1

Sinkrone reaktancije generatora odreene

mjerenjem u pokusima i u pogonskim uvjetima
Goran Rovian
Fakultet elektrotehnike i raunarstva
Zavod za elektrostrojarstvo i automatizaciju
Sveuilite u Zagrebu

SaetakProvedbom uobiajenih pokusa za odreivanje

uzdune i poprene sinkrone reaktancije sinkronog generatora
dobivene su ovisnosti reaktancija o razliitim magnetskim
prilikama (stanju zasienosti) u uzdunoj i poprenoj osi stroja.
Za odreivanje magnetskog stanja posluili su rezultati dobiveni
prilikom rada generatora na mrei koji pokazuju kako je
promjenjivost reaktancija, o magnetskim prilikama, mogue
odrediti i bez mjerenja magnetskih veliina.
Rezultati su dobiveni provedbom pokusa udarnog kratkog
spoja (stacionarni dio pokusa) i pokusa reverziranja uzbude kao i
mjerenjima prilikom rada generatora na mrei. Sva mjerenja
provedena su na sinkronom generatoru s istaknutim polovima
400V, 7 kVA.
Rezultati pokusa i pogonskih mjerenja poklapaju se u onolikoj
mjeri koliko je to mogue s obzirom na tonost mjerenja kuta
optereenja kao i s obzirom na to da nije poznata rasipna
reaktancija armaturnog namota, ve je nadomjetena
Potierovom reaktancijom. S obzirom da se radi o malom
generatoru, kljunim se pokazuje utjecaj radnog otpora
armaturnog namota na iznos induciranog napona u odnosu na
sluaj kada se otpor armature moe zanemariti.

fazni kut
kut optereenja.
U ovom radu sve veliine izraene su u jedininim
vrijednostima ukoliko nije drugaije naznaeno.
Ovim radom eli se prikazati ovisnost sinkronih
reaktancija hidrogeneratora (uzdune i poprene) u
stacionarnom stanju, za razliite pogonske reime (rad na
mrei), na temelju rezultat mjerenja te napraviti usporedbu s
reaktancijama odreenim na temelju pokusa preporuenim
prema standardima. Razlog traenja ovog odnosa lei u
donoenju potvrde o promjenjivosti uzdune i poprene
reaktancije te o odreivanju reaktancija bez mjerenja
magnetskih prilika u stroju.
Svi podaci dobiveni su iskljuivo mjerenjem elektrinih
veliina (armaturne struje i naponi te struja uzbude) uz dodan
signal impulsa vezanog za mehaniki poloaj rotora ime je
omogueno odreivanje kuta optereenja.
q

Kljune rijeikratki spoj, kut optereenja, otpor armature,

rad na mrei reverziranje uzbude, sinkrona reaktancija,
zasienje

E0

Ix
m

xm
I
<0

I. UVOD

nogi parametri sinkronog stroja smatraju se

nepromjenjivim ovisno o radnim uvjetima. U zadnjih
desetak godina javlja se niz radova (npr. [1], [2] i [3]) koji
potvruju da se parametri stroja mijenjaju u ovisnosti o
pogonskim uvjetima utjeui pri tome na karakteristike stroja,
naroito na karakteristiku momenta u ovisnosti o kutu
optereenja.
Iako je rad [4] pisan analizirajui parametre velikih
turbogeneratora, tvrdnja da poprena sinkrona reaktancija nije
samo koristan parametar stroja, ve i da ona fiziki postoji,
primjenjiva je na pristup analizi i odreivanju, kako uzdune
tako i poprene sinkrone reaktancije bez obzira na veliinu
stroja. Podloge za fizikalno tumaenje poprene sinkrone
reaktancije autori nalaze u izrazu (1) za poprenu sinkronu
reaktanciju pozivajui se na fizikalnost koritenih veliina.
Izraz je izveden na temelju fazorskog dijagrama (slika 1.) iz
kojeg slijedi:

Xq =

U sin
,
I cos ( + )

gdje su:
U armaturni napon generatora
I armaturna struja generatora

(1)

Ix
m

xm

>0

Ez

IX

Ex

Slika 1. Fazorski dijagram hidrogeneratora bez otpora armaturnog namota i s

otporom armaturnog namota (tamnije zanemarenje otpora Ra, svjetlije s
uraunatim otporom Ra)

