Prof. dr. sc.

Ratko Zelenika, redoviti profesor

Mr.Sc. Helga Pavli, asistent
Ekonomski fakultet Sveuilita u Rijeci
Ivana Filipovia 4, Rijeka

ISSN 0554-6397
UDK 656.025.4:65.012.34
STRUNI RAD (Professional paper)
Primljeno (Received): 04/2005.

Multimodalne logistike mree

Saetak
Temeljna misija ove znanstvene rasprave jest istraiti i analizirati suvremene fenomene, odnosno
pojam, znaajke i elemente logistikih mrea, kako bi se mogao dati znanstveno utemeljen odgovor
na pitanje: to su i kakvu vanost u gospodarskim sustavima imaju logistike mree? Na osnovi
dobivenih temeljnih spoznaja o logistikim mreama openito, a posebno o fenomenima pojedinih
modaliteta logistikih mrea, posebna se pozornost posveuje analizi temeljnih znaajki multimodalnih
logistikih mrea. Rezultati analize stvaraju znanstvenu paradigmu za primjereno upravljanje, odnosno
optimalizaciju logistikih mrea, a time i multimodalnih logistikih mrea.
Kljune rijei: mrea, logistika mrea, multimodalna logistika mrea, logistiki operatori

1. Uvod
U brojnim znanstvenim i strunim raspravama analizirani su fenomeni logistike,
logistikih sustava, logistikih aktivnosti, pojedinih vrsta logistika (). Meutim, o
pojmu i vanosti logistikih mrea, o modalitetima logistikih mrea, o optimalizaciji
logistikih mrea nedovoljno se istraivalo, a jo manje znanstveno elaboriralo.
Sukladno toj problematici znanstveni problem istraivanja u ovoj raspravi jest: Premda
se fenomeni logistike i logistikih sustava openito izuavaju vie desetljea, premalo
je znanstvenih rasprava u kojima se znanstveno izuavaju fenomeni logistikih mrea,
a posebice multimodalnih logistikih mrea.
Tako postavljen znanstveni problem istraivanja odredio je predmet znanstvenoga
istraivanja: Istraiti aktualne teorijske i praktine fenomene o mreama openito,
o pojmu i modalitetima logistikih mrea, a posebno o multimodalnim logistikim
mreama, te formulirati rezultate istraivanja o promiljanjima optimalizacije logistikih
mrea, a time i multimodalnih logistikih mrea.
Problem i predmet istraivanja se odnose na realne objekte istraivanja: logistike
mree i multimodalne logistike mree.
Sve navedeno determiniralo je temeljnu znanstvenu hipotezu: konzistentnim
spoznajama o logistikim mreama openito, a posebice o multimodalnim logistikim
Pomorski zbornik 42 (2004)1, 159-174

159

Ratko Zelenika, Helga Pavli

Multimodalne logistike mree

mreama mogue je postaviti temelje za efikasno upravljanje procesima proizvodnje

prometnih i logistikih proizvoda i usluga, odnosno postii optimalizaciju upravljanja
logistikim mreama.
Da bi se dokazala postavljena hipoteza, nakon Uvoda, u drugome dijelu ove
rasprave obrazlau se Pojam i modaliteti logistikih mrea. Na drugi dio logiki se
nadovezuje trei dio s naslovom Multimodalne logistike mree imbenik razvoja i
afirmacije logistikih sustava, gdje se analiziraju specifinosti multimodalnih logistikih
mrea. Na dobivene spoznaje u prethodnim dijelovima nadograuju se mogunosti
Optimalizacije multimodalnih logistikih mrea, o emu se raspravlja u etvrtome
dijelu ove rasprave. Zakljuak je posljednji dio rasprave, a u njemu se daje sinteza
rezultata istraivanja kojima je dokazivana postavljena hipoteza.

2. Pojam i modaliteti logistikih mrea

Openito, izraz mrea znai napravu od razliitih materijala isprepletena na
jednaka oka, npr. ribarska mrea, teniska mrea, odbojkaka mrea. Meutim, izraz
mrea moe imati i druga brojna znaenja, primjerice: u prometu su to cestovne mree,
kanalske mrea, mree brodskih linija, mree eljeznikih pruga, mree koridora,
telekomunikacijske mree, raunalne mree (), u obrazovanju su to mree osnovnih
kola, mree srednjih kola, mree veleuilita, mree fakulteta, mree sveuilita (),
u zdravstvu su to mree bolnica, mree ambulanti, mree apoteka, mree ljeilita (),
u elektroprivredi su to mree dalekovoda, mree trafostanica, mree hidroelektrana
(), u komunalnim djelatnostima su to vodovodne mree, kanalizacijske mree (),
u pediterskim djelatnostima su to mree poslovnih jedinica nekoga megapeditera na
odreenome podruju (), a postoji i paukova mrea ().
Mrea (engl. Network, njem. Netzwerk) predstavlja nain i oblik postojanja,
formiranja, strukturiranja, organiziranja, povezivanja i djelovanja prirodnih i umjetnih
sustava, koji, poput paukove mree, egzistiraju i funkcioniraju kao sloena tijela ili
skladni odnosi vie povezanih dijelova. Mrea je dva skupa crta to se, u pravilu,
presijecaju pod pravim kutovima. Proraunska tablica je mrea redaka i stupaca,
zaslon je mrea vodoravnih i uspravnih tokica (piksela). Raunalna mrea sastoji se
od skupine raunala i pridruenih im ureaja spojenih komunikacijskim vezama. [1,
401; 11, 175]
Svaka mrea ima svoje bitne elemente [12, 183-190]: mrena oka, mrene uzlove,
stranice izmeu uzlova, odnosno stranice mrenih oka.
Mrena oka1 mogu biti mala, srednje velika, velika i veoma velika, a njihova
veliina odreuje namjenu mrea. Nit stranica mrenoga oka moe biti veoma tanka,
Mrena oka mogu imati jednake stranice kao npr. kvadrat ali i razliite stranice, kao npr. pravokutnik,
romb.

