Professional Documents
Culture Documents
Fluidii
Fluidii
Fluidii
Maxinski fakultet
MEHANIKA FLUIDA B
Beograd, 2009.
Sadraj
1 Osnovni pojmovi i fiziqka svojstva fluida
1
1
2
2
3
4
5
5
6
8
9
9
9
10
11
12
14
3 Mirovae fluida
22
22
23
24
25
4.7
4.8
4.9
26
30
31
32
37
42
44
47
48
4.6
133
5.2.1 Kvalitativna analiza uti
aja trea i smi
ajni napon . . . . . . . 134
5.2.2 Viskozne sile. Analiza sila u dinami
i viskoznog fluida . . . . . . 135
Karakteristiqni bezdimenzijski brojevi - meusobni odnosi sila u strujnom
po u - zakoni sliqnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 136
5.3.1 Zakoni sliqnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 136
5.3.2 Formirae karakteristiqnih bezdimenzijskih brojeva i ihov fiziqki smisao . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 137
Model viskoznog fluida. Opxti izrazi za povrxinske sile . . . . . . . . . 139
5.4.1 Analiza povrxinskih sila u viskoznom fluidu . . . . . . . . . . . . . 139
5.4.2 Izvoee diferen
ijalnogizraza (5.17), tj. (5.19) pomou elementarne
kontrolne zapremine dV = dxdydz . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 140
5.4.3 Viskozna sila za nestix iv utnovski fluid . . . . . . . . . . . . . 140
Integralni i diferen
ijalni obli
i jednaqine koliqine kretaa . . . . . 141
5.5.1 Jednaqina koliqine kretaa. Navije-Stoksove jednaqine . . . . . . . 141
5.5.2 Zakon koliqine kretaa u integralnom obliku - primena u tehniqkoj
praksi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 143
Reimi strujaa - laminarna i turbulentna strujaa . . . . . . . . . . . . . 144
5.6.1 Laminarna strujaa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 144
5.6.2 Hidrodinamiqka stabilnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 144
5.6.3 Turbulentna strujaa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 145
Fiziqko-matematiqke osnove turbulentnih strujaa . . . . . . . . . . . . . . 146
5.7.1 Svojstva turbulentnih strujaa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 146
5.7.2 Rejnoldsov eksperiment . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 146
5.7.3 Rejnoldsova statistika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 147
5.7.4 Analiza osredavaa sila u vremenu i novi fiziqki efekti . . . . 149
5.7.5 Fiziqka znaqea korela
ija u i u v . Rejnoldsov, turbulentni
smi
ajni napon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 153
5.7.6 Proseqne vrednosti proizvoda fluktua
ionih brzina i Rejnoldsovi
(turbulentni) naponi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 156
5.7.7 Jednaqina koliqine kretaa vremenski osredenog strujaa - Rejnoldsove jednaqine turbulentnog strujaa nestix ivog fluida . . . 157
5.7.8 Jednaqina kontinuiteta za turbulentno strujae nestix ivog fluida 159
5.7.9 Rejnoldsove jednaqine za utnovski nestix iv fluid izraene posredstvom Rejnoldsovih napona . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 159
5.7.10 Opxte stae napona pri turbulentnom strujau . . . . . . . . . . . . 161
Laminarno strujae kroz prave krune
evi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 163
5.8.1 Profil brzine i pad pritiska . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 163
5.8.2 Sreda brzina u . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 165
5.8.3 Izraz za pad pritiska. Gubitak energije usled trea. Koefi
ijent
trea . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 166
5.8.4 Fluks koliqine kretaa. Presek sa neravnomernim profilom brzine.
Korek
ioni koefi
ijent - Busineskov koefi
ijent . . . . . . . . . . . 167
2
5.8
5
169
169
171
172
172
173
174
175
180
183
183
184
185
190
190
191
gas-qvrsta faza
gas-teqnost
Ventilator,
kompresor
Pneumatski transport
Strujaa
gasqvrsta faza
Strujaa
praxkastih
materijala
Dinamika
gasova
Gas
MATERIJA
Gas
Strujaa
teqnostqvrsta faza
Hidrauliqki
transport
M >1
M 1
Strujaa
u atmosferi
1111111111111111111111111111111111111
0000000000000000000000000000000000000
0000000000000000000000000000000000000
1111111111111111111111111111111111111
0000000000000000000000000000000000000
1111111111111111111111111111111111111
0000000000000000000000000000000000000
1111111111111111111111111111111111111
0000000000000000000000000000000000000
1111111111111111111111111111111111111
0000000000000000000000000000000000000
1111111111111111111111111111111111111
0000000000000000000000000000000000000
1111111111111111111111111111111111111
0000000000000000000000000000000000000
1111111111111111111111111111111111111
0000000000000000000000000000000000000
1111111111111111111111111111111111111
0000000000000000000000000000000000000
1111111111111111111111111111111111111
Qvrsta faza
M 1
Teqnost
Hidrodinamika
Pumpe
Hidraulika
Talasi
Jonizovani gas
Civilna
avija
ija
Nadzvuqna
strujaa
Hipersoniqna
strujaa
Plazma
Strujaa
gas-teqnost
K uqae,
kondenza
ija
Reologija
Neutnovski fluidi
Bio-fluidi
Brodovi
MEHANIKA FLUIDA
Mehanika fluida igra veliku ulogu u nau
i i tehni
i. Primene se, grubo govorei,
mogu podeliti u dve razliqite grupe.
(a) Opstrujavae tela, na primer, motornih vozila, aviona, zgrada, plovnih objekata.
Ovde je od interesa spo axe strujae, tj. brzina, pritisak, gustina i temperatura
u blizini tela i daleko od ega. To omoguuje izraqunavae, na primer, dejstva sile
na opstrujavano telo.
Strujae kroz kanale, vodove, maxine i qitava postrojea. U ovom sluqaju su od
interesa unutraxa strujaa, tj. strujaa u
evima, difuzorima, mlazni
ima. Ovde
su vani uti
aji trea koji se manifestuju kroz padove (gubitke) pritiska.
Prirexavau aktuelnihtehniqkihproblema najqexese pojav uju obe grupe problema.
Mnogobrojne primene su u oblastima strujnih maxina, pro
esne tehnike, vazduhoplovstva,
energetskog i saobraajnog maxinstva, aerodinamike zgrada, meteorologije, geofizike i
drugo.
Kvantitavni opis strujaa podrazumeva poznavae, tj. odreivae brzine U~ (u, v, w),
pritiska p, gustine i temperature T u svakoj taqki ~r(x, y, z) posmatranog po a u bilo
kom trenutku t. Drugim reqima, pretpostav a se egzisten
ija ovih fiziqkih veliqina
kao funk
ija prostorno-vremenske taqke, tj f = f (~r, t) = f (x, y, z, t), gde je f = U~ , , p, T .
Ovo pripada oblasti mehanike kontinuuma. Ukupno je xest zavisno i qetiri nezavisno
promeive. Za odreivae 6 nepoznatih veliqina potrebno je 6 jednaqina, tj. fiziqkih,
osnovnih zakona nauke o strujau koji se obiqno formulixu u obliku zakona odraa
(tabela 1.1).
Fiziqki
(znaqee)iskaz
Broj jednaqine
Vrsta
jednaqina
1
3
1
1
skalarna
vektorska
skalarna
skalarna
MEHANIKA FLUIDA
T
viskozan
viskozan
fluid
fluid U 11111111111111111111111111111
00000000000000000000000000000
000000000000000000000000
111111111111111111111111
00000000000000000000000000000
11111111111111111111111111111
000000000000000000000000
111111111111111111111111
T
( 6= 0)
graniqni
sloj
Slika 1.2. Brzinski i temperaturski graniqni sloj na poduno opstrujavanoj ploqi; U - brzina
spo axeg neporemeenog strujaa; - deb ina graniqnog sloja; - dinamiqka viskoznost fluida;
T - temperatura spo axeg strujaa; T - temperatura na ploqi; - deb ina temperaturskog
graniqnog sloja.
U sluqaju da je pored uti
aja trea vano i prenoxee toplote, onda se osim brzinskog
graniqnog sloja pojav uje i temperaturski graniqni sloj. Uzrok je u potpuno analognim
pojavama: treu i prenoxeu toplote.
MEHANIKA FLUIDA
Statistiqka fizika
Molekularna struktura materije
(molekuli, atomi)
preqnik molekula d 10
m
Vazduh u ko
ki zapremine 1 mm
sredi slobodni put molekula l = 10 m
PSfrag repla
emen
2, 7 10 molekula
sreda brzina molekula V = 500 m/s
broj sudara u sekundi 5, 5 10
10
16
MEHANIKA FLUIDA
Fluidni deli je deo materije vrlo male zapremine u kojoj se promene svih veliqina (p,
T , , ...) mogu zanemariti, pa ima smisla govoriti o temperaturi delia, gustini delia
i sliqno. S druge strane, meutim, fluidni deli je toliko "velike zapremine koja
jox uvek sadri vrlo mnogo molekula, tako da je hipoteza kontinuuma, tj. neprekidnosti
sredine zadovo ena.
PSfrag repla
emen
fluidni deli
~
U
dm
dV
V
V m
lim
V 0
(V M)
= (M).
Fluidni deli je u fenomenoloxkom smislu mehanike kontinuuma definisan elementarnom masom dm = dV koja je konstantna, ne mea se. Meutim, iako delii imaju
uvek istu masu, dm = const , ihova gustina (x, y, z, t) = dm/dV , a time i zapremina i
oblik se mogu, ali ne moraju, meati tokom vremena. To vodi ka pitau stix ivosti i
deformisaa neprekidne sredine.
Napomena: Sa matematiqke taqke gledixta je vano da se deli moe zamisliti i kao
elementarna ko
ka, va ak, tetraedar, lopta ili bilo koje drugo pravilno ili
nepravilno geometrijsko telo. To je posledi
a vrlo malih dimenzija delia
(koje su pak neizmerno vee od dimenzija molekula), pa egov oblik ne igra
ulogu pri posmatrau i fiziqko-matematiqkom modelirau.
MEHANIKA FLUIDA
brzina molekula je pro(a) Braunovo molekularno kretae kod gasa. Sreda statistiqka
V
r
odbijae
privlaqee
Slika 1.4.
MEHANIKA FLUIDA
PSfrag repla
emen
dV
dV
m V
m V
(fluidni deli)
1 = 2 = = const
nestix iv fluid
PSfrag repla
emen
Slika 1.5. Nestix iv fluid, = const , mase m = const u dva trenutka t i t .
trajektorija fluidnog delia
t = t1
t = t2
2
dV2 6= dV1
1 dV1
m V1
m V2 6= V1
t = t1
t = t2
6= const
1 dV1 = 2 dV2
dV2 6= dV1
1 6= 2
6= const
(stix iv fluid)
Napomene: (a) Pri velikim promenama pritiska (hidrauliqki udar, podvodne eksplozije)
nestix iv fluid (uglavnom teqnost) ponaxa se kao stix iv.
(b) Pri sporom, laganom strujau gasa, kada su promene pritiska male, gas se ponaxa prilino kao nestix iv fluid (problemi termotehnike, klimatiza
ije,
vetila
ije i drugo).
(dV ) 1
p dV
(dV )
1
dV = const
dV +
= 0 = s =
p
p
p
uti aj pritiska
MEHANIKA FLUIDA
p T1
=
.
1
p1 T
Dakle, gustina se kod idealnog fluida mea propor
ionalno pritisku i obrnuto propor
ionalno temperaturi! Rela
ijom (1.1) definisani su baroklini fluidi. Meutim,
u mnogim pro
esima gustina isk uqivo, taqnije reqeno mnogo vixe zavisi od pritiska
nego od temperature, koja naknadno, ako je potrebno, moe da se izraquna. Takva klasa
fluida su barotropni fluidi
= (p),
(1.3)
koji e se u ovom kursu uglavnom i prouqavati. Oqigledno je da u ovu grupu spadaju fluidi
qija je jednaqina staa pokorava jednaqini staa za idealni gas, kao i konstitutivna
jednaqina oblika
p
p
(1.4)
=
= const,
MEHANIKA FLUIDA
Kinetiqka teorija gasova - pro
esi molekularnog prenosa mase, impulsa i energije difuzija, viskoznost, toplotna provod ivost.
y
V
u(y + l)
yl
u(y l)
V
U0
1111111111111111111111
0000000000000000000000
0000000000000000000000
1111111111111111111111
u(y)
h
u(y) = U0
11111111111111111111111
00000000000000000000000
00000000000000000000000
11111111111111111111111
00000000000000000000000
11111111111111111111111
y
h
F
U0
u
=
=
A
h
y
graniqni sloj
6= 0, 6= 0
1111111111111111111111111111
0000000000000000000000000000
0000000000000000000000000000
1111111111111111111111111111
0000000000000000000000000000
1111111111111111111111111111
Slika 1.8. Kuetovo (Couette) strujae (smi
ajno strujae u ravanskom pro
epu) i spo axe strujae - graniqni sloj. Smi
ajni napon - unutraxe tree, dinamiqka viskoznost; - prijaae
(lep ee) fluida na qvrstim povrxima.
Promena brzine, tj. profil brzine u(x, y) je posledi
a delovaa athezionih i kohezionih meumolekularnih sila. Ta meudejstva se ispo avaju u prav
u tangente kao
tangen
ijalni, tj. smi
ajni napon definisan izrazom
u
=
( utn, 1687)
(1.6)
.
y
MEHANIKA FLUIDA
10
Viskoznost je makroskopski efekat molekularne, tj. mikroskopske razmene impulsa pojedinih fluidnih delia, koji se ispo ava kao unutraxe tree fluida u vidu smi
ajnih
napona i sila trea. Veliqina je koefi
ijent dinamiqke viskoznosti, tj. dinamiqka
viskoznost i predstav a fiziqko svojstvo fluida. Kinematiqka viskoznost se definixe
kao = /.
10 [ Pa s 10 [ m /s
vazduh
18,2
15,11
voda
1002
1,004
silikonsko u e 130950
135
6
Napomena:
(!)
teqnosti
gasovi i pare
T
Kod
gasova se sa poveaem temperature poveava i brzina molekula (T V jer je
V T ), a samim tim i prenoxee impulsa pri sudaru molekula, xto saglasno izrazima
(1.5) i (1.6), tj. rela
iji = V l, dovodi do porasta viskoznosti .
Kod teqnosti, meutim, meumolekularne sile imaju odluqujuu ulogu, tako da sa porastom temperature, slabi meusobna veza molekula, delii se lakxe pokreu, viskoznost
opada (slika 1.9).
U literaturi se daju mnogobrojne empirijske formule, tabele i dijagrami za odreivae u funk
iji od T i p za razliqite fluide. U ovom kurs navode se dve karakteristiqne
1
3
MEHANIKA FLUIDA
11
=
0
T + Ts
T
T0
3/2
Saterlend (Sutherlend)
kinetiqka teorija gasova
T
T0
n
(1.7)
Empirijska
formula
T
T
(1.8)
= exp
T +T
T +T
Za vodu su vrednosti konstanti T = 506 K, T = 150 K i pri pritisku p = 1 bar su
PSfrag repla
emen
referentne vrednosti T = 273, 16 K i = 1, 793 mPa s
0
C C
D D
uC = uA +
B
yx
dy
d
A
C
u(x, y)
dy
brzine
C
D D
uC
d
uA
u
dy
y A
tg(d) d =
CC =
CC
AC
u
dy dt, AC = dy
y
d
u
=
dt
y
(1.9)
Veliqina predstav a brzinu deforma
ije, promenu oblika fluidnog delia u jedini
i vremena, tj. brzinu deformisaa fluidnog delia, koja je u ovom sluqaju izraena
brzinom promene ugla smi
aa , tj. brzinom promene oblika delia. Druga vrsta deformisaa, tj. brzina promene zapremine fluidnog delia razmotrie se u okviru jednaqine
kontinuiteta.
MEHANIKA FLUIDA
12
11111111111111
00000000000000
00000000000000
11111111111111
00000000000000
11111111111111
F
=
A
(Huk, 1678)
napon deforma
ija
Hukov reoloxki model
G - modul smi
aa (klizaa)
- ugao smi
aa (klizaa)
= G
R. Hooke (1635-1703)
( utn, 1687)
napon brzina deforma
ije
Reoloxki model utnovskog fluida
linearna zavisnost izmeu napona
i brzine deformisaa!
-kofi
ijent propro
ionalnosti je !
=
Reologija je nauka koja izuqava meuzavisnosti naponskog i deforma
ionog staa neprekidne sredine, tj. kontinuuma. U praksi se qesto pojav uje opxta reoloxka zavisnost
= f ()
. Ako je f linearna funk
ija onda se radi o utnovskim fluidima (voda,
vazduh, tehniqka u a). Nelinearnim funk
ijama f () opisani su neutnovskim fluidima
(suspenzije, polimeri, u ane boje i drugo). Zajedniqka reoloxka zakonitost prikazuje se
stepenom funk
ijom
MEHANIKA FLUIDA
elastiqne
materije
id
u
l
vf )
o
m
iB nga e paste
n
(zub
13
pseudoplastiqni fluidi (n < 1)
(rastvori viskopolimernih materija)
utnovski fluid (n = 1)
neviskozan fluid
Slika 1.11. Reoloxki dijagram - funk
ija napona od brzine deformisaa - krive teqea.
Rn
~n
Rm
N
M
A
F~
M
p~n
pnn
~n2
~t
M
M
dA
p~n2
pnt
F~
~r
~k
~i
~n
p~n1
A1
~n1
dV
m V
0 ~j
|~n| = |~t| = 1
p~n
A2
~n
Slika 2.1. Masene i povrxinske sile. Vektori napona ~p ~p (~r; t; ~n ) i p~ ~p (~r; t; ~n ) u taqki
M zavise od orijenta
ije povrxi A i A , tj. od ihovih jediniqnih vektora ~n i ~n normala u
taqki M. Komponentne vektora napona ~p u taqki M u prav
u normale (p ) i tangente (p ) na
povrxini
u dA u taqki M.
1
n1
n2
nn
nt
Masene sile su: gravita
ione sile (sila Zem ine tee), iner
ijalne sile (
entrifugalna, Koriolisova), elektromagnetne sile (Loren
ova - kada elektroprvodni fluid
struji u magnetnom i elektriqnom po u), sile koje se jav aju pri razliqitim hemijskim
reak
ijama i druge. Vektorsko po e jediniqne masene sile F~ (~r, t), koje moe da bude homogeno ili nehomogeno, sta
ionarno ili nesta
ionarno, odreeno je rela
ijom
Rm
Rm
Rm
1
1 dRm
= lim
=
lim
=
.
V 0 V
m
V 0 V
dV
(2.1)
Masena sila koja deluje na jedan fluidni deli je dR~ , a ukupna, tj. rezultujua masena
sila koja deluje na izdvojenu koliqinu fluida mase m i zapremine V je R~ i one su
~ =
F
lim
mM
MEHANIKA FLUIDA
15
definisane izrazima
dRm = F~ dV
~m =
R
(2.2)
~ dV .
F
Uti
aj okoline (teqnosti, gasa, qvrstih povrxi i drugog) preko povrxi A na izdvojenu
koliqinu materije, tj. neprekidne sredine mase m u posmatranoj zapremini V se prikazuje
neprekidnim vektorskim po em povrxinskih sila, qijim se svoeem na jedini
u povrxi
dobija vektor napona p~ u proizvo noj taqki strujnog prostora.
n
p~n
dRn
Rn
=
= ~pn (~r, t; ~n) .
= lim
A0 A
dA
MA
(2.3)
~
p~ dA .
=
R =
(2.4)
dR = p~ dA
n
Vektor napona ~p , saglasno oznakama na sli
i 2.1, moe da se prikae preko svojih
komponenti u obliku
p~ = p ~i + p ~j + p ~k = p ~n + p ~t,
(2.5)
pri qemu veliqine
n
nx
ny
dN
N
=
pnn~n = lim
A0 A
dA
nz
nn
nt
dT
T
~
=
pnt t = lim
A0 A
dA
i
predstav aju vektor normalnog napona i vektor smi
ajnog, tj. tangen
ijalnog napona.
Primenom treeg utnovog zakona i u skladu sa oznakama na sli
i 2.1, dobija se rela
ija
p~ dA = ~
p dA
=
p~ = ~
p .
(2.6)
Sa slike 2.1 se uoqava da kroz taqku M, u kojoj je potrebno odrediti stae napona, prolazi beskonaqno mnogo povrxi sa razliqitim orijenta
ijama, tj. razliqitim jediniqnim
vektorima normale ~n, tako da je saglasno izrazu (2.3), po e vektora napona ~p nejednoznaqno vektorsko po e. Naime, p~ u taqki M ne zavisi samo od vektora poloaja ~r i
vremena t, ve i od orijenta
ije povrxi ~n koja kroz tu taqku prolazi. Na to ukazuje
(sl. 2.2), tj. to i jeste smisao oznake "n" u obeleavau vektora napona p~ .
Prin
ip napona Koxija (Cauchy, 1789-1857) i Koxijeve jednaqine (1822) su razrexile
ovaj problem u mehani
i kontinuuma. U tom
i u se iz fluida zapremine V (sl. 2.1)
izdvaja elementarna koliqina fluida zapremine V u obliku tetraedra, sl. 2.2, i na tu
n
MEHANIKA FLUIDA
16
(2.7)
~a V = F~ V + ~
pn An + p~x Ax + ~py Ay + p~z Az .
| {z }
| {z }
|
{z
}
iner
ijalna
sila
masena sila
z
Ax
~n
Ay
p~y
p~n
p~x
~i
~j
Az
~k
p~z
zx
xz
~a
pyy~j
zz
Ax
F~
~k
p~x
pyz~k
p~y
xx
zy
yz
xy yx
p~x
pyx~i
x
yy
~r
z1
x1
~i
~j
p~z
y1
(2.9)
jer je
i
Posle de ea jednaqine (2.7) sa povrxini
om A i korixea rela
ija (2.9) dobija se
Koxijeva jednaqina
p = ~p n + p~ n + p~ n
~
(2.10)
koja predstav a osnovnu, fundamentalnu jednaqinu za analizu staa napona u mehani
i
neprekidne sredine. Ona vai za bilo koji vektor ~n. Dakle, stae napona u proizvo noj
taqki M fluida potpuno je odreeno vektorima napona p~ , p~ i p~ , tj. ako se zna stae
napona u tri ravni koje odreuju proizvo nu taqku, onda se ono zna i sa bilo koju qetvrtu
ravan, odreenu sa ~n koja prolazi kroz tu taqku.
Poznato je da se vektorska jednaqina (2.10) moe napisati u razliqitim skalarnim i
matriqnim obli
ima. Na primer, ako se izraz za p~ (sl. 2.2),
n
x x
y y
z z
MEHANIKA FLUIDA
17
px
~
|{z}
pxx~i
| {z
}
normalni napon
vektor napona
za povrx qija je
normala paralelna
osi x
(2.11)
pxy~j + pxz~k
|
{z
}
(2.12)
pkmnk = pkm nk ,
(2.13)
m, k = x, y, z.
Sumira se po k!
NAPOMENA 1: Uvoeem indeksne nota ije i pravila o sumirau po ponov enim indeksu, jednaqina (2.10) dobija oblik
(2.14)
i = 1, 2, 3.
p
p
p
P = || p || = P = p
(2.17)
p
p .
n
nj
ij i
ij
ij
ij
ij
xx
yx
zx
xy
yy
zy
pxz
pyz
pzz
Svaka komponenta p ima jasnu fiziqku interpreta
iju, jer predstav a komponentunapona
koja deluje na povrx qija je spo axa normala paralelna osi i i usmerena je u j prav
u.
Pojedinaqne komponente napona p matri
e (2.17) saglasno izrazima (2.10)-(2.16), zavise od
izbora koordinatnog sistema, meutim tenzor P je fiziqka veliqina koja jednoznaqno
odreuje stae napona u taqki fluida P = P (~r, t) i ne zavisi od izbora koordinatnog
sistema, tj. invarijantan je u odnosu na ega.
NAPOMENA 2: U literaturi je qesto pored ovih oznaka p koriste i oznake za normalne napone i (i 6= j) za smi
ajne napone. Shodno ovome uvode se sledea ekvivalentna
ij
ij
ij
ij
kk
MEHANIKA FLUIDA
oznaqavaa:
18
Normalni naponi
pxx = xx = 11
pxy = xy = 12
pyy = yy = 22
pxz = xz = 13
pzz = zz = 33
pyz = yz = 23
(2.18)
pnx
yx
zx
pny = xy
pnz
xz
yy
zy ny .
zz
nz
xx
yz
nx
(2.19)
Simetriqnost
(2.20)
Tenzor napona je simetriqan. Dokaz se izvodi primenom jednaqine o momentu koliqine kretaa.
ij = ji xy = yx , xz = zx , yz = zy
II
(2.21)
U najopxtijem sluqaju povrxinskih sila normalni nay
poni u proizvo noj taqki M fluida meaju se sa promenom orijenta
ije povrxi (rota
ija koordinatnog sistema
0xyz 0x y z ) u toj taqki (na primer, 6= ). Me0
y
utim, zbir normalnih napona na tri meusobno ortogox
nalne ravni u jednoj taqki predstav a invarijantu. Dax
kle, zbir elemenata na glavnoj dijagonali tenzora napona
P je skalarna veliqina invarijantna u odnosu na orijenta
iju koordinata.
Izraz (2.21), saglasno rela
ijama (2.18), glasi:
+
+
+ + =
(2.22)
x x + y y + z z = xx + yy + zz .
xx
x x
11
III
22
33
1 1
2 2
3 3
Svojstvo normalnih napona za sluqaj kada ne deluju smiqui, tj. tangen ijalni naponi
MEHANIKA FLUIDA
19
Nepostojae smi
ajnih napona je, saglasno izrazima (2.5), (2.15) i (2.18), definisano
rela
ijom
p = 0 = 0, i 6= j
= = =0.
(2.23)
Stae napona odreeno je normalnim naponima
p~ = p ~n ~n, p~ = ~i, . . . , p~ = ~k.
