Studij:

DIPLOMSKI STUDIJ LATINSKOG JEZIKA I

KNJIEVNOSTI

ifra
predmeta:

Naziv predmeta:
Epistolografija hrvatskih latinista

Akademska
godina:

2015./1
6.

Hrvatski jezik

Jezik
izvoenj
a:

Status
predmeta
Preduvjet
upisa:
Nositelj:
Izvoditelji:
Organizacija
nastave:
Praenje
uspjenosti
izvedbe
nastave
Osiguranje
kvalitete
izvedbe
nastave

Cilj
predmeta:

Godi
na
studi
ja:

1. i
2.

ECTS

Semesta
r

Ljetni

Razi
na
ishod
a
uenj
a:

Izborni

Dr. sc. Diana Sori

Dr. sc. Diana Sori
Predavanja
15

Seminari

Vjebe

Studentske ankete i analiza rezultata

Prema Pravilniku o sustavu osiguranja kvalitete Sveuilita u Zadru
Izvjee o izvedenoj nastavi

Temeljni je cilj kolegija upoznati studente s glavnim predstavnicima

humanistike epistolografije hrvatskih latinista i njihovih djela u
povijesnom europskom kontekstu. Studenti e se takoer upoznati s
generikim pravilima pisma kao knjievnog anra i s epistolografskim
teorijama.
Cjelina:

Opis
predmeta
po
cjelinama:

Tematska cjelina 1:
Ope karakteristike pisma
Tematska cjelina 2:
Epistolografske teorije
Tematska cjelina 3:
Hrvatski epistolografi

Cjelina

Tjedan

Izvoenje sadraja predmeta po tjednima

Predavanja / Seminari / Vjebe
Tema

Sati

predmeta

Uvod u kolegij

Materijali, prenoenje pisama i formalne karakteristike pisma

Klasifikacija pisama (formalno, sadrajno, prema kriteriju

istinitosti)

Klasifikacije pisama prema antikim piscima

Hrvatski epistolografi (Ivan Vitez od Sredne, Marko Maruli)

10

Hrvatski epistolografi (Jakov Banievi)

11

Hrvatski epistolografi (Stjepan Brodari)

12

Hrvatski epistolografi (F. Trankvil Andreis, Andrija Dudi)

13

Hrvatski epistolografi (Antun Vrani)

14

Hrvatski epistolografi ( Antuna Vrania)

15

Zavrni osvrt i priprema za ispit

Ope znaajke srednjovjekovne epistolografske teorije ars

dictaminis
Ars dictaminis najvanij predstavnici (Albericus Casinensis,
Adalbertus Samaritanus, Hugo Bolonjski itd.)
Humanistika epistolografska teorija ars epistolandi (Agostino
Dati, Niccolo Perotti itd.)
Humanistiki epistolografski prirunici (Erazmo, J. L. Vives i F.
Niger)

Literatura

Obvezna

Dopunsk
a:

1
1
1
1

Hrvatski latinisti / Croatici auctores qui Latine scripserunt, sv. III., Zagreb, 1969-1970.
Krsti, K., Latinitet kod junih Slavena, Enciklopedija Jugoslavije,
Zagreb, 1962, str. 478-494.
Mardei, R., Novovjekovna latinska knjievnost, u: Povijest
svjetske knjievnosti, knj. 2, Zagreb, 1977., 405-480.
IJsewijn, J., Companion to Neo-Latin Studies. Part I: History and
Diffusion of Neo-Latin Literature, Leuven 1990.
IJsewijn, J. D. Sacr, Companion to Neo-Latin Studies. Part II:
Literary, Linguistic, Philological and Editorial Questions, Leuven
1998.

Castillo, C., 1974. La epstola como gnero literario de la

antigedad a la edad media latina, Est. Cls. 18, 427-442.
Chartier, Roger Boureau, Alain Dauphin, Ccile, 1997.

Pripremn
i
materijal
i:

Correspondence. Models of Letter-Writing from the Middle Ages

to the Nineteenth Century. Polity Press.
Cugusi, Paolo, 1983. Evoluzione e forme dell'epistolografia
latina nella tarda repubblica e nei primi due secoli dell'impero,
con cenni sull'epistolografia preciceroniana. Roma Herder.
Murphy, J. James, 2001. Rhetoric in the Middle Ages. Arizona
Center for Medieval and Renaissance Studies Tempe, Arizona.
Peri, Olga, 1978. Zbirka pisama Ivana Viteza od Sredne iva
antika XXVIII, Skopje, 99-111.
Peri, Olga, 1990.Tragom Ivana esmikog u pismima Ivana
Viteza od Sredne Mogunosti, 1-2, Split.
Scarpat, Giuseppe, 1972. L'epistolografia, u Introduzione allo
studio delle cultura classica. Volume primo. Marzorati Editore
Milano. 473-513.
Stepani, Gorana, 2003. Retorika Marulievih epistolarnih
tekstova CM XXII, 41-53.

Pripremni materijali nalaze se na e-learning sustavu Merlin

Nastavne metode i nain izvoenja predmeta

Predavanje, LCD projekcije, diskusija

Izraun ECTS bodova
NAPOMENA: Prosjeno radno optereenje studenta/ice za stjecanje 1 ECTS boda = 25 - 30 sati

uenj
a

Ishod
i

Raspodjela ECTS
bodova prema
studijskim
obvezama (upisati
udio u ECTS
bodovima za
svaku aktivnost
tako da ukupni
broj ECTS bodova
odgovara
bodovnoj
vrijednosti
predmeta):

Pohaanje nastave

0,
5

Praktini rad

Kolokvij

Priprema za
predavanje

Referat

Pismeni ispit

Domae zadae

Seminarski
rad

Usmeni ispit

Istraivanje

Esej

(Ostalo
upisati)

Eksperimentalni rad

Projekt

(Ostalo
upisati)

1,5

Nakon poloenog ispita iz ovoga kolegija studenti e biti sposobni:

definirati i tumaiti pojmove epistolografskih teorija ars dictaminis i
Ocjenjivanje steenih znanja i vjetina

NAPOMENA: Konana ocjena formirat e se na temelju ostvarenog uspjeha na svim

elementima ocjenjivanja koja su dolje navedena. Svi elementi ocjenjivanja moraju biti ocijenjeni
prolaznom ocjenom.
Elementi ocjenjivanja

Broj elemenata

Aktivnost na predavanjima

1
Pismeni ispit
Ukupno
* Tijekom semestra studenti su/nisu duni
Formiranje ocjene
U postotku (od do)

Obveze studenata

10
90
100

Ocjena

0-50
51-63

1 (nedovoljan)
2 (dovoljan)

64-76

3 (dobar)

77-88

4 (vrlo dobar)

89-100

5 (izvrstan)

Nazonost nastavi (u postotcima)

Oblik nastave
Redovni studenti
Izvanredni studenti
Predavanja
75%
10%
Vjebe
Evidencija nazonosti
Obrasci evidencije nazonosti studenata na nastavi
Uvjeti za dobivanje potpisa (nabrojati):
Redovito pohaanje nastave

rokovi
Prvi
Ispiti

Bodovi

Raspored odravanja kolokvija i ispita

vrsta ispita
datum odravanja ispita
Pismeni

Drugi
Trei
etvrti

Pismeni
Pismeni
Pismeni

Konzultacije
dan u tjednu

vrijeme odravanja

mjesto odravanja

Utorak (i po dogovoru)

17. 00

Odjel za klasinu filologiju

Kontakt informacije
diana.soric@unizd.hr