Professional Documents
Culture Documents
TRANZISTORI
Tranzistori su aktivni poluvodiki elementi, u pravilu s tri elektrode, a preteito se
upotrebljavaju kao pojaala ili elektronike sklopke. Njegov naziv dolazi od Transfer
Resistor (prijenosni otpornik), a moe biti bipolaran ako korisnu struju kroz njega
ine i manjinski i veinski nositelji naboja ili unipolaran ako je struja posljedica
djelovanja veinskih nosilaca.
Bipolarni tranzistori nazivaju se jo i spojni (eng. junction), a mogu biti PNP ili
NPN tipa.
Unipolarni tranzistori jo se nazivaju i tranzistori s efektom polja (eng. Field Effect
Transistor), a postoje dva osnovna kontrukcijska oblika: spojni tranzistori s efektom
polja (Junction Field Effect Tranzistor) i metal oksidni poluvodiki tranzistor s
efektom polja (Metal Oxide Semiconductor Field Effect Tranzistor) ili skraeno FET i
MOSFET.
Bipolarni i unipolarni tranzistori imaju slinu temeljnu poluvodiku strukturu, ali
su bitno razliiti u nainu upravljanja izlaznom strujom.
7.1. Unipolarni tranzistori
Kod unipolarnih tranzistora, izlazna struja je struja veinskih nosilaca koja nastaje
uz zanemarivo malo djelovanje manjinskih nosilaca. Oni se lake proizvode od
bipolarnih tranzistora i zauzimaju malo prostora kada se proizvode u tehnici
integriranih krugova. Imaju vrlo veliku ulaznu impedanciju, tako da ih se moe
usporediti s elektronikim cijevima. Unipolarni tranzistor kao i elektronika cijev je
naponski upravljiv elektroniki element, to je velika prednost prema bipolarnom
tranzistoru koji je strujno upravljivi element.
7.1.1. Spojni tranzistor s efektom polja
Spojni tranzistori s efektom polja se proizvode: s kanalom N tipa i s kanalom P
tipa. Pojednostavljena struktura FET-a s kanalom N tipa prikazana je slikom 179.
oformljena su podruja P tipa, meusobno povezana i jako dopirana (P+) koja s manje
dopiranim (N) kanalom ine PN spoj, a cijelo to podruje naziva se upravljaka
elektroda (end. gate). Ukoliko se na krajeve kanala sa slobodnim prikljukom
upravljake elektrode, dovede napon UDD, tada e kroz njega potei struja veinskih
nosilaca - elektrona. Jakost ove struje odreena je Ohmovim zakonom, odnosno
naponom UDS i otporom kanala. Izvor (S) je kraj kroz koji veinski nosioci ulaze u
kanal, ponor (D) je onaj kraj kroz koji veinski nosioci izlaze iz kanala. Podruja
upravljakih elektroda mogu se dobiti legiranjem, difuzijom ili nekom drugim
postupkom, a jedan tip konstrukcije FET-a dobiven procesom difuzije prikazan je
slikom 180.
Proces zapoinje s podlogom P tipa, na kojoj se difuzijom donorskih primjesa
oformi kanal N tipa. Tada se difuzijom primjesa P tipa (akceptorskih primjesa) na N
kanalu oformi jedna strana upravljake elektrode, dok drugu stranu predstavlja
podloga. Na kraju se nanosi metal za mjesta prikljuaka.
KA
ONI
LEKTR
A
NIK
Slika 181. Prikaz osiromaenog sloja pri UGS=0 i funkcija ID=f(UDS)
Kako kanal ima odreeni otpor, struja ID stvara na njemu pad napona, koji ovisi o
jakosti ove struje. Napon izmeu upravljake elektrode (G) i neke toke na kanalu,
nee biti konstantan du kanala zbog razlike pada napona na dijelu otpora izvora (S)
do promatrane toke. To e dovesti do razliitog irenja osiromaenog sloja du
kanala, a najiri je u podruju prikljuka izvoda (D), jer su na tom dijelu PN spojevi
najvie inverzno polarizirani.
