Gradska Slika Zdravlja

GRADSKA SLIKA ZDRAVLJA, travanj 2009.
GRADSKI URED ZA ZDRAVSTVO,

RAD, SOCIJALNU ZATITU
I BRANITELJE
travanj 2009.
GRADSKI URED ZA ZDRAVSTVO, RAD, SOCIJALNU

ZATITU I BRANITELJE
www.zagreb.hr
GRADSKA SLIKA ZDRAVLJA
SADRAJ
PREDGOVOR
8
1. TO JE GRADSKA SLIKA ZDRAVLJA? 11
2. OSNOVNI PODACI O GRADU ZAGREBU
Povijest Grada Zagreba
12
12
Administrativna podjela i ustroj
16
Podjela Grada Zagreba na gradske etvrti
17
3. DEMOGRAFSKI POKAZATELJI 20
Broj stanovnika i gustoa naseljenosti 20
Dobna i spolna struktura stanovnitva Grada Zagreba 22
Obrazovna struktura
24
Prirodni prirast
24
Oekivano trajanje ivota
25
Obitelj prema sastavu 27

Samaka kuanstva
29
4. INVALIDI
30
5. ZDRAVSTVENI POKAZATELJI 32
Porodi 32
Prekidi trudnoe
33
Vodei uzroci smrti u Gradu Zagrebu 33

Standardizirane stope smrtnosti na 100.000 stanovnika usporedbe s drugim zemljama
35
Pobol 37
Bolniki pobol
38
Procijepljenost preventivno medicinski pokazatelj

Vodei javnozdravstveni problemi
39
40
6. ZDRAVSTVENA ZATITA 51
Zdravstvena zatita na primarnoj razini
52
Zdravstvena zatita na sekundarnoj razini
52
Zdravstvena zatita na tercijarnoj razini
53
Organizacijski oblici zdravstvene zatite
53
Zdravstvene ustanove u vlasnitvu Grada Zagreba
53
Primarna zdravstvena zatita opa medicina 54

Zdravstvena zatita dojenadi i predkolske djece
Zdravstvena zatita ena
59
57
Medicina rada
63
Zatita i lijeenje usta i zubi
65
Hitna medicinska pomo
68
Preventivna zatita - dojenad i predkolska djeca, odrasli

Bolniki pobol
70
79
Ispisani bolesnici po zdravstvenim ustanovama - trendovi
80
Bolesnici hospitalizirani tijekom 2007. godine po dobi, spolu i prebivalitu
84
Stopa hospitalizacija na 10.000 stanovnika po dobi, spolu i prebivalitu
85
Vodee dijagnoze prema broju bolesnika i duljini lijeenja

Lijeeni bolesnici prema prebivalitu i dobi
89
93
Bolnoopskrbni dani prema prebivalitu i dobi 95

Bolesnici s prebivalitem u Zagrebu lijeeni u zagrebakim bolnicama 98
Lijeeni bolesnici s prebivalitem u Zagrebu i ostvareni bolnoopskrbni dani prema skupinama
bolesti 99
Bolniki odjeli prema broju bolesnika i trajanju lijeenja
103
Najee dijagnoze prema bolnoopskrbnim danima po zdravstvenim ustanovama

Ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka 113
Usporedbe 1993. i 2007. godine
114
Prosjeno trajanje lijeenja u zagrebakim bolnicama - trend 116
7. SOCIO-EKONOMSKI POKAZATELJI
Nezaposlene osobe u Gradu Zagrebu
Stanovanje
118
119
Program drutveno poticane stanogradnje
8. STANJE OKOLIA
Vode
120
Zrak
125
Gospodarenje otpadom
Buka
117
119
120
133
134
Zelene povrine
136
Biciklistike staze
138
Deratizacja, dezinfekcija i dezinsekcija
139
9. STANJE SIGURNOSTI U GRADU ZAGREBU POLICIJSKA

UPRAVA ZAGREBAKA
142
Nasilje maloljetnika
Nasilje u obitelji
143
142
104
10. ORGANIZACIJA ZAJEDNICE

Predkolski odgoj
144
144
Osnovne kole 146

Srednje kole
147
Civilno drutvo
147
10. ANKETNA ISTRAIVANJA O ZDRAVLJU
149
Eurostatov Pilot program Grada Zagreba Europska zdravstvena anketa
149
Ankete Gradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i branitelje
150
11. PROGRAMI I MJERE U GRADU ZAGREBU
154
Program preventivne mobilne mamografije i Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke
za Grad Zagreb
154
Monitoring kakvoe zraka i pokretne jedinice za mjerenje kakvoe zraka
Program izrade peludnog kalendara
Biometeoroloka prognoza
155
156
157
Program Europske alergogene mree EAN
157
Program Ekoloki atlas Grada Zagreba
157
Program izrade karte buke i akcijskog plana za Grad Zagreb
158
Program promicanja zatite od buke Zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija tampar 158
Akcija zbrinjavanja lijekova s isteklim rokom trajanja 158
Pomoi za opremu novoroenog djeteta za 2007. godinu
Program kola disanja
159
Program Astma-kamp
159
Program Astma teaj za edukatore

Program kola u bolnici
160
Bolnica prijatelj djece
161
160
Jaslice i vrti u sklopu Djeje bolnice Srebrnjak

Djeji kardiotorakalni centar
159
161
161
Odjel za poremeaje spavanja 161

Savjetovalite za mlade
161
Projekti i programi ouvanja reproduktivnog zdravlja kolske populacije 162

Program cijeplja uenica 7. razreda osnovnih kola cjepivo protiv HPV-a
162
Program prevencije karijesa kod djece u vrtiima i osnovnom kolama grada Zagreba 163
Program Depresija i suicid - rano prepoznavanje simptoma i rizinog ponaanja kod kolske
djece 163
Programi zatite djece na internetu
163
Zatita ena u vezi s planiranjem obitelji, trudnoom, poroajem i majinstvom

Programi zdravstvenog prosvjeivanja i promicanja zdravlja
Program ranog otkrivanja raka plua i bronha
165
Program ranoga otkrivanja raka vrata maternice
166
165
Program ranog otkrivanja raka prostate za osobe od 55-65 godina

Plan pripremljenosti na pandemiju gripe
164
166
167
Programi ranog otkrivanja i suzbijanja zaraznih i kroninih masovnih nezaraznih bolesti

167
Program rada Slube za prevenciju ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija
tampar
169
Program psihofiziki poremeaji kao posljedica djelovanja mobbinga na zdravlje
169
Program zdravstvene zatite osoba s invaliditetom i djece s tekoama u razvoju
170
Program rehabilitacije za ene operirane od raka dojke

Centar za zatitu mentalnog zdravlja
171
171
Javnozdravstveni akcijski plan prevencije bolesti cirkulacijskog sustava za Zagrepane

starosne dobi od 65-74 godine
171
Kretanjem do zdravlja 172
Palijativna skrb
172
Program uklanjanja ambrozije
172
Projekt izgradnje Centralnog ureaja za proiavanje otpadnih voda Grada Zagreba 173
Projekt gradnje spalionice otpada
173
Program zatite i poboljanja kakvoe zraka u Gradu Zagrebu 2009-2012.
173
Program Edukativno-rekreativni kamp za djecu i mlade s kroninom bubrenom bolesti

174
Preventivni programi PUZ-a
174
Hitna stomatoloka sluba
175
Ustanova za hitnu medicinsku pomo 175

Projekt izgradnje Doma zdravlja u Remetama 175
Program realizacije kapitalnih zdravstvenih objekata 175
ZAKLJUAK
LITERATURA
IMPRESSUM:
176
177
180
PREDGOVOR
Projekt Zdravi grad pokrenuo je 1986. godine Regionalni ured za Europu

Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) s ciljem razvitka pozitivnog koncepta
zdravlja u europskim gradovima bez politikih granica. Zagreb je bio jedan
od osnivaa Projekta Zdravi grad, tj. kao jedanaesti grad u Europi prihvatio
je ciljeve i stremljenja Zdravih gradova. Osnovna zadaa bila je promocija i
razvijanje pozitivnog koncepta zdravlja u svim segmentima ivota grada. Projekt
Zdravi grad temelji se na strategiji Zdravlje za sve. Odmah po ukljuenju,
Grad Zagreb je 1988. godine organizirao III. simpozij, odnosno Konferenciju
europskih Zdravih gradova, koja je deset godina poslije, 1998. godine na Atenskoj
konferenciji, slubeno proglaena poetkom Europskog projekta zdravih gradova.
Zdravlje se moe postii tek zajednikim naporima pojedinaca, skupina,
cjelokupne zajednice koja ivi u jednom gradu. Na zdravlje i kvalitetu ivota stanovnika
utjee materijalni status (gospodarske prilike, zaposlenost, prihodi, uvjeti stanovanja),
osobni ivotni stil (odgovornost za vlastito zdravlje, prehrana, rekreacija), zdravstvena
zatita, socijalno okruenje (politika, kultura, demografija), prirodno okruenje
(klima, voda, zrak), inicijative lokalne zajednice, tjelesna aktivnost, zdravi okoli,
edukacija i preventiva. Stoga odabirom vlastitog stila ivota i svojim djelovanjem,
ljudi direktno i bitno utjeu na svoje zdravlje. Strategija Zdravlje za sve temelji se
na osnovnom stratekom naelu mulitsektorskog pristupa po kojem zdravlje nije
samo stvar sustava zdravstva, ve svih sustava unutar jednog drutva u kojem graani
moraju participirati, a ujedno se i brinuti o kvaliteti bioloke, socijalne i fizike okoline.
Projekt Svjetske zdravstvene organizacije Zdravi grad dugoroni je
meunarodni razvojni projekt, kojemu je cilj postaviti zdravlje pri vrhu dnevnog
reda politikih imbenika u europskim gradovima, te promicati lokalne sveobuhvatne
strategije za zdravlje i odrivi razvoj zasnovane na principima i dugoronim ciljevima
strategije Zdravlje za sve za 21. stoljee i Lokalni dnevni red za 21. stoljee. U
konanici, projekt Zdravi grad, nastoji poboljati urbano okruenje u kojem ljudi ive
(rade ili se koluju) i time unaprijediti njihovo fiziko, duevno i socijalno blagostanje.
Drage sugraanke i sugraani!
Zdravlje je osnovno ljudsko pravo i ono je nuno za drutveni i ekonomski

razvoj svake zajednice. Kao to kae stara narodna mudrost zdravlje je najvee
bogatstvo, i zato ga treba uvati i pruati mu posebnu pozornost. Opredjeljenje je ove
Gradske uprave Grada Zagreba da svojim graanima osigura uvjete u kojima e moi
ostvariti puni potencijal svoga zdravlja.
Zdravlje graana bila nam je i
ostati e misao vodilja pri donoenju
vanih gradskih odluka, strategija i
stratekih dokumenata koji imaju
utjecaj na zdravlje graana Grada
Zagreba. Imali smo i imat emo na
umu utjecaj na zdravlje graana
Zagreba kada raspravljamo i
donosimo odluke vezane ne samo
uz unapreivanje zdravlja kroz
zdravstvene i preventivne programe,
ve i odluke vezane uz urbanizam,
zatitu okolia, promet, komunalije,
gospodarstvo. Posebnu skrb i
nadalje emo voditi o najranjivijim skupinama u Gradu: djeci i mladima, invalidima,
braniteljima te naim sugraanima starije ivotne dobi, budui da smo se i do sada ve
dokazali kao socijalno osjetljiva gradska uprava.
Stoga, u godinama koje slijede, kao i do sada, promocija zdravlja treba biti
integralni dio gradskih razvojnih politika.
Gradonaelnik Grada Zagreba

Milan Bandi, dipl. politolog
G R A D S K A S L I K A Z D R AV L JA
Potovani!
Ponosni smo to je Grad Zagreb nastavio dugogodinju uspjenu tradiciju

sudjelovanja u Europskom projektu zdravih gradova, Svjetske zdravstvene organizacije
(WHO). Priznanje za postignute rezultate na podruju promicanja zdravlja tijekom
dvadeset godina rezultiralo je odlukom Svjetske zdravstvene organizacije o odabiru
Grada Zagreba za metropolu domaina Meunarodne konferencije Zdravih gradova,
koja je odrana 2008. godine, dvadeset godina nakon prve konferencije. Posebna mi
je ast to se konferencija vratila u
Grad Zagreb, koji je bio jedan od
pokretaa Projekta zdravih gradova.
Time je Grad Zagreb jedini dva puta
imao ast ugostiti vodee strunjake
urbanog zdravlja cijeloga svijeta.
Usuujem se rei da je
Grad Zagreb meu sedamdeset i
pet najzdravijih i najhumanijih
gradova na svijetu, a to nas
zaduuje u buduim godinama
i postavlja nam nove zadae i
ciljeve. U tom smislu potrebno
je sagledati sadanje stanje, dobiti kompletnu sliku zdravlja, a to je jedino
mogue prikupljanjem, analizom i obradom svih parametara koji imaju direktan
i indirektan utjecaj na zdravlje svakog naeg sugraanina. Stoga smo, kao i svi
drugi gradovi iz velike obitelji Zdravih gradova pripremili izvjetaj zdravstvenog
stanja populacije - izradili Gradsku sliku zdravlja. Pred Vama je izvjetaj koji je
rezultat interdisciplinarne razmjene iskustava i informacija, a koji e posluiti za
definiranje daljnjih akcjia, programa, projekata i potreba graana Grada Zagreba.
Uvjereni smo kako e ova publikacija opravdati sva oekivanja i motivirati
gradske slube, zavode, urede i gradsku vlast u prepoznavanju i donoenju
odluka koje e graanima Grada Zagreba osigurati uvjete za bolje zdravlje.
Prevencija bolesti i zatita zdravlja danas, znai briga za nae vlastito zdravlje
i budunost naeg grada.
Proelnik Gradskog ureda za
zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i
branitelje
Dr. Zvonimir ostar
10
1. TO JE GRADSKA SLIKA ZDRAVLJA?

Gradska slika zdravlja je kvantitativan i kvalitativan opis zdravlja graana i
svih imbenika koji utjeu na zdravlje u gradu (socijalni, okolini, infrastrukturni
imbenici, nain ponaanja). Nastaje sumiranjem razliitih podataka o zdravlju
koji ve postoje u gradu. Koristi se za identifikaciju problema, predlaganje podruja
djelovanja na kojima je mogue postii poboljanje, te potie na akcije za unapreenje
imbenka koji utjeu na zdravlje u gradu.
Gradska slika zdravlja nije konana slika, ona je galerija slika, koje se svake
godine moraju ponovno prikupiti, evidentirati, registrirati, analizirati, nadopunjavati,
objediniti i izloiti. Ona predstavlja instrument za evaluaciju tijekom godina koje
slijede. Slika zdravlja predstavlja povijesni dokument grada.
Iz publikacije
Gradske slike zdravlja: kako izvjetavati o zdravlju u Vaem gradu,
Svjetska zdravstvena organizacija, Regionalni ured za Europu, 1995.
Sukladno lanku 9. stavku 7. Zakona o zdravstvenoj zatiti, jedinice podrune

(regionalne) samouprave donose jednogodinje i trogodinje planove promicanja
zdravlja, prevencije, te ranog otkrivanja bolesti. Vjerujemo da e ova Gradska
slika zdravlja doprinijeti izradi planova promicanja zdravlja i prevencije, te ranog
otkrivanja bolesti.
11
2. OSNOVNI PODACI O GRADU ZAGREBU

Grad Zagreb je stari srednjoeuropski grad naseljen od davnina. Smjeten je u
sjevernoj Hrvatskoj, na rijeci Savi, 170 km od Jadranskog mora, 122 m iznad razine mora,
na 4510;15N, 1530E, na samom jugoistonom rubu srednje Europe. On je glavni i
najvei grad Republike Hrvatske, na ijoj povrini od 641.355 km, prema podacima iz
2001. godine, ivi 799.145 stanovnika.
Zagreb je biskupski grad ve 900 godina, slobodan i kraljevski grad 750 godina,
univerzitetski grad 300-godinje tradicije, bogato znanstveno, trgovako, gospodarsko i
poslovno sredite, sveuilini centar, grad kulture, umjetnosti i zabave, grad s jednim od
najveih sajmova na svijetu Zagrebakim velesajmom, grad godinje smotre folklora
cijeloga svijeta. Grad Zagreb je organizator biennala suvremene glazbe, domain
Animafesta - svjetskog festivala animiranog filma i sjedite Zagrebake kole crtanog filma.
Zagreb je grad svjetskih prvaka u mnogim portskim disciplinama, priznatih i poznatih
sportaa, te portskih rekreacijskih kompleksa. Zagreb je grad znanstvenika, pjesnika,
romanopisaca, dramatiara, skladatelja, slikara, kipara i drugih umjetnika. On je i zdravi
grad pod Medvednicom, grad zelenih parkova, etalita, park uma, brojnih izletita u
prekrasnoj okolici bogatoj dvorcima i ljekovitim toplicama. Raskrije je srednjoeuropskih
putova, sjecite vanih prometnica izmeu jadranske obale i srednje Europe, jedna od
najvitalnijih metropola Europe. Zagreb je grad umjerene klime, budui da se na njegovom
podruju mijeaju kontinentalno-panonski i blagi mediteranski utjecaji.
Davno se ve pokualo objasniti znaenje i porijeklo imena Zagreb. Postoji vie
objanjenja, pria, legendi i miljenja o postanku grada i porijeklu naziva grada. Jedna
legenda glasi: Na mjestu gdje je Zagreb, bila je nekada pustinja, strana sua kad je prolazio
ban s vojskom ovim krajem, a ban i vojska klonuli su od ei. Ban se dosjetio, zataknuo
svoj ma u zemlju, a iz nje je prsnulo vrelo vode na to je ban uzviknuo: Zagrabite!
Otuda kau Zagrebu ime. Po drugoj je edan ban zaviknuo djevojci koja je stajala kraj
vrela: Manduo, zagrabi!, pa je otuda prozvano vrelo Manduevac, a mjesto Zagreb.
Najvjerojatnije je ipak miljenje da je naselje (na Kaptolu) bilo uaneno, jer zagreb znai
opkop, jarak. Na maarskom Zagrab, na talijanskom Zagabria, na njemakom Agram.
No, na znanosti je da i dalje istrauje porijeklo imena grada Zagreba.
Povijest Grada Zagreba

Rimljani su osvojili ove krajeve izmeu 12. i 9. godine prije n.e. i stvorili provinciju
Panoniju. Ovdje je rimska vlast trajala oko 450 godina, sve do propasti i raspada Zapadnog
rimskog carstva. Res publica Andautoniensium bila je rimska teritorijalna cjelina koja
je obuhvaala iroki zagrebaki teritorij. Sjedite te republike bila je Andautonia na junoj
obali Save, na mjestu dananjeg sela itarjeva u Turopolju, a ovea naseobina neznanoga
imena bila je u Stenjevcu, gdje je otkriveno vee groblje. Rimski su vojnici irili ovim
krajevima kranstvo, pa je zagrebako podruje pripadalo sisakoj ranokranskoj
biskupiji. Pred nasrtajima novih naroda i plemena, ovim krajevima su proli i vladali Huni
12
i Istoni Goti, a materijalne tragove ostavili su Slaveni i Avari. Njihovi grobovi pronaeni
su na Krugama: u slavenskima sjekire i posude, a u avarskim vojna oprema konjanika.
Pred nasrtajima novih naroda i plemena, starosjedioci i rimski doseljenici nestali su u
seobama naroda.
Maarski kralj Ladislav u Zagrebu je 1094. godine osnovao biskupiju, koja je
bila pod maarskom biskupijom, a sreditem biskupije proglasio je Zagreb. Pri osnutku
biskupije prvi se puta spominje ime Zagreb. Pod imenom Zagreb podrazumijevao se tada
biskupski grad, kasniji Kaptol.
Dananji Zagreb izrastao je iz dvaju srednjovjekovnih naselja koja su se stoljeima
razvijala na dvama susjednim breuljcima, a ostaci najstarijih jezgri dananjeg Zagreba,
Gradec-Gornji grad i Kaptol, ouvani su i danas.
Na istonom breuljku naselje Kaptol dokazano je osnivanjem zagrebake biskupije
1094. godine. Zbog opasnosti od Turaka biskup je u 15. stoljeu dao posebno utvrditi
katedralu i biskupski dvor. Na Opatovini i Dolcu stajale su kue graana. Ti su kaptolski
graani imali svoju vijenicu u kojoj je bila njihova uprava i sud, koja je stradala u poaru,
pa je Hrvatski sabor 1674. godine potpomogao izgraditi novu.
Na gornjogradskom breuljku nalazio se drugi dio stare zagrebake jezgre utvreni upski gradi Hrvata, Gradec (Grec, Grech, Gradyz, Kerec, sve do osnovnog
naziva Gri, Grike Gorice). Gradec je bio grad naih starih graana. Na njegovu sudbinu,
kao i na ostale gradove velik utjecaj imali su stalni napadi azijatskih hordi. Za vrijeme
provale Tatara, o kojoj je kralj Bela izvijestio i papu Grgura 1241. godine, Gradec je kralju
Beli pruio utoite. Kako bi se oduio Gradecu, starom upskom mjestu, Kralj Bela je 16.
studenog 1242. izdao u mjestu Wereuzha Gradecu svoju Zlatnu bulu, sveanu ispravu
kojom je podigao Gradec u red slobodnih kraljevskih gradova, a zlatni peat, koji se
upotrebljavao tek u najvanijim ispravama visi i danas na njoj. Ovom ispravom Gradec je
neposredno odgovoran kralju. Graani su dobili pravo svake godine birati gradskog suca
(gradonaelnika) i donijeti odredbe potrebne za ivot grada. Obveza Gradeca bila je da
kralju, kad ovaj ide u rat, dade deset opremljenih vojnika, a kada doe u grad, 12 volova,
1000 kruhova i 4 bave vina.
to je najvanije, graani su preuzeli dunost da svoj grad utvrde bedemima
i kulama, a to su i uinili izmeu 1242. i 1266. godine. Gradec je izgradnjom zidina
sredinom XIII. stoljea, dobio svoj urbanistiki oblik koji je zabiljeen crteom tek krajem
XVI stoljea. U Gradec se ulazilo na etvora glavna vrata: Mesnika na zapadu, Nova
kasnije Opatika na sjeveru, Dverce na jugu i Kamenita na istoku, koja su se zadrala sve
do danas.
Od Kamenitih vrata u poaru su izgorjeli svi drveni dijelovi zgrade, a prema
legendi ostala je sauvana slika Bogorodice s Isusom, koja je naena neoteena u pepelu.
Zbog toga joj je pripisana udotvorna mo i postavljena je na prekrasan oltar pod svodom
Kamenitih vrata.
Stanovnitvo Gradeca stoljeima se sastojalo od obrtnika i malih trgovaca, koji su
stanovali u kuama okupljenima u malim inzulama (inzule = otoci blokovi kua). Kue
su veinom bile drvene ili pak djelomino zidane.
Glavna javna zgrada bila je upna crkva Sv. Marka, koja je postojala ve u drugoj
polovici XIII. stoljea, ali ne u dananjem obliku i veliini. Markovu crkvu gradili su
13
Mleani, po kojima je susjedna ulica dobila ime Mletaka. Crkva Sv. Marka bila je i
cehovska crkva. Cehovi su bili struna udruenja obrtnika istog ili slinog obrta, koji su
se poeli razvijati ve u XIV. stoljeu. Osim nje u Gradecu se u XIV. stoljeu nalazila i
crkva Sv. Katarine, mala i drvena, na mjestu gdje stoji istoimena barokna crkva iz XVII.
stoljea. U Gradecu je 1335. godine sagraen kraljev dvor u kojem su stanovali hrvatskougarski kraljevi i lanovi njihovih obitelji. Banovi, kao i pripadnici plemstva, imali su u
Gradecu svoje zidane privatne kue. Ve 1355. godine Gradec je imao ljekarnu (najstariju
u Hrvatskoj poslije dubrovake), kolu, ubonicu, javno kupalite, a takve je ustanove
imao i susjedni Kaptol za svoje stanovnike.
Gradec i Kaptol bili su odvojeni potokom Medveakom (katkad zvanim
Crikvenik), a danas se na tom prostoru nalazi Tkalieva ulica. Odnosi izmeu Kaptola i
Gradeca bili su loi, neprijateljski, izazvani ekonomskim (borba za posjed, trne pristojbe)
i politikim uzrocima (pristajanje uz protivne stranke u borbama za hrvatsko-ugarsko
prijestolje).
Za vrijeme turskih najezda na Europu od XIV. do XVIII. stoljea, Zagreb je postao
vana pogranina utvrda. Barokna obnova grada u XVII. i XVIII. stoljeu promijenila je
oblije Gradeca i Kaptola. Poruene su stare drvene kue, a izgraene raskone palae,
samostani i crkve. Bogatstvu grada pridonose brojni sajmovi, prihodi od posjeda i
mnotvo obrtnikih radionica. U grad doseljavaju imune plemike obitelji, kraljevi
slubenici, crkveni velikodostojnici i bogati trgovci iz cijele Europe. Otvaraju se kole i
bolnice, prihvaaju se kulturni obiaji europskih prijestolnica. Grad se iri prostranom
ravnicom, izvan svojih srednjovjekovnih granica. Zagreb se potvruje kao upravno,
gospodarsko i kulturno sredite Hrvatske. Kroz stoljea su se Gradec, Kaptol i svi ostali
dijelovi dananjeg grada Zagreba neprekidno mijenjali, a ono to je sauvano do danas
predstavlja ogromnu povijesnu, kulturnu i turistiku vrijednost grada.
U kronologiji postojanja grada, 1776. godine Zagreb postaje sjeditem hrvatske
vlade. Burna 1848. godina znaajna je po dolasku Josipa Jelaia za hrvatskog bana koji
ukida posljednje ostatke feudalizma. Usprkos estokom madarskom pritisku, u drugoj
polovici XIX. stoljea obnavljaju se sve sakralne graevine, gradi se zgrada Hrvatskog
narodnog kazalita, glavni kolodvor, Umjetniki paviljon, palae na Zrinjevcu i Donjem
gradu, cvjeta hrvatska knjievnost, kazalina i likovna umjetnost.
Trajniji demografski pritisci iz okruenja bitno su utjecali na prostornu
ekspanziju Zagreba. Prostorne mogunosti za teritorijalnu ekspanziju bile su povoljne, s
usmjeravanjem na otvorena nenaseljena zemljita
Suvremena povijest razvoja i irenja gradskog podruja Novog Zagreba poinje
1959. godine gradnjom Mosta slobode. Bio je to istodobno i poetak ostvarenja zamisli
jednoga od najpopularnijih zagrebakih gradonaelnika Veeslava Holjevca o irenju
grada na desnu obalu Save. Iskopavanjem ljunka za gradnju mosta oblikovano je umjetno
jezero Bundek, povrine oko 60.000 m2. Bilo je to svojedobno omiljeno etalite i kupalite
stanovnika Novoga Zagreba. ezdesetih je godina sagraeno prvo suvremeno naselje na
ovom podruju Zaprue, a ubrzo za njim nicala su i druga: Utrine, Sopot, Travno,
Dugave, Sredie i, najmlae, Slobotina. Naselja Dugave i Slobotina asimilirala su
nekadanja sela Hreli i Otok s kojima danas ine jedinstvenu cjelinu.
Na poetku osamdesetih godina poela je gradnja potpuno novog naselja Veliko
14
Polje. Tu je do danas sagraeno tristotinjak obiteljskih kua, a gradnja se nastavlja. Novi

snaan poticaj rastu i razvoju ovoga dijela Zagreba dala je gradnja Mosta mladosti 1973.
i tramvajske pruge do Sopota 1979. godine. Tijekom gradnje novozagrebakih naselja
posebna je panja posveivana ureivanju zelenih povrina, parkova i djejih igralita, po
kojima se podruje ove gradske etvrti izdvaja od drugih. Dovretkom aktualne sanacije
odlagalita otpada Jakuevec-Prudinec i pojaanim ulaganjem Grada u komunalnu
infrastrukturu na tom podruju, viedesetljetni problemi s odlaganjem otpada koji
su posebice optereivali stanovnike Jakuevca, trebali bi postati tek dijelom povijesti
ove etvrti. Istodobno, nove perspektive ivljenja na tom prostoru otvorit e realizacija
nekoliko ve zapoetih ili planiranih projekata: gradnja bazena u Utrinama, dovretak
gradnje Meunarodnog kulturnog centra u Travnom, gradnja Muzeja suvremene
umjetnosti u Srediu, ureivanje i revitalizacija kompleksa jezera Bundek.
Nakon II. svjetskog rata podruje dananje gradske etvrti Novi Zagreb istok
pripadalo je Kotaru Velika Gorica. Godine 1952. na tom je prostoru i dijelu dananje
gradske etvrti Novi Zagreb zapad osnovana Opina Odra, jo uvijek u sastavu
velikogorikog kotara. No, samo tri godine kasnije, to podruje, zajedno s cjelokupnim
prostorom dananjih gradskih etvrti Brezovica i Novi Zagreb zapad, ini Opinu
Remetinec, jednu od opina irega gradskog podruja u Kotaru Zagreb, sada proirenom
na podruja dotadanjih kotara Dugo Selo, Velika Gorica, Samobor i Zelina. Ve 1957,
Remetinec ulazi u red opina uega gradskog podruja. U razdoblju od 1967. godine
do 1974. godine, Grad Zagreb, koji obuhvaa i podruje dotadanje opine Remetinec,
funkcionira kao jedinstvena opina. Godine 1974. na podruju nekadanje opine
Remetinec osnovana je Opina Novi Zagreb koja djeluje do 31. prosinca 1990. Do poetka
1994. godine na podruju Novog Zagreba istok djelovalo je jedanaest mjesnih zajednica:
Buzin, Dugave, Hreli, Jakuevec, Slobotina, Sopot, Sredie, Travno, Utrine, Veliko Polje
i Zaprue. Gradskoj etvrti Novi Zagreb istok pripada i mali dio podruja bive Mjesne
zajednice Odra.
15
Administrativna podjela i ustroj

Grad Zagreb, kao glavni grad Republike Hrvatske ima Ustavom odreen poseban
status iz kojeg proizlazi da obavlja poslove iz samoupravnog djelokruga grada i upanije.
Grad Zagreb nadlean je i za poslove dravne uprave iz djelokruga ureda dravne uprave,
a obavljaju ih upravna tijela Grada Zagreba.
Tijela gradske uprave su:
Gradska skuptina kao predstavniko tijelo
Gradonaelnik
Gradsko poglavarstvo kao nositelji izvrne vlasti
Gradonaelnika, njegove zamjenike i vijenike Gradske skuptine biraju graani
na neposrednim izborima. Vijenici Gradske skuptine natpolovinom veinom glasova
biraju lanove Gradskog poglavarstva. Gradska skuptina ima 51 gradskog zastupnika,
Gradsko poglavarstvo ima 11 lanova koje, na prijedlog gradonaelnika, veinom glasova
bira Gradska skuptina. Na elu poglavarstva je gradonaelnik koji ima dva zamjenika. U
ustroju i djelokrugu gradskih upravnih tijela djeluje 12 Gradskih ureda, 1 Gradski zavod i
3 Slube koji su za svoj rad odgovorni Gradonaelniku i Gradskom poglavarstvu.
Na razini mjesne samouprave ustrojeno je 17 gradskih etvrti kojima upravljaju
Vijea gradskih etvrti i predsjednici Vijea gradskih etvrti. lanove vijea biraju
stanovnici gradskih etvrti.
Mjesna samouprava, kao podsustav lokalne samouprave, obuhvaa institucionalne
oblike i postupke putem kojih graani Grada Zagreba sudjeluju u odluivanju o poslovima
koji neposredno i svakodnevno utjeu na njihov ivot i rad u uim lokalnim zajednicama.
Okosnicu mjesne samouprave u Zagrebu ini 17 gradskih etvrti. Stanovnici svake gradske
etvrti biraju vijee gradske etvrti, a lanovi vijea, iz svojih redova, predsjednika vijea.
16
Slika 1. Gradske etvrti Grada Zagreba
Podjela Grada Zagreba na gradske etvrti

Vijee gradskih etvrti odluuje o koritenju sredstava za male komunalne akcije
i o drugim pitanjima iz samoupravnog djelokruga Grada Zagreba koja im je Gradska
skuptina Statutom Grada ili drugim odlukama stavila u nadlenost. Ona istodobno
sudjeluje i u odluivanju o drugim pitanjima davanjem miljenja, podnoenjem
prijedloga, pokretanjem inicijativa i drugim nainima komuniciranja s nadlenim tijelima
Grada, polazei od uvida u najvanije zajednike potrebe i probleme stanovnika pojedinih
dijelova svojih etvrti.
Stalna i intenzivna komunikacija vijea gradskih etvrti i njihovih predsjednika
s graanima i gradskim institucijama bitno pridonosi ukupnoj kvaliteti upravljanja
Zagrebom i ivljenja u njemu, a posebice uspjenijem rjeavanju naoko sitnih problema
u pojedinim naseljima i ulicama.
17
Na razini mjesne samouprave u Gradu Zagrebu, u suradnji s razliitim tijelima

gradske i dravne uprave i drugim institucijama, proteklih je godina provedeno ili se pak
kontinuirano provodi nekoliko korisnih i zapaenih akcija:
-
mamografski pregledi organizirani po gradskim etvrtima;

javne rasprave o prijedlozima prostornih i urbanistikim planova;
suzbijanje odlaganja otpada na javnim povrinama;
poticanje graana na suzbijanje ambrozije;
informiranje graana o projektu "Policija u zajednici",
akciji "Mir i dobro",
samozatitnom ponaanju u vrijeme godinjih odmora;
otvaranje raunalnih radionica za djecu i mlade u prostorima mjesne
samouprave;
organiziranje i podupiranje raznovrsnih aktivnosti u prostorima mjesne
samouprave namijenjenih starijim osobama;
provedba gradskog programa besplatnog rekreacijskog vjebanja za razliite
skupine korisnika u prostorima mjesne samouprave, pod nazivom Sport za sve u
mjesnoj samoupravi;
provedba Programa unapreivanja intersektorske suradnje u cilju poveavanja
sigurnosti u odgojno-obrazovnim ustanovama Grada Zagreba.
Koristei mogunosti podnoenja inicijativa, te davanja miljenja i prijedloga o

pitanjima iz nadlenosti Gradske skuptine, Gradskog poglavarstva i gradskih upravnih
tijela, vijea gradskih etvrti, znatno su pridonijela objektivnijem i kvalitetnijem
odluivanju o stotinama raznovrsnih zahtjeva, primjedaba i prijedloga graana u vezi s:
- planiranjem razvoja podruja gradskih etvrti;
- gradnjom i odravanjem komunalne infrastrukture;
- ureivanjem naselja i kvalitetom stanovanja;
- obavljanjem komunalnih i drugih uslunih djelatnosti;
- zadovoljavanjem potreba stanovnika na podruju odgoja i obrazovanja, javnog
zdravstva, socijalne skrbi, kulture, tehnike kulture i sporta;
- zatitom i unapreivanjem okolia;
- stanjem sigurnosti i zatitom osoba, imovine i dobara;
- imenovanjem ulica, javnih prometnih povrina, parkova, sportskih terena, kola,
vrtia, ustanova u kulturi i drugih objekata;
- promjenama podruja gradskih etvrti;
- imenovanjem sudaca porotnika i drugim pitanjima.
Zahvaljujui djelovanju vijea i njihovu zagovaranju i promicanju potreba i interesa
stanovnika uih gradskih podruja, mnoge su gradske odluke znatno bolje no to bi
bile bez tako ostvarenog utjecaja graana. Osim toga, vijea gradskih etvrti i Sluba
za mjesnu samoupravu stalno su angairani na poticanju provedbe konkretnih mjera i
aktivnosti nadlenih gradskih upravnih tijela i javnih slubi na poboljavanju ivotnih
18
uvjeta graana Zagreba. Njihov je doprinos ugraen u tisue manjih ili veih promjena u
izgledu i funkcioniranju grada:
- uvoenje novih, odnosno izmjene trasa ve postojeih linija javnoga gradskog
prijevoza te uspostava novih autobusnih i tramvajskih stajalita;
- ureivanje autobusnih i tramvajskih stajalita (postavljanje nadstrenica, gradnja
perona za putnike i dr.);
- poboljanje regulacije prometa u pojedinim ulicama i naseljima;
- poboljanje prometne signalizacije (postavljanje semafora i prometnih znakova
te
iscrtavanje oznaka na kolnicima);
- postavljanje zatitnih ograda uz pjeake i zelene povrine;
- postavljanje cestovnih izboina za usporavanje prometa;
- poboljavanje organizacije odvoza kunog smea i krupnog otpada, posebice na
rubnim dijelovima grada;
- uklanjanje vie desetaka nelegalnih odlagalita otpada na javnim povrinama;
- poboljavanje odravanja istoe na javnim prometnim i zelenim povrinama;
- sanaciju oteenja na prometnicama, ulinoj rasvjeti i drugim komunalnim
objektima i
ureajima;
- poboljavanje odravanja prometnica u zimskom razdoblju;
- ureivanje okolia kola, djejih vrtia i drugih javnih objekata;
- rjeavanje problema nedostatka prostora za rad odgojno-obrazovnih ustanova;
- ureivanje mjesnih groblja;
- poboljavanje upravljanja gradskim portskim objektima;
- odreivanje primjerenoga radnog vremena ugostiteljskih objekata;
- osiguravanje prostora za djelovanje udruga graana u gradskim etvrtima, itd.
U ukupnom postupanju vijea i Slube za mjesnu samoupravu prema zahtjevima i
primjedbama graana iznimno vano mjesto zauzima stalna suradnja s inspekcijskim
slubama, kako onima u sustavu gradske uprave, tako i dravnima.
19
3. DEMOGRAFSKI POKAZATELJI
Broj stanovnika i gustoa naseljenosti
Stanovnitvo ili populacija podrazumijeva broj ljudi u odreenoj ljudskoj zajednici,
koja nastanjuje odreeni prostor, npr. grad ili dravu. Termin prvenstveno podrazumijeva
kategoriju u demografiji kao znanosti i oznaava ukupnu populaciju koja se nalazi u
odreenom gradu, zemlji, sve starosne i spolne grupe. Svaka je populacija iv, promjenljiv,
dinamian sustav. Ona se neprekidno mijenja, kako u prostoru, tako i u vremenu, stoga i
govorimo o dinamici populacije, pri kojoj se pod razliitim utjecajima (vanjski i unutranji
faktori) mijenjaju razliite bitne osobine populacije. Najvanije osobine populacije su:
gustoa, prostorni raspored, natalitet, mortalitet, dobna struktura i porast ili eventualno
smanjenje.
Prema prvom popisu stanovnitva, koji datira iz 1857. godine, Grad Zagreb je
brojio 16.657 stanovnika. Broj stanovnika prema zadnjem popisu stanovnitva iz 2001.
godine za Grad Zagreb iznosio je 779.145 stanovnika. Gustoa populacije, kao bitna
osobina, izraava se brojem jedinki na jedinicu povrine ili zapremine koju naseljavaju.
Tijekom vremena brojnost populacije se izrazito mijenja, ovisno o uvjetima u okoliu.
Prema podacima Gradskog zavoda za prostorno ureenje, Statistiki ljetopis Grada
Zagreba za 2007, Grad Zagreb obuhvaa povrinu od 641.293 km, broji 70 naselja, a broj
stanovnika na km, tj. gustoa iznosi 1.215.
Tablica 1. Broj naselja, povrina, stanovnitvo i gustoa naseljenosti za Grad Zagreb
Podruje
Grad Zagreb
B r o j Povrina Stanovnitvo 2001.

naselja u km
Broj
70
641.293
770.058
%
71,7
Stanovnitvo/
km
1.215
Izvor podataka: Statistiki ljetopis Grada Zagreba, 2007.
Prostorni raspored populacije ovisi o uvjetima, te tako raspored u prostoru moe

biti neravnomjeran (sluajan), ravnomjeran i grupni. Sluajni prostorni raspored postoji
kada su uvjeti ujednaeni i povoljni. Ravnomjerni raspored se rijetko sree i javlja se ako
su uvjeti ujednaeno oskudni. Najei je grupni raspored, kojeg karakteriziraju povoljni
uvjeti.
Kao to je ve spomenuto, Zagreb je administrativno podijeljen na 17 gradskih
etvrti koje variraju po veliini teritorija i broju stanovnika. Povrinom je najvea gradska
etvrt Sesvete (165.244 km), nakon koje slijede Brezovica (127.328 km ) i Novi Zagrebzapad (62.637 km). Najmanje gradske etvrti svojom povrinom su Donji grad (3.016
km) i Trenjevka-sjever (5.828 km).
20
Donji grad je istodobno najgue naseljena gradska etvrt u kojoj ivi 45.108
stanovnika, odnosno gustoa naseljenosti je 14.956,2 stanovnika/km, to je posljedica
velike koncentracije stambenih viekatnica na malom prostoru. Trenjevka-sjever ima
gustou naseljenosti 9.498 stanovnika/ km, a Trenjevka-jug 6.828,1 stanovnika/km.
Najmanje naseljena etvrt je Brezovica sa samo 85,4 stanovnika/km, nakon koje
dolazi Podsljeme sa 295,2 stanovnika/km.
Tablica 2. GRADSKE ETVRTI GRADA ZAGREBA Popis 2001, podaci o povrini, broju
stanovnika, broju kuanstava i broju stanova
Povrina
km
Ukupan
br.
Privatna kuanstva
ukupno
od toga:
obiteljska
Stanovi
ukupno
641,353
779 145
275 464
205 273
312 902
304 163
I. Donji grad
II. Gornji grad
Medveak
III. Trnje
3,016
45 108
18 201
11 549
21 548
20 379
10,125
36 384
14 061
9 481
16 437
15 956
7,365
45 267
17 519
12 208
20 280
19 920
IV. Maksimir
14,349
49 750
18 396
13 269
21 306
20 882
V. Peenica itnjak
35,296
58 283
20 568
15 274
22 899
22 729
VI. Novi Zagreb istok

VII. Novi Zagreb
zapad
VIII. Trenjevka
sjever
IX. Trenjevka jug
16,543
65 301
24 592
18 150
25 977
25 894
62,637
48 981
16 930
12 949
18 421
18 282
5,828
55 358
21 644
14 684
25 639
25 154
9,836
67 162
24 938
18 478
27 463
27 266
X. rnomerec
24,309
38 762
14 057
10 231
16 341
15 954
XI. Gornja Dubrava
40,266
61 388
19 937
15 838
23 206
21 873
XII. Donja Dubrava
10,820
35 944
11 126
9 165
12 172
12 107
XIII. Stenjevec
XIV. Podsused
Vrape
XV. Podsljeme
12,180
41 257
13 620
10 893
14 985
14 908
36,077
42 360
14 108
11 260
15 378
15 073
60,134
17 744
5 600
4 567
6 734
6 363
XVI. Sesvete
165,244
59 212
17 169
14 710
20 172
18 216
2 998
2 567
3 944
3 207
Gradska etvrt
GRAD ZAGREB
ukupno
XVII. Brezovica
127,328
10 884
Izvor: Statistiki ljetopis Grada Zagreba
21
za stalno
stanovanje
Dobna i spolna struktura stanovnitva Grada Zagreba

Slika 1. Dobna i spolna struktura stanovnitva
Tablica 3. Stanovnitvo Zagreba po dobnim skupinama prema popisima od 1953. do 2001.

godine
Godina popisa
* 1953
* 1961
** 1971
** 1981
*** 1991
**** 2001
Izvor:
*
**
***
****
0-14
15-64
65 +
Ukupno
82 705
91 402
136 577
171 983
142 397
122 963
272 472
335 984
527 622
588 149
536 434
536 981
21 811
30 830
63 393
85 270
87 598
115 980
377 025
459 464
733 766
855 568
777 826
779 145
Statistiki godinjak Zagreba 1968.

Statistiki godinjak Zagreba 1987.
Statistiki ljetopis Grada Zagreba 2000.
Statistiki ljetopis Grada Zagreba 2006.
Stanovnitvo Zagreba postaje sve starije te se prema kriterijima Svjetske zdravstvene

organizacije i popisu iz 1991. godine sa 11,3% starijih od 65 godina ubrajalo u vrlo staro.
Prema podacima popisa iz 2001. godine registrira se udio od 14,9 % stanovnika starijih od
22
65 godina, to pokazuje da se taj trend nastavlja. Istovremeno dolazi do smanjenja udjela

mladog stanovnitva od 0-14 godina sa 18,3% 1991. godine, na 15,8% 2001. godine (slika
1).
Slika 2. Dobna struktura stanovnitva
Izvor: Statistiki ljetopis Grada Zagreba
U Zagrebu je popisne 2001. godine ivjelo 363.992 mukarca i 415.153 ene od ega
je ena u fertilnoj dobi (15-49 godina) bilo 201.775 ili 48,6% od ukupnog broja. Dok je u
dobi od 0-19 godina mukaraca vie nego ena, broj ena u starijoj dobi postupno raste.
Posebno treba istaknuti rastui udio Zagrepana u dubokoj starosti tj. od 85 i vie
godina koji zauzima znaajan udio od 6,69% u ukupnom starakom puanstvu Zagreba.
Znaajan je takoer i impresivan udio zagrebakih stogodinjaka kojih ima 282 u ukupnih
1.455 stogodinjaka Hrvatske (po Popisnoj 2001. godini).
Demografi i gerontolozi ve danas ozbiljno upozoravaju na udio od 25% starijih
ljudi od 65 i vie godina u ukupnoj hrvatskoj populaciji koji e uslijediti ve za 30 godina
kada e dobna skupina do 15 godina biti manja od 10%.
23
Obrazovna struktura
U odnosu na podatke za cjelokupnu Hrvatsku, Grad Zagreb ima povoljniju
obrazovnu strukturu. Prema popisu stanovnitva iz 2001. godine, udio stanovnitva
sa srednjim i viim obrazovanjem osjetno je vei u Zagrebu nego u Hrvatskoj (ak
trostruko vie stanovnika sa zavrenim visokim obrazovanjem u odnosu na Hrvatsku).
Meu stanovnitvom bez osnovne kole ili nezavrenom osnovnom kolom prevladava
stanovnitvo starije od 50 godina.
U Zagrebu je tek 0,62% nepismeno (u Hrvatskoj 1,8%) od ega 0,26% mukaraca
i 0,94% ena. Ukupno je bez kolske spreme 1,1% stanovnika, 1-3 razreda osnovne kole
ima 2,2% stanovnika, 4-7 razreda osnovne kole ima 5,3% stanovnika, zavrenu osnovnu
kolu ima 16,3%, srednje obrazovanje ima 52% stanovnika (za podruje itave Republike
Hrvatske srednje obrazovanje ima 47,1% stanovnika), vie obrazovanje 5,8%, visoko
obrazovanje ima ukupno 16,7% stanovnika.
Prirodni prirast
Podaci vitalne statistike temelje se na sustavnom prikupljanju informacija vezanih
za evidencije vitalnih dogaaja, a odnose se na roene, umrle i sklopljene brakove
upisane u dravnim maticama roenih, umrlih i vjenanih. Podaci vitalne statistike
obuhvaaju sve osobe koje su se rodile, umrle ili sklopile brak u odreenoj kalendarskoj
godini, a upisane su u dravne matice, roenih, umrlih i vjenanih u kalendarskoj
godini. Statistikim istraivanjem o razvedenim brakovima obuhvaeni su svi razvedeni
brakovi ija je pravomonost presude nastupila u kalendarskoj godini. Definicije koje se
primjenjuju u vitalnoj statistici temelje se na Preporukama UN-a, Eurostata, WHO-a te
pozitivnih propisa Republike Hrvatske.
Tablica 4. Prirodno kretanje stanovnitva u Zagrebu od 1990. do 2007. godine
Godina
1990
1991
1992
1993
1994
1995
1996
1997
1998
1999
2000
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
ivoroeni
Izvor:
10 378
10 729
10 694
9 668
10 307
11 261
11 065
11 442
8 224
7 932
7 733
7 013
7 019
7 134
7 160
7 585
7 563
7 900
Umrli
9 047
9 946
10 592
9 415
9 362
9 422
8 656
9 003
8 727
8 546
8 233
8 040
8 161
8 380
7 890
8 442
8 214
8 631
Statistiki ljetopis Grada Zagreba
24
Prirodni
prirataj
1 331
783
102
253
945
1 839
2 409
2 439
- 503
- 614
- 500
- 1 027
- 1 142
- 1 246
- 730
- 857
- 651
- 731
Iz navedenih podataka uoljivo je da Grad Zagreb uz sve ubrzaniji proces starenja

stanovnitva karakterizira i nizak natalitet. Na negativno prirodno kretanje upozorava
i vitalni indeks (broj ivoroenih na 100 umrlih). Najvei negativni prirodni prirast u
Zagrebu biljei se u 2003. godini, a iznosio je -1246, a vitalni indeks je bio 85,1.
Oekivano trajanje ivota

Tablica 5. Oekivano trajanje ivota pri roenju, u godinama
Godine
Zagreb
Hrvatska
Austrija
eka
Slovenija
Maarska
Eu-27
Europska
regija
2003.
75,6
74,73
78,93
75,40
76,53
72,59
77,89
74,06
2004.
76,6
75,66
79,47
75,96
77,32
73,03
78,41
74,52
2005.
76,4
75,44
79,7
76,19
77,58
73,02
78,44
74,49
2006.
76,9
Izvor podataka: Dravni zavod za statistiku; Indikatori Zdravlje za sve SZO Regionalni ured za Europu,
lipanj 2007.
Tablica 6. Oekivano trajanje ivota pri roenju, u godinama, mukarci

Godine
Zagreb
Hrvatska
Austrija
eka
Slovenija
Maarska
Eu-27
Europska
regija
2003.
72,0
71,17
76,03
72,09
72,60
68,39
74,73
70,18
2004.
73,2
72,13
76,52
72,62
73,58
68,77
75,25
70,76
2005.
72,9
71,9
76,81
72,97
74,04
68,77
75,27
70,56
2006.
73,6
Izvor podataka: Dravni zavod za statistiku; Indikatori Zdravlje za sve SZO Regionalni ured za Europu,
lipanj 2007.
Tablica 7. Oekivano trajanje ivota pri roenju, u godinama, ene

Godine
Zagreb
Hrvatska
Austrija
eka
Slovenija
Maarska
Eu-27
Europska
regija
2003.
78,8
78,23
81,59
78,65
80,35
76,75
80,97
78,03
2004.
79,5
79,08
82,18
79,24
80,87
77,23
81,5
78,51
2005.
79,5
78,92
82,37
79,32
80,93
77,23
81,53
78,51
2006.
79,9
Izvor podataka: Dravni zavod za statistiku; Indikatori Zdravlje za sve SZO Regionalni ured za Europu, lipanj 2007.
25
Prema podacima Health For All baze zdravstvenih pokazatelja Svjetske

zdravstvene organizacije (WHO) u Hrvatskoj je u 2005. godini oekivano trajanje ivota
pri roenju (za oba spola zajedno) iznosilo 75,44 godine, odnosno za ene 78,92 godine,
a za mukarce 71,9 godina. Prema podacima Dravnog zavoda za statistiku oekivano
trajanje ivota za ene u Gradu Zagrebu iznosi u prosjeku 79,9 godina, a za mukarce 73,6
godina.
Tablica 8. Osnovni podaci i pokazatelji prirodnog kretanja stanovnitva Grada Zagreba
2003-2007.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
Broj stanovnika procjena

ivoroeni
Mrtvoroeni
Umrli
Prirodni prirast
Umrla dojenad
Sklopljeni brakovi
Razvedeni brakovi
781 000
7134
32
8380
-1246
52
3912
1131
Stope
782 900
7160
34
7890
-730
51
4022
1204
783 500
7585
37
8442
-857
37
3824
1170
784 900
7563
32
8214
-651
37
3919
1137
786 200
7900
22
8631
-731
46
4209
1082
9,1
9,1
9,7
9,6
10,0
4,5
4,7
4,9
4,2
2,8
ivoroeni
na
1000
779.145
Broj stanovnika prema popisu 2001.
stanovnika
(natalitet)
Mrtvoroeni na 1000 ivoroenih
Umrli na 1000 stanovnika (mortalitet)

10,7
10,1
10,8
10,5
11,0
Prirodni prirast na 1.000 stanovnika
-1,6
-1,0
-1,1
-0,8
-1,0
Umrla dojenad na 1000 ivoroenih
7,3
7,1
4,9
4,9
5,5
Vitalni indeks ivoroeni na 100 umrlih
85,1
90,7
89,8
92,1
91,5
Sklopljeni brakovi na 1000 stanovnika
5,0
5,1
4,9
5,0
5,4
Razvedeni brakovi na 1000 stanovnika
1,4
1,5
1,5
1,4
1,4
Razvedeni brakovi na 1000 sklopljenih
289,1
299,4
306,0
290,1
257,1
Izvor podataka: Vitalna statistika, Odjel za statistiku, Gradski zavod za strategijsko planiranje i razvoj
grada, 2007
26
Obitelj
Obitelj je drutvena skupina koju karakterizira
zajedniko prebivanje, ekonomska suradnja i
reprodukcija. Ona obuhvaa odrasle osobe oba
spola od kojih barem dvije odravaju drutveno
prihvaenu spolnu vezu, plus jedno ili vie djece,
vlastite ili usvojene, odraslih osoba koje seksualno
kohabitiraju.
(G.P. Murdock, 1949.)
Obitelj je i grupa ljudi, koji dijele zajednike vrijednosti i imaju zajednike ciljeve i obino
ive u istoj kui, stanu, prebivalitu. To je i grupa ljudi, koji imaju zajednike pretke, zajedniko
porijeklo. Broj lanova obitelji moe biti od nekoliko do stotinjak. Osnovne funkcije obitelji
su bioloko-reprodukcijske i socioloko-kulturne. Najvanija funkcija obitelji je primarna
socijalizacija pojedinca, tj. uvoenje pojedinca u drutvo. Pojedinac u obitelji primarno
oblikuje strukturu linosti te usauje odreena osnovna pravila drutvenog ponaanja.
Obitelj prema sastavu

Prema podacima Statistikog ljetopisa Grada Zagreba iz 2001, Popis stanovnitva, u
Gradu Zagrebu najvie su bile zastupljene obitelji (56%) branih parova s djecom, potom
slijedi 26% obitelji suprunika bez djece, majke s djecom sa zastupljenou od 32.920
odnosno 15% , a 5.951 odnosno 3% su obitelji koju ini otac s djecom.
Slika 3. Obitelj prema sastavu, Popis 2001.
27
Suvremenoj obitelji svojstvena je raznolikost. Sve su prisutniji novi oblici

obitelji meu kojima su i jednoroditeljske obitelji. Obitelj, kao temeljna socijalna
zajednica doivljava promjene u drutvu. Sve je uestalija pojava samakih kuanstava,
jednoroditeljskih obitelji i izvanbranih zajednica.
Na podruju Grada Zagreba, a prema Popisu stanovnitva iz 2001., ivjelo je
300.754 mukarca i 355.428 ena u populaciji stanovnitva starog od 15 i vie godina,
a prema branom stanju utvreno je sljedee: neoenjenih je 32,2% odnosno 96.744
mukaraca, neudano je 90.961 ena, tj. 25%, oenjeno je 182.673 - odnosno 60%
mukaraca, 52% ili 185.286 je udanih ena. Od navedene populacije udovci su zastupljeni
s 3% ili 9.750, udovice sa 55.542 ili 15%. Razvedena su 10.593 mukarca ili 3%, a 22.799
ena ili 6% ena je razvedeno.
Udio jednoroditeljskih obitelji u Republici Hrvatskoj prema podacima Dravnog
zavoda za statistiku iznosio je 15% svih obitelji, od toga 83% ili 156.036 ine majke s
djecom, dok 17% ili 31.965 ine oevi s djecom.
Udio jednoroditeljskih obitelji u Gradu Zagrebu je vei za 3% od razine na
podruju Republike Hrvatske. Jednoroditeljske obitelji ive u znaajno teim materijalnim
prilikama od dvoroditeljskih obitelji, rjee imaju rijeeno stambeno pitanje, te imaju
manja primanja. Jednoroditeljske obitelji nastaju zbog smrti, rastave braka, naputanja
obitelji jednog roditelja i izvanbranog roenja.
Slika 4. Stanovnitvo staro 15 i vie godina prema branom stanju i spolu, Popis 2001.
Izvor: Statistiki ljetopis Grada Zagreba, 2001.
Obiteljska struktura iznimno je vana, a razvod zahtijeva uspostavljanje nove

strukture, naina funkcioniranja i ivljenja. Prema podacima Dravnog zavoda za
statistiku i matinih ureda svaki etvrti brak u Republici Hrvatskoj se razvede. Stopa
28
nupcijaliteta u Gradu Zagrebu, kao ni u Hrvatskoj nije osobito velika i kree se oko 5
sklopljenih brakova na 1.000 stanovnika, no, za Grad Zagreb je karakteristino neto vea
stopa divorcijaliteta, a to je vidljivo iz Tablice br. 8. Uzroci tako velikog broja rastava
brakova su: neslaganje, nedostatak komunikacije, nedostatak odgovornosti, mijeanje
roditelja u brak, alkoholizam, preljub, unoenje vanjskih problema u obitelj i seksualno
neslaganje.
Slika 5. Sklopljeni i razvedeni brakovi u Gradu Zagrebu od 2003-2006.

