Visoka kola "CEPS-Centar za poslovne studije"

Ul. Josipa bana Jelaia bb,

71250 Kiseljak

POZNAVANJE ROBE
(skripta za studente 6. dio)

Predava V:
M.Sc. NERMIN PALI
Kiseljak, 2014/2015.

5. OPASNE MATERIJE
5.1. Osnovna pravila
Opasnim materijama smatraju se sve one materije koje u toku proizvodnje, transporta,
skladitenja ili rukovanja mogu da izazovu posljedice tetne po zdravlje ili okolinu. Zbog
navedenog negativnog uticaja ovakvih materija, njihov transport mora biti organizovan po
odreenim pravilima kako bi rizik od nezgoda bio minimalan, odnosno da posljedice ve nastale
nezgode budu svedene na najmanju moguu mjeru.
Ujedinjene Nacije su 1954. godine formirale ekspertni tim koji je dao preporuke kako
stvoriti jedinstvene kriterijume koji se odnose na obiljeavanje, klasifikaciju, vozila, ureaje na
vozilima i dozvole. Na osnovu ovih preporuka, 1957. godine UN je napravio sporazume koji su
postali obavezujui za sve potpisnike sporazuma. Osnovna meunarodna pravila za transport
opasnih materija propisana su kroz UN Model Regulecije (narandasta knjiga) strune
komisije za transport opasnih materija, obraen Model upustava UNO-a koji predstavlja osnovu
za sve posebne propise koje se odnose na sve vidove saobraaja. Prevoz u meunarodnom
saobraaju regulisan je meunarodnim propisima: ADR cestovni saobraaj, RID - eljezniki
saobraaj, ICAO-TI - vazduni saobraaj, IMDG-CODE - pomorski saobraaj, ADN - rijeni
saobraaj.

Slika 5.1.a Vrste sporazuma za prevoz opasnih roba po vidovima transporta

Opasne materije se ee javljaju u drumskom transportu u odnosu na druge vidove

transporta. Razliitim merama pokuava se smanjenje uea drumskog transporta u ukupnom
transportu opasnih materija, a na raun poveanja transporta opasnih materija u renom,
pomorskom i eleznikom transportu. Grafikoni na slici 5.1.b predstavljaju prikaz statistikih
podataka iz SR Njemake za 2004. godinu. Prema istom izvoru, od ukupne koliine svih roba u
transportu u Njemakoj, oko 18% bile su opasne robe.

Student je uvijek na prvom mjestu!

Slika 5.1.b Transport opasne robe po vidovima u SR Njemakoj

U nacionalnim propisima Bosne i Hercegovine transport opasnih roba je regulisan kroz:

Zakon o prijevozu opasnih materija;

Pravilnik o nainu prijevoza opasnih materija u drumskom saobraaju;

Transport opasnih materija u drumskom transportu regulisan je kroz ADR Meunarodni sporazum o prevozu opasnih roba u drumskom transportu (European Agreement
concerning the International Carriage of Dangerous Goods by Road). Ovaj sporazum je 1972.
godine ratifikovala tadanja SFRJ. Do sada 41 drava je ratifikovala ADR sporazum. Svi potpisnici
ovog sporazuma duni su da prilagode nacionalne propise tako da oni ne budu u suprotnosti sa
ADR-om. Iako su pravila propisana ADR-om ista za sve, mogua su izuzea ili posebna pravila
koja e vaiti na teritoriji pojedinih zemalja. Ova izuzea su rijetka, ali ako se procijeni da su
opravdana onda se ona unose u sporazum.
Razlike u pojedinim zahtjevima izmeu ADR-a i nae zakonske regulative postoje i treba
ih sagledati da bi izbjegli mogue greke i nesporazumi pri prevozu opasnih materija. Kao
najvei problem se izdvaja neaurnost nae regulative. ADR se mijenja svake dvije godine kako
bi se prilagodio novim zahtjevima u transportu opasnih materija.

5.1.1. Sadrajnost ADR-a

Sadraj samog ADR-a moe se podeliti na dve celine: prvi deo koji se odnosi na opasne
materije i predmete i drugi deo koji se odnosi na transportnu opremu i transportne operacije.
A - OPTI ZAHTJEVI I ZAHTJEVI U POGLEDU OPASNIH MATERIJA I PREDMETA
Poglavlje 1 Opti propisi
Poglavlje 2 Klasifikacija
Poglavlje 3 Spisak opasnih roba (prema UN-brojevima i slovnom rasporedu), posebni propisi i
slobodne koliine opasnih roba, granine koliine
Poglavlje 4 Pakovanja i odredbe za cisterne
Poglavlje 5 Propisi za isporuku
Poglavlje 6 Propisi za izradu i ispitivanje ambalae, velikih sredstava za pakovanje (IBC), velikih
pakovanja i cisterni
Poglavlje 7 Propisi za prevoz, utovar, istovar i manipulacije
B - PROPISI U POGLEDU TRANSPORTNE OPREME I TRANSPORTNIH OPERACIJA
Poglavlje 8 Propisi za posadu, vozila, opremu, postupanje i dokumentacija
Poglavlje 9 Propisi za izradu i odobrenje tipa vozila

Student je uvijek na prvom mjestu!

5.2. Klasifikacija opasnih roba prema ADR-u

Utvrivanje klase kojoj pripada opasna materije ili roba omoguava nam dodjelu UN
broja toj materiji ili robi. Utvrivanje UN broja je vano jer je njime opasna materija u potpunosti
definisana, a to znai da su za tu materiju poznati: zvanini naziv, klasa, klasifikacioni kod,
ambalana grupa, broj listice opasnosti, posebni propisi, granine koliine, uputstva za ambalau
i pakovanje, uputstvo za meovito pakovanje, kakvo se vozilo koristi, itd. Poznavanje UN broja je
vano jer ne dozvoljava slobodna tumaenja vezana za manipulaciju opasnim materijama od
strane bilo kog uesnika u transportnom lancu.
U zavisnosti od hemijskih osobina, agregatnog stanja i stepena opasnosti, a na osnovu
kriterijuma utvrenih u ADR-u, sve opasne robe su raspodeljene na 13 klasa koje su oznaene do
broja devet, i to:
KLASA 1
EKSPLOZIVNE MATERIJE I PREDMETI SA EKSPLOZIVNIM MATERIJAMA

eksplozivne materije

eksplozivni predmeti

materije i predmeti koji nisu gore navedeni, a izraeni su radi nekog praktinog
dejstva u vidu eksplozije ili pirotehnikih efekata

hemijske reakcije
KLASA 2
GASOVI

pritisak pare pri 50OC, vei od 3 bara ili

materija je u cjelosti u gasovitom stanju pri 20OC i standardnom pritisku od 1,013 bar
(atmosferski pritisak)
KLASA 3
ZAPALJIVE TENE MATERIJE
se nalaze u tenom stanju prema kriterijumima koji su dati u ADR-u,
na temperaturi od 50OC imaju pritisak pare do najvie 3 bara i koje na standardnom
pritisku od 1,013 bar (atmosferski pritisak) i temperaturi od 20OC nisu u potpunosti u
gasovitom stanju,
imaju temperaturu paljenja do najvie 60OC.
Pored gore navedenih uslova, u klasu 3 spadaju i:
zapaljive tene materije i rastopljene vrste materije sa takom paljenja iznad 60OC koje
se prevoze ili predaju na prevoz zagrejane do temperature koja je jednaka ili via od
njihove temperature paljenja,
dizel gorivo, meavine gasa i sirove nafte, lako ulje za grejanje i u sluaju kada je
temperatura paljenja iznad 60OC.
KLASA 4.1

ZAPALJIVE VRSTE MATERIJE, SAMOREAGUJUE MATERIJE I VRSTI

DESENZITIVISANI EKSPLOZIVI
Lako zapaljive vrste materije i predmeti koji mogu da se upale pomou varnica ili
usled trenja,
Samoreagujue vrste materije, ili tenosti,
vrsti desenzitivisani (umanjene osetljivosti) eksplozivi,
Materije povezane sa samoreagujuim materijama.

Student je uvijek na prvom mjestu!

KLASA 4.2
MATERIJE SKLONE SAMOZAPALJENJU

Samozapaljive-piroforne materije su materije ukljuujui i smee i rastvore (tene ili

vrste), koje se u dodiru sa vazduhom ve u malim koliinama pale u roku od pet
minuta.