Ako se spoje upravljaka elektroda i izvor (slika 181) i za razliite napone UDS
mjeri struja ID, tada se dobivenim vrijednostima moe nacrtati krivulja prikazana na
istoj slici.. Kada je UDS=0 i ID=0, du kanala nema pada napona, tako da je i napon
izmeu svake toke na kanalu i izvora (S) jednak nuli. U podruju napona UDS=0 do
nakog napona manjeg od UP, porast struje je priblino linearan. Daljnjim porastom
napona UDS nastaje znatno proirenje osiromaenog sloja, koje dovodi do znatne
promjene otpora kanala, pa se kod napona UP dolazi do struje zasienja IDSS. Daljnjim
poveanjem napona UDS dolazi do neznatnog poveanja struje ID. Kada se postigne
struja zasienja, oblik osiromaenih slojeva je takav da eli zatvoriti ili prekinuti
kanal, pa se napon kod kojeg se to dogaa naziva napon prekida ili dodira (eng.
pinch off voltage) ili Vp. Podruje karakteristike izmeu UDS=0 i UDS=UP naziva se
triodno podruje, jer je ovaj dio slian karakteristici elektronike cijevi - triode.
Daljnjim poveanjem napona UDS dolazi do proboja, pri emu e se tranzistor
EKTRO
K
ONI
LEKTR
Slika 183. Prijenosna karakteristika FET-a ID=f(UGS) uz UDS=const.
Osim ve opisanog N kanalnog FET-a postoji i P kanalni, kod kojeg je kanal P tipa, a
upravljake elektrode su N tipa. Princip rada obje vrste je jednak, uz osnovnu razliku u
I I
UP
DS
m
promjena GS
U
izraava se u S ili mA/V.
Drugi parametar tranzistora, znaajan za izmjenini signal je otpor izvoda rd, a
definira se:
promjena U DS
r
, kada je napon UGS konstantan, ili r U
DS
..
d
d
UGS const
I
D
promjena I D
D
DSS
dI
U GS
I DSS 1
2
dU GS
UP
2I
I
I
D
D
U GS
U P
DSS
U GS
1
U
UP
, pa je:
DSS
UP
UP
uDS
u
, koji se moe prikazati ekvivalentnom shemom kao na slici 185.
GS
rd
DSS
i g
DSS
DSS
I D K / 2U GS U GS 0
gdje je K konstanta MOSFET-a, UGS0 napona praga. Iz nagiba prijenosne
karakteristike moe se odrediti parametar strmina gm tranzistora, kao i otpor izvoda
rd, koji se kao i kod spojnog tranzistora s efektom polja odreuju iz izraza:.
promjena I D
I D
,a
U GS U DS const.
gm
,
kada
je
napon
U
konstantan,
ili
g
DS
m
GS
promjenaUU
promjena
DS
r
, kada je napon UGS konstantan, ili r U
DS
..
d
const
d
U
GS
I
D
promjena I D
2
U DS
RL
RL
Ekvivalentni strujni krug za izmjenini signal na ulazu pojaala prikazan je slikom
191, pri emu se koristi ekvivalentna shema tranzistora s efektom polja (slika 185).
Pomou tog ekvivalentnog kruga izvode se izrazi za naponsko pojaanje, ulaznu i
izlaznu impedanciju.
R
L
Uu
RL
Uu
Uu
Pri niskim i srednjim frekvencijama izlazna impedancija je:
Z i R L rd rd
Za visoke frekvencije moraju se uzeti u obzir parazitni kapaciteti izmeu elektroda.
Ulazna impedancija pojaala predstavlja paralelan spoj RG i RGS, pa se zbog toga
to je RGS obino puno vee od RG moe ulazna impedancija izraziti:
ZuRG .