160

Pomorski zbornik 42 (2004)1, 159-174

Multimodalne logistike mree

Ratko Zelenika, Helga Pavli

tanka, debela, veoma debela, a debljina niti odreuje namjenu mrea. Mreni uzlovi,
odnosno mreni vorovi, takoer, mogu biti mali, srednje veliki, veliki i veoma veliki,
to ovisi od debljine stranica veliine mrenih oka i namjene mrea. Mreni uzlovi su, u
pravilu, veoma vrsto zavezani, a uzlovi mogu biti: uarski uzao, ribarski uzao, atorski
uzao, obini uzao (vor), jednostruki uzao (vor), dvostruki uzao (vor), podvezice,
povezice, priteznice ().
Imajui na umu sve dosad navedeno o pojmu mrea, moe se postaviti pitanje:
to je to logistika mrea? Evo i odgovora. Na dananjem stupnju razvoja znanosti i
tehnologije, openito, posebice logistike kao znanosti i logistike kao aktivnosti, moe se
rei da je logistika mrea sustav meusobno i interesno povezanih logistikih centara,
prometnica, koridora, ruta, linija (), logistikih lanaca, logistikodistribucijskih
lanaca, transportnih lanaca, transportnih mrea () koji omoguuje brze, sigurne i
racionalne procese proizvodnje logistikih proizvoda.
Mrea je, zapravo, model za izgradnju temeljne strukture logistikoga sustava,
koja se sastoji od vorova, odnosno mrenih uzloga i niti [3, 132; 2, 35]. vorovi
predstavljaju logistike centre, robnodistribucijske centre, robnotrgovinske centre,
robnotransportne centre (), a niti u logistikoj mrei predstavljaju transportnu
mreu. U logistikoj mrei objekti ili predmeti prometovanja kreu se mreom uz
zaustavljanje u vorovima mree. Budui da se vorovi mogu razliito povezati, tako
se i proizvodi iz tih vorova mogu razliito nastaviti kretati mreom. Mreom se ne
kreu samo proizvodi, ve i ljudi, informacije, energija, odnosno sve to moe biti
predmetom prometovanja.
Suptilnom kvalitativnom i kvantitativnom analizom pojma logistika mrea moe
se ustvrditi da svaka logistika mrea ima svoje bitne elemente: logistika mrea oka,
logistike mrene uzlove (tj. vorove), logistike stranice izmeu logistikih uzlova,
odnosno stranice logistikih mrenih oka (cf. crte 1).

Logistiki mreni uzao

(vor)
Stranica logistikih mrenih oka

Logistiko mreno oko

Crte 1: Elementi logistikih mrea

Pomorski zbornik 42 (2004)1, 159-174

161

Ratko Zelenika, Helga Pavli

Multimodalne logistike mree

Svaki element logistikih mrea ima svoje bitne karakteristike [6, 138]:
Da logistika mrena oka predstavljaju manja ili vea zemljopisna podruja
razliitih oblika omeena prometnicama, koridorima, kanalima, linijama ().
Vie takvih podruja (tj. oka) moe predstavljati manje ili vee logistike
gravitacijske zone oko veih ili manjih logistikodistribucijskih centara
ili logistikih centara u sklopu logistikih mrea, u kojima funkcioniraju
logistiki i transportni lanci ().
Da logistiki mreni uzlovi, odnosno logistiki mreni vorovi predstavljaju
najee vee ili manje logistike centre, a u sklopu takvih centara djeluju
skladita, terminali, slobodne zone, robnotrgovinski centri, robnodistribucijski
centri (), koji su povezani logistikodistribucijskim lancima, odnosno
logistikim i transportnim lancima (). Logistiki mreni vorovi mogu
biti i logistikodistribucijski centri, odnosno robnodistribucijski centri, koji
funkcioniraju u odreenim logistikim gravitacijskim zonama pomou logist
ikodistribucijskih lanaca, odnosno logistikih i transportnih lanaca ().
Da stranice logistikih mrenih oka predstavljaju cestovne prometnice,
eljeznike kolosijeke (tj. pruge), zrakoplovne koridore, brodske linije, vodene
kanale, rijeke, jezera, naftovode, plinovode, produktovodove (). Isto tako,
niti stranica logistikih mrea mogu biti transportni lanci, logistiki lanci
i logistikodistribucijski lanci (), to ovisi o modelu, veliini, stupnju
sloenosti i zamrenosti pojedinih logistikih mrea ().
Sve logistike mree mogue je, prema osnovnim karakteristikama, klasificirati
u est posebnih vrsta [6, 139]: 1) konvencionalne logistike mree, 2) multimodalne
logistike mree, 2 3) mikrologistike mree, 4) makrologistike mree, 5)
globalnologistike mree i 6) megalogistike mree. U nastavku se o svakoj od
navedenih mrea ukratko navode vanije karakteristike.
1) Konvencionalne logistike mree. U konvencionalnoj logistikoj industriji
dizajniraju se konvencionalne logistike mree. Za takve je mree znakovito da su
logistiki centri ili njihovi podsustavi (npr. robnodistribucijski centri) izravno povezani
s dobavljaima, odnosno skladitima, terminalima, robnotrgovinskim centrima,
robnodistribucijskim centrima (na drugim lokacijama), logistikim centrima (na drugim
lokacijama), te kupcima i potroaima.

