u mijenjanju
nastavne prakse koristei postupak est eira ili da Didaktiku definiraju tako da o njoj
napiu haiku pjesmu.
Zakljuak

Kreativnost u nastavi ima viestruko znaenje. Budui da je kreativnost jedna od sutinskih

karakteristika ovjeka, humana kola koja tei razvoju svih ljudskih potencijala ima obavezu
da potie kreativnost. Kreativni pojedinci su i znaajan initelj drutvenog razvoja pa i
opstanka nekog drutva pa drutvo koje koi kreativnost mlade generacije radi na vlastitom
propadanju. Kreativnost pak snano potie kvalitetu nastave i ini je neusporedivo
uinkovitijom od uobiajene nastave koja pati od dosade i da bi se uope odvijala mora se
zasnivati na strahu i raznim vrstama pritiska. Posebno znaenje ima kreativnost u nastavi na
fakultetu, gdje je naalost i najmanje ima, jer se radi o zrelim ljudima koji su u tim godinama i
pozvani da stvaraju, to bi trebala biti jedna od vanih funkcija fakulteta. Kad je rije o
fakultetima koji osposobljavaju budue uitelje, nastavnike i profesore onda ta nastava mora
ne samo teorijski nego i praktino ukazivati na vanost kreativnosti u odgojno-obrazovnom
procesu.
Abstract
There are numerous theoretical approaches to creativity, but the paper
focuses on three of them: the concept of creativity as a mental disorder,
the concept of creativity as the essence of a self-actualized human being
and the social approach to creativity. Historically speaking, the relationship
between school and creativity was far from ideal, and still many school
critics emphasize that school has counterproductive effect on creativity.
The reason for this lies in the general organization of the learning process
in schools, and educational philosophy that is focused on the convergent
way of thinking and the existence of only one correct answer, which are
not correspondent with the creativity process. Nowadays creativity is
becoming increasingly recognized as a means for personal growth, as well
as social progress and survival of a community. Creative teaching should
be based on the changed social relations between teachers and students
through encouraging students to ask unusual questions and show
initiative, by showing them that not every problem is already solved and
by allowing them to make mistakes. In addition, it is required to apply
methods and techniques that promote creativity. It is especially important
to educate prospective teachers in creativity stimulating ways in order to
provide a model for them to organize their own classroom activities as
teachers.
Key words: Teaching in school, teaching on university, notion of creativity,
importance of creativity, methods

Koriteni izvori:
Anderson,D.R. (2002.) Creative Teachers: Risk, Responsibility, & Love, Journal of Education, V. 183,
N 1, str. 33-48
Bognar,L./Kragulj,S. (2009.) Poticanje kreativnosti buduih uitelja na Uiteljskom fakultetu u
Osijeku, Zbornik A TEHETSEGGONDOZASTOL AZ ELETHOSSZIG TARTO TANULASIG, Szabadka,
str. 177-210.

10

Bognar,L./Kragulj,S. (2010.) Kvaliteta nastave na fakultetu, ivot i kola Osijek, vol. LVI, broj 24,
str. 169 - 182
Bognar,L./Whitehead,J./Bognar,B./Peri-Kraljik,M./Munk,K.(2009.) Poticanje stvaralatva u odgoju
i obrazovanju/Encouraging creativity in education, Knjiga radova - Prirunik za sadanje i budue
uiteljice i uitelje/Collection of papers - a Handbook for Current and Future Teachers, PROFIL,
Zagreb, http://pedagogija.net/kreativnost/knjiga/Encouraging_creativity_in_education_book.pdf
De Bono,E. (2008.) De Bonov teaj razmiljanja, VEBLE Commerce, Zagreb
Capra,F. (1982) The Turning Point: Science, Society, and the Rising Culture, New York;
Dryden, G./Vos, J. (2001) Revolucija u uenju: kako promijeniti naina na koji svijet ui. Zagreb:
Educa.
Kragulj, S./Somolanji,I. (2009.) Kreativnost u nastavi buduih uitelja i odgojitelja, u Poticanje
stvaralatva u odgoju i obrazovanju/Encouraging creativity in education, Knjiga radova - Prirunik
za sadanje i budue uiteljice i uitelje/Collection of papers - a Handbook for Current and Future
Teachers, PROFIL, Zagreb,str. 67-77;
Meyer,H. (2005.) to je dobra nastava, Erudita, Zagreb
Maslow,A.H.: (1976.) The Farther Reaches of Human Nature, Penguin Books, New York;
Pejak,V. (1989.) Putovi do ideja, Vlastito izdanje, Ljubljana;
Prto,J. (2004.) Understending Creativity, Great Potencial Press,Inc. Scottsdale, Arizona;
Rogers,C.R. (1969.) Freedom to Learn, Charles E. Merrill Publishing Company, Columbus, Ohio;
Rogers,C.R. (1980.) Away of being, Houghton Mifflin Company, Boston;
Simplicio,J.S.C. (2000.) TeachingClassroom Educators How to Be More Effective and Creative
Teachers, Education, Volume 120, Issue 4, New Monmouth, New Yersey, str. 675-681.
Somolanji,I./Bognar,L. (2009.) Kreativnost uitelja u razvijanju kreativnih potencijala uenika,
Zbornik A TEHETSEGGONDOZASTOL AZ ELETHOSSZIG TARTO TANULASIG, Szabadka, str. 211
221.
Torrance,E.P. (1965.) Rewarding Creative Behavior, Experiments in Classroom Creativity, PrenticeHall, INC. Minnesota;
Torrance,E.P. (1974.) Encouraging Crativity in The Classroom, Brown Company Publishers,
Dubuque, Iowa;
Toynbee, A.J.(1934.) A Study of History, University Press, Oxford;
Treffinger,D.J. (1988.) Components of creativity: Another look. Creative Learning Today, 2 (5), 1-4.
Treffinger,D.J.(i sur.) (2002) Assessing Creativity: A Guide for Educators. Sarasota/Florida: Center
for Creative Learning.

11