Samozagrevajue materije i predmeti su materije i predmeti, ukljuujui meavine i

rastvore, koji su prilikom kontakta sa vazduhom skloni zagrevanju bez bilo kakvog
dovoenja energije (potrebne su vee koliine - vie kilograma i dui periodi
vremena - vie sati ili dana).
KLASA 4.3
MATERIJE KOJE U DODIRU SA VODOM EMITUJU ZAPALJIVE GASOVE

Materije koje reaguju sa vodom i emituju zapaljive gasove koji mogu sa vazduhom da
formiraju i eksplozivnu smeu, kao i predmeti koji sadre takve materije.
KLASA 5.1
OKSIDIRAJUE MATERIJE

Materije koje same po sebi ne moraju biti zapaljive ili sagorljive, ali zbog vika
kiseonika kojim raspolau, mogu da izazovu ili doprinesu paljenju ili sagorevanju
drugog materijala koji je zapaljiv.
KLASA 5.2
ORGANSKI PEROKSIDI

Organske materije koje sadre bivalentni -O-O- strukturni elemenat i koji mogu da se
smatraju derivatima vodonik peroksida, gde su jedan ili oba vodonikova atoma
zamenjena organskim radikalima.
KLASA 6.1
OTROVNE MATERIJE

Materije za koje je iz iskustva poznato ili se na osnovu eksperimenata na ivotinjama

moe pretpostaviti, da one pri jednokratnom ili kratkotrajnom delovanju u relativno
maloj koliini udisanjem, upijanjem preko koe ili gutanjem mogu da kode zdravlju
ili da dovedu do smrti ljudi.
KLASA 6.2
INFEKTIVNE MATERIJE

Materije za koje je poznato ili se moe pretpostaviti da sadre izazivae bolesti, kao
to su mikroorganizmi(ukljuujui bakterije, viruse, rikecije, parazite i gljive) ili
rekombinovani mikroorganizmi (hibridi ili mutanti), za koje je poznato ili se moe
pretpostaviti da kod ivotinja ili ljudi prouzrokuju zarazne bolesti. Takoe i predmeti
koji su zagaeni virusima ili mikroorganizmima smatraju se materijama ove klase.
KLASA 7
RADIOAKTIVNE MATERIJE

Materije koje sadre radionukleide kod kojih je koncentracija aktivnosti, kao i

ukupna aktivnost za poiljku iznad vrednost koje su date prema kriterijumu ADR- a.
KLASA 8
KOROZIVNE (NAGRIZAJUE) MATERIJE

Materije i predmeti koji sadre te materije, koje hemijskim delovanjem napadaju

povrinsko tkivo koe i sluzokoe sa kojim dolazi u dodir ili koje prilikom
oslobaanja nanose tetu drugoj robi ili transportnim sredstvima ili mogu da ih
razore, a mogu da izazovu i druge opasnosti.

Student je uvijek na prvom mjestu!

Materije koje sa vodom stvaraju korozivne tenosti ili sa prirodnom vlagom iz

vazduha korozivne pare ili maglu.

KLASA 9
OSTALE OPASNE MATERIJE I PREDMETI

Materije i predmeti koji za vrijeme prevoza predstavljaju neku opasnost koja nije
obuhvaena pojmovima drugih klasa.

5.3. Pakovanje i oznaavanje opasnih materija.

Cjelokupan postupak obiljeavanja pakovanja sa kombinovanom ambalaom:

Student je uvijek na prvom mjestu!

5.3.1. Oznaavanje transportnih sredstava

U nastavku su je prikazana tabla za obiljeavanje opasnih materija koja se postavlja na
transportno sredstvo.

Slika 5.3.1. Tabla za obiljeavanje

OZNAKE OPASNOSTI (oznake u gornjem delu table):

Prva cifra predstavlja glavnu (osnovnu) opasnost:
2
- sabijen gas,
3
- zapaljive tenosti,
4
- zapaljive vrste materije
5
- oksidirajue materije ili organski peroksidi,
6
- otrovne materije,
8
- nagrizajue (korozivne) materije,
9
- ostale opasne materije
Druga i trea cifra predstavljaju dodatne opasnosti i imaju sledee znaenje:
0
- nema dodatnih opasnosti, tj.osnovna opasnost nije pojaana
1
- opasnost od eksplozije,
2
- oslobaanje gasova zbog pritiska ili hemijske reakcije (naee izazvana vodom ili
vlagom),
3
- zapaljivost tenosti (para) ili gasova,
4
- zapaljive vrste materije
5
- oksidirajue delovanje,
6
- otrovnost,
8
- korozivnost,
9
- opasnost od spontane energine reakcije.

Student je uvijek na prvom mjestu!

Slovo X u gornjem dijelu table znai Opasnost od burne reakcije sa vodom.

Table (prikazane na slici 5.3.1.) se skidaju kada se u vozilu ne nalazi opasna materija,
izuzev sluaja kada se radi o cisternama. Kod cisterna table se ne skidaju ni kada su prazne, ve
samo u sluaju kada su cisterne bile na ienju tovarnog prostora. Same table moraju da budu
itljive i posle 15 minuta provedenog u plamenu. Primeri obeleavanja vozila dati su na slikama:

Slika 5.3.1. Obiljeavanje vozila: vozilo cisterna sa istom materijom u svim komorama

Slika 5.3.1. Obiljeavanje vozila: teretno vozilo sa demontanom cisternom

Slika 5.3.1. Obiljeavanje vozila: vozilo sa opasnim materijama

Student je uvijek na prvom mjestu!

Slika 5.3.1. Obiljeavanje vozila: Vuno vozilo i poluprikolica sa velikim kontejnerom

5.3.2. Listice opasnosti

Listice opasnosti prikazane su na slici. Dimenzije listica su 250x250mm po ADR-u. Po
ADR-u iz 2007. godine broj listice opasnosti ne predstavlja broj klase opasne materije, i nema
nikakve veze sa etiketom koja se nalazi na samom proizvodu. Etiketa na proizvodu se odnosi na
upotrebu samog proizvoda, dok listica opasnosti se odnosi na transport opasne materije.

KLASA 1
Br.1

Br 1.4

Br 1.5

Br 1.6

KLASA 2
Br. 2.1 Zapaljivi gasovi

Br 2.2 Nezapaljivi, neotrovni gasovi

Br 2.3 Otrovni gasovi

KLASA 3
Br. 3

Student je uvijek na prvom mjestu!

KLASA 4
Klasa 4.1 (Br. 4.1)

Klasa 4.2 (Br. 4.2)

Klasa 4.3 (4.3)

KLASA 5
Klasa 5.1 (Br. 5.1)

Klasa 5.2 (Br. 5.2)

KLASA 6
Klasa 6.1 (Br. 6.1)

Klasa 6.2 (Br. 6.2)

Klasa 6.2 (Br. 6.2)

KLASA 7
Br. 7A

Br. 7B

Br. 7C

Br. 7D

Br. 7E

KLASA 8
Br. 8

KLASA 9
Klasa 9 (Br. 9)

Opasno po okoli (Br. 9.1)

Ograniene koliine

Student je uvijek na prvom mjestu!

5.4. Transportna dokumentacija

Prilikom transporta opasne robe u vozilu se moraju nalaziti sledei dokumenti:
1.
Certifikat za vozaa
2.
Certifikat za vozilo
3.
Isprava o prevozu
4.
Uputstvo o posebnim mjerama bezbjednosti
5.
Odobrenje za prevoz
6.
Potvrda o osiguranju robe

1. Certifikat za vozaa. Obaveza predviena:

ADR-om
Pravilnikom o strunom osposobljavanju vozaa motornog vozila kojima se prevoze
opasne materije i drugih lica koja uestvuju u prevozu tih materija(Sl.list 17/91)
Zakonom o prevozu opasnih materija
Pravilnikom o nainu prevoza opasnih materija u drumskom saobraaju

Certifikat koji dobijaju vozai je utvrenog sadraja i oblika. Izdavanje certifikata vri
ovlatena ustanova. Ispisuje se na engleskom ili francuskom ili nemakom i jeziku zemlje koja ga
je izdala. Prihvata se bez prevoenja u svim dravama potpisnicama ovog sporazuma do isteka
njegove vanosti (pet godina). Sama obuka vozaa se izvodi kroz osnovni kurs koji moraju da
prou svi vozai i koji se odnosi na transport svih opasnih materija. Pored osnovnog postoje i tri
dodatna specijalistika kursa za vozae eksplozivnih materija, radioaktivnih materija i vozae
cisterna. Izgled certifikat prikazan je na slici.

Student je uvijek na prvom mjestu!

10

Slika 5.4. Certifikat o strunoj osposobljenosti vozaa za vozila koja prevoze opasne materije

2. Certifikat za vozilo.
Obaveza predviena:
ADR-om
Zakonom o prevozu opasnih materija
Pravilnikom o nainu prevoza opasnih materija u drumskom saobraaju

Pregled vozila i izdavanje odgovarajueg certifikata vre ovlaene ustanove prema

zahtjevima i kriterijumima koji su dati u ADR-u. Ispisuje se na engleskom ili francuskom ili
nemakom i jeziku zemlje koja ga je izdala. Prihvata se bez prevoenja u svim dravama
potpisnicama ovog sporazuma do isteka njegove vanosti (jedna godina).
Neophodno je znati da za odreene opasne materije konstrukciono izvoenje vozila mora biti
usklaeno sa zahtjevima Dodatka B.2, ADR-a. Posebno se istie kontrola zahtjeva koji se odnose
na:
elektrine instalacije (kablovi i razvodne kutije u "S" izvoenju)
odgovarajui baterijski prekida strujnih krugova (npr. "lemer")
tahograf (VDO u "S" izvoenju)
limitator brzine (VDO)

Student je uvijek na prvom mjestu!