(2.24)
Uvrxtavaem rela
ija (2.24) u Koxijevu jednaqinu (2.10) dobija se
nt
ij
nn
xy
nn
xx
xz
yz
zz
(2.25)
Dakle, ako su smi
ajni naponi jednaki nuli, onda normalni naponi u datoj taqki
ne zavise od orijenta
ije povrxi, tj. normalni napon je i jednoj taqki isti za sve
prav
e.
nn
xx
yy
zz
1 1
11
ij
ij
nn
xx
yy
zz
ij
ij
ij
xx
xx
yy
yy
zz
zz
MEHANIKA FLUIDA
20
pri qemu gori indeks oznaqava da se radi o normalnim naponima usled viskoznosti, tj. normalnih viskoznim naponima. Veliqine , i, j = 1, 2, 3, su smi
ajni naponi
koji su direktna posledi
a viskoznosti fluida. U ovakvom po u napona, saglasno izraz
u (2.21), zbir normalnih napona je invarijantan i ima svojstvo pritiska. Uopxtavaem
ovog pojma pritiska izraava se sledeom hipotezom: pritisak je negativna sreda aritmetiqka vrednost normalnih napona. Dakle, pritisak u viskoznom fluidu se definixe
prvom invarijantom tenzora napona u obliku
1
p = ( + + ) .
(2.29)
3
Skalarno po e pritiska u viskoznom fluidu, tj. hidrodinamiqki pritisak u nekoj
taqki fluida odreuje se pomou ukupnih normalnih napona.
ij
xx
yy
zz
Model napona
~ =0
U
pnt = 0
pnn = nn =
xx = yy =
p~y = p ~j
p~z = p ~k
zz = p
ij = 0
Dinamika
neviskoznog
fluida
~pn = p ~n
~px = p~i
pij = p ij
P = p E
~ 6= 0, = 0
U
P = || pij || = 0
0
Dinamika
viskoznog fluida
~ 6= 0, 6= 0
U
p 0
0 p
1 0 0
E= 0 1 0
0 0 1
Model napona
p~n = p~n + p~n
pij = p ij + pij
P = pE + T
p = 31 (xx + yy + zz )
ij =
1, i = j
0, i 6= j
xx
yx
zx
T = xy
yy
zy
xz yz zz .
MEHANIKA FLUIDA
21
~n =
R
Dinamika
neviskoznog
fluida
p~n dA =
p ~n dA =
grad dV P~
Gaus-
Ostrogradski
(sila pritiska)
Teorema
Gaus-Ostrogradskog
~ 6= 0, = 0
U
(. . . )dV
x
nx (. . . )dA =
Dinamika
viskoznog fluida
~n =
R
p~n dA =
(~
px nx + p~y ny + p~z nz ) dA
~ 6= 0, 6= 0
U
Gaus- =
Ostrogradski
~
px ~
py
~
pz
+
+
x
y
z
dV
PSfragNAPOMENA
repla
emen
3: Naponi i povrxinske sile u proizvo nim prav
ima
Stae napona moe da se opixe pomou komponenata kako sledi
pij =
i
dRj
dAi
i,j=x,y,z
pxz xz =
dRz
.
dAx
xy
xx
x
z
dAi
pij
xz
pij ni dA
Gaus-Ostrogradski
pij
dV.
xi
Dakle, za izraqunavae dejstva povrxinske sile na masu fluida u zapremini V ograniqenoj povrxi A dovo no je poznavati po e napona samo na graniqnoj povrxi A, a ne i
unutar zapremine V .
3 Mirovae fluida
3.1 Stae napona. Statiqki pritisak
Iz poglav a 1.2 i 2.2.3 sledi
p~n = p~n,
p = p~i ,
(3.1)
= x, y, z.
je skalar!
Tako se stae napona u stati
i saglasno sli
i 2.7 moe prikazati slikom 3.1.
z
p~x ~
px = (p~i ) = p~i
p~n
~n
M
y
Slika 3.1.
fluida.
p~z ~
pz = p ~k
Povrxinske sile koje deluju na fluidni deli oblika tetraedra u sluqaju statike
pn = pnn ~n = p ~n,
~
~px = p~i,
~py = p ~j,
~pz = p ~k
U fluidu koji miruje jedina postojea normalna komponenta napona ne zavisi od orijenta
ije povrxi i u svakoj taqki tog fluida je
pnn = pxx = pyy = pzz = p
MEHANIKA FLUIDA
23
Kao xto je reqeno u uvodu, pri mirovau fluida naponsko stae u fluidu se svodi
na pritisak. Osnovna jedini
a u SI sistemu za pritisak je paskal - [Pa]. Alternativna
jedini
a za pritisak, koja se qesto koristi u mehani
i fluida je bar - 1bar = 100000 Pa
10 Pa.
5
A
(pm )A
Atmosferski pritisak
V
pA
(pv )B
pa
pB
Definiximo sada pojmove vezane za pritisak, a koje emo qesto sretati. To su:
Atmosferski pritisak - predstav a pritisak okolnog vazduha, i on je funk
ija
vremenskih uslova i nadmorske visine. Oznaqava se sa p ili p . U naxim prora
hunima najqexe se uzimati da je p = const, i da ta vrednost iznosi priblino
p 1 bar, taqnije p = 101325 Pa . Ova vrednost predstav a tzv. standardnu atmosferu.
Apsolutni pritisak - apsolutni pritisak se meri u odnosu na apsolutnu nulu
pritiska (vidi sliku sliku 3.2), i on u fluidu moe biti mai, jednak ili vei od
atmosferskog. Oznaqava se sa p.
Natpritisak - ako je u nekoj taqki fluidu pritisak vei od atmosferskog, onda se u
toj taqki moe definisati natpritisak koji predstv a razliku apsolutnog pritiska
u toj taqki i atmosferskog pritiska. Oznaqava se sa p .
Potpritisak - ako je u nekoj taqki u fluidu pritisak mai od atmosferskog, onda
se u toj taqki moe definisati potpritisak koji predstav a razliku atmosferskog
pritiska i apsolutnog pritiska u toj taqki. Oznaqava se sa p .
a
pA = pa + (pm )A
pB = pa (pv )B
(pm )A
(pv )B
MEHANIKA FLUIDA
24
A
~n
m
dA
~ n = dP
~ = p~ndA
dR
dV
f~
mirovaa.
(3.2)
koja se u ovom sluqaju svodi na silu pritiska P~ . U izrazu (3.2) je korixena formula
Gaus-Ostrogradskog
(3.3)
gradp dV.
p~n dA =
Primenom prvog utnovog zakona na izdvojenu masu fluida u zapremini V ograniqenoj
sa povrxi A dobija se
~n =
R
p~n dA =
p~n dA =
~i = 0
F
p dV = P~
~m + R
~n = 0
R
f~ dV +
V
gradp dV = 0,
(3.4)
Jednaqina (3.4) predstav a integralni oblik Ojlerove jednaqine statike. Kako je zapremina V potpuno proizvo na, a zapreminski integral jednak nuli, onda, pod pretpostavkom
da je podintegralna funk
ija neprekidna, mora integrand biti jednak nuli kako sledi:
grad p = f~ .
(3.5)
Jednaqina (3.5) predstav a diferen
ijalni oblik Ojlerove jednaqine.
Napomena 1: O obliku povrxi p = const
Iz vektorske jednaqine (3.5) sledi: skalarno po e pritiska se tako formira da povrxi
konstantnog pritiska (izobarske povrxi) p = const u svakoj svojoj taqki za normalu imaju
zadato po e masenih sila f~(~r)! Vektori p i f~ su meusobno kolinearni vektori.
V
f~ p dV = 0.
MEHANIKA FLUIDA
p
f~
p = const
25
Kada su izobarske povrxi ravne, a kada krive? To zavisi
od karaktera (prirode) masenih sila f~. Oqigledno, kada
je vektorsko po e sila f~ homogeno (f~ 6= f~(~r) f~ = const)
povrxi p = const moraju biti ravne povrxi! Za sluqaj nehomogenog po a masenih sila f~, povrxi konstantnog pritiska (izobarske povrxi, ekvipritisne povrxi) su krive
povrxi!
Zadato
Ojlerova
jednaqina
nestix iv fluid)
barotropan fluid)
baroklin fluid)
(homogeno po e)
(nehomogeno po e)
= const
= (p)
(
= (p, T ) (
f~
f~ = const
f~ = f~(~r)
Trai se
p(~r) = p(x, y, z)
Dobija se
(1) p(M) (pritisak u bilo kojoj taqki
M u fluidu - po e pritiska)
(2) p = const (jednaqina izobarskih
povrxi)
(3) P~ = p ~n dA (sila pritiska)
A
p
= fy
y
p
= fz ,
z
~ = dx~i + dy ~j + dz ~k
dr
~
dp = f~ dr
dp = (fx dx + fy dy + fz dz)
(3.6)
MEHANIKA FLUIDA
26
in
2. Nehomogeno po e sila
Centrifugalna sila pri rota
iji konstantnom ugaonom brzinom oko vertikalne
ose z
f~ = 2 ~r = 2 x~i + 2 y~j = 2 x, 2 y, 0
Strogo uzevxi, ovaj sluqaj ne pripada oblasti statike fluida. Meutim, kada se u
sistemu postigne rota
ija fluida kao krutog tela, onda se mogu primeniti analizirane jednaqine.
Kada fluid miruje u po u zem ine tee, vektorsko po e zapreminskih sila je konstantno, tj. f~ = g ~k ili f~ = g ~k, u zavisnosti od toga kako je usmerena osa z (navixe ili
nanie). Posmatrajmo sud koji je napuen teqnoxu koja miruje (slika 3.4). Pozitivan
smer z ose je vertikalno nanie, tako da je f~ = g ~k.
Za ovako usvojeni koordinatni sistem projek
ije vektora f~ na ose koordinatnog sistema
x, y, z su f = f = 0 i f = g . Ako se to zameni u jednaqinu (3.6) dobija se:
x
p = p(x, y, z) =
(g dz ) + C
p = pa
0
11111
00000
H
z
111111
000000
11111111111111
00000000000000
00000000000000
11111111111111
00000000000000
11111111111111
00000000000000
11111111111111
00000000000000
11111111111111
00000000000000
11111111111111
00000000000000
11111111111111
00000000000000
11111111111111
00000000000000
11111111111111
00000000000000
11111111111111
00000000000000
11111111111111
00000000000000
11111111111111
00000000000000
11111111111111
00000000000000
11111111111111
00000000000000
11111111111111
00000000000000
11111111111111
00000000000000
11111111111111
00000000000000
11111111111111
00000000000000
11111111111111
00000000000000
11111111111111
00000000000000
11111111111111
00000000000000
11111111111111
00000000000000
11111111111111
00000000000000
11111111111111
00000000000000
11111111111111
00000000000000
11111111111111
00000000000000
11111111111111
00000000000000
11111111111111
00000000000000
11111111111111
00000000000000
11111111111111
00000000000000
11111111111111
00000000000000
11111111111111
00000000000000
11111111111111
00000000000000
11111111111111
00000000000000
11111111111111
00000000000000
11111111111111
00000000000000
11111111111111
00000000000000
11111111111111
00000000000000
11111111111111
00000000000000
11111111111111
00000000000000
11111111111111
p = pa + gH
Slika 3.4. Raspodela pritiska pri mirovau nestix ivog fluida u po u sile Zem ine tee
MEHANIKA FLUIDA
27
Kako se radi o mirovau nestix ivog fluida, tj. ako je = const., dobija se:
p = gz + C
(3.7)
in
in
fx = a,
fy = 0
fz = g,
MEHANIKA FLUIDA
28
z
~a
11111
00000
p=
con
~ain
0
11111
000000
1
st 1
H
f~
~g
11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111
00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000
111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111
000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000
000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000
111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111
000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000
111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111
000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000
111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111
000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000
111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111
(a dx g dz)
p = (ax gz) + C
C = pa
C = const.
z=
a
x+C
g
koje zaklapaju ugao = arctg sa pozitivnim smerom ose. Jednaqinu slobodne povrxi
odreujemo iz po a pritiska i uslova da je na slobodnoj povrxi p = p - vrednost konstante
C je u tom sluqaju jednaka nuli, tako da je jednaqina slobodne povrxi odreena izrazom
a
g
z=
a
x.
g
MEHANIKA FLUIDA
29
teqnost obre kao kruto telo. U koordinatnom sistemu vezanom za sud, teqnost miruje, pa
e za u vaiti Ojlerova jednaqina statike fluida.
z
= const
fluidni deli
fc
~r
f~c
~r
11
00
00
11
00
11
00
11
00
11
00
11
00
11
00
11
11
00
00
11
00
11
00
11
00
11
00
11
00
11
00
11
= const
00
11
11
00
00
11
00
11
00
11
00
11
00
11
00
11
00
11
11
00
00
11
00
11
00
11
00
11
00
11
00
11
Relativno mirovae pri rota
iji. Koordinatni sistem 0xy takoe rotira ugaonom
brzinom oko ose z.
Slika 3.6.
Poxto teqnost rotira konstantnom ugaonom brzinom, na svaki fluidni deli koji
se nalazi na rastojau r od ose rota
ije, deluje
entrifugalna sila (po jedini
i mase)
usmerena ka osi rota
ije:
(3.10)
f~ = f ~i + f ~j = ~r = (x~i + y ~j)
pa su projek
ije zapreminske sile koja deluje na fluid, za usvojeni koordinatni sistem
(z osa se mora poklapati sa osom rota
ije, zbog naqina definisaa
entrifugalne sile; r
osa se moe usvojiti bilo gde na osi rota
ije).
f = x;
f = y;
f = g
(3.11)
Zamenom jednaqine (3.11) u jednaqinu (3.6), i enim integra eem dobija se:
1
1
p = (x + y ) gz + C = r gz + C
(3.12)
| {z }
2
2
c
2 2
r2
Koordinata r se meri od ose suda, i ona je uvek pozitivna (to je radijus meren od ose
rota
ije)! Konstanta C se odreuje iz graniqnih uslova. Za usvojeni koordinatni sistem,
taj graniqni uslov je:
x = 0, z = 0 : p = pa
C = pa
(3.13)
Dakle, po e pritiska je nelinearno po koordinati r, a linearno po koordinati z. Izop pa =
1
2 r 2 gz
2
MEHANIKA FLUIDA
30
2 2
r + C,
2g
C = const
(3.14)
z=
2 2
r
2g
(3.15)
Posmatra se mirovae stix ivog fluida u po u sile Zem ine tee (vazduh u Zem inoj atmosferi).
z
Ojlerova jednaqina: dp = g dz
Jednaqina staa: p = RT
Iz prethodne dve jednaqine hovim meusobnim de eem dolazi se do diferen
ijalne jednaqine
f~ = g~k
dp
g dz
=
p
R T (z)
11111111111111111111
00000000000000000000
00000000000000000000
11111111111111111111
00000000000000000000
11111111111111111111
p = p0
p = p0 exp
z0
, odreuje iz izraza
g dz
RT (z)
2. T (z) = T
p = p0 exp
z
p = p0
3. p/
= p/0
RT0
(z z0 )
z
1
T0
g
R
"
#
p 1
p
z z0 =
1
1 g0
p0
(3.16)
(3.17)
(3.18)
Zem ina atmosfera je slojevita, i definixu se qetiri ena sloja: troposfera, stratosfera, mezosfera i jonosfera. U troposferi, koja je deb ine oko 11 km je temperatura
MEHANIKA FLUIDA
31
T0 = 288 K,
= 6, 5 K/km
z
1
T0
g
1
R
Izoterma
Stratosfera
Tropopauza
10 km
Troposfera
T0
p0
Po e elementarnih povrxinskih sila, tj. elementarnih sila pritiska dP~ predstav a po e meusobno paralelnih vektora, tako da se vektorsko sabirae zameuje
skalarnim:
dP
dP = p ~n dA
dP = p dA
dA
~n
P~ =
p ~n dA = ~n
A
P =
p dA.
A
p dA.
(3.20)
(3.21)
MEHANIKA FLUIDA
(b) Krive povrxi
32
U ovom sluqaju vektorsko po e jediniqnih vektora normala povrxi ~n nije homogeno, tj. n 6= const! Shodno
tome, vae sledee rela
ije
dP
p ~n dA
dP = p ~n dA P~ =
A
p nx~i + ny~j + nz~k dA,
P~ =
A
P =
p nj dA,
j = x, y, z.
(3.22)
(3.23)
(v) Rezultujua povrxinska sila na potpuno okvaxenu zatvorenu povrx A Arhimedova sila (sila potiska)
~n
dP
dA
V
A
(3.24)
Povrx A je zatvorena pa se moe primeniti teorema Gaus-Ostrogradskog, kao i Ojlerova jednaqina
(3.5) nakon toga, pa sledi izraz za Arhimedovu sila
potiska
Ojler
G-O
~
p dV =
f~ dV.
(3.25)
P =
Potisak nije nikakva dopunska sila u odnosu na
silu pritiska!
dP = p ~n dA
P~ =
p ~n dA
Zak uqak: Dakle, u stati i fluida, bitno je odrediti stae napona, tj. skalarno po e
Posmatra se jedan rezervoar sa kosim boqnim zidom u kome se nalazi teqnost gustine
(slika 3.8). Na boqnom zidu se nalazi pravougaoni otvor, koji je zatvoren nekim zatvara
hem. Kolikom silom teqnost deluje na taj zatvaraq (on je priqvrxen re
imo zavrtaskim
vezama za zid suda - da bi smo odredili sile optereea u vezama, moramo sraqunati silu
pritiska)? Kako je usmerena ta sila? Gde se nalazi napadna taqka te sile? Odgovori na
ova pitaa slede iza ovih redova.
Sila pritiska na neku ravnu povrx deluje uvek u prav
u koji je normalan na tu
povrx.
MEHANIKA FLUIDA
33
p dA =
(pa + gz)dA
pa dA =
A
pa A + g
zdA pa A
(3.26)
pC
gde su
1111111111111111111111
0000000000000000000000
0000000000000000000000
1111111111111111111111
0000000000000000000000
1111111111111111111111
0000000000000000000000
1111111111111111111111
0000000000000000000000
1111111111111111111111
0000000000000000000000
1111111111111111111111
0000000000000000000000
1111111111111111111111
0000000000000000000000
1111111111111111111111
0000000000000000000000
1111111111111111111111
0000000000000000000000
1111111111111111111111
0000000000000000000000
1111111111111111111111
0000000000000000000000
1111111111111111111111
0000000000000000000000
1111111111111111111111
0000000000000000000000
1111111111111111111111
0000000000000000000000
1111111111111111111111
0000000000000000000000
1111111111111111111111
0000000000000000000000
1111111111111111111111
0000000000000000000000
1111111111111111111111
0000000000000000000000
1111111111111111111111
0000000000000000000000
1111111111111111111111
0000000000000000000000
1111111111111111111111
000000
111111
0000000000000000000000
1111111111111111111111
000000
111111
0000000000000000000000
1111111111111111111111
000000
111111
0000000
1111111
0000000000000000000000
1111111111111111111111
000000
111111
0000000
1111111
0000000000000000000000
1111111111111111111111
000000
111111
0000000
1111111
0000000000000000000000
1111111111111111111111
00000000
11111111
000000
111111
0000000
1111111
0000000000000000000000
1111111111111111111111
00000000
11111111
0000000
1111111
0000000000000000000000
1111111111111111111111
00000000
11111111
00000000
11111111
0000000
1111111
0000000000000000000000
1111111111111111111111
00000000
11111111
00000000
11111111
0000000
1111111
0000000000000000000000
1111111111111111111111
00000000
11111111
00000000
11111111
0000000000000000000000
1111111111111111111111
00000000
11111111
00000000
11111111
0000000000000000000000
1111111111111111111111
00000000
11111111
00000000
11111111
0000000000000000000000
1111111111111111111111
00000000000
11111111111
00000000
11111111
0000000000000000000000
1111111111111111111111
00000000000
11111111111
00000000
11111111
0000000000000000000000
1111111111111111111111
00000000000
11111111111
00000000
11111111
00000000000
11111111111
0000000000000000000000
1111111111111111111111
00000000000
11111111111
00000000000
11111111111
00000000000
11111111111
00000000000
11111111111
00000000000
11111111111
00000000000
11111111111
00000000000
11111111111
00000000000
11111111111
00000000000
11111111111
00000000000
11111111111
00000000000
11111111111
00000000000
11111111111
00000000000
11111111111
00000000000
11111111111
00000000000
11111111111
00000000000
11111111111
00000000000
11111111111
00000000000
11111111111
dA
dP~
~n
vC
vD
vC
MEHANIKA FLUIDA
34
vdP
gzC A vD = g
v 2 dA =
z v dA,
A
Iu
,
vC A
gde je I moment iner
ije povrxi A u odnosu na osu u. Ako se sada primeni Xtajnerova
teorema, odnosno da je I = I + v A, dobija se relativni poloaj
entra pritiska u
odnosu na teixte:
u
vD =
1
vC2 A + IC = vC + vC
vC A
vC =
vC vD vC =
IC
.
vC A
= zC / sin
IC sin
gIC sin
=
zC A
P
v =
(3.28)
v A
P
gde su I teixni moment iner
ije za osu , a P rezultujua sila pritiska odreena
izrazom (3.27).
Ako povrx nije simetriqna, onda postoji
i pomerae napadne taqke po koordinati u. To
I
rastojae je odreeno izrazom u = u A . U veini zadataka povrxi e biti simetriqne.
U sluqaju horizontalnih povrxi pritisak u svim taqkama povrxi ima istu vrednost, pa sila pritiska deluje u teixtu povrxi!
C
MEHANIKA FLUIDA
35
pm
h1
h2
h2
2
C
h1
h2
pm
h1
h1
pv
h2
h3
3
vc
vc
pm
h1
h2
P
1
Slika 3.9
h2
2
C
2
vc
h1
h2
C
2
pm
h1
h1
pv
P1
h3
P2
vc
h2
C2
vc
000000000000000000000000000
111111111111111111111111111
10 1010 1010 1010 1010 10 1010
1010 10 10 10 10 1010 10
1010 1010 1010 1010 1010 1010 1010
10 10 10 10
10
3
4
2
. Karakteristiqni sluqajevi odreivaa sile pritiska na ravnu povrx
pc = pa pv + 1 gh1 + 2 gh2
P = (pc pa )A = (pv + 1 gh1 + 2 gh2 )A
zc =
pv
1
pc pa
=
+ h1 + h2
2 g
2 g 2
vc zc =
Ic
zc A
Ako je vrednost potpritiska p vea od zbira gh + gh (u teixtu povrxi vlada apsolutni pritisak mai od atmosferskog, tj. potpritisak), dobie se negativna vrednost za
silu P , xto znaqi da je pretpostav eni smer sile pogrexan - u tom sluqaju ne treba mev
ati smer sile, ali taj znak minus treba uzimati u obzir kada se zameuje brojna
vrednost za u u neku od jednaqine ravnotea ili neku momentnu jednaqinu za
MEHANIKA FLUIDA
36
neku od osa.
pc = pa + pm + 1 gh1 + 2 gh2
Sila pritiska:
Koordinata teixta:
pc pa
pm
1
=
+ h1 + h2
2 g
2 g 2
vc zc =
Ic
zc A
U ovom sluqaju nema nedoumi
a - u teixtu vlada natpritisak, pretpostav eni smer je
ispravan, i fiziqki napadna taqka sile je ispod teixta.
3 Ako imamo sluqaj da jednu povrx kvase vixe teqnosti, imaemo onoliko sila koliko ima
teqnosti koje su u kontaktu sa povrxi. Ovde se daju izrazi samo za silu P . Izraz za silu
P je porpuno analogan kao u prvom sluqaju.
Apsolutni pritisak u teixtu:
2
Sila pritiska:
Koordinata teixta:
zc =
pc pa
2
pv
1
=
+ h1 + h2 + h3
2 g
3 g 3
3
vc zc =
Ic
zc A
pc = pa + pm + 1 gh1 + 2 gh2
Sila pritiska:
MEHANIKA FLUIDA
37
Koordinata teixta:
zc =
pc pa
pm
1
=
+ h1 + h2
2 g
2 g 2
3.10 u sluqaju 1 svuda u sudu je p , tj. u sluqaju 2 je svuda p . Poxto u svakoj taqki ravne
pritisak ima istu vrednost, sila pritiska deluje u teixtu povrxi.
Za odreivae sile koristi se potpuno isti obraza
kao i u sluqaju teqnosti, jednaqina
(3.27). Za sluqajeve na sli
i dobija se:
P = p A tj. P = p A
Vidimo da emo u sluqaju 2 dobiti negativnu vrednost za silu P . To znaqi da je
stvarni smer dejstva sile suprotan, tj. u okolnom vazduh vlada vei pritiskom nego u
vazduhu u sudu, pa sila deluje na zatvaraq sa spo ne strane! Taj stvarni smer sile P je
u
rtan na sli
i 3.10, dok je en intenzitet P = p A.
m
pv
pm
1111
0000
0
1
0000
1111
0
1
0000
1111
0
1
0000
1111
0
1
0000
1111
0
1
0000
1111
0
1
P1
0000
1111
0
1
0000
1111
0
1
11111111
00000000
0000
1111
0
1
0000
1111
0
1
0000
1111
0
1
0000
1111
0
1
0000
1111
0
1
0000
1111
0
1
0000
1111
0
1
0000
1111
0
1
0000
1111
0
1
pm
pa
P2
pv
1
0000
1111
0
0000
1111
0
1
0000
1111
0
1
0000
1111
0
1
0000
1111
0
1
0000
1111
0
1
0000
1111
0
1
0000
1111
0
1
11111111
00000000
0000
1111
0
1
0000
1111
0
1
0000
1111
0
1
0000
1111
0
1
0000
1111
0
1
0000
1111
0
1
0000
1111
0
1
0000
1111
0
1
0000
1111
0
1
2
1
Slika 3.10. Sila pritiska u sluqaju dejstva pritiska koji vlada u gasu na ravnu povrx
Posmatra se jedna krivu povrx koja je u kontaktu sa teqnoxu gustine (sl. 3.11).
Neka je ta povrx simetriqna u odnosu na ravan x z.
MEHANIKA FLUIDA
38
Elementarna sila pritiska dP~ je odreena izrazom (3.22). Za razliku od ravnih povrxi, kod krivih povrxi vektori normala elementarnih povrxi dA nisu istog prav
a,
tako da e i elementarne sile dP biti razliqitog prav
a.
ys
xs dAz
dPx = dPx ~i
dPz
dP
dP
A
xs
dAx
111
000
000
111
000
111
000
111
dP
dA
~n
zs
~n
z dA
P = g z A
dP = g z (dA cos ) P = g
(3.31)
| {z }
x
Ax
dAx
cx
cx
MEHANIKA FLUIDA
39
Pz = g
dAz
zdAz
A
Pz = gV
(3.32)
PRIMER 3.2: Odrediti silu pritiska koja deluje na krivu povrx oblika dela omotaqa sfere
za primer za slike 3.12.