2
II. STANDARDI I DEFINICIJE
Standard IEC 60034-4
Ponaanje stroja tijekom provedenih pokusa temelji se na
odnosima koji se za stacionarno stanje mogu predoiti
fazorskim dijagramom sa slike 1., a prema preporukama iz
standarda [5]. Prema tom standardu omski otpor armaturnog
namota moe se zanemariti ukoliko ne prelazi 20% mjerene
reaktancije.
Metode odreivanja kljunih parametara sinkronih
strojeva definirane ovim standardom vrijede za sinkrone
strojeve snaga veih od 1 kVA, frekvencija 15-400 Hz. Tim
standardom prikazane su definicije i sugerirane metode za
odreivanje parametara stroja razliitim pokusima kao i pri
radu generatora na mrei. Sline metode i postupci mogu se
nai kao preporuke u [6].
Osim metoda odreivanja parametara u stacionarnom
stanju, sve prisutnije su i tzv. frekvencijske metode koje
standard [6] takoer prihvaa. Za provedbu ovih metoda stroj
treba biti zakoen u odreenom poloaju kako bi se
kombinacijom napajanja faza armaturnog namota, ili
napajanjem uzbudnog namota, postiglo magnetiziranje u
eljenoj osi. Frekvencije napona napajanja variraju se u
granicama od 0,001 do 200 Hz te se stroj promatra kao
etveropol kojemu se odreuju parametri. Potrebno je izvriti
mjerenja za minimalno tri razliite kombinacije napajanja i
poloaja rotora pri emu obavezno jedna kombinacija mora
pokrivati i napajanje sa strane uzbude. Glavni nedostatak ove
metode je to za provedbu mjerenja stroj mora biti van
pogona.
Kako je spomenuto, izrazi za dobivanje parametara
sinkronog stroja na temelju preporuka iz [4] vaei su za
sluaj da je radni otpor armature stroja manji od 20% mjerene
reaktancije, inae se izvedeni izrazi moraju uzimati kao
priblini.
U kasnijem tekstu bit e pokazano da utjecaj radnog
otpora moe biti znatan na odreivanje reaktancija, posebno
na odreivanje poprene reaktancije.
A. Uzduna sinkrona reaktancija Xd
Za uzdunu sinkronu reaktanciju u standardu
IEC 60034 - 4 stoji napomena da je to ona vrijednost koja se
dobije kao kvocijent trajne izmjenine vrijednosti osnovne
komponente armaturnog napona uzrokovanog ukupnim
magnetskim tokom uzdune osi, kojeg je prouzroila uzduna
komponenta armaturne struje, i vrijednosti osnovnog
harmonika izmjenine komponente te struje, uz vrtnju stroja
nazivnom brzinom.
Nezasienu i zasienu vrijednost uzdune reaktancije
moe se dobiti iz rezultata pokusa praznog hoda i kratkog
spoja.
B. Poprena sinkrona reaktancija Xq
Preferirane metode odreivanja poprene sinkrone
reaktancije prema ovom standardu su pokus reverziranja
uzbude (negative excitation) i asinkroni rad s malim klizanjem
(low slip). Kao mogua metoda spominje se i odreivanje
reaktancije optereenog stroja pri radu na mreu uz mjerenje
kuta optereenja.

U sklopu rada obavljen je pokus reverziranja uzbude iji

su rezultati prikazani na slici 9. i usporeeni s rezultatima
dobivenih prilikom rada generatora na mreu (slike 10 i 12).
III. PREGLED POSTOJEIH ISTRAIVANJA
Jedan od novijih radova, koji se bavi problematikom
odreivanja promjenjivosti reaktancija hidrogeneratora je [7] u
kojem je on-line metoda dobivanja reaktancija potvrena
simulacijskim metodama. Na temelju mjerenja na generatoru
HE Perua 34 MVA dobiveni su rezultati prikazani slikom 2.