Budui da su predmet rasprave multimodalne logistike mree, one se posebno analiziraju u treemu
dijelu ove rasprave.

162

Pomorski zbornik 42 (2004)1, 159-174

Ratko Zelenika, Helga Pavli

Multimodalne logistike mree

Logistika mrena oka u konvencionalnim logistikim mreama su povezana

prometnicama, linijama, kanalima, koridorima, transportnim lancima, logistikim
lancima, logistikodistribucijskim lancima (...). U funkcioniranju konvencionalnih
logistikih mrea posebnu vanost imaju logistiki operatori i prijevoznici (...).
2) Mikrologistike mree. Mikrologistike mree se kreiraju i dizajniraju na
relativno malom zemljopisnom podruju, odnosno na podruju mikrogospodarskoga
sustava, na podruju mikrologistikoga sustava, primjerice: mikrologistika mrea
u Primorsko-goranskoj upaniji. Za takve logistike mree karakteristino je da se
u njihovom fokusu nalazi jedan manji, srednji ili vei logistiki centar koji povezuje
horizontalno i/ili vertikalno vie proizvoaa i vie dobavljaa s vie malotrgovaca i
vie potroaa.
U mikrologistikim mreama mogu sudjelovati sve grane prometa, ali
najee sudjeluju: cestovni, eljezniki, pomorski i zrani transporti. Distribucija se,
u pravilu, obavlja samo konvencionalnim transportnom, a veoma rijetko kombiniranim
i multimodalnim transportnom. U funkcioniranju takvih mrea sudjeluju brojni
jednostavniji transportnih lanci, logistiki lanci, te logistikodistribucijski lanci (...).
3) Makrologistike mree. Za razliku od mikrologistikih mrea koje
funkcioniraju na relativno malom zemljopisnom podruju, makrologistike mree
se kreiraju i dizajniraju na odreenome nacionalnome gospodarskome tritu,
odnosno makrologistikome sustavu, primjerice: makrologistika mrea u Republici
Hrvatskoj. Za takve logistike mree znakovito je da u njima primarno mjesto ima vie
manjih, srednjih i veih logistikih centara koji horizontalni i vertikalno umreavaju
vie proizvoaa, preraivaa, dobavljaa, skladitara, robnotrgovinskih centara,
robnodistribucijskih centara, posrednika (...), kupaca, potroaa (...).
U kreiranju i dizajniranju makrologistikih mrea trebalo bi imati na umu brojne
imbenike, primjerice: prometnu infrastrukturu, prometnu suprastrukturu, stupanj
razvijenosti i strukturu gospodarstva, broj i strukturu proizvoaa i preraivaa,
broj i strukturu dobavljaa, broj i strukturu posrednika (npr. peditera, agenata,
prijevoznika...), broj i strukturu malotrgovaca, broj i strukturu kupaca, broj i strukturu
potroaa (...), visinu domaega bruto proizvoda u mikrologistikim zonama, stupanj
razvijenosti sive ekonomije (...). Niti makrologistikih mrea predstavljaju razliite
cestovne prometnice, eljeznike pruge, brodske linije, zrakoplovni koridori, rijeke,
vodeni kanali, naftovodi, plinovodi, vodovodi, iare (...).
U makrologistikim mreama s brojnim mrenim razliito dizajniranim oima
primarno mjesto zauzimaju manji, srednje veliki i veliki uzlovi (tj. vorovi), a to su,
zapravo, logistiki centri, izmeu kojih su locirani manji uzlovi koji predstavljaju brojne
proizvoae, preraivae, dobavljae, skladitare, terminale, prijevoznike, kupce,
Pomorski zbornik 42 (2004)1, 159-174