Prvo se odreuje horizontalna komponenta sile pritiska. Povrx A koja se dobija projektovaem
krive povrxi u x-prav
u predstav a jednu ravnu povrx i sila pritiska koja deluje na tu ravnu
povrx se moe odrediti pomou izraza (3.27) ili izraza (3.31), tj.
x
Px = g (H + R)R2
x
H
z
zcx
R
Cx
Dx
Px
Ax
pritiska
iElementarne
odgovarujuesile
x projek
ije
. Odreivae x projek
ije sile pritiska na krivu povrx oblika omotaqa polusfere
Pri odreivau vertikalne komponente, povrx emo podeliti na dva dela, kao xto je prikazano
na sli
i 3.12. Evidentno je da e na gori deo povrxi delovati sila koja je usmerena vertikalno
navixe, i to silu emo oznaqiti sa P . Na doi deo povrxi deluje sila koja je usmerena vertikalno
nanie, i tu silu emo oznaqiti sa P . Rezultujua vertikalna sila koja deluje na poklopa
bie
jednaka razli
i ove dve sile i bie usmerena vertikalno nanie, jer je kao xto emo videti,
intenzitet sile P vei od intenziteta sile P .
Slika 3.12
z1
z2
z2
z1
MEHANIKA FLUIDA
40
z2
z1
1 4
R
H
1
+
= g R2 (H + R) R3 = gR2
2
4 3
2
6
z2
1 2
1 4 3
5R
H
2
= g R (H + R) + R = gR
+
2
4 3
2
6
Vz1
Vz2
zcx
R
Pz2
Pz1
. Odreivae vertikalne projek
ije sile pritiska na krivu povrx oblika omotaqa
polusfere
Kao xto moemo videti intenzitet sile P je vei od sile P , pa je rezultujua sila P
usmerena vertikalno nanie i en intenzitet je:
Slika 3.13
z2
z1
2
H
5R
R
H
gR2
= gR3
+
+
2
6
2
6
3
Dakle, ukupnu silu pritiska smo razloili na dve meusobno upravne komponente, koje qine
suqe ni sistem sila - to je iz razloga xto xto je kriva povrx simetriqna u odnosu na vertikalnu
x z ravan koja prolazi kroz eno teixte; to e biti sluqaj u svim zada
ima koji e biti
raeni u okviru ovog kursa.
1
Px
Px
P
Pz
Slika 3.14
1
Pz
Sistem sila qije se napadne linije seku u jednoj taqki se naziva suqe ni sistem sila.
MEHANIKA FLUIDA
41
[ g (H +
2
R)R2 ]
2
gR3
+
3
2
= gR
(H + R)2 +
4R2
9
Smer vertikalne komponente sile koja deluju na neku krivu povrx moeno odrediti i na
sledei, jednostavan naqin:
Ako se zapremina koja se dobija projektovaem krive povrxi do slobodne
povrxi teqnosti koja je sa om u kontaktu formira sa neokvaxene strane
povrxi, onda je smer sile usmeren vertikalno navixe (sila P ). Ako se ta
zapremina formira sa okvaxene strane povrxi, smer vertikalne komponente
sile je usmeren vertikalno nanie (sila P ).
z1
z2
PRIMER 3.3: Odrediti silu pritiska koja deluje na krivu povrx oblika dela omotaqa sfere
za primer za slike 3.15.
x1
x2
Vz
H
Cx
Ax1 = Ax2
Px1
Ax1
Slika 3.15
4R
3
Px2
Ax2
. Odreivae x projek ije sile pritiska na krivu povrx oblika omotaqa polusfere
x2
4R R2
Px1 = Px2 = g H +
3
2
tj:
Kako su ove sile suprotnih smerova rezultujua sila pritiska u x-prav
u e biti jednaka nuli,
Px = Px1 Px2 = 0
Mogli smo do istog zak uqka da doemo i jednostavnom analizom. Naime, svakoj elementarnoj
povrxi dA se moe pridruiti i odgovarajua simetriqna elementarna povrx dA koja se nalazi
1
MEHANIKA FLUIDA
42
na istoj horizontali (istoj izobarskoj povrxi!) na koju deluje sila dP istog intenziteta i prav
a,
ali suprotnog smera. Ako sumiramo (integralimo) po
eloj povrxi A, dobie se da je rezultujaa
sila pritiska u x prav
u jednaka nuli.
Komponenta P je odreena izrazom:
x
Kako je P
1 4 3
2R
2
2
Pz = gVz = g R H + R = gR H +
2 3
3
=0
A1
A2
A1
D
PN
P
V
Posmatra se kriva povrx sa slike 3.16. elimo da odredimo kolika je sila pritiska
P na tu krivu povrx. U tom
i u moemo primeniti i sledei postupak.
Ako zamislimo da krivoj povrxi dodamo odreeni broj ravnih povrxi, dobiemo jednu
zapreminu za koju moemo smatrati da predstav a jedno telo koje je potop eno u teqnosti.
Kao xto je dobro poznato rezultujua sila pritiska koja deluje na tako dobijeno telo je
sila potiska. Integral u izrazu (3.24) se moe podeliti na integral po povrxi A i
integral po povrxi A .
1
P~v =
p ~n dA =
|
p ~n dA1 +
A1
{z
}
|
~
P
p ~n dA2
A2
{z
}
= P~ + P~N
~
P
N
= P~N
, dobija se konaqan
MEHANIKA FLUIDA
43
(3.33)
gde je V zapremina koja se dobija zatvaraem krive povrxi sa odgovarajuim brojem ravnih
povrxi. Za konkretan sluqaj sa slike, zapremina V je formirana samo uvoeem jedne
ravne povrxi.
Ako elimo da napixemo jedan opxti izraz, kada se zapremina V dobija uvoeem n
ravnih povrxi, izraz za silu pritiska na krivu povrx je:
P~ = P~v P~N = P~v + P~N = ~gV + P~N
P~ =
n
X
P~N i + P~v =
n
X
i=1
i=1
(3.34)
P~N i ~g V
Koliko ravnih povrxi izabrati za rexavae problema je stvar liqnog izbora. Generalno,
postoji beskonaqan broj naqina (izbora ravnih povrxi) na koji moete rexiti zadati
problem.
Jednaqina(3.34) je vektorska jednaqinai projektovaem na dva izabrana upravna prav
a
dobijamo odgovarajue projek
ije.
PV
PV
PV
PN
PN
P
PN
Problem e biti rexen na dva naqina, oznaqena sa (a) i (b) na sli
i 3.18.
U sluqaju pod sile (a) P i P su odreene izrazima:
N1
PN 1
v1
R
= (pc1 pa )A1 = g H
R 2L
2
Pv1 = gV1 = g
R2
1
1
L
R2 L = gR2
4
2
4
2
44
y
P =?
(a) P
Pv1
N1
Pv2
(b)
V2
PN 2
R
V1
PN 3
. Odreivae sile pritiska na krivu povrx oblika qetvrtine omotoqa ilindra meto-
dom potiska
Slika 3.18
2
R
Px = PN 1 cos 45 = PN 1
= g H
RL
2
2
1
R
R
RL gR2
L = g H RL
Py = PN 1 sin 45 Pv1 = g H
2
4
2
4
s
2
2
q
R
R
2
2
P = Px + Py = gRL
+ H
H
2
4
1
Pv2 = gV2 = g R2 L
4
Px = PN 2
Py = PN 3 Pv2
PN 3 = gHRL
R
= g H
2
RL
1 2
R
= gHRL g R L = g H RL
4
4
Treba odrediti silu pritiska na krivu povrx sa slike 3.19. Prilikom izvoea Ojlerove jednaqine posmatrana je potpuno proizvo na zapremina fluida i za u primeen
prvi utnov zakon.
Ako se sada izabere zapremina kao na sli
i 3.19, tako da jedan deo povrxi koji je
ograniqava bude kriva povrx na koju traimo silu pritiska, a ostali deo jedna ili vixe
MEHANIKA FLUIDA
45
PN
P
PG
Slika 3.19. Odreivae sile pritiska na krivu povrx metodom ravnotee teqnosti
ravnih povrxi. Dakle, teqnost koja se nalazi unutar te zapremine je u stau mirovaa,
tj.
X
~ =0
~
F
P~ + R
+
P~
=0
(3.35)
| {z }
|{z}
i
gde su:
Sila P deluje u teixtu zapremine V , dok sila P deluje ispod teixta ravne
povrxi (pogledaj priqu vezanu za sile pritiska na ravne povrxi).
Kako je po treem utnovom zakonu, P~ = R~ , dolazimo do izraza za silu pritiska:
(3.36)
P~ = P~ + P~ = P~ + ~g V
U opxtem sluqaju, kada se zapremina sastoji od n ravnih povrxi i krive povrxi na koju
traimo silu pritiska, izraz sa silu pritiska je:
G
P~ =
n
X
i=1
P~N + P~G =
n
X
i=1
P~N + ~g V
(3.37)
PRIMER 3.5: Odrediti intenzitet sile pritiska na krivu povrx sa slike 3.20, oblika 3/4
omotaqa
ilindra polupreqnika R i xirine L. Smatrati poznatim veliqine H , , R i L.
Kao i prethodni primer, i ovaj e biti uraen na dva naqina, uvoeem razliqitih ravnih povrxi
u
i u dobijaa zapremine V .
PSfragMEHANIKA
repla
emen
FLUIDA
46
(a)
PN 1
(b)
PN 2
V2
PN 3
R
PG1
V1
PG2
Slika 3.20
R
PN 1 = g H
R 2L
2
3
1 2
1
3 2
R2 L
R + R L = g
+
= gV1 = g
4
2
4
2
R
RL
Px = PN 1 cos 45 = g H
2
Py = PG1 + PN 1 sin 45 = g
3
1
+
4
2
R
3R
R2 L + g H
RL = g
+ H RL
2
4
s
2
2
q
3R
R
P = Px2 + Py2 = gRL
+
+H
H
2
4
PN 2
N3
G2
R
= g H
RL;
2
PG2 = gV2 =
PN 3 = gHRL
3
gR2 L
4
R
Px = PN 2 = g H
RL
2
Py = PN 3 + PG2 = g
3R
+ H RL
4
MEHANIKA FLUIDA
47
Posmatra se sud, sa poklop
em oblika sfere preqnika D u kome se nalazi gas u kome
vlada natpritisak p . Treba odrediti zavisnost napona koji se jav aju u materijalu u
funk
iji pritiska koji vlada u sudu, i geometrijskih karakteristika suda - dimenzionisae suda pod pritiskom.
m
z
p
dP
~n
Popreqni presek
111111111111111
000000000000000
000000000000000
111111111111111
000000000000000
111111111111111
000000000000000
111111111111111
000000000000000
111111111111111
000000000000000
111111111111111
000000000000000
111111111111111
000000000000000
111111111111111
000000000000000
111111111111111
000000000000000
111111111111111
000000000000000
111111111111111
000000000000000
111111111111111
000000000000000
111111111111111
000000000000000
111111111111111
000000000000000
111111111111111
000000000000000
111111111111111
000000000000000
111111111111111
000000000000000
111111111111111
000000000000000
111111111111111
000000000000000
111111111111111
000000000000000
111111111111111
000000000000000
111111111111111
000000000000000
111111111111111
000000000000000
111111111111111
000000000000000
111111111111111
000000000000000
111111111111111
000000000000000
111111111111111
000000000000000
111111111111111
pm
000000000000000
111111111111111
00
11
00
11
00
11
00
11
00
11
00
11
00
11
00
11
00
11
00
11
00
11
00
11
00
11
00
11
00
11
00
11
00
11
00
11
00
11
00
11
00
11
00
11
00
11
00
11
00
11
00
11
00
11
00
11
00
11
00
11
00
11
00
11
1111111111111
0000000000000
Uzduni presek
Slika 3.21. Uzduni presek suda izloenog dejstvu konstantnog pritiska p
pm dAz = pm Az = pm
Az
D2
= 0,
4
D2
= p D
4
p =
pm D
< doz .
4
P = pm Dl
pm D
.
2 doz
doz
MEHANIKA FLUIDA
49
DNF (U~ 6= 0, = 0)
reologija
Stae napona
Povrxinska sila R~
Brzina deformisaa
Promena
zapremine
Promena
oblika
Fiziqko znaqee
divergen
ije brzine
D()
()
~ )()
=
+ (U
Dt
t
MEHANIKA FLUIDA
50
Materijalna zapremina V i
materijalna povrx A
m
Jednaqine kontinuiteta,
koliqine kretaa,
i energije (JKKKE) u
integralnom obliku
(materijalni prikaz)
Kontrolna zapremina V i
kontrolna povrx A strujnog prostora
Integralni oblik
JKKKE
(prostorni prikaz)
pri rexavau praktiqnih problema strujaa nestix ivog i stix ivog fluida
Slika 4.1. Didaktiqko-pedagoxka mapa za glavu 4.
MEHANIKA FLUIDA
51
U dinami
i neviskoznog fluida stae napona je, zbog nepostojaa smi
ajnih napona,
odnosno viskoznih napona uopxte, identiqno stau napona u stati
i fluida (v. poglav e
2.2.3). Dakle, p = 0 = 0, = 0, i, j = x, y, z, T = 0 p = p , pa su povrxinske
sile odreene, tj. definisane skalarnim po em pritiska (v. poglav e 2.2.4).
ij
ij
ii
ij
ij
t1 t
t0
MEHANIKA FLUIDA
52
dr
~
=U
dt
(4.5)
Ukoliko je poznato po e brzine konaqne jednaqine putae delia se dobijaju integra eem
sistema diferen
ijalnih jednaqina (4.5)
dx = u (x , t) dt, i, k = 1, 2, 3
(4.6)
uz zadate poqetne uslove! Pri tome su x = x, y, z i u = u, v, w. Na primer, x = y i
u = w.
dx
dy
dz
= u(x, y, z, t),
= v(x, y, z, t),
= w(x, y, z, t).
dt
dt
dt
1,2,3
1,2,3
~ (~r0 , t)
U
~ (~r0 , t0 )
U
M0
kom fiksnom, zadatom trenutku za svoje tangente imaju vektore brzina. One prikazuju
trenutnu sliku brzinskog po a (sl. 4.3). Diferen
ijalne jednaqine familije strujni
a,
saglasno oznakama na sl. 4.3, glase:
dy
dz
dx
~
U
dl = 0
=
=
,
(4.7)
u(x, y, z, t)
v(x, y, z, t)
w(x, y, z, t)
u kojima se x, y, z Ojlerove koordinate! Integra eem jednaqina (4.7) u kojima je vreme t
MEHANIKA FLUIDA
53
(4.8)
f2 (x, y, z, t) = C2 ,
~ (~r, ti )
U
dl
Strujni
a (S)
u trenutku t
M
~ (~r, tj )
U
~r
~ (~r, tk )
U
~ (u, v, w)
U
Izvorni a, tj. emisiona linija je linija koju u nekom trenutku vremena formiraju
(saqiavaju) svi fluidni delii koji su proxli kroz istu izvorsku, emisionu taqku u
strujnom po u.
Oqigledno je, da se pri sta
ionarnom strujau, kada se u Ojlerovom smislu brzina u
prostornoj taqki ne mea tokom vremena (na primer, U~ (M , t) = U~ (M , t )), trajektorije,
strujni
e i izvorni
e (koje se u ovom kursu ne razmatraju deta nije) meusobno poklapaju.
U jednaqinama (4.7) i (4.8) tada ne postoji zavisnost od vremena. Za sluqaj nesta
ionarnog
strujaa ove familije krivih linija u opxtem sluqaju se meusobno razlikuju!
1
istih fluidnih delia. Dakle, kada se govori o materijalnom sistemu onda se, u
smislu Lagrana, podrazumeva izdvojena koliqina fluida mase m u zapremini V
ograniqenoj sa povrxi A , koja se prati u toku vremena i time omoguuje analiza
i izraqunavae promena fiziqkih veliqina (koliqine kretaa, energije i sliqno)
qiji je nosila
posmatrana materija (sl. 4.4a)
Kontrolna zapremina V i povrx A su geometrijski pojmovi. Dakle, kada se govori
o fiksnom, nepokretnom, prostornom sistemu onda se, u smislu Ojlera, misli na
nepokretnu kontrolnu povrx A koja obuhvata kontrolnu geometrijsku zapreminu V ,
tj. izvestan domen strujnog prostora (sl. 4.4b).
m
MEHANIKA FLUIDA
54
snu povrx u prostoru koja u datom trenutku t ograniqava posmatranu zapreminu fluida V , tj. poklapa se sa materijalnom povrxi A i obuhvata kontrolnu zapreminu
V , tako da je V (t) = V (sl. 4.4v). U trenutku t materijalni sistem (V , A ) je
delimiqno napustio geometrijski fiksni kontrolni prostor (V , A).
m
t
t
Vm = Vm (t)
A
V
Vm
V = Vm (t)
Am
Am = Am (t)
A = Am (t)
(v)
(b)
(a)
Slika 4.4. Materijalne i kontrolne zapremine i povrxi: (a) Materijalna zapremina proizvo nog
dela fluida V i materijalna povrx A koji se kreu zajedno sa fluidom tako, da se sastoje stalno
od istih fluidnih delia (Lagran); (b) Kontrolna zapremina V i kontrolna povrx A fiksirani
u prostoru kroz koje protiqe fluid (Ojler); (v) Kontrolna povrx A za materijalnu zapreminu V
i fluks, tj. protok materijalnog sistema (V , A ) kroz graniqnu, nepokretnu kontrolnu povrx A
tokom vremenskog intervala t = t t. Strujno po e je prikazano strujni
ama.
m
~
U
(b)
dVm
dV
Slika 4.5.
MEHANIKA FLUIDA
55
dV
~
U
(b)
~n
~
U
~n
dA
t
|
|~U
dA
A
V
A
Slika 4.6.
h
i
~ t ~n dA = U
~ ~n dA t
U
~ ~n dA
~
U
U ~n dA t = t
=
=
V
def
V = lim
=
t0 t
~ ~n dA
U
(4.9)
m
~ ~n dA
U
=
m
= lim
(4.10)
t
def
t0
Oqigledno je da izrazi (4.9) i (4.10) u uobiqajenoj indeksnoj nota
iji i konven
iji o
sabirau po ponov enom indeksu dobijaju oblik
(4.11)
u n dA
u n dA ,
m
=
V =
Na osnovu fluksa vektora brzine bilo kroz infinitezimalnu zatvorenu fiksnu povrx, sl. 4.5b, ili kroz konaqnu zatvorenu fiksnu kontrolnu povrx A (sl. 4.6b) dokazuje se fiziqki smisao divergen
ije brzine divU~ , kao i fiziqko tumaqee formule
i i
i i
MEHANIKA FLUIDA
56
Gaus-Ostrogradskog (deta nije o ovome videti, fakultativno, u kizi S. Qantrak, Hidrodinamika, poglav e 2.11). Korisno je u okviru ove materije navesti rela
iju u vektorskom
obliku i u indeksnoj nota
iji koja povezuje dexavaa na graniqnoj povrxi A i unutar
zapremine V koju ona obuhvata:
u
~
~
u n dA =
divU dV
(4.12)
U ~n dA =
dV.
x
Fiziqki pojam divU~ razmatra se u narednom poglav u 4.5.
U poglav ima 4.5 i 4.6 koja slede daju su bitna fiziqka tumaqea neophodna kako za
pravilnorazumevae suxtinskog u nau
io strujau, tako i za izvoee osnovnih jednaqina
mehanike fluida i ihovu primenu!
i
i i
dr
~r
~r + dr
~ +
U
dU
Slika 4.7.
j = 1, 2, 3
~
},
Dekompozi
ija po a brzine unutar fluidnog delia: dU~ {du }, i = 1, 2, 3; dr{dx
i
(4.13)
Iz (4.13) sledida se delikree kao kruta (nedeformabilna)
elinabrzinom U~ , tj. u , a
da su egova rota
ija i deforma
ija odreeni samo priraxtajem brzine. Dakle, potrebno
je razmatrati qlan (u /x ) dx u izrazu (4.13), koji predstav a priraxtaj brzine u
u prav
u koordinate x , tj. u datom indeksnom zapisu (i, j = 1, 2, 3) totalni (ukupni)
priraxtaj funk
ije tri promeive. Oqigledno da devet veliqina (izvoda brzine) u /x
formira matri
u 3 3 koja moe da se rastavi, tj. moe da se izvrxi ena dekompozi
ija
~
~ +
~
U
dU = U
+ (dr ) U
ui + dui = ui +
ui
dxj
xj
MEHANIKA FLUIDA
57
uj
ui
+
xj
xi
1
+
2
uj
ui
xj
xi
(4.14)
Oznake
= S ij + ij
Simetreqni deo izvoda brzine, S predstav a komponentu tenzora brzine deformisaa, dok asimetriqni deo predstav a komponentu tenzora vrtlonosti. Sada
e se biti izvrxena deta na analiza tih tenzora.
ij
ij
4.5.2 Analiza tenzora brzine deformisaa. Fiziqki smisao diverengen
ije brzine
1
S ij =
2
uj
ui
+
xj
xi
on sada oblika A B C D .
x2
dx2 + u2 dt
dx2
ij
B
A A
x1
dx1 + u1 dt
dx1
B(dx1 , 0) B dx1 +
dx1 dt, 0 ,
x1
u2
u1
dx1 dt, dx2 +
dx2 dt
dx1 +
x1
x2
u2
Oznake:
x1 = x,
x2 = y,
x3 = z
u1 = u,
u2 = v,
u3 = w
(y)(2 v)
(z)(w) 3
1 (x)(u)
MEHANIKA FLUIDA
58
Razliqite koordinate taqaka fiziqki oznaqavaju dilata
iju (izduee) ili kontrak
iju (skraee) strani
a u prav
ima osa 0x i 0x . Na primer, duina dui A B definisana je rela
ijom:
1
u1
dx1 dt.
x1
d(dx1 )
u1
=
dt
dx1
x1
u1 u2
+
x1 x2
~ dt.
dt = divU
3
d(dVm )
~ dt
= divU
dVm
~ =
divU
d(dVm ) 1
.
dt
dVm
(4.17)
Dakle, divergen
ija brzine divU~ predstav a brzinu relativne promene zapremine fluid~!
nog delia! Za sluqaj nestix ivog fluida ( = 0
= 0) je divU
d(dVm )
dVm
dV
V
Analiza qlanova u /x u S za i 6= j
Sa slike 4.9 sledi
ij
A(0, 0) A (0, 0)
u2
dx1 dt
B(dx1 , 0) B dx1 ,
x1
u1
C(0, dx2 ) C
dx2 dt, dx2
x2
u2
u1
dt
u2
dt
dx1
x1
MEHANIKA FLUIDA
59
odakle sledi
d
u2
=
dt
x1
dt
dt
x1
x2
12
Analiza rota
ije ostalih strani
a i promena uglova izmeu ih je potpuno analogna.
x2
D
dx2
C
D
B
B
d
A A
x1
dx1
ij
Dakle, qlanovi u /x , i 6= j u matri
i S definixu lokalnu brzinu promene (deforma
ije) uglova, tj. brzinu deforma
ije oblika fluidnog delia. Zbog toga se simetriqna
matri
a S , qiji su elementi S defisani rela
ijom (4.14), naziva tenzorom brzine deformisaa. Veliqine S za sluqaj i = j definixu promenu zapremine,
i
ij
ij
ij
ui
u1 u1 u1
~
+
+
= divU
x1 x1 x1
xi
dok veliqine S za i 6= j odreuju brzinu deforma
ije oblika fluidnog delia, tj. promenu
uglova izmeu karakteristiqnih prava
a!
ij
Posredstvom rela
ije (4.14), poglav a 4.5.2 i slike 4.10 slede rela
ije:
= 0 za i = j ( = 0; ne sumira se po i!)
= (asimetriqnost),
S = 0 za u /x = u /x ,
d
dt,
ij
ii
ij
ji
ij
u2
x1
u1
d x
dt = d
2
d = (d d) = 0
MEHANIKA FLUIDA
(a)
60
x2
dx2
x2
(b)
D
d
D
dx2
u2 (dx1 )dt
d
B
A
dx1
u1 (dx2 )dt
x1
dx1
= uj /xi
x1
: (a) trenutak t;
u2 u1
x1 x2
dt = 21 dt
21
12
ij = 0, i = j
ij = ji
0 12 13
||ij || = 21 0 23
31 32 0
12 = 21 , 23 = 32 , 31 = 13
=
2
1
2
1
2
1
2
u3
x2
u1
x3
u3
x2
u2
x3
u3
x1
u1
x2
(4.20)
= = ,
= ,
=
dt
2 x
x
Rezultujua ugaona brzina fluidnog delia u trodimenzionalnom prostoru odreena je
vektorom
ij
ij
ij
ij
ij
ij
21
13
~ = x ~i + y ~j + z ~k
32
MEHANIKA FLUIDA
61
(4.22)
Rota
ija fluidnog delia, tj. egova ugaona brzina ~ izraena je posredstvom izvoda
brzinskog po a u /x !
1
=
~
2
w v
y
z
~i +
u w
z
x
~j +
u
v
x y
~k
Saglasno defini
iji rotora brzinskog po a1 rotU~ i izrazu (4.22) dobija se rela
ija
~ = 2~
~ U
~)
rotU
(rotU
(4.23)
Rotor brzine rotU~ predstav a dvostruku ugaonu brzinu kojom fluidni deli kao
elina
(deli krute materije) vrxi rota
iju oko sopstvene ose!
U literaturise intenzitetvektora rotora brzine, tj. dvostrukog vektora ugaone brzine
delia definixe kao vrtlonost ||~ , a sam vektor kao vektor vrtlonosti ~ :
~ = rot U
~ = 2
~
(4.24)
U ovom kursu mehanika fluida, pojam vrtlonosti e se odnositi na veliqinu ~.
(Osnovno matematiqko orue za mehaniku fluida pogledaj u kizi S. Qantrak, Hidrodinamika, glava
2.11.)
1
MEHANIKA FLUIDA
62
Dakle, u sluqaju poten
ijalnog strujaa nestix ivog fluida poten
ijal brzine zadovo ava Laplasovu (Pierre Simon de Laplace, 1749-1827) jednaqinu, koja je linearna par
ijalna
diferen
ijalna jednaqina drugog reda. Ovu jednaqinu za zadate graniqne uslove potrebno
rexiti, u
i u dobijaa funk
ije .