Izvor podataka: Vitalna statistika, Odjel za statistiku, Gradski zavod za strategijsko
planiranje i razvoj grada, 2007.
Samaka kuanstva
Kuanstvo je svaka obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju i zajedniki
troe svoje prihode za podmirivanje osnovnih ivotnih potreba (stanovanje, hrana i drugo).
Prema popisu stanovnitva iz 2001. godine na podruju Grada Zagreba zabiljeeno je 275.625
kuanstava sa 779.145 osoba. Od toga broja na privatna kuanstva otpadalo je 275.464 sa
771.871 osobom. Na obiteljska kuanstva otpadalo je 74,5%, na neobiteljska kuanstva 25,5%,
od ega su samaka kuanstva inila 23,2%, a vielana 2,3%.
Prosjean broj lanova privatnih kuanstava u Gradu Zagrebu je 2,8 osoba.
29
4. INVALIDI
Prema popisu stanovnitva iz 2001. godine u ukupnom stanovnitvu Grada
Zagreba bilo je 10,3% invalida (80.119) od ega je 2.048 u dobi do 19 godina, 51,1% je
mukaraca, a 48,9 % su ene. Trajno nepokretno je 1.840 osoba, 14.697 osoba je trajno
ogranieno pokretno uz pomo tapa, taka, hodalice ili invalidskih kolica, a sasvim
pokretnih je 63.582.
U cilju podizanja kvalitete ivota graana s invaliditetom u Gradu Zagrebu,
Zagrebaka Gradska Skuptina donijela je 2007. godine Zagrebaku strategiju
izjednaavanja mogunosti za osobe s invaliditetom u razdoblju od 2007-2010. Svrha
Strategije je unapreivanje, zatita i osiguravanje punog i ravnopravnog uivanja svih
ljudskih prava i temeljnih sloboda osobama s invaliditetom i unapreivanje i potivanje
njihova uroenog dostojanstva. Cilj Strategije je osiguranje potpune integracije osoba s
invaliditetom, ostvarivanjem integracije na vanim ivotnim podrujima ravnopravnim
sudjelovanjem u politikom, javnom i kulturnom ivotu; u procesu odgoja i obrazovanja;
u zapoljavanju, zdravstvu i rehabilitaciji; u socijalnoj zatiti; u pravnoj zatiti i zatiti od
nasilja; u istraivanju i razvoju te u drugom.
Kako bi se osobama s invaliditetom olakalo kretanje gradom, prosjeno se godinje
na 500 lokacija uputaju rubnjaci, a u nekoliko vanih objekata ugraen je li (bazen
Utrine, Gradska trnica Dolac, zgrada Gradskog poglavarstva). Rekonstrukcija postojeih
i izgradnja novih graevina u skladu je s postojeim standardima pristupanosti. Zvuni
signalizatori na semaforiziranim raskrijima postavljeni su u suradnji sa Udrugom
slijepih Zagreb. Situacija je identina i s taktilnim povrinama. Veina zgrada na podruju
zdravstva, socijalne skrbi, obrazovanja, kulture i porta te drugih podruja dosegla je 70%
pristupanosti, a djeji vrtii i osnovne kole adaptirani su ugradnjom rampi i liova.
U 2008. godini Zagreb je pustio u promet 7 specijalnih kombi vozila za djecu s
tekoama u razvoju i 10 za osobe s invaliditetom (ukupno 17 specijalnih vozila). Od 2008.
godine u prometu je turistiki vlak sa ugraenom rampom za osobe u invalidskim kolicima,
u gradu Zagrebu osigurano je cca 1.000 prakiralinih mjesta za osobe s invaliditetom, a
izdano je preko 6.500 znakova pristupanosti.
Otok Trenjevka u sklopu RC Jarun u cijelosti je prilagoen osobama
s invaliditetom (plaa, sanitarni vorovi, igralite, kupalite). Kupalite za osobe s
invaliditetom ine silazne rampe u vodu, stepenite s rukohvatom za silazak u vodu (za
teko pokretne osobe), sunalite, sanitarni vor sa svlaionicama, tuevi i izvor pitke
vode. Uz kupalite postavljeno je i djeje igralite za djecu s tekoama u razvoju. Igralite
obuhvaa 6 sprava s antitraumatskim podlogama (ljuljake, tobogan, pjeanik, ploa
za pisanje). Igralite ima sve meunarodno priznate standarde za sigurno koritenje i
osiguranje kvalitete proizvoda.
30
Vieosjetilni park se nalazi na junoj strani Velikog jezera i prvi je takav park
u Hrvatskoj. Slobodan je za koritenje svim posjetiteljima RC Jarun, a prilagoen je
potrebama slijepih i slabovidnih osoba te osoba s invaliditetom, a osobito djeci s tekoama
u razvoju za poticanje razvoja svih pet osjetila. Sastavni dio parka su i skulpture koje slue
kao smjerokaz ili taktilni podraaj. Oblikovanje parka omoguuje korisnicima neposredan
kontakt s biljem (opip, okus, miris, sluh, njuh). Odabrane su biljke koje se istiu nekom
znaajkom: strukturom lista ili kore, mirisom, prepoznatljivim i jestivim plodom, umom
lia. Svi objekti, ureaji, te bilje obiljeeni su natpisima s Braille-ovim pismom.
umska staza Bliznec je prva pouna staza u Republici Hrvatskoj, koja je u
potpunosti, izvedbom i sadrajima, prilagoena osobama s invaliditetom. Staza prati tok
potoka Bliznec uz Sljemensku cestu, na dijelu izmeu skretanja za iaru i pilane Bliznec.
Na stazi se nalazi jedanaest (11) pounih ploa, koje pruaju informacije o prirodnim i
kulturno-povijesnim znaajkama toga lokaliteta. Izrada i dizajn svake poune ploe pratio
je principe moderne interpretacije, s ciljem da na atraktivan, razumljiv i jednostavan
nain ispria zadanu temu. Du staze postavljenje su umske knjige koje sadre tekstove
pounih ploa, za slijepe osobe na Braill-ovom pismu. Pouna staza je s vremenom dobila
jo jedan sadraj, a to je Krini put, takoer s tekstovima na Brailleovom pismu.
Ribolovno rekreacijski centar Graneina - izgraen je 2003. godine na inicijativu,
uz volonterski rad lanova Udruge portskih ribolovaca invalida Domovinskog rata
i financijsku potporu Gradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i branitelje.
Dostupan je svim kategorijama invalida za bavljenje portskim ribolovom. Na jezeru
istovremeno moe pecati osamdesetak invalida, a rekreacijskim ribolovom u Centru bavi
se preko 400 invalida.
Centar Silver je ustanova za rehabilitaciju slijepih osoba i osoba s tjelesnim
oteenjem koji uzgaja, odgaja i priprema pse vodie i pse za rehabilitaciju. Okolina
u Centru prilagoena je slijepim osobama, a perivoj je taktilno prilagoen pruajui
tako oputajui ugoaj slijepim osobama, te ih na najbolji mogui nain priprema za
samostalan ivot. U zelenom okruenju, na desetak tisua etvornih metara izgraen je
objekt povrine 1.407 m koji istovremeno moe primiti i smjestiti 12 osoba koje su ondje
u programu prilagodbe na psa.
31
5. ZDRAVSTVENI POKAZATELJI
Zdravstveni pokazatelji slue za praenje zdravlja populacije, usporedbe pojedinih
populacijskih skupina i stvaranje standarda i referentnih vrijednosti za preventivne i druge
zdravstvene akcije. Pokazatelji zdravstvenog stanja populacije ovise o fizikoj okolini,
prehrani, drutvenim standardima, stanju na podruju socijalne zatite, uvjetima rada i
kolovanja, uvjetima i nainu ivota.
Porodi
U 2007. godini u zagrebakim rodilitima bilo je 7.897 poroda s 8.016 ukupno
roenih, od majki s prebivalitem u Zagrebu. ivoroenih je od toga bilo 7.967, a
mrtvoroenih 49.
Tablica 7.
Broj poroda, ivoroenih i mrtvoroenih (od majki s prebivalitem u

Zagrebu) u rodilitima u Zagrebu 2007. godine
Broj poroda
Ukupno ro.
ivoroenih
Mrtvoroenih
7897
8016
7967
49
Djece niske porodne teine (2.500 grama i ispod) bilo je 2007. godine 5,5 %, a njihov se
udio ve godinama kree 5-6%.
Struktura ivoroenih u odnosu na dob majke <20; 20-34; 35+

2,2% <20
79,2% 20-34
18,0% 35+
32
Prekidi trudnoe
U trudnou zavrenu prekidom trudnoe ubraja se: izvanmaternina trudnoa,
mola hydatidosa, ostali abnormalni produkti zaea, spontani i legalno inducirani prekid
trudnoe. Prema Zakonu o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno
odluivanje o raanju djece, u Republici Hrvatskoj ena moe legalno izvriti prekid
trudnoe bez dozvole komisije, ukoliko se radi o trudnoi koja traje do 10 tjedana. Prema
istom Zakonu prekid trudnoe se moe obaviti u samo za to ovlatenim stacionarnim
zdravstvenim ustanovama
Tablica 8. Prekidi trudnoe u Zagrebu 2007.
Ukupno
Spontani
Legalno inducirani
Ostali
2 288
518
859
911
U strukturi su najzastupljeniji legalno inducirani prekidi trudnoe, kojih je bilo 37,5%.
Vodei uzroci smrti u Gradu Zagrebu

Vodei uzroci smrti su iz skupine cirkulacijskih bolesti, od kojih umire oko polovice
ukupno umrlih.
Cirkulacijske bolesti
Novotvorine
Ostalo
49,4%
28,3%
22,3%
Vodei pojedinani uzroci smrti u Gradu Zagrebu u 2006. godini su:
Kronina ishemina bolest srca
I25
Insuficijencija srca
I50
Akutni infarkt miokarda
I21
Inzult
I64
Zloudna novotvorina bronha i plua C34
77,7 % svih uzroka smrti u Zagrebu je iz ove dvije skupine bolesti.
33
Tablica 9. Umrli u Zagrebu po skupinama bolesti te struktura i stopa na 10.000

stanovnika u 2006. godini
Skupina
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII
XIII
XIV
XV
XVI
XVII
XVIII
XIX
bolesti
Zarazne i parazitarne bolesti
Novotvorine
Bolesti krvi i krvotvornog sustava
Endokrine bolesti
Duevni poremeaj
Bolesti ivanog sustava
Bolesti oka i onih adneksa
Bolesti uha i mastoidnog nastavka
Bolesti srca i krvnih ila
Bolesti dinog sustava
Bolesti probavnog sustava
Bolesti koe i potkonog tkiva
Bolesti miino-kotanog sustav
Bolesti mokranih i spolnih organ
Trudnoa, poroaj i babinj
Odreena stanja nastala u perinatalnom razdoblju
Kongenitalne malformacije
Simptomi, znakovi i abnormalni nalazi
Ozljede i otrovanja
UKUPNO
Broj
92
2321
7
180
57
131
0
1
4056
379
370
2
11
148
0
20
24
51
364
Stopa na
10 000 stanovnika
1,2
29,6
0,1
2,3
0,7
1,7
0,0
0,0
51,7
4,8
4,7
0,0
0,1
1,9
0,0
0,3
0,3
0,6
4,6
Struktura
(%)
1,1
28,3
0,1
2,2
0,7
1,6
0,0
0,0
49,4
4,6
4,5
0,0
0,1
1,8
0,0
0,2
0,3
0,6
4,4
8442
8214
104,7
Izvor: Zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija tampar, Zdravstveno-statistiki ljetopis Grada Zagreba
2007.
U razdoblju od 2003. godine, kada je izraena prva Gradska slika zdravlja, pa do danas,
cirkulacijske bolesti, novotvorine i bolesti dinog sustava ostale su i dalje vodei uzrok
smrtnosti u Gradu Zagrebu.
34
Standardizirane stope smrtnosti na 100.000 stanovnika usporedbe s

drugim zemljama
Zdravstveni pokazatelji odabrani za usporedbu su dobno standardizirane
stope mortaliteta, jer su podaci vitalne statistike najkvalitetniji rutinski prikupljeni
podaci. Prema kriteriju SZO mortalitetni podaci su kvalitetni ako uee kategorije
Simptomi i nedovoljno definirana stanja (R00-R99) u ukupnom mortalitetu
drave ne prelazi 5%. Hrvatska biljei u 2007. godini 1% udjela ove skupine
u ukupnom mortalitetu i spada meu zemlje s vrlo kvalitetnim podacima.
Stope su standardizirane na staro europsko stanovnitvo metodom direktne
standardizacije, a izraene su na 100.000 stanovnika kako bi se mogle usporediti s dobno
standardiziranim stopama smrtnosti na isto stanovnitvo za Hrvatsku, Europu i EU iz
baze podataka Zdravlje za sve SZO Regionalni ured za Europu, lipanj 2007.
Tablica 10. Standardizirane stope smrtnosti od pojedinih uzroka (za sve dobi) na 100.000
stanovnika 2006. godine - Usporedbe s Hrvatskom i drugim europskim zemljama
Bolest
EU-27
Europska
regija
263,43
410,53
68,22
99,69
185,84
39,44
53,86
65,03
112,34
210,24
161,88
197,96
178,07
170,92
46,42
31,32
41,18
38,25
34,95
3,09
3,11
2,88
4,33
3,50
4,34
31,40
25,15
24,25
25,61
24,50
23,49
Zagreb
Hrvatska
Austrija
Bolesti
cirkulacijskog
sustava (I00-I99)
425,14
417,73
229,64
Ishemina bolest
srca (I20-I25)
159,08
160,33
107,67
Cerebrovaskularne
bolesti (I60-I69)
106,40
126,08
Zloudne
novotvorine (C00C97)
Rak traheje, bronha i
plua (C33-C34)
Rak vrata
maternice (C53)
Rak dojke (C50)
238,81
50,06
Slovenija
261,20
Izvor podataka za sve osim za Zagreb: Indikatori Zdravlje za sve SZO Regionalni ured za Europu, lipanj
2007.
35
Tablica 11. Standardizirane stope smrtnosti od pojedinih uzroka (0-64) na 100.000

stanovnika 2006. godine - Usporedbe s Hrvatskom i drugim europskim zemljama Bolest
Zagreb
Hrvatska
Austrija
Bolesti
cirkulacijskog
sustava (I00-I99)
63,81
74,40
32,73
Ishemina bolest
srca (I20-I25)
29,78
33,16
18,03
Cerebrovaskularne
bolesti (I60-I69)
13,38
20,20
99,21
Zloudne
novotvorine(C00C97)
Rak traheje, bronha
i plua (C33-C34)
Rak vrata
maternice (C53)
Rak dojke (C50)
Slovenija
EU-27
Europska
regija
51,88
105,16
17,24
23,29
50,75
5,29
11,89
10,65
23,62
94,90
66,67
83,84
77,04
26,45
25,06
15,91
22,33
18,52
1,51
2,17
1,96
3,05
2,77
3,50
16,15
14,63
13,47
13,44
14,51
14,65
48,26
79,92
17,62
Izvor podataka za sve osim za Zagreb: Indikatori Zdravlje za sve SZO Regionalni ured za Europu, lipanj
2007.
U usporedbi s Hrvatskom, dobno standardizirane stope smrtnosti (sve dobi) za

Zagreb su vie za bolesti cirkulacijskog sustava, zloudne novotvorine ukupno, rak traheje,
bronha, plua, kao i za rak dojke. Nie su za isheminu i cerebrovaskularne bolesti te rak
vrata maternice.
Usporeujui Zagreb sa prosjekom Eu-27, standardizirane stope smrtnosti (sve
dobi ) od svih uzroka su vie za Zagreb, osim za rak vrata maternice.
Usporedbom s prosjekom Europske regije dobno standardizirane stope su vie
u Zagrebu za bolesti cirkulacijskog sustava, zloudne novotvorine ukupno, rak traheje,
bronha i plua, te rak dojke. Nie su za isheminu bolest srca, cerebrovaskularne bolesti te
rak vrata maternice.
36
Pobol
Prema posjetima, tijekom 2007. godine, u primarnoj zdravstvenoj zatiti
na prvom su mjestu bolesti dinog sustava, dok su bolesti srca i krvnih ila i dalje na
drugom mjestu, a na treem su bolesti miino-kotanog sustava i vezivnog tkiva. Ovakva
raspodjela razloga po uestalosti koritenja primarne zdravstvene zatite je uobiajena za
tu djelatnost, te je slino i u drugim upanijama Republike Hrvatske.
Slika 4. Bolesti registrirane u primarnoj zdravstvenoj zatiti (opa medicina i zdravstvena

zatita dojenadi i predkolske djece) 2007. godine
Akutne infekcije gornjeg dinog sustava su po rangu na prvom mjestu pobola u

svim dobnim skupinama, s tim da je stopa obolijevanja na 100 stanovnika starijih od 65
godina bitno nia (27,82) nego u skupini 0-19 godina (111,20). Hipertenzivne bolesti sa
23,09 oboljelih na 100 stanovnika su druge po redoslijedu u najstarijoj dobnoj skupini,
bolesti intervertebralnih diskova i ostale dorzopatije na treem (stopa 15,10/100), a
neuroze i afektivni poremeaji na etvrtom (stopa 6,63/100).
Primarnu zdravstvenu zatitu koristilo je 85,6% stanovnika uz prosjeno 4,5
pregleda po stanovniku. Najvei indeks koritenja bio je iznad 65 godina starosti (98,8
%), uz 7,5 izvrenih pregleda po stanovniku. Slijedi zatim dobna skupina 0-19 godina,
sa prosjeno 5 izvrenih pregleda po stanovniku, iako je indeks koritenja primarne
zdravstvene zatite nii (83,15%), nego kod dobne skupine 20-64 godine (83,81%). U
dobnoj skupini 20-64 godine je najnii broj pregleda po stanovniku (3,6). U dobnoj
skupini od 0-19 godina obuhvaena su dojenad i mala djeca, a s obzirom da se morbiditet
obino koncentrira in extremis vitae to je ujedno obrazloenje za relativno velik broj
37
ostvarenih pregleda po stanovniku u najmlaoj i najstarijoj dobnoj skupini.

U zatiti i lijeenju usta i zubi dominira zubni karijes, s ukupno 484.321
registriranom dijagnozom i udjelom u ukupnom pobolu od 48,7%. Na drugo mjesto
dolaze bolesti pulpe i periapikalnih tkiva, s ueem od 20,6%.
Bolniki pobol
Od 216.153 lijeenih u zagrebakim bolnicama, najvie je bilo stanovnika samog
Grada Zagreba (81.967 ili 37,9%) te su stanovnici Grada Zagreba ostvarili i najvei broj
bolnoopskrbnih dana (819.448 ili 35 %), s prosjenim trajanjem lijeenja od 10 dana.
Tijekom 2007. godine, stopa lijeenja stanovnika Grada Zagreba u bolnicama na
10.000 stanovnika iznosila je 1.056,4. Stopa hospitalizacije mukaraca bila je 1.062,3/10.000
mukaraca, a ena 1.033,2/10.000 ena. Inae je broj hospitalizacija na 10.000 stanovnika
jedan od najboljih pokazatelja stupnja koritenja zdravstvene zatite.
Analizom po dobi, najvie je hospitalizirano bolesnika u dobnoj skupini 70-79
godina (17,3%), zatim slijede osobe od 60-69 godina (16,5%), a na treem su mjestu
osobe u dobi 50-59 godina (15,0%).
Najvei broj Zagrepana bio je hospitaliziran zbog malignih neoplazmi (18,3%).
Na drugom su mjestu bolesti cirkulacijskog sustava (12,4%), zatim duevni poremeaji i
poremeaji ponaanja (9,0%), te bolesti probavnog sustava (8,7%) .
Prema broju bolnoopskrbnih dana lijeenih bolesnika, na prvom su mjestu
duevni poremeaji i poremeaji ponaanja, zatim novotvorine, a na treem su mjestu
bolesti cirkulacijskog sustava. Ove tri skupine bolesti ine vie od 1/2 svih ostvarenih
bolnoopskrbnih dana.
Analiziraju li se pojedinane dijagnoze, na prvom je mjestu po broju hospitalizacija
zloudna novotvorina dojke (2,7%), zatim rak traheje, bronha i plua (2,4%). Slijede
senilna katarakta (2,3%), duevni poremeaji i poremeaji ponaanja uzrokovani
alkoholom (2,1%), te angina pektoris (1,7%).
38
Slika 5. Bolniki lijeeni Zagrepani prema pet najeih dijagnoza razloga

hospitalizacije
Legenda:
C50
C34
H25
F10
I20
Zloudna novotvorina dojke

Zloudna novotvorina bronha i plua
Senilna katarakta
Duevni poremeaji i poremeaji ponaanja
uzrokovani alkohol
Angina pektoris
Procijepljenost preventivno medicinski pokazatelj

Zbog postojanja obveznog programa cijepljenja (koji se u Republici Hrvatskoj
kontinuirano primjenjuje unazad nekoliko desetaka godina, te se mijenja i proiruje po
potrebi ovisno o epidemiolokoj situaciji i u Hrvatskoj i u svijetu te o novim spoznajama)
kao i planskog izvrenja istog, pojava veine bolesti protiv kojih se provodi cijepljenje je
znaajno smanjeno, a neke bolesti su potpuno eradicirane (zadnji sluaj dierije zabiljeen
je 1974. godine, polia 1989. godine). Redovito se prati postotak obuhvata osoba predvienih
cijepljenjem (procijepljenost) na razini grada (Sluba za epidemiologiju), te se podaci
prosljeuju na dravnu razinu. Uvidom u tablicu primjeuje se da je zakonom propisan
obuhvat cijepljenih osoba postignut za sva cijepljenja, osim za cijepljenje protiv tetanusa
60- godinjaka, te se preko lijenika primarne zdravstvene zatite kao i gerontologije ulau
dodatni napori kako bi se i taj obuhvat poveao.
39
Tablica 12. Izvrenje programa obveznih cijepljenja u Gradu Zagrebu u 2007. godini
CIJEPLJENJE
BCG -primarno
DI-TE-PER
-primovakcinacija
-revakcinacija
ANA-DI-TE
POLIO
-primovakcinacija
-revakcinacija
MO-PA-RU
-primovakcinacija
-revakcinacija
HEPATITIS B
HIB
-primovakcinacija
-revakcinacija
ANA- TE
CIJEPLJENO
12549
PREDVIENO
12711
%
98,7
7056
11107
23502
7402
12189
24340
95,3
91,1
96,6
7044
21171
7528
22173
93,6
95,5
7165
6962
10215
7510
7176
11168
95,4
97,0
91,5
6977
6480
4904
7325
7045
7373
95,2
92,0
66,5
Izvor podataka: Zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija tampar, 2009.
Vodei javnozdravstveni problemi

Bolesti srca i krvnih ila imaju veliko javnozdravstveno znaenje koje je odreeno
sljedeim pokazateljima: vodei su uzrok smrtnosti, pobola i nesposobnosti (poglavito
kod starijih ljudi), i to kako u razvijenim zemljama, tako i u zemljama u razvoju.
Prevencija ovih bolesti ima dva cilja: dodati ivot godinama i godine ivotu. Razna
istraivanja sugeriraju da je incidencija i umiranje od tih bolesti u starijoj dobi uvjetovano
imbenicima rizika u srednjoj ivotnoj dobi. U nekim zemljama prisutan je trend opadanja
smrtnosti od ovih bolesti, to ukazuje da bi se i u naoj zemlji mogao smanjiti, iako uzroci
ovih trendova jo nisu sasvim razjanjeni. Velike razlike u mortalitetu od kardiovaskularnih
bolesti meu pojedinim zemljama predstavljaju javnozdravstveni izazov.
Kardiovaskularne bolesti su vodei uzrok smrti u Zagrebu s 4.056 umrlih osoba i
stopom od 520,6 umrlih na 100.000 stanovnika. Meu 10 vodeih pojedinanih uzroka
smrti u Zagrebu, etiri su dijagnoze iz skupine cirkulacijskih bolesti. Na vrhu je kronina
ishemina bolest srca, slijedi insuficijencija srca, akutni infarkt miokarda, pa inzult.
40
Tablica 13. Standardizirane stope smrtnosti od cirkulacijskih bolesti u Zagrebu 2007.

godine
Bolest
Bolesti cirkulacijskog sustava (I00I99)
Ishemina bolest srca (I20-I25)
Cerebrovaskularne bolesti (I60-I69)
SSS za dob 0-64 na 100000

stanovnika
SSS na 100000 stanovnika

(sve dobi)
63,81
425,14
29,78
159,08
13,38
106,40
Dobno standardizirana stopa smrtnosti od cirkulacijskih bolesti za sve dobi

iznosi za Zagreb u 2007. godini 425 na 100.000, to je vie od prosjene stope za Hrvatsku
(418), Europsku regiju (411), i za EU (263). Usporeujui stope za dob do 64 godine,
stopa za Zagreb (64) je nia od Hrvatske (74) i Europske regije (105), a via od EU (52).
Dobno standardizirana stopa smrtnosi od ishemine bolesti srca za sve dobi nia je u
Zagrebu (159) od prosjeka za Hrvatsku (160) i Europsku regiju (186), a via od stopa za
EU (100). Isto tako, dobno standardizirana stopa smrtnosti od cerebrovaskularne bolesti
za sve dobi je nia u Zagrebu (106), nego u Hrvatskoj (126) i europskoj regiji (112) , a via
nego u EU (65).
Slika 6. Standardizirane stope smrtnosti od ishemine bolesti srca od 2000. do 2005. (sve
dobi)
Izvor podataka: Zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija tampar, Zdravstveno-statistiki ljetopis Grada
Zagreba 2007.
41
Usporeujui trendove dobno standardiziranih stopa smrtnosti od ishemine bolesti srca

za sve dobi od 2000-2005. godine u Zagrebu se primjeuje trend pada, kao i u ostalim
zemljama regije, osim Maarske. Dok je u Zagrebu trend dobno standardiziranih stopa
smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti, kao i europskih u vrlo blagom padu, u Hrvatskoj
je u istom razdoblju trend pada puno vei.
Djelotvorne preventivne mjere obuhvaaju:
1. Rad na otkrivanju osoba s dva ili vie imbenika rizika (mukarci stariji od 40 godina,
ene starije od 50 godina sa slabo reguliranom hipertenzijom, povienim kolesterolom,
eernom bolesti, puai i drugi).
2. Rano otkrivanje ishemine bolesti srca i perifernih krvnih ila.
3. Rad na suzbijanju reinfarkta (pozivanje bolesnika s preboljelim akutnim infarktom
miokarda u odreenim vremenskim razdobljima).
4. Trajnu edukaciju cjelokupnog puanstva s ciljem provoenja zdravijeg naina ivljenja,
unapreenja i ouvanja zdravlja te suzbijanje navika koje dovode do razvoja bolesti srca i
krvnih ila.
Demografske analize ukazuju kako se sa smanjenjem stope obolijevanja od
kardiovaskularnih bolesti, poveava oekivano trajanje ivota. Pretpostavke da e padom
stope smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti doi do automatske zamjene od strane
neoplazmi ili nekih drugih bolesti, pokazale su se neopravdanima. Uostalom, i neoplazme
i kardiovaskularne bolesti imaju zajedniki glavni imbenik rizika (cigarete, pretilost), a
mogue i neke druge.
Zloudna novotvorina bronha i plua

Rak plua najei je rak u svijetu za mukarce, a u ena se nalazi na drugom
mjestu po uestalosti.
S obzirom na to da se simptomi javljaju tek u uznapredovanoj bolesti, mortalitet je
pokazatelj pojavnosti bolesti.
Dobno standardizirana stopa smrtnosti od raka traheje, bronha i plua za sve dobi
iznosi za Zagreb u 2006. godini 50 na 100.000, to je vie od prosjene stope za Hrvatsku
(46), EU (38) i Europsku regiju (35). Isto tako, dobno standardizirana stopa smrtnosti
od raka iste lokacije za dob do 64 godine za Zagreb via je od stopa za Hrvatsku, EU i
Europsku regiju. Usporeujui trendove dobno standardiziranih stopa smrtnosti od raka
traheje, bronha i plua za sve dobi u razdoblju posljednjih pet godina, primjeuje se blagi
pad u Hrvatskoj, a u Europi i EU trend stagnira. U Zagrebu je trend bio u porastu do 2003,
a nakon toga dolazi do blagog pada.
Kako se puenju pripisuje oko 80% sluajeva raka plua, moemo ga smatrati u
velikoj mjeri preventabilnim. Kao posljedica smanjenja puenja i poveane brige za zdravlje
u najrazvijenijim zemljama svijeta incidencija raka plua stagnira ili je u padu. Analiza
po dobi pokazuje da stope mortaliteta za rak plua rastu s dobi, to je puno izraenije u
42
mukaraca, a dobno specifine stope vie su u mukaraca nego u ena. Intenzivniji porast
stopa mortaliteta poinje od dobne skupine 55-59 godina.
U porastu je incidencija i smrtnost od raka traheje, bronha i plua ukupno i
po spolovima to predstavlja jedan od najznaajnijih javnozdravstvenih problema.
Kako se puenju pripisuje oko 80% sluajeva raka plua, moemo ga smatrati u velikoj
mjeri preventabilnim. Kao posljedica smanjenja puenja i poveane brige za zdravlje u
najrazvijenijim zemljama svijeta incidencija raka plua stagnira ili je u padu.
S obzirom na kasno dijagnosticiranje i visoki mortalitet od ove vrste raka,
neophodno je poboljati programe promicanja nepuenja te tako smanjiti incidenciju i
umiranje.
Tablica 14. Standardizirana stopa smrtnosti od raka traheje, bronha i plua u Zagrebu
2006. godine
Bolest
Rak traheje, bronha i plua (C33-C34
SSS za dob 0-64 na 100000

stanovnika
SSS na 100000 stanovnika

(sve dobi)
26,45
50,06
Slika 7.
43
Puenje
U Hrvatskoj je krajem 2008. godine stupio na snagu Zakon o ogranienju uporabe
duhanskih proizvoda, kojim je zabranjeno puenje po uzoru na zemlje EU, to znai da se
vie ne smije puiti u kafiima, restoranima i svim drugim javnim prostorima.
Puenje znatno poveava rizik od nastanka bolesti srca i krvnih ila, i to posebice
sranog i modanog udara i bolesti periferne cirkulacije. Rizik od umiranja zbog koronarne
bolesti je 25% , a rizik od obolijevanja od raka bronha i plua je 30-35% vei u nepuaa
koji su izloeni duhanskom dimu, nego u nepuaa koji nisu izloeni duhanskom dimu.
Duhanski dim sadri preko 4.000 razliitih kemijskih sastojaka. Najpoznatiji od njih nikotin stvara ovisnost. Za pedesetak sastojaka duhanskog dima, preteito iz katrana,
dokazano je da imaju karcinogeno djelovanje. Danas se smatra da je puenje glavni rizini
imbenik za razvoj raka bronha i plua, grkljana, drijela, usne upljine, jednjaka, bubrega,
mokranoga mjehura, guterae, raka vrata maternice, a i neki oblici leukemije ei su u
osoba koje pue.
U Zagrebu pui 33,2% populacije starije od 18 godina, od ega je 5,5% povremenih
puaa, a 27,7% redovitih. Pui 34,9% mukaraca i 31,8% ena. Najvei udio puaa
nalazi se u dobnoj skupini od 18 do 29 godina. U toj dobi pui 42,7% mukaraca i 44,6%
ena. Analiza puaa u odnosu na stupanj obrazovanja pokazuje razlike po spolu. Naime,
kod mukaraca, to je nii stupanj obrazovanja vei je udio puaa, dok je najvei udio
ena koje pue u srednjoj, a zatim u visoko obrazovanoj skupini. ene su u neto veem
postotku zabrinute za svoje zdravlje zbog puenja (67,1%) u odnosu na mukarce (61,4%).
Kod ena se zabrinutost poveava s dobi, dok su mukarci najzabrinutiji u dobi od 30 do
64 godine. Iako su ene zabrinutije za zdravlje, vie mukaraca redovnih puaa (51,3%)
nego ena (44,3%) eli prestati puiti.
Duhanski dim sadri i iritanse koji dovode do pojaanog stvaranja sluzi, oteenja
funkcije cilijarnog epitela i suavanja bronhiola, te do razvoja kronine opstruktivne plune
bolesti (KOPB). Smrtnost od te bolesti est je puta uestalija u puaa nego u nepuaa.
Puenje je ujedno predisponirajui imbenik za respiratorne infekcije i egzacerbacije astme.
U trudnica koje pue, ugljikov monoksid smanjuje opskrbu ploda kisikom, to nosi rizik
za razvoj ploda. Stoga one ee raaju djecu male poroajne teine, a i iznenadna smrt
dojeneta ea je u djece majki koje pue.
Puenje znatno utjee i na reproduktivno zdravlje. Ono poveava
rizik od neplodnosti. Naime pojedina su istraivanja pokazala da ene koje
pue vie od 20 cigareta na dan imaju triput vei rizik od primarne tubarne
neplodnosti i vei rizik od izvanmaternine trudnoe. ene koje pue tijekom
trudnoe imaju i vei rizik od prijevremenog poroaja i spontanog pobaaja.
Isto tako ene koje pue imaju ee menstrualne poremeaje (dismenoreja,
neredovite menstruacije itd.), te 2 do 3 godine raniji nastup menopauze, a s time i raniji
prestanak zatitnog uinka estrogena u smislu razvoja osteoporoze, bolesti srca i krvnih ila.
Dobiveni rezultati ukazali su na potrebu intenziviranja zdravstveno odgojnih
aktivnosti vezanih uz problem puenja cigareta i drugih oblika ovisnosti, te je Sluba
za kolsku medicinu, na inicijativu Gradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu
i branitelje oranizirala provedbu holistikog pristupa prevenciji ovisnosti. Edukacijom
44
roditelja uenika V. razreda osnovnih kola podigla je razinu znanja u vrlo rizinom
razdoblju kolovanja, kao to je polazak u vie razrede osnovne kole.
Prestanak puenja ima trenutane i dugorone prednosti u smanjenju rizika za razvoj
bolesti te opem poboljanju zdravlja.
Alkohol
U ukupnoj populaciji Grada Zagreba 5,1% ljudi ima naviku ispijanja alkohola
(10,1% mukaraca i 0,8% ena). Ekscesivno ispijanje alkohola najizraenije je u dobnoj
skupini 18 do 29 godina, posebice kod mukaraca (24,4%).
Alkoholizam obiljeava abnormalno ponaanje koje ukljuuje potrebu za
alkoholom i slabu kontrolu pijenja. Glavni fenomeni vezani uz razvoj alkoholizma
ukljuuju toleranciju te fiziku i psiholoku ovisnost. Oni pridonose osjeaju gratifikacije
koji proizvodi alkohol, perzistentnom pijenju te konanom razvoju alkoholizma kod
ljudi koji su skloni bolesti zbog postojeih genetskih ili imbenika okoline. U Europi se
danas pije 5-15 puta vie od javnozdravstveno podnoljive granice, tako da je drutveno
pijenje najee prekomjerno pijenje. Pretjerano konzumiranje alkohola predstavlja jedan
od vodeih preventabilnih uzroka smrti, bolesti i ozljeda u mnogim drutvima diljem
svijeta.
Procjenjuje se da u svijetu ima oko 140 milijuna ljudi ovisnika o alkoholu.
Negativni uinci alkohola dovode do niza bolesti, ukljuujui cirozu jetre, psihike
bolesti, nekoliko vrsta karcinoma, upalu guterae, modani udar, te oteenja fetusa.
Konzumacija alkohola usko je povezana s drutvenim posljedicama kao to su nesree i
smrti uzrokovane vonjom u alkoholiziranom stanju, agresivnim ponaanjem, ubojstvima
i samoubojstvima te naruavanjem obitelji i smanjenom produktivnou. Smatra se da je
3,5% bolesti i invalidnosti izravno uzrokovano konzumacijom alkohola, dok taj postotak
u razvijenim zemljama iznosi i do 10,3%.
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija tampar, 71% stanovnika
konzumiralo je alkoholno pie. Od njih, svakodnevno je konzumiralo vino 10,2% osoba,
pivo 7,4%, a neko estoko pie 4,3%. Navika svakodnevne konzumacije alkoholnih pia
ea je kod mukaraca nego kod ena. U oba spola najee se pije vino. U procjeni navike
prekomjernog pijenja alkohola, koriteni su i podaci subjektivne procjene ispitanika o
konzumaciji alkoholnih pia u jednoj prilici 6 ili vie aa, 12 ili vie puta godinje (engl.
binge drinking).
U prosjeku su alkoholni uinci za pojedinca, obitelj i drutvo mnogo tetniji (i do
tri puta skuplji) nego korisniji, a dugorono gledano, novani gubitak od alkohola je do 10
puta vei od neposrednog dobitka proizvodnjom i potronjom (oporezivanjem alkoholnih
pia). Pretjerano konzumiranje alkohola predstavlja jedan od vodeih preventabilnih
uzroka smrti, bolesti i ozljeda u mnogim drutvima diljem svijeta.
45
Psihoaktivne tvari
Prema podacima Registra lijeenih ovisnika o psihoaktivnim drogama, najizraeniji
problemi zlouporabe psihoaktivnih droga prema stopi na 100.000 stanovnika od 15.-64.
godine su u upanijama Zadarskoj (599,2) i Istarskoj (532,6), dok Grad Zagreb dolazi na
tree mjesto (444,2). U Republici Hrvatskoj stopa iznosi 250,3 na 100.000 odraslih osoba.
U 2007. godini u zagrebakim zdravstvenim ustanovama je registrirano 2.385
osoba lijeenih zbog ovisnosti o psihoaktivnim drogama (stopa 444,2/100.000) od ega je
morfinskog tipa bilo ak 71%. Novootkrivenih ovisnika (svih tipova) bilo je 596 ili 26%.
Prema Izvjeu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u 2007. godini u Zagrebu
su umrle 34 osobe ije su smrti povezane sa zloporabom psihoaktivnih droga. Tijekom
2007. godine od 2.385 osoba ovisnih o psihoaktivnim tvarima, njih 1.081 ili 44,7% lijeilo
se vanbolniki u Slubi za prevenciju ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija
tampar. Prema spolnoj strukturi lijeenih Zagrepana 79,9% (1.902 osobe) su mukarci,
a 20,3% su ene. Prema dobnoj strukturi najvie lijeenih je izmeu 25 i 29 godina.
Prosjena dob prvog uzimanja bilo kojeg sredstva je 15,6 godina, prosjena dob
prvog uzimanja heroina je 20,0 godina, prosjena dob prvog javljanja na tretman je 24,9
godina, a broj godina od prvog uzimanja bilo kojeg sredstva do prvog dolaska na lijeenje
je 9,3 godine.
Cerebrovaskularne bolesti
Danas u svijetu treina uzroka smrti otpada na isheminu bolest srca i
cerebrovaskularni inzult. Ove bolesti se s opravdanjem nazivaju "ubojicom broj jedan"
modernog vremena.
Cerebrovaskularne bolesti su bolesti krvnih ila mozga, dijelom i ekstrakranijalnih
krvnih ila, s posljedinim oteenjima modanog tkiva i manje ili vie izraenim
neurolokim ispadima, a gotovo uvijek i psihikim poremeajima. Bolest se postupno
razvija i u veini je sluajeva poetak neprimjetan, sa smetnjama ili ispadima koje bolesnici
ne zamjeuju ili ih pripisuju drugim uzrocima. Terminalni stadij klasinog oblika ove
bolesti je apoplektiki inzult ili modani udar.
Cerebrovaskularne bolesti predstavljaju vaan javnozdravstveni problem iz vie
razloga. Uz stalan porast broja oboljelih, ne mogu se zanemariti i posljedice modanog
udara koje su osobito znaajne u medicinskom, ali i u socijalnom i gospodarstvenom
pogledu. Posebice zabrinjava to se dobna granica oboljelih sputa prema mlaim dobnim
skupinama te se, prema podacima, oko 49% svih modanih udara dogaa izmeu 46. i 59.
godine ivota.
Povieni krvni tlak, eernu bolest, poremeaj metabolizma masti, srana oboljenja,
puenje, alkoholizam, stres te poremeaje u zgruavanju krvi, veina strunjaka smatra
izvjesnim imbenicima rizika za nastanak cerebrovaskularnih bolesti.
Epidemioloka istraivanja u cilju identifikacije imbenika rizika i nadalje se
provode irom svijeta. Pozitivnom hereditetu, kao imbeniku rizika, pridaje se sve vea
46
pozornost, ali su arterijska hipertenzija i hiperlipoproteinemija vodei rizici za vaskularne

bolesti.
Novije spoznaje o prevenciji cerebrovaskularnih bolesti pobuuju i vea zanimanja
za pojedine stadije bolesti, prvenstveno za poetne oblike, tranzitornu isheminu ataku,
s ciljem da se takva stanja to prije prepoznaju i lijee. Isto tako, osobita pozornost se
posveuje i vaskularnoj demenciji, progresivnom gubitku intelektualnog fundusa znanja
i kognitivnih kapaciteta steenih tijekom ivota, to, s obzirom na starenje stanovnitva,
predstavlja sve vei problem. Epidemioloka istraivanja upuuju da se prevalencija
vaskularne demencije poveava sa starou i vea je u osoba mukog spola. Rezultati
prospektivnih istraivanja ukazuju da vie od 26% osoba preivjelih nakon ishemijskog
modanog udara razvija demenciju unutar tri mjeseca od udara. Analizom oboljelih po
dobi, vidi se nagli porast broja oboljelih u dobnoj skupini 40-49 godina ivota. Najvei broj
oboljelih je u dobnoj skupini 70-79 godina, gdje su bila 1.504 lijeena bolesnika.
Neophodno je poticati prevenciju cerebrovaskularnih bolesti, primjenjujui sva
dosadanja saznanja. Problem na koji je potrebno upozoriti jesu mogunosti dugotrajnog
lijeenja bolesnika koji su pretrpjeli tei oblik cerebrovaskularnog inzulta, kao i
mogunosti prikladne rehabilitacije hendikepiranih osoba. Treba razvijati i podravati
edukaciju bolesnika i lanova obitelji s ciljem da naue kako to vie pomoi sami sebi, ali
i zdravstvenoj djelatnosti u rjeavanju ove problematike
eerna bolest
Po uestalosti, koja se kree u prosjeku od 1,5 do 2,5%, eerna bolest zauzima
istaknuto mjesto meu kroninim masovnim nezaraznim bolestima.
eerna bolest je stanje kronine hiperglikemije. Rezultat je utjecaja mnogih
imbenika naslijea i okoline, koji esto djeluju zajedniki. Uz hiperglikemiju, u bolesnika
sa eernom bolesti dolazi do razvoja kasnih dijabetikih komplikacija. Zajedniki im je
razvoj promjena na malim i velikim krvnim ilama, ivcima te bazalnim membranama
razliitih tkiva. Posebice su znaajne komplikacije na oima, bubrezima, srcu, mozgu,
ivcima i krvnim ilama nogu.
Ako tome broju pribrojimo i tzv. granine sluajeve, taj se postotak poveava i
do 5% ukupnog stanovnitva. U veini industrijski razvijenih zemalja uestalost eerne
bolesti raste proporcionalno s duljinom ivota. I incidencija i prevalencija su vie u
starijim dobnim skupinama. Meutim, ti odnosi mogu biti promijenjeni pod utjecajem
nekih imbenika okoline. U tzv. korpulentnoj populaciji incidencija eerne bolesti je via
u 4. i 5. dekadi ivota nego u starijoj dobi nekorpulentne populacije.
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija tampar u Zagrebu,
od ukupnog broja registriranih dijabetikih bolesnika, na bolesnike mlae od 64 godine
otpada 66%.
U najee imbenike rizika se, uz genetsku predodreenost, ubrajaju nezdrave
prehrambene navike, pretilost, smanjena fizika aktivnost te ivotna dob. Iako utjecaj
stresa na nastanak bolesti nije potpuno razjanjen, za pretpostaviti je da on moe biti
47
razlog za slabije koritenje inzulina u tijelu.