163

Ratko Zelenika, Helga Pavli

Multimodalne logistike mree

potroae (...). Takvi centri su opskrbljeni od proizvoaa, preraivaa, dobavljaa, a

oni opskrbljuju brojne kupce, odnosno potroae (...).
Aktivno u makrologistikim mreama djeluju brojni proizvoai, preraivai,
dobavljai, izvoznici, pediteri, logistiki operatori, prijevoznici, inspektorati
(veterinarski, fitosanitarni, sanitarni...), carinske slube, brojne morske luke, rijena
pristanita, cestovno-eljezniki terminali, eljezniki kolodvori, aerodromi (...), koji
na razliite naine sudjeluju u kreiranju i dizajniranju takvih mrea. U takvim mreama
moe biti vie milijuna otpremnih i odredinih mjesta, koja povezuju razliiti prijevoznici:
cestovni, eljezniki, pomorski, zrani, rijeni (...). U distribuciji materijalnih dobara
redovito se primjenjuju suvremene transportne tehnologije [5, 487-571]: paletizacija,
kontejnerizacija, RO-RO, LO-LO, RO-LO, FO-FO, Huckepack i Bimodalna tehnologija
transporta (...). Isto tako, u takvim mreama se redovito primjenjuju konvencionalni,
kombinirani i multimodalni transportni pothvati. Izmeu logistikih centara i drugih
aktivnih logistikih subjekata uspostavljaju se stalni ili povremeni transportni, logistiki
i logistikodistribucijski lanci koje kreiraju i dizajniraju klasini i logistiki mega i
nia operatori. Takvih operatora moe biti u makrologistikim mreama i vie tisua,
ovisno o veliini i sloenosti (...) takvih mrea.
4) Globalnologistike mree. Globalnologistike mree se kreiraju i dizajniraju
na svjetskome, globalnome gospodarskome i logistikome tritu, na planetu Zemlja.
Takve logistike mree tvori vie makrologistikih mrea, primjerice: globalnologistika
mrea u Europi. Za takve logistike mree karakteristino je da u njima primarno
mjesto ima vie mega, makro i mikro logistikih centara koji horizontalno i vertikalno
umreavaju brojne proizvoae, preraivae, dobavljae, skladita, terminale, manje
distribucijske centre, posrednike (...), kupce, potroae (...).
Logistiki menaderi i drugi logistiki strunjaci koji aktivno sudjeluju u kreiranju
i dizajniranju globalnologistikih mrea trebaju imati na umu brojne imbenike
bez kojih takve mree ne bi mogle optimalno funkcionirati, primjerice: veliinu i
strukturu logistikih gravitacijskih zona, stupanj razvijenosti i funkcionalnosti prometne
infrastrukture i suprastrukture, strukturu i stupanj razvijenosti gospodarstva, broj i
strukturu proizvoaa i preraivaa, dobavljaa, posrednika (npr. peditera, agenata,
prijevoznika...), malotrgovaca, kupaca, potroaa (...), visinu domaega bruto
proizvoda u mikro i makrologistikim zonama, stupanj razvijenosti sive ekonomije
(...), stupanj razvijenosti i funkcionalnosti suvremenih transportnih tehnologija (...).
Budui da globalnologistike mree ine mikro i makro nacionalne i vienacionalne
takve logistike mree, njihova je struktura veoma sloena i veoma zamrena,
veoma zahtjevna (...), i to s brojnih motrita, primjerice: tehnikoga, tehnolokoga,
organizacijskoga, ekonomskoga, pravnoga, ljudskoga, menadmentskoga, ekolokoga
(...).

164

Pomorski zbornik 42 (2004)1, 159-174

Ratko Zelenika, Helga Pavli

Multimodalne logistike mree

Osim proizvoaa, dobavljaa, logistikih centara, kupaca, potroaa (...) u

globalnologistikim mreama aktivno sudjeluju i drugi logistiki subjekti, primjerice:
pediteri, prijevoznici, logistiki operatori, veterinarski inspektorati, fitosanitarni
inspektorati, carinske slube, morske luke, rijena pristanita, cestovni terminali,
eljezniki terminali i kolodvori, cestovno-eljezniki terminali (...), koji na razliite
naine i u razliitim misijama sudjeluju u kreiranju i dizajniranju takvih mrea. U
takvim mreama svakodnevno se aktivira na milijune otpremnih i odredinih mjesta
koja povezuju razliiti prijevoznici: cestovni, eljezniki, pomorski, rijeni, zrani
(...).
Izmeu brojnih logistikih centara i drugih logistikih subjekata uspostavljaju se
stalni ili povremeni transportni, logistiki i logistikodistribucijski lanci, koje kreiraju
i dizajniraju brojni klasini i logistiki mega i nia operatori [7, 403-414; 9, 215-230].
Takvih operatora u globalnologistikim mreama moe biti i vie milijuna, to ovisi
o veliini i sloenosti (...) takvih mrea.
Globalnologistike mree omoguuju opskrbljivanje brojnih mega, makro i
mikrologistikih centara, njihovih podsustava, te svih logistikih subjekata na
odreenome globalnom, vienacionalnom podruju. Takve mree opskrbljuju stotine
milijuna potroaa sa stotinama milijuna razliitih artikala. Izmeu toliko mnogo
sudionika u takvim mreama nije jednostavno planirati i operacionalizirati sve logistike
aktivnosti i pritom zadovoljiti razliite elje i potrebe probirljivih konzumenata s
njihovim financijskim mogunostima, te optimalizirati zalihe. I ne samo to. Potrebno
je primjereno ureivati pravnoekonomske odnose izmeu svih pravnih subjekata te
izbjegavati sve mogue zamke u logistikoj industriji (...).
Visokosofisticirane procese logistike industrije mogu planirati, ostvarivati,
kontrolirati i optimalizirati samo obrazovani, osposobljeni, vjeti, iskusni, motivirani
(...) logistiki menaderi i logistiki strunjaci s primjerenim interdisciplinarnim i
multidisciplinarnim znanjima iz brojnih znanstvenih polja, primjerice: ekonomije,
prava, prometa, logistike, informatike, tehnologije, organizacije, lingvistike (...).
Sve vrste i svi modaliteti logistikih mrea, pa tako ni globalnologistike mree,
ne mogu optimalno funkcionirati bez materijalnih (robnih) tokova, informacijskih,
financijskih i vlasnikih tokova (...).
5) Megalogistike mree. Megalogistike mree se mogu kreirati, dizajnirati,
promatrati i istraivati na tri razine:
Megalogistike mree u uem smislu se kreiraju i dizajniraju na velikome
logistikome tritu na kojemu se masovno proizvode logistiki proizvodi,
primjerice: na podruju velike i logistiki razvijene drave (npr. Sjedinjenih
Pomorski zbornik 42 (2004)1, 159-174