ZADATAK 1:
N-kanalni spojni FET u pojaalu na slici 192 ima slijedee parametre: IDSS=8mA,
UP=4V, =200. Odrediti statiku radnu toku i pojaanje AV=uiz/uul te ulazni i izlazni
otpor sklopa.
Zadano je: UDD=50V
Rg=10k
RD=10k
RP=15k
RG=1M RS=500
Da bi odredili statiku radnu toku potrebno je pronai UDSQ, UGSQ, IDQ.
Slijedi: iz izlaznog dijela sklopa: UDSQ=UDD-IDQ(RD+RS)
(1)
iz ulaznog dijela sklopa:
UGSQ+IDRS=-IGRG=0ID=-UGSQ/RS (2)
2
jednadba FET-a:
ID=IDSS(1+UGSQ/UP)
(3)
gdje je:IDSS struja odvoda u podruju zasinja pri naponu UGS=0
UP napon praga.
Struja IG=0 iz razloga to je ulazni
otpor2 FET-a vrlo
velik.
2.
.
Uvrstivi (2) u (3) slijedi: UGSQ IDSS/UP +UGSQ(2 IDSS/UP+1/RS)+IDSS=0
Kao rjeenja ove kvadratne jednadbe po UGS slijede UGSQ1=-10.5V i UGSQ2=-1.5V.
Prema prijenosnoj karakteristici na slici 193 slijedi kao mogue rjeenje za radnu
toku UGSQ=-1.5V.
U DD
RD
CP
CG
IG = 0
UDSQ
Rg
UGSQ
u ul
RP
RG
u iz
RS
ug
R ul
R izl
Slika 192.
Iz (3) slijedi IDQ=8 10 (1+(-1.5)/4) =3mA
.
-3
Iz (1) dobiva se UDSQ=50-3 10 (10000+500)=18.5V
.
-3
I D /mA
I DQ
-4
UGSQ =-1.5
UGS/V
(1
) -strmina se dobiva kao parcijalna derivacija
m
DSS
GS
dU GS
UP
UP
struje po naponu u statikoj radnoj toki.
. .
-3 .
gm=2 8 10 /4 (1+(-1.5)/4)=2.5mA/V
.
Relacija gm rd= poznata je kao Barkhausenova relacija i vrijedi kod svih realnih
naponom upravljanih elektronikih elemenata pa tako i kod FET-a, gdje je -faktor
pojaanja, rd-dinamiki otpor.
.
-3
Slijedi rd=/gm=200/2.5 10 =80k.
Nadomjesni sklop FET-a prikazan je na slici 194.
id
G
rd
gmUgs
rd
Uiz
Ugs
Slika 194.
id
g m U gs
Rg
rd
G
RD
RP
u iz
S
Ug
RG
u ul
R ul
RS
1
R
r RD RP
S
R R
D
Rul=RG=1M
R iz
rd
ugs=-idRS
Riz=u/i=RD (u/id)
u=id(RS+rd)-ugs
u=id(RS+rd)+idRS
Riz=RD ( RS(1+)+rd)=9.5k
u gs
u
RD
RS
RD
I D /mA
IG = 0
UGSQ
R2
I DQ
RS
UGS/V
0 UGS0
Slika
197.
UGSQ
UDD
R1
IG=0
IG=0
FET
R2
RGG
UGG
RGG=(R1 R2)=3390
UGG=UDD R2/(R1+R2)=4.23V
Obzirom da je
ulazni otpor FET-a vrlo velik struja IG=0 te vrijedi slijedea relacija:
.
UGG=UGS+ID RS
K
Jednadba MOSFET-a glasi
ID
UGS 0 2 gdje je: K-konstanta MOSFET-a,
GS
U
2
UGS0-napon praga,UGS-napon izmeu kontrolne elektrode i uvoda, ID- struja odvoda.
Za statiku analizu vrijedi:
.
2
.