11

ABS koioni sistem i odgovarajui sistem za trajno koenje

Ovakvim certifikatom (slika) je precizno definisana namjena vozila, odnosno tano se zna
kakvim materijama se smije tovariti ovakvo vozilo.

Slika 5.4. Sertifikat o ispravnosti vozila koja prevoze odreene opasne robe

Student je uvijek na prvom mjestu!

12

3. Isprava o prevozu
Obaveza predviena:
ADR-om
Zakonom o prevozu opasnih materija
Pravilnikom o nainu prevoza opasnih materija u drumskom saobraaju

Popunjava se na mjestu utovara. Nije u potpunosti definisana forma pisanja. Moe da

bude u obliku tovarnog lista, otpremnice ili nekog drugog dokumenta (kao to je npr. prikazano
na slici 5), ali mora da ima sledee informacije u vezi opasne materije:
Naziv materije i identifikacioni broj (UN - broj)
Klasu, ambalana grupa
Broj i opis paketa
Ukupna koliina
Ime i adresa poiljalaca
Ime i adresa primaoca
Potrebno je takoe da se popunjava isprava o prevozu i za prazno i neoieno vozilo sa
odgovarajuim napomenama.

Slika 5.4. Sadraj isprave o prevozu prema ADR-u

4. Uputstvo o posebnim mjerama bezbjednosti ili uputstvo u sluaju nezgode u

cestovnom transportu (pisane instrukcije)
Obaveza predviena:
ADR-om
Zakonom o prevozu opasnih materija
Pravilnikom o nainu prevoza opasnih materija u drumskom saobraaju

Student je uvijek na prvom mjestu!

13

Obaveza poiljalaca opasnih materija je da vozau predaju pisana uputstva o postupku sa

materijom u sluaju nezgode najkasnije pre zapoinjanja prevoza.
Uputstvo se izdaje na jeziku koji voza razume, jeziku zemlje gde se vri utovari i istovar,
kao i na jezicima zemalja kroz koje se prolazi.
Uputstvo treba da sadri:
Naziv materije, ADR - klasa, ambalana grupa br.opasnosti, identifikacioni broj materije
UN- broj
Osobine materije
Opasnosti
Lina zatitna oprema
Mere predostronosti u sluaju nezgode,isticanja, poara
Brojeve telefona policije i vatrogasaca
Prva pomo:
Adresa i broj telefona poiljalaca
Izgled ovog uputstva dat je na slici.

Slika 5.4. Uputstvo o posebnim mjerama bezbjednosti

Student je uvijek na prvom mjestu!

14

5. Odobrenje za prevoz
Obaveza predviena:
Zakonom o prevozu opasnih materija
Pravilnikom o nainu prevoza opasnih materija u cestovnom saobraaju

Za odreene opasne materije predviaju se posebni uslovi za transport, zbog stepena

opasnosti koju imaju.
CILJ: Da se vozila sa ovim materijama ne kreu nekontrolisano po saobraajnoj mrei kao
ni po naseljenim mestima.
Uobiajeno je da se ovaj problem reava nacionalnom regulativom.
Mogue je poslati i zahtjev za posebno odobrenje nadlene ustanove ukoliko se vri
prevoz:
eksplozivnih materija
Infektivnih materija
otrovnih materija
radioaktivnih materija
opasnog otpada

5.5. Dodatna oprema

Obaveza predviena:
ADR-om
Zakonom o prevozu opasnih materija
Pravilnikom o nainu prevoza opasnih materija u drumskom saobraaju

Kada dou na mjesto utovara ili istovara voza i vozilo moraju da zadovoljavaju
propisane zahtjeve za prevoz opasnih materija u cilju sopstvene zatite.
Dodatna oprema vozila (po Zakon o prevozu opasnih materija):
vozaki alat i dizalica za vozilo,
najmanje dva aparata za gaenje poara,
dvije rune baterijske lampe narandaste boje sa trepuom ili stalnom svetlou koja se
vidi sa najmanje 150 metara,
dva trougla,
dvije zastavice za oznaavanje vozila kojima se prevoze opasne materije
dvije lopate i jedan pijuk i
prenosna lampa koja se moe ukljuiti na akumulator i koja ne moe izazvati eksploziju
ili poar.

Dodatna oprema vozila (po ADR-u)

komplet alata za najnunije opravke
sa najmanje jednim klinastim podmetaem za svako vozilo ponaosob, veliine
prilagoene teini vozila i preniku toka

Student je uvijek na prvom mjestu!

15

dva svetla narandaste boje sa stalnim ili trepuim svetlom koja moraju biti nezavisna
od elektrine opreme i tako konstruisana da njihova upotreba ne moe da izazove poar
na robi koja se prevozi
propisana runa svetiljka za svakog lana posade
neophodna oprema za preduzimanje preventivnih mera koja je data u uputstvu za sluaj
nezgode
Dodatna oprema za zatitu vozaa:
sigurnosne jakne ili sigurnosna odela za svakog lana posade u vozilu
odgovarajua zatita za oi
prikladna zatita za disanje kod prevoza otrova za svakog lana posade
odgovarajue rukavice
odgovarajue cipele
zatitna kecelja
boca za ispiranje oiju sa odgovarajuom tenou
Dodatna oprema za zatitu okoline
prekriva za kanalizaciju i odvode otporan na supstancu koja se prevozi (minimalne
veliine 90X90 cm)
odgovarajua lopata
metla
odgovarajue sredstvo za upijanje opasne materije
odgovarajua posuda za sakupljanje opasne materije (samo za male koliine)

5.6. Utovar istovar i manipulacija.

Vozilo i voza, kao i veliki kontejneri, kontejneri za rasutu robu, kontejner cisterne ili
prenosive cisterne ako postoje moraju u potpunosti odgovarati odredbama (posebice onima
koje se odnose na sigurnost, istou i ispravni rad opreme vozila koja se koriste pri utovaru i
istovaru) nakon dolaska na mjesto utovara i istovara to ukljuuje i kontejnerske terminale.
Ako znamo da drugi uzronik nezgoda sa opasnim materijama je njihovo neispravno
obezbeenje tokom transporta, onda posebnu panju treba posvetiti uvrivanju tereta tokom
transporta. Primjeri obezbeenja tereta dati su na sljedeim slikama.

Student je uvijek na prvom mjestu!

16

5.6.1. Mjeoviti teret

Odreene opasne materije mogu opasno da reaguju jedna sa drugom. Iz tog razloga ne
smiju da budu zajedno u tovarnom prostoru vozila ili kontejnera. Iz prikazane tabele na slici 6
lako se odreuje koje materije smeju, a koje ne smiju sa se transportuju zajedno (slika). Postoje
odreeni zahtjevi i kod prevoza otrova i hrane za ljude i ivotinje.
Kada u tovarnom listu pie napomena "meovita roba", to znai da se roba mora utovariti
ili je utovarana prema propisima o meovitom teretu, i tada se mora znati meusobni odnos
pojedinih opasnih materija. Roba mora biti u originalnoj ambalai i prema zahtjevima ADR
propisa to je obaveza i odgovornost poiljalaca.

Student je uvijek na prvom mjestu!

17

ZABRANJEN
TRANSPORT

DOZVOLJEN
TRANSPORT

DOZVOLJEN TRANSPORT
PREMA GRUPAMA KOMPATIBILNOSTI

X Zajedniki utovar je dozvoljen.

a - Zajedniki utovar je dozvoljen s materijama i predmetima 1.4S
b Zajedniki utovar je dozvoljen izmeu materije klase 1 i sprava za spaavanje klase 9 (UN brojevi 2990, 3072 i
3268)
c Zajedniki utovar je dozvoljen izmeu sprava za naduvavanje vazdunih jastuka ili modula za vazdune jastuke ili
zatezivaima pojasa u podgrupi 1.4, kompatibilna grupa G, (UN br. 0503) i naprava za napuhavanje naduvavanje
vazdunih jastuka ili modula za vazdune jastuke ili zatezivaima pojasa u grupi 9 (UN br. 3268)
d Zajedniki utovar je dozvoljen izmeu eksploziva za miniranje (osim UN br. 0083 eksplozivi, miniranje, tip C), i
amonijum nitrata i anorganskih nitrata klase 5.1 (UN brojevi 1942 i 2067) pod uslovom da se zbirno tretiraju kao
eksplozivi za miniranje pod klasom 1 za potrebe obiljeavanja listicama opasnosti, razdvajanja skladitenja i najveeg
dozvoljenog optereenja.