165

Ratko Zelenika, Helga Pavli

Multimodalne logistike mree

Amerikih Drava),i na podruju velike ekonomske integracije (npr. Europske

unije) ili na podruju odreenoga kontinenta (npr. Europe).
Megalogistike mree u irem smislu se kreiraju i dizajniraju na velikome
logistikome tritu, gdje se proizvode logistiki proizvodi, a koje je vee od
podruja nekoga kontinenta, neke velike ekonomske integracije i neke velike
gospodarski razvijene drave, a to je, zapravo, logistiko trite na planetu
Zemlja.
Megalogistike mree u najirem smislu na dananjem stupnju razvoja tehnike,
tehnologije, znanosti (...), proizvodnih snaga i drutvenih odnosa, mogue
je samo teorijski i futuristiki promiljati jer se one odnose na proizvodnju
logistikih proizvoda izmeu tijela Sunevoga sustava, primjerice izmeu
Zemlje i Mjeseca (...).
Na osnovi spoznaja o temeljnim fenomenima vanijih logistikih mrea:
konvencionalnih logistikih, multimodalnih logistikih, mikrologistikih,
makrologistikih i globalnologistikih mrea, realno je promiljati znakovitosti
megalogistikih mrea na planetu Zemlja, odnosno megalogistikih mrea koje
povezuju sve aktivne sudionike logistikih industrija svih kontinenata na Zemlji:
Sjeverne i June Amerike, Europe, Azije, Afrike, Australije i Antarktika.
to tvori megalogistike mree? Takve mree tvore sve mogue mikro, makro
i globalistike mree koje se stalno dizajniraju i redizajniraju u milijardama procesa
proizvodnje logistikih proizvoda. injenica je da su takve mree izuzetno velikih
dimenzija te da se one mogu samo teorijski promatrati i izuavati. Njima se praktino ne
moe upravljati u tehnolokom, organizacijskom, ekonomskom, pravnom, ekolokom
(...) smislu. Za cjelovitim upravljanjem megalogistikim mreama praktino i nema
opravdanih potreba, jer mega i nia logistiki operatori, odnosno logistiki distributeri
upravljaju pojedinim segmentima takvih mrea, najee oni upravljaju pojedinim
logistikim lancima ili pojedinim fazama procesa proizvodnje logistikih proizvoda
(...).

3. Multimodalne logistike mree imbenik razvoja i afirmacije logistikih

sustava
U meunarodnoj logistikoj industriji, odnosno u procesima vienacionalne
proizvodnje logistikih proizvoda, u kojima se vie puta pojavljuje vie logistikih
centara s pripadajuim dobavljaima, posrednicima, kupcima, potroaima dizajniraju
se multimodalne logistike mree (shema 1).
Za multimodalne logistike mree znakovito je da je izravno i meusobno
povezano vie logistikih centara vertikalno i vie logistikih centara horizontalno s
pripadajuim logistikim subjektima, ta da u njima sudjeluje vie razliitih prijevoznih
sredstava iz vie razliitih grana transporta [6, 143].
166

Pomorski zbornik 42 (2004)1, 159-174

Ratko Zelenika, Helga Pavli

Multimodalne logistike mree

Niti multimodalnih logistikih mrea predstavljaju cestovne prometnice,

eljeznike pruge, zrakoplovni koridori, brodske linije, rijeke, vodeni kanali, naftovodi,
plinovodi, vodovodi, iare (...).
Najvanija multimodalna logistika mrena oka uzlovi (tj. vorovi) su logistiki
centri, a oni mogu biti: mikrologistiki centri,3 makrologistiki centri u uem smislu,4
makrologistiki centri u irem smislu5 i megalogistiki centri6 (...). Takvi centri mogu
opskrbljivati logistike subjekte na manjim ili veim logistikim gravitacijskim
podrujima. Manji uzlovi (tj. vorovi) u logistikim mreama predstavljaju dobavljae,
skladita, robnotrgovinske centre (RTC), robnodistribucijske centre (RDC), kupce,
potroae, prijevoznike (...).
U multimodalnim logistikim mreama aktivno djeluju brojni proizvoai, brojni
preraivai, brojni dobavljai, brojni izvoznici, brojni pediteri, brojni prijevoznici,
brojni inspektorati (veterinarski, fitosanitarni, sanitarni), carinske slube, brojne
morske luke, brojna rijena pristanita, brojni cestovno-eljezniki terminali, brojni
eljezniki kolodvori, brojni aerodromi (...), koji na razliite naine sudjeluju u kreiranju
i oblikovanju takvih mrea. U takvim mreama moe biti i vie milijuna ili milijardi
otpremnih i odredinih mjesta, koja razliiti prijevoznici (najee cestovni, eljezniki,
pomorski, rijeni, zrani), razliitim tehnologijama transporta (kontejnerizacija, RORO, LO-LO, RO-LO, Huckepack i Bimodalna tehnologija) u globalnim, makro i mikro
gospodarskim i logistikim sustavima uspjeno povezuju u djelotvorne transportne,
logistike i logistikodistribucijske lance. Takve lance kreiraju i dizajniraju klasini
i logistiki mega i nia operatori, kojih u multimodalnim logistikim mreama moe
sudjelovati na tisue (...).