Vrtlog predstav a odgovarajuu strujnu strukturu razliqitih razmera u brzinskom
po u, koja nastaje kretaem fluidnih delia du zatvorenih linija (putaa) oko zajedniqkog
entra. Meu vrtlozima, koji se karakterixu strujaem u kojem su strujni
e
kon
entriqni krugovi, posebno se izdvaja kombinovani vrltlog, tzv. Rankinov vrtlog.
Rankinov vrtlog
Modelom Rankinovog vrtloga je opisan ravanski vrtlog u kome se fluidni deli kreu
du kon
entriqnih kruni
a u ravni x0y. Ovim modelom je predstav ena kombina
ija
dva tipa vrtloga: (1) prinudnog vrtloga, i (2) slobodnog, tj. poten
ijalnog vrtloga.
U = r
v
U
U=
k
r
=0
r
1
(ru ) ~k
r r
ur = uz = 0, u = u (r)
U = u
z =
1
(rur )
2r r
za U = R, r < R
=
POTENCIJALNI
0, za U = R /r, r > R
VRTLOG
Slika 4.11. Raspodela brzine i vrtlonosti u Rankinovom, tj. prinudno-poten
ijalnom vrtlogu.
PRINUDNI
VRTLOG
1. Prinudni vrtlog - rota
ija fluida kao krutog tela oko ose Oz konstantnom ugaonom
brzinom - sl. 4.11). U ovom sluqaju se brzina linearno poveava sa poveaem
MEHANIKA FLUIDA
63
ur = uz = 0, u = r = U
u = r sin = y, v = r cos = x.
= 2
x y
~ = 2 ~k
rotU
(4.27)
( = z )
2. Poten
ijalni vrtlog. U svakoj taqki strujnog po a poten
ijalnog vrtloga proizvod
brzine i radijalnog rastojaa od
entra vrtloga je konstantan, tj. brzina je obrnuto
propor
ionalna rastojau od
entra rota
ije. Tako je po e brzine za slobodnog
vrtloga
U = k/r
u = k
sin
y
=k 2
,
r
x + y2
v=
cos
x
=k 2
r
x + y2
(4.28)
Oqigledno je da se uslov poten
ijalnog strujaa (4.28) ispuava funk
ijom poten
ijala brzine
u
v
=0
x y
u=
, v=
x
y
~
divU=0,
jdn. (4.28)
jdn. (4.27)
z = 0.
2 2
+
=0
x2
y 2
= 0.
U
~
~
2~ ~n dA. (4.29)
rotU ~n dA
= U dl =
dl
Postojae vrlonosti ~ se utvruje izraqunavaSlika 4.12. Stoksov obraza
- fiem
irkula
ije du odgovarajuih krivih. Na pri- ziqka
zavisnost vektora brzine i vekmer, ako je strujae poten
ijalno, a
irkula
ija je tora vrtlonosti
i pojam
irkula
ije
ipak razliqita od nule, onda se unutar povrxi obu- brzine.
hvaenoj krivom du koje je 6= 0 postoje hidrodinamiqki singulariteti tipa vrtloga. Tako se primenom obras
a (4.29) na strujno po e
l
MEHANIKA FLUIDA
64
Rankinovog vrtloga (sl. 4.11) dobija = 2R , gde je l bilo koja kriva koja obuhvata
singularitet r = 0! Cirkula
ija je u poten
ijalnom strujau povezana sa poten
ijalom
brzine , a pri opstrujavau tela sa silom uzgona! Cirkula
ija ima suxtinsku ulogu u izvoeu, dokazu i primenama kinematiqkim i dinamiqkih teorema o vrtlonosti (Kelvin,
Helhol
, Lagran).
2
~ =U
~ (~r2 , t ) U
~ (~r1 , t) =
U
~
~
~
~
U
U
U
U
t +
x +
y +
z,
t
x
y
z
~ (~r2 , t )
U
~ (~r1 , t )
U
M2 (~r2 )
i
h
~ (~r1 , t)t + O (t)2
~r2 = ~r1 + U
~ (~r1 , t )
U
M1 (~r1 )
~ (~r1 , t)
U
Slika 4.13. Dekompozi ija ubrzaa fluidnog delia u sluqaju nesta ionarnog strujaa.
~
U
lim
= lim
t0 t
t0
~ x U
~ y U
~ z
~
U
U
+
+
+
t
x t
y t
z t
~
~
~
~
~ def. DU
U
U
U
U
+u
+v
+w
t
x
y
z
Dt
(4.30)
MEHANIKA FLUIDA
65
~
~
U
DU
~ )U
~
=
+ (U
Dt
t
(4.32)
D()
()
~ )() = () + ui ()
=
+ (U
Dt
t
t
xi
Dekartove koordinate
se definixe materijalni izvod fiziqke veliqine (), tj. materijalni (brzinski, Stoksov,
totalni, individualni, substan
ijalni) izvod skalarne, vektorske ili tenzorske veliqine
staa (). Na primer, promena temperature T (~r, t) fluidnog delia du egove trajektorije
odreena je izrazom DT T
T
Dt
~ )T =
+ (U
~ gradT
+U
Veliqina DT /Dt odreuje materijalnu promenu (vezanu za fluidni deli) temperature, dok qlan T /t definixe lokalnu promenu temperature T . Razlika ove dve promene
izraava se konvektivnom promenom U~ gradT , koja opisuje uti
aj brzinskog po a!
Ojlerov
vremenski
izvod
Materijalni
Lokalni
izvod
}|
Df
Dt
Konvektivni izvod
izvod
}|
f
t
nesta
ionarnost
|
{z
Lagraneva
metoda
(fluidni deli)
}|
f
f
f
+v
+w
x
y
z
nehomogenost
(4.33)
MEHANIKA FLUIDA
66
Kada se u izrazu za brzinu U~ (~r, t) veliqina ~r smatra funk
ijom vremena u smislu
Lagrana onda je U~ (~r, t) ekspli
itna i impli
itna funk
ija vremena, pa se par
ijalnim
diferen
iraem dobija ubrzae u obliku
~a(~r, t) =
~
U
t
(~
r
fiksno)
(4.34)
~ dxi
~
~
U
U
U
=
+ ui
xi dt
t
xi
koji kompletno definixe transforma
iju od Langraevih u Ojlerove koordinate. U Ojlerovom smislu ~r predstav a fiksirane taqke prostora u kome se posmatra strujno po e.
Iz rela
ija (4.30)-(4.34) slede izrazi
~
~
DU
~ = dt U + (d~r )U
~,
D = dt + (d~r ), DU
(4.35)
= ~a(~r, t)
t
t
Dt
u kojima D oznaqava materijalni (substan
ijalni) diferen
ijalni operator!
4.6.3 Fiziqka analiza i uvoee iner
ijalne sile R~ . Matematiqki izrazi za sile iner
ije
a
2y
2z
2S xy
2S xz
z }| {
z }| {
z }| {
z }| {
v
u w
u w
v
u 1
u
u
1
1
1
u
+u
+ v
+
+
+ w
+ w
v
t
x 2
x y
2
z
x
2
z
x
2
x y
|
{z
} |
{z
}
u
+
t
u
u
u
+v
+w
x
y
z
(4.36)
konvektivna
lokalna
a,x
= ax
MEHANIKA FLUIDA
67
Analogno se,
ikliqnom permuta
ijom, dobijaju izrazi u prav
ima y i z ose.
Vrlo qesto se svrsishodno da se izraz za ubrzae, a time i iner
ijalnu silu, napixe
tako da su posebno izdvojeni qlanovi koji karakterixu kinetiqku energiju i qlanovi koji
definixu vrtlono kretae, tj. strujae. Saglasno izrazima (4.36) i (4.22) dobija se
sledei izraz za iner
ijalnu silu du ose 0x:
}|
lokalna
z
konvektivna
}|
izazvana promenom
kinetiqke energije
z }| {
u
t
}|
2
U
2
izazvana
vrtlonoxu
z
}|
2(wy vz )
a,y
a,z
"
~
U
+ grad
t
U2
2
~
~ rotU
~ DU ~a
U
Dt
(4.37)
1 - lokalna iner
ijalna sila; 2 - deo usled promene kinetiqke energije; 3 - deo usled
vrtlonosti; 2 + 3 - konvektivna iner
ijalna sila
u2 + v 2 + w 2 .
Ovde se istiqe da se izraz (4.37) dobija bez transforma
ija skalarnih oblika direktno iz
(4.31) korixeem poznate formule iz vektorske analize
~ rotU
~
~ )U
~ 1 gradU U
(4.38)
(U
2
2
{z
konvektivno ubrzae
MEHANIKA FLUIDA
Iner
ijalna
sila
~
R
68
~
U
+
U2
+
grad
2
~
2
~ U
U poten
ijalnom
strujau jednaka
nuli. Rexea
su harmonijske
funk
ije.
Pri veoma sporom Pri veoma sporom
strujau jednaka strujau jednaka
nuli
nuli
Tabela 4.1. Fiziqko znaqee, matematiqka priroda i izvesne aproksima ije iner ijalne sile.
U
t
U
s
U
s
as =
dt
Dt
+U
U
t
MEHANIKA FLUIDA
69
Vektor ubrzaa ~a fluidnog delia, koji se kree du krivolinijske trajektorije, razlae se osim na ubrzae a i na normalno ubrzae a (
entripetalno ubrzae koje je
usmereno ka
entru krivine 0 trajektorije - sl. 4.14a). Ovo ubrzae je odreeno izrazom
a = U /R, tako da je odgovarajua iner
ijalna sila za fluidni deli dm = dV data
izrazom (U /R)dV .
s
fluidni
deli
U (t + dt, s + ds)
~
U
U
=0
t
t : (S) (L)
(S)
(a)
U (t, s)
fluidni deli
t : U (s)
~n
U
6= 0
t
dt
=
ds
t
Ud
(S)
~s
fluidni
deli
(T)
t + dt :
U (s + ds)
ds
~
U
(v)
(b)
Ubrzae ~a = DU~ /Dt~ u prirodnim koordinatama (s, n). Oznake: (S) - strujni
a; s duina koja raste u smeru brzine U ; ~s i ~n - jediniqni vektori u prav
u tangente i normale na (S);
R - polupreqnik krivine (slika (a)); (b) sta
ionarno strujae; (v) nesta
ionarno strujae; (T)trajektorija; (L) - fiksna kriva koja se u odgovarajuem trenutku t poklapa sa strujni
om; a ubrzae fluidnog delia u prav
u strujaa (tangentno ubrzae ) je promena u vremenu intenziteta
brzine U fluidnog delia (slika b): u trenutku t fluidni deli je u ~poloaju s, a u trenutku
t + dt je u taqki s + ds = s + U dt. Promena intenziteta brzine U = |U | u vremenu dt je: dU =
U dt, tako da odavde sledi a =
Slika 4.14.
U
s
dU
dt
U
s
DU
Dt
U
s
U2
2
U2
2
Na osnovu prethodne analize i oznaka na sli i 4.14 proizilaze sledee rela ije:
()
D()
~ )();
=
+ (U
Dt
t
~ = |U
~ |~s = U~s;
U
U = U (s, t);
~ )() = (|U
~ |~s )() = U ()
(U
s
()
()
D()
~ |)
(U = |U
=
+U
.
Dt
t
s
D
U
U
U2
~a =
(U~s) =
+U
~n = as~s + an~n
~s +
Dt
t
s
R
Kako je U~s = U~ i
U
t
+ U U
s =
DU
Dt
(4.39)
(4.40)
moe se konaqno vektor ubrzaa napisati u obliku
~
DU
U2
DU
=
~s +
~n =
~a =
Dt
Dt
R
U
U
+U
t
s
~s +
U2
~n.
R
(4.41)
MEHANIKA FLUIDA
70
Fluidni deli
Lagran
(dVm , dAm )
Elementarna fiksna
zapremina
Ojler (dV , dA)
Konaqna materijalna
zapremina Lagran (Vm , Am )
Konaqna fiksirana
oblast prostora kontrolna zapremina Ojler (V , A)
Slika 4.15. Metodoloxkamapa izvoea osnovnih jednaqina mehanike fluida u diferen ijalnom
i integralnom obliku
Iz didaktiqkih razloga i najoqiglednije fiziqke interpreta
ije, naroqito pri primeni teorije za rexavae praktiqnih problema u mehani
i fluida, prednost je data izvoeu jednaqina iz ihovog integralnog oblika kako za materijalnu, tako i za kontrolnu zapreminu, uz neophodno korixee fiziqko-matematiqkog pojma materijalnog
izvoda. Ovakav pristup omoguuje:
1. Suxtinsko povezivae Lagraneve i Ojlerove metode, tj. materijalne i kontrolne
zapremine, tj. materijalnih sistema i fiksne oblasti (domena) prostora.
MEHANIKA FLUIDA
71
2. Fiziqki razum ivu primenu osnovnih zakona odraa (konzerva
ije) mase, impulsa
i energije pri izvoeu osnovnih jednaqina, kao i jasnu interpreta
iju fiziqkog
smisla pojedinih qlanova u ovim jednaqinama.
3. Jednostavan i razum iv metod dobijaa JKKKE u diferen
ijalnom obliku iz ihovih integralnih oblika. Ovim postaje potpuno jasan i obrnut postupak, kada se iz
diferen
ijalnih oblika jednaqina izvode ihovi integralni obli
i.
4. U ineerskoj praksi su fiziqko razumevae i primene osnovnih jednaqina napisanih za svrsishodno izabrane kontrolne zapremine i povrxi razmatranih tehniqkih
sistema od ogromnog znaqaja! Na primer, uprkos jednostavnoj formula
iji zakona impulsa, tj. koliqine kretaa on ostaje i da e najtei zakon nauke o strujau! Jedna
od texkoa, koja ga takvim qini, je upravo i problem svrsishodnog izbora kontrolne
zapremine, pored svih drugih potrebnih znaa o strujnom po u.
5. Kroz primere i primenu bie demonstrirane i druge navedene metode izvoea
jednaqina, kao i fiziqka tumaqea osnovnih jednaqina mehanike fluida u diferen
ijalnom i integralnom obliku. Nije
i formalna primena gotovih formula,
izraza i jednaqina, ali jeste
i fiziqko razumevae problema i primena zakona,
teorema i jednaqina u ihovom izvornom obliku! To je zadatak ineera i osnovni
smisao ineerstva uopxte!
~n
~
U
ulaz izlaz
izlaz
dA
~n
ulaz
V
dA
u i ni > 0
u i ni < 0
~
U
~ ~n dA
U
izlaz
u i ni > 0
ulaz
~n
u i ni < 0
t:
Am
V = Vm
(a)
dV
t
(b)
Slika 4.16. (a) Integralni oblik jednaqine kontinuiteta za konaqni materijalni domen (materijalna zapremina Vm ) i za konaqni fiksirani domen prostora (kontrolna zapremina V ) - u trenutku
materijalna A i kontrolna povrx A se poklapaju; (b) Xematski prikaz pro
esa definisanog
jednaqinom (4.47) za kontrolnu povrx A i kontrolnu zapreminu V .
MEHANIKA FLUIDA
72
D
Dt
MASA u Vm
dm =
(M)
D
(dm) = 0
Dt
D
D
(dm)
(dV ) = 0
Dt
Dt
(4.42)
dV = 0
Vm
D
Dt
(4.43)
dV =
(Vm )
V
(V )
D
dV +
Dt
D
~
+ divU
Dt
~ =
divU
(V )
D(dV )
=
Dt
dV = 0
(4.44)
D(dV ) 1
Dt dV
Kako je zapremina V potpuno proizvo na, a podintegralna funk
ija neprekdna, onda
iz jednaqine kontinuiteta (4.44) u integralnom obliku sledi en diferen
ijalni oblik.
D
~ =0
+ divU
Dt
Lagran
~) = 0
+ div(U
t
~
(1) D
=
+ U grad
Dt
t
(4.45)
Ojler
(4.46)
Oqigledno je da se diferen
iraem jednaqine (4.42) i korixeem defini
ije diveregen
ije brzine dobija jednaqina kontinuiteta (4.45) kako sledi:
ui
D
+
=0
Dt
xi
+
(ui ) = 0
t
xi
D
D
D(dV )
D
~ =0
(dV ) =
dV +
=
+ divU
Dt
Dt
Dt
Dt
MEHANIKA FLUIDA
73
dV =
t
d
dt
~ ~n dA
U
dV =
ui ni dA
A
(4.47)
d
dt
dV =
t
dV =
dV =
dV
t
~ ~n dA
U
(4.48)
(4.49)
~
(4.51)
+ divU dV = 0.
t
Kontrolna zapremina V je potpuno proizvo na pa integrand mora biti jednak nuli, tako
da se iz (4.51) dobija jednaqina kontinuiteta u diferen
ijalnom obliku
D
~) = 0
~ = 0.
+ div(U
+ U
(4.52)
t
Dt
Oqigledna je ekvivalentnost, tj. identiqnost izraza (4.45) i (4.52). Uoqiti razliqite
metode pomou kojih su ove jednaqine dobijene!
~ ~n dA =
U
~ )dV
(U
MEHANIKA FLUIDA
74
1 D(dV )
1 D
=
dV Dt
Dt
~
~ = 0.
+ U grad +divU
|t
{z
}
D
Dt
(4.54)
=0
=
divU
=0
Dt
x
i
i
4. Jednaqina (4.53) moe da se napixe u obliku koji povezuje promenu gustine i zapremine fluidnog delia
1 D(dV )
1 D
+
= 0.
(4.55)
Dt
dV Dt
5. Ako u svakoj taqki strujnog po a divU~ = 0 onda se analizom izraza (4.53) mogu izvesti
sledei zak uq
i:
=0
(a) D
Dt
{ = const u
elom prostoru (za sve fluidne delie) nestix iv homogen
fluid!
{ = cont, i = 1, 2, . . . , k, . . . 6= svaki fluidni deli ima konstantu
gustinu, ali se ona razlikuje od delia do delia nestix iv nehomogen
fluid!
(b) t + U~ grad = 0
ako je po e gustine sta
ionarno (/t) onda su vektori U~ i grad meusobno
upravni. Ovo je strujae nestix ivog fluida u slojevima iste (konstantne) gustine; svi fluidni delii jednake konstantne gustine rasporeeni su u jednom
sloju i gustina se razlikuje od sloja do sloja; ovo je sluqaj strujaa stratifikovanog fluida.
i
MEHANIKA FLUIDA
75
Uslov poten
ijalnog strujaa 2~ = rotU~ = 0 ispuen je poten
ijalnom funk
ijom
~ = grad, koja zadovo ava Laplasovu diferen
ijalnu jednaqinu = 0.
(x, y, z, t), tj. U
Za ravansko i sta
ionarno strujae (w = 0, /z = 0, /t = 0, u(x, y), v(x, y)) nestish ivog fluida jednaqina kontinuiteta
~ =0
divU
u v
+
=0
x y
,
y
v=
(4.56)
=
,
y
x
v=
=
x
y
(4.57)
u=
= 0 .
dl
dy
dl
dx
= const
~n
~
U
~n(a, b)
A
A
~
U
u
dl(dx, dy)
dl ~n = adx + bdy
|~n| = a2 + b2 = 1
x
v
~n
~n
dl
~n =
dy
dx
,
dl
dl
Ortogonalna mrea
MEHANIKA FLUIDA
76
Poten
ijal brzine i strujna funk
ija imaju vana fiziqka svojstva! Ovde se
navode samo neka od ih, koja su najznaqajnija:
1. Za linije = const vai rela
ija
d =
dx +
dy = vdx + udy = 0
x
y
dy
dx
=
=const
v
.
u
~ grad = u
U
+v
=0
dx +
dy = udx + vdy = 0
d =
x
y
dy
dx
=const
u
= .
v
Dakle, strujni
e = const i ekvipoten
ijalne linije = const predstav aju familiju meusobno ortogonalnih trajektorija, tj. formiraju ortogonalnu mreu (sl.
4.17). Oqigledno je da se do ovog rezultat dolazi i pomou Koxi-Rimanovih jednaqina
(4.57) kako sledi (sl. 4.17)
grad grad =
+
= vu + uv = 0
x x
y y
~
V
dy +
d =
(dx) =
(U ~n) dl =
=
(4.59)
| {z }
y
x
B
AB
dV
MEHANIKA FLUIDA
77
(4.60)
u kome je f = f (~r, t) fiziqka veliqina (skalar ili vektor) svedena na jedini
u mase fluida. Meutim, iako se domen intergra
ije, tj, zapremina V mea u vremenu (grani
e
zapreminskog integrala su funk
ije vremena), masa fluida koja se nalazi u toj materijalnoj zapremini je konstantna u svakom trenutku! U saglasnosti sa tim zapreminskiintegral
(4.60) prevodi se u integral po masi pomou sledee rela
ije dV = dm kako sledi
D
Dt
f dV
Vm =V (t)
D
Dt
f dV
Vm =V (t)
D
Dt
f dm
(masa u Vm )
D
(f dm)
Dt
(masa u Vm )
(4.61)
Pri izvoeu rela
ije (4.61), prilikom diferen
iraa integrala po masi, vai sledee:
oblast integra ea konstantna
masa dm fluidnog delia konstantna
f i Df /Dt su neprekidne funk
ije
Lajbni
ovo pravilo - diferen
irae pod znakom integrala
Rezultat posledeg integrala u (4.61) se ne mea ako se promeiva oblast, tj. materijalna zapremina V = V (t) zameni sa fiksnom (nepokretnom) oblaxu, tj. kontrolnom
zapreminom V koja se u trenutku t poklapa sa V (sl. 4.16a), tako da se dobija suxtinski
rezultat
Df
D
f dV =
dV
(4.62)
Dt
Dt
Dakle, pri materijalnoj formula
iji fiziqkih zakona, tj. zakona odraa mase, impulsa
i energije izvodi po vremenu materijalnih integrala se mogu zameniti zapreminskim integralima!
Rela
ija (4.62) izvedena je korixeem zakona o odrau mase, tj. jednaqine kontinuiteta. Svoee vremenske promene materijalnog zapreminskog integrala na zapreminski
integral sa fisknim grani
ama je qiste kinematiqke prirode. Analogno se, korixeem
izraza (4.17) koji odreuje fiziqki smisao divergen
ije brzine, razmatra se i sledei
izraz:
D
D
4.61 D
=
Df
dm =
Dt
Vm
Df
dV.
Dt
Vm
Dt
Da e sledi
f dV =
Vm
D
(f v)dm =
Dt
Dt
f vdm
Df
dV +
Dt
D(dV )
f
=
Dt
Dt
V
(f v)dm
Df
~
+ f divU
Dt
dV.
MEHANIKA FLUIDA
78
f dV =
V
Vm
Df
~
+ f divU
Dt
(4.63)
dV
f dV
V
Vm
f
~ f + f U
~ dV
+U
{z
}
t |
~)
(f U
(4.64)
Ako je f proizvo no tenzorsko po e bilo kog stepena, koje je u V zajedno sa svojim
par
ijalnim izvodima neprekidno, onda vai integralna formula Gaus-Ostrogradskog
f
(4.65)
~nf dA
f dV =
n f dA.
=
x
Povrx A je orijentisana graniqna povrx zapremine V , a jediniqni vektor normale ~n je
pozitivan kada je usmeren napo e. Transforma
ijom integrala po zapremini u integral
po povrxi saglasno formuli (4.65) rela
ija (4.64) se svodi na oblik
f
D
~ ~n dA
(4.66)
fU
dV +
f dV =
Dt
t
=
V
f
f
~
+ div(f U ) dV =
+
(f ui ) dV.
t
t
xi
V
Vm
Brzina promene
ukupnog f
u materijalnoj
zapremini
{z
Lagran
}|
Konvektivna promena
tj. fluks ukupnog f
kroz kontrolnu
povrx
{z
Ojler
Na sli
i 4.18 je dato tumaqee i fiziqko znaqee pojedinih qlanova koji figurixu
u izrazu (4.66).
Oqigledno je da se svi izvedeni obli
i jednaqine kontinuiteta jednostavno dobijaju iz
ovih izraza u koje treba uvrstiti f = ili f = 1 u izraze (4.60)-(4.62)! Izrazi (4.66)
MEHANIKA FLUIDA
79
i (4.63) su identiqni! Oni predstav aju prvi i drugi oblik Rejnolds-Lajbni
ove teoreme prenosa! Jednaqina (4.66), svojim fiziqkim znaqeem direktno povezuje Lagranevu
i Ojlerovu metodu i daje smisao ihove primene. Ova jednaqina suxtinski predstav a
uopxtee jednaqine (4.32) kojom se definixe materijalni izvod fiziqke veliqine fluidnog delia, dok (4.66) obuhvata sve delie koji formiraju materijalnu zapreminu!
Materijalna zapremina u trenutku t + dt
~n
~ ~n dA dt
U
t
t : V = Vm , A = Am
f
t
A
Am
~
U
~n
u i ni > 0
~n
M
f
~n
dA
dA
~
U
u i ni < 0
~ ~n dA dt
U
d
f
dV
t
dt
~ ~n dA =
fU
f dV
f ui ni dA
Slika 4.18. Fiziqko tumaqee promene ukupnog po a fiziqke veliqine f (~r, t) u materijalnoj
(V ) i kontronoj (V ) zapremini. U trenutku t kontrolna zapremina je jednaka materijalnoj, a
kontrolna povrx A se poklapa sa materijalnom povrxi A .
m
~ ~n dA =
U
~ dV
divU
povezuje fluks brzinskog po a, tj. protok fluida kroz povrx A sa promenama unutar
zapremine V povezanim sa stix ivoxu fluida, odreenoj sa divU~ i sa eventualnim postojaem izvora i ponora mase!
MEHANIKA FLUIDA
80
4.9 Zakon odraa (konzerva ije) impulsa. Jednaqina koliqine kretaa - Ojlerova jednaqina
Primenom drugog utnovog zakona mehanike u mehani
i fluida dobija se zakon impulsa, tj. jednaqina koliqine kretaa.