Student je uvijek na prvom mjestu!

18

5.7. Obaveze glavnih uesnika u transportu opasne robe

Uesnici transportnog procesa opasnih materija moraju izvriti odgovarajue mere
prema karakteru i obimu opasnosti koje mogu predvideti, tako da se sprei nastanak tete,
povreda ili eventualno da se minimiziraju njihove posledice. U svim sluajevima moraju ispuniti
zahtjeve ADR- a koji se odnose na njihovu delatnost i obaveze. U transportnom procesu imamo
sledee uesnike: poiljalac, prevoznik, primalac, utovariva, voza, paker. Svaki od uesnika je
duan da je kontrolie rad predhodnika u transportnom lancu, jer za eventualne greke svako od
uesnika odgovara. Npr. ako voza vozi nepravilno obiljeenu ambalau, odgovorni su i plaaju
kaznu: voza, utovariva i poiljalac.
Poiljalac
Poiljalac opasnih materija je obavezan da preda za transport samo poiljke koje
odgovaraju zahtjevima ADR-a.
U sklopu obaveza uesnika transportnog procesa, prema poglavlju 1.4.1. obaveze poiljalaca su
sledee:
a) Utvrdi da su opasne robe klasifikovane i dozvoljene za prevoz u skladu sa ADR-om;
b) Da snadbe prevoznika informacijama i podacima i ako je potrebno, potrebnim
transportnim dokumentima kao i prateim dokumentima (dozvole, odobrenja,
obavetenja, sertifikati, itd) Uzimajui u obzir specifinosti koje su zahtjevane u poglavlju
5.4 i tabela u delu 3;
c) Da koristi iskljuivo ambalae, velika pakovanja, velika sredstva za pakovanje (IBC) i
cisterne (vozilo-cisterna, demontane cisterne, vozilo baterija, MEGCs, prenosive
cisterne i konterner-cisterne) koje su odobrene i prilagoene za prevoz datih supstanci i
koje su propisano oznaene prema zahtjevima ADR-a;
d) Da postupi u skladu sa zahtjevima koji se odnose na nain otpreme i ogranienja pri
otpremanju opasne robe;
e) Da obezbjedi da i prazna neoiena ili neispranjena ambalaa, cisterne (vozilocisterna, demontane cisterne, vozilo baterija, MEGCs, prenosive cisterne i kontenercisterne) ili prazna neoiena vozila, veliki ili mali konteneri za rasuti teret su
odgovarajue obeleeni tablama i listicama opasnosti i da prazne neoiene cisterne
budu zatvorene kao da su napunjene opasnom materijom.
Ako poiljalac koristi usluge drugih uesnika (pakera, utovarivaa, punioca, itd.), on e
preduzimati odgovarajue mere da obezbjedi da poiljka zadovoljava zahtjeve ADR-a. On moe,
da se pouzda (osloni) na informacije i podatke dostupne od ostalih uesnika.
Poiljalac moe da se pouzda na informacije i podatke koje su mu dostupne od ostalih uesnika u
sluaju zahtjeva pod (a), (b), (c), (e).
Kada poiljalac radi u ime treeg lica, to tree lice e informisati u pismenom obliku
poiljalaca o kojim opasnim materijama se radi (taan naziv opasne robe koju treba
transportovati, oznaku klase, UN broj, vrstu i stepen opasnosti (osnovnu i dodatnu opasnost),
koliinu) i omoguie mu dostupne informacije i dokumenta koja su mu neophodna za
izvravanje obaveza.
Prevoznik
Obaveze prevoznika su sledee:

Student je uvijek na prvom mjestu!

19

a) Konstatuje da su opasne materije koje se upuuju na prevoz dozvoljene za prevoz prema

ADR-u;
b) Obezbjedi da su propisana dokumenta u transportnoj jedinici;
c) Vizuelno konstatuje da vozilo i teret nemaju oigledne defekte, curenje ili pukotine,
opremu koja nedostaje i itd.;
d) Konstatuje da datumi sledeeg testiranja (provere) vozila-cisterni, vozila-baterija,
demontanih cisterni, prenosivih cisterni, kontenera-cisterni i MEGCs nisu istekli;
e) Potvrdi da vozila nisu pretovarena;
f) Konstatuje da su listice opasnosti i propisane oznake bezbednosti privrene za vozilo;
g) Konstatuje da su propisana oprema i pisana upustva za vozaa u vozilu.
Prevoznik moe da se pouzda na informacije i podatke koje su mu dostupne od ostalih
uesnika u sluaju zahtjeva pod (a), (b), (e), (f).
Ako prevoznik primeti neispunjavanje zahtjeva ADR-a, on nee zapoeti prevoz dok se
problem ne otkloni.
Ako je za vrijeme vonje primeen neki prekraj koji bi mogao ugroziti bezbednost
saobraaja, vozilo natovareno opasnom robom bi trebalo da bude zaustavljeno im to bude
mogue, imajui na umu zahtjeve bezbednosti saobraaja. Prevoz moe biti nastavljen samo ako
poiljka bude u skladu sa primenljivim propisima.
Primalac
Primalac ima obavezu da ne odlae prijem robe bez nekih jakih razloga i da potvrdi,
posle istovara, da su zahtjevi ADR-a koji se odnose na njega ispotovani.
Obaveze primaoca su sledee:
a) Propisno ienje i dekontaminacija vozila i kontenera u sluaju da je to predvieno
ADR-om;
b) Da obezbjedi da su konteneri kompletno istovareni, oieni i dekontaminirani i da ne
nose oznake opasnosti koje su u skladu sa zahtjevima ADR-a.
Ako primalac koristi usluge drugih uesnika (punioca, istioca, dekontaminacioni
prostor, itd.) on e preduzeti odgovarajue mere da obezbjedi da su zahtjevi ADR-a u saglasnosti
s tim.
Ako provere dovedu do krenja zahtjeva ADR-a, primalac e vratiti kontener prevozniku
jedino poto se prekraj otkloni.

5.7.1. Obaveze ostalih uesnika u transportu opasne robe

Utovariva
Obaveze utovarivaa su sledee:
a) Da preda opasnu robu prevozniku samo onda ako je roba dozvoljena za prevoz prema
zahtjevima ADR-a;
b) Da proveri da li je ambalaa oteena. On nee predati na prevoz poiljku ija je
ambalaa oteena, posebno ako nije otporna na isticanje opasne materije i ako postoji
isticanje ili mogunost isticanja opasne materije, dok oteenje ne bude otklonjeno. Ova
obaveza se odnosi i na prazne neoiene ambalae;

Student je uvijek na prvom mjestu!

20

c) Da prilikom utovara opasne robe u vozilo, ili veliki ili mali kontener, postupa prema
specijalnim zahtjevima koji se odnose na utovarivanje i rukovanje (manipulisanje);
d) Da posle utovara opasne robe u kontener postupa prema zahtjevima koji se odnose na
propisno oznaavanje ambalae i vozila koja prevoze opasne robe, prema zahtjevima
poglavlja 5.3ADR-a;
e) Da se prilikom utovara pridrava zabrane meanja tereta vodei rauna pri tom o
opasnoj robi koja je ve u vozilu i zahtjevima koji se odnose na odvajanje prehrambenih
namirnica, ostale robe iroke potronje ili stone hrane.
Utovariva moe da se pouzda na informacije i podatke koje su mu dostupne od ostalih
uesnika u sluaju zahtjeva pod (a), (d), (e).
Paker
Obaveze pakera su sledee:
a) Vodi rauna o zahtjevima koji se odnose na uslove pakovanja, uslove zajednikog
pakovanja i
b) Vodi rauna o zahtjevima koji postoje u ADR-u u pogledu korienja narandastih tabli i
listica opasnosti, kada priprema ambalau za prevoz.
Operator kontejner cisterne / prenosne cisterne
Operator za kontejner cisterne / prenosne cisterne, e:
a) Da obezbjedi ispunjenje zahtjeva za konstrukcije, opremu, testiranje i oznaavanje,
b) Da obezbjedi odravanje cisterne i njene opreme na taj nain da se obezbjedi da pod
normalnim uslovima rada, cisterna-kontejner/prenosiva cisterna zadovoljava zahtjeve
ADR-a do sledee inspekcije (kontrole),
c) Da obezbjedi posebne provere koje se rade kada su mogua oteenja cisterne ili njene
opreme prilikom neke opravke, neke promene ili nezgode.

a)
b)
c)
d)
e)
f)
g)
h)

Punilac
Obaveze punioca su sledee:
Da obezbjedi pre punjenja cisterne da cisterna i njena oprema tehniki zadovoljavaju uslove;
Da obezbjedi da datum sledeeg testiranja vozila-cisterni, vozila baterija, demontanih
cisterni, prenosivih cisterni, kontener cisterni i MEGC nije istekao;
Da puni cisterne opasnom materijom dozvoljenom za prevoz u tim cisternama;
Da se pridrava zahtjeva (uslova) koji se odnose na opasne materije u susjednim (okolnim)
komorama cisterne;
Da se pridrava maksimalno dozvoljenog stepena punjenja ili maksimalno dozvoljene mase
sadrine po litri kapaciteta za materije koje se pune;
Da proveri otpornost na curenje posle punjenja cisterne - zaptivenost i zatvaranja svih
ureaja;
Da ostatak opasne materije koja se puni nee da bude zalepljen za spoljanju stranu cisterne;
Da obezbjedi da su narandaste table i propisane listice opasnosti privrene za cisternu, na
vozilo i na veliki i mali kontejner za prevoz robe u rasutom stanju u skladu sa zahtjevima.