Prema prognozama, broj oboljelih e porasti na gotovo 300 milijuna do 2025.
godine. Procjenjuje se da u Hrvatskoj boluje oko 120.000 osoba. Podaci o prevalenciji
eerne bolesti razlikuju se u razliitim populacijama. Utvrena je jasna razlika u
prevalenciji inzulin-ovisnog oblika i inzulin-neovisnog oblika eerne bolesti koji je
mnogo ei. Kod inzulin-neovisnog oblika bolesti mogu je veliki broj neotkrivenih
bolesnika, a za pretpostaviti je da na svakog novootkrivenog dolazi jo jedan neotkriveni
bolesnik.
Lijeenje eerne bolesti sastavni je dio ivota svakog bolesnika, tako da lijeenje
ne moe preuzeti samo medicinski tim, ve veliku odgovornost snosi sam bolesnik. On
mora upoznati svoju bolest, njezine mogue komplikacije i nain njihova sprjeavanja.
Uspjeh lijeenja eerne bolesti ovisi o promjeni prehrambenih navika, tjelesnoj aktivnosti
i higijeni, o svladavanju vjetina samokontrole te o njihovoj primjeni u regulaciji vlastite
bolesti.
Zbog toga je jedan od glavnih ciljeva dobro organizirane zdravstvene djelatnosti
kontinuirana izobrazba zdravstvenih djelatnika primarne zdravstvene zatite, ali i
bolesnika sa eernom bolesti.
Oko 170 milijuna ljudi boluje od eerne bolesti. Projekcije za 2030. godinu
predviaju porast prevalencije na 6,5%, odnosno na oko 366 milijuna ljudi. Danas u
svijetu govorimo o pojavi "epidemije dijabetesa" koja je rezultat porasta broja stanovnika,
posebice osoba starije ivotne dobi. Uz to, uslijed urbanizacije, dogodile su se i promjene
u nainu ivota, to je dovelo do porasta prevalencije pretilih osoba i osoba sa smanjenom
tjelesnom aktivnou. Obradom podataka Hrvatske zdravstvene ankete u populaciji
Grada Zagreba prevalencija eerne bolesti, izraunata na temelju subjektivne procjene
zdravstvenog stanja ispitanika, iznosi 9,8%, odnosno za mukarce 9,1%, a za ene 10,4 %.
Analiza kretanja stopa mortaliteta od dijabetesa pokazuje, uz oscilacije, blago silazni trend
kretanja.
Usporeujui trendove dobno standardiziranih stopa smrtnosti od eerne bolesti
u posljednjih pet godina, vidljivo je da postoji trend opadanja stopa u Zagrebu i Hrvatskoj
te stagnirajui trend u Europi i EU, kako za sve dobi, tako i za dob od 0 do 64 godine.
Stanovnici Grada Zagreba ostvarili su ukupno 553 hospitalizacije zbog dijabetesa.
Prometne nezgode
Prema brojanim pokazateljima, meu poginulim sudionicima u prometnim
nezgodama najvie je vozaa, neto manje pjeaka, a najmanje poginulih je meu
putnicima-suvozaima.
Moderan nain ivljenja podrazumijeva velike migracije i "pokretnost"
stanovnitva; putovanje na posao, poslovna putovanja, putovanje na odmor.
Prema podacima Policijske uprave zagrebake, tijekom 2007. godine prosjeno se
u jednom danu zabiljei 51 prometna nesrea, a ozlijeeno je 15 osoba. Tijekom 2007.
godine ukupno se dogodilo 14.130 prometnih nesrea, u kojima je 48 osoba poginulo,
3.509 osoba je ozlijeeno.
Sveukupno gledano, brojke nisu ohrabrujue. Iza brojki su skrivene obitelji
48
poginulih, mukotrpna i dugotrajna rehabilitacija ozlijeenih s upitnim postizanjem

prijanje radne sposobnosti, velika materijalna teta.
Budui da brojke govore same za sebe, u svijetu, pa i kod nas, pokrenute su
mjere kojima se pokuava smanjiti broj nesrea i njihovih posljedica (smanjenje
doputene brzine vonje kroz naselja i na otvorenim cestama, stroe kazne za vonju u
alkoholiziranom stanju i vonju bez sigurnosnog pojasa).
Potronja lijekova
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija tampar, izvanbolnika
potronja lijekova u Gradu Zagrebu pokazuje poveanje kvalitete propisivanja poglavito
kardiovaskularnih lijekova i psihofarmaka, ali se unato tomu, ne moe ocijeniti
racionalnom.
Stalni rast potronje kardiovaskularnih lijekova, poglavito ACE inhibitora i
hipolipemika, kao i ponovni porast potronje antibiotika, te jo uvijek vrlo visoka
potronja benzodiazepina i nesteroidnih protuupalnih antireumatika, nisu sukladni niti
preporukama HZZO-a niti strunim smjernicama.
Ovakva slika potronje ukazuje na injenicu da je potrebno poduzeti mjere za
racionalizaciju na svim razinama zdravstvene zatite. Osim regulatornih mjera, kojima
se treba poticati propisivanje generika, nuna je kontinuirana edukacija, kako lijenika
primarne zdravstvene zatite tako i ire javnosti. Neophodno je ukazati na sve mogue
tetne posljedice neracionalne primjene lijekova. Prije svega to su mogue nuspojave.
Nema nekodljivih lijekova, postoje samo lijekovi koji su prihvatljivo tetni.
Lijek je djelotvoran samo u, od strane strunjaka propisanoj dozi, uziman kroz
dovoljno dugo, propisano, vremensko razdoblje. Neadekvatnom primjenom nekih
lijekova mogu se izazvati trajne tetne posljedice, kao to je stvaranje bakterijskih slojeva
rezistentnih na antibiotike kod neadekvatne primjene antibiotika te stvaranje ovisnosti
kod dugotrajne primjene psiholeptika. Trokovi nastali neadekvatnim propisivanjem
lijekova dodatno optereuju zdravstveni sustav. Stoga je potrebno kontinuirano pratiti
ustrajnost pacijenata u primjeni lijekova. Vaan partner u edukaciji i informiranju graana
te u odabiru adekvatne terapije moraju biti ljekarnici. Veliki broj kroninih bolesti, bolesti
su nezdravog naina ivota. Iz toga razloga u cilju prevencije bolest, te time smanjenja
trokova zdravstvene zatite, nuno je cjelokupni zdravstveni sustav usmjeriti prije svega
promicanju i ouvanju zdravlja, to i jest strategija Svjetske zdravstvene organizacije
(WHO) za 21. stoljee.
49
Astma
Uestalost astme je velika, premda vea u industrijski razvijenim zemljama, razlika
prema uestalosti u zemljama u razvoju svakim je danom manja. Opa prevalencija u
djece iznosi 10-15%. Usprkos danas sve uspjenijem lijeenju, mortalitet od astme se ne
mijenja, ali je znatno smanjen broj hitnih bolnikih prijema zbog recidiva astme.
Preventivna djelatnost sastoji se u izbjegavanju uzronih alergena ukoliko su
poznati. Ranijih se godina navodilo izbjegavanje fizikih aktivnosti, to se sada ne moe i
ne smije navoditi, jer je jedan od ciljeva dobre kontrole astme normalna fizika aktivnost
uz mogunost aktivnog bavljenja portom.
U Zagrebu je u 2007. godini bilo 627 hospitalizacije zbog astme (J45 i J46),
odnosno 8,0 hospitalizacija na 10.000 stanovnika s prosjenim trajanjem lijeenja od 6,6
dana. Meu hospitaliziranim zbog astme najzastupljeniji su oni starosne dobi od 5-14
godina (43%), zatim oni od 0-4 godina (22,5%), na treem mjestu su bolesnici stari od
15.-19. godine (6%). Prosjeno trajanje lijeenja kod bolesnika do pet godina i iznosi 6,5
bolnoopskrbnih dana, dok kod onih od 5 do 14 godina starosti 4,9 bolnoopskrbna dana.
Prosjeno trajanje bolnikog lijeenja zbog astme u zagrebakim bolnicama skraeno je sa
13,3 dana u 1996. godini na 8,0 dana u 2007. godini, a pala je takoer i stopa hospitalizacije
zbog istog uzroka (na 10.000 stanovnika) sa 17,08 u 1996. godini na 8,0 u 2007. godini
Primjeuje se pad u stopi hospitalizacija zbog astme, kao i skraivanje prosjenog
boravka u bolnici. S obzirom da stopa hospitalizacija zbog astme posredno predstavlja
indikator kvalitete rada u primarnoj zdravstvenoj zatiti, moe se zakljuiti da na pad
trenda osim novije i kvalitetnije farmakoterapije utjee i poboljanje kvalitete rada
lijenika u primarnoj zdravstvenoj zatiti.
Alergije
Alergijske reakcije su vrlo este, te gotovo nema osobe koja tijekom ivota nije
imala neku alergijsku reakciju. Alergijske bolesti vezane za neki organski sustav pogaaju
vie od 30% stanovnitva, od kojega 25% mladih ima neku od alergijskih bolesti. ee su
meu mlaima, u razvijenim zemljama, meu gradskim stanovnitvom. Po s lj e d nj i h
godina postoji trend porasta oboljelih od raznih vrsta alergija.
Procjena je da u Republici Hrvatskoj 7-10% stanovnitva boluje od peludne alergije,
a 3-5% boluje od astme. ak 150.000 graana Grada Zagreba mue razliite alergije, iji se
broj za vrijeme kolovoza i rujna zbog cvatnje ambrozije povea i do 250.000.
50
6. ZDRAVSTVENA ZATITA
Zdravstvena zatita obuhvaa drutvene, skupne i individualne zdravstvene mjere,
usluge i aktivnosti za ouvanje i promicanje zdravlja, sprjeavanje bolesti, rano otkrivanje
bolesti, pravodobno lijeenje te zdravstvenu njegu i rehabilitaciju. Svaki graanin ima
pravo na zdravstvenu zatitu i na mogunost ostvarenja najvie mogue razine zdravlja, u
skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zatiti i Zakonom o zdravstvenom osiguranju.
Uz pravo na zdravlje graani imaju i obvezu brinuti se o svome zdravlju te svojim
zdravstvenim ponaanjem ne ugroavati zdravlje drugih.
Zakonom o zdravstvenoj zatiti (Narodne novine 150/08) ureuju se naela i
mjere zdravstvene zatite, prava i obveze osoba u koritenju zdravstvene zatite, nositelji
drutvene skrbi za zdravlje stanovnitva, sadraj i organizacijski oblici obavljanja
zdravstvene djelatnosti te nadzor nad obavljanjem zdravstvene djelatnosti. Zdravstvena
zatita u smislu ovog Zakona obuhvaa sustav drutvenih, skupnih i individualnih mjera,
usluga i aktivnosti za ouvanje i unapreenje zdravlja, spreavanje bolesti, rano otkrivanje
bolesti, pravodobno lijeenje te zdravstvenu njegu i rehabilitaciju. Plan zdravstvene
zatite donosi se na temelju analize stanja zdravlja stanovnitva i zdravstvenih potreba
stanovnitva.
Svaka osoba ima pravo na zdravstvenu zatitu i na mogunost ostvarenja najvie
mogue razine zdravlja, u skladu s odredbama ovog Zakona i Zakona o obvezatnom
zdravstvenom osiguranju.
Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave u skladu s utvrenim pravima
i obvezama osiguravaju uvjete za zatitu, ouvanje i poboljanje zdravlja stanovnitva,
organiziraju i osiguravaju ostvarivanje zdravstvene zatite na svom podruju. Jedinica
podrune (regionalne) samouprave ostvaruje prava, obveze, zadae i ciljeve na podruju
zdravstvene zatite tako da osigurava popunjavanje mree javne zdravstvene slube na
svom podruju, organizira rad ustanova iji je osniva, koordinira rad svih pravnih i
fizikih osoba koje na podruju jedinice podrune (regionalne) samouprave obavljaju
zdravstvenu djelatnost. Sukladno mrei javne zdravstvene slube daje koncesije za
obavljanje javne zdravstvene slube na svom podruju, prema planu zdravstvene zatite
Republike Hrvatske donosi plan zdravstvene zatite za podrune (regionalne) samouprave;
za podruje jedinice podrune (regionalne) samouprave donosi jednogodinje i trogodinje
planove promicanja zdravlja, prevencije te ranog otkrivanja bolesti, organizira provedbu
postupaka objedinjene javne nabave za zdravstvene ustanove iji je osniva, u suradnji s
ministarstvom nadlenim za zdravstvo i Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje
osigurava provoenje specifinih mjera te pruanje zdravstvene zatite na otocima, rijetko
naseljenim i nerazvijenim podrujima. Jedinica podrune (regionalne) samouprave
osigurava sredstva za provoenje javnozdravstvene, epidemioloke i zdravstveno-ekoloke
djelatnosti te prevenciju bolesti na svom podruju, provoenje mjera zdravstvene ekologije,
hitnu medicinu na svojem podruju i organizaciju i rad mrtvozornike slube.
Zdravstvena zatita provodi se na naelima sveobuhvatnosti, kontinuiranosti,
dostupnosti i cjelovitog pristupa u primarnoj zdravstvenoj zatiti, a specijaliziranog
pristupa u specijalistiko-konzilijarnoj i bolnikoj zdravstvenoj zatiti.
51
Zdravstvena djelatnost je djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku koja se

obavlja kao javna sluba i koju po struno medicinskoj doktrini i uz uporabu medicinske
tehnologije obavljaju zdravstveni radnici pri pruanju zdravstvene zatite. Zdravstvena
djelatnost obavlja se na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini te na razini zdravstvenih
zavoda.
Zdravstvena zatita na primarnoj razini

Zdravstvena zatita na primarnoj razini obuhvaa: praenje zdravstvenog stanja
stanovnika i predlaganje mjera za zatitu i promicanje zdravlja stanovnika, spreavanje
i otkrivanje bolesti kao i lijeenje i rehabilitaciju bolesnika, specifinu preventivnu
zdravstvenu zatitu djece i mladei, osobito u osnovnim i srednjim kolama te na visokim
uilitima na svom podruju, zdravstvenu zatitu osoba starijih od 65 godina, zdravstvenu
zatitu ena, zdravstvenu zatitu osoba s invaliditetom, preventivnu zdravstvenu zatitu
rizinih skupina i ostalih stanovnika u skladu s programima preventivne zdravstvene
zatite i organiziranjem obvezatnih preventivnih pregleda, zdravstvenim prosvjeivanjem
i promicanjem zdravlja zbog njegova ouvanja i unapreenja, higijensko-epidemioloku
zatitu, spreavanje, otkrivanje i lijeenje bolesti zubi i usta s rehabilitacijom, zdravstvenu
rehabilitaciju djece i mladei s poremeajima u tjelesnom i duevnom razvoju, patronane
posjete, zdravstvenu njegu u kui bolesnika, medicinu rada, hitnu medicinu, palijativnu
skrb za neizljeivo bolesne, odnosno umirue, zatitu mentalnog zdravlja, opskrbu i izradu
lijekova te opskrbu medicinskim proizvodima i sanitetski prijevoz.
Naelo cjelovitog pristupa primarne zdravstvene zatite osigurava se provoenjem
objedinjenih mjera za unapreenjem zdravlja i prevencijom bolesti te lijeenjem i
rehabilitacijom.
Zdravstvena zatita prua se kroz djelatnosti: ope/obiteljske medicine, zdravstvene
zatite predkolske djece, preventivno-odgojnih mjera za zdravstvenu zatitu kolske
djece i studenata, javnog zdravstva, zdravstvene zatite ena, stomatoloke zdravstvene
zatite, higijensko-epidemioloke zdravstvene zatite, medicine rada, zdravstvene
zatite mentalnog zdravlja, prevencije i izvanbolnikog lijeenja ovisnosti, patronane
zdravstvene zatite, zdravstvene njege u kui bolesnika, hitne medicine, sanitetskog
prijevoza, palijativne skrbi, ljekarnitva i laboratorijske dijagnostike.
Zdravstvene ustanove na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti su: domovi
zdravlja, ustanova za zdravstvenu skrb, ustanova za zdravstvenu njegu, ustanova za
palijativnu skrb.
Zdravstvena zatita na sekundarnoj razini

Zdravstvena djelatnost na sekundarnoj razini obuhvaa specijalistiko-konzilijarnu
i bolniku djelatnost. Specijalistiko-konzilijarna djelatnost u odnosu na zdravstvenu
djelatnost na primarnoj razini obuhvaa sloenije mjere i postupke u pogledu prevencije,
dijagnosticiranja te lijeenja bolesti i ozljeda, provoenja ambulantne rehabilitacije te
medicinske rehabilitacije u kui korisnika, odnosno tienika u ustanovama za socijalnu
skrb. Specijalistiko-konzilijarna djelatnost za svoje potrebe mora imati osiguranu
52
laboratorijsku i drugu dijagnostiku djelatnost.

Bolnika djelatnost obuhvaa dijagnosticiranje, lijeenje i medicinsku rehabilitaciju,
zdravstvenu njegu te boravak i prehranu bolesnika u bolnicama.
Zdravstvene ustanove na sekundarnoj razini zdravstvene djelatnosti su: poliklinika,
bolnica i ljeilite.
Zdravstvena zatita na tercijarnoj razini

Zdravstvena djelatnost na tercijarnoj razini obuhvaa djelatnost klinika, klinikih
bolnica i klinikih bolnikih centara. Zdravstvene ustanove na tercijarnoj razini
zdravstvene djelatnosti su klinike ustanove (klinika, klinika bolnica i kliniki bolniki
centar).
Organizacijski oblici zdravstvene zatite

Zdravstvenu djelatnost obavljaju zdravstvene ustanove, trgovaka drutva i privatni
zdravstveni radnici pod uvjetima na nain propisan Zakonom o zdravstvenoj zatiti,
Zakonom o obvezatnom zdravstvenom osiguranju, Zakonom o zdravstvenom osiguranju
zatite zdravlja na radu, Zakonom o ustanovama, Zakonom o trgovakim drutvima i
Zakonom o koncesijama. Zdravstvena djelatnost kao javna sluba obavlja se u okviru
mree javne zdravstvene slube i izvan mree javne zdravstvene slube. Mreom javne
zdravstvene slube odreuje se za podruje jedinice podrune (regionalne) samouprave
potreban broj zdravstvenih ustanova, te privatnih zdravstvenih djelatnika s kojima Zavod
sklapa ugovor o provoenju zdravstvene zatite.
Zdravstvene ustanove u vlasnitvu Grada Zagreba

U vlasnitvu upanija, odnosno Grada Zagreba su: domovi zdravlja, ustanove
za zdravstvenu njegu u kui, poliklinike, ope bolnice, specijalne bolnice, ljekarne,
ljeilita, ustanove za hitnu medicinsku pomo, zavodi za javno zdravstvo i transfuzijsku
medicinu. Osniva zdravstvenih ustanova u vlasnitvu upanija, odnosno Grada Zagreba
je poglavarstvo upanija, odnosno Grada Zagreba.
Usluge primarne zdravstvene zatite graani Grada Zagreba ostvaruju pri sljedeim
ustanovama: Dom zdravlja Zagreb Centar, Dom zdravlja Zagreb Istok, Dom zdravlja
Zagreb Zapad, Ustanova za zdravstvenu njegu u kui, Ustanova za hitnu medicinsku
pomo.
Poliklinike u vlasnitvu Grada Zagreba su: Poliklinika za rehabilitaciju sluanja i
govora Suvag, Poliklinika za zatitu djece Grada Zagreba, Poliklinika prometna medicina
za oalmologiju, neurologiju, psihijatriju i medicinu rada, Poliklinika za reumatske
bolesti, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Dr. Drago op, Poliklinika za prevenciju
kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju, Stomatoloka poliklinika, Poliklinika za bolesti
dinog sustava.
Osim poliklinika, kao zdravstvene ustanove na sekundarnoj razini zdravstvene
53
djelatnosti u vlasnitvu Grada Zagreba su sljedee ustanove: Opa bolnica Sveti Duh, te
specijalne bolnice Psihijatrijska bolnica Vrape, Psihijatrijska bolnica Sveti Ivan, Djeja
bolnica Srebrnjak, Specijalna bolnica za kronine bolesti, Specijalna bolnica za psihijatriju
djece i mladei i Specijalna bolnica za zdravstvenu zatitu djece s neurorazvojnim i
motorikim smetnjama.
Zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija tampar je zdravstvena ustanova za
obavljanje strunih i znanstvenih djelatnosti iz okvira prava i dunosti jedinica podrune
(regionalne) samouprave na podruju javnozdravstvene djelatnosti.
Primarna zdravstvena zatita opa medicina

Tablica 15. Zdravstveni djelatnici i osiguranici
Broj timova
Zdravstvena ustanova
GRAD ZAGREB
Ordinacije s ugovorom s HZZO

DZ Zagreb Centar
DZ Zagreb Zapad
DZ Zagreb - Istok
DZ eljezniara
DZ MUP-a
Ordinacije bez ugovora s HZZO
Puno
radno
vrij.
Zdravstveni djelatnici
Djelomino
radno
vrij.
435
330
48
13
6
15
8
15
1
0
0
0
0
1
0
0
Lijenici
Dr.
med.
192
137
26
7
5
5
3
9
Specijal.
244
192
22
6
1
11
5
7
Ostali
VS
SSS
NSS
436
403
2
0
5
15
7
4
Osiguranici
Ukupan broj
708356
564626
58419
15039
27646
22958
11034
8634
Od toga
koristilo
zdrav.
zatitu
594126
466828
49117
12949
25311
21046
10634
8241
Zagreba 2007.
U 2007. godini, opa je medicina imala 435 tima, s punim radnim vremenom i 1 tim
s djelominim radnim vremenom. Ukupan broj osiguranika u skrbi bio je 708.356, dok je
zdravstvenu zatitu koristilo 594.126 (83,9%) osiguranika. Od lijenika je bilo 244 specijalista
i 192 doktora medicine, uz 436 osoba s viom, srednjom i niom strunom spremom.
54
Tablica 16. Posjete i pregledi

Zdravstvena
ustanova
Posjete
Pregledi
Upuivanje n
U ordin.
U ku
Ukupno
U ordin.
U ku
Ukupno
4296351
58069
4354420
3094026
45835
3184754
32251
3217005
2285937
327339
2624
329963
DZ Zagreb
- Zapad
83472
3069
DZ Zagreb
- Istok
94070
DZ
eljezniara
GRAD ZAGREB
Ordinacije s
ugovorom s
HZZO
DZ Zagreb
- Centar
DZ MUP-a
Ordinacije bez
ugovora s HZZO
3139861
Razvrstav.
25
Pos
kol
59
Inval.
kom.
4811
Spec.
preg
1298378
32194
2318131
25
42
3067
780104
245397
2614
248011
392
94675
86541
67588
2294
69882
178
31641
4879
58949
41067
1531
42598
228
38251
577130
13801
590931
397910
6226
404136
856
324619
44464
856
45320
39132
520
39652
63
25163
25122
589
25711
16995
456
17451
27
3925
Izvor podataka: Zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija tampar, Zdravstveno-statistiki ljetopis Grada Zagreba
2007.
Ukupno je ostvareno 4.354.420 posjeta, od ega je na ordinacije otpadalo 98,7%

(4.296.351), a na kune posjete 1,3% (58.069). Od ukupnog broja posjeta u ordinacijama
(4.296.351) na preglede je otpadalo 72,0% (3.094.026). Od ukupnog broja osoba koje su
posjetile lijenika, specijalistima je upueno 1.298.378 (29,8%) osoba.
55
Tablica 17. Utvrene bolesti i stanja

Skupina
Bolesti i stanja
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII
XIII
XIV
XV
XVI
XVII
XVIII
XIX
XXI
ifre
Broj
Struktura
(%)

A00-B99
53200
3,7
Novotvorine
C00-D48
30262
2,1
Bolesti krvi i krvotvor.sustava te imun.bol
D50-D89
19559
1,3
Endokrine bol, bol. prehr. i metabolizma
E00-E90
72871
5,0
Duevni poremeaji i porem. ponaanj
F00-F99
67659
4,6
G00-G99
21458
1,5
H00-H59
77985
5,4
H60-H95
39374
2,7
I00-I99
167640
11,5
J00-J99
302644
20,8
K00-K93
64306
4,4
L00-L99
69505
4,8
Bolesti miino-kot. sustava i veziv.tkiv
M00-M99
149487
10,3
Bolesti genitourinarnog sustava
N00-N99
103298
7,1
O00-O99
8225
0,6
Odreena stanja u perinatalnom razdoblju
P00-P96
109
0,0
Priro. malfor,deform.i kromos.aberacije
Q00-Q99
1446
0,1
Simpt, znakovi i abnorm. klin.i lab. nalazi
R00-R99
39487
2,7
Ozljede, trovanja i dr.posljedice vanj.uzr.
S00-T98
52909
3,6
imbenici koji utjeu na zdravlje
Z00-Z99
114715
7,9
U K U P N O
1456139
100,0
XX
Vanjski uzroci morbiditeta i mortaliteta
VO1-V98
27087
1,9
Zagreba 2007.
U djelatnosti ope medicine utvreno je ukupno 1.456.139 bolesti i stanja, od

kojih su na prvom mjestu bolesti dinog sustava s ukupno 302.644 sluajeva i ueem
u ukupnom pobolu od 20,8%. Na drugom su mjestu bolesti srca i krvnih ila sa 167.640
sluajeva i ueem od 11,5%, dok su na treem mjestu bolesti miino-kotanog sustava
i vezivnog tkiva sa 149.487 utvrenih bolesti i stanja i ueem u ukupnom pobolu od
10,3%.
56

Broj timova
Zdravstvena ustanova,
naselje
Puno
radno
vrijeme
Djelomino
radno
vrijeme
GRAD ZAGREB
61
Ordinacije s
ugovorom s HZZO
DZ Zagreb
Centar
DZ Zagreb
- Zapad
DZ Zagreb
- Istok
DZ eljezniara
Lijenici
Osiguranici
Ukupan
broj
Od toga
koristilo
zdravstvenu
zatitu
Specijal.
ope
medicin
Pedijatri
VS
SSS
NSS
62
62
80436
76114
49
49
49
68025
65084
4121
3654
5692
4899
1328
1210
953
950
Ordinacije bez
2
0
0
2
2
317
317
ugovora s HZZO
Zagreba 2007.
U zdravstvenoj zatiti dojenadi i predkolske djece bila su 62 tima koji su imali u

skrbi 80.436 osiguranika. Najvei broj timova (49 ili 79,0%) bio je u zakupu. Od ukupnog
broja osiguranika (80.436), njih 94,6% (76.114) koristilo je zdravstvenu zatitu.
57

Zdravstvena
ustanova
GRAD ZAGREB
Posjete
Pregledi
Upuivanje n
U ord.
U
ku
Ukupno
U ord.
U ku
Ukupno
Razvrst
Pos.
kol
Inv.l
kom
618309
1228
619537
488521
1228
489749
143
70
16
Spec
preg
104312
Ordinacije s
376586
869
377455
265720
869
266589
127
32
5
68473
ugovorom s
HZZO
DZ Zagreb
41235
0
41235
39616
0
39616
9
18
1
5121
- Centar
DZ Zagreb
54239
0
54239
43051
0
43051
1
1
1
7942
- Zapad
DZ Zagreb
14026
0
14026
13290
0
13290
1
3
5
3167
- Istok
DZ eljezniara
131287
0
131287
126340
0
126340
5
16
4
19573
Ordinacije bez
936
359
1295
504
359
863
0
0
0
36
ugovora s HZZO
Izvor podataka: Zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija tampar, Zdravstveno-statistiki ljetopis Grada Zagreba
2007.
Ukupno je ostvareno 619.537 posjeta, od ega je velika veina posjeta bila u

ordinacijama (gotovo 100%). Od ukupnog broja posjeta u ordinacijama (618.309) na preglede
je otpadalo 79,0% (488.521). Od ukupnog broja posjeta u ovoj djelatnosti, specijalistima ih je
upueno 104.312 (16,8%).
Skupina
Bolesti i stanja
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII
XIII
XIV
XVI
XVII
XVIII
XIX
XXI
ifre
Broj
Struktura
(%)

A00-B99
28672
10,7
Novotvorine
C00-D48
344
0,1
Bolesti krvi i krvotvor.sustava te imun.bol
D50-D89
3967
1,5
Endokrine bol, bol. prehr. i metabolizma
E00-E90
1199
0,4
Duevni poremeaji i porem. ponaanj
F00-F99
1614
0,6
G00-G99
1327
0,5
H00-H59
11481
4,3
H60-H95
20496
7,6
Bolesti cirkulacijskog sustava
I00-I99
172
0,1
J00-J99
128578
47,8
K00-K93
3921
1,5
L00-L99
14006
5,2
Bolesti miino-kot. sustava i veziv.tkiv
M00-M99
1235
0,5
N00-N99
6350
2,4
P00-P96
763
0,3
Priro. malfor,deform.i kromos.aberacije
Q00-Q99
1066
0,4
Simpt, znakovi i abnorm. klin.i lab. nalazi
R00-R99
9498
3,5
Ozljede, trovanja i dr.posljedice vanj.uzr.
S00-T98
4877
1,8
Z00-Z99
29493
11,0
U K U P N O
269059
100,0
VO1-Y98
4724
XX
1,8
Izvor podataka: Zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija tampar, Zdravstveno-statistiki ljetopis Grada Zagreba 2007.
58
U zdravstvenoj zatiti dojenadi i predkolske djece utvreno je ukupno 269.059

bolesti i stanja, od koji su na prvom mjestu bolesti dinog sustava s ukupno 128.578
utvrenih bolesti i stanja i ueem u ukupnom pobolu od 47,8%. Na drugom su zarazne
i parazitarne bolesti s 28.672 utvrenih bolesti i stanja i ueem od 10,7%, dok su na
treem mjestu bolesti uha i mastoidnog nastavka (20.496 ili 7,6%).
Zdravstvena zatita ena

Tablica 21.
Zdravstveni djelatnici i osiguranici

Broj timova
Zdravstvena ustanova,
naselje
GRAD ZAGREB
Ordinacije s
ugovorom s
HZZO
DZ Zagreb
- Centar
DZ Zagreb
- Zapad
DZ Zagreb
- Istok
DZ eljezniara
Puno
radno
vrijeme
Djelomino
radno
vrijeme
Dr.
med
64
22
22
1
2
61
Osiguranici
Ostali
VS
SSS
NSS
Ukupan
broj
52
299802
22
167371
114426
48561
32927
22365
19690
7020
5238
15231
14088
Lijenici
Ginekol.
Ost.
spec
Od toga
koristilo
zdr.zatitu
215497
DZ MUP-a
1
0
0
1
0
1
5002
4564
Ordinacije bez
ugovora s
22
2
0
22
0
13
34252
24564
HZZO
Zagreba 2007.
U zdravstvenoj zatiti ena bila su ukupno 64 tima koji su imali u skrbi 299.802
osiguranice. U zakupu su bila 23 (35,9%), a bez ugovora s HZZO bila su 24 (37,5%) tima.
Od ukupnog broja osiguranica (299.802), njih 71,9% (215.497) je koristilo zdravstvenu
zatitu.
59

Zdravstvena
ustanova
GRAD ZAGREB
Ordinacije s
ugovorom s HZZO
DZ Zagreb
- Centar
DZ Zagreb
- Zapad
DZ Zagreb
- Istok
DZ eljezniara
DZ MUP-a
Posjete
Pregledi
Preventivni pregledi
Sistematski
Kontrolni
Ciljani
398564
284675
66598
30012
16930
225333
127671
47483
9912
14787
56311
53765
6090
3455
1225
30798
28008
5012
10045
75
11452
10890
4135
3256
26511
24350
102
9134
8767
78
11
Ordinacije bez
39025
31224
3698
3331
841
ugovora s HZZO
Zagreba 2007.
Osiguranice su ostvarile ukupno 398.564 posjeta, od kojih je bilo 71,4% (284.675)

pregleda. Od ukupnog broja preventivnih pregleda (113.540), najvie je bilo sistematskih
(66.598 ili 58,7%), zatim kontrolnih (30.012 ili 26,4%) te ciljanih (16.930 ili 14,9%).
60
Tablica 23. Posjete savjetovalitima za planiranje obitelji i savjetovalitima za trudnice s

patolokim stanjima u trudnoi
Zdravstvena
ustanova
Posjete
savjetoval.
za planiranje
obitelji
Posjete
savjetoval.
za trudnice
Patoloka stanja u trudno

do 3
mjeseca
od 4 do 6
mjeseci
7 i vie
mjeseci
1080
GRAD ZAGREB
25720
60342
2347
1773
Ordinacije s
ugovorom s HZZO
11428
27063
1184
1060
642
DZ Zagreb
Centar
9132
12045
298
240
111
DZ Zagreb
Zapad
2481
5983
156
77
75
DZ Zagreb
Istok
520
1697
54
52
DZ eljezniara
313
3969
332
36
31
DZ MUP-a
205
790
25
1641
8795
298
301
210
Ordinacije bez
ugovora s HZZO
Zagreba 2007.
Ostvareno je ukupno 25.720 posjeta savjetovalitu za planiranje obitelji i 60.342

posjeta savjetovalitu za trudnice. Od ukupno 5.200 utvrena patoloka stanja u
trudnoi, 45,1% ili 2.347 utvreno je do 3. mjeseca, 34,1% ili 1.773 u razdoblju od 4. do
6. mjeseca i 20,8% ili 1.080 sa sedam i vie mjeseci.
61
Tablica 24. Prepisana kontracepcijska sredstva

Oralna
Intrauterina
Dijafragma
Druga
lokalna
Drugi
oblici
GRAD ZAGREB
16234
2289
110
915
3224
6529
673
13
126
575
1242
674
39
415
741
895
289
11
55
268
642
35
16
78
232
DZ eljezniara
2056
140
17
266
DZ MUP-a
1614
27
10
46
358
Ordinacije s
ugovorom s HZZO
DZ Zagreb
Centar
DZ Zagreb
Zapad
DZ Zagreb
Istok
Ordinacije bez
3256
451
12
178
784
ugovora s HZZO
Zagreba 2007.
Analiza prepisanih kontracepcijskih sredstava kazuje da su na prvom mjestu

oralni kontraceptivi (16.234 ili 71,3%) te intrauterina sredstva (10,1%), dok su drugi
oblici kontracepcijskih sredstava prisutni u mnogo manjem postotku
Skupina
Bolesti i stanja
ifre
Broj
Struktura
(%)
19,2
A00-B99
41931
II
C00-D48
11075
D50-D89
1752
E00-E90
4815
XII
Novotvorine
Bolesti krvi i krvotvornih sustava te
imunoloke bolesti
Endokrine bolesti, bolesti prehrane i
metabolizma
L00-L99
433
0,2
XIV
N00-N99
96524
44,1
XV

Ozljede, trovanja i druge posljedice
vanjskih uzroka
imbenici koji utjeu na stanje zdravlja
O00-O99
12688
S00-T98
67
5,8
0,0
Z00-Z99
49597
III
IV
XIX
XXI
U K U P N O
XX
218882
V01-Y98
5,1
0,8
2,2
22,7
100,0
0,0
Zagreba 2007.
62
U zdravstvenoj zatiti ena utvreno je ukupno 218.882 bolesti i stanja, od koji

su na prvom mjestu bolesti genitourinarnog sustava s 96.524 utvrenih bolesti i stanja
i ueem u ukupnom pobolu od 44,1%, a na drugom su zarazne i parazitarne bolesti
(41931 ili 19,2%).
Medicina rada
Tablica 26.
GRAD ZAGREB
DZ Zagreb
- Centar
DZ Zagreb
- Zapad
DZ Zagreb
- Istok
Zavod za javno zdravstvo
Dr. Andrija tampar
DZ eljezniara
Broj timova
Puno
Djeloradno
mino
vrij.
radnovrij.
33
37
Ost
VS
SSS
NSS
45
Lijenici
Dr.
Spec
med
MR
Ost.
spec
Nezdrav.
djelatn.
(psihol,
soc.radn.)
11
DZ MUP-a
2
0
2
0
3
3
Ordinacije bez
20
4
4
23
5
25
0
ugovora s HZZO
Zagreba 2007.
U djelatnosti medicine rada bila su ukupno 33 tima s punim i 5 timova s

djelominim radnim vremenom. Meu njima je najvie bilo specijalista medicine
rada (37), ostalih specijalnosti (6) i 5 doktora medicine. Ukupno je bilo zaposleno 11
nezdravstvenih djelatnika (psihologa, socijalnih radnika i sl.).
63
Tablica 27. Preventivni pregledi

Prethodni
Periodini
Sistematski
Ciljani
Kontrolni
GRAD ZAGREB
DZ Zagreb Centar
DZ Zagreb
- Zapad
DZ Zagreb
- Istok
Zavod za javno zdravstvo
Dr.Andrija tampar
DZ eljezniara
12980
22381
3774
1249
2744
250
7245
603
535
891
502
41
29
131
1327
310
56
51
60
465
2709
984
2854
4116
2648
63
1586
DZ MUP-a
3745
3824
101
122
268
Ordinacije bez
3448
375
325
0
164
ugovora s HZZO
Zagreba 2007.
Od ukupnog broja preventivnih pregleda u djelatnosti medicine rada (43.128),

najvie je bilo periodinih pregleda (22.381 ili 51,9%), zatim prethodnih pregleda (12.980
ili 30,1%), sistematskih (3.774 ili 8,8%), kontrolnih (2.744 ili 6,4%) te ciljanih (1.249 ili 366
ili 2,9%).
Skupina
Bolesti i stanja
ifre
Broj
Struktura
(%)
A00-B99
76
0,9
II
Novotvorine
C00-D48
23
0,3
III
Bolesti krvi i krvotvornog sustava te imunoloke bolesti
D50-D89
128
1,5
IV
Endokrine bolesti, bolesti prehrane i metabolizma
E00-E90
1141
13,4
Duevni poremeaji i poremeaji ponaan
F00-F99
443
5,2
VI
G00-G99
108
1,3
VII
H00-H59
2757
32,4
VIII
H60-H95
573
6,7
IX
I00-I99
1470
17,3
J00-J99
453
5,3
XI
K00-K93
293
3,4
XII
113
1,3
XIII
Bolesti miino-kotanog sustava i vezivnog tkiv
488
5,7
XIV
L00-L99
M00M99
N00-N99
299
3,5
64
XIX
Priroene malformacije, deformacije i kromosomske

aberacije
Simptomi, znakovi i abnormalni kliniki i laboratorijski
nalazi
Ozljede, trovanja i druge posljedice vanjskog uzroka
XXI
XVII
XVIII
Q00-Q99
19
0,2
R00-R99
32
0,4
S00-T98
65
0,8
Z00-Z99
18
0,2
8499
100,0
221
2,6
U K U P N O
XX
VO1-V98
Zagreba 2007.
U djelatnosti medicine rada utvreno je ukupno 8.499 bolesti i stanja, od kojih su

na prvom mjestu bolesti oka i onih adneksa s ukupno 2.757 utvrenih bolesti i stanja i
ueem u ukupnom pobolu od 32,4%. To je stoga to je veinom rije o zdravstvenim
pregledima vozaa, pregledima za posao i za noenje oruja, gdje se posebna pozornost
poklanja pregledu vida. Na drugom su mjestu bolesti srca i krvnih ila s 1.470 utvrenih
bolesti i stanja i ueem od 17,3%, dok su na treem mjestu endokrine bolesti, bolesti
prehrane i metabolizma (1.141 ili 13,4%).
Zatita i lijeenje usta i zubi

GRAD ZAGREB
Ordinacije s
ugovorom s HZZO
DZ Zagreb
- Centar
DZ Zagreb
- Zapad
DZ Zagreb
- Istok
DZ eljezniara
Broj ordinacija
DjeloPuno
mino
radno
radno
vrijeme
vrij.
591
35
Ostali
Stomatolozi
VS
SSS
Stomat Specij.
NSS
571
73
551
Osiguranici
Od toga
Ukupan
koristilo
broj
zdr.zatitu
711450
412500
340
299
41
412
502659
276818
12
15
15
21557
13357
12
12
20180
11261
17
17
17
32991
24452
11
12
14
15484
7728
DZ MUP-a
5
1
4
2
8
8104
5625
Ordinacije bez
194
28
215
26
72
110475
73259
ugovora s HZZO
Zagreba 2007.
65
U djelatnosti za zatitu i lijeenje usta i zubi bilo je ukupno 626 tima (591 s punim
i 35 s djelominim radnim vremenom). Bilo je zaposleno 644 stomatologa, od kojih su 73
ili 11,3% bili specijalisti. Djelatnika s viom, srednjom i niom strunom spremom bilo je
551. Ukupan broj osiguranika iznosio je 711.450, a od toga je 412.500 ili 58,0% koristilo
zdravstvenu zatitu.
Obavljeni radovi
Protetski
Izvaeni
zubi
radovi
Sistematski
pregledi
Plombirani zubi
1123550
106311
493256
109934
58867
Lijeenje
mekih
tkiva
152212
800881
71486
343147
85596
38642
119215
25664
1595
14582
2135
1895
329
32001
3012
16327
3266
1745
5590
45854
4152
17803
4928
2313
4826
12565
2989
7512
1420
1028
2013
Posjete
GRAD ZAGREB
Ordinacije s ugovorom
s HZZO
DZ Zagreb
Centar
DZ Zagreb
Zapad
DZ Zagreb
Istok
DZ eljezniara
DZ MUP-a
11018
2567
8456
891
991
2510
Ordinacije bez
195567
20510
85429
11698
12253
17729
ugovora s HZZO
Zagreba 2007.
U djelatnosti za zatitu i lijeenje usta i zubi registrirano je ukupno 1.123.550

posjeta. Od obavljenih 814.269 radova najvie je bilo plombiranja zubi (493.256 ili
60,6%), zatim lijeenja mekih tkiva (152.212 ili 18,7%), vaenja zubi (109.934 ili 13,5%) te
protetskih radova (58.867 ili 7,2%).
66
1.
Poremeaji u razvoju i nicanju zub
K00
13477
Struktura
(%)
1,4
2.
Zadrani i ukljeteni zubi
K01
7013
0,7
3.
Zubni karijes
K02
484321
48,7
4.
Ostale bolesti vrstog zubnog tkiva
K03
52698
5,3
5.
Bolesti pulpe i periapikalnih tkiva
K04
204803
20,6
6.
Akutni i kronini gingivitis
K05.0-K05.1
43923
4,4
7.
Akutni i kronini periodontitis i periodontoza
K05.2-K05.4
29019
2,9
8.
K05.5-K05.6
3918
K06
3650
0,4
0,4
K07
55174
K08
81216
K09
1961
13.
Ostale periodontalne bolesti

Ostali poremeaji gingive i bezuboga alveolarnog
greben
Dentofacijalne nepravilnosti (ukljuujui
malokluziju
Ostali poremeaji zubi i potpornih struktur
Ciste oralnog podruja koje nisu svrstane
drugamo
Ostale bolesti eljusti
K10
2825
0,3
14.
Bolesti lijezda slinovnica
K11
523
0,1
15.
Stomatitis i srodna oteenj
K12
6910
0,7
16.
Ostale bolesti usana i oralne sluznice
K13
2156
0,2
17.
Bolesti jezika
K14
834
0,1
Broj
9.
10.
11.
12.
Bolesti i stanja
ifre
Broj
5,5
8,2
0,2
Ukupno bolesti ili stanja

K00-K14
994421
100,0
Zagreba 2007.
U zatiti i lijeenju usta i zubi dominira zubni karijes s ukupno 484.321 registriranih
dijagnoza i ueem u ukupnom pobolu od 48,7%. Na drugom mjestu dolaze bolesti pulpe
i periapikalnih tkiva s ukupno 204.803 registriranih dijagnoza i ueem od 20,6%. U ovoj
djelatnosti je tokom 2007. godine registrirano ukupno 994.421 dijagnoza.
67
Hitna medicinska pomo

Tablica 32. Zdravstveni djelatnici, osiguranici i vozila
Broj timova
Puno
radno
vrijeme
Djelomino
radno
vrijeme
Lijenici
Dr.
med.
Specijalisti
Ostali
VS
SSS
NSS
vozai
324
Vozila
Sanit.
Ostala
GRAD ZAGREB
112
0
82
4
101
10
Ustanova za hitnu
medicinsku
112
0
82
4
324
101
10
pomo
Zagreba 2007.
U djelatnosti hitne medicinske pomoi angairano je 112 timova. Zaposleno je 86

lijenika (4 specijalista i 82 doktora medicine) uz 324 osoba s viom, srednjom i niom
strunom spremom. Djelatnost raspolae sa 101 sanitetskim vozilom i 10 ostalih vozila.
Tablica 33. Intervencije
U ordinaciji
GRAD ZAGREB
Ustanova za hitnu medicinsku
pomo
U kui
pacijent
Na terenu
Sanitetski
prijevoz
13782
47132
16990
117310
13782
47132
16990
117310
Zagreba 2007.
Od ukupno 195.214 intervencija u slubi hitne medicinske pomoi, najvei je bio

broj sanitetskih prijevoza (117.310 ili 60,1%). Zatim slijede intervencije u kui pacijenta
(47.132 ili 24,1%), intervencije na terenu (16.990 ili 8,7%) te intervencije u ordinaciji
(13782 ili 7,1%).
68

Skupina
Bolesti i stanja
ifre
Broj
Struktura (%)
A00-B99
1523
2,0
II
C00-D48
2352
3,0
118
0,2
1530
2,0
Novotvorine
Bolesti krvi i krvotvornog sustava te
imunoloke bolesti
Endokrine bolesti, bolesti prehrane i
metabolizma
Duevni poremeaji i poremeaji ponaan
7237
9,3
VI
F00-F99
G00-G99
4065
5,2
VII
H00-H59
47
0,1
VIII
H60-H95
663
0,9
III
IV
D50-D89
E00-E90
IX
I00-I99
15531
19,9
J00-J99
6825
8,8
XI
K00-K93
2643
3,4
XII
L00-L99
364
0,5
M00-M99
N00-N99
1848
2,4
XIV

Bolesti miino-kotanog sutava i vezivnog
tkiva
1943
2,5
XV
O00-O99
234
0,3
XVI

Priroene malformavije, deformiteti i
kromosomske aberacije
Simptomi, znakovi i abnormalni kliniki i
laboratorijski nalazi
Ozljede, trovanja i druge posljedice
vanjskih uzroka
10
0,0
11
0,0
13856
17,8
11679
15,0
5445
7,0
77924
100,0
XIII
XVII
XVIII
XIX
XXI
U K U P N O
XX
P00-P96
Q00-Q99
R00-R99
S00-T98
Z00-Z99
11679
15,0
VO1-V98
Zagreba 2007.
U djelatnosti hitne medicinske pomoi prisutna je razliita zdravstvena

problematika, ali dominiraju tri skupine bolesti (bolesti srca i krvnih ila s 15.531
registriranih dijagnoza i ueem od 19,9%), ozljede, trovanja i druge posljedice vanjskih
uzroka (11.679 ili 15,0%) te bolesti dinog sustava (6.825 ili 8,8%).
69
Preventivna zatita - dojenad i predkolska djeca, odrasli

Tablica 35.