Defini
ija 1 za materijalni sistem, tj. masu fluida u materijalnoj zapremini
(Lagranev metod)
Promena koliqine kretaa uoqene mase fluida jednaka je zbiru impulsa
svih sila koje deluju na tu masu, tj. promena koliqine kretaa u vremenu
jednaka je rezultujuoj sili koja tu promenu izaziva.
metod)
Promena
koliqine kretaa u vremenu u kontrolnoj zapremini =
P
ulaznih flukseva koliqine kretaa u zapreminu
P
izlaznih flukseva koliqine kretaa u zapreminu +
P
sila koje deluju na masu fluida u zapremini.
D
~
~
(4.67)
p ~n dA
f dV +
U dV =
Dt
|
Am
Vm
Vm
{z
}
DK
~a
R
Dt
{z
{z
(neviskozan fluid)
Na osnovu prethodnih razmatraa mogu se na desnoj strani jednaqine (4.67) vremenskim
promen ivi domen integra ea, bez ikakvog ograniqea opxtosti, zameniti fisknim
(kontrolnim, nezavisnim od vremena) domenima (oblastima) integra
ije. Primenom izraza
(4.62) na levu stranu jednaqine (4.67) i korixeem izraza (4.65) za transforma
iju qlana
koji definixe povrxinske sile u (4.67), rela
ija (4.67) dobija oblik
Vm
~m
R
~n
R
!
~
DU
f~ + gradp dV = 0
Dt
(4.68)
(4.69)
Dt
MEHANIKA FLUIDA
81
p
Dui
= fi
Dt
xi
p
(ui ) +
(ui uj ) = fi
t
xj
xi
(4.70)
pri qemu je korixen izraz (4.32) kojim se definixe materijalni izvod, kao i jednaqina
kontinuiteta
(u )
t
xj
=0
~)
(U
~ (U
~ ~n) dA =
p ~n dA
f~ dV
U
dV +
(4.71)
t
|
{z
}
|
{z
}
|
{z
}
|
{z
}
1
2
3
4
1 - Lokalna promena koliqine kretaa - potrebno poznavae strujnih veliqina
u kontrolnoj zapremini!
2 - Konvektivna promena fluks koliqine kretaa kroz povrx - ovde se pojav uju
promeive samo na grani
i (kontrolnoj povrxi)!
3 - Masena sila koja deluje na masu u zapremini
V
4 - Povrxinska sila koja svoje dejstvo na masu u zapremini ostvaruje preko grani
e
(povrxi)
Jednaqina (4.71) predstav a jednaqinu koliqine kretaa za kontrolnu zapreminu V i
kontrolnu povrx A i qesto se pixe u obliku koji daje eno puno fiziqko znaqee, saglasno
defini
iji 2 (Ojlerova metoda)
~ dV =
U
I
~ (U
~ ~n)dA +
U
II
f~dV
III
p~n dA
IV
(4.72)
MEHANIKA FLUIDA
82
~
(4.73)
~n dA
grad dV =
f dV =
Jednaqina koliqine kretaa za primenu u praksi za sluqaj sta
ionarnog strujaa i
~
f = grad ima najqexe korixen oblik
~
~
(4.74)
( p)~n dA
U (U ~n)dA =
m
(4.75)
koja je lokalno paralelna brzini U~ i uvek je usmerena ka unutraxosti kontrolne zapremine! Za praktiqnu primenu jednaqina koliqine kretaa se izraava pomou sila u vrlo
jednostavnom obliku
~ +R
~ +R
~ = 0.
(4.76)
R
Znaqaj zakona koliqine kretaa je da se na osnovu strujnih parametara na grani
ima
mogu izraqunati sile, tj. ihovo dejstvo! Za primenu je bitan svrsishodan izbor kontrolne
zapremine. Pri tome su potrebna mnoga znaa o strujau. Nepoznate strujne veliqine u
unutraxosti kontrolne zapremine se ne pojav uju u zakonu impulsa, ali su pojave i
fiziqke veliqine na kontrolnoj povrxi vrlo znaqajne. Zato ove povrxi, tj. grani
e zapremine treba tako birati, da se integrali xto je mogue lakxe izraqunaju! Vano je,
da osim sta
ionarnosti nikakve druge pretpostavke nisu potrebne. Naroqito je vano
~i =
R
~ (U
~ ~n) dA,
U
MEHANIKA FLUIDA
83
napomenuti, da se u ova razmatraa mogu uk uqiti i strujaa viskoznog fluida! Gubi
i se ovde obuhvataju dodavaem i proraqunom strujnih veliqina na grani
ama strujnog
prostora, tj. na kontrolnoj povrxi.
Za praktiqnu primenu pogodan je skalarni oblik jednaqine (4.72)
pn dA,
f dV
(4.77)
u u n dA +
u dV =
t
koji se onda lako prilagoava usvojenom Dekartovom pravouglom koordinatnom sistemu u
kome se definixe odgovarajui problem i kontrolna zapremina.
Veoma vano je, zbog razumevaa meusobne povezanosti diferen
ijalnih i integralnih oblika osnovnih jednaqina, naglasiti da se (4.77) dobija integra eem Ojlerove jednaqine (4.70) po kontrolnoj zapremini fiksnog domena u prostoru
(u )
p
(4.78)
=
(u u )dV +
f
dV.
t
x
x
Primenom formule Gausa-Ostrogradskog (4.65) na dva qlana desne strae jednaqine (4.78),
jednaqina (4.78) se transformixe u jednaqinu (4.77).
U Dekartovim pravouglim koordinatama je U~ = u~i + v~j + w~k tako da se x komponenta
vektorske jednaqine (4.72) dobija kada se u (4.77) uvrsti i = 1 (u = u) kako sledi
i
i j j
i j
(u)
=
t
~ ~n)dA +
u(U
fx dV
pnx dA.
(u)
~ ) fx + p dV = 0
+ (uU
t
x
koji se svodi na diferen
ijalnu jednaqinu (4.70) za i = 1. Komponente u prav
ima osa y
i z slede na isti naqin. Skalarni obli
i vektorske jednaqina (4.74) u sluqaju f~ = 0, tj.
= 0 glase
~) =
(uU
p
,
x
~) =
(v U
p
,
y
~) =
(wU
p
.
z
Ovaj zakon je vaan za mnogobrojne primene, posebno u oblasti strujnih maxina. Zasniva se na zakonu koliqine kretaa, tj. prethodno odreenim silama i omoguuje odreivae razmeene snage.
Defini ija:
Promena u vremenu momenta koliqine kretaa uoqene mase fluida jednaka je sumi
momenata masenih i povrxinskih sila koje deluju na tu masu.
MEHANIKA FLUIDA
84
~)
(~r U
dV +
t
~ )(U
~ ~n)dA =
(~r U
~ m,n
M
Na potpuno analogan naqin kao xto su prethodno razmatrani bilansi mase i impulsa,
razmatra se i bilans energije. U ovom kursu mehanike fluida, meutim, analiza strujnih
problema sa korixeem jednaqine energije je elementarna. Iz tih razloga se opxti
integralni i diferen
ijalni obli
i jednaqine energije navode radi zatvaraa sistema
jednaqina dinamike neviskoznog fluida, a u primerima se ovi opxti obli
i svode na
dosta jednostavnije. Iz zakona energije izvodi se jednaqina energije u mehani
i fluida.
Promena energije uoqene mase fluida jednaka je zbiru snaga svih sila koje
deluju na tu masu i energiji koju masa razmeni sa okolinom u jedni
i vremena.
(4.80)
gde su: e - unutraxa energija po jedini
i mase; U /2 - kinetiqka energija po jedini
i
mase; q - razmeena energija u jedini
i vremena po jedini
i mase sa okolinom (q > 0 dovoee, q < 0 - odvoee); dva oblika razmene energije: (a) razmena toplote (provoeem, zraqeem), (b) mehaniqki rad u jedini
i vremena (snaga) (mehaniqkim putem - pumpa,
ventilator, kompresor, turbina i drugo).
D
Dt
U2
e+
2
Vm
dV =
~ dV
f~ U
~ ~n dA +
pU
qdV,
Promena
energije fluida u jedini
i vremena u fiksnoj zapremini =
P
flukseva energije kroz povrx (zbir energija koje se neposredno prenose u jedini
i
vremena masom fluida koja protiqe kroz povrx) +
P
snaga svih masenih sila koje deluju na fluid u zapremini +
P
snaga svih povrxinskih sila koje deluju na fluid u zapremini +
P
razmeenih energija (toplotne, mehaniqke)
U2
e+
2
dV =
U2
e+
2
A
~ ~n dA +
U
~ dV
f~ U
~ ~n +
pU
q dV
(4.81)
MEHANIKA FLUIDA
85
~ = f~ U
~ (pU
~ ) + q.
U
e+
+ e+
(4.82)
t
2
2
Jednaqina (4.82) je par
ijalna diferen
ijalna jednaqina koja povezuje promeive veliqine
strujnog po a udatoj taqki prostora!
U primerima pri rexavau konkretnih problema koriste se razliqiti obli
i ovih
jednaqina sa razliqitim pretpostavkama. Na primer, u praksi se qesto jav a sluqaj sta
ionarnog adijabatskog (q = 0) strujaa u kome se uti
aj masenih sila moe zanemariti
(f~ = 0).
Diferen
ijalni oblik jednaqine (4.80) je, saglasno defini
iji materijalnog izvoda,
ekvivalentan izrazu (4.82)
D
U
~ gradp U
~ pdivU
~.
(4.83)
e+
= f~ U
Dt
2
Sa jednaqinom energije uvedena je nova zavisno promeiva - unutraxa energija e!
Sada je potrebno odgovoriti na sledea pitaa:
Da li jednaqine analizirane u ovoj glavi formiraju zatvoren sistem jednaqina Dinamike neviskoznog fluida?
Xta je sa poqetnim i graniqnim uslovima?
Odgovori na ta pitaa se daju u sledeem poglav u.
2
Saglasno mapi prikazanoj na sli
i 4.1 u tabeli 4.2 se analizira broj osnovnih i konstitutivnih jednaqina, kao i karakter i broj nepoznatih, tj. zavisno promeivih veliqina u
i u sagledavaa problema zatvaraa sistema jednaqina u Dinami
i neviskoznog fluida.
U tu svrhu formira se tabela 4.2.
U modelu fluida barotropnog fluida ( = (p)) odreivae strujnog po a se obav a
potpuno odvojeno, tj. nezavisno od temperaturskog po a! Po e temperature T (~r, t), ako
je potrebno, odreuje se iz jednaqine energije ili jednaqine staa. U modelu fluida
baroklinog fluida (f (p, , T ) = 0) su brzinsko i temperatursko po e meusobno spregnuta
(kuplovana) po a i jednaqine koliqine kretaa i energije se moraju zajedno rexavati!
MEHANIKA FLUIDA
Model
fluida
Nestix iv
fluid
Barotropan
fluid
Baroklin
fluid
Tabela 4.2.
fluida
Nepoznate
veliqine
(zavisno
promeive)
Osnovne jednaqine
jednaqina kontinuiteta
(nestixjednaqina koliqine kre- iv= const
homogen
ili
taa (Ojlerova jednaqi- nehomogen fluid)
na)
jednaqina kontinuiteta
jednaqina koliqine kretaa (Ojlerova jednaqina)
=
(p)
p/
=
const
p/
= const
p/ = const
,
,
jednaqina kontinuiteta
jednaqina koliqine kretaa (Ojlerova jednaqina)
jednaqina energije
jednaqina staa
f (p, , T ) za model
idealnog gasa
p = RT ; unutraxa energija
fluida e = c T
~, p
U
~ , p,
U
~ , p, , T
U
86
Za kasniju analizu, bie neophodni diferen
ijalni oblik jednaqine staa idealnog
gasa, tj. Klapejronove (Clapeyron) jednaqine staa p = RT , koji se dobija enim logaritmovaem i diferen
iraem. Ona je oblika
dp d dT
(4.84)
=0
p
Konvektivni deo ubrzaa, tj. qlan (U~ ~n)U~ sa svojim komponentama u u /x je izvor
nelinearnosti jednaqine koliqine kretaa, zbog qega su Ojlerove jednaqine veoma
sloene za integra
iju! Jasno je da pri tome moraju biti i zadati i zadovo eni odgovarajui poqetni i graniqni uslovi.
Poqetni uslovi: Potrebno je poznavati stae kretaa materijalnog sistema, tj.
po a fiziqkih veliqina u poqetnom trenutku t = t , na osnovu qega se odreuju
vrednosti konstanti i time otklaa neodreenost rexea:
~ , p, , T, . . .
t = t : f (~r, t ) = f (~r), f = U
(4.85)
Graniqni uslovi su fiziqki uslovi koji moraju biti zadovo eni na grani
ama
j
MEHANIKA FLUIDA
87
fluida, tj. strujnog po a. Ovi uslovi su vrlo razliqiti i zavise od vrste strujaa,
kao i od prirode graniqnih povrxi sa kojima je fluid u kontaktu (meudejstvu):
unutraxa i spo axa strujaa, postojae ili odsustvo slobodne povrxi, stae
kretaa qvrstih ili teqnih (drugi fluid) grani
a (graniqnih povrxi). Pri ovome
treba voditi raquna da se radi o neviskoznom fluidu.
Qvrsta, pokretna i neporozna povrx (grani
a) u kontaktu sa fluidom:
Defini
ija graniqnog uslova: u svakoj taqki grani
e, u svakom trenutku vremena,
komponenta relativne brzine izmeu fluida i qvrste povrxi u prav
u normale na
povrx mora da ixqezne:
~ ~n = U
~ ~n na qvrstoj povrxi!
(4.86)
U
Oznake: U~ - brzina fluida, U~ - brzina pokretne povrxi A i ~n - jediniqni vektor normale povrxi A. Iz jednaqine (4.86) sledi da je u svakoj taqki qvrste krute
povrxi u svakom trenutku normalna komponenta brzine fluida jednaka normalnoj
komponenti brzine povrxi! Drugim reqima, normalne komponente brzine fluida i
krutog tela, tj. qvrste povrxi moraju imati isti prava
, smer i intenzitet na graniqnoj povrxi, inaqe bi se fluid odvojio od povrxi A ili protekao kroz u kao da je
porozna (promoqiva, propusna)! Za strujae bez odvajaa od qvrste fiksne neporozne
povrxi vai
~ ~n = 0 na nepokretnoj (fiksnoj) qvrstoj povrxi!
(4.87)
U
Iz (4.87) sledi da je normalna komponenta brzine U = U~ ~n na nepokretnoj i neporoznoj qvrstoj povrxi jednaka nuli.
Korixee pojma materijalnog izvoda za defini
iju graniqnih uslova.
Neka je qvrsta povrx A u izrazu (4.86), koja se kree relativno u odnosu na fluid,
zadata jednaqinom
gradF
A
F (~r, t) = 0
~n =
|gradF |
gde je F (~r, t) skalarna funk
ija poloaja i vremena, a ~n jediniqni vektor normale
povrxi A. Na primer, takva povrx moe da bude deformabilna qvrsta povrx koja
je fiksna ili se kree kroz fluid. To moe biti i kruta qvrsta povrx koja se kree
u fluidu. Sada se graniqni uslov (4.86) definixe uslovom
~ gradF = U
~ gradF na povrxi F (~r, t) = 0
(4.88)
U
Fiktivni qvrsti delii neprekidno formiraju qvrsu povrx pa svojim koordinatama
x (t) (Lagran!) zadovo avaju jednaqinu graniqne povrxi F [x(t), y(t), z(t), t] = 0
u svakom trenutku. Poxto je ukupna (totalna) promena funk
ije F jednaka nuli
A
MEHANIKA FLUIDA
88
A,i
F
F
F
F
+ uA
+ vA
+ wA
=0
t
x
x
z
~ A gradF = F .
U
t
(4.89)
MEHANIKA FLUIDA
89
dV +
~ ~n dA = 0
U
~) = 0
+ div(U
t
~ dV =
U
Du
p
= Fx
,
Dt
x
~ (U
~ ~n)dA +
U
Dv
p
= Fy
,
Dt
y
f~dV
p~n dA
Dw
p
= Fz
Dt
z
Jednaqina energije:
U2
U2 ~
~ ~n +
~ dV
q dV
pU
f~ U
e+
e+
U ~n dA +
dV =
2
2
V
A
V
A
U2
U2 ~
~ (pU
~ ) + q
U = f~ U
e+
+ e+
t
2
2
MEHANIKA FLUIDA
90
h (totalna entalpija)
Za idealan gas vae sledee rela
ije:
2
e = cv T
h = cp T
cv =
R
1
cp =
R
1
cp
cv
U poglav ima koja slede, saglasno didaktiqko-pedagoxkoj mapi za Dinamiku neviskoznog fluida prikazanoj na sli i 4.1 izvedene jednaqine se rexavaju, uproxavaju i primeuju pri rexavau razliqitih praktiqnih problema.
Ojlerova jednaqina (4.69) se, pod odreenim uslovima moe integraliti. Jedan od najvanijihintegrala Ojlerove jednaqineje Bernulijev integral. Pre izvoea Bernulijevog
integrala, potrebno je definisati sledee:
Sila f~ je konzervativna ako zavisi samo od poloaja - f~ = f~(~r) i ako je rotf~ = 0. Tada
se vektorsko po e sile moe izraziti kao f~ = grad gde je = (~r) funk
ija
sile.
Skalarna funk
ija, tj. skalar G = je poten
ijalsile ilipoten
ijalnaenergija.
Vae sledee rela
ije:
rotf~ = 0 f~ = grad = gradG konzervativna sila
U sluqaju da je fluid barotropan, = (p), moe se pokazati da vai sledee
f
= (p)
1
gradp = grad
dp
MEHANIKA FLUIDA
91
dp
U2
+G+
(p)
2
dp
(p)
(4.93)
ima smisao ukupne mehaniqke energije jediniqne mase fluida u datoj taqki. Zaista,
veliqina U /2 U~ U~ /2 predstav a kinetiqku energiju sraqunatu za jedini
u mase, a qlan
= G oznaqava poten
ijalnu energiju, gde je G poten
ijal masene sile f~. Veliqina
(dp/), koja predstav a funk
iju pritiska, ima fiziqki smisao poten
ijala (poten
ijalne energije) zapreminskog dejstva sila pritiska, tj. dejstva sila pritiska na jedini
u
mase fluida. Zaista, qlan gradp izraava glavni (rezultujui) vektor sila pritiska
u datoj taqki za jediniqnu masu fluida ili vektor zapreminskog
dejstva tih sila, tako da
u izrazu grad[ (dp/)] veliqina pod znakom gradijenta (dp/) predstav a poten
ijal tog
dejstva. Ovde je, zbog pravilnog fiziqkom tumaqea, potrebno rei da pojam poten
ijala
ili poten
ijalne energije ne postoji za skalarna po a, kojima pripada i po e pritiska.
2
Ojlerova diferen
ijalna jednaqina (4.69) se moe korixeem izraza (4.38) za transforma
iju konvektivnog qlana ubrzaa, kao i defini
ije vrtloznosti (4.23) napisati u
takozvanom Gromeko-Lambovom obliku kao
~
1
U
~ ~ = f~ 1 gradp
(4.94)
+ gradU 2U
t
2
dp
U
~ ~ .
+
= 2U
grad
(4.95)
2
MEHANIKA FLUIDA
92
U2
+G+
2
B
B
B
sx +
sy +
sz = 0
x
y
z
dp
= CB ()
(p)
(const
ds B = 0
(4.98)
Konstanta C () ima istu vrednost du jedne strujni
e ( = const), ali ta vrednost
moe, a i ne mora da se mea od strujni
e do strujni
e. Takoe, vano je napomenuti
da je Bernulijevom integralu (4.98) zadrana vrtlonost, tj. da on vai i za vrtlona
strujaa (~ 6= 0)!
B
Bernulijeva teorema:
Pri sta
ionarnom strujau neviskoznog barotropnog fluida u po u konzervativnih masenih sila zbir kinetiqke energije fluida po jedini
i mase, poten
ijala
masenih sila po jedini
i mase i funk
ije pritiska, tj. poten
ijala zapreminskog
dejstva povrxinskih sila se ne mea, tj. ima stalnu vrednost du strujni
e, a sa
tim i u svim taqkama trajektorije fluidnog delia, jer se u sta
ionarnom strujau
trajektorije i strujni
e poklapaju.
U sluqaju nestix ivog fluida koji se kree u po u sile Zem ine tee, ako je vertikalna osa z usmerena navixe, tako da je ~g = g~k, onda je = gz, odnosno G = gz. U tom
sluqaju Bernulijeva jednaqina se svodi na
f
p
U2
+ gz + = CB ()
2
(4.99)
MEHANIKA FLUIDA
93
U sta
ionarnom strujau neviskozne nestix ive teqnosti u po u sile Zem ine
tee hidrauliqka visina koja je jednaka sumi brzinske, geodezijske i pijezometrijske visine, ima stalnu vrednost du strujni
e, trajektorije ili vrtlone
linije.
Da e se moe zak uqiti i sledee: u sta
ionarnom strujau je saglasno (4.95), takoe
gradB
~
~
dB
B =
= 0,
dl
gde d()/dl oznaqava diferen
irae du luka krive vrtlone linije (~ dl = 0), tako
da vai B = const du vrtlone linije. Dakle, u sta
ionarnom strujau vektor ~ U~
formira poten
ijalno vektorsko po e sa poten
ijalom B!
Konaqno, oblik Bernulijeve jednaqine
U
p+
(4.100)
= const
2
koji sledi iz (4.99) kada je z = const, ili kada uti
aj masenih sila moe da se zanemari u
poreeu sa povrxinskim silama, odnosno pritiskom, bie analiziran u poglav ima koja
slede u vezi sa pojmom pritiska.
2
(a)
~ =0
U
dp
+G+
= C = const u svom prostoru ispuenom fluidom
~
2
~ kU
(b)
(4.101)
Uslov paralelnosti U~ k ~ vrtlone linije se poklapaju sa strujni
ama spiralno
kretae strujae u po u slobodnih vrtloga koji se odvajaju na povrxima krila konaqnih
dimenzija.
2
U sluqaju strujaa stix ivog fluida (uglavnom gasova), izuzimajui strujaa u atmosferi, moe da se zanemari uti
aj masenih sila pa se iz jednaqine (4.98) dobija oblik
Bernulijeve jednaqine za tu klasu strujaa:
U2
+
2
dp
= CB ()
(4.102)
Jednaqina (4.102) e sada biti analizirana za dva sluqaja strujaa idealnog gasa: izotermskog i adijabatskog sluqaja.
MEHANIKA FLUIDA
94
= /1
) (sl. 4.20)
(4.103)
p1
p
U 2 p1
U2
+
ln
=
+
ln
= const
2
1 p1
2
1 1
(sl. 4.20)
"
1 #
p1
p
U2
= const;
1
2
1 1
p1
(4.104)
"
1 #
U2
p1
= const;
1
2
1 1
1
p
p
U 2 U12
+
= 0.
2
1 1
Indeks 1 se odnosi na bilo koju proizvo no izabranu taqku na strujni
i, trajektoriji ili
vrtlonoj liniji.
(4.41)
za ubrzae u
Ojlerova jednaqina je data izrazom (4.69). Uvrxtavaem rela
ije (4.41) u (4.69) i
skalarnim mnoeem sa vektorom brzine U~ = U~s dobijaju se rela
ije kako sledi
~
DU
dp
1
DU
U2
~
~ = U~s
= f gradp
~s +
~n = grad F
U
Dt
Dt
R
dp
DU
~
= U grad F
.
U
Dt
~ U
~
U
2
D
Dt
D
=
Dt
U2
F +
2
U2
F +
2
dp
D
Dt
U2
F +
2
dp
dp
= const
=
t
dp
dp
dp
=0
(4.105)
(4.106)
MEHANIKA FLUIDA
95
4.15.2 Bernulijeva jednaqina za nesta ionarno strujae. Promena pritiska u prav u upravnom na strujni e
(4.109)
koji prikazuje Bernulijevu jednaqinu nesta
ionarnog strujaa nestix ivog fluida. Za
tehniqku praksu su interesantni
sluqajevi kada je U = U (t), tj. kada brzina ne zavisi od
U (s, t)
1
1
ds + p2 + U22 + gz2 = p1 + U12 + gz1
t
2
2
2
1
U2
p
,
=
n
R
(4.110)
gde je R polupreqnik krivine strujni
e (sl. 4.14). Iz (4.110) sledi da pritisak raste u
radijalnom prav
u od
entra krivine napo e, tj. suprotno smeru normale ~n (sl. 4.14).
Ovaj porast pritiska je u ravnotei sa
entrifugalnom silom, tj. postoji ravnotea sila
u prav
u upravnom na strujni
u! Iz (4.110) sledi da pritisak raste u radijalnom
prav
u od
entra krivine napo e, tj. suprotno smeru normale ~n (sl. 4.14). Ovaj porast
pritiska je u ravnotei sa
entrifugalnom silom, tj. postoji ravnotea sila u prav
u
upravnom na strujni
u! Kod pravolinijskih strujni
a je R = i iz (4.110) sledi p/n =
0, tj. pritisak se ne mea u prav
u upravnom na strujni
e. Dakle, u jednom paralelnom
strujau, tj. u pravolinijskoj paralelnoj struji svuda vlada isti pritisak. Ako pri
tome brzina na razliqitim strujni
ama imaju razliqite vrednosti, onda je oqigledno da
i konstanta C mora da ima razliqite vrednosti na tim strujni
ama, jer je na svima ima
pritisak isti!
B
MEHANIKA FLUIDA
96
Bernulijeva jednaqina za strujae nestix ivog fluida u po u sile Zem ine tee
data je izrazom (4.99), odnosno zapisana u jedini
ama pritiska
U2
+ gz + p = CB ()
2
diferen
ijalni
manometar
zaustavna taqka
(a)
Slika 4.19. (a) Opstrujavae tela.
U, p
U =0
p = p0
}|
(b)
(b) Prin
ip Pito-Prantlove sonde (di-
Pojam pritiska.
namiqki pritisak) (H.Pitot, 1695-1771; L. Prantl, 1875-1953). Bernulijeva jednaqina je primeena
du strujni
e A B .
(4.111)
koja povezuje pritisak i brzinu u svakoj taqki strujnog po a. Konstanta C se odreuje
pomou pogodnih referentnih vrednosti na svakoj strujni
i. Du strujni
e koja prolazi
kroz zaustavnu taqku ( U = 0) vai Bernulijeva jednaqina (sl. 4.19a)
1
1
p + U = p + U = p
(4.112)
2
2
gde su:
p - strujni (statiqki) pritisak (p = p )
1
U - dinamiqki pritisak (p
=p )
2
p - totalni (ukupni, zaustavni) pritisak (p = p = p
)
Primene Bernulijeve jednaqine du odgovarajuih strujni
a daju sledee rela
ije (sl.