Prikazane karakteristike transporta opasnih materija uslovljavaju da nepotovanje

pravila vezanih za njihov transport bude otro sankcionisano (nepravilno popunjen CMR
3,200, pogrean UN broj 3,200, korienje ambalae koja nema ili ima neodgovarajui

Student je uvijek na prvom mjestu!

21

ambalani kod 2,400, voza nema sertifikat 2,400...). Poznavanje ADR-a (kada e tovar biti
osloboen ADR-a, kada teret zahtjeva da se transportuje kao ADR, kako to pravilno izvesti i sl.) u
cilju spreavanja nezgoda sa opasnim materijama i iz razloga izbegavanja visokih novanih kazni
zahtjeva konstantno praenje promena vezanih za transport opasnih materija i prilagoavanje
novim pravilima.

5.8. Detaljna analiza klasa opasnih materija

5.8.1. Eksplozivne materije
Eksplozivne materije su vrste i tene hemijske materije koje imaju osobinu da pod
pogodnim spoljnim dejstvom, eksplozivnim hemijskim razlaganjem oslobaaju energiju u vidu
toplote ili gasova.
Ekspolozija je proces stvaranja, odnosno oslobaanja toplotne energije praena pojavom
gasovitih produkata pod pritiskom veim od pritiska okolne sredine.
Svaka ekspolozija je praena oslobaanjem energije ali za taj proces nije bitna koliina
osloboene energije nego brzina kojom se ova energija oslobaa.
Hemijska ekspolozija je proces brzog pretvaranja hemijske energije u toplotnu pri emu
nastaju produkti detonacije u gasovitom stanju sa zapreminom koja je vea i do 1000 puta od
inicijalne zapremine.
Uslovi za nastanak hemijske eksplozije:

PROCES HEMIJSKE REAKCIJE MORA DA TEE BRZO (detonacija ili sagorijevanje,

primijer uglja, zatvoreni prostor bolje tlo....);

DA JE PRAEN OSLOBAENJEM ENERGIJE (nova jedinjenja sa manjom koliinom

energije);

DA JE PRAEN OSLOBAANJEM GASOVITIH PRODUKATA (porast gasovitih

produkata poveava pritisak, kompletna gasifikacija, uglavnom, dio ima vrste
ostatke);

PROCES ZAPOET NA JEDNOM MJESTU MORA DA SE KREE DO KRAJA DOK SE NE

DETONIRA CIJELA MASA EKSPLOZIVA (dolazi nakon ispunjavanja prethodnih
preduslova pri emu je bitna masa, oblik punjenja koje detonira, temperature i
pritiska u momentu detoniranja).
Osnovna razlika izmeu eksploziva i goriva je u tome to za proces gorenja trebamo
kiseonik, a kod eksploziva kiseonik je ukljuen u njegov sastav, u isti molekul sa gorivim
elementima ugljenikom i vodonikom. Do momenta probuivanja detonacije oni su obino
rastavljeni atomima elemenata koji ne uestvuju u detonacionom preobraaju eksplozivnog
jedinjenja. Do razlaganja eksplozivnih materija dolazi kada se samoj materiji dovede minimalna
energija aktivacije.
Prema hemijskom sastavu sve eksplozive dijelimo na:
EKSPLOZIVNA JEDINJENJA;
EKSPLOZIVNE SMJEE.
Prema agregatnom stanju eksplozive dijelimo na:
VRSTE;

Student je uvijek na prvom mjestu!

22

TEENE;
GASOVITE (najmanja koncetracija energije..).

Prema nemijeni eksplozivi mogu biti: privredni i vojni.

Privredni eksplozivi se sastoje od: gorive materije, oksidansa, senzibilizatora i
flegmatizatora.
Prema konzistentnom stanju eksplozivne materije mogu biti:
PLASTINE I POLUPLASTINE;
VODOPLASTINE;
PRAKASTE I GRANULATNE.
Pakovanje i ambalaa
Ambalaa treba da titi eksplozive, da sprijei njihovo ispadanje, nenamijerno paljenje,
curenje iz ambalae. Pakovanje zavisi od vrste eksploziva koji se u njega pakuje. Na kutiji se
mora nalaziti naljepnica sa natpisom da se radi o eksplozivu, nazivom proizvoaa i koliinom
eksploziva.
Manipulacija
Manipulacijom opasnih materija mogu se baviti struno osposobljena lica, preko 21
godine, zdravstveno sposobna. Obaveza potovanja jasnih procedura. Utovar, pretovar i istovar
se radi na posebno odreenim lokacijama, danju, uz pomo viljukara opremljenim sa
viljukama koje ne varnie (viljuke od brnoze). Zabranjen otvoreni plamen, puenje, rad sa
alatom koji varnii. Obavezno prisustvo PP aparata.

Skladitenje
Skladitenej se vri na posebnim lokacijama (povrinski, poluukopani, ukupani i u
jamama). Kada su pakovane u sanducima skladite se ili na police ili bez polica, a ako su u
kartonskoj ambalai, redaju se iskljuivo na police, najmenje 10 cm od poda do prve police.
Gornja ivica sanduka ne moe biti vea od 1,5 metara od poda a kartonske kutije od 1,2 metra od
poda. Prostor do tavanice treba da bude minimum 60 cm. Zabranjeno je drati materije koje su
sklone samozapaljenju. Ventilacioni sistem predstavljaju osnovnu prevenciju i ljeti i zimi,
obavezno provjetravanje. Relativna vlanost moe biti maksimalno 70-75%. Pod magacina mora
biti uzemljen i elektroprovodan. Svi metalni dijelovi moraju biti uzemljeni. Povrinski magacini
moraju imati zatitu od groma. Na terenu se smjetaju u posebne kontejnere (maksimalno 2000
kg eksploziva i 4000 inicijalnih sredstava u kontejneru).
Transport eksplozivnih materija
Osnovna pravila: obavezna upotreba specijalnih vozila (sanduar), zatiena od
atmosferskih prilika, zatvorena ili sa negorivom ceradom, iskljuivo dizel motori, i da
ispunjavaju ADR zahtijeve. Svako vozilo mora biti obiljeeno naljepnicama opasnosti sa bonih i
zadnje strane, teret osiguran od pomijerenja i prevrtanja. Transport vriti samo u orginalnoj
ambalai, ekspolozivi moraju biti odvojeni od inicijalnih sredstava. U tovarnom prostoru se ne
smije prevoziti nita drugo. Uvijek moraju biti pod nadzorom struno osposobljenog lica. Vrijedi
zabrana puenja, otvorenog plamena i alata koji varnii. Voza mora biti struno osposobljen,
mora imati pomonika. Ogranienje brzine van grada do 60 km/h, a u gradu do 15 km/h.

Student je uvijek na prvom mjestu!