Slika 2. Ovisnost armaturnog napona i sinkronih reaktancija o jalovoj snazi

pri konstantnom iznosu radne snage: o mjerenja, interpolacijski polinom,
[7]

U radu [8] koritena je metoda konanih elemenata za

analizu zasienih reaktancija turbogeneratora pri emu se
uzima u obzir i magnetska sprega izmeu uzdune i poprene
osi. Utjecaj zasienja na iznose reaktancija prikazan je
slikom 3.
1.65
1.6
1.55
1.5
1.45
1.4
1.35
1.3
1.25
1.2

[]
Xd

Xq

i [p.u.]
0

0.25

0.5

0.75

1.25

1.5

Slika 3. Utjecaj zasienja na iznose reaktancija prikazan kao funkcija struje

armature, Xd, Xq = f(i), u = 1.0 p.u., cos = cosn = 0,85, [8]

Studija [9] daje rezultate ovisnosti sinkronih reaktancija o

radnim tokama dobivenih mjerenjem na hidrogeneratoru
35 MVA. Dio tih rezultata prikazan je slikom 4.

a)

uzduna reaktancija Xd

b)

poprena reaktancija Xq

Slika 4. Ovisnost sinkronih reaktancija o radnoj i jalovoj snazi za razliite

napone VN mree, [9]

Ovdje valja istai kako su rezultati iz [7] i [9] dobiveni

mjerenjem na stroju u pogonu pri emu je napon generatora
varirao ovisno o prilikama u mrei, dok je u mjerenjima
prikazanim u ovom radu napon generatora odravan
konstantnim, nazivnog iznosa.
Iz prikazanih rezultata u ovom poglavlju vidljiv je utjecaj
zasienja magnetskog kruga na iznose uzdune i poprene
reaktancije pri emu je oito njihovo smanjivanje pri prijelazu
iz kapacitivnog u induktivno podruje. Osim utjecaja jalove
komponente snage, na promjenu reaktancija oit je utjecaj i
radne snage, ali u bitno manjoj mjeri. Ostaje za analizirati
utjecaj promjenjivosti napona generatora budui da za
generator spojen na energetsku mreu iznos napona ovisi o
njenim trenutnim prilikama te moe varirati u rasponu od
0,1 p.u., naroito usporeujui dnevne i none prilike u
elektroenergetskoj mrei.

U ovom radu se pokazuje da, iako je radni otpor

armaturnog namota ispitivanog stroja manjeg iznosa od
spomenute granice prema [5] , njegov utjecaj nije zanemariv.
Ovu injenicu ilustrira analiza fazorskog dijagram sa slike 1.
gdje se vidi promjena u reaktancijama ukoliko se radni otpor
uzme u obzir ili ga se zanemari.
Usporedbom dijagrama vidi se da u sluaju zanemarenja
radnog otpora armaturnog namota, a uz poznavanje iznosa
napona U, struje I, faznog kuta te kuta optereenja , dolazi
do promjene u padu napona na glavnoj poprenoj reaktanciji
Xmq za iznos IXmq. Nastanak ove promjene moe se tumaiti
promjenom glavne poprene reaktancije Xmq za iznos Xmq do
koje dolazi zbog promjene induciranog napona uzrokovane
padom napona na radnom otporu Ra. Slian utjecaj postoji i na
odreivanje uzdune reaktancije Xmd, no u manjoj mjeri u
odnosu na utjecaj na poprenu reaktanciju.
U svim pokusima mjereni su fazni armaturni naponi i
struje te uzbudna struja. Pri radu generatora na mrei napon
generatora je bio konstantan, nazivnog iznosa, a odreivan je i
(za svaku fazu posebno) pripadni kut optereenja usporedbom
pozitivnog prolaska kroz nulu signala fotodavaa
(postavljenog da reagira na pojavu oznake postavljene na
rotoru), s pozitivnim prolaskom kroz nulu svakog signala
faznog napona armature. Ova metoda odreivanja kuta
optereenja zahtijeva poznavanje toke optereenja u kojoj je
kut optereenja jednak nula kako bi se mogao podesiti poetni
nulti kut optereenja. Kako je prvotno, prilikom snimanja,
odabrana induktivna toka u kojoj nema radnog optereenja,
podeavanje kuta optereenja na nula primijenjenom metodom
pokazalo se pogrenim zbog pada napona na radnom otporu
namota, a to je ilustrirano na slici 5. Korekcija podeavanja
kuta optereenja u induktivnoj toki moe se odrediti izrazom:

0ind = arctan

I Ra
I X qind + U

(3)

IV. PROVEDENI POKUSI

Ispitivanja su provedena na sinkronom generatoru
nazivnih podataka 7 kVA, 400 V, cos = 0,8.
Za analizirani stroj nezasiena i zasiena vrijednost
uzdune reaktancije prema [5] , odreene na temelju pokusa
praznog hoda i kratkog spoja, redom iznose:
X ds =
X du =

I fk
If0
I fk
I fg

3,16
= 1,53p.u.
2, 06

3,16
= 2, 48 p.u.
1, 27

(2)

pri emu su iznosi uzbudnih struja uvrtavani u apsolutnim

vrijednostima.
Rezultati mjerenja dobiveni u provedenim pokusima
analizirani su pod pretpostavkom vaenja uobiajenog
fazorskog dijagrama (slika 1.) koji je posluio za dobivanje
izraza kojima se odreuju reaktancije za svaki pojedini pokus.