4.19(b)):
Strujni
a AO :
p + U = p
Strujni
a A B : p + U = p + U = p + U
p+
U2
= CB
2
dyn
tot
1
2
1
2
zaust
1
2
1
2
MEHANIKA FLUIDA
97
Taqka B je taqno na vertikali u odnosu na taqku B i obiqno van graniqnog sloja. U emu
se pritisak u prav
u upravnom na prava
strujaa praktiqno ne mea pa je p = p . Taqke
A i A su vrlo bliske, a taqka O je zaustavna taqka (Pitova sonda), tako da se iz gorih
jednaqina dobija
s
2p
p p = U
U=
(4.113)
=
| {z } 2
dyn
pdyn
pdyn
dyn
U, p
U =0
11111111111111111
00000000000000000
00000000000000
11111111111111
00000000
11111111
00000000000000000
11111111111111111
00000000000000
00000000
11111111
00000000000000000 11111111111111
11111111111111111
00000000000000
11111111111111
00000000
11111111
(a)
(b)
p = p0
pd = pO p = 21 U 2
Slika 4.20. (a) Meree brzine U homogenom paralelnog strujaa Pito-Prantlovom evi; (b)
Otvor u zidu pokazuje statiqki (strujni) pritisak. Iz pokazivaa diferen
ijalnog manometra
odreuje se brzina strujaa U .
Kavita ija
Iz Bernulijeve jednaqine sledi da je pritisak u fluidu najmai kada je brzina strujaa najvea. Iz (4.112) sledi: p = 0 U = U = (U + 2p /) .
U
evi promeivog popreqnog preseka, na primer u Venturijevoj
evi, je mogue da
se u najuem preseku gde je brzina strujaa najvea, saglasno jednaqini kontinuiteta,
pritisak toliko smai (Bernulijeva jednaqina), da na temperaturi koja vlada nastane
k uqae teqnosti uz nastajae i izdvajae mehurova pare. Ova pojava dovodi do kavita
ije i dvofaznog strujaa! Do iste pojave moe da doe i na povrxi brzo rotirajuih
lopati
a hidrauliqnihmaxina. Mehurovi pare noxeni strujom fluida dospevaju u oblast
poveanog pritiska koji izaziva ihovo kondezovae. Ovo dovodi do intenzivne erozije
materijala, vibra
ije postrojea i buke. Kavita
ija je, dakle, nepoe na pojava, koju je
potrebno izbei i spreqiti! O ovome e biti vixe govora u glavi 5 u okviru proraquna
evovoda spregnutog sa pumpom.
max
1/2
MEHANIKA FLUIDA
98
4.15.4 Kretae fluidnog delia po kon entriqnim krunim trajektorijama (vrtlog). Raspodele brzine i pritiska u vrtlogu
U (r)
~r
~n
r
O
p1
U1
r=R
r1
p
p
dp
=
=
n
r
dr
Uti
aj masenih sila se zanemaruje i poxto je strujae osnosimetriqno (rota
ionosimetriqno) onda sve veliqine zavise samo od radijalne koordinate r, a ne i od polarne
koordinate . Nezavisnost od koordinate z je posledi
a ravanskog strujaa. Obimna brzina je ukupna rezultujua brzina U qija se raspodela u opxtem sluqaju zadaje stepenom
funk
ijom
r
U (r) = k r = U
(4.114)
r
u kojoj r oznaqava radijalnu koordinatu. Veliqine U i r i eksponent m su konstante (sl.
4.21), pri qemu je U brzina na rastojau r od
entra. Dakle, veliqine U , p , r , i m su
u ovom problemu poznate. Analizirae se skup rexea koja definixu raspodelu brzine i
pritiska za razliqite vrednosti parametra m, koje odreuju tip vrtloga!
Primenom jednaqine (4.110) slede rela
ije (sl. 4.21)
U
dp
U
p
=
= .
(4.115)
n
R
dr
r
Integra eem izraza (4.115) pomou (4.114) i korixeem graniqnog uslova p(r ) = p
dobija se:
m
"
#
r 2m
1 ,
=
m 6= 0
r1
r
2
= U1 ln
m=0
,
r1
(4.116)
pp
za
(4.117)
Na sli
i 4.22 su za razliqite vrednosti eksponenta m prikazane raspodele brzine i
p p1
1
U12
2m
za
MEHANIKA FLUIDA
99
m = 0.5
m=2
m=1
U (r)/U1
m = 0.5
m=0
0
0
r/r1
5
4
m=1
m = 0.5
3
2
p p1
U12
m=0
m = 1
0
-1
-2
-3
-4
0
r/r1
Slika 4.22. Raspodele brzine i pritiska u prinudno-poten
ijalnom i drugim vrtlozima. Naro
hito vae vrednosti eksponenta m su: m = 1: prinudni vrtlog (rota
ija krutog tela); m = 1:
poten
ijalni (slobodni) vrtlog.
Oba vrtloga kao i ihova kombina
ija, tj. Rankinov vrtlog (sl. 4.11) se vixe ili
mae dobro realizuju i nastaju u mnogobrojnim strujaima, tzv. vihornim strujaima
prisutnim u prirodi i tehni
i. U tehniqkoj praksi se razliqitim ureajima (aksijalnim
ventilatorima, lopati
ama radijalnog sprovodnog aparata i sliqno) ostvaruju razliqite
vrednosti eksponenta m, kojima odgovaraju razni profili brzine i pritiska (sl. 4.22).
Oqigledno je iz prethodne analize na koji naqin Bernulijeva jednaqina meusobno povezuje stae strujaa na razliqitim strujni
ama. Uoqava se da se brzina i pritisak u
MEHANIKA FLUIDA
100
poten
ijalnom vrtlogu (r r ) ponaxaju razliqito, tj. imaju razliqit karakter promene.
To je tipiqan iskaz Bernulijeve jednaqine (sl. 4.22). U blizini ose, tj. za r 0 ove veli
hine tee beskonaqno velikimvrednostima (r = 0 je singularitet za poten
ijalnivrtlog!),
xto je posledi
a svih uqienih pretpostavki, naroqito pretpostavke modela neviskoznog fluida, tj. nepostojae trea! Naime, u viskoznom fluidu tree ima odluqujuu
ulogu u blizini ose za r = 0. Smi
ajni naponi bi u toj oblasti proizvo no narasli za
sluqaj raspodele brzine koja bi odgovarala poten
ijalnom vrtlogu. Viskoznost i priroda
sve to regulixu i umesto toga fluid rotira kao kruto telo (ugaona brzina = const,
smiqui napon (r) 0, sl. 4.11). Iz (4.114) i (4.116) sledi (m = 1):
1 U
1
U
r, p = p +
r r
p U , r r
U = r =
(4.118)
r
2 r
2
Za r < r (prinudni vrtlog) brzina i pritisak se meau na isti naqin, tj. imaju isti
karakter zavisnosti od r.
Raspodela pritiska (4.118) pri r = r neprekidno (zajedniqka tangenta) prelazi u
raspodelu pritiska u poten
ijalnom vrtlogu (m = 1 u izrazu (4.116))
1
1
p + U , r r
p=p + U r
(4.119)
2
r
2
r
Uti
aj viskoznosti u sloju fluida r = r (ili r = R, sl. 4.11) dovodi do zaob avaa profila brzine, neprekidnog (kontinualnog) prelaza jednog profila u drugi i do
formiraa smiqueg vrtlonog sloja sa vrlo sloenom strukturom i fiziqkim karakteristikama. Posebno treba istai da u vrtlonom jezgru, u kome fluid rotira kao kruto
telo (r r ), moe da nastane znatan potpritisak! I ova pojava qini vihorna strujaa
vrlo sloenim za istraivae. Odreivae veliqine polupreqnika jezgra r vrtloga, u
opxtem sluqaju, nije mogua bez uzimaa u obzir viskoznosti fluida!
1
2
1
2
1
2
1
2
1
r0
2 2
1 1
2
1
2
1
Jednaqina koliqine kretaa daje iskaz o silama. Analogno, jednaqina momenta koli
hine kretaa daje odgovarajui iskaz o momentima tih sila. To je znaqajno za mnogobrojne
primene, naroqito u oblasti turbomaxina. Oqigledno je da se pri strujau fluida kroz
obrtno kolo hidrauliqnih i toplotnih maxina snaga ili dovodi ili odvodi. Pri strujau u rotirajuem sistemu uvode se pojmovi apsolutnog, prenosnog i relativnog kretaa,
brzina i ubrzaa. Na fluid u rotirajuim sistemima, pored sile zem ine tee, deluju
jox dve masene sile, a to su
entrifugalna i Koriolisova sila, tj. tangentno i normalno
ubrzae prenosnog rota
ionog kretaa i Koriolisovo ubrzae. Ako sistem rotira konstantnom brzinom ~ (~ 6= ~(t)), onda ne postoji tangentno ubrzae prenosnog rota
ionog
kretaa, pa su
entrifugalna sila f~ i en poten
ijal definisani rela
ijama
1
(4.120)
f~ = ~
(~
~r) f~ =
= (~ ~r) (~ ~r).
2
MEHANIKA FLUIDA
101
Za sluqaj rota
ije oko fiksne ose z, [~(0, 0, ), ~r(x, y, 0)] iz (4.120) sledi
(4.121)
Koriolisova sila, tj. Koriolisovo ubrzae ~a = 2(~ U~ ) je upravno na brzinu, pa prema
tome i na strujni
u, tako da Koriolisova sila nema komponentu u prav
u strujni
e. Dakle, Bernulijeva jednaqina za relativno sta
ionarno strujae u sistemu koji rotira
oko fiksne ose z konstantnom ugaonom brzinom ima oblik
1
= 2 r 2 .
2
c
(4.122)
Ova jednaqina vai du svake strujni
e, a konstanta C moe, a ne mora, da ima razliqite
vrednosti od strujni
e do strujni
e. U sluqaju da ne postoji relativno strujae (U = 0)
onda izraz (4.122) definixe po e pritiska pri relativnom mirovau fluida u sistemu
koji rotira konstantnom ugaonom brzinom (vidi potpoglav e 3.3.1).
Nesta
ionarno relativno strujae. Pomou jednaqina (4.109) i (4.122) dobija se
izraz za Bernulijevu jednaqinu nesta
ionarnog relativnog strujaa u ravnomerno (jednoliko) rotirajuem sistemu oko fiksne ose
U
ds + p + U + gz r = p + U + gz r
(4.123)
s
2
2
2
2
p+
1
U2
+ gz 2 r 2 = C
2
2
2 2
2
2
1
2 2
1
Ojlerova jednaqina turbomaxina - primena jednaqine momenta koliqine kretaa. Jednaqina (4.79) se primeuje na turbinsko kolo (ugaona brzina ) kroz qiji lo-
U r U ), P = M = m(w
U w U )
(4.124)
gde su
m
- maseni protok fluida kroz turbinsko kolo;
~ (U , U ) sa kojom fluid pri r = r
U - obimska komponentna apsolutne brzine U
ulazi u lopatiqni kanal
~ (U , U ) kojom fluid pri r = r napuxta kanal
U - obimska komponenta brzine U
w =r iw =r
Jednaqina (4.124) je u literaturi poznata kao Ojlerova jednaqina turbine. Ova jednaqina,
meutim, vai ne samo za turbine, ve ona vai i za pumpe, ventilatore i kompresore.
Zbog toga ona nosi naziv Ojlerova jednaqina turbomaxina. Na primer, ako se radi o
1
2
1
r2
r1
MEHANIKA FLUIDA
102
pumpi, tj. o kolu pumpe, vai ista jednaqina (4.124) uz promenu znaka na desnoj strani.
Oba sluqaja se razlikuju samo u smeru razmenu energije izmeu fluida i rotirajueg dela
(radnog kola) maxine kroz koju fluid struji. Pumpa se zbog toga naziva radnom maxinom,
jer fluidu predaje (saopxtava) energiju. Korisna snaga pumpe P je definisana izrazom
U
U
p + gz +
P =V
p + gz +
(4.125)
2
2
gde je V - zapreminski protok fluida koji ostvaruje pumpa koja je ugraena izmeu preseka
1-1 i nizstrujnog (nizvodnog) preseka 2-2 koji se nalaze na meusobnoj visinskoj razli
i
z z . Oznake za druge veliqine su uobiqajene. Ako se zamisli da se pumpa uda i iz
strujnog toka, onda se u jednaqinu (4.124) mora staviti P = 0, tako da se ona svodi na
Bernulijevu jednaqinu (4.99). Dakle, na osnovu zakona odraa mehaniqke energije, Bernulijeva jednaqina ima znaqee jednaqine energije za strujae neviskoznog fluida. Ovde
jox treba napomenuti da Ojlerova jednaqina turbomaxina vai ne samo za radijalne, ve
takoe i za aksijalne turbomaxine u kojima fluid uglavnom struji u aksijalnom prav
u.
Spe
ijalni sluqaj - slobodni vrtlog. Ako se razmatra prva jednaqina sistema
(4.124) u sluqaju radnog kola na koje se pri strujau fluida ne prenosi nikakav moment
(M = 0), onda oqigledno vai ili m = 0 ili rU = const. U drugom sluqaju obimska
komponenta je poten
ijalni vrtlog. Izraz = rU definixe
irkula
iju , pa se u turbomaxinama koristi termin zakon konstantne
irukula
ije ( = rU = const). Strujae
se uz prisustvo i radijalne komponente brzine obav a se po spiralnim putaama. Takvo strujae nastaje u po u poten
ijalnog vrtloga zdruenog sa izvorom ili ponorom. U
tehniqkoj praksi je ova klasa strujaa vrlo prisutna, na primer, u razliqitim vrstama
iklonskih aparata i ureaja.
k
2
2
2
1
4.16 Primena osnovnih jednaqina mehanike fluida pri rexavau kvazi-jednodimenzijskih strujaa fluida
4.16.1 Modeli jednodimenzijskih i kvazi-jednodimenzijskih strujaa
. Poxto je ovaj prostoru neposrednoj okolini strujni
e S1-2, promene veliqina staa f
i taqkama popreqnog preseka a su znatno mae od promena u podunom prav
u s i mogu se
i odnosu na ih zanemariti, tako da vai f = f (s, t). Dakle, sve veliqine su konstantne
u preseku a strujnog vlakna i zavise samo od jedne pravolinijske ili krivolinijske koordinate s upravne na presek a, kao i od vremena t ako je strujae nesta
ionarno! Postoji
samo jedna projek
ija brzine U~ koja je upravna na popreqni presek SV i koja je zadata
1
SV
MEHANIKA FLUIDA
103
ds
a2
~
U
~n
a1
Model strujni e
MS
(v)
(v)
2
~
U
(b)
~
U
A2
SV
11
00
00
11
00
11
00
11
a
A
SC
1
Model strujne
evi
~
U
~n
A1
MSV
MSC
Slika 4.23. Jednodimenzijsko i kvazi-jednodimenzijsko strujae: (a) strujni a (S); (b) strujno
vlakno (SV): a - povrx infinitezimalnog popreqnog preseka SV; U~ = U~ (s, t) - brzina ortogonalna
na povrx preseka a; ~n - jediniqni vektor povrxini
e a u prav
u tangente na strujni
u; strujna
ev (SC): A - povrxina popreqnog preseka SC koji je ortogonalan na strujni
ama (normalni presek
); U~ - brzina upravna na ortogonalni (normalni) presek A strujne
evi (SC), koja se u opxtem
sluqaju mea od taqke do taqke unutar preseka A, ili je konstantna po preseku; (g) prostorni
prikaz strujni
e (S), strujnog vlakna (SV) i strujne
evi SC.
SC
MEHANIKA FLUIDA
104
Primenakon epta kvazi-jednodimenzijskog strujaa na probleme strujaa fluida kroz evi, kanale i mlaznike.
Model neviskoznog fluida omoguuje primenu kon
epta kako jednodimenzijskog, tako
i kvazi-jednodimenzijskog strujaa fluida pri analizi osnovnih jednaqina mehanike fluida, tj. zakona odraa mase, impulsa i energije u ihovim integralnim obli
ima. Iako
prihvatae konstantnih vrednosti u popreqnom preseku
evi podrazumeva da se ti
aji
viskoznosti zanemar ivo mali, kon
ept teorije jednodimenzijskog strujaa moe da se
prenese i primeni na strujae viskoznog fluida uvoeem sredih vrednosti fiziqkih
veliqina.
Strujae prikazano na sli
i 4.24(b) je suxtinski trodimenzijsko i zavisno promeive
su funk
ije od x, y i z. Zaista, brzina na grani
i (omotaqu) strujne
evi mora da ima
prava
tangente na tu grani
u (konturu), zbog qega nastaju i ene komponente u y i z prav
u.
Meutim, ako je promena preseka kontinualna i spora (umerena), onda su i komponente
u y i z prav
ima male u poreeu sa komponentom u x prav
u. U tom sluqaju moe
se pretpostaviti da su promeive strujnog po a funk
ije samo od x koordinate, tj. da
imaju uniformnu (ravnomernu) raspodelu u bilo kom popreqnom preseku odreenom sa
koordinatom x! Takvo strujae, u kome je osim f = f (x) i A = A(x), gde je f u, p, , T, . . . ,
definisano je kao kvazi-jednodimenzijsko!
MEHANIKA FLUIDA
105
y
A = A(x)
A = const
u|x=const = const
u = u(x)
f = f (x) f = u, p, , T
u 6= const
v, w u
p = p(x)
A = const
x
= (x)
T = T (x)
za x = const
Slika 4.24. (a) Jednodimenzijsko strujae: strujna
ev je konstantnog popreqnog preseka
A = const i sve fiziqke veliqine zavise samo od podune koordinate x; (b) Kvazi-jednodimenzijsko
strujae : strujna
ev je promeivog popreqnog preseka A = A(x) ; strogo govorei, strujae je
trodimenzijsko ali se na izvesnim duinama (delovima)
evi moe pretpostaviti da su fiziqke
veliqine funk
ije samo od x i da su zadovo eni uslovi (4.126).
u = const
MEHANIKA FLUIDA
106
4.16.2 Osnovne jednaqine kvazi-jednodimenzijskog strujaa u algebarPSfrag repla emen skom obliku
Iako je pretpostavka o kvazi-jednodimenzijskom strujau izvesna aproksima
ija realnih strujaa u kanalima,
evima i mlazni
ima promeivog popreqnog preseka, mogue je
koristiti integralne oblike jednaqina odraa, tj. jednaqine kontinuiteta (4.13), jednaqine koliqine kretaa (4.13) i jednaqine energije (4.13) u
i u izvoea odgovarajuih
oblika ovih jednaqina za kvazi-jednodimenzijsko strujae. Tako izvedene jednaqine su fiziqki konzistentne, opisuju fiziku odgovarajuih pro
esa i daju rexee za probleme u
tehniqkoj praksi.
~n ~nw
~w
U
Aw
U1 = u 1
p1
1
A = A(x)
A1
~n
~i
T1
U2 = u 2
dAw
x
Kontrolna
zapremina V
~n
A2
p2
2
T2
Kontrolna povrx
A = A1 + A2 + Aw
Konaqna kontrolna zapremina V i kontrolna povrx A za model kvaziFiziqko-matematiqki kon
ept ovog modela i znaqee
pojedinih oznaka dati su u tekstu.
Slika 4.25.
Jednaqina kontinuiteta
Primenom kon epta kvazi-jednodimenzijskog strujaa na opxti integralni oblik jednaqine kontinuiteta (4.13) za sluqaj sta ionarnog strujaa dobija se
~ ~n dA = 0
~ ~n dA = 0
U
U
dV +
(4.127)
t
A
~ ~n dA = 0.
~ ~n dA +
~ ~n dA +
U
U
U
(4.128)
U popreqnimprese
ima A i A profili brzinama su ravnomerni (uniformni). Jediniqni
vektori ~n spo asih normala odgovarajuih kontrolnih povrxi su, po defini
iji, uvek
usmereni od povrxi ka okolini (okrueu). Du omotaqa strujne
evi (zida kanala u
1
A2
A1
Aw
MEHANIKA FLUIDA
107
opxtem sluqaju) brzina strujaa je u prav
u tangente na povrx omotaqa. Sve veliqine su
oznaqene indeksima onih delova kontrolne povrxi kojima pripadaju, tako da vae rela
ije
(sl. 4.25)
A1
~ ~n dA = 1 U1 A1 ,
U
A2
~ ~n dA = 2 U2 A2 ,
U
~ w ~nw = 0
U
Aw
~ ~n dA = 0.
U
(4.129)
(4.130)
Za nestix iv i homogen fluid = = = const izraz (4.130) se pojednostav uje
U A =U A .
(4.131)
Umesto normalnih preseka 1-1 i 2-2, qije su povrxine A i A , mogu da se izaberu bilo koja
druga dva preseka u kojima je zadovo en uslov (4.126). Drugim reqima, ako se u jednaqinama
(4.130) i (4.131) nizstrujni presek (kraje stae) posmatra kao promeiv, tj. kao izabran
bilo gde du x-ose, ali tako da budu zadovo eni uslovi modela (4.126), onda prethodne
jednaqine glase
U A = const
(4.132)
U A = const
(4.133)
Jednaqina (4.132) je jednaqina kontinuiteta kvazi-jednodimenzijskog strujaa fluida.
Ona vai i za nestix iv i za stix iv fluid. eno fiziqko znaqee je da se maseni
protok m du
evi ne mea (ulazni maseni fluks jednak izlaznom). Uporediti ovaj zak uqak sa defini
ijom masenog protoka (4.10). Veliqina m = U A je maseni protok kroz
proizvo ni presek strujne
evi u kome je ispuen uslov jednodimenzijskog modela.
Jednaqina (4.133) je kvazi-jednodimenzijski oblik jednaqine kontinuiteta za nestish iv homogen fluid. Iz e sledi nepromeivost (konstantnost) zapreminskog protoka V
(videti izraz (4.9)) du strujne
evi, jer izraz V = U A oznaqava zapreminski protok kroz
proizvo ni presek strujne
evi u kome je ostvaren karakter jednodimenzijskog strujaa
(U = const u svim taqkama povrxi preseka A i U~ = U~n).
Iz (4.132) i (4.133) se izvode dva vana zak uqka:
(1) Pri strujau nestix ivog fluida brzina strujaa se poveava sa smaeem popreqnog preseka strujne
evi i obratno (A U i obrnuto A U ). Ovaj
zak uqak pri strujau stix ivog fluida ( 6= const) nee uvek da vai! Naime,
mogue je da se usled velikog porasta gustine istovremeno smauju i brzina strujaa
u popreqni presek strujne
evi ( U A ).
(2) Jednaqina kontinuteta za nestix iv fluid, (4.133) vai ne samo za sta
ionarna,
ve i za nesta
ionarna strujaa! Zak uqak se jednostavno izvodi iz izraza (4.13)
u kome zapreminski integral izqezava za sluqaj strujaa nestix ivog fluida. To
je posledi
a zakona odraa mase. Naime, kod nestix ivog fluida masa fluida
1 U1 A1 + 2 U2 A2 + 0 = 0
1
1 U1 A1 = 2 U2 A2
MEHANIKA FLUIDA
108
u kontrolnoj zapremini V se ne mea tokom vremena, iako je strujae nesta
ionarno! Videti sliku 4.16 i jednaqine (4.42)-(4.55).
Po e brzine U = u (jednodimenzijski model). Deta na analiza svih pojmova i oznaka
za jednodimenzijsko i kvazi-jednodimenzijsko strujae, koja je data u poglav u 4.16.1 i
u analizi jednaqine kontinuiteta, direktno se koristi pri izvoeu jednaqine koliqine
kretaa i jednaqine energije. Poxto e u da em tekstu, kako je prikazano na sli
i 4.25,
strujae biti usmereno u prav
u x-ose, onda je svrsishodno da se brzina |U~ | = U oznaqi sa
~ = u~i + v ~j + w ~k u prav
u x-ose. Drugim reqima, veli
u, jer je to komponenta brzine U
hina U oznaqava brzinu u proizvo noj taqki strujni
e u trodimenzijskom strujau, tako
da, saglasno tome, veliqina u predstav a brzinu u modelu jednodimenzijskog ili kvazijednodimenzijskog strujaa du x-ose! Oznake u i u , poxto je merodovna samo komponenta
brzine u, definixu uniformno (ravnomerno) po e brzine u popreqnim prese
ima 1-1 i
2-2 qije su povrxine A i A . Dakle, doi indeksi 1 i 2 brzine u ne znaqe indeksnu
nota
iju, ve oznaqavaju presek strujne
evi. Saglasno ovome i oznakama na sli
i 4.25,
jednaqine kontinuiteta (4.130)-(4.133) glase
1
1 u1 A1 = 2 u2 A2
u1 A1 = u2 A2
uA = const
= const
uA = const
(4.134)
Jox jednom se naglaxava da izrazi bez indeksa vae za bilo koji presek strujne
evi, koji
zajedno sa fiziqkimveliqinamakoje mupripadaju, zadovo ava model kvazi-jednodimenzijskog
strujaa (4.126).
~
~
(4.135)
p~n dA
U (U ~n)dA =
Komponenta ove vektorske jednaqine u prav
u x-ose je
~ ~n)dA =
(4.136)
pn dA.
u(U
Jednaqina (4.136) je uproxen oblik jednaqine (4.72) u kojoj pn dA oznaqava x-komponentu
elementarne sile pritiska. Izraqunavae integrala po kontrolnoj povrxi A na levoj
strani jednaqine (4.136) deta no je analizirano pri izvoeu jednaqine kontinuiteta.
Poxto je jedhaqina (4.136) skalarna jednaqina, potrebno je voditi raquna o znaku xkomponente pri razmatrau integrala po kontrolnoj povrxi A. Ponovo se naglaxava da
kontrolnu povrx A omotaqa kontrolne zapremine V formiraju strujni
e, pa je u taqkama
ove povrxi U~ ~n dA U~ ~n dA = 0 (sl. 4.25). Tako integral na levoj strani jednaqine
(4.136) ima vrednost u A + u A . Integral po a pritiska p po povrxima preseka
A
2
1 1
2
2 2
MEHANIKA FLUIDA
i A iznosi (p A
daje
A1
109
. Integra ee po a pritiska po povrxi A (sl. 4.25)
+ p2 A2 )
(4.137)
gde je dA x-komponenta vektora ~n dA = ~n dA , tj. dA = ~n ~i dA = (n ) dA = (dA ) .