23

5.8.2. Opasni gasovi

Opasni gasovi su gasovi kojima je kritina temperatura nia od 50C ili je 50C pri emu
je pritisak pare vei od 3 bara. Kritina temperatura je temperatura kod koje ne postoji razlika
izmeu gasne i tene faze. Transportuju se u sudovima od metala, plastike ili stakla. Da bi se
gasovi pretvorili u tenost potreban je veliki pritisak i niska temperatura (vodonik, kiseonik,
azot...).
Razlikujemo: komprimovane, teene i smrznute.
Komprimovanje gasova se radi zbog toga da bi se poveala koliina gasa u to manjem
prostoru. Sam proces i veliinu komprimovanja odreuje veliina kritinog pritiska za neki gas
(za 25% manja od kritinog pritiska). Komprimovani gasovi su gasovi iji je pritisak na
temperaturu od 15C vei do 1 bara. Osim prema kvalitetu i pritisku komprimovani gasovi se
razlikuju i prema: zapaljivosti, toksinost ili inertnosti. Najee se pune u eline sudovo do 40
litara.
Teni i pod pritiskom rastvoreni gasovi su gasovi iji je pritisak na temperaturi od
40C vei od 1,25 bara. Razlikujemo tene gasove pod visokim (ija je kritina temperatura od 10C do 70C) i pod niskim pritiskom (ija je kritina temperatura iznad 70C). Teni gasovi
nastaju pod visokim pritiskom ili niskom temperaturom ili njihovom kombinacijom.
Smrznuti gasovi se dobijaju pod uticajem veoma visokih vrijednosti pritiska i niskih
temperatura. Logino, ne skladite se u veim koliinama niti se transportuju na vee udaljenosti
(izuzetak suhi led rashladno sredstvo).
Prema vrsti opasnosti razlikujemo sljedee vrste gasova:
A zaguujui (nisu zapaljivi, nisu otrovni, ne oksidiu i nerazgrauju kiseonik u
vazduhu, opasni su ako se koriste van procedure (azot, argon i sl.)).
O oksidirajui (gasovi koji sadre kiseonik i u dodiru sa nekom materijom pospijeuju
proces njihovog sagorijevanja).
F zapaljivi (gasovi koji su na temperaturi od 20C, pri standardnom pritisku, zapaljivi).
T otrovni (gasovi koji su opasni po zdravlje ljudi).
C korozivni (gasovi i smjee koji razgrauju tkiva i ili neku materiju).

Kombinacije vrste opasnosti:

TF otrovni, zapaljivi,
TC- otrovni, korozivni,
TO otrovni, oksidirajui
TFC otrovni, zapaljivi, korozivni
TOC otrovni, oksidirajui, korozivni

Svaki od navedenih gasova ima svoje karakteristike i neophodno je da se svi korisnici,

prije poetka rada upoznaju sa svim karakteristikama, fizikim i hemijskim, sa osnovnim
mjerama zatite na radu i nainom pruanja prve pomoi, nainom skladitenja, prevoza,
nivoom zapaljivosti i slino. Zbog svega toga je neophodno ulaganje u prevenciju kao vid borbe u
procesu smanjivanja preduslova za deavanje akcidenata koji su uzrokovani opasnim gasovima.
Pakovanje i ambalaa
Problematini za pakovanje jer tee da zauzmu maksimalnu zapreminu.

Student je uvijek na prvom mjestu!

24

Sudovi u kojima se uva neki gas moraju da imaju mehanike osobine i hemijskih sastav
shodno karakteristikama gasa koji se u njih skladiti, pa tako se elik i bakar upotrebljavaju
samo za gasove u tenom stanju koji sa navedenim materijalima ne stvaraju hemijska jedinjenja,
dok aluminijum nije dozvoljen za tene gasove kao to su acetilen, flour.
Obaveze prilikom pakovanja:
pakovanja moraju biti vrsta da izdre nisku temperaturu i potrese,
pakovanje mora biti zatiene od otvaranja ventila,
sigurnosne naprave moraju biti postavljene tako da se ne mogu pomjerati ili izvitoperiti
tokom transporta,
pakovanje na sebi mora nositi instrukciju ta ako...

Svaka boca u koju se smjetaju opasni gasovi mora na sebi imati sljedee oznake:
Registrovan znak proizvoaa i fabriki broj suda, godina izrade,
Naziv gasa koji se puni u sud, masu praznog suda, zapreminu suda,
Probni pritisak, ig toplotne obrade,
ig nadlenog organa sa datumom posljednje kontrole.

Naljepnice opasnosti namjenjene oznaavanju prevoznih sredstava za transport opasnih

gasova su u osnovi:
Crvene- za zapaljive gasove
Zelene- za nezapaljive gasove
Bijele toksine
Crvena osnova sa crnim i bijelim plamenom u gornjoj polovini oznaavaju zapaljivi gas,
zelena gas pod pritiskom. Tabele upozorenja sadre pored UN broja i Kemlerov broj koji sadri
osnovnu opasnost: 20 inertni gas; 22 ohlaen; 23 zapaljiv; 25 oksidirajui; 26 otrovan;
223 ohlaen i zapaljiv gas; 225 ohlaen, oksidans; 236 zapaljiv, otrovan; 229 zapaljiv gas
koji se spontano moe dovesti do burne reakcije; 265 otrovan, oksidans; 266 veoma otrova
gas; 268- otrovan, korozivan; 286 korozivan, otrovan.

Skladitenje
Prostorija u kojoj se skladite opasni gasovi mora:
da onemogui prodor sunevih zraka do boca;
da temperatura unutar skladita ne bude visoka da ne bi dolo do poveavanja pritiska u
bocama (poputanje ventila, eksplozija boce);
da poseduje dobru ventilaciju (laki i tei gasovi);
da prostorije u koje se skladite opasne materije klase dva mora imati stabilni sistem za
gaenje poara.

Transport
Prilikom transporta boca sa opasnim gasovima mogue je gasove pakovati u snop boca
koje su meusobno povezane glavnom sabirnom cijevi i uvrene metalnim okvirom. U prevozu
boce mogu da se postavljaju horizontalno ili vertikalno. Prevoz se vri otvorenim prevoznim
sredstvima, sa zatitom od tetnih atomsferskih uticaja. Zatvorenim prevoznim sredstvima se

Student je uvijek na prvom mjestu!

25

vri prevoz opasnih gasova ukoliko imaju ventilaciju. Komprimovani gasovi se prevoze u
cisternama. Svaka cisterna se puni do odreene mase shodno koeficijentu irenja gasa. Svaka
cisterna mora imati ureaj za odvod statikog elektriciteta koji se pre utovara/istovara
prikljuuje na uzmeljenje.

5.8.3. Zapaljive tenosti

Zapaljive tenosti su tenosti koje na temperaturi 50C imaju pritisak pare ispod 3 bara i
kojima se pare u odreenom odnosu sa vazduhom i uz prisustvo izvora paljenja pale. Njihova
temperatura paljenja je ispod 100C.
Sagorijevanje tenosti je proces u kome dolazi do sagorijevanja gasovite materije poto u
procesu sagorijevanja gore pare koje se obrazuju iznad povrine tenosti. Zbog toga je od velike
vanosti za zapaljive tenosti njihovo isparavanje. Ako u nekom prostoru postoje zapaljive
tenosti, do obrazovanja eksplozivnih smijesa moe doi mijeanjem para zapaljivih tenosti sa
vazduhom samo ako su ispunjeni uslovi za njihovo isparavanje, tj. ako je radna temperatura
tenosti iznad njihove temperature bljeska, zapaljivosti.
Prema taki paljenja razlikujemo tri grupe zapaljivih tenosti:
I grupa tenosti ija je temperatura zapaljivosti ispod 38C;
II grupa - tenosti ija je temperatura zapaljivosti izmeu 38C-60C;
III grupa - tenosti ija je temperatura zapaljivosti iznad 60C.

U okviru I grupe postoji tri pod grupe:

Temperatura zapaljivosti ispod 23C, a temperatura kljuanja ispod 38C
Temperatura zapaljivosti ispod 23C a temperatura kljuanja preko 38C
Temperatura zapaljivosti izmeu 23C - 38C

Osnovna opasnost koja se moe pojaviti prilikom udesa bilo koje vrste pri radu sa
zapaljivm tenostima je poar. Shodno tome, razlikujemo tri zone opasnosti kod posuda ili
prostorija sa zapaljivim tenostima:
Zona 1 najvee opasnosti (unutranjost posude sa zapaljivom tenosti);
Zona 2 poveane opasnosti (prostor oko posude, 3 metra, ili 5 metara kod pretakanja,
visina 1 metar; zatvorena prostorija koja se koristi kod punjenja);
Zona 3 - opasnosti (prostor iznad 1 metra i 12 metara od zone II).
U zapaljive tenosti prema propisima za transport opasnih materije spadaju i:
Zapaljive materije koje se na temperaturi od 15C nalaze u tenom ili itkom stanju;
Zapaljive tenosti sa takom paljenja iznad 60C koje se prevoze ili se predaju na prevoz
zagrijane do temperature koja je jednaka ili via od njihove temperature paljenja;
Dizel gorivo, mijeavine gasa i sirove nafte, lako ulje za grijanje i kada je temperatura
paljenja iznad 60C.
Pakovanje i ambalaa
Pakovanje se odreuje u zavisnosti od zapaljivosti tenosti tj.temperature paljenja. Za
pakovanje je bitna i temperatura kljuanja.
Razlikujemo tri ambalaen grupe:
1. Ambalanja grupa velike opasnosti /TP manja od 23C, TK manja ili jednaka 35C/

Student je uvijek na prvom mjestu!