IDQ=K/2 (UGSQ-UGS0)
UGG=UGSQ+IDQ RS
to nakon uvrtavanja daje UGSQ1=3V i UGSQ2=-4,2V, ali prema prijenosnoj
karakteristici na slici 198 kao rjeenje slijedi UGSQ=3V i IDQ=2.5mA
.
Za izlazni dio sklopa vrijedi
jednadba: UDSQ=UDD-IDQ
.
-3
(RD+RS) UDSQ=20-2.5 10 (3500+500)=10V
ZADATAK 3:
Za JFET u sklopu pojaala sa zajednikim uvodom na slici 200 zadana je izlazna
karakteristika prema slici 201. Odredite vrijednosti otpora RD i RS tako da radna toka
ima slijedee parametre UGSQ=-2V, UDSQ=15V, IDQ=3.5mA. Ucrtajte statiki i
dinamiki radni pravac. Nacrtajte shemu za reim malog signala te odredite
Avg=uiz/ug. Zadano:
UDD=30V
RG=1M
C
Rg=500
=200 gm=2.35mA/V
Na slici je prikazan n kanalni spojni FET.
Iz izlaznog dijela kruga slijedi jednadba statikog radnog pravca:
UDD=UDSQ+IDQ(RD+RS)
(1)
Prema slici 201 toka 1 ima koordinate (0,UDD/RD+RS), toka 2 (UDD,0).
id
U DD
Rg
RD
Ug
RG
RS
CS
Slika 200.
Obzirom da je struja upravljake elektrode priblino nula zbog velikog ulaznog
otpora FET-a slijedi: UGSQ=-IDQRS
(2)
.
-3
Iz jednadbe: (2) RS=UGSQ/IDQ=-(-2)/3.5 10 =572
RD+RS=(UDD-UDSQ)/IDQ=4.3k RD=3728
10.5
UGS = 0V
i
D /mA
8
7
-1V
dinam.r.p.
stati.r.p.
-2V
I DQ = 3.5
-3V
-4V
0
28 2 30
10 UGSQ = 15
20
uDS/V
LEKTRO
Rg
Ug
u ul
g m U gs
u /u
Avg=uiz/uul ul
.
uiz=-gmUgs (rd
RG
RD )
rd
RD
u iz
uul/ug=RG/(RG+Rg)
Ako se u ulaznom krugu iskljui napon polarizacije UBE, odnosno otvori ulazni
krug, a ostavi napon polarizacije UCB, pokazati e se da kroz inverzno polarizirani
kolektorski PN spoj tee inverzna kolektorska struja ICB0. Ona tee u istom smjeru u
kojem tee struja nosilaca koji potiu iz emitera i preko baze difundiraju u podruje
kolektora i koja predstavlja glavninu kolektorske struje IC. Iz uvjeta da je zbroj svih
struja, sa slike 206, koje teku u tranzistor jednaka nuli slijedi:
IB+IC+IE=0, a kako je kolekrorska struja jednaka:
IC=-IpC+InC, emiterska struja je: IE=IpE+InE, a uvoenjem faktora strujnog pojaanja
I pC
za spoj zajednike baze slijedi da je kolektorska struja:
IE
IC=-IE+ICB0.
U spoju zajednikog emitera se tako dobiva izraz:
a
ICB0
1
I
I
, pa
I
i CB0 I
CE0 dobiva se izraz:
zamjenom
1
C
B
1a
1a
IC=IB+ICE0, gdje je - faktor strujnog pojaanja u spoju zajednikog emitera, a
ICE0 - reverzna struja zasienja u istom spoju. Kako je vrlo blizu jedinici, faktor
strujnog pojaanja moe biti i nekoliko stotina. U analizi rada tranzistora najee se
umjesto simbola upotrebljava hFB, a umjesto hFE.