Slika 5. Fazorski dijagram toke s istim induktivnim optereenjem

korekcija 0ind u odreivanju kuta optereenja uslijed otpora armature

4
Za ispitivani stroj izraunata korekcija kuta optereenja
iznosi 0ind -3,5 te se svi iznosi prethodno dobiveni tijekom
mjerenja moraju korigirati za taj iznos. Toan iznos korekcije
kuta optereenja ovisi o poznavanju poprene reaktancije u
odabranoj toki. Kako ona unaprijed nije poznata, odabrana je
vrijednost Xqind = 0,75 p.u., a to je temeljeno na pretpostavci
da poprena reaktancija u toj toki ima iznos priblino jednak
polovici iznosa zasiene uzdune reaktancije Xdu. Analiza
utjecaja nepoznavanja tonog iznosa reaktancije Xqind pokazuje
da se kut 0ind moe kretati u granicama izmeu -2,5 i -4,5.
Kako je rezolucija mjerenja kuta optereenja unutar 1,8,
korekcija kuta optereenja e biti djelomino opravdana. Tek
kada tonost mjerenja kuta optereenja bude za red veliine
bolja od traene korekcije, imat e smisla analizirati utjecaj
korekcije na tonost odreivanja reaktancija.
Provedena je i dodatna provjera odreivanja kuta
optereenja mjerenjem radnih toaka uz struju uzbude
priblino 0,1 A , a uz pomo stroboskopa i skale postavljene
na osovinu stroja. Snimljene toke prikazane su na slici 6.
Oito je da dobivena krivulja ne odgovara oekivanoj
Pascalovoj krivulji koja bi za uzbudnu struju od 0,1 A trebala
priblino odgovarati krunici (tj. Pascalovoj krivulji za
uzbudnu struju jednaku 0 A) ija je jedna toka presjecita s
osi apscisa u toki bliskoj snimljenoj toki B, a iji bi radijus
odgovarao ordinati toke M. Odstupanje dobivene krivulje od
oekivane krunice ukazuje na promjenjivost reaktancija i u
kapacitivnom podruju rada stroja.
Apsolutna vrijednost apscise toke B odgovara
recipronoj vrijednosti uzdune reaktancije za tu radnu toku.
Prema snimljenim podacima za toku B dobije se priblini
iznos uzdune reaktancije XdB = 1/0,592 = 1,689 p.u.

A. Odreivanje uzdune sinkrone reaktancije

Za odreivanje uzdune reaktancije u sklopu ovog rada
obavljen je pokus udarnog kratkog spoja (iz kojeg je
analizirano poetno i zavrno stacionarno stanje) te je
reaktancija odreena i na temelju mjerenja prilikom rada
generatora na mrei.
Pokus udarnog kratkog spoja stacionarni dio
Iz snimaka pokusa kratkog spoja, raenog za razliite
iznose stacionarne struje kratkog spoja, odreena je uzduna
reaktancija koristei relacije:
U
Z d = 0,m
(4)
I ks ,m

X d = Z d2 Ra2
gdje je U0,m napon praznog hoda generatora neposredno prije
nastupa kratkog spoja, Iks,m stacionarna struja kratkog spoja
koja tee armaturnim namotom nakon zavrene prijelazne
pojave, a Ra otpor armaturnog namota. Ovaj postupak
odgovara odreivanju uzdune reaktancije kako se to tipino
radi za odreivanje njene zasiene vrijednosti na temelju
podataka krivulja praznog hoda i kratkog spoja s tom razlikom
to je u obzir uzet i radni otpor armature. Kako je ovaj pokus
raen za druge potrebe, njegovi su rezultati iskoriteni za
dobivanje ovisnosti uzdune sinkrone reaktancije za razliita
magnetska stanja stroja koja su definirana rasipnim tokom.
Otpor armaturnog namota iznosi Ra = 0,094 0,1 p.u., a
njegova rasipna reaktancija nadomjetena je Potierovom
reaktancijom koja iznosi Xp = 0,07 p.u.
Trajna stacionarna struja varirana je u granicama do priblino
12 A (1,18 p.u.). Dobiveni rezultati prikazani su slikom 7.