26

2. Ambalana grupa srednje opasnosti /TP manja od 23C, TK vea od 35C/

3. Ambalanja grupa niske opasnosti /TP jednaka ili vea od 23C ali manja ili jednaka od
60,5C, TK vea od 35C/.
Ambalaa koja se koristi mora biti takva da prilikom prevoza ne doe do rasipanja,
isparavanja, meanja otrovnih materija, kao ni dodira sa podom i zidovima prevoznog sredstva
Pri pakovanju zapaljivih tenosti uvijek postoji slobodna zapremina od 2% radi
mogunosti irenja u ljetnim mjesecima.
Manipulacija
Ureenje mjesta za pretakanje: obavezna betonska podloga, kretanje tenosti u jednom
pravcu, ureaj za punjenje autocisterne mora biti najmanje 15 cm iznad nivoa pristupnog puta.
Na mjestu pretakanja moraju biti jasno istaknuti natpisi koji se postavljaju na poetak
pristupnog puta: stop, zabranjeno puenje, nezaposlenim zabranjen prilaz, opsnost od poara i
eksplozije, obavezna upotreba alata koji ne varnii. Oprema na mjestu rada mora biti uzemljena,
izvedba EX instalacije1.
Skladitenje
Pod skladitenjem zapaljivih tenosti smatra se trajno i povremeno dranje tenosti u
objektima. Organizacija mjesta skladitenja i pristup vatrogasnim vozilima. Posude (kante, boce,
burad) mogu da se skladite u:
otvorenom prostoru (otvori na gore, sigurna podloga minimum 15 cm od podloge, irok
prostoru izmeu grupa posuda)
graevinskim objektima (vatrootpornost elemenata ugradnje 2 sata, lagan krov, vetaka
ventilacija i struja u EX izvedbi, da se prozori i vrata otvaraju napolje, nepropusan pod,
nagib u kontra smjeru od vrata 1%, stope za smjetaj (betonske ili drvene grade),
zagrijavanje prostora iskljuivo toplom parom, temperatura ne sme biti vea od 18C.
Postoji i skladitenje u rezervoare koji mogu biti: nadzemni i podzemni.
Transport
U zavisnosti od toga da li su zapaljive tenosti upakovane u odgovarajuu ambalau ili
ne, za transport se koriste sljedee vrste cestovnih vozila:
kamioni sanduari
kamioni cisterne
Prema ADR propisu cisterne se pune najmanje sa 80% svoje zapremine zbog dejstva
inercijalnih sila u transportu. Cisterna ne smije biti puna jer zbog temperature moe doi do
poveanja zapremine.

5.8.4. Opasne vrste materije

Opasne vrste materije spadaju u Klasu 4 i sastoje se od 3 podgrupe:

ZAPALJIVE VRSTE MATERIJE (materije koje su u suvom stanju, mogu lako da se zapale
u dodiru sa plamenom, nisu sklone samozapaljenju);

Vrsta elektroinstalacije koja se izvodi u prostorim velikog rizika od izbijanja poara (Benzinske stanice,
tvornice i skladita sa lakozapaljivim sirovinama i materijalom).

Student je uvijek na prvom mjestu!

27

SAMOZAPALJIVE MATERIJE (materije koje se pale u dodiru sa vazduhom ili vodom, bez
posredovanja druge materije, sklone zapalenju);
SUPSTANCE KOJE SU OPASNE U DODIRU SA VODOM (u ovu grupu spadaju supstance
koje u reakaciji sa vodom oslobaaju zapaljive gasove sklone formiranju zapaljivih
smijea sa vazduhom i artikli koji sadre takve supstance. Takve materije se pale uz
pomo obinih izvora vatre ili otvorenog plamena).

Na zapaljivost brojnih materija u velikoj mjeri utjeu osobine samog materijala. Na

zapaljivost vrstih materijala utjeu:
poroznost (moe biti od 0-85%; odnos zapremine pora prema ukupnoj zapremini tela,
uticaj pora (kiseonik u porama) na zapaljivost vrstih materija);
toplotna provodljivost (sposobnost da se prenosi toplota sa jedne na drugu esticu);
termika stabilnost (sposobnost materijala da sauvaju svoje fiziko hemijske osobine
prilikom otrih promjena temperature mineralne materije imaju visoku termiku
stabilnost za razliku od organskih materija).

Mehanizam gorenja vrstih zapaljivih materija moe biti:

direktno sagorijevanje (vezuje se za pojedine elemente kao to je magnezijum i ugljenik);
sagorijevanje uz promijenu agregatnog stanja (vrsto stanje prvo prelazi u teno stanje,
nakon toga u parno u kome se i vri ostatak sagorijevanja, vrste organske materije
sagorijevaju na ovaj nain)
sagorijevanje uz raspadanje (kod veine vrstih materija sagorijevanje se vezuje za
raspadanje materije tj. termiku destrukciju materije i stvaranju razliitih produkata te
destrukcije koji mogu biti u vrstom, tenom ili gasovitom stanju. Koliina produkata
zavisi od temperature, reima zagrijavanja, koliine kiseonika i sl.). Poetak termike
destrukcije zavisi od vrste materijala, temperature i vremena.

Sagorijevanje vrste materije se odvija u dvije faze. U prvoj fazi sagorijeva gasovita faza
proizvoda koji se razgrauje uz sagorijevanje plamenom. U drugoj fazi sagorijevaju ostaci vrste
materije, sa arom.

1.
2.
3.
4.
5.

Zapaljive vrste materije klasifikujemo na:

grupa F zapaljive vrste materije bez dodatnih opasnosti
grupa FO zapaljive vrste materije, oksidirajue
grupa D vrsti desintetizovani eksplozivi bez dodatnog rizika
grupa DT vrsti desintetizovani eksplozivi, otrovni
grupa SR samoreagujue supstance

Pakovanje i ambalaa
Za pakovanje opasnih vrstih materija postoje tri ambalane grupe u zavisnosti od
stepena opasnosti: kutije, vree i kombinovana ambalaa (eline, aluminijumske, drvene,
plastine, do 400 kg). Obiljeavanje ambalae se vri sa odgovarajuim naljepnicama.
Manipulacija

Student je uvijek na prvom mjestu!

28

Vri se na jasno utvrenim mjestima sa jasnim oznakama. Na tim mjestima zabranjeno je:
dranje materija koje mogu izazavati poar, otvoreni plamen, puenje, rad sa alatima koji
varnie, rad motornih vozila). Manipulacija se vri samo danju. Ako je prostor zatvoren redovno
se moraju ispitivati koncetracije. Potrebno je provesti instalacije EX izvedba, stolarija mora biti
od nezapaljivih materijala, osvetljenje pomou ekonominih svetiljki (sijalica).

Skladitenje
Skladita treba da ispunjavaju osnovne uslove:
automatski sistem za dojavu poara,
efikasan sistem ventilacije,
onemoguuje prodor vode do upakovane opasne robe,
efikasan sistem kontrole temperature,
bez sunevih zraka, zabranjeno puenje i otvoreni plamen.

5.2.5. Oksidirajue materije

Oksidirajue materije se nalaze u klasi 5 pri emu razlikujemo dvije vrste materija:
OKSIDIRAJUE MATERIJE;
ORGANSKE PEROKSIDE.

Oksidirajue materije su materije koje se u dodiru sa drugim materijama razlau i pri

tome mogu da prouzrokuju poar. Same po sebi nisu zapaljive ali u dodiru sa kiseonikom mogu
doprinijeti paljenju ostalih materijala koji imaju ovakve supstance.
Organski peroksidi su organske materije sa viim stepenom oksidacije koji mogu da
izazovu tetne posljedice po zdravlje i ivot ljudu ili ostalih materijalnih dobara.
Oksidirajue materije se dijele u 14 podgrupa dok se organski peroksidi dijele u dvije
grupe. Organski peroksidi su skloni organskoj dekompoziciji pri normalnim ili povienim
temperaturama to moe imati za posljedicu oslobaanje tetnih i zapaljivih gasova i para.
Pakovanje i ambalaa
Oksidirajue materije se pakuju u tri ambalane grupe i zavise od agregatnog stanja:
vrste, tene. Pakuju se u sudove maksimalne teine 2,5 kg (staklo) i 5 kg (metal i kompozitna
plastika). Spoljno pakovanje je drvo ili iverica maksimalne koliine do 25 kg.
Manipulacija
Prilikom manipulacije potrebno je znati da su teni i vrsti peroksidi po prirodi
nestabilni te se zbog toga moraju stablizovati dodavanjem stabilizatora (npr. vode) da bi postali
stabilni i neosjetljivi na udare, potrese i dodire.
Skladitenje
Prostorije namijenjene za skladitenje moraju da posjeduju: automatski sistem
protivpoarne zatite, efikasan ventilacioni sistem, da onemogui prodor sunevih zraka,
kontrolu temperature u skladitu.
Transport

Student je uvijek na prvom mjestu!

29

Mogu da se prevoze samo ako su zapakovani:

u odgovarajue sudove bez ventilacije
kompatibilne plastine tube.