Mikrologistiki centri mogu opskrbljivati do 50.000 logistikih subjekata na gravitacijskom

logistikom podruju do 50 km2
4
Makrologistiki centri u uem smislu mogu opskrbljivati od 51.000 do 100.000 logistikih subjekata
na gravitacijskom logistikom podruju od 51 do 100 km2
5
Makrologistiki centri u irem smislu mogu opskrbljivati od 101.000 do 250.000 logistikih
subjekata na gravitacijskom logistikom podruju od 101 do 200 km2.
6
Megalogistiki centri mogu opskrbljivati vie od 250.000 logistikih subjekata u gusto naseljenim
urbanim, odnosno gradskim podrujima. U velikim gradovima, primjerice s vie od milijun
stanovnika, moe se locirati vie razliitih, po strukturi i veliini, logistikih centara, kao na primjer:
vie megalogistikih, globalnologistikih, megalogistikih i globalnologistikih, globalnologistikih
i makrologistikih te vie mikrologistikih centara, ili bilo koja druga kombinacija razliitih
logistikih centara.
3

Pomorski zbornik 42 (2004)1, 159-174

167

168

DOBAVLJAI, POSREDNICI
SKLADITA, RTC, RDC,
POTROAI

LOGISTIKI
CENTRI

DOBAVLJAI, POSREDNICI
SKLADITA, RTC, RDC,
POTROAI

LOGISTIKI
CENTRI

INFORMACIJSKI TOKOVI
MATERIJALNI (ROBNI) TOKOVI
FINANCIJSKI TOKOVI
VLASNIKI TOKOVI

PROMETNICE, KORIDORI, LINIJE, KANALI, TRANSPORTNI LANCI, LOGISTIKI LANCI,

PRIJEVOZNICI

LOGISTIKI
CENTRI

Izvor: Zelenika, R.: Logistiki sustavi, Ekonomski fakultet sveuilita u Rijeci, Rijeka, 2005., p. 142.

M
I
K
R
O

M
A
K
R
O

G
L
O
B
A
L
N
I

Shema 1: Multimodalne logistike mree

GLOBALNI, MAKRO I MIKROGOSPODARSKI I LOGISTIKI

S
U
S
T
A
V
I

Ratko Zelenika, Helga Pavli

Multimodalne logistike mree

Pomorski zbornik 42 (2004)1, 159-174

Ratko Zelenika, Helga Pavli

Multimodalne logistike mree

I teorijski i praktiki multimodalne logistike mree mogu istodobno biti i

makrologistike, globalnologistike i megalogistike mree, ali se kao njihov podsustav
mogu pojaviti i mikrologistike mree.
Multimodalne logistike mree, bez obzira na njihovu duinu, irinu, broj mrenih
oka, broj mrenih uzlova (tj. vorova), gustou logistikih niti, sloenost i zamrenost
odnosa izmeu logistikih subjekata, broj aktivnih i pasivnih logistikih subjekata (...),
ne mogu optimalno funkcionirati bez materijalnih (robnih), informacijskih, financijskih
i vlasnikih tokova (...). Takve logistike mree redovito funkcioniraju u mega,
globalnim, makro i mikrogospodarskim i logistikim sustavima. One su, u pravilu,
veoma sloene, pa i zamrene, a redovito su sastavljene od vie mikrologistikih,
makrologistikih, globalnologistikih, a teorijski i od megalogistikih mrea.
Pravnoekonomski odnosi izmeu brojnih aktivnih i pasivnih logistikih subjekata
u multimodalnim logistikim mreama veoma su zamreni, jer se na takve odnose
primjenjuju pravna pravila i pravni instituti brojnih grana prava, primjerice: prava svih
grana prometa, pediterovo, multimodalno, skladino, luko, logistiko pravo (...).

4. Optimalizacija multimodalnih logistikih mrea

Upravljanje logistikim mreama, neovisno o tomu je li rije o konvencionalnim
ili multimodalnim logistikim mreama, odnosno mikro, makro, globalnim ili
megalogistikim mreama, vrlo je zahtjevno i sloeno, te zahtijeva izrazito sposobne
i kreativne logistike operatore. Tri su temeljna razloga tomu [4, 151]:
1) Logistike mree su esto velike i kompleksne. Mnoge kompanije obavljaju
stotina (ili tisua) kretanja tokova materijala i gotovih proizvoda izmeu
tvornica i skladita. Upravljanje razliitim proizvodnim grupama u logistikoj
mrei esto kreira razliite oblike zahtjeva za specijalnim skladitenjem,
rukovanjem materijalima i prijevozom.
2) Logistike mree moraju na uinkovit nain zadovoljiti trine potrebe.
U potroakom svijetu, uinkovito upravljanje tokovima proizvoda kroz
logistiku mreu ima krucijalno znaenje za zadovoljavanje zahtjeva kupaca/
potroaa.
3) Logistike mree moraju biti trokovno efikasne. Openito, operativni trokovi
(proizvodni, prijevozni, manipulacijski i skladini trokovi) ine znaajan
postotak prihoda kompanije. Stoga, upravljanje mreom mora biti ne samo
uinkovito u zadovoljavanju potreba kupaca, ve mora biti i to je vie mogue
uinkovito sa stajalita trokova.
Kada se raspravlja o optimalizaciji logistikih mrea, a time i o optimalizaciji
multimodalnih logistikih mrea treba imati na umu neprijepornu injenicu da sve
vrste logistikih mrea (a to su: konvencionalne logistike, multimodalne logistike,
mikrologistike, makrologistike, globalnologistike i megalogistike mree), zapravo,
Pomorski zbornik 42 (2004)1, 159-174