7.2.1 Karakteristike bipolarnih tranzistora
Promatrajui tranzistor kao etveropol i parametre koji utjeu na njegov rad mogu
se postaviti etiri vrste karakteristika: ulazna, izlazna, prijenosna i povratna. Kao to
je poznato tranzistor se moe spojiti u tri osnovna spoja: zajednikog emitera,
zajednike baze i zajednikog kolektora. Za uporabu tranzistora kao pojaala najee
se koristi spoj zajednikog emitera, a za odreivanje karakteristika tranzistora u tom
spoju koristi se strujni krug prikazan slikom 207.
EKTR
R1
RP
I BQ
UCEQ
U BEQ
R2
I EQ
RE
i C /mA
I B = 150 A
15
I B = 100 A
10
I B = 50A
ICQ = 5mA
I B = 25A
0
10
uCE/V
15
UCEQ = 7.5V
UCEQ=UCC/2=15/2=7.5V
ICQ=(UCC-UCEQ)/(RP+RE)=7.5/1500=5mA
Sa slike takoer oitavamo IBQ=50A to moemo provjeriti i analitiki iz izraza
.
-6
IBQ=ICQ/=0.005/100=50 10 A.
Za odreivanje bilo kojeg parametra ulazni dio sklopa se nadomjeta po Thevenenu
(slika 214) UBB=UCC.R2/(R1+R2) RBB=R1 .R2/(R1+R2)
Obzirom. da se u naem primjeru trae otpori R1,R2 slijedi:
R1=RBB UCC/UBB
R2=RBB/(1-UBB/UCC)
Ucc
R1
R BB
I BQ
U BEQ
R 2I EQ
I BQ
U BEQ
RE
U BB
I EQ
RE
Slika 214.
Prema slici 214 slijedi:
.
UBB=IBQRBB+UBEQ+IEQRE=IEQ/(1+) RBB+UBEQ+IEQRE
IEQ=(UBB-UBEQ)/(RE+RBB/(1+))=ICQ
Parametar mijenja se u masovnoj proizvodnji tranzistora kod tranzistora istog tipa u
irokom rasponu iznosa, npr.izmeu 100 i 300 te nastojimo da karakteristika sklopa
to manje ovisi o tom parametru.
Iz tog razloga treba RE>>RBB/(1+) RBB<<RE(1+)
U praksi je dovoljno pretpostaviti RBB=0.1(RE(1+))
92
RE
UBB=3.45V
R2=5050/(1-0.23)=6550
ZADATAK 2:
Odredite statiku radnu toku sklopa prema slici 215. Pretpostavite da je frekvencija
ulaznog signala takva da kondenzatori predstavljaju kratki spoj.
Zadano:
RC=1k
RE=0.5k
RP=1k
=100
UCC=15V
a) statika analiza
Frekvencija =0
1/C= , kondenzatori predstavljaju otvoreni
kraj Budui da je =100>>1 slijedi ICQ=IEQ
Uzevi u obzir ova dva uvjeta iz izlaznog dijela sklopa slijedi prema slici 215
jednadba statikog radnog pravca na kojem lei statika radna toka: UCEQ=UCCICQ(RC+RE) (1)
UCC
ICQ
R1
RC
CC
I BQ
UCEQ
RP
u ul
R2
I EQ
RE
CE
Slika 215.
b)
dinamika
u ul
analiza
ic
uce
R BB
RC
RP
Slika 216.
.
RBB=R1 R2/(R1+R2)
Iz izlaznog dijela sklopa prema slici 216 dobiva se jednadba dinamikog radnog
.
.
.
pravca: uce=-ic RC RP/(RC+RP)
ic=-uce(RC+RP)/RC RP
9
3
UCEQ
(R
R )
)(
R
R
C
RC R P
UCC
ICQ
RC R E
R R
C P
R R
C
UCEQ=3.75V
ICQ=7.5mA
Isti rezultat bi se dobio grafikim postupkom prema slici 217:
iC = uCE
+ )/R CRP
i C (mA)
.