Dakle, dA je projek
ija oblasti povrxi dA na ravan upravnu na x-osu! Uvrxtavaem
dobijenih izraza, zajedno sa (4.137) u jednaqinu (4.136) sledi
Aw
pnx dA =
(Aw )x
p(dAw )x =
w
Aw
A2
A1
p dA =
w
A2
p dA
A1
w x
w x
1 u21 A1
2 u22 A2
= (p1 A1 + p2 A2 ) +
A2
A1
A2
p dA
A1
p dA = p2 A2 + 2 u22 A2 .
(4.138)
Jednaqina (4.138) predstav a jednaqinu koliqine kretaa za sta
ionarno kvazi-jednodimenzijsko strujae fluida. Oqigledno da integral na levoj strani jednaqine definixe
silu pritiska u prav
u x-ose kojom okruee, tj. okolni fluid deluje na omotaq strujne
evi, a preko ega na ukupnu masu fluida u kontrolnoj zapremini. U praktiqnim problemima, meutim, obiqno se trai sila kojom masa fluida deluje na svoju okolinu preko
omotaqa strujne
evi, tj. preko povrxi A . Zato, saglasno, treem utnovom zakonu ak
ije i reak
ije, negativnu vrednost integrala u jednaqini (4.138) treba shvatiti kao silu
reak
ije kojom fluid u kontrolnoj zapremini V deluje na grani
e (zidove) svog strujnog
prostora, koje se biraju kao kontrolna povrx A za omotaq strujne
evi! U primerima to
posebno dolazi do izraaja!
w
Jednaqina energije
Integralni obli
i (4.81) i (4.13) jednaqine energije omoguuju direktno dobijae enih algebarskih oblika. Model sta
ionarnog (()/t) adijabatskog (q = 0) strujaa u
kome je zanemaren uti
aj masenih sila (F~ = 0) dobija se iz jednaqine (4.13) u koju se
uvrxtavaju pretpostavke ()/t = 0, q = 0 i F~ = 0:
U
~ ~n dA.
~ ~n) dA =
(4.139)
e+
pU
(U
2
Primena kontrolne zapremine sa sl. 4.25 omoguuje da se, na osnovu raquna objaxenog pri
izvoeu jednaqine kontinuiteta i koliqine kretaa, iz jednaqine (4.139) dobije rezultat
2
1 2
1 2
e1 + u1 (u1 A1 ) + 2 e2 + u2 (u2 A2 ) = (p1 u1 A1 + p2 u2 A2 )
2
2
1
e1 + u21
2
= p2 u2 A2 + 2 u2 A2
1 2
e2 + u2 .
2
(4.140)
MEHANIKA FLUIDA
110
e1 +
= 2 u2 A2
, sledi izraz
(4.141)
p2 u22
p1 u21
+
= e2 +
+
1
2
2
2
svodi na izraz
(4.142)
(4.143)
Ako se, opet kao kod jednaqina kontinuiteta i koliqine kretaa, kraje stae (presek)
2-2 uzme promeivo, tj. bilo koji nizstrujni presek koji ispuava uslove (4.126), onda
jednaqina energije postaje
u
h+
(4.144)
= const
2
Jednaqina (4.143), tj. (4.144) je najprostiji oblik jednaqine energije za sta
ionarno
adijabatsko kvazi-jednodimenzijsko strujae neviskoznog fluida. Ova jednaqina
ima znaqajno i vredno pomiaa srodstvo sa Bernulijevom jednaqinom, sa kojom se, meutim, usaglaxava i identifikuje samo u spe
ijalnim (posebnim) sluqajevima. To e biti
deta no analizirano u poglav ima koji slede.
1
1
h2 + u22 = h1 + u21
2
2
Jednaqine (4.134), (4.138) i (4.144) su jednaqine kontinuiteta, koliqine kretaa o energije kvazi-jednodimenzijskog strujaa fluida. One su algebarske jednaqine, sa izuzetkom integralnog qlana u (4.138). Pretpostav a se da su ulazni parametri , u , p , T i
h zadati i da je zakon promene povrxi popreqnog preseka A = A(x) poznat. Pomenutim
jednaqinama pridruuje se jox i jednaqina staa idealnog gasa
p = RT
(4.145)
kao i izraz za entalpiju idealnog gasa
h = c T + RT = c T
(4.146)
Jednaqine (4.134), (4.138), (4.144), (4.145), (4.146) formiraju pet jednaqina sa pet nepoznatih , u , p , T i h . Sistem jednaqina je zatvoren i rexava se odgovarajuim algebarskim postup
ima. Meutim, mogue je istraiti neke od fiziqkih karakteristika
kvazi-jednodimenzijskog strujaa bez kompletnog rexavaa ovih jednaqina. Veliku pomo
u toj analizi pruaju neki diferen
ijalni obli
i jednaqina kontinuiteta, impulsa
i energije.
1
v 2
MEHANIKA FLUIDA
111
U opxtem trodimenzijskom nesta
ionarnom strujau diferen
ijalne jednaqine kontinuiteta, koliqine kretaa i energije izvedene su iz integralnih oblika ovih jednaqina.
Za sluqaj kvazi-jednodimenzijskog strujaa su iz integralnih oblika dobijeni algebarski
obli
i osnovnih jednaqina, pa je prirodno i fiziqki konzistentno da se iz ovih jednaqina
izvedu diferen
ijalni obli
i jednaqina kontinuiteta, impulsa i energije.
Zakon bilansa mase
(algebarski oblik)
uA = const
2
p + dp
1
p, u
u + du
A
, T
A + dA
dV
1-1
2-2
- infinitezimalna kontrolna
zapremina za dva beskonaqno bliska
preseka strujne
evi - diferen
ijalni
oblik jednaqine
Slika 4.26.
jaa
= u, p, , T, A
1 = 2 = + d
T + dT
dx
dV
(!)
;
+ d
dx
To matematiqki znaqi da e prese
i 1-1 i 2-2 na sl. 4.25 biti na beskonaqno bliskom
rastojau dx! Drugim reqima, ne radi se vixe o konaqnoj kontrolnoj zapremini V , ve
o beskonaqno maloj kontrolnoj zapremini dV , kao infinitezimalnom delu konaqne kontrolne zapremine formirane za model kvazi-jednodimenzijskog strujaa (sl. 4.26).
Jednaqina kontinuiteta
Diferen
iraem jednaqine kontinuiteta (4.134) uA = const sledi en diferen
ijalni oblik
1 d 1 du
1 dA
d (U A) = 0
(4.147)
+
+
=0
dx u dx A dx
Ako se izraz (4.134) logaritmuje, pa diferen
ira, dobija se jednaqina
d du dA
+
+
=0
(4.148)
u
A
u kojoj su veliqine d, du i dA infinitezimalne promene gustine , brzine u i preseka A
izmeu bliskih preseka A i A + dA strujne
evi na meusobnom rastojau dx (sl. 4.26).
x
MEHANIKA FLUIDA
112
Na sli
i 4.26 je prikazana primena zakona balansa mase na infinitezimalnu kontrolnu zapreminu dV strujne
evi u sluqaju sta
ionarnog kvazi-jednodimenzijskog strujaa.
Jednaqine(4.147) i (4.148) predstav aju diferen
ijalneoblike jednaqinekontinuiteta
za kvazi-jednodimenzijsko strujae.
p
u2
+
= const.
2
1
(4.154)
MEHANIKA FLUIDA
113
Bernulijeva jednaqina vai za strujni
u, za strujno vlakno stalnog i promeivog popreqnog preseka (jednodimenzijsko strujae) i za strujnu
ev qiji je
popreqni presek u opxtem sluqaju promeiv (kvazi-jednodimenzijsko strujae).
Jednaqina energije
h+
u2
= const
2
(4.155)
Jednaqine (4.148), (4.152) i (4.155) predstav aju diferen
ijalne oblike jednaqina kontinuiteta, koliqine kretaa i energije za sta
ionarno, adijabatsko, kvazi-jednodimenzijsko
strujae neviskoznog fluida kada su masene sile zanemarene. Kombinovaem jednaqina
koliqine kretaa (4.152) i energije (4.155) dobija se
dp
dh
(4.156)
=0
Zak uquje se da je u ovom sluqaju jednaqina (4.154) identiqna jednaqini (4.144), tj.
dh + u du = 0.
u2
p
u2
u2
u2
+
=
+
RT =
+ cp T h + .
2
1
2
1
2
2
MEHANIKA FLUIDA
114
algebarski oblik
1 u1 A1 = 2 u2 A2
Jednaqina energije:
algebarski oblik
h1 +
uA = const
(4.157)
(4.158)
d du dA
+
+
=0
u
A
algebarski oblik
p1 A1 +
1 u21 A1
A2
A1
p dA = p2 A2 + 2 u22 A2
(4.160)
udu = dp
u2
u21
= h2 + 2
2
2
h+
dh + udu = 0
(4.159)
u2
= const
2
(4.161)
(4.159)
MEHANIKA FLUIDA
115
Dok ovo qitate, zastanite na trenutak i razmislite o vazduhu koji vas okruuje. Vazduh se sastoji od ogromnog broja molekula koji se kreu haotiqno, razliqitim trenutnim
brzinama i poseduju razliqitu energiju u razliqitim vremenskim trenu
ima. Naravno,
gotovo je nemogue pratiti kretaa svakog od molekula, pa se zato u kinetiqkoj teoriji gasova vremenskim osredavaem definixe sreda brzina kretaa molekula. Kod idealnih
gasova ta brzina zavisi samo od temperature. Zamislite sada da nedaleko od vas eksplodira
mala petarda. Eksplozijom se oslobaa odreena energija koju absorbuju okolni molekuli
vazduha, xto dovodi do poveaa brzine kojom se oni kreu. Ti molekuli se sudaraju
sa okolnim molekulima, predajui im energiju koju poseduju. Na taj naqin, meusobnom
interak
ijom molekula se energija osloboena detona
ijom prenosi kroz vazduh. Dakle,
moemo smatrati da kroz okolni vazduh putuje "energetski talas" nekom brzinom koja na
neki naqin mora biti povezana sa sredom brzinom kretaa molekula, jer meusobna interak
ija molekula u stvari prenosi tu energiju. Prolaskom kroz talas, poveae energije
molekula se makroskopski manifestuje i malim promenama pritiska (samim tim i gustine
i temperature). Kada talas proe pored vas, tu malu promenu pritiska registruje vaxa
bubna opna, ta informa
ija se prenosi do vaxeg mozga kao zvuk. Zato se brzina rasprostiraa malih poremeaja naziva brzina zvuka. Brzina zvuka je vana veliqina u prouqavau
stix ivih strujaa fluida, i kod idealnih gasova ona se raquna po obras
u:
c = RT
(4.162)
Kao xto moemo videti, ona je propor
ionalna temperaturi, i zavisi od vrste gasa. Tu je
u skladu sa prethodnom diskusijom,p jer se sreda brzina kretaa molekula u kinetiqkoj
teoriji gasova odreena izrazom 8 R T /. Za vazduh na standardnim uslovima, brzina
zvuka iznosi c = 340.9 m/s.
Mahov broj u nekoj taqki strujnog prostora se definixe kao odnos lokalne brzine
strujaa i vrednosti brzine zvuka u toj taqki:
v
M=
(4.163)
c
s
MEHANIKA FLUIDA
116
v 2 /2
v 2 /2
(/2) v 2
( 1) 2
v 2 /2
=
=
= 2
=
M
e
cv T
R T /( 1)
c /( 1)
2
Dakle, kvadrat Mahovog broja je propor ionalan odnosu kinetiqke i unutraxe energije - on je mera makroskopskog kretaa gasa u odnosu na haotiqna kretaa egovih molekula.
Posmatrajmo neku proizvo nu taqku u strujnom po u, u kojoj se trenutno nalazi fluidni deli koji se kree nekom brzinom v, i neka su vrednosti pritiska, temperature i
Mahovog broja u toj taqki redom p, T i M . Zamislimo da taj fluidni deli izentropski
usporimo do brzine v = 0. Vrednosti pritiska, temperature i gustine se u tom sluqaju
oznaqavaju redom sa p , T i i nazivaju se totalni pritisak, totalna temperatura i totalna gustina. Dakle, u onim taqkama strujnog prostora u kojima je v = 0 vladaju totalne
vrednosti fiziqkih veliqina. Takoe, u svakoj taqki u kojoj v 6= 0 mogu se na osnovu vrednosti strujnih (statiqkih) veliqina (p, T , ) odrediti odgovarajue totalne vrednosti.
Totalna brzina zvuka c je odreena izrazom:
0
c0 =
R T0
p0
R T0
Posmatrajmo ponovo fluidni deli sa poqetka ovog dela uvoda, i zamislimo sada da
fluidni deli adijabatski usporimo ili ubrzamo (u zavisnosti od toga da li se on kree
dozvuqno ili nadzvuqno) do vrednosti M = 1. Vrednosti pritiska, temperature i gustine
se u tom sluqaju oznaqavaju redom sa p , T i i nazivaju se kritiqni pritisak, kritiqna
temperatura i kritiqna gustina. Dakle, u onim taqkama strujnog prostora u kojima je
M = 1 vladaju kritiqne vrenosti fiziqkih veliqina. Takoe, u svakoj taqki u kojoj
je M 6= 1 se na osnovu vrednosti totalnih fiziqkih veliqina u toj taqki mogu odrediti
kritiqne vrednosti pritiska, temperature i gustine. Kritiqna brzina zvuka se definixe
kao:
p
k
ck =
R Tk
MEHANIKA FLUIDA
117
U nekim situa
ijama je pogodno koristiti karakteristiqni Mahov broj, koji se definixe na sledei naqin:
v
M =
ck
v M
dV
Slika 4.27. Fluidni deli se kree du strujni e brzinom ~v koja je jednaka lokalnoj vrednosti
Do tih algebarskih jednaqina se moe doi na vixe naqina (videti prethodno poglav e), a jedan od ih je direktno iz integralnog oblika osnovnih jednaqina za odgovarajui
oblik kontrolne zapremine. U zavisnosti od konkretnog problema koji se posmatra (da li
se radi o udarnom talasu, strujau sa razmenom toplote, itd.) te jednaqine e se razlikovati u pojedinim qlanovima, ali e ihova forma ostati ista. Mi emo se ovde zadrati
na jednaqini energije, da bi smo iz e dobili rela
ije izmeu strujnih, totalnih i kritiqih vrednosti fiziqkih veliqina.
Jednaqinaenergije, u sluqaju kada nema predajetoplote (adijabatsko strujae) je oblika:
v
v
=h +
h +
(4.164)
2
2
Poxto posmatramo strujaa idealnih gasova, za koje vai rela
ija h = c T , jednaqina
(4.164) se moe napisati i u obliku:
v
v
c T +
(4.165)
=c T +
2
2
Da e, imajui u vidu da je c = i c = R T , dolazimo do sledeeg oblika jednaqine
2
2
2
1
R
1
2
1
2
2
MEHANIKA FLUIDA
118
energije:
(4.166)
Poxto jednaqina (4.165) vai za adijabatsko strujae, i ako imamo u vidu defini
iju
kritiqih vrednosti onda moemo doi do veze izmeu kritiqne brzine zvuka i brzine
zvuka. U taqki 1 emo imati vrednosti c = c i v = v, a u taqki 2 je c = c i v = c .
c21
v2
c22
v2
+ 1 =
+ 1
1
2
1
2
c2k
c2
c2
v2
+
=
+ k
1
2
1
2
(4.167)
Jednaqina (4.167) nam omoguava da na osnovu poznatih vrednosti c i v u pojedinim
taqkama strujnog prostora izraqunamo vrednosti kritiqne brzine zvuka c u tim taqkama.
Ovde jox jednom treba napomenuti da smo mi imaginarno ubrzali ili usporili fluidni
deli do vrednosti M = 1; drugim reqima, strujae koje posmatramo ne mora biti adijabatsko re
imo od neke taqke A do taqke V (od preseka A do preseka V). U jednaqini (4.167)
adijabatski pro
es se odvija u naxim mislima kao deo defini
ije kritiqnebrzine zvuka.
Primeeno na taqku A to daje vrednost c , a na taqku V to daje vrednost c . Ako
strujae nije adijabatsko onda je c 6= c . S druge strane, ako je strujae adijabatsko
onda kritiqna brzina zvuka c ima istu vrednost u svakoj taqki po a.
Vratimo se sada na defini
ijutotalnihvrednosti fiziqkih veliqina. Fluidnideli
u naxim mislima izentropski usporavamo do vrednosti v = 0, pa je T = T i v = v, dok je
T = T i v = 0:
v
c T+
(4.168)
=c T
2
Jednaqina (4.168) omoguuje izraquvae totalne temperature T u bilo kojoj taqki na
osnovu vrednosti strujne temperatute T i brzine strujaa v u toj istoj taqki. Ovde
treba napomenuti da je defini
iji totalne temperature korixena jednaqina energije za
adijabatsko strujae - u sluqaju izentropskog strujaa jednaqina energije ima isti oblik
kao za adijabatsko. Dakle, moemo rei takoe da pri definisau totalne temperature
fluidni deli adijabatski zaustav amo. Meutim, za defini
iju totalnog pritiska i
totalne gustine emo smatrati da se radi o izentropskom pro
esu.
Nekoliko veoma korisnih jednaqina za totalne vrednosti se mogu dobiti iz jednaqine
(4.168):
c2
v2
+1 2
+
=
c
1
2
2 ( 1) k
kA
kA
kB
kB
v2
u2
1
T0
=1+
=1+
=1+
T
2 cp T
2 R T /( 1)
2
v
c
(4.169)
Jednaqina (4.169) daje odnos totalne i strujne temperature u nekoj taqki strujnog prostora
T0
1 2
=1+
M
T
2
MEHANIKA FLUIDA
119
u funk
iji Mahovog broja M u toj taqki. Za izentropski pro
es vae sledee rela
ije:
T
p
(4.170)
=
=
p
T
pa se iz jednaqina (4.169) i (4.170) dobijaju sledee rela
ije:
p0
=
p
1 2
1+
M
2
(4.171)
(4.172)
Jednaqine (4.169), (4.171) i (4.172) omoguavaju izraqunavae totalnih vrednosti fiziqkih veliqina ako su poznati Mahov broj, temperatura, pritisak i gustina u nekoj zadatoj taqki strujnog po a. Pri tome strujae ne mora biti adijabatsko ili izentropsko od
jedne to druge taqke - u svakoj taqki se mogu odrediti i odgovarajue totalne vrednosti.
Neka je na primer strujae izmeu taqaka A i V neadijabatsko (samim tim ono nije ni
izentropsko) - onda je T 6= T , p 6= p i 6= . S druge strane, ako je strujae
adijabatsko, onda je T = T , ali je p 6= p i 6= . Konaqno, ako imamo izentropsko strujae onda totalne veliqine staa imaju iste vrednosti u svakoj
taqki u strujnom po u.
I na kraju moemo povezati kritiqne i totalne vrednosti. Imajui u vidu da su
kritiqne vrednosti definisane za M = 1, onda se iz jednaqine (4.169) dobija:
1
T
2
T
=1+
=
=
(4.173)
T
2
T
+1
Iz jednaqina (4.171) i (4.172) se na isti naqin dobija:
0
=
0A
0A
0B
1 2
1+
M
2
0A
0B
0B
0A
0A
0B
0B
0A
pk
=
p0
2
+1
1
1
0B
(4.174)
/(1)
(4.175)
Poxto emo se uglavnom baviti strujaima vazduha, za koji je = 1.4, ovi odnosi
iznose:
p
T
= 0.833,
= 0.528,
= 0.634
(4.176)
T
p
k
=
0
2
+1
1/(1)
MEHANIKA FLUIDA
120
Prav udarnitalas se jav a u nadzvuqnoj strujigasa (M > 1). Udarni talas je veoma male
xirine (reda veliqine 10 mm za vazduh na standardnim uslovima), i u razmatraima on
predstav a jednu povrx diskontinuiteta na kojoj dolazi do skokovitih promena pritiska
gustine i temperature. Strujae ispred talasa je nadzvuqno (M > 1), a iza talasa je
podvuqno (M < 1). Formirae udarnih talasa je povezano sa brzinom kojom se poremeaji
prostiru kroz gas, a to je brzina zvuka.
To emo objasniti na sledeem primeru. Posmatrajmo
ilindar koji se opstrujava (a)
pozdvuqno i (b) nadzvuqno (slika 4.28).
5
M > 1
M < 1
00000000000000000000000
11111111111111111111111
11111111111111111111111
00000000000000000000000
00000000000000000000000
11111111111111111111111
00000000000000000000000
11111111111111111111111
00000000000000000000000
11111111111111111111111
00000000000000000000000
11111111111111111111111
00000000000000000000000
11111111111111111111111
00000000000000000000000
11111111111111111111111
11111111111111111
00000000000000000
000000
111111
00000000000000000000000
11111111111111111111111
00000000000000000000000
11111111111111111111111
00000000000000000000000
11111111111111111111111
00000000000000000000000
11111111111111111111111
00000000000000000000000
11111111111111111111111
00000000000000000000000
11111111111111111111111
00000000000000000000000
11111111111111111111111
00000000000000000000000
11111111111111111111111
1111111111111111
0000000000000000
00000000000000000000000
11111111111111111111111
11111111111111111111111
00000000000000000000000
00000000000000000000000
11111111111111111111111
00000000000000000000000
11111111111111111111111
00000000000000000000000
11111111111111111111111
00000000000000000000000
11111111111111111111111
00000000000000000000000
11111111111111111111111
00000000000000000000000
11111111111111111111111
00000000000000000000000
11111111111111111111111
1111111111111111
0000000000000000
1111111
0000000
00000000000000000000000
11111111111111111111111
00000000000000000000000
11111111111111111111111
00000000000000000000000
11111111111111111111111
00000000000000000000000
11111111111111111111111
00000000000000000000000
11111111111111111111111
00000000000000000000000
11111111111111111111111
1111111111111111
0000000000000000
00000000000000000000000
11111111111111111111111
Slika 4.28. Izgled strujni a u sluqaju (a) dozvuqnog i (b) nadzvuqnog opstrujavaa ilindra
p2 > p1
T1
v1
1
T2 > T1
v2 < v1
2 > 1
M1 > 1
M2 < 1
MEHANIKA FLUIDA
121
Kao xto je ve reqeno, osnovne jednaqine u sluqaju jednodimenzijskog, sta
ionarnog
strujaa gasa su algebarske jednaqine koje povezuju vrednosti pritiska, gustine, brzine i
temperature u dvema taqkama strujnog prostora. Kod udarnog talasa, obiqno su poznate
vrednosti ispred talasa, a trae se vrednosti iza udarnog talasa. Osnovne jednaqine pri
prouqavau problema udarnog talasa su:
Jednaqina kontinuiteta:
1 v1 = 1 v1
(4.177)
p1 + 1 v12 = p2 + 2 v22
(4.178)
(4.179)
v2
v12
= h2 + 2
2
2
Strujae ispred talasa uvek nadzvuqno, M > 1, dok je iza talasa uvek
M < 1, tj. udarni talas moe nastati samo u nadzvuqnoj struji gasa.
Totalna temperatura je konstantna, tj. T = T jer je req o adijabatskom pro
esu.
Strujae kroz udarni talas je praeno porastom entropije - strujae
nije izentropsko, pa je p 6= p i 6= .
01
01
02
01
02
02
MEHANIKA FLUIDA
122
Uz ve spomenute pretpostavke na poqetku ovog poglav a, iz osnovnih jednaqina u integralnom obliku se ihovom primenom na kontrolnu zapreminu sa slike 4.30 dobijaju
sledee jednaqine:
PSfrag repla
emen
Kontrolna povrx A
v1
v2
p1
p2
Kontrolna zapremina V
T1
T2
A1
A2
1
2
1. Jednaqina kontinuiteta
1 v1 A1 = 1 v1 A1
1 u21 A1
3. Jednaqina energije
A2
A1
p dA = p2 A2 + 2 u22 A2
(4.181)
(4.182)
(4.183)
Iz jednaqina (4.181)-(4.183) se mogu dobiti i diferen
ijalni obli
i osnovnih jedna
hina iz kojih se mogu izvui vani zak uq
i vezani za izentropsko strujae kroz mlaznike. Diferen
ijlani oblik jednaqine kontinuiteta se moe direktno dobiti iz jedna
h1 +
v12
v2
= h2 + 2
2
2
MEHANIKA FLUIDA
123
hine (4.181):
(4.184)
Diferen
ijalni oblik jednaqine koliqine kretaa emo dobiti primenom jednaqine
PSfrag repla
emen
(4.182) na infinitezimalnu kontrolnu zapreminu.
v A = const
= ln + ln v + ln A = const
d dv dA
+
+
=0
v
A
p + dp
A + dA
v + dv
+ d
p
A
v
dx
(4.187)
d
Podsetimo se, razmatramo izentropsko strujae - tj. adijabatsko, neviskozno strujae
(nema razmene toplote izmeu fluida i okoline, kao ni disipativnih efekata kao xto
su uti
aj trea). Dakle, bilo koja promena pritiska, dp pri strujau ja praena odgovarajuom izentropskom promenom gustine, d. Stoga, moemo pisati:
p
dp
(4.190)
=
=c
d
MEHANIKA FLUIDA
124
d
= v dv
dv
d
v dv
v 2 dv
= 2 = 2 = M 2
c
c v
v
(4.191)
(4.192)
dv
dA
= (M 2 1)
A
v
111111111111111111111
000000000000000000000
000000000000000000000
111111111111111111111
000000000000000000000
111111111111111111111
000000000000000000000
111111111111111111111
000000000000000000000
111111111111111111111
000000000000000000000
111111111111111111111
000000000000000000000
111111111111111111111
v
M <1
111111111111111111111
000000000000000000000
000000000000000000000
111111111111111111111
000000000000000000000
111111111111111111111
000000000000000000000
111111111111111111111
000000000000000000000
111111111111111111111
000000000000000000000
111111111111111111111
000000000000000000000
111111111111111111111
000000000000000000000
111111111111111111111
000000000000000000000
111111111111111111111
000000000000000000000
111111111111111111111
000000000000000000000
111111111111111111111
000000000000000000000
111111111111111111111
000000000000000000000
111111111111111111111
000000000000000000000
111111111111111111111
v
111111111111111111111
000000000000000000000
000000000000000000000
111111111111111111111
000000000000000000000
111111111111111111111
000000000000000000000
111111111111111111111
000000000000000000000
111111111111111111111
000000000000000000000
111111111111111111111
000000000000000000000
111111111111111111111
000000000000000000000
111111111111111111111
111111111111111111111
000000000000000000000
000000000000000000000
111111111111111111111
000000000000000000000
111111111111111111111
000000000000000000000
111111111111111111111
000000000000000000000
111111111111111111111
000000000000000000000
111111111111111111111
000000000000000000000
111111111111111111111
v
111111111111111111111
000000000000000000000
000000000000000000000
111111111111111111111
000000000000000000000
111111111111111111111
000000000000000000000
111111111111111111111
000000000000000000000
111111111111111111111
000000000000000000000
111111111111111111111
000000000000000000000
111111111111111111111
000000000000000000000
111111111111111111111
000000000000000000000
111111111111111111111
000000000000000000000
111111111111111111111
000000000000000000000
111111111111111111111
000000000000000000000
111111111111111111111
000000000000000000000
111111111111111111111
000000000000000000000
111111111111111111111
M >1
111111111111111111111
000000000000000000000
000000000000000000000
111111111111111111111
000000000000000000000
111111111111111111111
000000000000000000000
111111111111111111111
000000000000000000000
111111111111111111111
000000000000000000000
111111111111111111111
000000000000000000000
111111111111111111111
000000000000000000000
111111111111111111111
MEHANIKA FLUIDA
125
(a)
(b)
M =1
M >1
M >1
M =1
M <1
Na osnovu svega reqenog, jasno je zahto raketni motori imaju velike mlaznike oblika
zvona (slika 4.33) - izduvnigasovi vrxeekspanziju do velikihnadzvuqnihbrzina, poveavajui
na taj naqin potisak rakete.
vo
i
Gor
Komora
za sagorevae
M <1
Izduvni mlaznik
M >1
Oks
ida
ns
2
Konvergentno-divergentni mlaznik se naziva jox i Lavalov mlaznik po xvedskom nauqniku Karlu de
Lavalu ( Carl G.P. de Laval). On ga je prvi koristio prilikom konstruk
ije parne turbine krajem XIX veka.