169

Ratko Zelenika, Helga Pavli

Multimodalne logistike mree

tvore transportni i logistiki, logistikodistribucijski lanci te transportne mree. To,

ustvari, znai da se optimalizacijom transportnih, logistikih i logistikodistribucijskih
lanaca te transportnih mrea u biti optimaliziraju logistike mree.
Na ovome mjestu potrebno je pozornost usmjeriti na vanija pitanja koja treba
imati na umu u promiljanju mogunosti optimalizacije logistikih mrea, kao to su
[6, 157-159]:
Izbor optimalnih putova, odnosno cestovnih prometnica, eljeznikih pruga,
morskih linija, zranih koridora, rijeka, cjevovoda (...), te svih vrsta
infrastrukturnih objekata, ureaja, postrojenja (...) koji omoguuju brzu,
sigurnu i racionalnu proizvodnju logistikih proizvoda, reguliraju procese
proizvodnje i ini ih sigurnim (...).
Izbor najpovoljnijih sredstava mehanizacije i najpovoljnijih prijevoznih sredstava
koji omoguuju sigurno, brzo i racionalno manipuliranje i prijevoz svih vrsta
predmeta distribuiranja, svim vrstama prijevoza i svim vrstama prometnica,
na svim moguim udaljenostima (...).
Izbor najpovoljnije kombinacije suvremenih transportnih tehnologija (npr.
paletizacije, kontejnerizacije, RO-RO, Huckepack, Bimodalne... tehnologije
transporta) koja bi omoguavala sigurno, brzo i racionalno svladavanje
prostornih i vremenskih dimenzija izmeu svih otpremnih i svih odredinih
mjesta, pa i u najsloenijim i najduim transportnim, logistikim i logistiko
distribucijskim lancima (...).
Izbor najpovoljnijega vremena manipuliranja, transporta i distribucije materijalnih
dobara u svim vrstama transportnih, logistikih i logistikodistribucijskih
lanaca te svim vrstama i modalitetima transportnih i logistikih mrea (...).
Izbor najpovoljnije kombinacije metoda optimalizacije zaliha materijalnih dobara
(...), te najpovoljnijega obrtaja materijalnih dobara, kapitala, raspoloivih
potencijala i resursa (...).
Izbor napovoljnijih transportnih, logistikih i logistikodistribucijskih lanaca sa
svim svojim elementima: karikama, nitima, uzlovima (tj. vorovima), oima,
te svim znaajkama gravitacijskih logistikih zona (...).
Izbor najpovoljnije kombinacije organizacijskih modela, organizacijskih
struktura, organizacije upravljanja, organizacije rukovoenja i organizacije
rada (...) u svim organizacijskim oblicima svih logistikih subjekata i svih razina
logistikih sustava: mikro, makro, globalnih i megalogistikih sustava (...).
Izbor najpovoljnijih informatikih tehnologija i informacijskih sustava, koji
bi uinkovito podravali sve aktivnosti u procesima proizvodnje logistikih
proizvoda (...).
Izbor najpovoljnijih modela upravljanja materijalnim (robnim) tokovima,
upravljanja informacijskim, financijskim i vlasnikim tokovima (...), koji bi
omoguili uspjeno, uinkovito i profitabilno poslovanje, te stalan rast i razvoj
aktivnih sudionika u logistikoj industriji (...).
170

Pomorski zbornik 42 (2004)1, 159-174

Ratko Zelenika, Helga Pavli

Multimodalne logistike mree

Izbor najpovoljnije kombinacije ljudskoga potencijala: logistikih kreativnih i

operativnih menadera i logistikih strunjaka razliitih profila koji upravljaju
svim potencijalima i resursima, procesima, aktivnostima (...) svih aktivnih
logistikih subjekata, u svim procesima proizvodnje logistikih proizvoda, u
svim transportnim, logistikim i logistikodistribucijskim lancima, transportnim
i logistikim mreama (...) svih vrsta i modaliteta (...).
Informacijske tehnologije pomau ljudskim potencijalima u formiranju i
racionalizaciji logistikih mrea suvremenim tehnikotehnolokim dostignuima u
podruju informatizacije i komunikacije. Logistikim mega i nia operatorima, odnosno
logistikim distributerima koji kreiraju i dizajniraju sve vrste logistikih mrea i njihovih
sastavnih dijelova, stoje na raspolaganju brojne kvantitativne metode i modeli [10, 4456; 8, 116-124] kojima mogu racionalizirati brojne procese i aktivnosti u logistikim
mreama, kao to su metode operacijskih istraivanja, odnosno metode linearnoga,
nelinearnoga i dinamikoga programiranja, teorijama igara, mrenim planiranjem,
redovima ekanja, upravljanja zalihama, metodama trokovne uinkovitosti (...), ali
i ekonometrijskim metodama i modalitetima, kao to su: metode i modeli regresijske
analize, metode simulacija, optimalnoga rezerviranja (...).

5. Zakljuak
Svaki logistiki subjekt sastavni je element neke ili neije logistike mree.
Danas svako poduzee ima svoju mreu poslovnih subjekta (proizvoaa, dobavljaa,
kupaca, potroaa, banaka, osiguravajuih drutava, tijela drave uprave). Svi su
oni meusobno povezani raznim vezama i tokovima (materijalnim, financijskim,
informacijskim). Svi zajedno oni tvore mreu meuosobno povezanih karika.
Svladavanje prostornih i vremenskih udaljenosti izmeu logistikih subjekata
disperziranih diljem svijeta, omoguavanje isporuke pravoga proizvoda na pravo
mjesto, u pravo vrijeme uz to manje trokove () nametnulo je kreiranje sloenih
multimodalnih logistikih mrea. Takve logistike mree ukljuuju brojne karike
koje su meusobno povezane vrstim partnerskim vezama, povjerenjem i dijeljenjem
zajednikih ciljeva. Svaki logistiki subjekt dizajnira neki oblik mikrologistike
mree u kojoj, iz svojega logistikoga centra, opskrbljuje druge logistike subjekte.
Povezivanjem s drugim logistikim centrima, drugim karikama logistikih mrea,
postaje sastavni dio neke vee, kompleksnije i sloenije logistike mree. Time klasina
mikrologistika mrea prerasta i postaje sastavni dio multimodalne, odnosno makro,
globalne ili megalogistike mree. Zajedniko djelovanje u takvim modalitetima mrea
omoguuje ostvarivanje temeljnih logistikih ciljeva: isporuka pravoga proizvoda i/ili
usluge na pravo mjesto, u pravo vrijeme uz odgovarajue trokove, ali uz uvjet da
maksimalno zadovolje elje, potrebu i potranju kupaca, korisnika i potroaa.
Optimalizacija upravljanja logistikim mreama, posebice multimodalnim
Pomorski zbornik 42 (2004)1, 159-174