Preventivna zatita
Broj djece u skrbi

Dojenad
Predk.dj
Posjete
Dojenad
Predk.dj
Pregledi
Dojenad
Predk.dj
GRAD ZAGREB
9856
38440
46028
52146
44802
50246
Ordinacije s
ugovorom s HZZO
7783
32117
39846
43903
38789
42473
DZ Centar
601
2015
1154
2154
1128
2121
DZ Zapad
798
2984
2015
2895
2001
2640
DZ Istok
356
1011
1217
1118
1169
1037
99
229
891
1897
836
1812
DZ eljezniara
Ordinacije bez
219
84
905
179
879
163
ugovora s HZZO
Zagreba 2007.
Preventivnom zdravstvenom zatitom dojenadi i predkolske djece obuhvaeno

je ukupno 48.296 djece (9.856 dojenadi i 38.440 predkolske djece). Dojenad je ostvarila
46.028 posjeta, a predkolska djeca 52.146. Od toga je kod dojenadi obavljeno 44.802
(97,3%) pregleda, a kod predkolske djece 50.246 (96,4%) pregleda.
Tablica 36. Zdravstvena zatita odraslih - Preventivna zatita
Broj osoba u skrbi
GRAD ZAGREB
Ordinacije s
ugovorom s HZZO
DZ Centar
DZ Zapad
20-64 god
65 i vie
Preventivni pregledi
20-64 god
65 i vie
Sistemat
u 45. god.
Sistemat
u 65. god.
528946
131045
11465
8016
1624
1897
384560
79256
9530
7363
932
952
73264
27311
1214
298
368
734
19056
13234
323
256
324
211
DZ eljezniara
52066
11244
398
99
0
0
Ordinacije bez
7905
2314
897
880
55
63
ugovora s HZZO
Zagreba 2007.
Kada je rije o preventivnoj zatiti odraslih, u skrbi je bilo 528.946 osoba u dobi
od 20. do 64. godine i 131.045 u dobi od 65 i vie godina. Od ukupnog broja osoba u skrbi
70
od 20-64 godina, preventivno ih je pregledano samo 11.465 ili 2,2%, dok je sistematskim
pregledima bilo podvrgnuto samo 1.624 ili 0,3% osoba. Od ukupnog broja osoba u skrbi
starih 65 i vie godina, preventivno ih je pregledano 8.016 ili 6,1%, dok je sistematskim
pregledima bilo podvrgnuto samo 1.897 ili 1,5 % osoba.
Tablica 37.
Primarna zdravstvena zatita ukupno (opa medicina i zdravstvena zatita
dojenadi i predkolske djece). Zdravstveni djelatnici i osiguranici.
Broj timova
Puno
radno
vrijeme
Djelomino
radno
vrij.
Lijenici
Osiguranici
Ost.VS
788792
670240
496
379
137
241
452
632651
531912
51
26
26
62540
52771
DZ Zapad
17
10
20731
17848
DZ Istok
28974
26521
16
12
16
23911
21996
DZ eljezniara
SSS
NSS
498
Od toga koristilo
zdravstvzatitu
Dr.
med
192
GRAD ZAGREB
Ordinacije s
ugovorom s HZZO
DZ Centar
Specijal.
306
Ukupan
broj
DZ MUP-a
8
0
3
5
7
11034
10634
Ordinacije bez
17
0
9
9
6
8951
8558
ugovora s HZZO
Zagreba 2007.
U ukupnoj primarnoj zdravstvenoj zatiti (opa medicina i zatita zdravlja

dojenadi i predkolske djece) bilo je ukupno 496 timova s punim radnim vremenom i 2
tima s djelominim radnim vremenom. Ukupno je bilo 788.792 osiguranika u skrbi, dok je
zdravstvenu zatitu koristilo 670.240 (85,0%) osiguranika. Od lijenika je bilo 306 specijalista
i 192 doktora medicine, uz 498 osoba s viom, srednjom i niom strunom spremom.
71
Tablica 38. PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZATITA UKUPNO (opa medicina

i zdravstvena zatita dojenadi i predkolske djece)
- Posjete i pregledi
Zdravstvena
ustanova
GRAD
ZAGREB
Ordinacije s
ugovorom s
HZZO
DZ Centar
DZ Zapad
Posjete
Pregledi
U ord.
U ku
Ukupno
U ord.
U ku
Ukupno
Razvrst.
Upuivanje n
Pos Inval
Spec
ko kom.
preg
4914660
59297
4973957
3582547
47063
3629610
168
129
4827
1402690
3561340
33120
3594460
2551657
33063
2584720
152
74
3072
848577
368574
2624
371198
285013
2614
287627
22
393
99796
137711
3069
140780
110639
2294
112933
179
39583
DZ Istok
68096
4879
72975
54357
1531
55888
1
7
233
DZ
708417 13801
722218
524250
6226
530476
5
21
860
eljezniara
DZ MUP-a
44464
856
45320
39132
520
39652
0
1
63
Ordinacije
bez
26058
948
27006
17499
815
18314
0
0
27
ugovora s
HZZO
Zagreba 2007.
41418
344192
25163
3961
Ukupno je ostvareno 4.973.957 posjeta, od ega je na posjete u ordinacijama otpadalo 98,8%

(4.914.660), a na kune posjete 1,2% (59.297). Od ukupnog broja posjeta u ordinacijama (4.914.660)
na preglede je otpadalo 72,9% (3.582.547). Od ukupnog broja osoba koje su posjetile lijenika,
specijalistima je upueno 1.402.690 (28,2%) osoba.
72
Tablica 39. Primarna zdravstvena zatita ukupno (opa medicina i zdravstvena zatita
dojenadi i predkolske djece - utvrene bolesti i stanja
Skupina
Bolesti i stanja
ifre
Broj
Struktura (%)
A00-B99
81872
4,7
II
Novotvorine
C00-D48
30606
1,8
III
Bolesti krvi i krvotvor.sust.te imun.bol.
D50-D89
23526
1,4
IV
Endokrine bol, bol. prehr. i
E00-E90
74070
4,3
Duevni porem. i porem. ponaanja
F00-F99
69273
4,0
VI
G00-G99
22785
1,3
VII
H00-H59
89466
5,2
VIII
H60-H95
59870
3,5
IX
I00-I99
167812
9,7
J00-J99
431222
25,0
XI
K00-K93
68227
4,0
XII
L00-L99
83511
4,8
XIII
Bolesti miin-kot. sust.i veziv.tkiva
M00-M99
150722
8,7
XIV
N00-N99
109648
6,4
XV
O00-O99
8225
0,5
XVI
Odreena stanja u perinatal. razdoblju
P00-P96
872
0,1
XVII
Priro.malfor,deform.i kromos.aberac.
Q00-Q99
2512
0,1
XVIII
Simpt, znak. i abnorm. klin.i lab.nalazi
R00-R99
48985
2,8
XIX
Ozljede, trov. i dr.posljedice vanj.uzr.
S00-T98
57786
3,3
XXI
Z00-Z99
144208
8,4
1725198
100,0
U K U P N O
XX
Vanjski uzroci morbid. i mortaliteta
V01-V98
31811
1,8
Zagreba 2007.
U primarnoj zdravstvenoj zatiti utvreno je ukupno 1.725.198 bolesti i stanja

od kojih su na prvom mjestu bolesti dinog sustava s ukupno 431.222 utvrenih bolesti
i stanja i ueem u ukupnom pobolu od 25,0%. Na drugom su mjestu bolesti srca i
krvnih ila sa 167.812 bolesti i stanja i ueem od 9,7%, dok su na treem mjestu bolesti
miino-kotanog sustava i vezivnog tkiva sa 150.722 utvrenih bolesti i stanja i ueem
u ukupnom pobolu od 8,7%.
73
Stacionarna zdravstvena zatita

Tablica 40.
Kliniki bolniki centar Zagreb
Specijalnost
Kreveti
BO dani
Ispisani
bolesnici
Godinja
zauz.krev.
Prosjeno
traj.lije.
A) INTERNA SKUPINA
693
224582
23781
324,1
9,4
1. Interna
2. Polik. za bol.srca i
k.ila
3. Zavod za dijalizu
170
56626
10374
333,1
5,5
63
17536
2982
278,3
5,9
2459
272
307,4
9,0
4. Pedijatrija
188
62967
4131
334,9
15,2
- Klinika Rebro
98
31580
2249
322,2
14,0
- Klinika alata
90
31387
1882
348,7
16,7
5. Neurologija
114
34360
3104
301,4
11,1
6. Psihijatrija
7. Klinika za
psih.medicinu
8. Dermatovenerologija
70
24575
1448
351,1
17,0
5860
200
651,1
29,3
61
15734
637
257,9
24,7
9. Nuklearna medicina
B) KIRURKA
SKUPINA
1. Kirurgija
10
4465
633
446,5
926
259303
32600
280,0
7,1
8,0
172
39396
5541
229,0
7,1
2. Neurokirurgija
50
13210
1926
264,2
6,9
3. Kardijalna kirurgija
39
8284
1014
212,4
8,2
4. Otorinolaringologija
60
18052
2705
300,9
6,7
5. Oalmologija
6. Ginekologija i
porodilj.
7. Urologija
66
20304
3226
307,6
6,3
303
87026
9257
287,2
9,4
39
12719
1371
326,1
9,3
8. Ortopedija
109
30388
2056
278,8
14,8
9. Onkologija
88
29924
5504
340,0
5,4
C) REHABILITACIJA
54
18459
802
341,8
23,0
1. Fizikalna medicina
2. Polikl.za rehab.i
ort..pom.
UKUPNO
14
4844
408
346,0
11,9
40
13615
394
340,4
34,6
1673
502344
57183
300,3
8,8
74
Tablica 41.
Klinika bolnica "Sestre milosrdnice"
Specijalnost
Kreveti
BO dani
Ispisani
bolesnici
Godinja
zauz.krev.
Prosjeno
traj.lije.
A) INTERNA SKUPINA
439
154674
17283
352,3
8,9
1. Interna
204
74772
9624
366,5
7,7
2. Psihijatrija
57
21331
1180
374,2
18,1
3. Neurologija
70
23039
2414
329,1
9,5
4. Pedijatrija
60
21423
2456
357,1
8,7
5. Dermatovenerologija
31
8132
717
262,3
11,3
6. Nuklearna medicina
17
5977
892
351,6
6,7
B) KIRURKA SKUPINA
394
141041
24497
358,0
5,8
1. Kirurgija
100
33487
4768
334,9
7,0
65
27100
4274
416,9
6,3
3. Neurokirurgija
30
10308
1656
343,6
6,2
4. Oalmologija
45
16990
3258
377,6
5,2
5. Ginekologija i
porodilj.
101
35495
6669
351,4
5,3
6. Urologija
38
13051
2465
343,4
5,3
7. Anesteziologija
intenzivno lijeenje
15
4610
1407
307,3
3,3
C) REHABILITACIJA
30
11684
1166
389,5
10,0
1. Fizikalna medicina i
rehabilitacija
30
11684
1166
389,5
10,0
863
307399
42946
356,2
7,2
U K U P N O
Zagreba 2007.
75
Tablica 42.
Opa bolnica "Sveti Duh"
Specijalnost
Kreveti
BO dani
Ispisani
bolesnici
Godinja
zauz.krev.
Prosjeno
traj.lije.
A) INTERNA SKUPINA
180
66123
7110
367,4
9,3
1. Interna
140
52705
5820
376,5
9,1
2. Neurologija
B) KIRURKA
SKUPINA
1. Kirurgija
40
13418
1290
335,5
10,4
320
95172
14825
297,4
6,4
97
32463
3108
344,7
10,4
25
7833
1342
313,3
5,8
3. Oalmologija
4. Ginekologija i
porodilj.
5. Urologija *
25
4601
1756
184,0
2,6
108
34916
6616
323,3
5,3
32
9651
1062
301,6
9,1
6. Ortopedija
33
5708
941
173,0
6,1
500
161295
21935
322,6
7,4
U K U P N O
Zagreba 2007.
* Hemodijaliza je ukljuena u Urologiju

Tablica 43.
Klinika bolnica "Merkur"
Specijalnost
Kreveti
BO dani
Ispisani
bolesnici
Godinja
zauz.krev.
Prosjeno
traj.lije.
A) INTERNA SKUPINA
102
32953
3805
323,1
8,7
1. Interna
102
32953
3805
323,1
8,7
B) KIRURKA
SKUPINA
237
62795
10379
265,0
6,1
1. Kirurgija
96
23854
3200
248,5
7,5
31
7014
1593
226,3
4,4
95
28246
5104
297,3
5,5
4. Urologija
15
3681
482
245,4
7,6
U K U P N O
339
95748
14184
282,4
6,8
2.
Otorinolaringologija
3. Ginekol.i
porodiljstvo
76
Tablica 44.
Klinika bolnica "Dubrava"

Kreveti
BO dani
Ispisani
bolesnici
Godinja
zauz.krev.
Prosjeno
traj.lije.
A) INTERNA SKUPINA
274
105535
10085
385,2
10,5
1. Interna
196
78394
7943
400,0
9,9
2. Neurologija
48
14398
1521
300,0
9,5
3. Psihijatrija
30
12743
621
424,8
20,5
B) KIRURKA SKUPINA
326
105564
15870
323,8
6,7
1. Kirurgija
140
48156
8119
344,0
5,9
2. Klinika za MFK
72
23291
2519
323,5
9,2
24
6328
959
263,7
6,6
4. Oalmologija
18
4186
1069
232,6
3,9
5. Ortopedija
24
7491
657
312,1
11,4
6. Urologija
24
7929
1543
330,4
5,1
7. Neurokirurgija
24
8183
1004
341,0
8,2
600
211099
25955
351,8
8,1
Specijalnost
U K U P N O
Zagreba 2007.
77
Tablica 45.
Specijalne bolnice
Specijalnost
Kreveti
BO
dani
Ispisani
bolesnici
Godinja
zauz.krev.
Prosjeno
traj.lije.
3234
784860
49949
337,7
15,7
229
69775
7859
304,7
8,9
97
29436
1742
303,5
75
11431
1964
152,4
5,8
Jordanovac
232
94749
10172
408,4
186
77345
9150
415,8
8,5
46
17404
1022
378,3
17,0
35
8704
1541
248,7
5,6
187
68294
11615
365,2
5,9
- ARI
10
3664
375
366,4
9,8
- Pedijatrija
90
33013
5258
366,8
6,3
- Djeja kirurgija
77
28084
5400
364,7
5,2
- Djeja ortopedija
10
3533
582
353,3
6,1
881
286905
9732
325,7
29,5
551
201955
4694
366,5
43,0
37
13611
630
367,9
21,6
A) INTERNA
SKUPINA
1 Kl.za inf.bol.
Dr.F.Mih.
2. Spec.boln.za plune
bol.
3. Spec.boln.za
bol.din. sus.
djece i
mlad.Srebrnjak
4. Klinika za plune
bolesti
Pneumoiziologija
- Torakalna
kirurgija
5. Sveu.klinika za
dijabetes
"Vuk Vrhovac"
6. Klinika za djeje
bolesti
7. Psihijatrijska
bolnica
Vrape
8. Psihijatrijska
bolnica
Jankomir
9. Psihijatrijska
bolnica za
djecu i mlade
Rockefellerova
B) KIRURKA SKUPINA
354
124412
15071
351,4
8,3
1. Klinika za
traumatologiju
174
55743
6428
320,4
8,7
2. Klinika za tumore
180
68669
8643
381,5
7,9
C) REHABILITACIJA
60
22649
1390
377,5
16,3
1. Spec.bol.za zat.djece
s neurorazv.smetnj.
Goljak
60
22649
1390
377,5
16,3
U K U P N O
2738
931921
66410
340,4
14,0
78
Tablica 46.
Stacionarna djelatnost u gradu Zagrebu
Kliniki bolniki centar Zagreb
1673
Bolnoopskrbni
dani
502344
Klinika bolnica "Dubrava"
600
211099
25955
Klinika bolnica "Merkur"
339
95748
14184
Klinika za dijabetes "V.Vrhovac"
35
8704
1541
Klinika za plune bolesti Jordanovac
232
94749
10172
Klinika za infekt. bol. "Dr.Fran Mihaljevi
229
69775
7859
Klinika za traumatologiju Zagreb

Spec.bol.za bolesti dinog sustava djece i
174
55743
6428
75
11431
1964
97
29436
1742
Klinika bolnica "Sestre milosrdnice"
863
307399
42946
Opa bolnica "Sveti Duh
500
161295
21935
Psihijatrijska bolnica Vrape
881
286905
9732
Psihijatrijska bolnica Jankomir
551
201955
4694
Klinika za djeje bolesti Zagreb
187
68294
11615
Klinika za tumore
180
68669
8643
Psihijatrijska bolnica za djecu i mlade

Spec.bol.za zat.dj.s neurorazv.smet. -
37
13611
630
60
22649
1390
6713
2209806
228613
Stacionarna ustanova
Kreveti
ml.
Spec.bol.za kronine bolesti
Goljak
U K U P N O
Ispisani
bolesnici
57183
Izvor podataka: Zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija tampar, Zdravstveno-statistiki ljetopis
Grada Zagreba 2007.
Bolniki pobol
Ovaj dio Gradske slike zdravlja temelji se na zdravstveno-statistikoj obradi
individualnih izvjetajnih obrazaca na kojima su registrirani bolesnici hospitalizirani u
bolnicama grada Zagreba tijekom 2007. godine.
Podaci su dobiveni obradom bolesniko-statistikog obrasca koji obuhvaa:
bolesniko-statistiki obrazac (JZ-BSO), bolesniko-statistiki obrazac onko tip (JZONK), psihijatrijski obrazac (JZ-PSH), obrazac hospitalizacije zbog rehabilitacije (JZREH), koji se svi popunjavaju prilikom otpusta bolesnika iz bolnice.
Tijekom 2007. godine u zagrebakim je bolnicama bilo ukupno 216.153
hospitalizacije registrirane na bolesniko-statistikom obrascu uz 2.344.472 ostvarena
bolnoopskrbna dana.
79
Ispisani bolesnici po zdravstvenim ustanovama - trendovi

Tijekom 2007. godine od ukupnog broja hospitaliziranih (216.153) najvie ih je
bilo ispisano iz Klinikog bolnikog centra (68.991 ili 31,9%) (tablica 1). Na drugom
mjestu po broju ispisanih bolesnika je Klinika bolnica Sestre milosrdnice sa 36.386
(16,8%) ispisanih bolesnika. Zatim slijede Klinika bolnica Dubrava (22413 ili 10,4%),
Opa bolnica Sveti Duh (18.035 ili 8,3%), Klinika bolnica Merkur (10.684 ili 4,9%)
itd. Usporeuje li se broj bolesnika ispisanih iz svih bolnica 2007. godine s 2006. godinom
vidi se da je tijekom 2007. bilo skoro podjednako hospitalizacija kao i u 2006. godini
(100,28%).
Tablica 47. Usporedba bolesnika ispisanih iz zagrebakih bolnica (2006. godina s 2007.
godinom)
Broj bolesnika
U k u p n o
KBC Zagreb-alata
KBC Zagreb-Rebro
KBC Zagreb-K. zavod za reh. i ort.
KBC Zagreb-Klin. za en. bo. i por.
Klinika bolnica Sestre milosrdnice
Opa bolnica Sveti Duh
Klinika bolnica Merkur
Klinika bolnica Dubrava
Klinika za plune bol. Jordanovac
Klinika za tumore
Psihijatrijska bolnica Vrape*
Psihijatrijska bolnica Sveti Ivan*
Klinika za traumatologiju
Klin.za infek. bol Dr.F.Mihaljevi
Klinika za dijabetes Vuk Vrhovac
Spec.bol.za bol.dinog sust.djece i mlad.
Spec.boln. za kron.bol. Rockefellerova
Spec.bol.za zat.dj.s neuroraz.sm.Goljak
2006
215603
10125
48984
517
8100
36666
19509
11310
21207
8637
9069
6793
8447
4681
6291
7733
1451
1897
2210
1248
510
2007
216153
9174
51103
686
8028
36386
18035
10684
22413
8081
9044
7445
8477
4797
6418
6917
1642
1963
2043
1204
1647
Indeks
2006= 100
100,28
90,61
104,33
132,69
99,11
99,24
92,44
94,47
105,69
93,56
99,72
109,60
100,36
102,48
102,02
89,45
113,16
103,48
92,44
96,47
322,94
Zagreba 2007.
* Djelomino ukljuen cenzus - (samo ispisani tijekom 2007)
80
Tablica 48. Usporedba bolnoopskrbnih dana u zagrebakim bolnicama (2006. godina s

2007. godinom)
Broj BO dana
Indeks
2006= 100
100,30
2006
2375552
2007
2344472
KBC Zagreb-alata
100852
90650
89,88
KBC Zagreb-Rebro
382081
409225
107,10
KBC Zagreb-K. zavod za reh. i ort.
7929
10942
138,00
KBC Zagreb-Klin. za en. bo. i por.
66109
69384
104,95
322025
316319
98,23
158659
152363
96,03
96131
88814
92,39
Klinika bolnica Dubrava
213664
233479
109,27
Klinika za plune bol. Jordanovac
94632
92397
97,64
65023
66792
102,72
Klinika za tumore
71305
76599
107,42
Psihijatrijska bolnica Vrape*
272789
251848
92,32
Psihijatrijska bolnica Sveti Ivan*
206235
206705
100,23
Klinika za traumatologiju
62331
63415
101,74
Klin.za infek. bol Dr.F.Mihaljevi
79075
72775
Klinika za dijabetes Vuk Vrhovac
9552
10866
113,76
Spec.bol.za bol.dinog sust.djece i mlad.
14939
13799
92,37
Spec.boln. za kron.bol. Rockefellerova
32721
29639
90,58
37833
36706
97,02
Spec.bol.za zat.dj.s neuroraz.sm.Goljak
43610
51755
118,68
U k u p n o
92,03
Zagreba 2007.
* Djelomino ukljuen cenzus - (samo ispisani tijekom 2007)
U tablicama 47. i 48. prikazuju se trendovi u ostvarenim bolnoopskrbnim danima te

u prosjenoj duljini lijeenja po pojedinim bolnicama. U ukupnim hospitalizacijama i u
ukupnoj potronji bolnoposkrbnih dana registrira se podjednaki porast od 0,3% u odnosu
na prethodnu 2006. godinu. Prosjena duljina trajanja lijeenja u svim zagrebakim
bolnicama se takoer skrauje i to za 16,3% u odnosu na 2000. godinu.
81
Tablica 49. Prosjena duljina trajanja lijeenja po vodeim dijagnozama (po broju BO
dana) u pojedinim bolnicama - usporedba 2002. i 2007. godine
KBC REBRO
Rang
1
2
3
4
5
Dijagnoza 2002 g.
bod
Dijagnoza 2007 g.
bod
6,3
Zloudna novotvorina dojk
6,4
Angina pektoris
8,5
Angina pektoris
6,2
Cerebralni infarkt
13,2
Reakcije na teki stres
22,6
Reakcije na teki stres
21,3
12,9
Senilna katarakta
5,3
Cerebralni infarkt
Zloudna novotvorina
zavrnoga debelog crijeva
6,5
KBC ALATA
Rang
Dijagnoza 2002 g.
bod
Limfatina leukemija
11,7 Koksartroza /artroza kuka/
15,1
Koksartroza /artroza kuka/
15,3 Gonartroza /artroza koljena/
22,7
Psoriasis
Kronine bolesti tonzila i
adenoida
Gonartroza /artroza koljena/
22,2 Psoriasis
Kronine bolesti tonzila i
4,3
adenoida
12,7 Limfatina leukemija
14,1
4
5
Dijagnoza 2007 g.
bod
4,4
19,1
KLINIKA ZA TUMORE
Rang
1
2
3
4
5
Dijagnoza 2002 g.
bod

Zloudna novotvorina
zavrnoga debelog crijeva
Zloudna novotvorina jajnika
(ovarija
Zloudna novotvorina vrata
maternice (cerviksa
Zloudni melanom koe
82
Dijagnoza 2007 g.
bod
12,9 Zloudna novotvorina dojk

Zloudna novotvorina
13,8 zavrnoga debelog crijeva
Zloudna novotvorina
8,7 debeloga crijeva(kolona)
Zloudna novotvorina
22,8 kestenjae (prostate
9,5
35,5
12,3 Zloudni melanom ko
14,1
8,4
6,4
KLINIKA BOLNICA SESTRE MILOSRDNICE

Rang
1
Dijagnoza 2002 g.
Duevni poremeaji i
poremeaji ponaanja
uzrokovani alkohol
Shizofrenija
Depresivne epizode
Senilna katarakta
Inzult, nespecificiran kao
krvarenje ili infarkt
bod
Dijagnoza 2007 g.
19,7 Kardiomiopatija
Duevni poremeaji i
32,7 poremeaji ponaanja
uzrokovani alkohol
25,9 Senilna katarakta
6,7 Zloudni melanom ko
12,7 Cerebralni infarkt
bod
12,4
16,7
5,2
11,2
12,7
KLINIKA BOLNICA MERKUR

Rang
Dijagnoza 2002 g.
uni kamenci (kolelitijaza)
Fibroza i ciroza jetre

Kronine bolesti tonzile i
adenoida
Difuzni non.Hodgkinov limfom
4
5
bod
Dijagnoza 2007 g.
Stanje nakon presadbe
7,7
organa i tkiva
19,3 Fibroza i ciroza jetre
bod
12,3 Akutni infarkt miokarda
10,4
11,8
16,6
3,6 uni kamenci (kolelitijaza)

11,5 Krvarenje u ranoj trudno
6,5
13,0
OPA BOLNICA SVETI DUH

Rang
Dijagnoza 2002 g.
Inzult, nespecificiran kao

krvarenje ili infarkt
Senilna katarakta
3
4
5

Dijabetes melitus ovisan o
inzulinu
Kronino bubreno zatajenje
(insuficijencija)
bod
14,0
Dijagnoza 2007 g.
bod
Nepoznati i nespecificirani
uzroci bolesti
7,7
4,5 Boli u trbuhu i u zdjelici
9,5
8,6
Prijelom bedrene kosti (femura)
20,7
14,0
Nadzor nad visokorizinom

trudnoo
5,8
12,6 uni kamenci (kolelitijaza)
8,2
Zagreba 2007.
83
Bolesnici hospitalizirani tijekom 2007. godine po dobi, spolu i

prebivalitu
Na temelju analize obraenih podataka iz svih vrsta izvjetajnih obrazaca
tijekom 2007. godine, biljei se da je u zagrebakim bolnicama lijeeno ukupno 216.153
pacijenta, koji su ostvarili ukupno 2.344.472 bolnoopskrbna dana. Od ukupnog broja
ispisanih, 106.234 (49,1 %) bilo je mukog, a 109.919 (50,9%) enskog spola, s time
to su mukarci ostvarili 1.209.900 (51,6 %) bolnoopskrbnih dana, a ene 1.134.572
(48,4%) (slika 8 i slika 9). Prosjena duljina lijeenja iznosila je 10,8 dana; kod mukaraca
11,4, a kod ena 10,3 dana.
Slika 8. Bolesnici prema spolu
Zagreba 2007.
Slika 9. Bolnoopskrbni dani prema spolu
84
Od 216.153 lijeenih u zagrebakim bolnicama (grafikoni 3 i 4), najvie je bilo

stanovnika samog grada Zagreba (81.967 ili 37,9%), zatim stanovnika ostalog dijela
Hrvatske (76.528 ili 35,4%), a na kraju su stanovnici Zagrebake upanije (35.642 ili
16,5%). Shodno tome, stanovnici grada Zagreba su ostvarili i najvei broj bolnoopskrbnih
dana (819.448 ili 35 %). Slijede zatim stanovnici ostalog dijela Republike Hrvatske
(808.414 ili 34,5%) te stanovnici Zagrebake upanije (385.806 ili 16,5%). Analiziraju li se
podaci pacijenata s prebivalitem u gradu Zagrebu, lijeeno je ukupno 81.967 bolesnika,
od ega je bilo 38.835 (47,4%) mukaraca i 43.132 (52,6%) ena
Slika 10. Bolesnici prema prebivalitu
Zagreba2007.
Stopa hospitalizacija na 10.000 stanovnika po dobi, spolu i prebivalitu

Broj ispisanih bolesnika, odnosno broj hospitalizacija na 10.000 stanovnika je
jedan od najboljih pokazatelja stupnja koritenja zdravstvene zatite.
Tijekom 2007. godine, prema analizi individualnih zdravstveno-statistikih
obrazaca, stopa lijeenih stanovnika Grada Zagreba u stacionarnim ustanovama na 10.000
stanovnika iznosila je 1.056,4. Stopa hospitalizacije na 10.000 stanovnika po dobnim
skupinama i spolu prikazana je na slici 11. Ove godine stopa hospitalizacije mukaraca
bila je 1.062,3/10.000 mukaraca, a ena 1.033,2/10.000 ena.
85
Slika 11. Bolesnici s prebivalitem u Zagrebu po spolu i dobi

Bolesnici s prebivalitem u Zagrebu po spolu i dobi
(stopa hospitaliziranih na 10.000 stanovnika)
Tablica 50.
Dob
Mukarci - stopa /10000
ene - stopa/10000
0-4
1692,2
1251,9
5-9
812,8
634,4
10-19
605,9
549,5
20-29
386,5
537,4
30-39
511,7
720,6
40-49
658,5
728,7
50-59
1234,2
1171,1
60-69
1722,4
1447,6
70+
3635,5
2321,7
Ukupno
1062,3
1033,2
Hospitalizirani Zagrepani ukupno -stopa/10000
1056,4
Najvie je ispisanih bolesnika s prebivalitem u Zagrebu bilo u dobnoj skupini od

70-79 godina (14.162 ili 17,3%), zatim u dobnoj skupini od 60-69 godina (13548 ili 16,5%),
te u dobnoj skupini 50-59 godina (12320 ili 15,0%).
Slika 12. prikazuje odnos zagrebakih i ukupnih pacijenata u stacionarnom lijeenju
iz kojeg je vidljivo da stanovnici Zagreba koriste bolniku zatitu u 37,9% sluajeva, to je
manje nego 2006. godine kada su je koristili u 46% sluajeva. Detaljniji podaci odnosa
86
zagrebakih i ostalih korisnika stacionarne zdravstvene zatite prikazani su u tablici 50.

Slika 12. Bolesnici s prebivalitem u Zagrebu u odnosu prema ukupno lijeenim prema dobi
Zagreba 2007.
87
spol
1544
684
860
2024
848
1176
2571
1109
1462
1006
455
551
828
392
436
2534
1007
1527
3345
1317
2028
1225
525
700
4053
596
277
319
2498
1081
1417
2952
1253
1699
1043
427
616
6264
6898
13
1156
635
521
4739
2285
2454
5311
2459
2852
1943
880
1063
10-19
15689
9047
6642
41
17
24
1793
1069
724
6122
3509
2613
5097
3024
2073
2636
1428
1208
20-29
20034
11490
8544
56
32
24
2277
1259
1018
7697
4289
3408
6841
4143
2698
3163
1767
1396
30-39
26101
13686
12415
52
19
33
3078
1528
1550
10512
5356
5156
8291
4654
3637
4168
2129
2039
40-49
36614
17796
18818
67
28
39
3666
1693
1973
14451
6776
7675
12320
6522
5798
6110
2777
3333
35647
17130
18517
49
14
35
2976
1499
1477
13117
6103
7014
13548
6808
6740
5957
2706
3251
60-69
32758
16470
16288
33
18
15
2781
1417
1364
9851
4807
5044
14162
7205
6957
5931
3023
2908
70-79
12595
7907
4688
11
953
593
360
2725
1695
1030
6784
4220
2564
2122
1393
729
1372
752
620
25
17
258
135
123
745
418
327
338
190
148
Nepoznato
216.153
109.919
106.234
343
142
201
21.673
11.054
10.619
76.528
37.891
38.637
81.967
43.132
38.835
35.642
17.700
17.942
ukupno
80+
4697
3039
13162
50-59
4054
3242
7092
5-9
3096
7939
1-4
7150
Tablica 50. Bolesnici po dobi, spolu i prebivalitu

Prebivalite
Zagrebaka upanija
Grad Zagreb
Republika Hrvatska
Nepoznato
Ostalo
UKUPNO
88
Vodee dijagnoze prema broju bolesnika i duljini lijeenja

Ispisani bolesnici
Analiziraju li se vodee dijagnoze svih lijeenih u zagrebakim bolnicama prema
broju sluajeva, na prvom mjestu bila je zloudna novotvorina dojke (C50) s 5.820
ispisanih bolesnika, odnosno ueem od 2,7% u ukupnom pobolu. Na drugom mjestu bila
je zloudna novotvorina dunica i plua (ifra kategorije C34) s 5.127 ispisana bolesnika
s ueem od 2,4%, a na treem senilna katarakta (H25) s 4.978 ispisanih bolesnika i
ueem od 2,3% u ukupnom pobolu.
Na etvrtom su mjestu duevni poremeaji i poremeaji ponaanja uzrokovani
alkoholom (F10) s 4.459 ispisanih i ueem od 2,1%. Dalje slijedi angina pektoris (I20) s
3.618 ispisana bolesnika, odnosno ueem od 1,7% u ukupnom pobolu (tablica 52).
Bolnoopskrbni dani
U zagrebakim je bolnicama tijekom 2007. godine ostvareno ukupno 2.344.472
bolnoopskrbna dana. U tablici 53. prikazano je 20 dijagnoza s najveom duinom
lijeenja. Ovih 20 dijagnoza ine priblino 1/3 (30,2%) svih ostvarenih bolnoopskrbnih
dana.
Na prvom mjestu nalazi se shizofrenija (F20) s 118.412 bolnoopskrbnih dana i
ueem od 5,1% u ukupnom broju bolnoopskrbnih dana. Na drugom su mjestu duevni
poremeaji i poremeaji ponaanja uzrokovani alkoholom s 74.083 bolnoopskrbna
dana i ueem od 3,2%. Zatim slijedi zloudna novotvorina dunica i plua s 50.313
bolnoopskrbnih dana i ueem od 2,2%, povratni depresivni poremeaj (50.002 ili
2,1%) koji je s petog mjesta u 2005. godini doao na etvrto. Zloudna novotvorina dojke
(47.751 bolnoopskrbnih dana i uee od 2,04%) je na petom mjestu rang ljestvice, dok je
2005. godine bila na etvrtom.
89
Tablica 52. Dijagnoze po broju hospitalizacija (20 najeih dijagnoza)

Redni broj
Dijagnoza
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
Ukupno (1-20)
Ostale dijagnoze
SVEUKUPNO
C50
C34
H25
F10
I20
J35
K80
C18
K40
R10
F20
Z76
C20
I63
I21
F43
R69
J18
E10
F33
Ispisani bolesnici
5.820
5.127
4.978
4.459
3.618
3.301
2.526
2.374
2.345
2.292
2.231
2.172
1.991
1.987
1.861
1.739
1.622
1.608
1.549
1.541
55.141
161.012
216.153
Struktura
2,7%
2,4%
2,3%
2,1%
1,7%
1,5%
1,2%
1,1%
1,1%
1,1%
1,0%
1,0%
0,9%
0,9%
0,9%
0,8%
0,8%
0,7%
0,7%
0,7%
25,5%
74,5%
100,0%
Legenda:
C50
C34
H25
F10
I20
J35
K80
C18
K40
R10
F20
Z76
C20
I63
I21
F43
R69
J18
E10
F33

Zloudna novotvorina dunica (bronha) i plu
Senilna katarakta
Duevni poremeaji i poremeaji ponaanja uzrokovani alkohol
Angina pektoris
Kronine bolesti tonzila i adenoida
Zloudna novotvorina debeloga crijeva (kolona
Preponska kila (ingvinalna hernija)
Boli u trbuhu i u zdjelici
Shizofrenija
Osobe koje kontaktiraju zdravstvenu slubu u drugim okolnostima
Zloudna novotvorina zavrnog debelog crijeva (rektuma)
Cerebralni infarkt
Reakcije na teki stres i poremeaji prilagodb
Nepoznati i nespecificirani uzroci bolesti
Pneumonija, nespecificiranog uzronika
Dijabetes melitus ovisan o inzulinu
Povratni depresivni poremea
90
Tablica 53. Bolnoopskrbni dani prema dijagnozi (20 dijagnoza s najveim brojem b.o.dana)
Redni broj
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
F20
F10
C34
F33
C50
F43
F06
F25
F62
I63
F32
G80
F23
I20
R29
A41
H25
S72
J18
C18
Ukupno 1-20
21
Sveukupno
Legenda:
F20
F10
C34
F33
C50
F43
F06
F25
F62
I63
F32
G80
F23
I20
R29
A41
H25
S72
J18
Dijagnoza
Ostale dijagnoze
Bolnoopskrbni dani
118.412
74.083
50.313
50.002
47.751
41.840
35.581
26.374
25.378
24.617
24.072
23.421
23.087
22.752
21.651
20.871
20.778
19.611
19.457
18.974
709.025
1.635.447
2.344.472
Struktura (%)
5,05%
3,16%
2,15%
2,13%
2,04%
1,78%
1,52%
1,12%
1,08%
1,05%
1,03%
1,00%
0,98%
0,97%
0,92%
0,89%
0,89%
0,84%
0,83%
0,81%
30,24%
69,76%
100%
Shizofrenija
Ostali duevni poremeaji izazvani oteenjem i disfunkcijom mozga i fizikom bole
Shizoafektivni poremeaj
Trajne promjene linosti koje se ne mogu pripisati oteenju ili bolesti mozg
Cerebralni infarkt
Depresivne epizode
Infantilna cerebralna paraliza
Akutni i prolazni psihotini poremeaj
Angina pektoris
Drugi simptomi i znakovi koji se odnose na ivani i miino-kotani susta
Ostale sepse
Senilna katarakta
91
C18 Zloudna novotvorina debeloga crijeva (kolona

Zagreba 2007.
Prosjeno trajanje lijeenja

Prosjeno trajanje lijeenja u zagrebakim bolnicama (Tablica 55 iznosilo je 10,8 dana, s
time da kod 15 dijagnoza s najveim brojem bolnoopskrbnih dana ta brojka varira izmeu
53,1 dan kod shizofrenije i 6,3 dana koliko prosjeno traje lijeenje kod angine pektoris.
Tablica 54. Prosjena duljina trajanja lijeenja (15 dijagnoza s najveim brojem b.o. dana)
Redni broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
Dijagnoza
Prosjeno trajanje
lijeenja
F20
F10
C34
F33
C50
F43
F06
F25
F62
I63
F32
G80
F23
I20
R29
53,1
16,6
9,8
32,4
8,2
24,1
36,9
49,5
33,9
12,4
25,8
68,1
33,1
6,3
30,6
UKUPNO
10,8
Legenda:
F20
F10
C34
F33
C50
F43
F06
F25
F62
I63
F32
G80
Shizofrenija
Ostali duevni poremeaji izazvani oteenjem i disfunkcijom mozga i fizikom bole
Trajne promjene linosti koje se ne mogu pripisati oteenju ili bolesti mozg
Cerebralni infarkt
Depresivne epizode
92
F23
I20
R29
Akutni i prolazni psihotini poremeaj

Angina pektoris
Drugi simptomi i znakovi koji se odnose na ivani i miino-kotani susta
Zagreba 2007.
Lijeeni bolesnici prema prebivalitu i dobi

Ispisani bolesnici prema prebivalitu i dobi
Od zagrebakih pacijenata (tablica 56.) najvie ih je u ivotnoj dobi od 70-79
(14.162 ili 17,3%) i 60-69 (13.548 ili 16,5%) godina ivota te u dobnoj skupini 50-59
(12.320 ili 15%) godina ivota.
Iz ostalog dijela Hrvatske, najvie ih je u dobnoj skupini 50-59 godina (14.451 ili
18,9%) te 60-69 (13.117 ili 17,1%) i 40-49 (10.512 ili 13,7%).
U Zagrebakoj upaniji najvie ih je bilo u skupini 50-59 godina (6.110 ili 17,1%)
te 60-69 (5.957 ili 16,2%).
Gledaju li se zajedno svi pacijenti po dobi, najvie ih je u dobi 50-59 (36.614 ili
16,9%), zatim 60-69 (35.647 ili 16,5%) te 70-79 (32.758 ili 15,2%).
93
3163
11,7%
4168
12320
17,1%
6110
16,5%
13548
16,7%
5957
9851
17,3%
14162
16,6%
5931
3,6%
2725
8,3%
6784
6,0%
2122
25
0,3%
258
0,9%
745
0,9%
338
100,0%
21.673
100,0%
76.528
100,0%
81.967
100,0%
35.642
Ukupno
2636
8,9%
8291
15,0%
13117
12,9%
953
0,1%
343
Nepoznato
1943
7,4%
6841
10,1%
14451
17,1%
2781
4,4%
80+
1043
5,5%
5097
8,3%
10512
18,9%
2976
12,8%
11
70-79
1225
2,9%
5311
6,2%
7697
13,7%
3666
13,7%
33
60-69
1006
3,4%
2952
6,5%
6122
10,1%
3078
16,9%
49
50-59
2,8%
3345
3,6%
4739
8,0%
2277
14,2%
67
40-49
2571
4,1%
2498
6,2%
1793
10,5%
52
30-39
3,1%
2534
3,3%
1156
8,3%
56
20-29
2024
3,3%
596
5,3%
41
10-19
2,6%
828
2,7%
13
5-9
1544
3,8%
3
1-4
7,1%
7
216.153
1372
100,0%
100,0%
12595
0,6%
1,7%
32758
5,8%
3,2%
35647
15,2%
9,6%
36614
16,5%
14,3%
26101
16,9%
19,5%
20034
12,1%
15,2%
15689
9,3%
16,3%
13162
7,3%
12,0%
7092
6,1%
3,8%
7939
3,3%
0,9%
7150
3,7%
2,0%
3,3%
1,5%
Tablica 55. Hospitalizirani bolesnici prema prebivalitu i dobi

Prebivalite
Zagrebaka
upanija
Grad Zagreb
Republika
Hrvatska
Nepoznato
Ostalo
UKUPNO
Bolnoopskrbni dani prema prebivalitu i dobi
94
95
95
2,3%
60709
2,6%
1,4%
91059
3,9%
2,7%
63263
4,9%
198
2,3%
7359
3,1%
25030
2,6%
20992
2,5%
9684
5-9
6,1%
142075
4,1%
168
3,7%
11973
7,1%
57618
6,7%
54553
4,6%
17763
10-19
6,7%
158035
8,3%
337
7,8%
25517
7,0%
56518
6,1%
50205
6,6%
25458
20-29
9,7%
228451
17,4%
707
11,6%
37957
10,2%
82294
8,6%
70720
9,5%
36773
30-39
13,7%
321744
13,5%
549
16,7%
54565
14,9%
120550
11,6%
94695
13,3%
51385
40-49
17,5%
411205
19,2%
778
17,8%
58157
18,6%
150455
16,2%
132524
18,0%
69291
50-59
15,6%
365273
14,3%
578
12,6%
41103
15,8%
127984
16,2%
132502
16,4%
63106
60-69
14,9%
350215
8,8%
358
12,1%
39513
13,0%
104855
17,2%
140957
16,7%
64532
70-79
UKUPNO
Ostalo
55
9394
24356
2,9%
2,7%
3,7%
7,5%
21436
30048
Republika
Hrvatska
Nepoznato
2,6%
21317
24669
3,0%
2,2%
3,1%
Grad Zagreb
8467
11931
Zagrebaka
upanija
1-4
Prebivalite
Tablica 56. Bolnoopskrbni dani prema prebivalitu i dobi
6,0%
140275
2,7%
109
5,1%
16649
3,6%
29507
8,5%
69827
6,3%
24183
80+
0,5%
12168
3,0%
120
0,1%
209
0,3%
2119
0,8%
6487
0,8%
3233
Nepoz
100,0%
2.344.472
100,0%
4.052
100,0%
326.752
100,0%
808.414
100,0%
819.448
100,0%
385.806
Ukupno
Od ukupno 2.344.472 ostvarenih bolnoopskrbna dana (tablica 57.) najvie su ih ostvarili bolesnici iz Zagreba (819.448
dan ili 35%). Zatim slijede bolesnici iz ostalog dijela Hrvatske (808.414 ili 34,5%) te na treem mjestu bolesnici iz Zagrebake
upanije (385. 806 ili 16,5%).Od zagrebakih pacijenata najvie bolnoopskrbnih dana ostvareno je u dobnoj skupini 70-79 (140.957
bolnoopskrbna dana ili 17,2%) te u dobnoj skupini 50-59 i 60-69 (16,2%).
Iz ostalog dijela Hrvatske, najvie ih je u dobnoj skupini 50-59 godina (150.455 dana ili 18,6%) te u dobnoj skupini 60-69 (127.984
dana ili 15,8%). Iz Zagrebake upanije najvie ih je u skupini 50-59 godina (69.291 ili 18%) te 60-69 (63.106 ili 16,4%).
Gledaju li se zajedno svi pacijenti, najvie bolnoopskrbnih dana ostvareno je u dobi 50-59 (411.205 dana ili 17,5%), zatim 6069 (15,6%) te 70-79 (14,9%).
Bolesnici lijeeni u zagrebakim bolnicama prema dobi i skupinama

bolesti
Na slici 13. i tablici 57. prikazani su svi bolesnici lijeeni u zagrebakim bolnicama
neovisno o svom prebivalitu, i to prema dobi. Najvie je hospitalizirano bolesnika u
dobnoj skupini 50-59 godina (36.614 ili 16,9%). Zatim slijede osobe u dobnoj skupini 6069 godina (35 647 ili 16,5%).
Na treem su mjestu osobe u dobi 70-79 godina (32.758 ili 15,2%).
Slika 13. Bolesnici

prema dobi
Zagreba 2007.
96
802
249
71
128
170
146
37
33
132
1.229
281
70
12
578
0
1.578
704
634
99
188
7.150
770
406
118
153
263
334
131
233
39
2.084
376
199
123
413
0
25
713
941
493
124
7.939
1-4
382
426
103
371
256
316
261
186
49
1.732
454
179
160
374
0
8
535
547
676
77
7.092
5-9
452
1.172
155
773
1.475
608
242
137
279
1.481
955
313
684
598
94
5
463
1.040
1.927
309
13.162
10-19
454
1.770
165
385
1.751
463
184
100
399
1.102
1.053
256
614
1.291
1.380
37
199
546
1.762
1.778
15.689
20-29
429
2.969
228
472
3.346
611
263
125
835
820
1.337
205
990
1.906
1.316
20
99
586
1.371
2.106
20.034
30-39
433
6.239
327
707
4.820
790
525
185
1.999
860
1.839
290
1.657
2.250
103
2
79
652
1.472
872
26.101
40-49
656
11.365
314
1.268
3.919
951
1.142
213
4.409
1.108
2.732
347
2.012
2.453
2
1
64
1.064
1.581
1.013
36.614
50-59
648
12.183
314
1.111
1.465
888
2.029
142
5.840
1.282
2.499
257
1.538
1.949
0
0
33
1.224
1.230
1.013
35.647
60-69
Skupina
dijagnoza
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII
XIII
XIV
XV
XVI
XVII
XVIII
XIX
XXI
UKUPNO
Tablica 57. Hospitalizirani bolesnici prema skupinama bolesti i dobi
97
744
8.822
406
881
1.028
756
2.931
102
6.444
1.688
2.228
198
1.137
1.585
0
0
17
1.510
1.317
962
32.758
70-79
484
1.782
250
309
510
294
1.088
24
3.039
951
938
83
249
531
0
0
2
774
971
314
12.595
80 +
6
87
3
8
13
26
30
4
39
17
102
18
428
53
62
0
1
85
351
55
1.372
Nepoz
6260
47470
2454
6566
19016
6183
8863
1484
23503
14354
14794
2415
9604
13981
2957
1676
2909
9603
13250
8811
216153
UKUPNO
Bolesnici s prebivalitem u Zagrebu lijeeni u zagrebakim bolnicama

Na slici 14. i tablici 58. prikazani su bolesnici lijeeni u zagrebakim bolnicama
s prebivalitem u gradu Zagrebu, i to prema dobi. Najvie je hospitalizirano bolesnika u
dobnoj skupini 70-79 godina (14.162 ili 17,3%). Zatim slijede osobe u dobnoj skupini
60-69 godina (13.548 ili 16,5%). Na treem su mjestu osobe u dobi 50-59 godina (12.320
ili 15,0%) te slijede dobne skupine 40-49 (8.291 ili 10,1%) te 30-39 (6841 ili 8,3%).
Slika 14. Bolesnici s prebivalitem u Zagrebu prema dobi
98
Tablica 58. Hospitalizirani bolesnici s prebivalitem u Zagrebu prema skupinama bolesti i
dobi
Skupina
dijag.
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII
XIII
UKUPNO
1-4
5-9
10-19
2029
30-39
4049
5059
6069
7079
80
+
Nepoz
UKU
PNO
235
378
161
173
214
190
168
281
275
366
301
2746
113
151
144
286
382
873
1.721
3.110
3.973
3.237
959
42
14991
26
28
12
55
66
59
126
149
155
209
165
1050
30
39
91
192
95
127
233
384
407
418
193
2211
100
134
125
825
721
1.114
1.586
1.496
623
435
242
7408
40
107
98
202
125
212
236
322
379
399
190
11
2321
44
77
64
52
66
123
385
777
1.376
638
16
3626
12
94
58
42
35
35
76
81
73
56
15
580
15
13
32
128
135
314
706
1.624
2.461
3.015
24
10186
463
1.008
770
615
434
339
288
359
432
604
366
13
5691
150
219
246
455
461
606
815
1.236
1.173
1.148
532
58
7099
27
83
61
113
122
88
110
137
110
85
47
11
994
49
50
214
174
286
417
608
528
432
104
232
3099
1224
2347
1925
3364
3016
4309
6605
10172
11366
11780
5471
423
62002
Zagreba 2007.
Lijeeni bolesnici s prebivalitem u Zagrebu i ostvareni bolnoopskrbni

dani prema skupinama bolesti
Najvei broj bolesnika bio je hospitaliziran zbog dijagnoza koje se po Meunarodnoj
klasifikaciji bolesti i srodnih zdravstvenih problema svrstavaju u II. skupinu (slika 15.) To
su novotvorine. Ukupno je u toj skupini registrirano 14.991 ispisanih bolesnika, to u
ukupnom broju hospitalizacija iznosi 18,3%. Na drugom su mjestu bolesti cirkulacijskog
sustava s 10.186 (12,4%) ispisanih bolesnika. Slijede zatim duevni poremeaji i poremeaji
ponaanja (74.08 ili 9,0%) te bolesti probavnog sustava (7.099 ili 8,7%) itd.
Analiza ukazuje da novotvorine i bolesti cirkulacijskog sustava sudjeluju s gotovo
1/3 u ukupnoj strukturi hospitaliziranih bolesnika. Te dvije skupine bolesti su i glavni
uzroci smrtnosti stanovnitva.
Prema broju bolnoopskrbnih dana lijeenih bolesnika (Slika 15.) na prvom su
mjestu duevni poremeaji i poremeaji ponaanja . Zatim slijede novotvorine, a na
treem su mjestu bolesti cirkulacijskog sustava. Ove tri skupine bolesti ine vie od 1/2
svih ostvarenih bolnoopskrbnih dana. Dalje slijede bolesti probavnog sustava, a bolesti
dinog sustava su na petom mjestu po ostvarenim bolnoopskrbnim danima.
99
Slika 15. Bolesnici po skupinama bolesti s prebivalitem u Gradu Zagrebu
Zagreba 2007.
Legenda
2
Novotvorine
9
5
11
14
10
19
Ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka
18
Simptomi, znakovi i abnorm. kliniki i laborat.nalazi nesvrstani drugamo
7
13
Bolesti miino-kotanog sustava i vezivnog tkiva
21
imbenici koji utjeu na stanje zdravlja i kontakt sa zdrav.slubom
1
6
4
Endokrine bolesti, bol.prehrane i metabolizma
15
Trudnoa, poroaj i babinje
3
Bolesti krvi i krvotvornog sustava te odreene bolesti imunolokog sustava
12
17
Priroene malformacije, deformiteti i kromosomske aberacije
16
8
100
Slika 16. Bolnoopskrbni dani po skupinama bolesti bolesnika s prebivalitem u Gradu

Zagrebu
Zagreba 2007.
Legenda:
5
2
9
11
10
14
19
18
13
1
6
21
4
7
12
15
17
16
3
8

Novotvorine
Simptomi, znakovi i abnorm. kliniki i laboratorijski nalazi nesvrstani drugamo
Bolesti miino-kotanog sustava i vezivnog tkiva
imbenici koji utjeu na stanje zdravlja i kontakt sa zdrav.slubom
Endokrine bolesti, bol.prehrane i metabolizma
Trudnoa, poroaj i babinje
Priroene malformacije, deformiteti i kromosomske aberacije
Bolesti krvi i krvotvornog sustava te odreene bolesti imunolokog sustava
Analiziraju li se pojedinane dijagnoze (slika 16), na prvom je mjestu zloudna

novotvorina dojke sa 5.820 lijeenih u bolnicama (2,7% od svih lijeenih). Iza dolazi
zloudna novotvorina dunica i plua s 5.127 hospitalizacija i ueem od 2,4% u
ukupnom broju lijeenih. Zatim slijede senilna katarakta s 4.978 lijeenih bolesnika i
101
ueem od 2,3%, duevni poremeaji i poremeaji ponaanja uzrokovani alkoholom s

4.459 lijeenih(2,1%) te angina pektoris s 3.618 lijeenih bolesnika i ueem od 1,7%.
Ovih prvih 20 dijagnoza ine ukupno 25,5% svih dijagnoza.
Slika 17. Bolesnici prema 20 najeih dijagnoza
Zagreba 2007.
Legenda:
C50
C34
H25
F10
I20
J35
K80
C18
K40
R10
F20
Z76
C20
I63
I21
F43
R69
J18
E10
F33

Senilna katarakta
Angina pektoris
Zloudna novotvorina debeloga crijeva (kolona
Preponska kila (ingvinalna hernija)
Shizofrenija
Osobe koje kontaktiraju zdravstvenu slubu u drugim okolnostima
Zloudna novotvorina zavrnoga debelog crijeva (rektum
Cerebralni infarkt
Dijabetes melitus ovisan o inzulinu
102
Bolniki odjeli prema broju bolesnika i trajanju lijeenja