15
(RC RP
1
-pomo}ni pravac
statiki radni pravac
dinamiki radni pravac
10
7.5
5
uCE(V)
3.75 5
Slika 217.
10
15
ZADATAK 3:
Odredite h parametre za sklop prema slici 218. Zadano je: R1=2, R2=6, R3=4
i
R2
Slika 218.
u1
R1
R3
u2
Prema definiciji
jednadbe
etveropola pomou h-parametara glase:
.
.
U1=h11. I1+h12. U2
I2=h21 I1+h22 U2
h11
I
h
U1
1 U 20
12
h21
I
h 22
U
U1
0.25
R1
R R
U
I2
R1 R2
1500
R
R
I10
R1
R
R
1 U 20
I2
2 I 10
-0.25
R1 R2 R3
0.375S
)
(RR
R
3
ZADATAK 4:
Tranzistor u pojaalu (spoj zajednikog emitera) sa slike 219 ima slijedee parametre:
-4
=hfe=100
hoe=10S
hre=10 , parametar hie odredite iz statike analize.
a) nacrtajte nadomjesni sklop pojaala za mali signal s he parametrima
b) odredite ulazni i izlazni otpor uz hre,hoe=0
c) izraunajte strujno pojaanje AI=iiz/iul uz hre,hoe=0
UCC
I CQ
R1
i ul
RC
CC
I BQ
CG
i iz
UCEQ
RP
Rg
u ul
ug
R ul
Zadano je:
u iz
I EQ
R2
RE
CE
R iz
Slika 219.
UCC=24V
R1=50k
R2=10k
RC=3.8k RE=2.2k
RP=1k
Kondenzatori predstavljaju kratki spoj na frekvenciji izmjeninog signala.
U analizi pojaala za mali signal koristimo se teoremom superpozicije te promatramo
statiku (kojom odreujemo parametre tranzistora) i dinamiku.
Statika analiza
Prema slici 220 slijedi:
RBB=R1 R2/(R1+R2)=8.33k
.
UBB=UCC R2/(R1+R2)=4V
Ucc
ICQ
R1
IBQ=(UBB-UBEQ)/(RBB+(1+)RE
IBQ=14.3A
.
.
-6
hie=m UT/IBQ=0.025/14.3 10
hie=1.75k
RC
I BQ
UCEQ
U BEQ
R2
I EQ
RE
h ie
h re U ce
hoe
h fe I b
E
Slika 221. Hibridni nadomjesni sklop bipolarnog tranzistora
Nadomjesna shema pojaala za na primjer prikazana je na slisi 222, gdje
su istosmjerni izvori kratko spojeni.
Rg
i ul
Ug
h ie
i iz
ib
u ul
R BB
RC
h re u ce
h fe i b
hoe
RP
E
R iz
R ul
Slika 222. Nadomjesni sklop pojaala
b) ulazni i izlazni otpor
u iz
c)
ul
BB
ie
ZADATAK 5:
Za pojaalo prema slici 223 (spoj zajednikog kolektora) izraunajte ulazni otpor
pojaala, strujno AI=iiz/iul i naponsko pojaanje AV=uiz/uul.
UCC
ICQ
R1
CG
iul
CC
RC
IBQ
UCEQ
Rg
iiz
UBEQ
uul
R2
IEQ
RE
RP
CE
uiz
ug
R ul
Zadano:
Slika 223.
UCC=25V
RP=1k
R1=65k
=hfe=100
R2=10k
RC=2k
CG,CE,CC
ul
RE=1k
iul
h ie
RG
ug
iiz
ib
u ul
R BB
h fe i b
R ul
.
C
Slika
224.
RE
R iz
RP
u iz
AI=iiz/iul=iiz/ib ib/iul
iiz/ib=RE(1+hfe)/(RE+RP)
ib/iul=RBB/(RBB+hie+(1+hfe)(RE RP))
AV=uiz/uul=iizRP/iulRul=AIRP/Rul=0.98
AI=7.28