171

Ratko Zelenika, Helga Pavli

Multimodalne logistike mree

logistikim mreama namee potrebu paljivog izbora optimalnih putova distribucije,

najpovoljnijih sredstava mehanizacije i najpovoljnijih prijevoznih sredstava koji
omoguuju sigurno, brzo i racionalno manipuliranje i prijevoz svih vrsta predmeta
distribuiranja, svim vrstama prijevoza, svim vrstama prometnica, na svim moguim
udaljenostima, izbor najpovoljnije kombinacije suvremenih transportnih tehnologija,
napovoljnijih transportnih, logistikih i logistikodistribucijskih lanaca (). U takvim
uvjetima logistikim operatorima pomau razni oblici informacijskih tehnologija
i informacijskih sustava, koji uinkovito podravaju razne aktivnosti u procesima
proizvodnje logistikih proizvoda (...).
Literatura:
[1] Dragievi, A., Dragievi, D.: Natuknica mrea, Leksikon ekonomije i informatike, Informator,
Zagreb, 1999.
[2] Ballou, R.H.: Business Logistics Management, Planning, Organizing and Controlling the Supply
Chain, fourth edition, Prentice-Hall International, Inc., New Jersay, 1999.
[3] Pfohl, H.Ch.: Logistik-management, Funktionen und Instrumente, Springer Verlag, Berlin et all.,
1994.
[4] Robertson, J.F., Copacino, W.C., Howe, R.E.: The Logistics Handbook, Maxwell Macmillan Inc.,
New York et all., 1994.
[5] Zelenika, R.: Prometni sustavi Tehnologija Organizacija Ekonomika Logistika
Menadment, Ekonomski fakultet Sveuilita u Rijeci, Rijeka, 2001.
[6] Zelenika, R.: Logistiki sustavi, Ekonomski fakultet Sveuilita u Rijeci, Rijeka, 2005.
[7] Pupavac, D., Zelenika, R., Jakomin, I.: Logistics Operator - Creator of an Inclusive Global
Logistics System, 6th International Conference on Traffic Science ICTS 2002., Potroro, 2002.
[8] Vukmirovi, S., Zelenika, R.: Informatiko oblikovanje baza modela transportnih mrea, Suvremeni
promet, Hrvatsko znanstveno drutvo za promet, 24, 2004., 1-2.
[9] Zelenika, R., Zeki, Z.: Mega Carriers and Nishe Operators of the Multimodal Transport in the
Kaleidoscope of Compatibility and Complements, Scientific Sympozium, ISEP 97., Ljubljana,
1997.
[10] Zelenika, R., Vukmirovi, S., apko, Z.: Consideration on Classification of Quantitative Business
Models in Conditions of Modern Applicative Computer Support, Informatologija, 37, 2004., 1.
[11] Natuknica Mrea, Informatiki rjenik: cjelovit i detaljan prirunik za posao, kolu, knjinicu i
dom, Microsoft Press, Znak, Zagreb, 1995.
[12] Natuknica Mrea, ribarska, Pomorska enciklopedija, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb,
1981., svezak 5.

172

Pomorski zbornik 42 (2004)1, 159-174

Ratko Zelenika, Helga Pavli

Multimodalne logistike mree

Ratko Zelenika
Helga Pavli

Multimodal Logistic Networks

Summary
This scientific study has been basically aimed at examining and analyzing the contemporary phenomena,
that is the meaning, features, and elements of logistic networks, with a view to finding a scientifically
well grounded answer to the following question: What are logistic networks and what is their role in
economic systems? On the ground of basic knowledge on logistic networks thus achieved, special
attention has been paid to the analysis of multimodal logistic network basic features. The results
obtained represent the scientific paradigm for an appropriate management and optimization of logistic
networks, and consequently of multimodal logistic networks as well.
Key words: network, logistic network, multimodal logistic network, logistic operators

Reti logistiche multimodali

Sommario
Lintento fondamentale del presente studio la ricerca e lanalisi dellattuale fenomeno delle reti
logistiche e sceverarne il concetto, il carattere e gli elementi costitutivi. Lo scopo rispondere in modo
scientifico alla domanda di base: Che cosa sintende per reti logistiche? Qual il loro ruolo nei
sistemi economici? In base alle cognizioni sulle reti logistiche acquisite in generale e sui fenomeni delle
singole modalit delle reti logistiche in particolare, speciale attenzione viene rivolta allanalisi delle
caratteristiche essenziali delle reti logistiche multimodali. I risultati dellanalisi creano un archetipo
scientifico per una efficace gestione ovvero di ottimizzazione delle reti logistiche e di conseguenza
delle reti logistiche multimodali.
Parole chiave: rete, rete logistica, rete logistica multimodale, operatori logistici

Pomorski zbornik 42 (2004)1, 159-174

173