Od ukupno 216.153 bolesnika, koji su tijekom 2007. godine lijeeni u
zagrebakim bolnicama, najvie ih je lijeeno na odjelima interne medicine (55.708 ili
25,8%), zatim na kirurgiji (32.254 ili 15,0%), na ginekologiji (16.025 ili 7,4%), pedijatriji
(13.651 ili 6,3%), te na otorinolaringologiji (12.367 ili 5,7%) (slika 18.).
Slika 18. Bolesnici prema vrsti odjela
Zagreba 2007.
Analizira li se prosjena duljina trajanja lijeenja po pojedinim odjelima, najdue

je lijeenje na odjelu kronine bolesti djeje dobi (178,3 dana). Zatim slijede duevne
bolesti (43,9 dana), fizikalna medicina i medicinska rehabilitacija (23,6 dana), psihijatrija
(22 dana), dermatoveneroloki odjel (11,4 dana), ortopedija (11,3 dana), maksilofacijalna
kirurgija (11,1 dan), neurologija (10,3 dana), itd. (slika 19.). Interna medicina, iako prva
po broju lijeenih, prema prosjenoj duljini trajanja lijeenja dolazi tek na jedanaesto
mjesto sa 8,8 bolnoopskrbnih dana.
103
Slika 19. Prosjena duljina lijeenja prema odjelima (u danima)
Zagreba 2007.
Najee dijagnoze prema bolnoopskrbnim danima po zdravstvenim

ustanovama
Analizom prvih pet dijagnoza zbog kojih je ostvareno najvie bolnoopskrbnih dana
u nekim veim zagrebakim bolnicama, utvrene su odreene razlike meu pojedinim
ustanovama. Uz to treba napomenuti da u analizu nisu ukljueni bolnoopskrbni dani zbog
poroaja i pobaaja.
Kliniki bolniki centar (lokacija Rebro - Kipatieva ulica)

Najvei broj bolnoospskrbnih dana (slika 20) ostvaren je zbog zloudne novotvorine
dojke (14.380). Zatim slijede angina pektoris (11.645), reakcije na teki stres (11.286),
cerebralni infarkt (10.502), te zloudna novotvorina rektuma (7.010).
104
Slika 20. Kliniki bolniki centar (lokacija Rebro Kipatieva ulica)
Zagreba 2007.
Kategorija
Prosjena duljina
trajanja lijeenja (u
danima)
Dijagnoza
C50
6,4
I20
Angina pektoris
6,2
F43
Reakcije na teki stres i poremeaji prilagodbe
22,6
I63
Cerebralni infarkt
12,9
Zloudna novotvorina zavrnoga debelog
C20
crijeva (rektuma
6,5
Zagreba 2007.
105
Kliniki bolniki centar (lokacija alata)

Vodee mjesto, s obzirom na broj bolnoopskrbnih dana, (slika 21.) zauzima
koksartroza (artroza kuka) sa 8.515 bolnoopskrbnih dana. Zatim slijedi gonartroza
sa 5.295 bolnoopskrbnih dana, psorijaza sa 3.925 bolnoopskrbnih dana, kronine
bolesti tonzila i adenoida sa 2.772 bolnoopskrbna dana te limfatina leukemija sa 2670
bolnoopskrbnih dana.
Slika 21. Kliniki bolniki centar (lokacija alata)
Zagreba 2007.
Kategorija
M16
M17
L40
J35
C91
Dijagnoza
Koksartroza /artroza kuka/
Gonartroza /artroza koljena/
Psoriasis
Limfatina leukemija
106
Prosjena duljina
danima)
15,1
22,7
14,1
4,4
19,1
Klinika za tumore
Najvei broj bolnoospskrbnih dana (slika 22.) ostvaren je kod dijagnoze zloudne
novotvorine dojke (27.596). Zatim slijedi zloudna novotvorina zavrnog debelog crijeva s
4.578 bolnoopskrbnih dana, zloudna novotvorina debelog crijeva (4.554 dana), zloudna
novotvorina kestenjae (3.020 dana), dok je na petom mjestu zloudni melanom koe
(2.489 bolnoopskrbnih dana).
Slika 22. Klinika za tumore
Zagreba 2007.
Kategorija
C50
C20
C18
C61
C43
Dijagnoza
Zloudna novotvorina zavrnoga
debelog crijeva
Zloudna novotvorina debeloga crijeva
Zloudna novotvorina kestenjae
Zloudni melanom koe
107
Prosjena duljina
danima)
9,4
10,5
7,1
39,9
13,1

Kardiomiopatija (Slika 23) je na prvom mjestu po broju ostvarenih bolnoopskrbnih dana
(8.766). Dalje slijede duevni poremeaji i poremeaji ponaanja uzrokovani alkoholom
(8.280), senilna katarakta (6.693), zloudni melanom koe (5.483), te cerebralni infarkt
(5.348) bolnoopskrbnih dana.
Slika 23. Klinika bolnica Sestre milosrdnice
Zagreba 2007.
Kategorija
I42
Dijagnoza
Prosjena duljina
danima)
F10
Kardiomiopatija
uzrokovani alkohol
12,4
H25
Senilna katarakta
C43
Zloudni melanom koe
11,2
I63
Cerebralni infarkt
12,7
16,7
5,2
108

Po broju bolnoopskrbnih dana (slika 24), na prvom mjestu je stanje nakon presadbe organa
i tkiva s 3.146 bolnoopskrbnih dana. Slijedi fibroza i ciroza jetre s 2.802 bolnoopskrbna
dana, pa akutni infarkt miokarda s 2.301 bolnoopskrbni dan, uni kamenci (2.272) te
krvarenje u ranoj trudnoi (2.094).
Slika 24. Klinika bolnica Merkur
Zagreba2007.
Kategorija
Z94
K74
I21
K80
O20
Dijagnoza
Stanje nakon presadbe organa i tkiva
Fibroza i ciroza jetre
Krvarenje u ranoj trudnoe
109
Prosjena duljina
danima)
11,8
16,6
10,4
6,5
13,0

Na prvom mjestu po broju bolnoopskrbnih dana (slika 25.) nalaze se nespecificirani
uzroci bolesti (6.722 dana), boli u trbuhu i zdjelici (4.617 bolnoopskrbnih dana), zatim
slijede prijelom bedrene kosti (3.647), nadzor nad rizinom trudnoom (3.199), te uni
kamenci (3.198 bolnoopskrbni dan).
Slika 25. Opa bolnica Sveti duh
Zagreba 2007.
Kategorija
R69
R10
S72
Z35
K80
Dijagnoza
Nadzor nad visokorizinom trudnoom
110
Prosjena duljina
danima)
7,7
9,5
20,7
5,8
8,2
Psihijatrijska bolnica Sveti Ivan

Na prvom mjestu po broju bolnoopskrbnih dana (slika 26.) su oboljeli od shizofrenije
(ostvareno ukupno 46.721 bolnoopskrbni dan). Na drugom mjestu su duevni poremeaji
i poremeaji ponaanja uzrokovani alkoholom s 28.599 ostvarenih bolnoopskrbnih dana.
Na treem mjestu dolazi povratni depresivni poremeaj (19.009 bolnoopskrbnih dana).
Slijede shizoafektivni poremeaji sa 15.462 bolnoopskrbna dana, te reakcije na teki stres
sa 13.785 bolnoopskrbnih dana.
Slika 26. Psihijatrijska bolnica Sveti Ivan
Zagreba 2007.
Kategorija
F20
F10
F33
F25
F43
Dijagnoza
Shizofrenija
Duevni poremeaji I poremeaji
ponaanjua uzrokovani alkohol
Povratni depresivni poremeaji
Shizoafektivni poremeaji
Reakcije na teki stres i poremeaji
prilagodbe
111
Prosjena duljina
danima )
70,05
22,00
50,42
56,43
46,10
Psihijatrijska bolnica Vrape

Kao i u Psihijatrijskoj bolnici Sveti Ivan, i u Psihijatrijskoj bolnici Vrape (slika 27.)
na prvom su mjestu oboljeli od shizofrenije sa 62.654 ostvarena bolnoopskrbna dana.
Slijede duevni poremeaji i poremeaji ponaanja uzrokovani alkoholom (35.807),
povratni depresivni poremeaj (21.703), ostali duevni poremeaji izazvani oteenjem
i disfunkcijom mozga (20.309), te delirij koji nije uzrokovan alkoholom ili ostalim
psihoaktivnim tvarima (18.292).
Slika 27. Psihijatrijska bolnica Vrape
Zagreba 2007.
Kategorija
F20
F10
F33
F06
F05
Dijagnoza Dijagnoza
(prvih 5 po broju BO dana u 2006)
Prosjena duljina
trajanja lijeenja
2007
Shizofrenija
Duevni poremeajii poremeaji ponaanja
uzrokovani alkoholom
53,10

Ostali duevni poremeaji izazvani oteenjei
disfunkcijom mozga i fizikom boleu
Delirij koji nije uzrokovan alkoholom ili
ostalim psihoaktivnim tvarima
46,08
112
14,81
37,40
28,52

Ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka (Poglavlje XIX. - kategorije
S00-T98 MKB) zauzimaju na rang ljestvici javnozdravstvene prioritetnosti visoko mjesto
(slika 28). Ova je skupina meu vodeim uzrocima smrtnosti i invalidnosti, a tijekom
2007. godine 13.250 ovih bolesnika inilo je 6,1% od ukupnog bolnikog pobola.
Analiziraju li se pojedinane dijagnoze zbog kojih su pacijenti leali u bolnici (slika
27), na prvom mjestu je prijelom potkoljenice (1.355), zatim dolazi prijelom bedrene kosti
(1.284), intrakranijalna ozljeda (1.013), prijelom podlaktice (920), prijelom ramena i
nadlaktice (863), dislokacije, iaenja i nategnua koljenskih zglobova i ligamenata (727),
prijelom lubanje i kosti lica (587) itd.
Slika 28. 10 najeih ozljeda
Legenda:
S82
S72
S06
S52
S42
S83
S02
S22
S32
S00
Prijelom potkoljenice, ukljuujui noni zglo

bPrijelom bedrene kosti (femura)
Intrakranijalna ozljeda
Prijelom podlaktice
Prijelom ramena i nadlaktice
Dislokacija, iaenje i nategnue koljenskih zglobova i
ligamenata
Prijelom lubanje i kosti lica
Prijelom rebra(ara), prsne kosti i torakalne kraljenice
Prijelom lumbalne kraljenice i zdjelice
Povrinska ozljeda glave
113
Kada je rije o ivotnoj dobi, podaci pokazuju da se najvie povreda dogaa u

dobnoj skupini od 10-19 godina (1.927 ili 14,5%), a zatim u dobnoj skupini od 20-29
godina (1.762 ili 13,3%). Stariji od 60 godina ivota sudjeluju u ukupnim hospitalizacijama
zbog povreda s visokim udjelom od 26,6% (3.518) (slika 29).
Slika 29. Ozljede po dobi
Usporedbe 1993. i 2007. godine

Tablica 59. Bolnoopskrbni dani prema dijagnozi (12 dijagnoza s najveim brojem b.o.
dana)
Godina
Redni broj
1
1 9 9 3
Dijagnoza
Bolnoopskrbni
dani
Shizofrenija
112 973
Alkoholizam
55 415
Zlo. novotv.bron.i plu
41 481
Zlo. novotvorina dojk
34 460
Afektivna psihoza
29 693
Senilno psihotino stanje
25 872
Dijabetes
21 967
Pluna tuberkuloz
21 575
Neuroza
21 019
10
Katarakta
11
12
Ukupno 1-12
SVEUKUPNO
Dijagnoza
2 0 07
Shizofrenija
Duevni poremeaji i poremeaji
ponaanja uzrokovani alkohol
Zloudna novotvorina dunica
(bronha) i plu
Bolnoopskrbni
dani
118 412
74 083
50 313
50 002
47 751
20 318

prilagodb
Ostali duevni poremeaji izazvani
oteenjem i disfunkcijom mozga i
fizikom bole
Trajne promjene linosti koje se ne
mogu pripisati oteenju ili bolesti
mozg
Cerebralni infarkt
Okluzija cerebralnih art.
18 673
Depresivne epizode
24 072
Infantilna cerebr.paraliza
17 262
420 708
23 421
1 910 836
41 840
35 581
26 374
25 378
24 617
541 844
2 344 472
114
Tablica 60. Prosjena duljina trajanja lijeenja (za 12 dijagnoza s najveim brojem b.o.
dana)
Godina
Redni broj
1 9 9 3
Dijagnoza
Prosjeno
trajanje
lijeenja
54.6
Senilno psihotino
stanje
Shizofrenija
Afektivna psihoza
39.9
Psihoneuroza
28.8
Alkoholizam
28.6
Pluna tuberkuloz
28.1
Zlo.nov. bronha i plu
18.5
Infantilna cerebral.
paraliza
Okluzija cerebralnih a.
16.1
15.1
11
Zloudna novotvorina
dojk
Dijabetes
12
uni kamenci
11.3
9
10
Prosjeno za sve dijagnoze
44.8
2007
Dijagnoza
Prosjeno
trajanje
lijeenja
Shizofrenija
Duevni poremeaji i poremeaji
ponaanja uzrokovani alkohol
Zloudna novotvorina dunica
(bronha) i plu
53,1
32,4
16,6
9,8

prilagodb
Ostali duevni poremeaji izazvani
oteenjem i disfunkcijom mozga i
fizikom bole
15.3
12.6
14.7
8,2
24,1
36,9
Trajne promjene linosti koje se ne
mogu pripisati oteenju ili bolesti
mozg
49,5
Cerebralni infarkt
12,4
Depresivne epizode
25,8
68,1
33,9
10,8
Zagreba 2007.
115
Prosjeno trajanje lijeenja u zagrebakim bolnicama - trend

Slika 30. Prosjeno trajanje lijeenja u zagrebakim bolnicama-trend
Zagreba 2007.
U zagrebakim bolnicama u promatranom razdoblju od 1993. do 2007. godine,

porastao je broj ostvarenih bolnoopskrbnih dana za 433.636 dana (tablica 60.). Istovremeno
se ukupno prosjeno trajanje lijeenja smanjuje sa 14,7 na 10,8 dana (tablica 6, slika 30.). U
istom je razdoblju dolo do promjene u redoslijedu vodeih dijagnoza s najveim brojem
ostvarenih bolnoopskrbnih dana (tablica 62.). U prva tri mjesta po duljini hospitalizacije
i dalje spadaju bolesnici s otpusnim dijagnozama shizofrenije, alkoholizma, zloudne
novotvorine bronha i plua, ali na etvrto mjesto umjesto raka dojke dolazi povratni
depresivni poremeaj. Oboljenja kao dijabetes, pluna tuberkuloza, katarakta i neuroza, u
2007. godini se vie ne nalaze meu prvih dvanaest dijagnoza s najveim broje b.o. dana.
116
7. SOCIO-EKONOMSKI POKAZATELJI
Poznato je da uvjeti u kojima ljudi ive utjeu na njihovo zdravlje. Socijalni i
ekonomski uvjeti kao to su siromatvo, socijalna iskljuenost, nezaposlenost, loi uvjeti
stanovanja snano utjeu na zdravlje. Dobrom zdravlju, osim poznate definicije odsustva
bolesti, pogoduje smanjenje nesigurnosti, nezaposlenosti i unapreivanja standarda
stanovanja. Drutvo koje osigurava svojim graanima uvjete da budu zadovoljniji svojim
drutvenim, ekonomskim i kulturnim ivotom, biti e zdravije od onog drutva u kojem
se ljudi suoavaju sa nesigurnosti, iskljuenosti i siromatvom.
Prevladavanje ivotnih rizika, ujednaavanje ivotnih prilika i podizanje opeg
blagostanja graana, cilj je i temelj socijalne drave. U ostvarenju toga, te borbi protiv
siromatva i socijalne iskljuenosti potrebno je ukljuivanje svih podruja socioekonomskog ivota: trite rada, socijalna zatita, obrazovanje, stanovanje i javne usluge.
Grad Zagreb izvrava ovlasti i obveze koje proizlaze iz njegova samoupravnog
djelovanja preko tijela Grada Zagreba, tijela mjesne samouprave, gradskih upravnih tijela i
javnih slubi, te mjerama socijalne politike nastoji regulirati sustav novanih i materijalnih
davanja usmjeren prema osobama izloenim poveanom riziku od socijalne iskljuenosti,
starijim i nemonim osobama, nezaposlenima, djeci i mladima bez odgovarajue skrbi i
s poremeajima u ponaanju, ovisnicima, osobama s invaliditetom, rtvama obiteljskog
nasilja, bivim zatvorenicima, psihiki bolesnim osobama, hrvatskim braniteljima,
pripadnicima nacionalnih manjina, migrantima, izbjeglicama, beskunicima i drugima.
Sustav socijalne skrbi Grada Zagreba dijeli se na sustave socijalnih pomoi
(novana ili naturalna davanja, subvencije i razliiti oblici socijalnih naknada) i socijalnih
usluga (smjetaj u ustanove, prehranu, pomo u kui, usluge savjetovalita i druge usluge),
kojima se korisnicima osigurava socijalni minimum.
Djelatnost socijalne skrbi i socijalna pomo kao instrument socijalne pomoi na
podruju Grada Zagreba u nadlenosti su:
- Centra za socijalnu skrb Zagreb, temeljem Zakona o socijalnoj skrbi (NN 73/97,
27/01, 59/01, 82/01, 103/03, 44/06 i 79/07) i
- Gradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i branitelje, temeljem Odluke
o socijalnoj skrbi (Slubeni glasnik Grada Zagreba 7/08).
Socijalne pomoi koje se ostvaruju putem Centra za socijalnu skrb Zagreb su:
pravo na stalnu pomo, jednokratna pomo, pravo na pomo i njegu u kui, pravo na
pomo za odjeu i obuu, osobna invalidnina, naknada za zaposlenja, pomo za osobne
potrebe korisnika smjetaja, smjetaj u udomiteljsku obitelj, smjetaj u udomiteljski dom,
smjetaj u dom socijalne skrbi, usluge savjetovanja i pomaganja u prevladavanju posebnih
tekoa samaca i obitelji.
Socijalne pomoi koje se ostvaruju putem Gradskog ureda za zdravstvo, rad,
socijalnu zatitu i branitelje su usmjerene razliitim kategorijama graana i ukljuuju:
- novane pomoi: novana pomo umirovljenicima, novana pomo korisnicima
doplatka za pomo i njegu i korisnicima osobne invalidnine, deparac korisnicima doma za
starije i nemone iji je osniva Grad Zagreb, pomo za podmirenje trokova stanovanja,
- pomo u naravi: pomo djeci u mlijenoj hrani, pomo obiteljima s troje i
117
vie maloljetne djece (obje u mjerama obiteljske politike), djeje ljetovanje i zimovanje,
prehrana u pukoj kuhinji, pravo na dnevni obrok i dostavu, pravo na besplatnu mjesenu
pokaznu kartu i pravo na besplatnu godinju pokaznu kartu,
- pomo u obliku smjetaja: smjetaj u prenoite i privremeni smjetaj,
- druge oblike pomoi: pomo i njega u kui, savjetovanje i pomaganje u
prevladavanju posebnih tekoa.
Nezaposlene osobe u Gradu Zagrebu

Tablica 61. Nezaposlene osobe u Gradu Zagrebu 2006.
2003.
2004.
2005.
2006.
UKUPNO
44.116
39.627
39.841
35.761
Mukarci
19.003
16.379
15.804
14.159
ene
25.083
23.248
24.037
Izvor: Gradski zavod za prostorno ureenje, Odjel za statistiku
21.602
Prisutan je lagani trend opadanja nezaposlenisti, no, primjetan je znatno vei broj
ena u kontingentu nezaposlenih osoba.
Ukupna prosjena neto plaa isplaena u 2006. godini iznosila je 5.516 kuna (bruto
8.316 kuna), dok je prema izraunu Nezavisnih hrvatskih sindikata potroaka koarica
za prosinac 2006. godinu za trolanu obitelj u Zagrebu iznosila 4.421,49 kuna (izraunom
nisu obuhvaeni trokovi obrazovanja, zdravlja, godinjeg odmora i portskih aktivnosti).
U gradu Zagrebu vea je prosjena neto plaa gotovo 20% vea od hrvatskog
prosjeka. Nominalni rast plaa u gradu Zagrebu u razdoblju od 2000. do 2007. godine
iznosio je oko 56% (prosjena isplaena plaa po zaposlenom u poslovnim subjektima
iznosi 5.806,00 kn za 2007. godinu). Grad Zagreb ostvaruje oko 32% ukupnog hrvatskog
BDP-a, odnosno BDP po stanovniku je za 83,4% vei od hrvatskog prosjeka.
Prema podacima od 31. prosinca 2006. godine u Gradu Zagrebu ukupno je 191.985
korisnika mirovina od ega je 119.559 korisnika starosne mirovine (62,28%), 41.638
korisnika invalidske mirovine (21,68%), a 30.788 korisnika obiteljske mirovine 16,03%).
Prosjena mirovina u Gradu Zagrebu za navedeno razdoblje iznosila je 2.432,32 kn, a za
podruje cijele RH iznosila je 1.903,99 kn.
Korisnika mirovina prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog
rata i lanova njihovih obitelji na dan 31. prosinac 2006. godine bilo je ukupno 6.546 od
ega je 5.055 korisnika invalidske mirovine (77,2%), 1.490 korisnika obiteljske mirovine
(22,7%) i 1 korisnik najnie mirovine (0,01%). Prosjena mirovina prema ovom Zakonu
iznosila je 5.635,73 kn. Hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata u Gradu Zagrebu ima
65.000.
118
Stanovanje
Zdravo stanovanje podrazumijeva iri koncept i interdisciplinarni pristup. Ne
postoji ope prihvaena definicija zdravog stanovanja, no zasigurno e se svi sloiti s
miljenjem da je to dom koji prua sigurno okruenje, udobnost i higijenske uvjete
stanovanja. Neadekvatni, oskudni uvjeti stanovanja kao to je manjak higijenskih i
sanitarnih prostorija, plijesan, nedovoljno grijanje i neadekvatne izolacije, glodavci koji
prenose zaraze utjeu na zdravlje ljudi koji ive u takvim uvjetima.
U Gradu Zagrebu, prema podacima Popisa stanovnitva iz 2001. godine, ima
ukupno 275.625 kuanstava (na 779.145 stanovnika). Prosjean broj lanova kuanstava
je 2,8. Prema broju lanova kuanstva najvie je kuanstava s 2 lana (24,5%), s 1 lanom
(23,2%), s 3 lana (20,5%), te s 4 lana (20,1%).
Ukupan broj nastanjenih stanova u Gradu Zagrebu je 271.183 ukupne povrine
17.958.929 m. Prosjena povrina stana je 66,22 m.
Stambenu politiku Grada Zagreba mogue je promatrati s tri aspekta: pomo u
nabavci stana, pomo u koritenju stana i neizravne mjere socijalne politike u stanovanju.
Grad Zagreb ve dugi niz godina aktivno sudjeluje u rjeavanju stambenih
problema svojih graana, i to: neposredno, dodjelom stana u najam i posredno putem
Programa drutveno poticane stanogradnje i Zagrebakog modela stanogradnje (pomae
svoje sugraane u rjeavanju stambene problematike koja je i jedan od najveih problema,
posebice kada je rije o mladim obiteljima, obiteljima s veim brojem djece, te onima sa
socijalno zdravstvenim potrebama, kao i osobama koje zbog socio-ekonomske situacije u
kojoj se nalaze i niz drugih imbenika, nisu u mogunosti ni na koji nain iznai rjeenje
svog stambenog problema.
Kriteriji i uvjeti za dodjelu stanova u najam bili su propisani Odlukom o davanju
stanova u najam do 1998. godine kada, sukladno Zakonu o najmu stanova, tu problematiku
ureuje Pravilnik o najmu stanova (Slubeni glasnik Grada Zagreba 3/98, 7/98, 6/01, 10/
03 i 8/06). Tako je ranije jedan od osnovnih kriterija za dodjelu stanova bilo neprekidno
prebivalite u Gradu Zagrebu najmanje pet godina u kontinuitetu, dok po sada vaeem
Pravilniku prije podnoenja zahtjeva na javni natjeaj, osoba mora imati najmanje deset
godina neprekidnog prebivanja na podruju Grada Zagreba. No, da bi ostvarila pravo na
stambeno zbrinjavanje ne smije imati rijeeno stambeno pitanje, niti mogunost da ga
rijei na drugi nain te da je slabijeg imovinskog stanja.
Tijekom 2001. godine, pored rjeavanja stambenog pitanja graana temeljem
navedenog Pravilnika, Grad Zagreb se ukljuio u provedbu Programa drutveno poticane
stanogradnje.
Program drutveno poticane stanogradnje

Nositelj Programa je Agencija za pravni promet i posredovanje nekretnina, a Grad
Zagreb, sukladno Zakonu o drutveno poticajnoj stanogradnji i Pravilniku o kriterijima
i mjerilima za kupnju stanova iz Programa drutveno poticane stanogradnje sudjeluje u
realizaciji Programa. Do sada je prodano 1.948 stanova, a u 1.872 stana omogueno je
useljenje.
119
Zagrebaki model stanogradnje, iji je nositelj Trgovako drutvo u vlasnitvu

Grada Zagreba Zagrebaki holding d.o.o., aktivni je imbenik stambene politike Grada
Zagreba. U okviru Zagrebakog modela stanogradnje provode se tri mjere, odnosno tri
programa:
1. kontrolirano trite stanova,
2. javno-najamni stanovi
3. najamni (socijalni) stanovi.
8. STANJE OKOLIA
Okoli u kojem ljudi borave neupitno utjee na njihovo zdravlje. Pod okoliem
podrazumijevamo vanjske fizike, kemijske i bioloke imbenike. Takoer, na te imbenike
mogue je utjecati i mijenjati ih kratkoronim ili dugoronim intervencijama, te tako
smanjiti ili ukloniti njihov utjecaj na zdravlje.
Utjecaj okolia na zdravlje ljudi vrlo je velik ako uzmemo u obzir razliite fizike,
kemijske i bioloke faktore koji se nalaze u okoliu. Stoga je potrebno pomno pratiti te
okoline imbenike i njihov utjecaj na zdravlje, te preventivno djelovati i stvarati okruenje
koje pozitivno utjee na zdravlje ljudi koji u njemu ive. U okoline imbenike svrstavamo
kvalitetu zraka, kvalitetu vode za pie, buku, gospodarenje sa otpadom, ulaganje i ouvanje
zelenih povrina, mjere deratizacije, dezinfekcije, dezinsekcije, pjeake staze, opremljenost
i raspoloivost biciklistikih staza.
Uinak imbenika okolia ovisi o prostoru i vremenu njihovog djelovanja,
intenzitetu (dozi) i izloenosti, meusobnim interakcijama, kao i o ciljnoj populaciji na
koju takvi imbenici djeluju.
Vode
Centralni vodoopskrbni sustav Grada Zagreba
Javna vodoopskrba u gradu Zagrebu bazirana je na zahvatu podzemne vode iz
savskog aluvija. Tehnologija eksploatacije je jednostavna, nain zahvata su kopani i bueni
zdenci bez daljne obrade, osim na crpilitu Sanak, gdje je u uporabi ureaj za uklanjanje
lakohlapljivih kloriranih ugljikovodika, te na crpilitu Petruevec gdje postoji ureaj za
demanganizaciju (uklanjanje mangana iz vode). Za dezinfekciju vode koristi se plinoviti
klor (99%) i klordioksid.
120
Nain opskrbe vodom za pie

Centralni sustav javne vodoopskrbe izgraen je u preko 90% podruja gradskih
etvrti, a njime upravlja Zagrebaki holding - Podrunica Vodoopskrba i odvodnja.
Danas se koristi 7 vodocrpilita (Mala Mlaka sa Velikom Goricom 38%, Petruevac 21%,
Sanak 20%, Strmec 13% i ostala crpilita 8%) s ukupno 36 zdenaca na podruju Zagreba,
Samobora i Velike Gorice. Dnevna koliina isporuene vode iznosi cca 350.000m.
Vodoopskrbnom mreom voda stie gotovo do svakog potroaa te se iz Centralnog
vodoopskrbnog sustava koristi cca 850.000 ljudi.
Monitoring zdravstvene ispravnosti vode za pie
Monitoring zdravstvene ispravnosti vode za pie provodi se dinamikom tri do
etiri puta tjedno. Vrsta i obim analize kao i uestalost uzimanja uzoraka vode za pie radi
utvrivanja njene zdravstvene ispravnosti provodi se u skladu s Pravilnikom o zdravstvenoj
ispravnosti vode za pie. Uzorkovanje i analize su obavljene prema ugovorenom programu
za 2007. godinu. Mjesena izvjea s analitikim rezultatim i miljenjem uz obavijest
sanitarnoj inspekciji kontinuirano se dostavljaju u skladu ugovora.
Ovisno o indikacijama provode se i ciljana ispitivanja prema karakteru zagaenja
pojedinog lokaliteta. Po Pravilniku izvritelj monitoringa je Zavod za javno zdravstvo
Dr. Andrija tampar. Sukladno Pravilniku, laboratorij koji obavlja monitoring mora biti
osposobljen po normi HRN EN ISO/IEC 17025 i redovito sudjelovati u meunarodnim
laboratorijskim provjerama rezultata i to sa svrhom osiguranja kvalitete rezultata.
Zavod kao izvritelj monitoringa o svakoj znaajnoj promjeni od zahtjeva
sukladnosti vaeeg Pravilnika, obavjetava Struno povjerenstvo za vodu za pie,
sanitarnu inspekciju i pravnu osobu.
Analitika obrada i odreivanje pojedinih pokazatelja provodi se u suvremeno
opremeljenom laboratoriju sukladno Pravilniku. Ispitivanje zdravstvene ispravnosti vode
za pie temeljem monitoringa i reprezentativnog broja uzoraka obuhvaa:
-
vodu na izvoritu ako se direktno koristi kao voda za pie,

vodu nakon procesa prerade, odnosno dezinfekcije,
vodu u spremniku,
vodu u razvodnoj mrei,
vodu na mjestu potronje (iz slavine).
121
5.
4,
3,
2.
1.
10
13
22
43
29
25
18
15
Uzorci
uzeti iz
nadz. hy
20
21
18
25
22
25
28
23
Uzorci
uzeti iz
podz. hy
12
15
10
Uzorci uzeti
iz zbirnih hy
13
13
13
12
14
12
11
58
74
84
87
72
96
64
84
91
76
73
61
Ukupni
broj
uzoraka
913
57
74
83
87
71
96
61
84
91
76
73
61
Sukladno
Nesukladno
Tablica 62: Monitoring centralnog vodoopskrbnog sustava Grada Zagreba

BROJ UZORAKA za razdoblje od 01.01.2007.-31.12.2007.
6.
4
4
37
12
920
Javni
izljevi
7.
4
0
12
27
120
Uzorci
uzeti iz
vodospr.
8.
5
20
15
12
107
Uzorci
uzeti iz
slavina
9.
25
18
270
Mjesec
10.
4
281
37
11.
4
75
38
12.
67
Ukupni
broj
uzoraka
122
Tablica 63 Nesukladnost po pokazateljima prema Pravilniku o

zdravstvenoj ispravnosti vode za pie (N.N. 182/04.)
Analitiki
broj
Datum
uzorkovanja
Mjesto uzorkovanja
Nesukladnost
4104
13,06.07.
pH bb Kainska 62
poveani broi
koliformnih bakterij
4366
20.06.07,
iz slavine u centralo] kuhinji -hotel

Sheralon
poveani broj bakterija

na 37C
5599
27.07.07.
nH bb ugao Palinoveka 18
- Kutni acki put
poveana temperatur
6309
21.08.07.
pHbb-Srebrnjak 78
boja i mutno
8004
14.09.07.
iz slavine na anku - hotel

TomisEavov dom
poveani brojbakterija
na 37 C
946 S
10.10-07.
1314
18.12.07.
pl I bb - Poreka 17
pH - Nascrov trg 8 a
poveana
koncentracija
mangan ieljezo
poveani broj
koliformnih bakterija i
[R Coli
Monitoringom zdravstvene ispravnosti vode za pie ispituju se organoleptika,

fizikalno-kemijska, mikrobioloka i radioaktivna svojstva vode.
Osnovna karakteristika vode za pie Grada Zagreba je njena tvrdoa, koju ine
otopljene soli u vodi, a preteno su to karbonati i hidrogenkarbonati magnezija i kalcija.
Tvrdoa vode ovisna je o samom crpilitu i vrijednosti se kreu od 14 25 dH;
- oksidativnost se kree u rasponu od 0,1-0,6 mgO2/l te je optereenost vode
organskim spojevima niska, ispod MDK vrijdenosti
- koncentracije otopljenih aniona i kationa, odreene ionskom kromatogafijom
kreu se ispod MDK vrijednosti
- koncentracije tetrakloretena i trikloretena detektirano plinskom kromatografijom
u svim uzorcima su ispod MDK vrijednosti (MDK= 10g/l)
- koncentracija trihalometana ukupno (kloroform; bromoform; dibromklormetan;
bromdiklormetan) u svim uzorcima su ispod MDK vrijednosti (MDK=50 g/l)
- prisutnost organskih spojeva iz skupine policiklikih aromatskih ugljikovodika
(fluorantena, pirena, perilena), koji dospiju u vodu pod utjecajem ljudskih
123
aktivnosti, koncentracije se kreu u vrijednostima koje su ispod MDK

niti u jednom uzorku nije detektirano prisustvo fenola
uzorci vode uzeti na radioaktivnosti bili su sukladni s vaeim Pravilnikom,
koncentracije metala u vodi su ispod MDK vrijednosti, osim u jednom sluaju,
gdje je bila poviena koncentracija eljeza i mangana, to je posljedica neodravanja
navedenog hidranta (pH bb Poreka 17)
tijekom 2007. godine vrijednosti anionskih i neionskih detergenata bile su ispod
granice kvantifikacije
koncentracije organoklornih pesticida detektirano plinskom kromatografijom su
ispod MDK vrijednosti (MDK=0,1 g/l pojedinano),
koncentracije atrazina na zbirnim hidrantima kreu se od <0,02 do 0,1 g/l
(MDK= 0,1 g/l),
Atrazin u okoli ulazi rasprivanjem poljoprivrednih povrina. Poznata je injenica

da postoji porast atrazina u podzemnoj vodi priljevnog podruja crpilita Mala Mlaka
kao i na pojedinim zdencima (B-4, B-5, B-9 i B-10). Slijedom toga iz redovnog sustava
vodoopskrbe povremeno se iskljuuju pojedini zdenci crpilita Mala Mlaka i za sada se
time osigurava kvaliteta i zdravstvena ispravnost vode za pie, to je kratkorono rjeenje.
Pojava atrazina u podzemnoj vodi zdenaca crpilita Mala Mlaka posljedica je koritenja
herbicida atrazina kojim se na poljoprivrednim povrinama uklanja korov i to na
podruju daleko irem od vodozatitnog pojasa samog crpilita.
S crpilita Mala Mlaka crpi se i do 120.000 m tj. cca 1.400 l/sek vode za pie kojom se
opskrbljuje cca 260.000 stanovnika (privreda i kuanstvo).
Na zbirnom hidrantu 2805 Avenija Dubrovnik, koncentracije atrazina kreu se < 0,02
do 0,1 g/l. Navedena koncentracija atrazina u vodi za pie nema utjecaj na zdravlje ljudi i
sukladna je vaeem Pravilniku. Iz tog razloga i nadalje ciljano se pojaava monitoring na
taj pokazatelj kako bi se mogle predloiti mjere kao to je zabrana ili ogranienje uporabe
tog herbicida u poljoprivredi.
U 2007. godini provodila su se i ciljana ispitivanja na pokazatelj minralnih ulja
(ugljikovodici) na podruju Vrbana. Uzeti su uzorci vode na hidrantima i slavinama u
kolama i djejim vrtiima. Koncentracije mineralnih ulja kretale su se od 4,0 do 8,8 g/l
odreene infrcrvenom spektrometrijom. Svi uzorci bili su sukladni vaeem Pravilniku
(MDK 10 g/l),
Zbog bakteriolokih pokazatelja (poveani broj kolifromnih bakterija, poveani broj
bakterija na 37C i E. Coli) nije bilo sukladno etiri uzorka vode za pie to je posljedica
neispravnih hidranata i slavina, odnosno njihovo neadekvatno odravanje. Nakon
saniranja uzorci vode ponovno su uzeti na bakterioloke pokazatelje i tada su bili sukladni
vaeem Pravilniku.
U svim uzorcima vode za pie nisu bili dokazani enterovirusi (poliovirus, hepatitis A,
Echo virus, Coxsackie virus i rota virus).
Na temelju rezultata analiziranih uzoraka vode za pie tijekom 2007. godine iz
centralnog vodoopskrbnog sustava zakljuuje se da stanovnici Grada Zagreba piju
zdravstveno ispravnu vodu.
124
Od 920 uzoraka vode za pie, 7 uzoraka tj. 0,76% (5 uzoraka uzetih na hidrantima i
2 uzorka iz slavine) nije bilo sukladno vaaem Pravilniku, i to zbog mutnoe, poveane
koncentracije eljeza i mangana, temperature te bakteriolokih pokazatelja. To je posljedica
neispravnih hidranata i slavina, odnosno neadekvatnog odravanja istih. Nakon saniranja,
ponovljeni uzorci vode za pie na navedenim hidrantima i slavinama bili su sukladni
vaeem Pravilniku.
U 2007. godini postoji trend porasta vrijednosti atrazina na zbirnom hidrantu 2085,
Avenija Dubrovnik. Na taj zbirni hidrant dolazi voda s crpilita Mala Mlaka pa je iz tog
razloga potrebno provoditi uestaliju kontrolu vode tog crpilita kao i priljevnog podruja
i to po posebnom programu.
U cilju zatite podzemnih voda, a pogotovo onih koje se koristi kao izvorite
vodoopskrbe stanovnitva, nuna je kontrolirana i ograniena uporaba svih pesticida,
pogotovo atrazina, na poljoprivrednim povrinama u smislu redukcije koliine unoenog
atrazina.
Prema podacima Zagrebakog holdinga Vodoopskrba i odvodnja sektora odvodnje
na podruju Grada Zagreba, oko 87% kuanstava pokriveno je kanalizacijskim sustavom.
Zrak
Kakvoa zraka
Izloenost ljudi oneienju zraka moe imati za posljedicu razliite zdravstvene
uinke, ovisno o vrsti oneienja, razini, trajanju i uestalosti izloenosti, te toksinosti
oneiujue tvari. Ljudskom organizmu dnevno je potrebno 15-16 kg zraka, a to je
desetak puta vie nego to mu treba hrane i vode. Zrak je neprestano nuan i ivot se bez
njega moe odrati jedva pet minuta.
Atmosfera nije bez granica, a u nju se svakodnevno isputaju goleme koliine
tetnih tvari. Nepovoljni meteoroloki uvjeti mogu prouzroiti nagomilavanje oneienja
zraka u donjem sloju pa su ljudi dodatno izloeni oneienju. Kakvoa zraka u gradovima
i industrijskim podrujima najvie ovisi o dvjema skupinama oneiujuih tvari koje
su posljedica ovjekovih aktivnosti. Radi dobivanja topline i energije oslobaaju se
spojevi sumpora i lebdee estice te fotokemijski smog. Izvor prve skupine je potpuno ili
nepotpuno izgaranje fosilnih goriva koja sadre sumpor. Uz ugljikov dioksid koji pridonosi
cjelokupnom zagrijavanju Zemlje, nastaju spojevi sumpora, ugljik monoksida, duikovi
oksidi, policikliki aromatski ugljikovodici i skupina ostalih potencijalno toksinih,
kancerogenih i kemijskih aktivnih tvari. Fotokemijski smog nastaje pri suhom i sunanom
vremenu fotokemijskim reakcijama duikovih oksida i ugljikovodika iz ispunih plinova
automobilskih motora. To je smog oksidativnog tipa i sadri ozon.
Glavna tvar koja oneiuje zrak u zatvorenim prostorima je duhanski dim, sloen
aerosol u kojem je identificirano oko 4.000 kemijskih sastojaka, a Svjetska zdravstvena
organizacija (WHO) je 1975. godine puenje proglasila najvanijim pojedinanim
imbenikom odgovornim za loe zdravlje koji uzrokuje i pogorava bolesti srca i krvnih
ila te bolesti dinog sustava.
125
Dominantnim oneienjem zraka moemo smatrati lebdee estice i duikov

dioksid, jer koncentracije tih oneienja prelaze preporuene vrijednosti (PV).
Koncentracije duikova dioksida variraju tijekom dana najvie su u doba prometne
pice, a najnie vikendima.
Mjerenje i praenje kakvoe zraka u Gradu Zagrebu
Sustavno mjerenje i praenje kakvoe zraka provodi se u Gradu Zagrebu neprekidno
od 1965. godine. Tijekom godina se mijenjao broj mjernih postaja i broj oneiujuih tvari
koje se na njima prate sukladno svjetskim strunim trendovima i domaim propisima. S
obzirom da su analize rezultata praenja kakvoe zraka krajem ezdesetih godina u Zagrebu
pokazale kritino oneienje zraka, donesene su 1971. godine Odluka o mjerama za
zatitu zraka od zagaenja produktima sagorijevanja i 1978. godine II. odluka o zatiti
zraka. Primjena mjera za zatitu zraka donesenih u spomenutim Odlukama (kao to
su npr. izgradnja plinske mree i sredinjeg toplinskog sustava) doprinijela je padajuem
trendu mjerenih oneienja, prije svega dima i sumpornog dioksida.
U proteklom razdoblju na promjenu kakvoe zraka u Zagrebu utjecalo je proirenje
sredinjeg toplinskog sustava, izgradnja plinske mree, poveanje uporabe bezolovnog
benzina, mjere koje utjeu na protonost prometa, sanacija odlagalita otpada u Jakuevcu,
kompostane u Jankomiru i drugi projekti.
Postojee stanje kakvoe zraka

Prema Prijedlogu programa zatite i poboljanja kakvoe zraka u Gradu Zagrebu,
izraena je analiza postojeeg stanja na temelju podataka o emisijama u zrak iz
pojedinanih (tokastih) i pokretnih izvora, te podacima o kakvoi zraka dobivenim
mjerenjem i praenjem koncentracija oneiujuih tvari na mjernim postajama u
dravnoj i gradskoj mrei, te na mjernim postajama posebne namjene .
Postojee stanje emisija u zrak
Stacionarni izvori emisija u zrak
Emisije iz industrijskih postrojenja - neenergetski stacionarni izvori
Prema podacima dobivenima od Gradskog ureda za prostorno ureenje, zatitu
okolia, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet o emisijama iz
industrijskih postrojenja (neenergetskih izvora), u najveoj mjeri prisutne su emisije
ugljikovog dioksida (87,5%) i etanola (8,8%), a potom organskih plinova i para (1,46%),
organskih i anorganskih estica (0,84%), sumporovog dioksida (0,56%), stirena i ksilena
(0,65%), ugljikovog monoksida (0,15%) i duikovih oksida (0,03%), to je ovisno o
126
djelatnosti promatranog gospodarskog subjekta. Ukupno gledajui, ove emisije su

zanemarive i doprinose sa svega 0,11% u ukupnim emisijama iz stacionarnih izvora.
Doprinos ovih emisija na ukupnu kakvou zraka moe se ocijeniti zanemarivim.
Emisije iz stacionarnih izvora uslijed izgaranja goriva
Analizirajui emisije iz stacionarnih izvora uslijed izgaranja goriva moe se
zakljuiti da termoelektrane TE-TO Zagreb i EL-TO Zagreb sudjeluju sa 79%, loita za
potrebe grijanja prostorija, pripremu tople vode, pare, i drugo sa oko 15% i iz procesne
tehnologije sa oko 6% u ukupnim emisijama iz stacionarnih izvora. Emisije koje se
ostvaruju uslijed izgaranja goriva u termoenergetskim postrojenjima oekivano imaju
najvii udio ugljikovog dioksida, zatim duikovih oksida, estica, sumporovog dioksida i
najmanje ugljikovog monoksida.
Pokretni izvori emisija (emisije iz prometa)
Na kraju 2007. godine na podruju Policijske uprave zagrebake bilo je registrirano
542.106 vozila na motorni pogon, a to je 20.000 vozila vie u odnosu na godinu dana ranije.
Od toga 326.564,0 je osobnih automobila, to predstavlja udio od oko 25% u ukupnom
voznom parku Republike Hrvatske. Poznato je da cestovni promet u odnosu na druge
vrste prometa (eljezniki, zrani, vodeni) sudjeluje s najvie emisija oneiujuih tvari u
zraku. Zbog velikog broja vozila, Grad Zagreb predstavlja mjesto intenzivnih prometnih
aktivnosti zbog ega se ostvaruju znaajne emisije oneiujuih tvari iz ispuha.
Na temelju obavljene procjene emisija iz prometnog sektora ocijenjeno je da sve
vea upotreba osobnih motornih vozila postaje dominantan problem glede kakvoe zraka
na podruju grada.
U proteklih 10-tak godina u Zagrebu je dolo do znaajnog poveanja vozila i to
za vie od 60%. Bez obzira to se radi o novijoj generaciji vozila sa smanjenim specifinim
emisijama i vozilima koja koriste kvalitetnija goriva, ovako veliko poveanje njihova broja
uzrokuje poveanje ukupnih emisija oneiujuih tvari u zraku osobito u prometnim
picama i na prometnicama koje svojim kapacitetom ne mogu osigurati potrebnu
protonost.
Prema obavljenim procjenama iz prometa se emitira 7.890,0 t/god ugljikovog
monoksida (CO), 641.193,0 t/god ugljikovog dioksida (CO2), 2.474,0 t/god duikovih
oksida (NOx), 426,0 t/god sumporovog dioksida (SO2), 2.217,0 t/god hlapivih organskih
spojeva i 276,0 t/god estica. Posebice je izraena visoka razina duikovih oksida i hlapivih
organskih spojeva koji u meusobnoj interakciji uzrokuju stvaranje prizemnog ozona, to
je posebice izraeno tijekom ljetnog perioda.
Ocjena emisijske situacije
Usporedbom podataka emisija u zrak iz stacionarnih izvora u razdoblju od
2003. do 2006. godine, utvreno je da se je razina emisija oneiujuih tvari po
pojedinim sektorima smanjila (industrijska postrojenja, procesna tehnologija, grijanje,
termoelektrane-toplane).
127
Kada su u pitanju termoelektrane (EL-TO i TE-TO) razlog smanjenju emisija

oneiujuih tvari je uvoenje prirodnog plina kao energenta i upotreba nisko sumpornog
loivog ulja i goriva s manjim sadrajem pepela. Prelazak s krutih, odnosno tekuih
goriva na prirodni plin te poboljanje toplinskih izolacija u uredskim, industrijskim i
objektima stanovanja moe se smatrati glavnim razlogom gotovo dvostruko niih emisija
iz postrojenja za grijanje, pripremu pare, tople vode i dr. Postepenim uvoenjem istije
proizvodnje dolo je i do smanjenja emisija oneiujuih tvari iz neenergetskog sektora.
Analizirajui glavne parametre emisija oneiujuih tvari u zrak moe se zakljuiti
da se na podruju Grada Zagreba najvie emitira ugljikov dioksid. Pri tome u emisijama
najvie sudjeluju EL-TO i TE-TO s oko 55,5%, promet s gotovo 30%, potom postrojenja
za grijanje, pripremu pare, tople vode i drugo s oko 11%, procesna tehnologija s 4%, te
neenergetski izvori s neto vie od 0,5%.
Najvea emisija ugljikovog monoksida je iz prometnog sektora i to 94%, zatim iz
TE-TO i EL-TO oko 5%, te oko 1% iz ostalih izvora.
Prometni sektor ima i najvei udio i u emisijama duikovih oksida i to oko 46%,
zatim s gotovo podjednakim udjelima slijede TE-TO i EL-TO (21%) i domainstva i
ustanove (20%), a ostatak emisija ovog parametra oneienja otpada na postrojenja za
grijanje, pripremu pare, tople vode i dr. (11,5%). Ostali izvori su zanemarivi.
Od energetskih izvora emisiji estica najvie pridonose loita na kruta goriva i zato
je emisija iz grupe domainstava i ustanova najvea i iznosi oko 76%. Slijedi potom emisija
iz cestovnog prometa s 15%. Ostali izvori emisija estica u zrak, relativno su ravnomjerno
prisutni u ukupnoj emisiji te zajedno sudjeluju s manje od 10%.
U pogledu emisija sumporovog dioksida prednjai TE-TO i EL-TO Zagreb s
udjelom u ukupnoj emisiji od cca 48%. Slijede zatim domainstva i ustanove s 43%, te
promet s 5%. Ostali sudjeluju s manje od 5%.
U pogledu zakljune ocjene o emisiji oneiujuih tvari u zrak iz stacionarnih
izvora, moe se konstatirati kako je u proteklih desetak godina dolo do njihova smanjivanja.
Smanjenje oneienosti lei u injenici da se ve etrdesetak godina intenzivno razvija
plinska mrea na svim gradskim podrujima kao i centralizirani toplinski sustav te
injenici da se sve vie koriste ista goriva za potrebe procesnih i energetskih pei.
Na temelju obavljenih analiza moe se zakljuiti da sve vee udjele u emisijama
glavnih oneiujuih tvari u zrak uz loita (dvije zagrebake elektrane-toplane,
postrojenja za grijanje i pripremu pare, tople vode i dr.), preuzima prometni sektor. Razlog
tomu je poveani broj vozila, struktura i kvaliteta prometne mree te injenica da se u
ukupnom prometu putnika udio javnog gradskog prijevoza znatno promijenio u korist
individualnog cestovnog prijevoza.
Prikaz postojeeg stanja kakvoe zraka ( imisija)
Praenje kakvoe zraka je sustavno mjerenje ili procjenjivanje razine oneienosti
sukladno prostornom i vremenskom rasporedu. Prema razinama oneienosti, s obzirom
na propisane granine vrijednosti (GV) i tolerantne vrijednosti (TV), utvruju se kategorije
kakvoe zraka te poduzimaju mjere u cilju poboljanja. Na temelju usporedbe rezultata
mjerenja tijekom najmanje jedne godine s graninim (GV) i tolerantnim vrijednostima
128
(TV) prema lanku 18. Zakona o zatiti zraka (NN 178/04 i 60/08), podruja se prema
razinama oneienosti zraka mogu svrstati u tri kategorije:
I. kategorija: isti neznatno oneieni zrak: nisu prekoraene granine vrijednosti (GV) i
dugoroni ciljevi za ozon
II. kategorija: umjereno oneien zrak: prekoraene su granine vrijednosti (GV) i
dugoroni ciljevi za ozon, a nisu prekoraene tolerantne vrijednosti (TV) i
ciljne vrijednosti za ozon
III. kategorija: prekomjerno oneien zrak: prekoraene su tolerantne vrijednosti (TV) i
ciljne vrijednosti za ozon.
Granina razina oneienosti (GV) je razina ispod koje na temelju znanstvenih
spoznaja ne postoj rizik tetnih uinaka ili je njihov najmanji mogui rizik na ljudsko
zdravlje ili okoli u cjelini. Kada je jedanput postignuta ne smije se prekoraiti. Tolerantna
vrijednost (TV) je granina vrijednost uveana za granicu tolerancije koja predstavlja
postotak granine vrijednosti za koji ona moe biti prekoraena u za to propisanim
uvjetima. Kritina razina je razina oneienosti, temeljena na znanstvenim spoznajama,
iznad koje moe doi do tetnih uinaka na receptore, kao to su biljke, drvee ili prirodni
eko sustavi, a izuzimajui ljude.
Mjerne postaje za praenje kakvoe zraka na podruju Grada Zagreba
Mjerenje i praenje kakvoe zraka u Gradu Zagrebu obavlja se putem Dravne
mree za trajno praenje kakvoe zraka koja je u nadlenosti Ministarstva zatite okolia,
prostornog ureenja i graditeljstva, te putem gradske mree kojom koordinira Gradski
ured za prostorno ureenje, zatitu okolia, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne
poslove i promet Grada Zagreba.
Ciljana mjerenja i praenja specifinih oneiujuih tvari u okolici izvora
oneiivanja zraka obavljaju se na mjernim postajama posebne namjene koje su
ustanovljene prema rjeenju o procjeni utjecaja na okoli i/ili rjeenju o objedinjenim
uvjetima zatite okolia. Mjerenja, na troak oneiivaa, obavljaju ovlatene pravne
osobe koje posjeduju dozvolu za praenje kakvoe zraka i ona su sastavni dio Programa
mjerenja lokalne mree.
U Gradu Zagrebu instalirano je est gradskih i tri dravne mjerne postaje, te etiri
mjerne postaje posebne namjene.
Dravne mjerne postaje smjetene su na sljedeim gradskim lokacijama:
Zagreb-1, u Zagrebu, ugao Ulice grada Vukovara i Miramarske ceste;
Zagreb-2, u Zagrebu, krianje Maksimirske i Mandlove;
Zagreb-3, u Zagrebu, krianje Sarajevske i Kauzlarievog prilaza.
Mjerenje i praenje kakvoe zraka u dravnoj mrei obavlja se prema usvojenom Programu
mjerenja kakvoe zraka u dravnoj mrei za trajno praenje kakvoe zraka ( NN 18/02).
Prostorne lokacije mjernih postaja u gradskoj mrei za trajno praenje kakvoe
zraka na podruju Grada Zagreba su:
1)
2)
3)
129
Centar grada: orieva ulica, Ustanova za hitnu meidinsku pomo;