1,0
0,9
0,8
0,7
0,6
0,5
0,4
0,3
0,2
0,1
0,0

Generator SG3 - uzduna sinkrona reaktancija Xd iz pokusa

udarnog kratkog spoja (stacionarni dio pokusa)
2,5

If0,1 A

Xd
uzduna reaktancija, p.u.

radna sna ga P, p.u.

P,Q dijagram - mreni rad sinkronog generatora SG3 , If 0 ,1 A

B (-0,592, 0,022)
M (-1,246, 0,401)

B
-2,0

-1,8

-1,6

-1,4

-1,2 -1,0 -0,8 -0,6

jalova snaga Q, p.u.

-0,4

-0,2

1,5
1,0
0,5

0,0

Slika 6. Provjera mjerenja kuta optereenja

Kako je toka M pri vrhu Pascalove krivulje za uzbudnu

struju jednaku 0,1 A, vrijednosti uzdune i poprene
reaktancije u toj toki mogu se priblino odrediti
provlaenjem Pascalove krivulje (koja ima oblik krunice)
kroz toku M. Radijus ove krunice je R = PM = 0,401 p.u., a
reaktancije u toki M se mogu dobiti kao to je napravljeno za
toku B, s razlikom da se za toku M mogu odrediti i uzduna
i poprena reaktancija:
XdM = 1/(-QM-R) = 1/(1,246-0,401) = 1,183 p.u.
XqM = 1/(-QM+R) = 1/(1,246+0,401) = 0,607 p.u.

2,0

0,0
0

6
struja Iks,m, A

10

12

Slika 7. Uzduna sinkrona reaktancija odreena iz pokusa udarnog kratkog

spoja

Rad stroja na mrei

Na temelju fazorskog dijagrama hidrogeneratora
(slika 1.) dobiva se izraz za odreivanje reaktancije Xd:
X d = X md + X

X md =

Eq

U q + I d X + I q Ra

(5)

g I *f I d
g I *f I d
iz ega se vidi da je potrebno poznavati rasipnu reaktanciju X
statorskog namota. Kako u trenutku pisanja rada taj podatak
nije poznat, pretpostavlja se da je ona konstantna iznosa

rad na mrei, generator SG3 - uzduna reaktancija Xd

1,6
1,4
1,2
1,0
P0,03 Pn

0,6

P 0,25 Pn

0,4

P 0,5 Pn

0,2

P 0,75 Pn

0,8
0,7
0,6
0,5
0,4

P 0,25 Pn

0,3

P 0,5 Pn

0,2

P 0,75 Pn

0,1

P Pn

0,0
-1,5

-1,0

P Pn

0,0
-1,5

-1,0

-0,5
0,0
0,5
ja lova snaga Q, p.u.

1,0

1,5

Slika 8. Uzduna sinkrona reaktancija Xd odreena iz radnih stanja stroja uz

mjerenje kuta optereenja

B. Odreivanje poprene sinkrone reaktancije

Pokus reverziranja uzbude
Kako je spomenuto, za odreivanje poprene sinkrone
reaktancije odabran je pokus reverziranja uzbude iz kojeg su,
za razliite struje prilikom poprenog poloaja magnetskog
toka, dobivene karakteristike prikazane slikom 9.
Poprena reaktancija raunata je prema izrazu:
Zq =

U min
I max

(6)

2
q

2
a

Xq = Z R

gdje su Umin i Imax fazne vrijednosti napona i struja u trenutku

kada protjecanje zauzima poloaj poprene osi.
Generator SG3 - poprena sinkrona reaktancija Xq iz pokusa
reverziranja uzbude

1,0

1,5

Slika 10. Poprena sinkrona reaktancija Xq odreena iz radnih stanja stroja uz

mjerenje kuta optereenja otpor armature Ra uzet u obzir

Rezultati na slici 10 odstupaju od trenda sa slike 2.