5.2.6. Otrovne i infektivne materije

Spadaju u 6 klasu opasnih materija i razlikujemo dvije grupe:

Otrovne materije (otrovi)
Infektivne materije.

Otrovi su supstance sintetikog, biolokog ili prirodnog porijekla kao i preparati koji su
proizvedeni od tih supstanci koji uneseni u organizam ili u dodiru sa organizmom mogu ugroziti
zdravlje ljudi i tetno dijelovati na ivotnu sredinu.
Infektivne materije su one materije koje ire neprijatan miris ili sadre mikroorganizme
ili njihove toksine za koje se zna da mogu izazvati zarazna oboljenja kod ljudi i ivotinja.
Kada govorimo o izloenosti ovim materijama moramo razlikovati: oralnu, dermalnu i
inhalacionu izloenost. Stepen opasnosti za otrovne materije je definisan letalnom dozom LD
ako je otrovnost dermalna i letalnom koncetracijom LC, ako je otrovnost inhalaciona.
Kada govorimo o izloenosti ovim materijama moramo razlikovati: oralnu, dermalnu i
inhalacionu izloenost. Stepen opasnosti za otrovne materije je definisan letalnom dozom LD
ako je otrovnost dermalna i letalnom koncetracijom LC, ako je otrovnost inhalaciona.
Otrovi prema porijeklu i hemijskom sastavu mogu biti:
MINERALNI (neorganska jedinjenja razliitih agregatnih stanja)
BILJNI (organska jedinjenja prisutna u nekim biljkama)
SINTETIKI (su ustvari pesticidi i oni mogu biti: insekticidi (insekti), rodenticide (glodari,
mievi), fungicidi (za suzbijanje biljnih bolesti), herbicidi (za suzbijanje korova).

Infektivne materije prema opasnostima klasifikujemo na:

I 1- INFEKTIVNE MATERIJE KOJE DIJELUJU NA LJUDE;
I 2 - INFEKTIVNE MATERIJE KOJE DIJELUJU NA IVOTINJE;
I 3 - MEDICINSKI OTPAD;
I 4 - DIJAGNOSTIKE UZORKE.

Pakovanje i ambalaa
Kod ovih materija se ne koriste ambalane grupe i sve materije koje se primaju na prevoz
imaju isti stepen opasnosti. Dakle, postoje tri razliite drupe:
Primarna posuda vodonepropusna posuda koja sadri uzorak. Posuda je izraena od
apsorbirajueg materijala, tako da u sluaju loma ili proputanja upije svu tekuinu.
Sekundarna ambalaa. Drugo izdrljivo, vodonepropusno pakiranje treba da osigura i
zatiti primarnu posudu/e. Mogue ga je obloiti jastuiima, sa dovoljnom koliinom
dodatnog upijajueg materijala kako bi se mogle apsorbirati sve tekuine u sluaju loma
ili proputanja.
Vanjska ambalaa. Sekundarna pakiranja nalaze se u vanjskoj ambalai s
odgovarajuom apsorbirajuim materijalom. Vanjska ambalaa titi njihov sadraj od

Student je uvijek na prvom mjestu!

30

vanjskih utjecaja, kao to su fizika oteenja tokom transporta. Najmanje vanjske

dimenzije moraju biti 10 x 10 cm.
Svako pojedinano pakovanje je ispravno oznaene, obiljeeno sa popratnom
odgovarajuom otpremnom dokumentacijom.

Slika 5.2.6. Pakovanje, ambalaa i oznaavanje infektivnih materija

5.2.7. Radioaktivne materije

Radioaktivne materije spadaju u klasu 7 pri emu se one dijele na:

7A, 7B, 7C i 7D radioaktivne materije sa rizikom unosa u organizam i spoljanje
radijacije;
7E fisioni materijali, rizik od lanane nuklearne reakcije.

Student je uvijek na prvom mjestu!

31

Radijacija je energija koja dolazi iz izvora i putuje kroz neki materijal ili prostor. Moe
biti:

prirodna ili vjetaka;

inonizirajua ili neionizirajua

Veliine koje opisuje meudijelovanje zraenja i materije su: apsorbovana doza (tretira
odnos energije koju je zraenje predalo jedinici mase te materije) i ekvivalentna doza (je
proizvod doze i teinskog koeficijenta zraenja). Za osobe koje rade sa izvorima ionizirajueg
zraenja su jasno definisane zone izloenosti apsorbovanim dozama, u jednoj godini, za ona
soiva, za kou.
Pakovanje i ambalaa
Pakovanje ovih materija zavisi od mnogo faktora (vrste materije, koliine radionukleida
koje sadri ta materija, toplote koja se razvija tokom radijacije, mogunost curenja radioaktivne
opasne materije). Generalno, ralikujemo sljedea pakovanja:
VRSTO INDUSTRIJSKO PAKOVANJE TIP 1, 2 i 3
PAKOVANJE TIPA A (vibracije, integritet sprava za zatvaranje, amb.mat. zatita svih
ventila od sluajnih curenja,)
PAKOVANJE TIPA B (vei zahtjevi za pakovanje, ne zahtijevaju kontrolu)
PAKOVANJE TIPA C
Transport
Radioaktivne materije ne smiju da se prevoze u unutranjem transportu sa ostalim
ivotnim namirnicama

5.2.8. Korozivne materije

Njihova osnovna osobina je da u dodiru sa drugim materijama ili organizmima izazivaju
njihova oteenja ili unitenje. Dijele se na:
VEOMA OPASNE (u dodiru sa tkivom u roku od 3 minuta izazivaju odumiranje);
OPASNE (pri dijelovanju na tkivo u periodu od 3-60 minuta razaraju tkivo u periodu od
14 dana);
MANJE OPASNE (razaranje tkiva e se nastaviti posle 14 dana ako je tkivo bilo izloeno
izmeu 60 minuta i 4 sata).
Prema hemijskom sastavu razlikujemo podijelu na KISELINE i BAZE. Kiseline i baze
moemo razvrstavati po pH vrijednosti. Ako je pH vrijednost izmeu 0 i 6,9 u pitanju su kiseline,
a ako je pH vrijednost izmeu 7,1 i 11, rije je o bazama.
Pakovanje i ambalaa
U zavisnosti od stepena opasnosti koji predstavljaju u transportu, ove materije se pakuju
u tri vrste ambalae:
Ambalana grupa I (u dodiru sa tkivom u roku od 3 minuta izazivaju odumiranje);
Ambalana grupa II (pri dijelovanju na tkivo u periodu od 3-60 minuta razaraju tkivo u
periodu od 14 dana);

Student je uvijek na prvom mjestu!

32

Ambalaana grupa III (razaranje tkiva e se nastaviti posle 14 dana ako je tkivo bilo
izloeno izmeu 60 minuta i 4 sata).

5.2.9. Razne opasne materije

Klasu 9 ine razne opasne materije koje obuhvataju rastvore i smijese ovih materija koje
su tetne vie ili manje kada se nalaze u koncetrovanom obliku. Tu spadaju i ostale opasne
materije koje se ne mogu svesti u neke druge razrede (azbest, magnetni materijali). U ovu grupu
spadaju i sirovine od kojih se proizvode opasne materije kao i otpaci ako imaju svojstvo tih
materija.
Otpad predstavlja jednu od moguih ostalih opasnih materija. On moe biti opasan ili
neopasan, u vrstom ili tenom stanju. Moe se javiti i kao organski ili neorganski. Prema mijestu
nastanka otpad moe biti iz domainstva, industrije ili komercijalnost sektora. Prema nainu
upravljanja sa otpadom razlikujemo: vrsti, opasni i radioaktivni otpad.
Radioaktivni otpad moe biti prema svojoj aktivnosti:
NISKE (medicinski, industriji, skladiti se u kontejnere, plitke rovove)
SREDNJE (hemijske komponente i dijelovi nuklearnog reaktora)
VISOKE (nuklearno gorivo, ima ga 3% a daje 95% ukupne radioaktivnosti)
radioaktovnosti.

Student je uvijek na prvom mjestu!

33

PITANJA ZA PRIPREMU
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.

Nabrojati meunarodne propise po kojima se vri transport opasnih materija!

Objasniti vanost UN broja! (2-3 reenice)
Nabrojati klase opasnih materija!
Napisati cjelokupan postupak obiljeavanja pakovanja sa kombinovanom ambalaom!
Nabrojati koji se dokumenti moraju nalaziti u vozilu prilikom transporta opasne robe!
Nabrojati dodatnu opremu na vozilu!
Nabrojati neke od naina uvrivanju opasnih tereta tokom transporta! (4 nabrajanja)
Nabrojati glavne i ostale uesnike u transportu opasne robe!

Upitajte se: Da li smo neto nauili na kraju?

(******)

Student je uvijek na prvom mjestu!

34