Sjeverni dio grada: Ksaverska cesta, Institut za medicinska istraivanja i medicinu
rada;
Juni dio grada: Siget, Dom zdravlja;
Zapadni dio grada: Prilaz baruna Filipovia, Dom zdravlja rnomerec;
Zapadni dio grada: Susedgrad, Tvornica "Utenzilija";
Istoni dio grada: Peenica, Tehnika kola "Ruer Bokovi", Getaldieva ulica.
Slika 31. Poloaj mjernih postaja i pregled oneiujuih tvari koje se mjere u lokalnoj
mrei
U cilju harmonizacije mjerne mree za praenje oneienja zraka u Zagrebu, locirana

je po jedna mjerna postaja u centru grada te u njegovom sjevernom, istonom, junom
i dvije u zapadnom dijelu. Radi proirenja i unapreenja postojee mree planira se
postavljanje jo jedne mjerne postaje u Sesvetama. Mjerenje i praenje kakvoe zraka u
gradskoj mrei obavlja se prema Programu mjerenja razine oneienosti zraka. Podaci
o kakvoi zraka iz gradske mree su javni i objavljuju se jedanput godinje u Slubenom
glasniku Grada Zagreba, te na mrenim stranicama Grada.
Na podruju grada Zagreba nalaze se i etiri mjerne postaje posebne namjene i to:
Jakuevec (naselje Jakuevec), Vrhovec, Mirogojska i Zrinjevac. Ove mjerne postaje
postavljene su u svrhu praenja utjecaja na okoli odlagalita Jakuevec i EL-TO
Zagreb, prometa u okolici Mirogojske ceste i utjecaja kompostane Jankomir.
130
Stanje kakvoe zraka

Analiza stanja kakvoe zraka izraena je na temelju rezultata mjerenja i praenja
kakvoe zraka tijekom 2006. i 2007. godine na mjernim postajama lociranim na podruju
grada. Mjerenja obavljena 2006. i 2007. godine ine osnovnu podlogu za ocjenu stanja
kakvoe zraka u Gradu Zagrebu stoga to su, za razliku od prethodnih godina, rezultati
mjerenja interpretirani prema novim propisima koji su stupili na snagu 1. sijenja 2006.
godine.
Mjerna postaja orieva ulica
Na mjernoj postaji u orievoj ulici, tijekom 2007. godine, razine svih mjerenih
oneienja u zraku bile su na slinim razinama kao i tijekom 2006. godine. Okolni zrak
je s obzirom na duikov dioksid i PM10 estice bio na razini II. kategorije kakvoe, a s
obzirom na sva ostala oneienja bio je I. kategorije kakvoe. Tijekom 2007. godine, na
mjernoj postaji u orievoj ulici, okolni zrak je bio umjereno oneien, jer je dolo do
prelaska GV za duikov dioksid i PM10 estice.
Mjerna postaja Ksaverska cesta
Na mjernoj postaji na Ksaverskoj cesti, okolni zrak je bio s obzirom na duikov
dioksid i PM10 estice II. kategorije kakvoe. Do smanjenja koncentracija u okolnom zraku
dolo je za PM2,5 estice i za BaP u PM10 esticama kod kojih su se koncentracije snizile s
razina II. na razinu I. kategorije kakvoe. Za ostala mjerena oneienja okolni zrak je bio
I. kategorije kakvoe kao i tijekom 2006. godine. Tijekom 2007. godine, na mjernoj postaji
na Ksaverskoj cesti, zrak je bio umjereno oneien, jer je dolo do prelaska GV za duikov
dioksid, PM10 estice i ozon.
Mjerna postaja Peenica
Na mjernoj postaji Peenica okolni zrak je tijekom 2007. godine bio II. kategorije
kakvoe s obzirom na PM10 estice i ozon. Koncentracije PM10 estica bile su i 2006. godine
na slinim razinama, a okolni zrak je bio II. kategorije kakvoe. Koncentracije ozona bile
su tijekom 2006. godine na razini I. kategorije kakvoe, a tijekom 2007. godine povisile su
se na razinu II. kategorije kakvoe okolnog zraka. Ostala mjerena oneienja bila su na
slinim razinama kao i 2006. godine, a okolni zrak je tijekom 2007. godine bio I. kategorije
kakvoe. Tijekom 2007. godine, na mjernoj postaji Peenica okolni zrak je bio umjereno
oneien, jer je dolo do prelaska GV za PM10 estice i ozon.
Mjerna postaja Prilaz baruna Filipovia
Na mjernoj postaji u Prilazu baruna Filipovia, tijekom 2007. godine okolni zrak je
s obzirom na PM10 estice bio III. kategorije kakvoe kao i 2006. godine. Za ostala mjerena
oneienja okolni zrak je na toj mjernoj postaji bio I. kategorije kakvoe, a razine su bile
sline onima izmjerenim prethodne godine. Tijekom 2007. godine, na mjernoj postaji
u Prilazu baruna Filipovia okolni zrak je bio prekomjerno oneien, jer je dolo do
prelaska TV za PM10 estice.
131
Mjerna postaja Siget

Na mjernoj postaji u Sigetu, tijekom 2007. godine okolni zrak je bio II. kategorije
kakvoe s obzirom na duikov dioksid, ozon i PM10 estice kao i 2006. godine. Sva ostala
mjerena oneienja bila su relativno niska, na razini I. kategorije kakvoe, kao i 2006.
godine. Tijekom 2007. godine, na mjernoj postaji u Sigetu zrak je bio umjereno oneien,
jer su koncentracije NO2, PM10 estica i ozona prelazile GV.
Mjerna postaja Susedgrad
Na mjernoj postaji u Susedgradu u odnosu na 2006. godinu razine koncentracija
PM10 estica povisile su se i prele iz II. u III. kategoriju kakvoe zraka. Sva ostala mjerena
oneienja bila su relativno niska, na razini I. kategorije kakvoe, kao i 2006. godine.
Tijekom 2007. godine, na mjernoj postaji u Susedgradu okolni zrak je bio prekomjerno
oneien, jer je dolo do prelaska TV za PM10 estice.
Kategorizacija podruja oko mjernih postaja posebne namjene:
Automatska mjerna postaja - Jakuevec
Na osnovu mjernih rezultata satne, dnevne i godinja vrijednost nisu prelazile
razinu granine vrijednosti (GV). Prema rezultatima mjerenja okolni zrak je s obzirom na
SO2, NO2, H2S i PM10 estice tijekom 2007. godine bio I. kategorije kakvoe.
Automatska postaja -Jankomir
Zbog nedovoljnog broja valjanih podataka o koncentracijama sulfida i merkaptana
nije bilo mogue obaviti ocjenjivanje i razvrstavanje podruja prema razinama
oneienosti i provjeriti uinke sanacijskih mjera utvrenih ranije spomenutim
Sanacijskim programom.
Automatska postaja Mirogojska
Na ovoj mjernoj postaji koncentracija NO2 bila je iznad GV, te je za ovaj parametar
kakvoa zraka u njenoj okolici bila II. kategorije. Prema rezultatima mjerenja okolni zrak
je s obzirom na CO, O3 i benzen 8-satni tijekom 2007. bio I. kategorije kakvoe.
Automatska postaja - Vrhovec
Na osnovu mjernih rezultata satna, 24-satna i godinja vrijednost nisu prelazile
razinu granine vrijednosti (GV). Prema rezultatima mjerenja, okolni zrak je s obzirom na
NO2 tijekom 2007. bio I. kategorije kakvoe.
Polen monitoring i peludna prognoza
Zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija tampar - Laboratorij za aerobiologiju prati
koncentraciju peludi u zraku Grada Zagreba. Polen monitoring se provodi svakodnevno
tijekom cijele godine. Osnovna svrha djelatnosti je pravovremeni protok informacija
o kretanju peludnih alergena na ovom podruju. Posebna pozornost usmjerena je na
praenje koncentracija izuzetno alergenog peluda korovne biljke ambrozije. Rezultati
132
u obliku dnevnih izvjea objavljuju se na web stranici Zavoda za javno zdravstvo Dr.
Andrija tampar www.stampar.hr.
Zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija tampar aktivno sudjeluje u razmjeni
podataka s Europskom aeroalergenom mreom (EAN- European Aeroallergen Network)
koja broji vie od 400 mjernih postaja sa sjeditem u Beu i Euroregional Pollen
Information Service sa sjeditem u Szegedu u Maarskoj, koja slovi kao europski bazen
irenja ambrozije. Ove godine Zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija tampar primljen je
u Cost Akciju ES0603 Assessment of production, release, distribution and health impact
of allergenic pollen in Europe (EUPOL).
Zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija tampar koordinator je izrade Peludne
prognoze za Republiku Hrvatsku u suradnji s 14 upanijskih zavoda za javno zdravstvo
u kojima se takoer provodi polen monitoring. Peludna prognoza objavljuje se 2
puta tjedno za 3-4 dana unaprijed na web stranici Zavoda, na portalu Pliva zdravlje
www.plivazdravlje.hr i web stranici DHMZ-a www.meteo.hr, te raznim medijima.
Gospodarenje otpadom
Na podruju Grada Zagreba u 2007. godini bile su prisutne sljedee grupe otpada:
komunalni otpad, neopasni proizvodni otpad, inertni otpad i opasni otpad. Skupljanje i
organizirani prijevoz komunalnog otpada s podruja Grada Zagreba obavlja Zagrebaki
holding podrunica istoad.o.o. iz Zagreba. Sav skupljeni komunalni otpad s
podruja Grada Zagreba se odlae na odlagalitu Prudinec u Jakuevcu, koje je jedino
slubeno odlagalite otpada. Ukupno odloena koliina komunalnog otpada na Prudincu
stvorena na podruju Grada Zagreba u 2007. godini iznosi 382.037,86 tona. Osim
organiziranog skupljanja komunalnog otpada s podruja Grada Zagreba, postoji i sustav
izdvojenog skupljanja posebnih i ostalih vrsta otpada u Gradu Zagrebu, koji se provodi
putem reciklanih dvorita i kontejnera smjetenih na javnim povrinama. Na podruju
Grada Zagreba na javnim povrinama rasporeeno je oko 2.000 kontejnera za ambalano
staklo i oko 100 mreastih kontejnera za ambalanu plastiku. Otvoreno je i 9 reciklanih
dvorita od kojih 7 vodi Zagrebaki holding podrunica istoad.o.o., a 2 Unijapapir.
Odvojeno skupljeni otpad na podruju Grada Zagreba u 2007. godini putem kontejnera
smjetenih na javnim povrinama ukupno iznosi 9.160,72 tona, a putem reciklanih
dvorita 2.482,70 tona.
Temeljem donesenih pravilnika o gospodarenju posebnim vrstama otpada Fond za
zatitu okolia i energetsku uinkovitost je putem svojih ovlatenih sakupljakih centara
na podruju Grada Zagreba skupio oko 62.172 tone otpada.
S podruja Grada Zagreba skuplja se i biorazgradivi otpad koji se odvozi na
postojee dvije kompostane Jankomir i Markuevec. Skuplja se i organski otpad iz
ugostiteljskih objekata koji je obraen na postrojenju smjetenom na Prudincu. Ukupno
skupljeni i obraeni biorazgradivi otpad, kao i organski otpad iz ugostiteljskih objekata s
podruja Grada Zagreba u 2007. godini iznosi 13.391 tona.
Neopasni proizvodni otpad je, prema Zakonu o otpadu, otpad koji nastaje u
133
proizvodnim procesima u industriji, obrtu i drugim procesima, a po sastavu i svojstvima

se razlikuje od komunalnog otpada. Po svojim karakteristikama moe biti neopasan ili
opasan otpad. Ukupno se u 2007. godini proizvodnog otpada s podruja Grada Zagreba
na odlagalite neopasnog otpada Prudinec odloilo oko 16.894 tone.
U Gradu Zagrebu se tijekom cijele godine stvaraju znatne koliine graevinskog
otpada. Budui da je za odlaganje graevinskog otpada jo uvijek odreena lokacija na
odlagalitu Prudinec u Jakuevcu, svi kamioni kojima se isti dovozi evidentiraju se na
ulaznoj rampi (broj kamiona, vrsta materijala i koliine). U 2007. godini dovezeno je na
odlagalite 561.207 tona graevinskog otpada.
Inertni otpad jest otpad koji ne podlijee znaajnim fizikalnim, kemijskim i/ili
biolokim promjenama te na podruju Grada Zagreba ne postoji odlagalite inertnog
otpada, a dio istog iskoritava se kao materijal na odlagalitu Prudinec.
Na temelju posljednjih dostupnih podataka, u 2007. godini u registru Agencije za
zatitu okolia prijavljeno je 5.305,94 tone opasnog otpada.
Od ukupne koliine stvorenog otpada na podruju Grada Zagreba u 2007. godini,
izdvojeno i skupljeno je oko 25,2%, a odloeno oko 31,4% otpada. Od izdvojeno skupljenih
koliina, na postrojenjima u Zagrebu reciklirano je oko 6,4% otpada.
Buka
Buka je svakodnevni imbenik okolia koji djeluje stresogeno, a na koji ovjek nema
sposobnosti privikavanja. Bukom se definira svaki neeljeni zvuk u sredini u kojoj ljudi
borave i rade, a koji izaziva neugodan osjeaj ili moe nepovoljno utjecati na zdravlje.
Osjetljivost na buku ovist e o karakteristikama buke (jakost, ritam, sadraj), individualnim
karakteristikama izloene osobe (stanje organa sluha, ivotna dob, individualna
osjetljivost na buku) te o duljini, vrsti i reimu izloenosti (poloaj osobe prema izvoru
buke, prisutnost ili neprisutnost buke u vrijeme odmora uzetog za radnog vremena te u
slobodno vrijeme). Glavni izvori buke u vanjskom prostoru su promet, graevinski i javni
radovi, industrija, rekreacija, port i zabava. U zatvorenom boravinom prostoru izvori
buke su servisni ureaji vezani uz stambenu zgradu, kuanski strojevi i buka iz susjedstva.
U zadnje vrijeme sve se vie panje posveuje buci nieg intenziteta, koja ne oteuje sluh,
ali zato moe izazvati druge zdravstvene poremeaje.
Nepovoljan utjecaj buke na zdravlje moe biti direktan (nagluhost i gluhoa)
ili indirektan te moe izazivati umor, smanjenje radne sposobnosti te ometanje
sporazumijevanja, koncentracije, odmora i sna a tu su i odreene zdravstvene smetnje
kao i pogoranje postojeih. Reakcije na buku su individualne, ovisno o razini i frekvenciji
buke te o vremenu izloenosti mogu varirati od blagih i prolaznih do trajnih oteenja.
Kod ocjene nagluhosti u orijentaciono-dijagnostike svrhe, moe se posluiti
sljedeim kriterijem: neznatna nagluhost osoba ne uje zvuk jakosti do 20 dB, lagana
nagluhost osoba ne uje zvuk jakosti 20-40 dB, umjerena nagluhost osoba ne uje
zvuk jakosti 40-60 dB (to ve ulazi u govorni registar), teka nagluhost osoba ne uje
zvuk jakosti 60-80 dB (po nekim autorima ta granica je 93 dB).
134
Tablica 64. Zvukovi iz okolia i odgovarajue razine zvuka (buke) u decibelima:

ZVUK (dB)
RAZINA JAKOSTI
ZVUKA
Prag ujnosti
apat
Govor
TV
Stan u prometnoj ulici, buka u velikom uredu
Prometna ulica, buka u kafiu,
Automobil, fen za suenje kose
Metro, velika guva
Kamion, vrlo prometna krianja
Vlak u prolazu
Elektrina pila, builica
Pneumatski eki
Glasna glazba
Rok koncert blizu zvunika, grom
Pjeva ija je glasnost dostigla maksimum
Prag bola
Poljetanje i slijetanje aviona
Space - shutlle - platforma
0 25
20
40
55
60
70
70
80
90
95
100
105
110
120
130
130 140
140
180
Doputena razina buke na otvorenom

Najvie doputene razine buke u otvorenom prostom propisane su Pravilnikom o
najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04), a
ovise o nizu imbenika kao to je namjena prostora, i vrijeme dana - noi. Vanjski prostor
je podiijeljen u pet zona, a svaka od zona ima svoje najvie doputene razine buke danju
i nou. "Najtia"je prva zona koja je namijenjena odmoru, oporavku i lijeenju i tu buka
danju ne smije prelaziti 50 decibela (dB(A)), a nou 40 dB(A). Kada je rije o buci misli
se na ukupnu razinu buke imisije od svih postojeih i planiranih izvora buke zajedno.
Najbunija, peta zona (zona gospodarske namjene - proizvodnja, industrija, servisi,
skladita) ima dnevnu razinu 65dB(A), a nonu 50 dB(A).
Doputena razina buke u zatvorenim prostorima
Postoji niz kriterija razina buke obzirom na djelovanje na ovjeka koji su
jedinstveni
u tome da buka do 60 dB(A) ima samo psiholoko djelovanje, buka od 60 dB(A) - 90 dB(A)
135
uzrokuje ozbiljne psiholoke i neurovegetativne smetnje, buka iznad 90 dB (A) podruje

je oteenja sluha i buka iznad 120 dB(A) podruje je akutnog oteenja sluha. Prema
Pravilniku o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave,
doputena dnevna ili tjedna izloenost buci iznosi 85 dB(A). U objektima koji rade nou
(disco-klubovi, Caffe-i i sl.) doputena je razina od 90 dB(A).
Zatita od buke
Zatita od buke obuhvaa niz razliitih koordiniranih postupaka radi postizanja
prihvatljivog stanja buke u radnom i ivotnom okoliu. Uspjena zatita od buke obino
je vrlo sloena zadaa i za nju ne postoji univerzalni recept. Svaki problem zatite od buke
moe se prikazati kao sustav koji se sastoji od tri osnovna dijela:
1. Izvor buke (mjesto emisije)
2. Putovi irenja buke
3. Prijamni prostor (ugroene osobe)
Ovisno o teini problema, primjenjuju se najrazliitije kombinacije mjera
(organizacijskih, tehnikih, graevinsko-planskih, lokalnih mjera izolacije, priguenja i
apsorpcije zvuka, osobna zatita), budui da se rijetko koji problem moe uspjeno rijeiti
samo jednom mjerom. Osim toga po nekoliko mjera moe biti integrirano.
Osobe oteena sluha u Zagrebu
Hrvatski savez gluhih i nagluhih i Savez gluhih osoba Zagreba raspolau s
podacima o broju osoba oteena sluha na podruju Grada Zagreba. Na telefonski upit
doznaje se kako u Hrvatskoj ima oko 12.000 osoba s oteenim sluhom, a u Zagrebu taj
broj ini oko 3.000 osoba (podatak iz Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih).
Zelene povrine
Grad Zagreb je nadaleko poznat kao grad lijepih perivoja, te je stoga i dobio
epitet zelenog grada. Ovaj naziv nimalo ne udi ukoliko to potkrijepimo i brojkama:
osigurano je ureenje, uzgojna njega i odravanje javnog gradskog raslinjstva na povrini
veoj od 1.100 ha, 170 km drvoreda, orezuje se i njeguje 83 km gradske ivice, obnavlja se,
ureuje i odrava 440 djejih igralita, odravaju se javne nasade, vrtno-pejzani i drugi
hortikulturno rekreacijski objekti, parkovi na cijelom podruju grada, staklenici, plastenici,
klijalita, otvorene povrine, uresno bilje se proizvodi u staklenicima i rasadnicima na
povrini od 35 ha, araniraju se i organiziraju sajamski prostori. Niu novi perivoji: Park
mladenaca, Park Vjekoslava Majera i Park Stjepana Radia.
Grad je osigurao sredstva za izradu kompostita (Jankomir i Markuevec), kao
prvi ekoloki projekt zbrinjavanja otpada u Zagrebu. Oba kompostita kapaciteta 30.000
m vegetacijskog otpada iz kojeg se moe proizvesti 7.000 vrtnog komposta, najboljeg i
najjaeg biolokog gnojiva prikladnog za prehranjivanje gradskog ukrasnog raslinja.
Gradska uprava istie i podrava potrebu planiranja, projektiranja, ureivanja,
odravanja, koritenja, njege i zatite sveukupne zelene komponente Grada Zagreba, a sve
s ciljem njege, zatite i osiguranja prostora zelenila i rekreacije vanih u svakodnevnom
136
ivotu i zdravlju ljudi. Stoga, Grad Zagreb moemo bez imalo pretjerivanja nazvati gradom
uma, parkova, park-trgova, promenadnih etalita, zabavno-rekreacijskih parkova,
zeleno-prometnih koridora, drvoreda, rekreacijskih povrina, umsko-agrikulturnih
pejzaa, cvjetnih izlobi, vrtno-pejzane arhitekture, te zelenila u funkciji ekoloke zatite
okolia u kojem se svakodnevno obnavljaju perivoji, oplemenjuju ulice i pjeake zone.
Park Maksimir, prva park-uma u jugoistinoj Europi otvorena je 1794. godine,
a 316 ha ureeno je u engleskom pejzanom stilu 1839. godine. U parku je ouvana flora
i fauna nizinskih uma, a u njemu su uz pet jezera istaknute vicarska kua, Vidikovac,
Paviljon Jeka i Kapelica Sv. Jurja. Park je omiljeno etalite, mjesto za odmor i rekreaciju.
Park prirode Medvednica, zelena plua grada, planina smjetena sjeverno od
Zagreba je idealno mjesto za one koji ele pobjei iz svakodnevne gradske guve. Javni
park Medvednica je mjesto na kojem svi, od 0-99 godina mogu nai raznolike, ugodne i
to je najvanije zdrave sadraje kao to su etnja, tranje, vonja biciklom, planinarenje,
vonja iarom, praenje svjetskog skijakog kupa, obilazak starog grada Medvedgrada,
boravak u jednom od 9 planinarskih domova, uivanje u ljepotama flore i faune, a kao
jedan od oblika odravanja dobre kondicije i zdravlja.
Bundek je jezero i park smjeten u Novom Zagrebu, jugozapadno od Save, duine
495 m, te irine 153 m. Kultno zagrebako jezero i park iz 60-tih i 70-tih godina tijekom
2005. godine potpuno su preureeni u prelijepi park i jezero, koji su postali omiljeno
mjesto za odmor i rekreaciju, nezaobilazno odredite za ljubitelje drutvenih dogaanja
poput izlobi, ljetnih festivala, predstava, zabave, gastronomije, manifestacija, te mjesto
okupljanja matruranata.
Jarunsko jezero. Spominjui zelene zagrebake oaze ne smijemo preskoiti
kvart Jarun koji se smjestio na jugozapadnom dijelu gradske etvrti Trenjevka-jug sa
istoimenim jezerom povrine 70 hektara i mnotvom portsko-rekreacijskih sadraja.
Veslaka staza, duine 2 km, napravljena je prema najviim standardima i dalje je jedna od
najboljih na svijetu, a to dokazuje i podatak da je prema uzoru na nju napravljeno jezero
za Olimpijske igre u Ateni. U sklopu portsko rekreacijskog centra izgraeni su mnogi
portski objekti (veslaki, hangari, jedriliarski i kajakaki klubovi, te portski parkovi).
Na 235 ha povrine, od ega su 75 ha vodene povrine, vijugaju kilometri pjeakih i
biciklistikih staza, a prostrane livade i mnogobrojni prekrasni umarci pruaju mnotvo
rekreativnih i zabavnih sadraja. Ureeni su portski tereni za mali nogomet, koarku,
rukomet, odbojku na pijesku, soball, mini-golf, stolni tenis, tream staza duine 6.500
metara, rampa za rolanje, boalite, pouna djeja igralita..Takoer se na Jarunu nalazi
i impresivna, 2.250 metra dugaka staza, na kojoj se odvijaju meunarodna i svjetska
veslaka, kajakaka i kanu natjecanja. Osim veslake staze Jarun se sastoji od dva povezana
jezera za kupanje i rekreaciju, Velikog i Malog jezera i est otoka (Otok Univerzijade, Otok
Trenjevka, Otok hrvatske mladei, Otok divljine, Otok veslaa i Otok ljubavi). Jarun je
stoga omiljeno okupljalite svih Zagrepana eljnih razliitih oblika rekreacije. Pet plaa
na jezeru dobilo je oznaku Plava zastava, koja jami istou i opremljenost plaa. Posebnu
137
vrijednost Jarunu daju raznoliki sadraji koji se ni u svijetu ne mogu pronai na jednom
prostoru: kupalite za osobe s invaliditetom, umjetniko-ekoloki projekt - litopunktura
Zagreba, Zagrebaki labirint ili Labirint uskrsnua, Solarni pleksus Europe i Vieosjetilni
park.
Mirogoj, centralno zagrebako groblje, smjeteno je na obroncima Medvednice i
smatra se jednim od najljepih groblja u Europi. Osim kao predivno posljednje poivalite,
Mirogoj je poznat i kao prelijep park bogate bioloke raznolikosti i umjetnika galerija na
otvorenom. Zatien je kao kulturno dobro. Oblik groblja projektirao je poznati arhitekt
Hermann Boll koji je upotrijebio monumentalnu kompoziciju arkada, paviljona i kupola,
a ljepotu prelijepo oblikovanog zelenila nadopunjuje galerija skulptura. Groblje je nastalo
na mjestu na kojem se, u periodu izmeu 1852. i 1895. godine nalazilo imanje i ljetnikovac
predvodnika Ilirskog preporoda Ljudevita Gaja. Ovaj prostor je od nemalog znaaja i
znaenja Grada Zagreba, kao i Glas hrvatske rtve - zid boli, koji je sredinji spomenik
svim poginulim, nestalim i zatoenim hrvatskim braniteljima ija su imena i prezimena
uklesana na ovaj monumentalni spomenik iz Domovinskog rata.
Biciklistike staze
Sve vee prometne guve u gradovima nagnale su mnoge na kupnju bicikla.
Biciklom se moe doi u sredite grada brzo bez obzira na guve, a i uteda je, s obzirom
na poskupljenja goriva, znatna. Trend porasta broja biciklista prepoznale su i gradske
vlasti Grada Zagreba, pa se tako rade ili su u planu gradnje brojnih biciklistikih staza.
Posljednjih godina posveuje se znatna pozornost osobama koje u svakodnevnom ivotu
koriste bicikle. Iz tog razloga sputaju se rubnjaci, grade se nove i proiruju postojee
biciklistike staze i parkiralita za bicikle. Zagreb se ve moe smatrati biciklistikim
gradom jer je broj onih koji koriste to prijevozno sredstvo od 1999. do danas porastao s
0,9 na 5,8 posto udjela u ukupnom gradskom prometu. To je zdrav nain prometovanja.
Krajem 2002. godine u Gradu Zagrebu bila su tek 54 km biciklistikih staza. Gradska
uprava je prepoznala potrebu ulaganja i izgradnji novih biciklistikih staza. U Gradskom
uredu za prostorno ureenje, zatitu okolia, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne
poslove i promet procjenjuju da je u Zagrebu danas obiljeeno vie od 150 kilometara
biciklistikih staza, a obvezatne su prilikom rekonstrukcije postojeih i gradnje novih
prometnica.
138
Deratizacja, dezinfekcija i dezinsekcija

Deratizacija
lankom 4. Zakona o zatiti puanstva od zaraznih bolesti (N.N. Br. 79/07)
propisano je da su opine dune propisati mjere za zatitu puanstva od zaraznih bolesti i
u tu svrhu osigurati sredstva. Sukladno lanku 5. istog Zakona, zatitne mjere se provode
prema godinjim, srednjoronim i dugoronim programima koje donose mjerodavna
tijela uprave, a na prijedlog nadlene higijensko epidemioloke slube Zavoda za javno
zdravstvo Dr. Andrija tampar.
Temeljem navedenih lanaka Gradska skuptina Grada Zagreba donijela
je Odluku o obvezatnoj preventivnoj deratizaciji na podruju Grada Zagreba (Slubeni
glasnik Grada Zagreba 10/2004) i Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o obvezatnoj
preventivnoj deratizaciji na podruju Grada Zagreba (Slubeni glasnik Grada Zagreba
2/2007). Ovim Odlukama ureuje se provoenje obvezatne preventivne deratizacije,
kao ope mjere za zatitu puanstva od zaraznih bolesti na podruju Grada Zagreba, a
sredstva, sukladno lanku 12. Odluke o obvezatnoj preventivnoj deratizaciji na podruju
Grada Zagreba, osiguravaju se u Proraunu Grada Zagreba.
Grad Zagreb osigurava obvezatnu preventivnu deratizaciju u stambenim
objektima i dvoritima, na javnoprometnim povrinama i trgovima, u parkovima, na
obalama gradskih vodotoka, u objektima djejih vrtia, osnovnih i srednjih kola, uenikih
domova, kojih je osniva Grad Zagreb, te u objektima gradskih tijela i upravnih tijela Grada
Zagreba i mjesne samouprave. Deratizacija u stambenim i drugim objektima i na javnim
povrinama obavlja se po zonama, a zone se odreuju prema sedamnaest gradskih etvrti.
Pravne i fizike, osobe, odnosno vlasnici, posjednici ili nositelji upravljanja stambenim i
drugim objektima i javnim povrinama, duni su dopustiti provedbu deratizacije.
Obvezatna preventivna deratizacija (redovna) se obavlja prema Programu
mjera i Provedbenom planu obvezatne preventivne deratizacije Zavoda za javno zdravstvo
Dr. Andrija tampar, kojima su utvreni opseg i mjere deratizacije, organizacija
neposredne provedbe, izvritelji programa, rokovi izvrenja i sredstva. Mjere deratizacije
provode se u dvije sustavne akcije. Proljetna akcija deratizacije provodi se tijekom oujka,
travnja i svibnja, a jesenska akcija deratizacije provodi se tijekom rujna, listopada i
studenog.
Izvanredna deratizacija provodi se po prijavi graana, na dojavu djelatnika
Slube za epidemiologiju, Odjela za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju, Zavoda za
javno zdravstvo Dr. Andrija tampar i Gradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnu
zatitu i branitelje Grada Zagreba.
Deratizacija voluharica i poljskih mieva
umski mi, poljski mi i livadna voluharica najvei su domaini virusa koji
uzrokuju hemoragijsku groznicu. Odlukom Skuptine Grada Zagreba o provoenju
obvezatne preventivne deratizacije stambenih i ostalih objekata na zadovoljavajui nain
rjeena je deratizacija odnosno suzbijanje glodavaca u samom Gradu Zagrebu. Zbog
139
opasnosti od pojave infestiranih umskih glodavaca koji se pojavljuju u rubnim dijelovima

grada na obroncima Medvednice, pristupilo se organizaciji i provedbi deratizacije poljskih
mieva i voluharica na rubnim dijelovima sljemenske ume i uz staze. Time se sprijeila i
otklonila mogunost izloenosti i zaraze virusom stanovnika tih dijelova grada.
Dezinsekcija
Dezinsekcija je zajedniki naziv za sve mjere i postupke koje se provode sa svrhom
suzbijanja, unitavanja tetnih insekata, odnosno smanjivanja njihovog broja. Dezinsekcija
je sustav preventivnih i korektivnih postupaka, skup mehanikih, fizikalnih, biolokih i
kemijskih mjera koje se poduzimaju s ciljem suzbijanja ili smanjenja populacije insekata
koji ugroavaju zdravlje prenosei zarazne bolesti, izazivajui alergijske reakcije i imajui
toksino djelovanje.
Komarci (porodica Culicidae ) su dobro poznati i rasprostranjeni insekti, koji su s
oko pedeset vrsta zastupljeni u Republici Hrvatskoj. Prisutni od ranog proljea do kasne
jeseni, napasnici koji se esto brinu da se pri boravku u prirodi previe ne oputamo,
potencijalni su prenosioci mnogih bolesti. Nije utvreno da na podruju Grada Zagreba
komarci prenose bolesti, ali ometaju ovjeka u svakodnevnim aktivnostima pri boravku u
prirodi i rekreaciji, a crvenilo, svrbe i neugodno peckanje ostaju nakon njihova uboda.
Monitoring je skup akcija koje se odnose na praenje stanja komaraca na terenu.
Osnovni cilj je u svakom trenutku znati u kojoj su fazi razvoja komarci na terenu u blioj
i daljnjoj okolici radi izvoenja kontrole komaraca. Monitoringom se prate sva legla i
njihova trenutana aktivnost. Najvanije je zabiljeiti sva potencijalna legla i pratiti ih te
zabiljeiti uvjete njihove aktivacije. To se odnosi na legla uz rijeke, bare, vodotoke, kanale.
Posao monitoringa je vjeno traganje za novim malim leglima i njihova sanacija. Praenje
odraslih komaraca drugi je dio monitoringa. Kod odraslih komaraca prati se brojnost i
aktivnost, putem CDC klopki i sakupljanjem komaraca aspiratorom, kojima se dobivaju
rezultati o dnevnoj i sezonskoj aktivnosti komaraca. Zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija
tampar konstantno prati sva otkrivena potencijalna i trajna legla komaraca, otkriva nova
legla i tako unapreuje Program suzbijanja komaraca.
Na podruju Grada Zagreba provodi se organizirano praenje i suzbijanje komaraca
tijekom itave godine. Dezinsekcija se provodi kemijskim metodama, primjenom
najkvalitetnijih provjerenih sredstava, pri emu se nastoji iskljuiti tetan utjecaj, te
mogunost incidenata uz aktivan dugogodinji rad, koji omoguuje svakodnevni nadzor
nad situacijom.
Zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija tampar za potrebe uvanja i unapreivanja
zdravlja graana, a na temelju analize prikupljenih podatka, izrauje godinji Program i
Provedbeni plan suzbijanja komaraca na podruju Grada Zagreba i predlae ga Gradskom
uredu za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i branitelje.
Komarci, kao skupina insekata, potencijalni su prenositelji mnogih bolesti.
Program suzbijanja komaraca provodi se sa ciljem smanjenja brojnosti komaraca kao
potencijalnih biolokih vektora zaraznih bolesti, te oslobaanje graana od tegoba koje
komarci izazivaju kao hematofagi i molestanti. Program suzbijanja komaraca provodi
140
se tijekom cijele godine na podruju Grada Zagreba prema potrebi zatite graana od
njihovog molestiranja utvrenoj na temelju brojnosti komaraca na pojedinim gradskim
podrujima, a temelji se na otkrivanju i uklanjanju potencijalnih i trajnih legla komaraca
te suzbijanja liinki u leglima koje nije mogue trajno ukloniti.
Dezinfekcija javnih povrina
Prema istraivanju Zavoda za parazitologiju i invazijske bolesti veterinarskog
fakulteta Sveuilita u Zagrebu, svi parkovi i javne povrine investirani su moguim
uzronicima parazitskih zoonoza, koje prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije
(WHO) predstavljaju ozbiljan javnozdravstveni problem. Stoga se pristupilo organiziranju
dezinfekcije javnih povrina, koja obuhvaa 24 gradska parka i zelene povrine podijeljene
u dva zasebna podruja, koja se tretiraju u etiri navrata godinje. Dezinfekcija se provodi
iza svake konje zelenih povrina, a nakon uklanjanja zelenog otkosa, vodei rauna da
primijenjeni preparati ne mogu izazvati neeljene popratne pojave za etae, rekreativce i
djecu.
Program eliminacije neugodnih mirisa u kontejnerima za otpad na podruju Grada
Zagreba
Neugodni mirisi esta su pojava na mjestima sakupljanja komunalnog otpada
(kontejneri, kante postavljene za prikupljanje otpada na javnim povrinama, u stambenim
zgradama ili gradskim trnicama). Neugodni mirisi su znatno izraeniji u toplijem dijelu
godine, a to negativno utjee na kvalitetu ivota graana koji ive u neposrednoj blizini
tih prostora, kao i sluajnih prolaznika. Upravo iz tog razloga poduzete su mjere koje
spreavaju razvijanje neugodnih mirisa, koritenjem ekoloki potpuno prihvatljivih i
provjerenih sredstava s brzim pozitivnim uinkom, koji moe ubrzati procese na nain
da se stimuliraju i znatno ubrzaju prirodni procesi biorazgradnje, to ujedno dovodi do
elimininacije neugodnih mirisa, a i to je isto tako vano, smanjuje se volumen otpada koji
se mora odloiti na deponije. Budui da se Grad profilira i kao turistiko sredite, naroito
u ljetnim mjesecima, svakako je vrlo bitno predvidjeti i ovakve radnje i potupke, kako bi
graani koji ive u blizini, sluajni prolaznici i turisti bili neometani.
141
9. STANJE SIGURNOSTI U GRADU ZAGREBU

POLICIJSKA UPRAVA ZAGREBAKA
Policijska uprava zagrebaka (PUZ) na temelju podataka dobivenih iz
Informacijskog sustava Ministarstva unutarnjih poslova izrauje Godinje izvjee o
kretanju sigurnosnih pokazatelja na podruju svoje mjerodavnosti. Godinjim izvjeem
PUZ upoznaje javnost sa stanjem u Gradu Zagrebu i s najvanijim pokazateljima kretanja
odreene vrste kaznenih djela ili kriminaliteta. Iz izvjea se moe zakljuiti da je stanje
sigurnosti za proteklu godinu u hrvatskoj metropoli bilo dobro, a stanje javnog mira i reda
odrivo. U prikazu osnovnih pokazatelja kriminaliteta koriteni su statistiki pokazatelji
iz kojih proizlazi da je u 2007. godini prosjeno zabiljeeno 1.859 kaznenih djela, odnosno
164 djela ili 8,1% manje od prosjeka za prologodinje razdoblje; razrijeenost je manja
nego u prethodnih 12 mjeseci i iznosi 53,7 % ili za 1,4%. Nastavljen je trend smanjenja
kriminaliteta iz proteklih godina, broj prijavljenih kaznenih djela je najmanji, dok je
razrijeenost ostala na istoj razini. Gledajui tako, stanje sigurnosti u 2007. godini bilo je
sljedee:
- u padu su imovinski delikti (za 8,6%),
- teke krae (za 9,4%), provalne krae (za 8,7%),
- razbojstva (za 13,4%),
- ukradena i motorna vozila (za 5,6%),
- u bitnom su padu i depne krae (za 49%).
U porastu su provale u domove za 2,8% u odnosu na prethodnu godinu. Od
najteih kaznenih djela zabiljeeno je 10 ubojstava (9 rijeeno) i 61 pokuaj ubojstva (59
rijeeno), zabiljeeno je 17 silovanja (12 manje), od kojih je 16 rijeeno. Zabiljeena su 1.153
kaznena djela iz podruja gospodarskog kriminaliteta i 244 iz podruja organiziranog
kriminaliteta. Glede kriminaliteta zlouporabe droga, zabiljeeno je 1.580 kaznenih djela.
Iz podruja prekraja zabiljeeno je 4% manje prekraja (od ukupno 22.446), meu kojima
su 8.153 prekraja iz Zakona o prekrajima protiv javnog reda i mira, koja su u padu za
1,6%. Na podruju Grada Zagreba dogodilo se 14.130 prometnih nesrea, to je za 10,4%
vie nego u 2006. godini.
Nasilje maloljetnika
U svim zemljama i drutvima poznato je da je maloljetni delinkvent posebna vrsta
pijestupnika koji zahtijeva posebnu zatitu i postupak. S obzirom na injenicu da djeca nisu
kazneno odgovorna, u tim kriminalistikim obradama, policija usko surauje s Centrima
socijalne skrbi i mjerodavnim dravnim odvjetnitvom za mlade. Kaznena djela koja
ine maloljetnici u padu su za 1,3% u odnosu na prologodinje razdoblje. Maloljetnici
su u odnosu na prethodnu godinu poinili manje kaznenih djela zlouporaba opojnih
doga, tekih kraa, oduzimanja vozila na motorni pogon, dok su u porastu kaznena
142
djela razbojstva, tjelesnih ozljeda, iznude i nasilnikog ponaanja. Tijekom 2007. godine
poinjeno je 839 kaznenih djela na tetu maloljetnika. Od ukupnog je broja poinjeno 321
kazneno djelo zaputanja i zlostavljanja djeteta i maloljetnih osoba, to je pad za 7,2 % u
odnosu na 2006. godinu.
U 2007. godini prijavljeno je 1.580 kaznenih djela zloporabe opojnih droga, to je
211 djela ili 12,8% manje u odnosu na 2006. godinu. Tijekom 2007. godine ostvareno je
ukupno 1.515 zapljena droge, to je 11,7% manje nego 2006. godine. Po vrstama, najea
je zapljena droge canabic tipa marihuana - 758 zapljena (to ini udio u ukupnom zbroju od
50%); heroin 150 zapljena (udio od 10%); smola kanabis hai 55 zapljena (udio 4%);
amfetamin - 125 zapljena (udio 8%); 84 zapljene tableta heptanon (udio 6%), MDMA tj.
Ecstasy- 16 zapljena (udio od 1%), razni lijekovi/tvari s popisa opojnih droga 91 zapljena
(udio od 6%), kokain 83 zapljene (udio od 6%), biljka kanabis 14 zapljena (udio od 1%)
i 123 zapljene raznog pribora za konzumaciju s tragovima opojnih droga (udio od 8%).
Tijekom 2007. godine evidentirano je 1.307 sluaja-dogaaja koji nemaju obiljeje
kanjivog djela, ali se povodom njih provodi kriminalistika obrada. U navedenim
dogaajima ivot su zbog samoubojstva izgubile 192 osobe, bilo je 118 pokuaja
samoubojstava, 13 sluajeva samoranjavanja, 6 sluaja utapljanja i 68 padova od ega 5 sa
smrtnim posljedicama.
Nasilje u obitelji
Obiteljsko nasilje kao pojavni oblik moe imati obiljeje kaznenog djela ili
prekraja. To nije privatna stvar pojedinca niti obiteljski problem, ve problem drutva.
Tijekom 2007. godine na podruju Policijske uprave zagrebake poinjena su 4 ubojstva
u kojima su rtve ene, od toga jedna u izvanbranoj zajednici, jedno ubojstvo u kojem
je sin ubio majku, jedno ubojstvo zbog imovinske koristi i jedno zbog emocionalnih
neuravnoteenosti poinitelja. Tijekom 2007. godine evidentirano je 261 kazneno
djelo nasilnikog ponaanja u obitelji, to je 16% manje nego prethodne godine kada
je evidnetirano 312 sluajeva. Objanjavajui vei broj prekraja iz domene obiteljskog
nasilja, ne treba zakljuiti da je poinjeno vie prekraja nego to je to bilo ranijih godina,
ve se u drutvu kao i meu pojedincima poveala svijest o kanjivosti odreene vrste
ponaanja unutar obitelji. Poiniteljima prekraja izreene su sljedee kaznene mjere: u 978
sluajeva predloena je mjera psihosocijalnih tretmana, u 766 sluajeva mjera obveznog
lijeenja od ovisnosti. U 272 sluaja izreena je mjera zabrane pribliavanja rtvi nasilja, u
178 sluaja mjera zabrane uznemiravanja ili uhoenja osobe izloene nasilju, u 145 sluaja
mjera udaljenja iz stana, kue ili drugog stambenog objekta.
Opa deklaracija o ljudskim pravima ukazuje na to kako nitko ne smije biti
podvrgnut muenju ili okrutnom, nehumanom ili poniavajuem postupanju ili
kanjavanju. Usprkos tome, svake godine u svijetu ak etiri milijuna osoba postanu rtve
nasilja. Nasilje moe biti tjelesno, mentalno, ekonomsko, seksualno, verbalno, privatno,
javno, koje se koristi protiv svojeg partnera, djece, roditelja. Mnoge osobe doive nasilje
u vlastitom domu, na poslu, u koli. Nasiljem se smatra vrijeanje, prijetnje, udaranje,
143
upotreba oruja i seksualno zlostavljanje. Zatita sebe i svoje djece od nasilja je znaajan
korak kojega svatko tko se nae u takvoj situaciji treba poduzeti. U cilju sprijeavanja
nasilja u obitelji, te zatite rtava nasilja Grad Zagreb osnovao je 2002. godine Polikliniku
za zatitu djece Grada Zagreba i Dom za djecu i odrasle - rtve obiteljskog nasilja Duga
Zagreb.
Osnovna svrha Poliklinike je pruanje psiholoke, socijalne, psihijatrijske,
defektoloke i pedijatrijske pomoi djeci s razliitim traumatskim iskustvima, kao i
njihovim roditeljima, kako bi se bolje i uspjenije nosili s posljedicama loih iskustava. Uz
dijagnostiku i forenzinu obradu, strunjaci pruaju individualni i grupni savjetodavni
rad i podrku djeci i roditeljima. U Poliklinici se organizira edukacija, supervizija i
struno usavravanje za strunjake u ustanovama direktno ukljuenima u problematiku
zlostavljanja. Glavni cilj Poliklinike je zatita djece Grada Zagreba i pruanje efikasne i
sistematine pomoi zlostavljanoj i zanemarenoj djeci i njihovim obiteljima.
Dom za djecu i odrasle - rtve obiteljskog nasilja "Duga-Zagreb" osnovan je za
smjetaj djece i drugih odraslih lanova obitelji izloenih obiteljskom nasilju dok traje
potreba, u pravilu do est mjeseci, a iznimno do godinu dana. U Domu je osigurano
pruanje usluge prehrane, briga o zdravlju, odravanje njege i osobne higijene, pruanje
psihosocijalne potpore, pruanje usluga savjetodavnog rada. Dom surauje i s nadlenim
centrom za socijalnu skrb glede ostvarivanja preduvjeta za samostalan ivot obitelji. Pravo
na smjetaj u Dom imaju djeca i drugi odrasli lanovi obitelji izloeni obiteljskom nasilju
na temelju uputnice Centra za socijalnu skrb Zagreb, dovedeni u pratnji zdravstvenog
djelatnika, policijskog djelatnika ili djelatnika odgojno-obrazovne ustanove.
10. ORGANIZACIJA ZAJEDNICE