Provede
li
se
odreivanje
poprene
reaktancije
zanemarivanjem radnog otpora iz izraza (slika 11), dobiva se
slian karakter promjene poprene reaktancije s jalovom
snagom kao to je prikazano na slici 2.
SG3 mreni rad - poprena sinkrona reaktancija Xq
zanemarenje Ra
0,8
0,7
0,6
0,5
0,4

P 0,25 Pn

0,3

P 0,5 Pn

0,2

P 0,75 Pn

0,1

P Pn

-1,5

0,9

-0,5
0,0
0,5
jalova snaga Q, p.u.

0,0

1,0

poprena reaktancija, p.u.

SG3 mreni rad - poprena sinkrona reaktancija Xq uz Ra

poprena reaktancija Xq , p.u.

uzduna rea ktancija , p.u.

1,8

0,8

Rad stroja na mrei

I u ovom sluaju je za odreivanje izraza kojim se rauna
poprena reaktancija koriten fazorski dijagram, a iz kojeg
slijedi izraz:
U sin + I Ra sin ( + )
(7)
Xq =
I sin(90 )
na temelju kojeg su dobiveni rezultati prikazani slikom 10.

poprena reaktancija Xq, p.u.

0,07 p.u. (priblian iznos Potierove reaktancije). Faktor g

(preraunavanje uzbudne struje na armaturnu) odreen je na
temelju krivulje praznog hoda, kratkog spoja i, uz
pretpostavljeni iznos rasipne reaktancije, iznosi 3,675.
Prema analizi napravljenoj u [7] pogreka od 25% u
odreivanju rasipne reaktancije uzrokovat e pogreku od
3,2% u odreivanju faktora g, to e uzrokovati netonost u
odreivanju uzdune reaktancije unutar 1,4%.
Dobiveni rezultati prikazani su na slici 8. i slau se s
rezultatima na slici 2.

Xq

0,8

-1,0

-0,5
0,0
0,5
jalova snaga Q, p.u.

1,0

1,5

Slika 11. Poprena sinkrona reaktancija Xq odreena iz radnih stanja stroja uz

mjerenje kuta optereenja u sluaju zanemarenja armaturnog otpora Ra

0,7
0,6

Uoljiv je znatan utjecaj pada napona na radnom otporu

armaturnog namota, kako je to prikazano dijagramima na
slici 5.

0,5
0,4
0,3
0,2

V. KOMENTAR REZULTATA

0,1
0,0
0

Slika 9.
uzbude

10

15
struja Imax, A

20

25

30

Poprena sinkrona reaktancija odreena iz pokusa reverziranja

Analizom rezultata sa slika iz prethodnog poglavlja

uoljiv je utjecaj promjene magnetskih prilika u stroju na
iznose uzdune i poprene sinkrone reaktancije, pri emu
uzdune reaktancije u stanju zasienja (preteno induktivno
podruje) padaju u odnosu na nezasienu vrijednost, dok u
kapacitivnom podruju, gdje pad rezultantnog toka u stroju

6
uzrokuje izlazak iz zasienja, iznosi rektancija prema
oekivanju rastu.
Za nezasienu i zasienu uzdunu sinkronu reaktanciju,
prema uobiajenim postupcima na temelju krivulja praznog
hoda i kratkog spoja, dobiva se Xdu=2,48 p.u. i Xds=1,53 p.u.
Usporedbom tih vrijednosti s rezultatima provedenih pokusa
zakljuuje se da je ispitivani stroj u zasienju za sve radne
toke induktivnog podruja, ak i u velikom dijelu
kapacitivnog podruja. Ovu injenicu potvruje prikazana
karakteristika praznog hoda (slika 12.) iz koje je vidljivo da je
nazivni napon generatora smjeten duboko u zasieno
podruje.
Krivulja praznog hoda generatora SG3 , 7kVA, 400V
300