Predkolski odgoj
Grad Zagreb osniva je 59 djejih vrtia - javnih predkolskih ustanova, a rade na
197 lokacija i planiraju redoviti cjelodnevni program predkolskog odgoja za 29.129 djece
u 1.276 odgojnih skupina (7.220 djece u 366 jaslinih skupina i 21.909 djece u 910 vrtinih
skupina), program predkole za 795 djece, te niz dodatnih sadraja u sklopu obogaenih
redovitih programa, posebnih, alternativnih i kraih programa sukladno interesima djece
i financijskim mogunostima roditelja. U strukturi upisane djece postupno se poveava
broj djece jasline dobi, ali jo uvijek nije mogue zadovoljiti stalno rastui broj zahtjeva
za upis djece mlae od tri godine ivota.
Mreu gradskih predkolskih ustanova nadopunjuju 44 vjerske i privatne
predkolske ustanove koje organiziraju redoviti cjelodnevni program predkolskog
odgoja za 2.792 djece.
Postojea mrea gradskih predkolskih ustanova ne zadovoljava potrebe. Od 197
objekata gradskih predkolskih ustanova, 75% su namjenski graeni objekti prosjene
starosti preko trideset godina, a ostalo su stambeni i poslovni prostori prenamijenjeni
za smjetaj djece. Prenamijenjeni prostori u veini sluajeva nemaju odgovarajue
144
igralite ili neki drugi prostor za dnevni boravak djece na zraku, kao ni veina privatnih
i vjerskih vrtia. S obzirom na starost i stanje objekata, neophodno je kontinuirano
osiguravanje znatnih sredstava za investicijsko odravanje i zamjenu dotrajale opreme
(djeji namjetaj, strojevi i aparati u kuhinjama i praonicama te vozila za prijevoz hrane
od sredinje kuhinje do podrunih objekata).
U gradskim predkolskim ustanovama zaposleno je 4.847 djelatnika (od toga 268
na zamjeni i 106 pripravnika). Radi promicanja uvjeta rada i kvalitete programa, povean je
broj strunih suradnika - pedagoga, psihologa i defektologa te broj odgojitelja u pojedinim
skupinama gdje su integrirana djeca s posebnim potrebama. Takoer je nastavljena
provedba gradskog programa prijema pripravnika - odgojitelja i strunih suradnika radi
ostvarivanja obveznoga pripravnikog staa i polaganja strunog ispita (96 pripravnika s
ugovorom o radu na odreeno vrijeme od 12 mjeseci i 90 volontera). Sredstva za plae i
naknade trokova djelatnika osigurava Grad Zagreb.
Iz Prorauna Grada Zagreba osigurava se 87,64% sredstava za ostvarenje
cjelokupnog programa javnih potreba, 11,95% se osigurava iz uplata roditelja djece korisnika usluga te 0,4% iz Dravnog prorauna.
Redoviti programi njege, odgoja, naobrazbe, zdravstvene zatite, prehrane i
socijalne skrbi djece predkolske dobi (dalje u tekstu: redoviti programi) u pravilu su 10satni, to je u skladu s potrebama djece i zaposlenih roditelja.
Program predkole (250 sati) organizira se za svu zainteresiranu djecu koja nisu
ukljuena u redoviti program u godini prije polaska u osnovnu kolu (za djecu s tekoama
u razvoju dvije godine prije polaska u osnovnu kolu).
Posebni i krai programi koji se, ovisno o iskazanim interesima djece, ostvaruju
u sklopu redovitoga 10-satnog ili poludnevnog programa obuhvaaju: programe ranog
uenja stranih jezika, Montessori program, Montessori program s integriranom djecom s
tekoama u razvoju, posebni program za djecu s tekoama u razvoju (tjelesna invalidnost
i mentalna retardacija), dvojezini hrvatsko-maarski program, program portskog
vrtia, te niz kraih programa s glazbenim, plesnim, dramskim, likovnim, folklornim,
portskim, vjerskim, ekolokim i drugim kreativnim sadrajima.
Za redovite programe sudjelovanje roditelja u cijeni programa odreuje se
godinjim programom javnih potreba i uplauje na poseban raun Gradskog ureda za
obrazovanje i port za financiranje javnih potreba u djelatnosti predkolskog odgoja.
Ekonomska cijena za redoviti 10-satni program iznosi mjeseno 1.500,00 kn po upisanom
djetetu, od ega roditelji djece s prebivalitem na podruju Grada Zagreba plaaju
mjeseno 400,00 kn (uz mogunost oslobaanja ili smanjenja iznosa sudjelovanja ako se
radi o djeci rtava ili invalida domovinskog rata, djeci samohranih roditelja, vie djece iz
iste obitelji ili djeci iz obitelji s teim zdravstvenim ili socijalnim problemima).
Program predkole besplatan je za roditelje djece s prebivalitem na podruju
Grada Zagreba.
Za posebne programe i krae programe s dodatnim sadrajima ranog uenja
stranog jezika, portske, glazbene, likovne, dramske, plesne i druge kreativne aktivnosti,
svaki djeji vrti utvruje ekonomsku cijenu programa koju roditelji djece uplauju na
iro-raun vrtia.
145
Osnovne kole
Grad Zagreb osniva je 105 redovnih osnovnih kola u koje je upisano 62.634
uenika u 2.762 razredna odjela, 4 osnovne kole za djecu s tekoama u razvoju u koje je
upisano 732 uenika u 120 razredna odjela, 4 umjetnike osnovne kole od ega 3 osnovne
glazbene kole i 1 plesna osnovna kola. Osnovno umjetniko obrazovanje provodi se i
u 5 srednjih glazbenih kola te u 2 srednje plesne kole. Umjetnikim obrazovanjem je
obuhvaeno 4.107 uenika, koji su polaznici i redovnih osnovnih kola, rasporeenih u
301 razredni odjel,
U osnovnoj koli za mlade i odrasle pri CDO "Birotehnika", osnovnokolskim
obrazovanjem obuhvaeno je 46 uenika, rasporeenih u 6 razrednih odjela;
U Zagrebu djeluje i 6 privatnih osnovnih kola s pravom javnosti u kojima je
upisano 587 uenika u 48 razrednih odjela.
Produeni boravak neobavezni je oblik neposrednoga odgojno-obrazovnog rada
koji se provodi izvan redovite nastave i ima svoje pedagoke, odgojne, zdravstvene i
socijalne vrijednosti.
Osnovne kole organiziraju produeni boravak za potrebe svojih uenika, a
iznimno i za uenike izvan svoga upisnog podruja uz suglasnost ovog ureda. Produeni
boravak organizira se za uenike I, II. i III. razreda, a iznimno i za uenike IV. razreda
o emu odluuje Gradski ured za obrazovanje, kulturu i port na osnovi obrazloenog
prijedloga kole.
Odgojno-obrazovna skupina produenog boravka ustrojava se u pravilu od
uenika istog razreda (redovita odgojno-obrazovna skupina), a samo iznimno za uenike
vie razreda (kombinirana odgojno-obrazovna skupina). Ve nekoliko godina konstantno
raste interes i potreba roditelja za produenim boravkom u osnovnoj koli, to se i
odobrava i za to se osiguravaju sredstva u Proraunu Grada Zagreba.
Prioritet pri ukljuivanju u produeni boravak imaju:
- djeca oba zaposlena roditelja ili zaposlenoga samohranog roditelja koja koriste
pravo na novanu pomo u sustavu socijalne skrbi;
- djeca invalida Domovinskog rata ako je drugi roditelj zaposlen;
- djeca s tekoama u razvoju;
- djeca bez roditelja ili zanemarenoga roditeljskog staranja;
- djeca koja ive u tekim zdravstvenim i socijalnim uvjetima;
- djeca koja primaju djeji doplatak.
Produeni boravak besplatan je za uenike, a roditelji financijski sudjeluju u cijeni
prehrane sukladno svom materijalnom i socijalnom statusu te kriterijima za sufinanciranje
prehrane uenika iz sredstava Prorauna Grada Zagreba.
Sve osnovne kole dune su osigurati prehranu uenika. U zagrebakim osnovnim
kolama prehranjuje se oko 48.800 uenika. Cijena mlijenog obroka iznosi 5,00 kuna,
ruka 9,00 kuna a uine 2,50 kuna. Svi uenici ostvaruju pravo na sufinanciranje cijene
obroka, sukladno utvrenim kriterijima i mjerilima iz ovog programa. Razlika sredstava
do utvrene pune cijene besplatnih i sufinanciranih obroka, koli se doznauje iz
proraunskih sredstava.
146
Srednje kole
Grad Zagreb osniva je 63 srednje kole s ukupno 37.190 uenika u 1.401 razrednom
odjelu/od toga 55 srednjih kola koje pohaa 36.071 uenik u 1.296 razrednih odjela, 2
plesne i 5 glazbenih kola koje pohaa 784 uenika u 69 razrednih odjela te ustanova za
djecu s tekoama u razvoju s 335 uenika u 36 razrednih odjela/,
U 15 uenikih domova od kojih su 3 u sastavu kola, smjeteno je 1.988 uenika
te 736 studenata,
Osim kola kojim je osniva Grad Zagreb, na podruju Zagreba ima 4 vjerske
srednje kole s pravom javnosti koje pohaa 805 uenika u 35 razredna odjela, od kojih
se 2 srednje kole sa 684 uenika u 28 razrednih odjela, na temelju Ugovora Svete Stolice i
Republike Hrvatske, financiraju u cijelosti te 15 privatnih srednjih kola s pravom javnosti
sa 1.249 uenika u 86 razrednih odjela.
Civilno drutvo
Znaajno podruje drutvenog ivota pripada civilnom drutvu u kojemu se kao
pravne osobe javljaju udruge graana, zaklade i ustanove. U organizacijskim oblicima u
okviru civilnog sektora dominiraju udruge graana, znatno manje ustanove, a najmanje
participiraju zaklade.
Organizacije civilnog drutva znaajne su za razvoj i promicanje socijalne i
zdravstvene skrbi, a najsnanije uinke pokazuju na lokalnoj razini. One najjasnije mogu
izraziti potrebe, zahtjeve i oekivanja drutvene grupe ije interese zastupaju, a upravo
civilno drutvo najbolje mobilizira i povezuje raspoloivi ljudski potencijal. Lokalnim
organizacijama civilnog drutva treba ponuditi provoenje programa koji se na toj razini
i trebaju rjeavati, a partnerstvo nevladinih organizacija trebaju prihvatiti i dravne
institucije.
Udruga podrazumijeva slobodno udruivanje osoba zbog obavljanja odreene
djelatnosti, a unoenje imovine kao pravnog subjekta znaajno je za zaklade. Udruivanje
u udruge uvijek je okupljanje ljudi oko zajednikih problema i ostvarivanja zajednikih
potreba.
U Gradu Zagrebu djeluje preko 8.000 udruga. portske organizacije u koje se
okupljaju graani bavei se u slobodno vrijeme razliitim tjelesnim aktivnostima u
Zagrebu ima 2.464 registriranih. Registriranih udruga s podruja zdravstva u Zagrebu ima
480. Udruga koje djeluju u podruju ovisnosti ima 112. Udruga osoba s invaliditetom u
Registru udruga ima 40. Registrirane su 24 udruge za psihosocijalnu pomo. Na podruju
zatite djece, mladei i obitelji registrirano je 136 udruga. Preko 260 udruga registrirano
je s podruja socijalne skrbi. Popis programa i udruga koje se sufinanciraju i financiraju iz
Prorauna Grada Zagreba objavljuju se na web stranici Grada Zagreba www.zagreb.hr.
147
Program sufinanciranja programa i projekata organizacija civilnog drutva

Grad Zagreb, Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i branitelje financira
programe i projekte udruga i drugih pravnih i fizikih osoba od interesa za Grad Zagreb.
Ured jednom godinje objavljuje Natjeaj za sufinanciranje programa i projekata udruga i
drugih pravnih i fizikih osoba.
Pri Gradskom uredu za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i branitelje djeluju etiri
povjerenstva:
1.
Povjerenstvo za odabir programa promicanja zdravlja i prevencije bolesti od interesa
za Grad Zagreb
2.
Povjerenstvo za odabir programa socijalnog znaenja (socijalnog i humanitarnog
znaenja i prevencije neprihvatljivog ponaanja djece i mladei)
3.
Povjerenstvo za odabir programa socijalnog i humanitarnog znaenja za branitelje
Domovinskog rata i njihove obitelji, borce II. svjetskog rata i civilne invalide rata
4.
Povjerenstvo za odabir programa socijalnog i humanitarnog znaenja za
unapreivanje kvalitete ivota osoba s invaliditetom.
Ovaj program provodi se ve deset godina, a sufinancirani programi i projekti
usmjereni su krajnjim korisnicima u Gradu Zagrebu.
Poticanje razvoja volonterstva
Znaajan preduvjet razvoja civilnog drutva je ulaganje u potencijal i strukturu
volontera emu pridonosi i novi Zakon o volonterstvu donesen u svibnju 2007. Ovaj Zakon
donesen je u cilju osiguranja drutvenog okruenja povoljnog za razvoj volonterstva,
spreavanja njegovih zlouporaba te zatite volontera i organizatora volontiranja. Zakon o
volonterstvu definira volontiranje kao aktivnost od interesa za Republiku Hrvatsku koja
dovodi do poboljanja kvalitete ivota, aktivnog ukljuivanja osoba u drutvena zbivanja te
razvoja humanijeg i ravnopravnijeg demokratskog drutva. U Gradu Zagrebu volonterstvo
je najizraenije u djelovanju civilnoga drutva.
U cilju poticanja i razvijanja volonterstva u gradu Zagrebu Gradski ured za
zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i branitelje prua potporu razliitim volonterskim
projektima i programima. Provedbom ovih programa i projekata posredno se utjee i na
poboljanje kvalitete ivota osjetljivih kategorija graana i to prvenstveno osoba starije
ivotne dobi, osoba s invaliditetom i osoba oboljelih od kroninih bolesti, kao i svih drugih
korisnika volonterskih usluga kojima je potrebna pomo u obavljanju svakodnevnih
ivotnih aktivnosti.
148
10. ANKETNA ISTRAIVANJA O ZDRAVLJU

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) pokrenula je 2003. godine anketno
ispitivanje o zdravlju u 73 drave svijeta, ukljuujui i Republiku Hrvatsku. Hrvatski
zavod za javno zdravstvo je bio nositelj tog istraivanja pod nazivom Svjetsko ispitivanje
o zdravlju, a sve s ciljem prikupljanja podataka o zdravlju, iskustvu koritenja zdravstvene
zatite i zadovoljstvu s pruenom zdravstvenom zatitom, te su procjenjivani ponaajui
rizici (puenje, tjelesna aktivnost, prehrana, koritenje medicinske skrbi, uzimanje
lijekova), kao i posljedini rizici (povieni krvni tlak i debljina). U zadnjoj Gradskoj slici
zdravlja iz 2003. godine prikazani su odgovori ispitanika s podruja Grada Zagreba,
obuhvaenih navedenom anketom, te komparacija o stanju zdravlja u Gradu Zagrebu i
drugih pet regija u Republici Hrvatskoj.
Zbog izrazito loih pokazatelja zdravstvenog ponaanja hrvatskog stanovnitva na
inicijativu kole narodnog zdravlja Andrija tampar i Ministarstva zdravstva i socijalne
skrbi donesena je odluka da se:
1. Istraivanje ponovi 2008. godine,
2. Razvije model primarno/sekundarne prevencije za kardiovaskularno zdravlje.
U tu svrhu dizajnirana su dva instrumenta:
1. Epidemioloka anketa o kardiovaskularnim rizicima 2008. (ponovljena i dopunjena
anketa iz 2003. godine),
2. Zdravstvena knjiica patronane slube o provedbi intervencije za kardijalno zdravlje.
Podaci prikupljeni po upanijama u Republici Hrvatskoj tijekom 2008. godine
prezentirati e se krajem 2009. godine. Ovim ispitivanjem na podruju Grada Zagreba
bilo je obuhvaeno 1449 ispitanika.
Eurostatov Pilot program Grada Zagreba Europska zdravstvena

anketa
Na zahtjev Eurostata, statistikog ureda Europske unije, koji obrauje i prati
podatke vezane za gospodarstvo, stanje zdravlja, trgovinu, zaposlenost, obrazovanje,
zatitu okolia, energetiku i svakodnevni ivot, Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Republike Hrvatske tijekom svibnja i lipnja 2009. godine zapoinje s provedbom Pilot
programa za Grad Zagreb Europska zdravstvena anketa. Ovim programom analizirati
e se i procjenjivati zdravstveno stanje na uzorku od 200 ispitanika na podruju Grada
Zagreba.
149
Ankete Gradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i branitelje

S obzirom na injenicu da u posljednjih pet godina nije provoeno sveobuhvatno
i sustavno istraivanje i anketiranje graana Zagreba o zdravlju, donosimo rezultate
nekoliko anketa koje je Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i branitelje
organizirao povodom razliitih javno-zdravstvenih akcija.
Anketno istraivanje koje je proveo Organizacijski odbor Konferencije Zdravih
gradova u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO), pokazalo je kako
su Zagrepani najponosniji na pitku vodu iz slavine, a kao najzdraviju toku u gradu
Zagrebu ocjenjuju park Maksimir.
Prema miljenju 600 ispitanih graana, ljepotu ivljenja u Zagrebu najvie
umanjuju neplanska gradnja (14,33%), te prometne guve (12,67%), dok je glavna
pogodnost ivota u Zagrebu vea mogunost nalaenja zaposlenja (17,33%), javni sadraji
koji utjeu na kvalitetu ivota kao to su kazalita, kina i restorani (13,33%). Ipak, problem
koji stanovnici Zagreba smatraju goruim je nezaposlenost osoba srednje dobi, koji bi
trebao postati prioritet gradskih vlasti u budunosti.
Najuspjenijim gradskim projektom u posljednjih nekoliko godina Zagrepani
ocjenjuju ureenje Bundeka (30 posto), a kao vrlo uspjenu investiciju gradskog
vodstva ocjenjuju zamjenu starog voznog parka gradskog prijevoza novim niskopodnim
tramvajima (19 posto).
Na web stranici Grada Zagreba (www.zagreb.hr) objavljeno je nekoliko anketa
kojima se graane eljelo potaknuti na razmiljanje o vlastitom zdravlju i zdravstvenom
stanju. Uz postavljena pitanja ponueni su i edukativni materijali Saznajte vie o....
Anketom o tjelesnoj teini koju je ispunilo 5.576 graana (57% u dobi od 20-40
godina) saznali smo da Indeks tjelesne mase od 25,0 29,9 (poveana tjelesna teina) ima
31% osoba, a stupanj pretilost indeks 30,0-34,9 ima 9% osoba.
Anketom o alergijama koju je ispunilo preko 1400 osoba dobili smo podatak da je
preko 36% graana alergino na pelud, a 10,45% na grinje iz kune praine.
Anketom o koritenju prijevoznih sredstava za odlazak na posao dobili smo
podatak da se javnim gradskim prijevozom koristi 24% graana, osobnim automobilom
17%, a biciklom 24% graana.
ZASTUPLJENOST
%
100,00%
01. Zagrebacka regija
0,00%
02. Dalmacija
0,00%
03. Istona Hrvatska
0,00%
04. Sredinja Hrvatska
0,00%
05. Istra i Primorje

TOTAL
100,00%
150
ZASTUPLJENOST
%
100,00%
0,00%
100,00%
Grad Zagreb
Zagrebaka
TOTAL
SPOL
%
54,91%
45,09%
100,00%
ene
Mukarci
TOTAL
DOB
%
18 - 34
0,00%
35 - 54
0,00%
55 >
100,00%
TOTAL
100,00%
to po Vaem miljenju umanjuje ljepotu ivljenja u Zagrebu?

%
1. Derutnost starih zgrada
5,78%
2. Prometne guve
13,29%
3. Nedostatak parkirnih mjesta
4,05%
4. Smee po ulicam
6,36%
5. Neplanska izgradnja
12,14%
6. Sve od navedenog
58,38%
TOTAL
100,00%
2. to daje ljepotu ivljenja u Zagrebu ?

%
1. Mogunost boljeg obrazovanja za djec
9,83%
2. Prekrasna arhitektura
1,73%
3. Vea mogunost za nalaenje pos
17,34%
4. Javni sadraji (kazalita, kina, restorani)
13,87%
5. Dobra povezanost grada gradskim prijevozom
7,51%
6. Parkovi i jezera
10,40%
7. Sve od navedenog
39,31%
TOTAL
100,00%
151
3. Koja je za Vas "najzdravija" toka u Gradu ?

%
1. Maksimir
26,59%
2. Tukanac
5,20%
3. Zrinjevac
3,47%
4. Ribnjak
4,62%
5. Bundek
9,83%
6. Jarun
15,61%
7. Sve od navedenog
23,12%
8. Ne slaem se s niti jednim prijedlogom
11,56%
TOTAL
100,00%
4. Koji problem je za Vas najvaniji problem u Gradu ?

%
1. (Pre)napuenost grada
11,56%
2. Nezaposlenost
5,78%
3. Nesolidarnost
8,09%
4. Nemogunost participacije osoba s posebnim potrebama u ivotu Grad
2,89%
5. Odumiranje srednje klase
30,06%
6. Starenje stanovnitva
6,94%
7. Sve od navedenog
34,68%
TOTAL
58,38%
5. Jeste li zadovoljni kvalitetom zraka u Zagrebu?

%
1. Da
27,75%
2. Ne
52,02%
3. Ne razmiljam o tome
20,23%
TOTAL
100,00%
6. Na koji bi se problem trebale vie koncentrirati gradske vlasti?

%
1. Edukacija mladih
7,51%
2. Organizacija slobodnog vremena mladih
4,62%
3. Kvaliteta ivota starijih
20,23%
4. Nezaposlenost osoba srednje dobi
15,61%
5. Prevencija ovisnosti
5,78%
6. Problem osoba s posebnim potrebama
1,16%
7. Na svaki od navedenih
45,09%
152
TOTAL
100,00%
7. Koliko ste aktivni u donoenju odluka u svojoj lokalnoj zajednici ?

%
1. Jako sam aktivan
2,31%
2. Aktivan sam
8,67%
3. Malo sam aktivan
26,01%
4. Uope nisam aktiva
63,01%
TOTAL
100,00%
8. O kome najvie ovisi kvaliteta ivota u Gradu?

%
1. Slubenicima gradske uprave (gradonaelnik, predstojnici gradskih ureda)
20,81%
2. Vladi RH
8,67%
3. Saborskim zastupnicima
2,31%
4. Gradskim zastupnicima
4,62%
5. Samim graanima
20,23%
6. Zaposlenima u sustavima zdravstvene i socijalne skrbi
3,47%
7. O svima od navedenih
39,88%
TOTAL
100,00%
9. Koji projekt u posljednjih nekoliko godina u Zagrebu ocjenjujete

najuspjenijim?
1. Ureenje vieosjetilne staze na Jarunu
%
3,47%
2. Ureenje Bundeka
27,17%
3. Gradnja novog Muzeja suvremene umjetnosti
5,78%
4. Ureenje Bijelog i Crvenog spusta na Sljemenu
2,89%
5. Izgradnju Domovinskog mosta
6,36%
6. Kupnju niskopodnih tramvaja
22,54%
7. Sve od navedenog
23,70%
8. Nita od navedenog
8,09%
TOTAL
68,21%
10. Na to ste u Gradu Zagrebu kao Zagrepanin najponosniji?

%
1. Na pitku vodu iz slavine
19,08%
2. Na isti zrak
5,78%
3. Na puno zelenila
18,50%
4. Na lijepu arhitekturu
12,72%
5. Na kulturno-zabavne sadraje
4,05%
153
6. Na odlinu prometnu povezanost
6,94%
7. Na sve od navedenog
32,95%
TOTAL
100,00%
11. PROGRAMI I MJERE U GRADU ZAGREBU

U cilju poboljanja kvalitete ivota svojih graana, Gradska uprava pokrenula je
niz kontinuiranih programa:
Program preventivne mobilne mamografije i Nacionalni program ranog

otkrivanja raka dojke za Grad Zagreb
Kako je rak dojke u Zagrebu, kao i u Hrvatskoj te svijetu, najei rak u ena po
uestalosti i smrtnosti posljednjih godina, ulau se znaajni napori i financijska sredstva
u preventivno djelovanje rano otkrivanje raka dojke kako bi se u buduim godinama
smanjio mortalitet i morbiditet od te bolesti. Zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija
tampar provodi aktivnosti vezane uz rano otkrivanje raka dojke kroz dva Programa:
Program preventivne mobilne mamografije i Nacionalni program ranog otkrivanja raka
dojke za Grad Zagreb koji se meusobno nadopunjuju i sukladni su smjernicama za rano
otkrivanje raka dojke Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi RH prema kojima prvu
(bazinu) mamografiju ena treba uiniti izmeu 38. i 40. godine ivota, od 40. do 49.
godine svake dvije godine, od 50. do 69. godine jednom godinje, te poslije 70. godina
svake druge godine.
Program preventivne mobilne mamografije u Gradu Zagrebu provodi se od sredine
2004. godine i zapoeo je s besplatnim mamografskim pregledima ena u dobi od 45 do
65 godina, ali se uvoenjem Nacionalnog programa krajem 2006. godine koji obuhvaa
ene od 50 do 69 godina mijenjao i prilagoavao potrebama zagrebake populacije, pa
je posljednje dvije godine namijenjen enama u dobi od 40 do 50 godina i starijim od 69
godina koje nemaju nikakvih problema s dojkama, koje nisu nikad bile na mamografiji ili
im je zadnji mamografski nalaz bio uredan. U Zagrebu ivi oko 215.795 ena u dobi 40
i vie godina (popis 2001), od kojih 113.075 (52,4%) zbog ivotne dobi nije ukljueno u
Nacionalni program.
Ciljevi programa su otkriti u to veem postotku rak dojke u poetnom
(lokaliziranom) stadiju, dugorono smanjiti mortalitet od raka dojke, te stvaranje navike
kod ena za potrebom mamografskog snimanja.
Program preventivne mobilne mamografije provodi se u dvije pokretne mamografske
jedinice s kojima se vre pregledi po svim gradskim etvrtima u Zagrebu, te na taj
154
nain mamograf dolazi eni, a ne ena mamografu. Treba naglasiti da mamografsko

vozilo, osim rada po gradskim etvrtima, radi i na dogovorenim lokacijama kako bi se
maksimalno izalo u susret zaposlenim ili starijim enama.
Putem medija ene se obavjetavaju kada je pokretna mamografska jedinica
u njihovoj etvrti. Za pregled nije potrebna lijenika uputnica kao ni zdravstveno
osiguranje - pregledi su besplatni. Mamografske snimke i nalazi, koji sadre i daljnje
upute, preporuenom potom se dostavljaju pregledanim enama unutar mjesec dana od
pregleda. Od poetka rada sredinom 2004. godine, pa do kraja 2008. godine pregledano
je 23.616 ena. Kod 217 ena nalaz je bio suspektan na karcinom, te su iste upuene na
daljnju obradu.
Programima ranog otkrivanja raka dojke koji se provode u Zagrebu, pokazalo
se kako pravilno odabrana zdravstvena problematika, teoretsko znanje o bolesti te
dobra organizacija i provoenje programa kao i saznanje o naim mogunostima, moe
doprinijeti naoj borbi za zdravlje, kako svakog pojedinca, tako i zajednice.
Monitoring kakvoe zraka i pokretne jedinice za mjerenje kakvoe zraka

U cilju poboljanja saznanje do koje mjere koncentracije odreenih polutanata u
sredini gdje ivimo i radimo utjeu na nae zdravlje, potrebno je provoditi kontinuirano
praenje koncentracija polutanata u zraku na odreenom podruju. Takvo praenje
nazivamo monitoring kakvoe zraka. Monitoring ima centralnu ulogu u procesu koji
obuhvaa praenje koncentracija najbitnijih zagaivaa (CO, NO, NOx, NO2, SO2, benzen,
toluen, ksilen, lebdee estice aerodinamikog promjera 10m-PM10 i H2S), procjenjivanje
rizika po zdravlje i pronalaenje naina da se tim rizicima upravlja. Zatvaranjem kruga
kojeg tvore ove tri djelatnosti u neprekinutom i stalnom procesu moemo poboljati
trenutanu situaciju i razviti strategiju ispravnog tehnolokog razvoja.
Ostvarivanje monitoringa kakvoe zraka provodi se postavljanjem mree
monitoring postaja koje raznim instrumentalnim tehnikama uzrokuju zrak, mjere
koncentracije odreenih analiza i pohranjuju podatke. Od 2004. godine Zavod za javno
zdravstvo Dr.Andrija tampar kontinuirano prati kakvou zraka na automatskoj
mjernoj postaji u Mirogojskoj 16, te od 2005. godine na podruju Jankomira. Postojee
mjerne postaje za monitoring kakvoe zraka su kontejnerskog tipa s kontroliranim
mikroklimatskim uvjetima. Opremljene su automatskim analizatorima za kontinuirano
mjerenje sljedeih parametara, metodama usklaenim s EU regulativom: duikovi oksidi,
ugljini monoksid, sumporni dioksid, lebdee estice aerodinamikog dijametra 10 m,
ozon i organski zagaivai benzen, toluen, xylen.
Postaje imaju i meteoroloke jarbole s mogunou kontinuiranog mjerenja
vlanosti i temperature zraka, atmosferskog tlaka, brzine i smjera vjetra. Postaje su raunalno
voene te modemski prenose podatke u nadzorna raunala. U Svijetu se najee koriste
dva pristupa: jedan koji kakvou zraka opisuje koncentracijama polutanata usporeenima
s vrijednostima koje su zadane regulativom (kod nas su to Zakon o zatiti zraka i Uredba
o preporuenim i graninim vrijednostima kakvoe zraka) i drugi, koji svakodnevno,
155
putem algoritama dobivenih dugogodinjim istraivanjima, iz rezultata mjerenja izluuju

indekse kakvoe zraka koji ocjenjuju kakvou zraka jednostavnim brojem, opisnom
ocjenom, djelovanjem na rizine i nerizine skupine te savjetom o ponaanju u pojedinim
situacijama. U veini sluajeva u praksi se koriste oba naina u isto vrijeme, tako da se za
svaku pojedinu postaju obje vrste podataka prezentiraju elektronskim i drugim medijima.
Zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija tampar svakodnevo izvjeuje graanstvo na
oba naina - opisivanjem koncentracija polutanata usporeenim s vrijednostima koje su
zadane regulativom i objavljivanjem indeksa kakvoe zraka na WEB stranici Zavoda uz
cijeli niz edukativnih lanaka koji ga poblie opisuju.
Planiranim uvoenjem novih pokretnih jedinica za mjerenje i praenje kakvoe
zraka otvara se itav niz novih mogunosti evoluiranja podataka i njihovog prezentiranja
javnosti.
Program izrade peludnog kalendara

Peludni kalendar prua nam informaciju o razdoblju cvatnje pojedinih biljaka na
odreenom podruju, odnosno prikazuje poetak, period trajanja i zavretak polinacije
svake pojedine biljne vrste. Peludni kalendari uvijek se izrauju za proteklu peludnu
sezonu i razlikuju se od godine do godine, obzirom na vremenske prilike i vegetaciju.
Upoznavanje osoba osjetljivih na peludne alergene o sezoni polinacije vano je zbog
preventive simptoma alergije te im omoguuje planiranje aktivnosti, putovanja i godinji
odmor. Osobama alerginima na pelud savjetuje se:
informirati se o kretanjima peludnih alergena (pratiti peludnu prognozu!)
izbjegavati odlazak u prirodu za vrijeme sunanog i vjetrovitog vremena
za odlazak u prirodu izabrati dan nakon kie, jer su tada koncentracije peludi u
zraku najnie
nakon boravka na otvorenom prostoru pri povratku kui oprati ruke, otuirati
se, oprati kosu i presvui odjeu, kako biste sprijeili unoenje peludi u prostor
u kojem boravite
ne suiti rublje na zraku u vrijeme visokih koncentracija peludi
prekriti krevet i zatvoriti prozore u vrijeme visokih koncentracija peludi u
zraku
nositi sunane naoale i eire tijekom dana
etkati i prati kune ljubimce jer oni takoer skupljaju pelud
boraviti u zatvorenim i klimatiziranim prostorima
redovito uzimati propisanu lijeniku terapiju.
156
Biometeoroloka prognoza
Biometeoroloka prognoza kao sinteza mnogobrojnih informacija - meteoroloki
podaci, podaci o koncentracijama peludi u zraku, podaci o koncentracijama kemijskih
polutanata u zraku, te utjecaju svih ovih parametara na zdravstveno stanje zdrave
populacije i kroninih bolesnika ostvarena je u suradnji s Dravnim hidrometeorolokim
zavodom i specijalistikim zdravstvenim ustanovama: Poliklinikom za prevenciju
kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju, Poliklinikom za bolesti dinog sustava,
Poliklinikom za reumatske bolesti i fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Dr. Drago
op, Psihijatrijskom bolnicom Vrape, Zavodom za gastroenterologiju s centrom za
intervencijsku gastroenterologiju KBC-a Rebro. Biometeoroloka prognoza objavljuje
se svakodnevno za razdoblje od 3 do 4 dana na raznim internet portalima, dnevnim
tiskovinama, radiju te na TV-u.
Program Europske alergogene mree EAN

Zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija tampar aktivno sudjeluje u razmjeni
podataka s Europskom aeroalergenom mreom (EAN- European Aeroallergen Network)
koja broji vie od 400 mjernih postaja sa sjeditem u Beu i Euroregional Pollen
Information Service sa sjeditem u Szegedu u Maarskoj, koja slovi kao europski bazen
irenja ambrozije. Ove godine, Zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija tampar primljen
je u Cost Akciju ES0603 Assessment of production, release, distribution and health
impact of allergenic pollen in Europe (EUPOL).
Program Ekoloki atlas Grada Zagreba

Ekoloki atlas Grada Zagreba sljedei je ambiciozni gradski projekt. Izrada ovog
projekta povjerena je multidisciplinarnom timu Zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija
tampar.
Primjenom
informacijskih tehnologija, mnogobrojni prikupljeni podaci,
raspoloive informacije o prostoru i ivotnoj sredini u Gradu Zagrebu, steeni i stvoreni
aspekti postojanja grada, biti e pretvoreni u sveobuhvatne i svima dostupne informacije.
Na temelju prikupljenih podataka izraivat e se kartografski prikazi - tematske mape
sa integriranim podacima koje pokrivaju razliita podruja: klima, zrak, voda, koritenje
zemljita, geologija, hidrologija, zdravlje stanovnitva i mnogi drugi. Podaci koji e
se prikupljati monitoringom i ciljnim ispitivanjima po zonama i gradskim etvrtima,
analizirat e se i koristiti u izradi atlasa.
Ekoloki atlas objasnit e nam i otkriti ivotno vane postavke i injenice, gdje,
kako ivimo i radimo, koje parametre i uvjete ivota trebamo mijenjati i na koji ih najbolji
mogui nain promijeniti. Ovaj integralni ekoatlas Grada Zagreba biti e prvenstveno
157
usmjeren na parametre i problematiku zatite ivotne okoline, ali e svakako biti osnovno
pomagalo u radu strunjaka i profesionalaca mnogih struka. Ekoloki atlas e biti
dragocjen nadlenim uredima grada u upravljanju prostorom i u donoenju odluka o
programima i politici obnove i daljnjeg razvoja Grada Zagreba.
Program izrade karte buke i akcijskog plana za Grad Zagreb

Zakon o zatiti od buke u lanku 9, odreuje izradu karte buke i akcijskih planova
za upanije, Grad Zagreb, gradove i opine. Karta buke je sastavni dio informacijskog
sustava zatite okolia Republike Hrvatske i predstavlja strunu podlogu za izradu
prostornih planova. Karte buke predstavljaju prikaz postojeih i predvienih razina
imisija buke na svim mjestima promatranog podruja ovisno o jednom odreenom ili
svim izvorima buke. Na kartama buke prikazana su i prekoraenja doputenih razina
buke te broj ljudi i/ili stanova izloenih buci odreene razine i kao takve omoguuju
vjerodostojnu procjenu izloenosti stanovnitva raznim bitnim izvorima buke (cestovni,
eljezniki i zrani promet, buka industrijskih postrojenja). Ako se utvrdi da razina buke
prelazi doputenu granicu, rade se i provode akcijski planovi u zajednici s vlasnicima
izvora buke koji su prouzroili prekoraenje doputenih granica
Program promicanja zatite od buke Zavoda za javno zdravstvo Dr.

Andrija tampar
U Zavodu za javno zdravstvo Dr. Andrija tampar ve niz godina uspjeno radi
Odjel za buku, zrak, ivotnu i radnu okolinu. Djelatnost odjela se moe pratiti i preko niza
mjerenja razina buke i vjetaenjem u sudskim procesima. Zavod je 1. 12. 2005. godine,
povodom Svjetskog dana zatite od buke, dobio Priznanje za unapreenje i doprinos
smanjenju buke u Republici Hrvatskoj. Priznanje je dodijeljeno od Hrvatske udruge za
unapreenje zatite na radu.
Akcija zbrinjavanja lijekova s isteklim rokom trajanja

Svake godine tijekom dva mjeseca provodi se akcija prikupljanja lijekova kojima
je istekao rok valjanosti, a koji mogu postati nedjelotvorni i opasni po ljudsko zdravlje
i moraju se odlagati u posebne spremnike te unititi spaljivanjem kako njihov sadraj ili
produkti razgradnje ne bi dospjeli u okoli. Lijekovi se u posebne kontejnere prikupljaju
na jedanaest lokacija pri domovima zdravlja.
158
Pomoi za opremu novoroenog djeteta za 2007. godinu

Gradska skuptina Grada Zagreba donijela je krajem 2003. godine Program
pronatalitetne politike u Gradu Zagrebu. To su mjere usmjerene na poboljanje uvjeta
ivota obitelji, te poticanje stvaranja bolje demografske slike. Grad Zagreb nema utjecaj
na odreivanje i provoenje mjera koje se odnose na porodne i roditeljske dopuste, ali
moe utjecati na stimuliranje pronatalitetne politike naknadama, jaanjem postojeih i
razvojem novih mjera.
Do 2004. godine Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i branitelje,
temeljem Odluke o vrstama pomoi socijalne skrbi grada, osiguravao je pomoi kojima se
utjecalo na poboljanje uvjeta ivota obitelji i djece, posebice obitelji u socijalno-zatitnoj
potrebi.
Odlukom o pomoi za opremu novoroenog djeteta (Slubeni glasnik 2/06) u
kojoj se od oujka 2006. godini isplauju jednokratni iznosi za prvo i drugo dijete u iznosu
od 3.000,00, odnosno 6.000,00 kuna, a za tree i svako daljnje dijete u obitelji iznos od
9.000,00 kuna godinje tijekom est kalendarskih godina, Grad Zagreb ide ka cilju cjelovite
skrbi i poboljanja uvjeta ivota obitelji s djecom, a prvenstveno obiteljima s veim brojem
djece u cilju lakeg zadovoljavanja svakodnevnih potreba.
Korisnika prava za tree i svako daljnje dijete u 2004. godini bilo je ukupno 766, u
2005. godini ukupno 941, u 2006. godini ukupno 1.102 korisnika. U 2007. godini ukupno
je 6.660 osoba koristilo pravo na ovu pomo i to: za prvo dijete prueno je ukupno 3.285
pomoi, za drugo dijete ukupno 2.253 pomoi, za prvo i drugo dijete ukupno 58 pomoi,
za tree ili etvrto dijete ukupno 1.012 pomoi, za drugo i tree dijete ukupno 32 pomoi,
za tree i etvrto dijete ukupno 18 pomoi, te je za prvo, drugo i tree dijete prueno
ukupno 2 pomoi.
Program kola disanja

U Djejoj bolnici Srebrnjak 1993. godine organizirana je prva kola disanja. Godine
1994. izdan je prirunik Astma i kronini bronhitis (u suradnji s lijenicima iz Austrije i
Njemake). Godine 1995. nakon partnerstva s amerikim bolnicama Dartmouth Hitchcock
Medical Center, New Hampshire i University of Texas Health Center at Tylor, Texas,
izraen je vlastiti program, prilagoen djejem uzrastu. Radi se timski (lijenik, medicinska
sestra, fizioterapeut, radni terapeut). Do sada je ukupan broj polaznika bio vei od 2.500.
Astma-kola se organizira prema odreenom rasporedu, traje dva dana (utorak / srijeda
od 16-18h) u Plavom salonu Bolnice, organizirana je za djecu iznad pete godine ivota i
roditelje. Grupe se formiraju s dvadeset djece.
Program Astma-kamp
Djeja bolnica Srebrnjak u suradnji s Gradskim uredom za zdravstvo, rad,
socijalnu zatitu i branitelje Grada Zagreba organizira Astma-kamp za djecu oboljelu od
astme.
Do sada su Astma-kampovi bili organizirani u Fuinama, Velom Loinj, Dugoj
159
Uvali i Crikvenici. Astma je najea kronina bolest djeje dobi i zadnjih godina
se biljei porast broja oboljelih. Razlozi za to su mnogobrojni obzirom da je astma
multifaktorijalna bolest s velikim utjecajem genetskih i vanjskih imbenika na pojavnost
ove bolesti.
Lijeenje astme je kompleksno i meu ostalim podrazumijeva edukaciju bolesnika i
klimatsko lijeenje. Astma-kamp se organizira s ciljem da se djeci oboljeloj od astme
omogui boravak na klimatskom lijeenju, edukacija putem Astma-kole, te socijalizacija
u drutvu vrnjaka koji boluju od iste bolesti. Organizira se nakon zavetka kolske
godine, najee u lipnju. Tijekom boravka u astma-kampu djeca uz igru, zabavu, port,
te kroz razliite radionice saznaju vie o svojoj bolesti i kako se s njom nositi. Obzirom
na ogranien broj djece, prednost boravka u astma-kampu imaju pacijenti Djeje bolnice
Srebrnjak, stariji od devet godina, s teim oblikom astme, oni koji do sada nisu boravili u
astma kampu, te ona djeca iji roditelji nisu u mogunosti omoguiti djetetu boravak na
moru. Brigu o djeci vodi velik tim visokospecijaliziranih strunjaka (pedijatar, psiholog,
pedagog, vie medicinske sestre, vii fizioterapeut i vii radni terapeut).
Program Astma teaj za edukatore

U cilju unapreenja zdravlja, prevencije bolesti, sa eljom za to kvalitetnijim
lijeenjem djece astmatiara i pruanjem podrke obitelji djece astmatiara, od 2000.
godine organizira se teaj za edukatore. Ovim teajem eli se poboljati suradnja
medicinskog osoblja na svim razinama zdravstvene zatite u cilju adekvatnog lijeenja, uz
promidbu timskog rada. Postignuto je da astma-kola postoji gdje god ima astmatiara.
Do sada je odrano osam teaja diljem Hrvatske. Zavrilo ga je vie od dvije stotine
polaznika iz cijele Hrvatske (lijenika, medicinskih sestara, fizioterapeuta) to je rezultiralo
organiziranjem astma-kole u veem broju gradova u Hrvatskoj. Teajevi se odravaju
jednom godinje.
Program kola u bolnici

Od 2002. godine, suradnjom Djeje bolnice Srebrnjak i O.. Jordanovac, duge dane
kolarcima krati kola u bolnici. Nastava je organizirana za sve uenike od prvog do osmog
razreda. kola ima tri kombinirana razredna odjela (jedan za razrednu i dva za predmetnu
nastavu). Nastava se provodi po normativima i standardima propisanim Zakonom o kolstvu.
Cilj je pruiti bolesnom ueniku na primjeren nain odgovarajua znanja i vjetine koje
e mu omoguiti to bezbolniji povratak u matinu kolsku sredinu. Takoer programom
se osigurava psiholoka i sociopedagoka pomo djetetu kako bi lake prevladalo traumu
bolesti i hospitalizacije. Svakom ueniku pristupa se individualno, prilagoava se njegovom
opsegu usvojenog kolskog gradiva i uvaava se njegov interes i mogunosti u savladavanju
novih sadraja. Suradnja se ostvaruje s matinom kolom iz koje uenik dolazi radi to
potpunije informacije o njemu samome. Prati se i ocjenjuje rad uenika, a njihovi se rezultati
uz opis gradiva i metodolokog pristupa u pismenom obliku alju u matine kole. Tako neki
od njih razred zavravaju u Bolnici, osloboeni strahova i nervoza koje donose razredni ispiti.
Zajedno s uenicima obiljeavaju se prigodni dani i blagdani. Uz uenje, igru, smijeh i simpatije
djelatnici se trude boravak u bolnici uiniti ugodnijim, oputenijim i zanimljivijim.
160
Bolnica prijatelj djece

Ve gotovo cijelo jedno desetljee traje akcija "Za osmijeh djeteta u bolnici" pod
pokroviteljstvom UNICEF-a, a istu provode savez drutava Naa djeca Hrvatske, Hrvatsko
drutvo za socijalnu i preventivnu pedijatriju i Hrvatska udruga medicinskih sestara,
pedijatrijska sekcija, s ciljem poboljanja uvjeta za boravak djece u bolnici. Proklamirani
program akcije je: izrada i objava godinjeg plana o sudjelovanju u akciji, prihvat djeteta u
bolnicu samo kad je to za dijete najbolje rjeenje, maksimalno smanjenje boravka djeteta u
bolnici, holistiki pristup bolesnom djetetu, sestrinska skrb o bolesnom djetetu - dopunska
edukacija medicinskih sestara, primjena suvremenih medicinskih standarda za boravak
djeteta u bolnici, pristup svakom djetetu kao pojedincu s njegovim vlastitim potrebama,
omoguiti svakodnevni posjet roditelja bolesnom djetetu, sudjelovanje roditelja u njezi i
lijeenju djeteta, pedagoki i kulturno-zabavni sadraji za djecu u bolnici, igra i aktivnosti
koje sama djeca odabiru i u njima sudjeluju te oplemenjivanje i funkcionalnost bolnikog
ambijenta. Provodei sve toke programa u ivot, Djeja bolnica Srebrnjak postala je prva
bolnica u Hrvatskoj s prestinim naslovom Bolnica prijatelj djece.
Jaslice i vrti u sklopu Djeje bolnice Srebrnjak

U sklopu Djeje bolnice Srebrnjak u planu je ustrojavanje jaslica i djejeg vrtia za
astmatinu djecu, te za djecu oboljelu od neuromuskularnih bolesti i teih oblika alergije
na hranu.
Djeji kardiotorakalni centar

U cilju unapreenja i poboljanja zdravstvene skrbi djece u planu je izgradnja
i opremanje najsuvremenijeg Djejeg kardiotorakalnog centra u sklopu Djeje bolnice
Srebrnjak.
Odjel za poremeaje spavanja

Djeja bolnica Srebrnjak prva je bolnica u Republici Hrvatskoj koja je uz
mnogobrojne djelatnosti bolnice organizirala otvaranje i opremanje Centra za
poremeaj spavanja kod djece. Od poremeaja spavanja pati oko tri posto djece u svijetu.
Neprepoznavanje ovog poremeaja moe uzrokovati brojne akutne i kronine bolesti u
djece. Ova specifina struktura medicine bavi se poremeajima vezanim za spavanje,
ukljuujui abnormalnosti disanja u snu. Centar za poremeaje spavanja opremljen je
najsuvremenijom opremom u koju je Grad uloio oko milijun kuna, struno je ekipiran
odjel i laboratorij za poremeaje sna polisomnografiju. Bezbolnom metodom snimanja
prati se aktivnost mozga i ivanog sustava tijekom spavanja.
Savjetovalite za mlade
U cilju pruanja pomoi i podrke uenicima i studentima u rjeavanju problema
i potekoa nastalih tijekom psihofizikog rasta i razvoja, kolovanja, spolnog sazrijevanja
161
i spolnog ponaanja u Slubi za kolsku i sveuilinu medicinu Zavoda za javno zdravstvo

Dr. Andrija tampar djeluje Savjetovalite za mlade. Sve aktivnosti Savjetovalita imaju
za cilj ouvanje i promicanje zdravlja, razvijanje odgovornosti prema zdravlju, ouvanje
plodnosti uz razvijanje moralnih i etikih naela i tolerancije. Aktivnosti se provode kroz
zdravstveno odgojne i zdravstvene mjere za zatitu reproduktivnog zdravlja ukljuujui
primarnu i sekundarnu prevenciju. U radu Savjetovalita sudjeluju dva specijalista kolske
medicine, ginekolog, medicinska sestra, po potrebi psiholog te druge slube Zavoda
(mikrobioloki laboratorij, statistika, epidemiologija).
Projekti i programi ouvanja reproduktivnog zdravlja kolske populacije

Projekti i programi ouvanja reproduktivnog zdravlja obuhvaaju edukaciju o
odgovornom spolnom ponaanju, raanju zdravog i eljenog potomstva, kvalitetnom
spolnom ivotu bez prisile i nasilja. Grad Zagreb sufinancira projekte i programe
edukacije mladih u cilju ouvanja i promicanja reproduktivnog zdravlja. Projekt
ZNANJE I SPOLNOST namijenjen je mladima u dobi od 13 do 17 godina. Spolno
prenosive bolesti, neeljene trudnoe, pobaaji, seksualno zlostavljanje postaju znaajan
javnozdravstveni problem te je rad s mladima na njihovoj prevenciji temeljni preduvjet
ouvanja reproduktivnog zdravlja u zrelijoj dobi. Edukaciju provode lijenici kolske
medicine informiranjem mladih i roditelja o prijenosu i nainima sprjeavanja spolno
prenosivih bolesti, mogunostima cjepiva i ukljuivanja spolno aktivne kolske populacije
u ginekoloku zatitu.
Program cijeplja uenica 7. razreda osnovnih kola cjepivo protiv HPV-a

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije rak vrata maternice drugi
je po uestalosti u svijetu, nakon raka dojke, zloudni karcionom u ena, te trei uzrok
smrtnosti od raka u ena. U Republici Hrvatskoj incidencija raka maternice je 19/100.000
ena i najee je dijagnosticirana maligna bolest u ena od 20-29 godina, te drugi najei
dijagnosticirani rak u dobnoj skupini ena od 30-49 godina. U Republici Hrvatskoj
svake godine od raka maternice oboli 400, a umre ak 100 ena. Primarna prevencija
cijepljenjem protiv nekih tipova HPV-a otvara veliki potencijal u daljnjem smanjenju
pojavnosti raka vrata maternice. Otkrie cjepiva protiv HPV-a pretpostavka je smanjenja
rizika od ove spolne bolesti. Cjepivo titi od infekcije virusa HPV-a koji uzrokuju oko 90%
spolnih bradavica i virusa HPV-a, koji su uzrokom karcinoma vrata maternice. Najvea
korist i zatita od primjene cjepiva protiv HPV-a moe se ostvariti u djevojaka i ena koje
nisu spolno aktivne ili nisu ranije bile izloene HPV-u. Stoga e uz programe edukaciju o
odgovornom spolnom ponaanju i spolnom zdravlju, Grad Zagreb osigurati 4,5 milijuna
kuna za cijepljenje populacije uenica 7. razreda osnovnih kola cjepivom protiv HPV-a.
162
Program prevencije karijesa kod djece u vrtiima i osnovnom kolama

grada Zagreba
U cilju prevencije karijesa i poboljanja ukupnog stanja zdravlja zubi djece u osnovnim
kolama i vrtiima provodi se Program prevencije karijesa. Program obuhvaa: predavanja
o pravilnoj ishrani i tetnosti loih navika u svakodnevnoj prehrani. U edukaciju su
ukljuena djeca i roditelji. Nakon pregleda zubi djeci je omoguena sanacija zubi u
Stomatolokoj poliklinici.
Program Depresija i suicid - rano prepoznavanje simptoma i rizinog

ponaanja kod kolske djece
Depresija i suicid jedan su od najznaajnijih javnozdravstvenih problema u svim
razvijenim zemljama, a smatra se kako e do 2020. godine depresija biti druga vodea bolest
po ukupnom optereenju koje predstavlja za zdravlje populacije. Prema epidemiolokim
podacima, 15-20% osoba mlaih od 18 godina imalo je depresivne simptome, a uestalost
pune dijagnoze depresije meu djecom i adolescentima daleko je vea nego to se to ranije
pretpostavljalo ve meu predkolskom djecom uestalost je 0.9%, meu kolskom je
1.9%, a meu adolescentima ak 4.7%. Dobna granica sve se vie smanjuje i u naoj zemlji,
a meu djecom u niim razredima osnovne kole javlja se i depresija koju nije mogue
tretirati drukije no lijekovima. U programima univerzalnih preventivnih intervencija
rezultati suvremenih istraivanja ukazuju na vanost uloge ne samo zdravstvenih
djelatnika, ve i osoba iz djetetove okoline, primjerice uitelja. U suradnji sa Centrom
za krizne situacije Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i branitelje provodi
program Depresija i suicid - rano prepoznavanje simptoma i rizinog ponaanja kod
kolske djece kako bi se ojaala kompetencija uitelja u uoavanju moguih smetnji, te
poznavanju postupaka koje u takvom sluaju treba poduzeti. Osposobljavanje uitelja za
prepoznavanje depresivnih simptoma i suicidalnog ponaanja jedan je od naina kako se
moe omoguiti rano prepoznavanje problema i sprijeiti daljnji razvoj poremeaja.
Programi zatite djece na internetu

Istraivanje koje je provela Poliklinika za zatitu djece grada Zagreba, u kojem
je sudjelovalo 4000 uenika iz 19 osnovnih (od etvrtog do osmog razreda) i dvije
srednje kole (prvi i drugi razred) u deset gradova Republike Hrvatske, pokazalo je da 73
posto djece ima neko iskustvo u koritenju internetom, pri emu upotreba raste s dobi.
Zanimljivo je da se ak 47 posto djece koja nemaju raunalo kod kue koriste internetom.
Gotovo svakodnevno njime se koristi 58 posto djece, jednom tjedno 26 posto djece, a 17
posto njih jednom mjeseno ili rjee. Temeljem spomenutog istraivanja, a pratei svjetske
trendove, Poliklinika je pokrenula slijedee programe: Cybebulling (vrnjako nasilje
163
preko interneta) i Izloenost djece neprimjerenom seksualnom sadraju na internetu,

kojim educiraju uitelje i roditelje kako bi pripremili djecu i mlade da budu sigurni u
virtualnom okruenju.
Zatita ena u vezi s planiranjem obitelji, trudnoom, poroajem i

majinstvom
Projekt Iz Rodinog kljuna-savjeti i informacije roditeljima
Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu skrb i branitelje u suradnji s Udrugom
Roda-roditelji u akciji u 2007. godini izradio je edukativni projekt, a u svrhu informiranja
buduih roditelja u Gradu Zagrebu i roditelja s podruja drugih jedinica lokalnih
samouprava ija e djeca biti roena u zagrebakim rodilitima. Svrha je informirati
budue roditelje o svim injenicama i savjetima o zakonskim pravima i obvezama, njezi i
odravanju zdravlja, dojenju i prehrani djece, odgovornom roditeljstvu, sigurnosti djece,
pravima roditelja i djece u lijeenju djece, ostvarivanju zdravstvene zaite, kao i pravima
koja roditelji ostvaruju temeljem Odluke o ostvarivanju prava na pomo za opremu
novoroenog djeteta (Slubeni glasnik Grada Zagreba 2/06) koje su dio zagrebakog
modela poticajnih mjera pronatalitetne politike.
Program Trudniki teajevi - u oekivanju novog lana obitelji
U cilju poboljanja zdravlja u obitelji, zdravlja ena u trudnoi, pripremu za
roenje i podizanje zdravog potomstva, smanjenja postpartalnih komplikacija majki
i djece, te podizanje demografske obnove, Ured ve 12. godinu za redom organizira
besplatne trudnike teajeve svaki mjesec po dva dana, u trajanju od tri sata. Voditelji
teajeva -lijenici specijalisti ginekolozi i patronane sestre kroz zdravstveno-preventivni
rad, zdravstveno-odgojni i praktini rad educiraju polaznike.
Grupe za potporu dojenja
Osnovane su u cilju promidbe dojenja pri domovima zdravlja Grada Zagreba,
a na inicijativu OB Sveti Duh koja je stekla prestini naziv Bolnica- rodilite-prijatelj
djece. Grupe majki koje su rodile okupljaju se jednom mjeseno i u trajanju od 90 minuta
izmjenjuju meusobna iskustva o dojenju, potpomognute voditeljicama patronanim
sestrama od kojih dobivaju nova saznanja o prednostima dojenja.
Projekt Zajedno od poetka
Cilj projekta je unaprijediti brigu o novoroenim bebama i majkama u rodilitima,
poticati suvremena naela humanizacije bolnikog lijeenja djece, suvremeno opremati
rodilita, poticati privrenosti izmeu majke i djeteta od roenja, naroito u prvoj
godini ivota svako dijete zasluuje najbolji poetak ivota, a svaka majka treba veliku
164
podrku okoline neposredno prije i nakon poroda. U svojih Deset koraka do uspjenog
dojenja, koji su dio ire inicijative Rodilita - prijateljski naklonjena majkama, UNICEF
je preporuio 18-satni teaj za zdravstvene djelatnike, kojim su se trebale potaknuti
promjene u zdravstvenom sustavu koje e podravati rani kontakt majke i djeteta koa
na kou, ranu uspostavu dojenja te uklanjanje svih zapreka koje su povezane s njegovim
ometanjem. Opa bolnica Sveti Duh je u prosincu 2007. ispunila kriterije Svjetske
zdravstvene organizacije (WHO) za prestini naziv Bolnica-rodilite-prijatelj djece,
a u cilju promicanja brige o novoroenim bebama i majkama u rodilitima, te u svrhu
poticanja privrenosti izmeu majke i djeteta od samoga roenja.
Programi zdravstvenog prosvjeivanja i promicanja zdravlja

Programi zdravstvenog prosvjeivanja i promicanja zdravlja sastoje se od aktivnosti
vezanih uz unapreenje i ouvanje zdravlja kojima se podie zdravstvena kultura, osvjeuju
graani o zdravim stilovima ivota, educiraju o nainima ouvanja zdravlja i kvalitetnog
ivota u duevnom i fizikom smislu. Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i
branitelje u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Dr. A. tampar tijekom godine
organizira obiljeavanja znaajnih datuma iz Kalendara Zdravlja prigodnim akcijama i
edukativnim publikacijama, tribinama pod nazivom Javnozdravstveni etvrtak - svaki
trei etvrtak u mjesecu.
Program ranog otkrivanja raka plua i bronha

Zbog sve uestalijeg pobola od raka plua i bronha, koji je najee uzrokovan
puenjem i od kojeg veinom obolijevaju mukarci u dobi od 55 godina ivota, a sve ee
i ene, te injenicu da je preivaljavanje uglavnom petogodinje, u Poliklinici za bolesti
dinog sustava provodi se Program ranog otkrivanja raka plua i bronha. Dugoroni cilj
programa je smanjiti smrtnost od karcinoma plua i bronha, pravovremenim otkrivanjem
poetne patologije kod rizine populacije, odnosno prepoznati patologiju u poetnoj fazi
i na vrijeme dok je jo izljeiva. Navedenim programom se eli obuhvatiti to vie osoba
puaa u dobi od 40-60 godina i ukljuiti u rano otkrivanje raka plua i bronha, kako bi
se osvijestio problem puenja i to ranije otkrila patoloka lezija bronhalne sluznice, te na
vrijeme poduzele ogovarajue dijagnostike i terapijske mjere.
Poliklinika za bolesti dinog sustava provodi navedeni program svakodnevno i on
je besplatan za graane. Svaki korisnik ispunjava upitnik, te obavlja zdravstveni pregled
koji obuhvaa RTG snimku plua, spirometriju, citoloki pregled iskaljaja koji ukazuje na
poetne promjene na sluznici bronha, te izmjeru ugljinog monoksida u perifernoj krvi.
Dobiveni nalaz uz zakljuno miljenje i preporuke dostavljaju se pacijentu i njegovom
obiteljskom lijeniku, a na kunu adresu se dostavlja zavrno miljenje. U proteklom
razdoblju obuhvaeno je 682 ispitanika, 287 (40%) mukaraca i 395 (60%) ena.
165
Program ranoga otkrivanja raka vrata maternice

Sukladno Europskim smjernicama program obuhvaa sve ene u dobi od 25 do 64
godine. Ovaj program omoguiti e da se prekancerozne promjene otkriju i izlijee prije
nego li se razvije karcinom. Time se moe prevenirati ve i na razini invazivnih karcinoma,
dok bi nastale invanzivne karcinome bilo mogue otkriti u ranom, izljeivom stadiju. Cilj
prevencije i ranog otkrivanja raka u Hrvatskoj je smanjiti ukupnu smrtnost od zloudnih
bolesti za 15 posto u iduih pet godina. Ranim otkrivanjem raka, osim izljeenja kao
najvanijeg cilja, smanjili bi se i izdaci za lijeenje, a vie sredstava bi se moglo troiti za
prevenciju i edukaciju stanovnitva. Osim toga, znaajno bi se povealo preivljavanje, a
bolesnici bi imali kvalitetniji ivot. Akcijski plan na razini primarne prevencije se sastoji od
sustavne javne naobrazbe, ponajprije mladih djevojaka, kroz stalnu kampanju o prevenciji
spolno prenosivih infekcija, posebice HPV-a, te putem obrazovnih letaka informirati
ciljanu populaciju o svim aspektima raka vrata maternice. Strunjaci naglaavaju kako su
najdjelotvornije mjere u sprjeavanju HPV infekcija informiranost, jaanje uloge obitelji,
provoenje spolnog odgoja u kolama te poticanje na odgovorno spolno ponaanje.
Akcijski plan na razini sekundarne prevencije obuhvatio bi sljedee: Temeljnom metodom
probira-citoloka dijagnostika (konvencionalni PAPA TEST ili LBC) svake tri godine za
ene mlae od 30 godina, a za ene iznad 30 godina koristiti kombinaciju Papa testa
(konvencionalni ili LBC) i HPV testiranja svakih 5 godina. Sukladno Europskom iskustvu
u probir se ukljuuju ene od 25-64 godine.
Program ranog otkrivanja raka prostate za osobe od 55-65 godina

U svrhu sprjeavanja nastanka i ranog otkrivanja karcinoma prostate bitna je
sustavna primjena Obvezatnog preventivnog minimuma za starije ljude po Programu
osnovnih preventivnih zdravstvenih mjera za starije, prema kojem bi, kod svih osoba koje
su u dobi iznad 50 godina, u opoj/obiteljskoj praksi jedanput godinje trebalo uiniti
digitorektalni pregled, upotpunjen odreivanjem razine PSA u krvi, obavezno u osoba s
prisutnim rakom prostate u obitelji, kod srodnika I. stupnja. Program zapoinje pozivnim
pismom i dostavljanjem materijala korisnicima koji ine: uputa o provedbi testa PSA
markera, anketni upitnik, informativna broura o simptomima bolesti prostate.
Svake godine, vie od jedne etvrtine dijagnosticiranih karcinoma u mukaraca, ini
karcinom prostate. Naime, incidencija karcinoma prostate je u svijetu pa tako i Hrvatskoj
u progresivnom porastu. Akcijski plan ukljuuje pozivno pismo mukarcima u dobi od
55-65 godina, sukladno europskim smjernicama, upute o provedbi testa PSA markera,
ije povienje moe ukazivati na tu bolest., odgovarajui anketni upitnik, te edukativnu
brouru o ranom otkrivanju raka prostate namijenjenu senzibilizaciji i edukaciji.
166
Plan pripremljenosti na pandemiju gripe

Vlada Republike Hrvatske donijela je Nacionalni plan pripremljenosti za
pandemiju gripe. Obzirom da je velika vjerojatnost da se pri pojavi pandemije gripe nee
moi na vrijeme proizvesti dovoljne koliine cjepiva, te da e optereenost zdravstvene
slube biti vea nego u bilo kojim drugim uvjetima, Svjetska zdravstvena organizacija
zahtjeva da svaka drava lanica sastavi Nacionalni plan pripremeljenosti za pandemiju
gripe. Nacionalni plan pripremljenosti za pandemiju gripe u djelu koji se odnosi na
obveze drava lanica propisuje da je na razini upanija i Grada Zagreba nuno aktivirati
upanijske Stoere zdravstva kojima je svrha osigurati provedbu preporuka Kriznog
stoera Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi. Grad Zagreb osnovao je Stoer zdravstva
Grada Zagreba koji organizira provedbu Plana.
Programi ranog otkrivanja i suzbijanja zaraznih i kroninih masovnih

nezaraznih bolesti
U cilju ranog otkrivanja i suzbijanja zaraznih i kroninih masovnih nezaraznih
bolesti (maligne, kardiovaskularne, bolesti dinog sustava, bolesti lokomotornog sustava)
provode se programi koji se odnose na njihovu prevenciju, rano otkrivanje, lijeenje
(istraivanje) i praenje. Meu deset vodeih uzroka smrti najvei rizik ine ishemijske
bolesti srca, cerebrovaskularne bolesti, insuficijencija srca i zloudne novotvorine. Tri
etvrtine svih uzroka smrti odnose se na skupine cirkulacijskih bolesti i novotvorina. Na
treem su mjestu skupine bolesti dinog sustava. Poveava se udio pneumonije te bronhitisa,
emfizema i astme meu uzrocima smrti. Skupina mentalnih/duevnih poremeaja sve
ei je uzrok hospitalizacija, a najee dijagnoze su alkoholizam, shizofrenija, depresivni
poremeaji i reakcije na teki stres, ukljuujui PTSP.
Kampanja ranog otkrivanja Hepatitisa C i uvoenja ranog otkrivanja Hepatitisa C u
sistematske preglede
Program Registra akutnog infarkta miokarda
Registar akutnog infarkta miokarda za podruje Grada Zagreba uspostavljen je
1979. godine s ciljem praenja svih aspekata pojavnosti ove bolesti na podruju tadanje
zajednice opine Zagreb. Izvor podataka za Registar je dokumentacija kardiolokih i
drugih odjela zagrebakih bolnica, patologije i sudske medicine, kazuistika Poliklinike za
prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju, te vitalna statistika.
Projekt Bolnica u kui
Provodi se u suradnji Gradskog ureda za zdravstvo, Specijalne bolnice za plune
167
bolesti i Ustanove za zdravstvenu njegu u kui. Kroninim plunim bolesnicima, nakon

smirivanja akutnog pogoranja bolesti, umjesto u bolnici, omoguuje se nastavak lijeenja
u svome domu po nadzorom struno-medicinskog tima koji pacijentima koji nastavljaju
lijeenje u kui osigurava 24-satnu zdravstvenu njegu.
Projekt za pomo osobama s glutenskom enteropatijom
Zbrinjava osobe s dijagnozom celijakije i potrebom striktne bezglutenske prehrane.
Projekt zapoinje probirom i provedbom brzog testa na anti tTG antitijela iz kapi krvi. U
radu savjetovalita angairani su lijenici i strunjaci dijetetike i prehrane, iskusni terapeuti
za bezglutensku prehranu, radionice i teajeve za izradu bezglutenske hrane, edukacije i
predavanja o bolesti i terapiji bolesti. U sklopu centra djeluje klupski restoran.
Program prevencije osteoporoze
Program prevencije osteoporoze obuhvaa rano otkrivanje smanjenja gustoe
kostiju dijagnostikom metodom denzitometrije, a drugi dio obuhvaa edukaciju o
odgovarajuoj tjelovjebi to je osnova prevencije i lijeenja osteoporoze. Program se
provodi u suradnji s nevladinim Udrugama.
Program prevencije modanog udara
Program prevencije modanog udara obuhvaa otkrivanje, uklanjanje ili
modificiranje imbenika rizika s ciljem smanjenja uestalosti modanog udara uz
provedbu ultrazvunih pregleda karotidnih arterija osoba kod kojih postoji sumnja na
suenje karotidnih arterija.
Program Zaklada HRVATSKA KUA SRCA
Zamiljena je kao institucija od nacionalne vanosti, u kojoj e se stjecati svekoliki
interesi, inicijative i projekti vezani za promicanje i boljitak kardiovaskularnog zdravlja.
Svojim radom Zaklada e pridonositi poboljanju kardiovaskularnog zdravlja graana
kroz dobrovoljno pomaganje u lijeenju oboljelih, informiranje i educiranje graana i
promicanje prevencije te zalaganje za napredak kardioloke znanosti i struke, opremanje
kardiolokih ustanova i educiranje i koordinaciju strunjaka.
Program poticanja donorstva
Ovaj projekt usmjeren je na informiranje graana i definiranje osobnog stava o
doniranju organa, jer je promicanje ideje davalatva bitan faktor za uspjeno lijeenje
transplantacijom organa. Program se provodi u suradnji s nevladinim udrugama.
Program Izvaninstitucijske skrbi osoba oboljelih od Alzheimerove bolesti
168
Program je pomoi oboljelima od demencije, poremeaja mozga koji prvenstveno

napadaju pamenje i ponaanje pojedinca. Financiranjem savjetovalita, osim oboljelima,
struna pomo prua se i lanovima obitelji oboljelih. Program obuhvaa i destigmatizaciju
bolesti radom na edukaciji i osvjetavanju javnosti o problemima koji prate istraivanje i
lijeenje Alzheimerove bolesti.
Program pomoi oboljelima od eerne bolesti
Obuhvaa niz organiziranih aktivnosti ope skrbi o oboljelima od eerne bolesti s
ciljem osposobljavanja to veeg broja bolesnika da upravljaju svojom boleu i ivotom
uz pomo strunog savjetovanja i pomoi medicinskih strunjaka. Program se provodi u
suradnji s nevladinim udrugama i zdravstvenim ustanovama.
Program rada Slube za prevenciju ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo

Dr. Andrija tampar
Program rada Slube za prevenciju ovisnosti odreeni su Nacionalnom strategijom
o suzbijanju zlouporabe droga i specifinim potrebama graanstva. Djelatnost se provodi
kroz prevenciju ovisnosti (Savjetovalite) i izvanbolniko lijeenje ovisnika. Preventivne
aktivnosti Savjetovalita usmjerene su na zdravu populaciju, na prepoznavanje i pruanje
pomoi rizinim skupinama i konzumentima koji su upueni u savjetovalite po odluci
Opinskog dravnog odvjetnitva i Centra za socijalnu skrb ili dolaze dobrovoljno. Rad se
odvija kroz individualne, grupne ili obiteljske seanse. Djelatnici Savjetovalita provode i
stalne edukacije roditelja i nastavnika o problemu ovisnosti ( osnovne i srednje kole).
Izvanbolniko lijeenje ovisnika provodi se kroz nekoliko oblika tretmana (Drugfree program, Supstitucijski program) koji pacijentu pomau u uspostavi pune apstinencije
i njezinom odravanju, takoer se prua podrka osobama koje nisu spremne ili nisu u
mogunosti odravati apstinenciju, odnosno suzdrati se od ilegalnih psihoaktivnih tvari
uz pomo supstitucije. Dostupni su svi terapijski modeli u skladu s pravilima dobre struke
uz inzistiranje na strogo individualnom pristupu.
Program psihofiziki poremeaji kao posljedica djelovanja mobbinga

na zdravlje
U Zavodu za javno zdravstvo Dr. Andrija tampar u Odjelu medicine rada
i sporta djeluje Ambulanta za mobbing u kojoj se godinje pregleda oko 250 osoba,
upuenih od Udruge za mobbing, sindikata, lijenika obiteljske medicine, udruga za
zatitu ljudskih prava i jednakost spolova i sl. Zdravstveni pregledi sastoje se od pregleda
psihologa, neuropsihijatra, specijaliste medicine rada, laboratorijskih pretraga (KKS,
GUK, pretraga urina, masnoe u krvi i GT) i EKG-a. Po obavljenim pregledima, izdaju
se nalazi o zdravstvenom stanju uz ocjenu radne sposobnosti te savjeti i upute u svezi
postojeeg zdravstvenog stanja. Zakljuno miljenje donosi lijenika komisija u kojoj uz
psihologa po potrebi sudjeluje i lan Udruge, sindikata, ovisno tko je pacijenta uputio na
169
pregled.
Program zdravstvene zatite osoba s invaliditetom i djece s tekoama u

razvoju
Mobilna mamografija za ene s invaliditetom
U planiranju i provoenju mjera Zagrebake strategije izjednaavanja
mogunosti za osobe s invaliditetom 2007 2012., osobita pozornost posveena je
pojedinim skupinama unutar cjelokupne populacije osoba s invaliditetom i to osobito:
djeci s tekoama u razvoju, enama s invaliditetom, starijim osobama i osobama s
intelektualnim tekoama. Grad Zagreb je, sukladno materijalnim i organizacijskim
mogunostima, tijekom proteklog razdoblja nizom mjera i aktivnosti osiguravao vii
standard zdravstvene zatite za najranjivije skupine - osobe s najteim invaliditetom.
Meu aktivnostima zdravstvene zatite ena s invaliditetom istie se provedba besplatnih
preventivnih mamografskih pregleda koje svake dvije godine organizira Gradski ured za
zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i branitelje u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo
Dr. Andrija tampar. Pregledi se obavljaju u mamografskom vozilu Zavoda za javno
zdravstvo, a godinje se pregleda prosjeno dvije stotine ena.
Ginekoloka ambulanta za ene s invaliditetom
S obzirom da veina ginekolokih ambulanti nije prilagoena osobama s
invaliditetom, od 2006. godine u bolnici "Sveti Duh" otvorena je ginekoloka ambulanta za
ene s invaliditetom s prilagoenom medicinskom opremom.
Stomatoloka ambulanta za djecu s tekoama u razvoju
S ciljem ostvarivanja stomatoloke zdravstvene zatite djece s tekoama u razvoju,
Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i branitelje u suradnji sa Stomatolokom
poliklinikom Zagreb pokrenuo je Ambulantu za osobe s invaliditetom koja se nalazi na
adresi Perkoveva 3.
Ambulanta za fizikalnu terapiju i rehabilitaciju za osobe s najteim invaliditetom
Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i branitelje u suradnji sa Ustanovom
za zdravstvenu njegu u kui i Domom zdravlja Zagreb-Centar 2003. godine otvorio je
Ambulantu za fizikalnu terapiju i rehabilitaciju za osobe s najteim invaliditetom na
podruju Grada Zagreba. Ambulanta se nalazi na lokaciji Doma zdravlja Zagreb-Centar,
Runjaninova 4, u kojem djeluje rehabilitacijski tim Ustanove za zdravstvenu njegu u kui.
170
Program upuivanja hrvatskih ratnih vojnih invalida grada Zagreba na medicinsku

rehabilitaciju
Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i branitelje odobrava i upuuje
hrvatske ratne vojne invalide Grada Zagreba na dvotjedno bolniko lijeenje medicinskom
rehabilitacijom u Naalan u Ivani Gradu, Top-terme Topusko i Krapinske toplice. Hrvatski
ratni vojni invalidi Grada Zagreba upuuju se na medicinsku rehabilitaciju u trajanju od
etrnaest dana s ciljem postizanja i ouvanja to boljeg zdravstvenog stanja, a sve trokove
smjetaja i prijevoza u cijelosti snosi Grad Zagreb. Pravo na medicinsku rehabilitaciju
ostvaruju svi hrvatski ratni vojni invalidi Grada Zagreba koji imaju prijavljeno prebivalite
u Gradu Zagrebu i kojima je bolniko lijeenje medicinskom rehabilitacijom potrebno
prema miljenju Povjerenstva za odobravanje medicinske rehabilitacije.
Program rehabilitacije za ene operirane od raka dojke

Program rehabilitacije ena oboljelih od raka dojke ini nemedicinski rehabilitacijski
program za ene oboljele od raka dojke i struna pomo u terapijskim mogunostima.
Program se provodi u suradnji s nevladinim udrugama. Ovaj sveobuhvatan rehabilitacijski
nemedicinski program pomae enama koje su oboljele od raka dojke u periodu lijeenja
i oporavka. Zasnovan je na ideji da ena koja je preboljela operaciju raka dojke i koja je
dobro rehabilitirana (fiziki i psihiki) pomae svojim iskustvom i razumijevanjem novim
bolesnicama s rakom dojke. Dugorono program e obuhvatiti i otvaranje centra za
psiholoku pomo enama oboljelim od raka dojke.
Centar za zatitu mentalnog zdravlja

Centar za zatitu mentalnog zdravlja (CZMZ) zapoeo je kao Pilot projekt s
radom 2006. godine u Domu zdravlja Zagreb Zapad. Od tada je znaajno povean broj
korisnika, tako da se od poetnih 80-tak pacijenata mjeseno, danas u Centru evidentira,
odnosno obradi, preko 350 pacijenata mjeseno, s time da se raspon usluga svake godine
poveava uvoenjem novih, kvalitetnijih sadraja (muzikoterapija, autogeni trening,
savjetovalita). U Centru je organiziran rad ukupno pet savjetovalita: za roditelje male
djece (0 do 3 godine), za predkolsku i ranu kolsku dob (od 5 do 12 god.), za trudnice i
dojilje s duevnim smetnjama, za lanove obitelji i skrbnike osoba s duevnim smetnjama
(grupni rad) i savjetovalite za zlostavljane na poslu.
Javnozdravstveni akcijski plan prevencije bolesti cirkulacijskog sustava

za Zagrepane starosne dobi od 65-74 godine
Razraditi e se mjere primarne prevencije za starije, s posebnim naglaskom na
171
mjere koje ukljuuju edukaciju osoba u starosnoj dobi 65-74 godine. Provoenje mjera
e rezultirati pozitivnim zdravstvenim ponaanjem ciljne populacije, a dugorono
pomicanjem dobne granice pobola i smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti u duboku
starost, a i ukupnim smanjenjem pobola i smrtnosti od istih bolesti.
Primarna prevencija e biti temeljena na edukaciji o pravilnoj prehrani, inicijativi
da se obvezno na prehrambenim proizvodima istakne deklaracija sastava i koliine
soli, organizaciji kreativnih radionica za starije te poticanju osnivanja savjetovalita u
gerontolokim centrima. Aktivnost e se provoditi u okviru ordinacija obiteljske medicine,
domova za starije i savjetovalita gerontolokih centara.
Kretanjem do zdravlja
Zagrebaki portski savez port za sve zajednica je portskih udruga i saveza
Grada Zagreba i 62 portska kluba u kojima se graani organizirano bave portom.
Promicanje redovitog tjelesnog vjebanja kao nezamjenjivog oblika zatite i unapreenja
zdravlja dio je redovitih aktivnosti ovog portskog saveza. Posebnu vanost posljednjih
godina Savez pridaje programima namijenjenim osobama tree ivotne dobi na nain da
provodi programe prilagoene njihovoj dobi i njihovoj fizikoj kondiciji. Kroz program
namijenjen osobama tree ivotne dobi, voditelji educiraju korisnike kako se koriste palice
Nordijskog hodanja i nain doziranja optereenja tijekom hodanja. Provedba programa
zahtijeva interdisciplinarni pristup, organizaciju, educirane kadrove i medicinsku
kontrolu budui da se korisnicima tijekom hodanja vri kontrola krvnog tlak i otkucaja
srca. Program se provodi na lokacijama: park Maksimir i Tukanac, RC Jarun i Bundek.
Palijativna skrb
Sukladno Zakonu o zdravstvenoj zatiti (NN 150/08) osnovati e se Ustanova za
palijativnu skrb neizljeivo bolesnih, odnosno umiruih pri domovima zdravlja Grada
Zagreba. S palijativnim interdisciplinarnim timom kunih posjeta (lijenik, medicinska
sestra, fizioterapeut i socijalni radnik s posebnom naobrazbom za pristup umiruem),
ambulanta za bol i palijativnu skrb (lijenik specijalist anesteziologije, reanimatologije
i intenzivnog lijeenja educiran za terapiju boli, medicinska sestra za 8-satno radno
vrijeme), te dnevni boravak.
Program uklanjanja ambrozije

S obzirom da je alergija na polen biljke ambrozije najei alergen od kojeg
za vrijeme kolovoza i rujna potekoe osjea ak 250.000 graana Zagreba, Gradsko
poglavarstvo Grada Zagreba pokrenulo je inicijativu za uklanjanje ambrozije iz dvorita,
vrtova, neobraenog zemljita, javnih zelenih povrina, te uz javne prometnice. Udruga
Zagrebaki bokci svake godine na kritinim mjestima u gradu organiziraju posebne akcije
172
uklanjanja ambrozije u kojima sudjeluju njihovi lanovi, ali su dobrodoli i svi drugi
kojima ova alergena biljka ini ivot teko podnoljivim.
Projekt izgradnje Centralnog ureaja za proiavanje otpadnih voda

Grada Zagreba
Zbog poraslih zahtjeva za zatitom okolia, a na temelju zakonskih propisa
koji obvezuju na provoenje mjera stupnja zagaenosti voda, posebice rijeke Save,
pristupilo se planiranju izgradnje Centralnog ureaja za proiavanje otpadnih voda
Grada Zagreba po BOT modelu. Gradnja proistaa vode u Resniku najvea je ekoloka
investicija u Hrvatskoj. Nakon njegove izgradnje zagaene otpadne vode vie nee otjecati
neproiene u Savu. Proista osigurava mehaniko i bioloko proiavanje vode i svake
godine e izvaditi 120 tona otpadnog materijala, a Sava e nakon njega biti ekoloki ista.
Uz ovaj projekt veu se sljedei postupci: zatvaranje i dogradnja glavnog odvodnog kanala
u duljini cca 5,5 km, izgradnja glavnog dovodnog kanala za otpadne vode Novog Zagreba
u duljini 10 km, izgradnja etverotranog mosta preko rijeke Save, izgradnja pristupnih
cesta do mosta i do ureaja za proiavanje otpadnih voda.
Projekt gradnje spalionice otpada

Spalionica komunalnog otpada predstavlja veliki ekoloki projekt, koja e
proraditi po zatvaranju odlagalita otpada na Jakuevcu. Spalionice ove vrste na visokim
temperaturama, smanjuju deset puta volumen komunalnog otpada, a nakon spaljivanja
ostaje i manji dio opasnog filter-pepela koji se najee odlae u naputena okna ili se
izvozi. Grad Zagreb se zauzeo za cjeloviti sustav gospodarenja otpadom koji bi uz proista
ukljuivao spalionicu i reciklau, osiguravajui na taj nain zatitu zraka, vode i tla kao
osnovnih ciljeva sanacije postojeeg stanja.
Program zatite i poboljanja kakvoe zraka u Gradu Zagrebu 20092012.

Sukladno odredbama Zakona o zatiti zraka, Gradski ured za prostorno ureenje,
zatitu okolia, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet izradio je
Prijedlog programa zatite i poboljanja kakvoe zraka u Gradu Zagrebu 2009-2012.
Program je provedbeni dokument koji se donosi za etverogodinje razdoblje od
2009. do 2012. godine i sastavni je dio Programa zatite okolia Grada Zagreba. Opseg
programa definiran je Zakonom o zatiti zraka, a sadri: utvrivanje mjesta prekomjernog
oneienja, ope informacije, nadleno odgovorno tijelo, vrstu i procjenu oneienja,
porijeklo oneienja, analizu stanja, pojedinosti o provedenim mjerama, plan mjera
smanjivanja oneienja zraka, redoslijed i rokove ostvarivanja mjera te procjenu sredstava
za provedbu Programa. Svrha Programa je odreivanje odgovarajuih mjera po pojedinim
sektorima kod kojih je registriran povean utjecaj na zrak, prvenstva provoenja mjera,
173
rokova i nositelja provedbe. Unutar postojeeg zakonodavnog okvira takoer postoji

cijeli niz mjera ija primjena je direktno namijenjena zatiti i poboljanju kakvoe zraka.
Ovim Planom se u cijelosti takve mjere preuzimaju te nadograuju u mjeri potrebnoj da
se ostvare zacrtani ciljevi, a to su: trajno poboljanje kakvoe zraka na podruju grada i
njeno ouvanje unutar zakonom propisanih vrijednosti u cilju zatite zdravlja, prirodnog
okolia i materijalnih dobara.
Program Edukativno-rekreativni kamp za djecu i mlade s kroninom

bubrenom bolesti
Edukativno-rekreativni kamp (medicinska rehabilitacija s edukacijom)
za djecu i mlade s kroninom bubrenom boleu oblik je zdravstvenog odgoja i
rehabilitacije kronino oboljele djece od 8 do 18 godina, a koja se nalaze na dijalizi ili su
transplantirana.
Djeci i mladima oboljelima od kronine bubrene bolesti potrebno je nuno organizirati
rehabilitaciju s terapijskom edukacijom obino u ljetnom kampu, u kojima mogu dobiti
temeljitu edukaciju o dijalizi ili transplantaciji, uzimanju terapije (svako dijete pije barem
tri vrste lijekova) redovito i u pravilnim razmacima, prehrani (ovisnoj o nainu lijeenja
za dijalizirane ili transplantirane bolesnike) i tjelesnoj aktivnosti, a sve s ciljem uenja o
samozbrinjavanju i to boljoj kontroli bolesti.
Kronina bubrena bolest, kao i kronina dijaliza u djece uzrokuju oteanu
prilagodbu na okolinu, slabiju socijalnu adaptaciju, zakanjelo spolno sazrijevanje, a
ukoliko su zapoele u vrlo ranoj dobi i kroninu encefalopatiju. Kronina bubrena bolest,
pogotovo kod djece, jedna je od najteih kroninih bolesti. Po uzoru na djeje kampove
u svijetu kamp bi se organizirao za pedeset djece-bolesnika s kroninom bubrenom
boleu kolske dobi (8-18 godina) s nastojanjem da se obuhvate sva novooboljela djeca.
Provedba projekta i boravak djece u trajanju od sedam dana organizirao bi se u Delnicama
u hotelskom smjetaju koji zadovoljavaju i specifine potrebe djece-kroninih bubrenih
bolesnika (blizine centra za dijalizu i doma zdravlja, blizina sportsko-rekreativnih sadraja,
dostupnost nefroloko-pedijatrijske slube i blizine KBC Rijeka (udaljenosti pola sata
vonje) odgovarajui zdravstveni i higijenski standardi, uvjeti pravilne prehrane, ugodna
klima. Kamp bi se organizirao u suradnji s medicinskim osobljem (1 lijenik pedijatar
iz KBC Zagreb, Zavoda za dijalizu, ambulante u kojoj se ova populacija djece lijei i pet
medicinskih sestara) te psihologom, pedagogom, nutricionistom koji radi u KBC u kojem
postoji centar za dijalizu i odjel transplantacijske medicine, te dobro poznaju problematiku
kroninog bubrenog bolesnika.
Preventivni programi PUZ-a

Preventivni potprogrami PUZ-a Mogu, ako hou MAH 1 i MAH 2,
provode se u sklopu programa promicanja zdravlja Znam, hou, mogu u 103
osnovne kole, ukljuujui i privatne, te one za djecu s posebnim potrebama.
Tijekom 2007. godine u ove programe je bilo ukljueno vie od 15.000 uenika kroz
174
500-tinjak predavanja i raznih posjeta policijskim postajama. Za uenike koji su

odsluali navedene preventivne programe PUZ-a na Policijskoj akademiji i na RC
Jarun odrana su 4 Sajma mogunosti, na kojima je nazoilo oko 11.800 uenika.
Hitna stomatoloka sluba

Grad Zagreb je za svoje stanovnike osigurao Hitnu stomatoloku slubu. Hitna
stomatoloka sluba je javnozdravstvena djelatnost primarne stomatoloke zatite
organizirana i financirana od HZZO-a Grada Zagreba i Zagrebake upanije kako bi
se na tri lokacije svim graanima Grada Zagreba i Zagrebake upanije pruile hitne
stomatoloke usluge u vremenu kada ostale stomatoloke ustanove i ordinacije ne
ordiniraju, a to je tijekom svake noi od 22 sata do 6 sati ujutro, te nedjeljama, praznicima
i blagdanima. Sluba je organizirana u ureenim prostorima i s novom stomatolokom
opremom na tri lokacije: u KB Dubrava (Av. G. uka 6), u Stomatolokoj poliklinici
Zagreb (Perkoveva 3) i u Domu zdravlja Centar - lokacija Siget (Aleja pomoraca bb).
Hitna stomatoloka sluba radi sa sedam timova; od ega pet timova financira HZZO, a po
jedan tim financiraju Grad Zagreb i Zagrebaka upanija.
Ustanova za hitnu medicinsku pomo

Ustanova za hitnu medicinsku pomo e svoj 100. roendan doekati u novoj
zgradi veoj od 10.000 m, na lokaciji u Heinzelovoj ulici 88, nedaleko od krianja s
Vukovarskom. Objekt e imati pet etaa, od kojih su dvije predviene za sluajeve kriznih
situacija, kao to su prirodne katastrofe. U sklopu Ustanove za hitnu medicinsku pomo
nalazit e se: medicinski sadraji prijamno dojavna sluba, ambulanta s reanimacijom,
terenska sluba; centar za urgentna stanja Grada Zagreba i zajednike slube. Ustanovi e
na raspolaganju biti stotinu trideset vozila Hitne pomoi, te vlastiti autonomni sustav za
gaenje poara. Grad Zagreb e tako imati Ustanovu za hitnu medicinsku pomo po uzoru
i prema standardima Europske unije.
Projekt izgradnje Doma zdravlja u Remetama

Tijekom ove godine planira se dovrenje izgradnje dvoetanog objekta na povrini
od 800 m u Ulici Vinec 1. Time e se za stanovnike Remeta osigurati dom zdravlja, mjesna
samouprava i pota. Ovo je najvei inrastrukutrni objekat u gradnji, a za koji e se izdvojiti
pet milijuna kuna.
Program realizacije kapitalnih zdravstvenih objekata

U budunosti Grad Zagreb planira realizaciju sljedeih kapitalnih zdravstvenih
175
objekata: izgradnju i opremanje zdravstvene stanice Sopnica-Jelkovec, izradnju i

opremanje zdravstvenih sadraja Doma zdravlja Centar na lokaciji Runjaninova 4,
dogradnju i opremanje Djeje bolnice Srebrnjak, te izgradnju i opremanje III. i VI. odjela
Psihijatrijske bolnice Sv. Ivan na lokaciji Jankomir 11.
ZAKLJUAK
Ova publikacija rezultat je bliske suradnje mnogih profesionalaca i strunjaka,

priznatih i aktivnih u razliitim disciplinama i podrujima, te svakako prikazuje na
sveobuhvatan nain zdravstveni status graana Grada Zagreba.
Kao to je vidljivo iz Gradske slike zdravlja, postoje jasno prepoznati prioritetni
javnozdravstveni problemi. Ova Gradska slika zdravlja je drugi u nizu doprinos (prva je
izraena 2003. godine) ka utvrivanju, analizi i prikazu stanja zdravlja u Gradu Zagrebu.
Gradska slika zdravlja ukazuje kako je potrebno ivjeti i to je potrebno poduzeti kako
bismo u ovom, suvremenom svijetu globalnih promjena, svakodnevnog stresa, klimatskih
nepogoda, populacije pod stalnim rizikom, financijske nestabilnosti mogli ouvati zdravlje.
Trebamo osigurati sljedee: sigurno i stimulirajue zaposlenje; materijalnu i financijsku
stabilnost; njegovati dobre obiteljske i meuljudske odnose; kvalitetno i adekvatno
vrijeme za zajednika druenja; slobodno vrijeme za odmor, port i rekreaciju; zdravu
prehranu, znanje i umijee noenja sa stresom; osobni mir i zadovoljstvo; pravo na rad i
kolovanje; zdravi okoli uz potivanje ekolokih normi; dobru organiziranost zdravstvene
zatite prvenstveno na podruju prevencije; rano otkrivanje bolesti; ujednaen standard
zdravstvene zatite; bolju informiranost putem medija te adekvatnu edukaciju i razmjenu
informacija.
Promicanje zdravlja je proces koji omoguuje ljudima veu kontrolu nad svojim zdravljem
te poboljanje svoga zdravlja. Da bi dosegnuli stanje potpunog fizikog, psihikog i
socijalnog blagostanja, pojedinac ili grupa moraju biti u mogunosti prepoznati i uvidjeti
svoje tenje i potrebe. Zdravlje je snaga u svakodnevnom ivotu, a ne svrha ivota. Zdravlje
je pozitivan pojam koji naglaava drutvene i osobne snage, kao i fizike sposobnosti.
Zato promicanje zdravlja nije samo odgovornost zdravstvenog sektora, ve mi zdravim
odabirom naina ivljenja vodimo do blagostanja.
Gradska uprava ima za cilj stanovnicima Grada Zagreba osigurati potporu u infrastrukturi
i okolini kako bi im omoguila izbor zdravog stila ivota, budui da nije samo vano ivjeti
kvalitetno, ve i zdravo.
Vjerujemo da ova Gradska slika zdravlja pridonosi unapreenju meusektorske suradnje
koja e pomoi uvrivanju zajednikog djelovanja na zdravlje te identificira i rasvijetljava
zdravstvene probleme i imbenike koji utjeu na zdravlje. Ona predstavlja trajan zapis
shvaanja zdravlja u gradu od strane lokalne zajednice i graana, te stimulira interes
javnosti i medija za razumijevanje zdravlja i zdravstvenih pitanja u gradu.
176
Literatura:
1. Nada Klai: Zagreb u srednjem vijeku, HAZU, Zagreb, 1987.
2. Gjuro Szabo: Stari Zagreb, Knjiara Vasi i Horvat, Zagreb, 1941.
3. I. Kampu, I. Karaman: Tisuljetni Zagreb, kolska knjiga, Zagreb, 1984.
4. Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i branitelje: Program
socijalne politike Grada Zagreba u razdoblju 2009 2012.
5. Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i branitelje: Gradska slika
zdravlja 2003.
6. Gradski zavod za strategijsko planiranje i razvoj grada, Vitalna statistika,
2007.
7. Gradski ured za prostorno ureenje, zatitu okolia, izgradnju grada,
graditeljstvo, komunalne poslove i promet
8. Poliklinika za bolesti dinog sustava, Izvjee o provedenom programu ranog
otkrivanja raka plua i bronha u puaa u dobi od 40-60 godina graana
Grada Zagreba, 2008.
9. Zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija tampar, Zdravstveno-statistiki
ljetopis Grada Zagreba 2007.
10. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Regionalni ured za Europu:
Gradska slika zdravlja: kako izvjetavati o zdravlju u Vaem gradu, 1995.
11. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Hrvatski zavod za javno zdravstvo,
Izvjee o osobama lijeenim zbog zlouporabe psihoaktivnih droga u
Hrvatskoj u 2007. godini
12. Dravni zavod za statistiku; Idikatori Zdravlje za sve SZO Regionalni ured
za
Europu, lipanj 2007.
13. Hrvatski asopis za javno zdravstvo, Javnozdravstvena datoteka Grada
177
Zagreba
14. Meunarodna klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema. MKB10. Medicinska naklada, Zagreb 1994
15. Zagrebake otpadne vode d.o.o., Projekt Centralnog ureaja za proiavanje
otpadnih voda grada Zagreba
16. Policijska uprava zagrebaka, Odsjek za izvjetajnu analitiku i odnose
s javnou, Godinje izvjee Policijske uprave zagrebake o kretanju
sigurnosnih pokazatelja na podruju Grada Zagreba u 2007.
17. Zakon o socijalnoj skrbi (Narodne novine br. 73/97, 27/01, 59/01, 82/01, 103/
03, 44/06 i 79/07);
18. Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine 85/06, 105/
06, 118/06, 77/07, 111/07, 35/08 i 150/08);
19. Zakonu o zdravstvenoj zatiti (Narodne novine 150/08);
20. Zakon o zatiti puanstva od zaraznih bolesti (Narodne novine 79/07);
21. Zakon o zdravstvenom osiguranju zatite zdravlja na radu (Narodne novine
85/06; 67/08);
22. Zakon o ustanovama (Narodne novine 76/93; 29/97; 47/99; 35/08);
23. Zakon o trgovakim drutvima (Narodne novine 111/93; 34/99);
24. Zakon o koncesijama (Narodne novine 125/08);
25. Zakona o zatiti zraka (Narodne novine 178/04 i 60/08);
26. Zakon o zatiti od buke (Narodne novine 20/03);
27. Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih
obitelji (Narodne novine 174/04, 92/05, 107/07);
28. Zakon o Gradu Zagrebu (Narodne novine 62/01 i 125/08);
29. Zakon o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine
33/01, 60/01, 129/05, 109/07 i 125/08);
30. Zakon o udrugama (Narodne novine 88/01, 11/02);
178
31. Zakon o zatiti od nasilja u obitelji (Narodne novine 116/03);

32. Zakon o ogranienju uporabe duhanskih proizvoda (Narodne novine 125/
08),
33. Zakon o kolstvu (Narodne novine 69/03; 76/05; 81/05);
34. Zakon o izborima opinskih naelnika, gradonaelnika, upana i
gradonaelnika Grada Zagreba (Narodne novine 109/07 i 125/08)
35. Statut Grada Zagreba (Slubeni glasnik Grada Zagreba 20/01- proieni
tekst, 10/04, 18/05, 2/06 i 18/06
36. Uredba o preporuenim i graninim vrijednostima kakvoe zraka (Narodne
novine 101/96);
37. Zakon o prekrajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine 50/90; 30/
90; 47/90);
38. Pravilnik o zdravsvenoj ispravnosti vode za pie (Narodne novine 182/04);
39. Pravilnik o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i
borave (Narodne novine 145/04);
40. Zagrebakoj strategiji jedinstvene politike za osobe s invaliditetom u
razdoblju od 2007. do 2010. (Slubeni glasnik Grada Zagreba 19/07);
41. Zagrebakoj strategiji jedinstvene politike za zatitu od nasilja u obitelji u
razdoblju od 2008. do 2010. (Slubeni glasnik Grada Zagreba 9/08);
42. Zagrebakoj strategiji za djecu od 2008. do 2012. godine (Slubeni glasnik
Grada Zagreba 9/08);
43. Odluka o socijalnoj skrbi (Slubeni glasnik Grada Zagreba 07/08);
44. Odluka o sudjelovanju nezaposlenih hrvatskih branitelja i nezaposlenih
graana Grada Zagreba u javnim radnim aktivnostima (Slubeni glasnik
Grada Zagreba 4/07);
45. Odluka o mjerilima za ostvarivanje financijske potpore za zdravstvene,
socijalne i humanitarne programe ili projekte od interesa za Grad Zagreb
(Slubeni glasnik Grada Zagreba 14/07);
179
46. Odluka o pomoi za opremu novoroenog djeteta (Slubeni glasnik Grada

Zagreba 2/06);
47. Odluka o odreivanju pogrebnih poslova koji se financiraju iz prorauna
Grada Zagreba (Slubeni glasnik Grada Zagreba 4/01);
48. Program mjerenja kakvoe zraka u dravnoj mrei za trajno praenje
kakvoe zraka (Narodne novine 18/02);
49. www.zagreb.hr
50. www.who.int
51. www.stampar.hr
52. www.bolnica-srebrnjak.hr
53. www.poliklinika-djeca.hr
54. www.plivazdravlje.hr
55. www.meteo.hr
180
IMPRESSUM:
Glavni urednik:
dr Zvonimir ostar
Urednitvo:
mr. Vinja Fortuna
dr Tihomir Maji
dr Lidija Novak Hrasti
dr Nada Brkljai
dr Mirta Lonar
Marijana Prevendar, prof
Kreimir Kalman, dipl.oec.
Fotografija naslovnice Tomislav Rasti
181

Gradska Slika Zdravlja

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Gradska Slika Zdravlja

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

GRADSKA SLIKA ZDRAVLJA, travanj 2009.

GRADSKI URED ZA ZDRAVSTVO,

GRADSKI URED ZA ZDRAVSTVO, RAD, SOCIJALNU

GRADSKA SLIKA ZDRAVLJA

Administrativna podjela i ustroj

Podjela Grada Zagreba na gradske etvrti

Oekivano trajanje ivota

Obitelj prema sastavu 27

Vodei uzroci smrti u Gradu Zagrebu 33

Procijepljenost preventivno medicinski pokazatelj

Zdravstvena zatita na sekundarnoj razini

Zdravstvena zatita na tercijarnoj razini

Organizacijski oblici zdravstvene zatite

Zdravstvene ustanove u vlasnitvu Grada Zagreba

Primarna zdravstvena zatita opa medicina 54

Zatita i lijeenje usta i zubi

Hitna medicinska pomo

Preventivna zatita - dojenad i predkolska djeca, odrasli

Ispisani bolesnici po zdravstvenim ustanovama - trendovi

Bolesnici hospitalizirani tijekom 2007. godine po dobi, spolu i prebivalitu

Stopa hospitalizacija na 10.000 stanovnika po dobi, spolu i prebivalitu

Vodee dijagnoze prema broju bolesnika i duljini lijeenja

Bolnoopskrbni dani prema prebivalitu i dobi 95

Najee dijagnoze prema bolnoopskrbnim danima po zdravstvenim ustanovama

Prosjeno trajanje lijeenja u zagrebakim bolnicama - trend 116

Program drutveno poticane stanogradnje

Deratizacja, dezinfekcija i dezinsekcija

9. STANJE SIGURNOSTI U GRADU ZAGREBU POLICIJSKA

10. ORGANIZACIJA ZAJEDNICE

Osnovne kole 146

10. ANKETNA ISTRAIVANJA O ZDRAVLJU

Eurostatov Pilot program Grada Zagreba Europska zdravstvena anketa

Ankete Gradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i branitelje

11. PROGRAMI I MJERE U GRADU ZAGREBU

Program Europske alergogene mree EAN

Program Ekoloki atlas Grada Zagreba

Program izrade karte buke i akcijskog plana za Grad Zagreb

Program Astma teaj za edukatore

Bolnica prijatelj djece

Jaslice i vrti u sklopu Djeje bolnice Srebrnjak

Odjel za poremeaje spavanja 161

Projekti i programi ouvanja reproduktivnog zdravlja kolske populacije 162

Programi zatite djece na internetu

Zatita ena u vezi s planiranjem obitelji, trudnoom, poroajem i majinstvom

Program ranoga otkrivanja raka vrata maternice

Program ranog otkrivanja raka prostate za osobe od 55-65 godina

Programi ranog otkrivanja i suzbijanja zaraznih i kroninih masovnih nezaraznih bolesti

Program zdravstvene zatite osoba s invaliditetom i djece s tekoama u razvoju

Program rehabilitacije za ene operirane od raka dojke

Javnozdravstveni akcijski plan prevencije bolesti cirkulacijskog sustava za Zagrepane

Program uklanjanja ambrozije

Program zatite i poboljanja kakvoe zraka u Gradu Zagrebu 2009-2012.

Program Edukativno-rekreativni kamp za djecu i mlade s kroninom bubrenom bolesti

Hitna stomatoloka sluba

Ustanova za hitnu medicinsku pomo 175

Projekt Zdravi grad pokrenuo je 1986. godine Regionalni ured za Europu

Drage sugraanke i sugraani!

Zdravlje je osnovno ljudsko pravo i ono je nuno za drutveni i ekonomski

Gradonaelnik Grada Zagreba

Ponosni smo to je Grad Zagreb nastavio dugogodinju uspjenu tradiciju

1. TO JE GRADSKA SLIKA ZDRAVLJA?

Sukladno lanku 9. stavku 7. Zakona o zdravstvenoj zatiti, jedinice podrune

2. OSNOVNI PODACI O GRADU ZAGREBU