250
napon generatora U, V

Un=230 V

200

150

100

50

0
0

0.5

1.5
2
struja uzbude I f, A

2.5

3.5

Slika 12. Krivulja praznog hoda ispitivanog generatora

VI. ZAKLJUAK
Provedenim mjerenjima na sinkronom stroju 7 kVA
pokazano je da se njegova, kako uzduna tako i poprena
sinkrona reaktancija znatno mijenjaju u ovisnosti o radnoj
toki, a pri konstantnom naponu generatora. Rezultati su
dobiveni mjerenjem elektrinih veliina.
Kako su reaktancije proporcionalno ovisne o magnetskim
vodljivostima pripadnih magnetskih krugova, to svaka
promjena magnetskih prilika, koja utjee na promjenu
magnetskih vodljivosti, mijenja i pripadne reaktancije. Do
promjene magnetskih prilika dolazi zbog promjene
elektromotorne sile: s jedne strane uvjetovane konstantnim
naponom mree, s druge strane zbog po fazi i veliini
promjenjivih padova napona na radnom i rasipnom otporu
namota statora. Proporcionalno promjeni elektromotorne sile
mijenja se glavni magnetski tok stroja, a time i njegove
magnetske prilike.
Iako je za ispitivani stroj radni otpor unutar granica
navedenih u [5], njegovo zanemarenje nije opravdano.
Dodatni utjecaj na relativno velike promjene magnetske
vodljivosti (odnosno sinkronih reaktancija) s promjenom
radne toke ima i karakteristika magnetiziranja stroja uvidom
iz koje je vidljivo da se magnetski krug stroja nalazi duboko u
zasienju.
U smjeru poboljanja tonosti dobivenih reaktancija
predlae se realizirati bolju tonost i preciznost mjerenja kuta
optereenja ime bi i podeavanje poetnog kuta optereenja
bilo pouzdanije.

Nije analizirana magnetska sprega uzdune i poprene osi

koja bi prema [3], [7], [8] i [10] mogao imati primjetan utjecaj
na izraun reaktancija. Za sada je, prema metodama iz [11], a
na temelju krivulje magnetiziranja u uzdunoj osi, odreena
karakteristika magnetiziranja u poprenoj osi, koja moe
posluiti za analizu spomenute magnetske sprege uzdune i
poprene osi. Za nastavak istraivanja predlae se analizirati i
ovaj efekt te prouiti njegov utjecaj na dobivene rezultate.
LITERATURA
[1]

El-Serafi, A. M., Abdallah, A. S., El-Sherbiny, M. K., & Badawy, E. H.,

Experimental study of the saturation and the cross-magnetizing
phenomenon in saturated synchronous machines, IEEE Transactions on
Energy Conversion, 3(4), 815-823, 1985.
[2] Zhou Ji, Luo Yingli, W. M., & Xiang, C., Determination of Power
Angle Curves of Synchronous Machines Considering CrossMagnetizing Saturation Effect, Power, 228-232., 2000.
[3] El-Serafi, A. M., Fellow, L., & Kar, N. C., Methods for Determining
the Intermediate-Axis Saturation Characteristics of Salient-Pole
Synchronous Machines from the Measured D-Axis Characteristics,
Energy, 88-97, 2001.
[4] N.A. Demerdash, H.B. Hamilton, A simplified approach to
determination of saturated synchronous reactances of large
turbogenerators under load, IEEE Trans. on Power Apparatus and
Systems, Vol. 2, 560-569, 1976.
[5] IEC Standard, Publication 60034-4, Rotating electrical machines - Part
4: Methods for determining synchronous machine quantities from tests,
IEC Standard, eneva, 1985.
[6] IEEE Std 115-1995(R2002), Test Procedures for Synchronous
Machines, Part I, 2002.
[7] M. Despalatovi: Identifikacija parametara hidrogeneratora na temelju
mjerenja u pogonu, doktorska disertacija, Fakultet elektrotehnike,
strojarstva i brodogradnje, Split. 2009.
[8] Damir arko, Analiza zasienih reaktancija turbogeneratora metodom
konanih elemenata, magistarski rad, Fakultet elektrotehnike i
raunarstva, Sveuilite u Zagrebu, 1999.
[9] I. Ili, Z. Maljkovi, I. Gaparac, G. Erceg, M. Pavlica, V. Jari:
Pogonska karta hidroagregata rezultati istraivanja, Studija za HEP
d.d., Sektor za razvoj, FER, Zagreb, 2006.
[10] El-Serafi, A. M., Abdallah, A. S., El-Sherbiny, M. K., & Badawy, E. H.
Experimental study of the saturation and the cross-magnetizing
phenomenon in saturated synchronous machines, IEEE Transactions on
Energy Conversion, 3(4), 815-823, 1988.
[11] El-Serafi, A. M., Fellow, L., & Kar, N. C., Methods for Determining
the Q-Axis Saturation Characteristics of Salient-Pole Synchronous
Machines from the Measured D-Axis Characteristics. Energy, 18(1),
80 - 86., 2003.