MEHANIKA FLUIDA
126
M =1
M 0
p = p0
M >1
Rezervoar
Lavalov
mlaznik
M 0
M =1
T = T0
Nadzvuqni difuzor
Radni deo
aerotunela
A
AK
2
(4.193)
2
1
1 2 (+1)/(1)
= 2
M
1+
M +1
2
0.8
Ak/A
0.6
0.4
0.2
0.5
1.5
2
M
2.5
3.5
MEHANIKA FLUIDA
127
Ae
Ak
Ai
Ak
Ag = Ak
M =1
p0
Me > 1
M <1
T0
pe
x
M
1.0
0
p
p0
1.0
0.528
p
=
p0
0
T
T0
1.0
0.833
0
1 2 1
1+
M
2
x
T
=
T0
1
1 2
1+
M
2
Proraqunski reim strujaa u Lavalom mlazniku. Ovo je jedino izentropsko nadzvuqno strujae koje moe nastati u Lavalovom mlazniku
Slika 4.36.
MEHANIKA FLUIDA
128
Posmatra se sta
ionarno strujae neviskoznog gasa kroz
ev (slika 4.37) od preseka 1-1
PSfrag repla
emen
do preseka 2-2. Pri tome se gasu dovodi koliqina toplote po jedini
i mase q.
q
p1
v1
p2
v2
T1
1
T2
2
Kontrolna zapremina
Slika 4.37. Strujae gas kroz
ev i odgovarajua kontrolna zapremina. Gasu se predaje toplota
od strane okoline preko zida
evi.
1 1
2 2
2
1 1
2
1
2
2
2
2
q=
v2
cp T2 + 2
2
v2
cp T2 + 2
2
Na osnovu defini
ije totalne temperature, jednaqina (4.169 dolazimo do rela
ije koja
povezuje koliqinu toplote koja se predaje (dovodi) gasu i odgovarajue promene totalne
temperature pri tome:
q = c T c T = c (T T )
(4.197)
Iz poslede jednaqine moemo zak uqiti sledee:
Dovoee toplote (q > 0) dovodi do poveaa totalne temperature gasa (T >
T )
p
02
01
02
01
02
01
MEHANIKA FLUIDA
129
(T < T ).
Iz jednaqina (4.194)-(4.196) se mogu dobiti odnosi izmeu odgovarajuih fiziqkih veliqina u prese
ima 1-1 i 2-2 (p /p , T /T ...) u funk
iji Mahovih brojeva u tim prese
ima. Na primer, za odnos temperatura se dobija sledea jednaqina:
T
M
1+M
(4.198)
=
T
M
1+M
Radi jednostavnije metodologije proraquna, koriste se kritiqne vrednosti fiziqkih
veliqina kao referentne. Neka je M = 1; odgovarajue veliqine u tom sluqaju u preseku
1-1 imaju kritiqne vrednosti: p = p , T = T , p = p ...Imajui ovo u vidu jednaqina
(4.198) se svodi na:
1+
T
=M
(4.199)
T
1+M
Sliqno se formiraju i ostali odnosi. Za vazduh ( = 1.4), u zavisnosti od Mahovog
broja odgovarajue vrednosti su date u tabeli za Strujae sa razmenom toplote, Priruqnik
PSfrag repla
emen
za proraqun
strujaa stix ivog fluida, str. 29.
02
01
2
1
2
2
2
1
01
0k
2
= 0.2,
q = 10 J/kg.
6
p1
v1
T1
1
p2
v2
T2
2
Na osnovu zadatih vrednosti u preseku 1-1, moemo odrediti totalni pritisak i totalnu temperaturu p i T . Koristimo vrednosti iz tabele za izentropsko strujae (strujae nije izentropsko,
ali koristimo tabelu za izentropsko strujae zbog defini
ije totalnih vrednosti.
01
01
M1 = 0.2
T01
= 1.008;
T1
p01
= 1.0283
p1
R
1.4 287
=
= 1005 J/(kg K)
1
1.4 1
106
q
+ T01 =
+ 275.2 = 1270 K
cp
1005
MEHANIKA FLUIDA
130
Sada emo iz tabeleza Strujae sa razmenom toplote (Priruqnik, str. 30), zavrednost M = 0.2
nai sledee odnose:
T
T
p
p
M = 0.2 =
= 0.2066;
= 2.2727;
= 1.2346; i
= 0.1736
T
p
p
T
Mahov broj u preseku 2 emo odrediti na osnovu vrednosti totalne temperature T na sledei
naqin:
T
T T
1270
1
01
01
0k
0k
02
02
T0k
02
01
T01 T0k
275.2
0.1736 = 0.8013
M2 = 0.58
T0k
= 0.8013
T2
= 0.8955;
Tk
p2
= 1.6316;
pk
p02
= 1.0826
p0k
T2 Tk
1
T1 = 0.8955
273 = 1183 K
Tk T1
0.2066
p2 =
p2 pk
1
p1 = 1.6316
1 = 0.718 bar
pk p1
2.2727
p02 =
p02 p0k
1
p01 = 1.0826
1.028 = 0.902 bar
p0k p01
1.2346
Do ovih vrednosti se moe doi i na drugaqiji naqin. U preseku 2-2 znamo Mahov broj i
totalnu temperaturu - na osnovu te dve vrednosti moemo odrediti strujnu temperaturu u preseku
2-2, korixeem tabele za Izentropsko strujae, Priruqnik, str. 11:
M2 = 0.58
T02
= 1.0673
T2
T2 =
T02
1270
=
= 1190 K
1.0673
1.0673
Kao xto moemo videti, nismo dobili iste brojne vrednosti (razlika je 7 K) - ta razlika potiqe
usled zaokruivaa brojnih vrednosti koje smo dobili, a takoe i usled zaokruenih vrednosti
koje su date u tabli
ama. Na isti naqin se moe odrediti i totalni pritisak, za osnovu M
i p u preseku 2-2, ili statiqki pritisak na osnovu vrednosti M i p (korixeem tabele za
Izentropsko strujae ).
Gustinu u preseku 2-2 emo odrediti na osnovu jednaqine staa:
2
2 =
02
p2
0.718 105
=
= 0.2115 kg/m3
R T2
287 1183
p
R T2 = 400 m/s
MEHANIKA FLUIDA
131
a
1
kroz taqku 1 predstav a geometrijski skup
Hl
1
<
taqaka svih moguih staa u preseku 2 u
M
sluqaju kada se pri strujau dovodi ili
odvodi toplota. Gde e se nalaziti taqka
na krivoj zavisi od koliqine toplote koja
1
>
se odvodi ili dovodi. U taqki k imamo
1
M
maksimum entropije, i to je kritiqni presek (M = 1). Gora grana (u odnosu na
k) odgovara dozvuqnom strujau, dok doa
s
grana odgovara nadzvuqnom strujau.
Slika 4.38. Rejlijeva (Rayleigh) kriva
Neka je strujae u preseku 1-1 nadzvuqno, sa vrednostima koje odgovaraju taqki 1 na dijagramu. Zagrevae gasa e dovesti
do toga da se uslovi koji vladaju u taqki 2 pribliavaju taqki k, uz smaee Mahovog
broja ka 1. Xto je q vee, taqka 2 e se nalaziti blie taqki k. Konaqno, postojae neka
1
02
02
01
01
02
02
e
eva
Zag
r
Hl
ae
01
01
MEHANIKA FLUIDA
132
p~n = P ~n
p~n = T ~n
~n =
R
pn dA =
~
A
~ =
R
n
Osnovna pitaa
p~n dA +
p~n
dA =
p~n dA =
T ~n dA
(5.1)
~ n
p~n dA + R
(5.2)
(5.3)
Odgovori
Sva dosadaxa razmatraa predstav aju kako
eline, tako i neophodne osnove i
pripremu za analizirae strujaa sa gubi
ima.
Kvalitativni aspekti viskoznog strujaa: pojava i uti
aj smi
ajnih (tangen
ijalnih) napona; odvajae strujaa uslov eno gradijentom pritiska; provoee toplote;
laminarno i turbulentno strujae.
Kvantitavni aspekti viskoznog strujaa: efekti viskoznosti, provoea toplote i
difuzije mase; Navije-Stoksove (Navier-Stokes) jednaqine; jednaqine kretaa neutnovskih fluida; jednaqina energije viskoznog nestix ivog i stix ivog fluida;
teorija sliqnosti i dimenzijska analiza; numeriqka rexea i eksperimenti.
Jednaqina kontinuiteta ima isti oblika i neviskozan i viskozan fluid.
MEHANIKA FLUIDA
134
Jednaqina koliqine kretaa, na primer jednaqina (4.13) sadri novu silu, tj. silu
usled viskoznosti (5.3), koja dopuava desnu stranu jednaqine (4.13)
Jednaqina energije, na primer(4.13), dopuava se novim qlanovima koji opisuju snagu
viskoznih sila.
Graniqni uslovi razmatrani u potpoglav u 4.12.1 se zbog uti
aja viskoznosti svode
na uslov ne klizaa, lep ea fluida na qvrstoj povrxi! Tako se uslov (4.87)
proxiruje i na tangentnu komponentu brzine, tj. za n = 0 je U~ = 0! Na nepokretnoj
qvrstoj konturi (n = 0) brzina fluidnog delia jednaka je nuli (U~ = 0). Dakle, ako
je U = U (n), onda je U (n = 0) = 0!
U glavi 4 ve je napomenuto kako se pomou zakona impulsa tj. jednaqine koliqine
kretaa uzimaju u obzir gubi
i usled trea. Oni se pojav uju preko zadatih vrednosti
na grani
i kontrolne zapremine, koji se dobijaju mereem ili proraqunom. Ovde se na
jednostavnom primeru odreuje uti
aj trea.
ds
Slika 5.1.
Analiza uti aja trea u modelu strujnog vlakna, koje se nalazi u strujnom po u sa
Streli
e oznaqavaju smerove sila trea, kojom okolni fluid, dakle spo a, deluje
na posmatranu elementarnu zapreminu fluida. Oqigledno je da ovi smerovi zavise od
MEHANIKA FLUIDA
135
izabranog profila brzine. Za sluqaj prikazan na sli
i 5.1 vai za silu trea dR dR
sila trea = dR = [(| | + d| |) + | |]dsdb = 1 d| | ,
(5.4)
masa
dm
dsdndb
dn
gde je db ivi
a elementa mase dm upravna na ravan
rtea. Intenzitet napona smi
aa
| | zadat je utnovom hipotezom
za U
,
>0
n
n
| | =
(5.5)
U
U
, za
< 0.
n
n
Za sluqaj prikazan na sli
i 5.1 je | | = , jer je < 0, pa se uvrxtavaem (5.5) u
(5.4) dobija
1
U
dR
(R R - sila trea)
(5.6)
=
dm
n
n
Oqigledno je da se i za drugi profil brzine, na primer, za U/n < 0, opet dobija isti
izraz (5.6).
U spe
ijalnom sluqaju kada je dinamiqka viskoznost konstantna, tj. kada je = const
rela
ija (5.6) se pojednostav uje
U
n
U
n
(5.7)
Sila trea zavisi od drugog izvoda brzine! Razlog je oqigledno u tome, xto tree
zavisi od promene smi
ajnog napona u prav
u upravnom na prava
strujaa, tj. na strujno
vlakno.
2U
2U
dR
=
=
dm
n2
n2
Masene (zapreminske) sile: iner
ijalne (lokalne, konvektivne); sila Zem ine tee
Povrxinske sile: sile pritiska; viskozne sile.
Izraz (5.7) za silu trea, tj. silu usled viskoznosti fluida pokazuje da viskoznost
poveava red diferen
ijalne jednaqine kretaa! Jednaqina koliqine kretaa neviskoznog fluida (Ojlerova jednaqina) je diferen
ijalna jednaqina prvog reda, dok je u
sluqaju viskoznog utnovskog fluida ona drugog reda (Navije-Stoksova jednaqina).
Zato je u prvom sluqaju dovo an jedan graniqni uslov za odreivae jedne integralske konstante, dok se u drugom sluqaju (viskozan fluid!) dve konstante integra ea
odreuju iz dva graniqna uslova (uslov prijaaa, lep ea).
Sile koje deluju na jedini
u mase fluida prikazane su u tabeli 5.1
U posledoj vrsti tabele 5.1 su pojedinaqni qlanovi, koji u drugoj vrsti definixu razliqite sile, prikazani pomou izabranih karakteristiqnih referentnih veliqina (razmera) za vreme (t), duinu (l), brzinu (U ), gustinu () i pritisak (p) datog strujnog po a.
MEHANIKA FLUIDA
Fiziqki
efekat
136
Iner
ija
lokalna konvektivna
sila
masa
U
t
Karakteristiqne
veliqine
U
s
U2
l
U
t
1 p
s
p
l
2U
n2
U
l2
Tabela 5.1. Sile kao tipiqni predstavni i odgovarajuih uti aja i fiziqkih efekata u strujnom
po u
Potrebno je napomenuti da se ovde u prav
ima obe ose prirodnog koordinatnog sistema s i
n koristi ista razmera za duinu (l).
5.3 Karakteristiqni bezdimenzijski brojevi - meusobni odnosi sila u strujnom po u - zakoni sliqnosti
4 - sila pritiska
Zakoni sliqnosti daju odgovor na pitae pod kojim uslovima dve fiziqke pojave deshavaju na isti naqin. U mehani
i fluida je ovo vrlo znaqajno, s obzirom na veliku zastup enost modelskih ispitivaa. Proraqunavae podataka sa modela na objekat vrxi se
primenom teorije sliqnosti i dimenzijske analize. Pri tome se tei dinamiqkoj sliqnosti, tj. jednakosti odnosa sila u odgovarajuim prostorno-vremenskim taqakama dva
strujna po a. Pretpostavke za to su zadovo ene geometrijske i kinematiqke sliqnosti.
Potpunu sliqnost je, meutim, praktiqno nemogue zadovo iti, pa se pri modelirau pojava na modelu i objektu pribegava delimiqnoj sliqnosti. Dakle, zakoni sliqnosti ne mogu
MEHANIKA FLUIDA
137
istovremeno da budu primeeni na sve vrste sila. Zbog toga je svrsishodno ograniqee na
odnose onih sila koje su najvanije u razmatranom strujnom pro
esu. Tako formirani
odnosi karakterixu sliqnost pojava i formiraju parametre sliqnosti, tj. bezdimenzijske
karakteristiqne brojeve sliqnosti. Metoda diferen
ijalnih jednaqina je jedna od metoda,
koja je zasnovana na korixeu bezdimenzijskih oblika diferen
ijalnih jednaqina i graniqnih uslova, i koja dovodi do zakona sliqnosti i uslova modeliraa strujaa fluida.
Jednaqina (5.8) se pomou izabranih karakteristiqnih veliqina (razmera) jednostavnim
algebarskim opera
ijama dovodi na bezdimenzijski oblik. Odnos koefi
ijenata uz pojedine qlanove definixe odnose odgovarajuih sila izraene pomou karakteristiqnih
bezdimenzijskih brojeva. Jednakost ovih brojeva u dve pojave odreuje ihovu sliqnost,
pod uslovom da se poqetni i graniqni uslovi meusobno poklapaju.
Iz pet tipiqnih izraza za sile prikazane u tabeli (5.1) mogu se formirati qetiri
nezavisna bezdimenzijska odnosa sila, tj. qetiri karakteristiqna broja. Ovi karakteristiqni brojevi odreuju karakter strujnog po a i opisuju bitne fiziqke efekte. Iz
jednaqine (5.8) sledi
1. Struhalov broj
2
1
2. Frudov broj
Za sluqaj dominantnog uti
aja iner
ijalnih i gravita
ionih sila u sta
ionarnom
strujau merodovana kriterijum sliqnosti je Frudov broj.
Konvektivna iner
ijalna sila U /l = U Fr
(5.10)
Sila Zem ine tee
g
gl
Delimiqna sliqnost u odnosu na Frudov broj je vana u svim onim sluqajevima u
kojima je bitan uti
aj sile Zem ine tee, na primer, za strujaa u otvorenim (sa
slobodnom povrxi) tokovima.
2
3. Ojlerov broj
p/l
Sila pritiska
p
=
Konvektivna iner
ijalna sila U /l U
2
Eu
(5.11)
MEHANIKA FLUIDA
138
U literaturi se qesto umesto naziva Ojlerov broj koristi i utnov broj Ne, tj.
Ne Eu. Za sluqaj strujaa stix ivog fluida sledi rela
ija
p
p 1 1
1 c
1
Eu =
(5.12)
=
=
=
U
U
U
M
koja povezuje Ojlerov broj sa Mahovim (Mach, 1838-1916) brojem M = .
2
U
c
4. Rejnoldsov broj
tj. ako je nelinearna, konvektivna iner
ijalna sila znatno vea od viskozne sile,
onda tree (viskoznost) unutar strujnog po a ima mali uti
aj. Viskoznost igra
bitnu ulogu samo u neposrednoj blizini zida (uslov lep ivosti), tj. u graniqnom
sloju. To je osnovna hipoteza Prantlove (Prandtl, 1857-1953) teorije graniqnog sloja
(1904)! Ako je, meutim
2
1
Ul
Re =
<1
(5.15)
MEHANIKA FLUIDA
139
py
~
px ~
~
pz
~
(~
px n x + ~
py ny + p~z nz )dA =
p~n dA =
Rn =
+
+
dV
x
y
z
V
A
A
pxx pyx pzx ~
pyy
pzy ~
pyz
pzz ~
pxy
pxz
=
+
+
+
+
+
+
k dV
i+
j+
x
y
z
x
y
z
x
y
z
V
(5.16)
Iz rela
ije (5.16) sledi da je elementarna povrxinska sila u prav
u x-ose dR koja
deluje na jediniqnu masu fluida unutar zapremine V ograniqene sa povrxi A odreena
izrazom
1 p
p
p
dR
(5.17)
=
+
+
dm
x
y
z
Analogno
slede rela
ije i za komponente u y i z prav
u elementarne povrxinske sile
xx
n,x
n,x
n,y
xx
yx
zx
n,z
xx
xx
dRn,x
dm
yx
1 p
yx
zx
xx
zx
xx
yx zx
+
+
x
y
z
yy
zz
(5.19)
masu)= dR
Na osnovu meusobne veze izmeu vektora napona p~ i vektora viskoznih napona ~p
dobijaju se rela
ije (5.1)-(5.3) koje za model viskoznog fluida povezuju rezultujuu povrshinsku silu R~ sa silom pritiska (povrxinska sila usled pritiska) i viskoznom silom
(povrxinskom silom usled normalnih viskoznih napona i smi
ajnih, tj. tangen
ijalnih
napona). Ova analiza omoguuje formirae jednaqina koliqine kretaa i energije kako
u integralnom, tako i u diferen
ijalnom obliku za strujae viskoznih utnovskih ili
neutnovskih fluida.
n,x
MEHANIKA FLUIDA
140
yx +
yx
dy
y
yx +
y
C
u+
dy
yx
dy
y
zx
u
w
dx
pomou elemen-
u
dy
y
(5.19)
yx
yx
pxx
dx
x
pxx
dy
pxx +
dz
dx
zx +
zx
dz
z
yx
yx
zx
zx
xx
xx
yx
pxx
dx pxx dydz + yx +
dy yx dxdz
=
pxx +
x
y
zx
p xx
yx zx
+ zx +
dz zx dxdy =
+
+
+
dxdydz.
z
x
x
y
z
(5.20)
Glavna karakterstika utnovskog fluida je linearna reoloxka zavisnost izmeu tenzora napona i tenzora brzine deformisaa. Tako je u sluqaju da je fluid nestix iv
Reoloxke zavisnosti - reoloxke konstitutivne jednaqine.
ij
xy
yx
xy
MEHANIKA FLUIDA
141
xx
= 2
x
u v
+
= xy =
y
x
u w
+
= xz =
z
x
(5.21)
yy
zz
yy
zy
dRn,x
=
dm
zz
yz
zy
yz
2u 2u 2u
+ 2+ 2
x2
y
z
(5.23)
= u
kojom je odreena elementarna komponenta viskozne sile u prav
u x ose za jediniqnu masu
fluida unutar zapremine V ograniqene sa povrxi A. Ostale dve jednaqine za y i z osu koje
ovde nisu navedene dobijaju se
ikliqnom permuta
ijom. Takav sistem od tri jednaqine
daje sledeu vektorsku jednaqinu
dRn
~
= U
dm
~
dRn = UdV
~ n =
R
~ dV
U
(5.24)
Rezultujui vektor viskozne sile (5.3) za sluqaj utnovskog nestix ivog fluida i =
const definisan je izrazom (5.24).
Ovim je zaokruena analiza sila koja omoguava da a istraivaa strujaa viskoznog
utnovskog nestix ivog fluida.
Razmatrae je isto kao u poglav u 4.9. Gde nastaje razlika? U izrazu za povrxinsku
silu R~ ! Drugim reqima, u modelu napona za neviskozan i viskozan fluid!
Na osnovu jednaqina (4.67), (5.1) i (5.24) sledi
n
D
Dt
Vm
DK
~m + R
~n
=R
Dt
~
~
p ~n dA +
f dV +
U dV =
Vm
Am
Vm
~ dV.
U
(5.25)
MEHANIKA FLUIDA
142
Primenom potpuno istog postupka kao za jednaqinu (4.68), rela
ija (5.25) se transformixe na oblik
!
DU
~
f~ + gradp U
Dt
dV = 0
~
DU
~ gradp + U
~
= F
Dt
(5.26)
2u 2u 2u
+ 2 + 2
x2
y
z
(5.27)
Ostale dve jednaqine za y i z osu dobijaju se
ikliqnom permuta
ijom. Sve tri
skalarne jednaqine mogu se obuhvatiti indeksnim zapisom
u
1 p
u
u
+u
=F
+
,
i, j = 1, 2, 3.
(5.28)
t
x
x
x x
i
MEHANIKA FLUIDA
143
~n =
R
p~ndA
(neviskozan fluid)
A
~n =
R
(p~n +
p~n ) dA
(p~n + T ~n) dA
(viskozan fluid)
~ dV =
U
~ (U
~ ~n)dA +
U
F~ dV
IV
(5.29)
sledi
(5.30)
p~n dA =
T ~ndA
xx
yx
zx
T = xy
yy
zy
zz
xz
xy
(5.31)
xx
xy
yx
xz
zx
yz
yy
zz
zy
~ (U
~ ~n)dA +
U
p~ndA
T ~n dA +
~g dV = 0
(5.32)
MEHANIKA FLUIDA
144
zora napona i komponenata tenzora brzine deformisaa, koje su definisane rela
ijama
(5.21) i (5.22). Te rela
ije mogu da se objedine linearnom zavisnoxu u matriqnom obliku
T = 2 S tako da jednaqina koliqine kretaa za utnovski nestix iv fluid glasi
i
~
~ dV.
~ (U
~ ~n) + p~n 2 S ~n dA +
F
U
U dV =
(5.33)
t
V
Veliqina S je tenzor
brzine deformisaa qije su komponente S definisane izrazom
(4.14), tj. S =
. Dakle, pomou rela
ija (5.21) i (5.22) tenzor viskoznih
+
napona T , tj. matriva napona usled viskoznosti (5.31) za utnovski nestix iv fluid
glasi
ij
1
2
ij
ui
xj
uj
xi
T = 2 S
p = 2 S
ij
pij
ij
, i=j
i 6= j
T =
u v
u
u w
2
+
+
x
x x
x
z
w v
v
u v
+
+
2
x
y
y
z
y
w u
w v
w
+
+
2
x
z
y
z
z
(5.34)
U prethodnim poglav ima nije bilo potrebno naglaxavati laminarni ili turbulentni
karakter strujaa. Meutim, za da u analizu i proraqun strujaa potrebno je utvrditida
li je jedno strujae laminarno ili turbulentno, To jox jednom ukazuje na znaqau ulogu
iner
ijalnih i viskoznih sila i strujnom po u. ihov koliqnik, saglasni jednaqini
(5.13), definixe Rejnoldsov broj, koji je osnovni kritetijum za prelazak laminarnog
strujaa u turbulentno! Ovim se bavi linearna i nelinearna teorija hidrodinamiqke
stabilnosti.
ij ,
Strujae u slojevima (lamina - sloj). Strujni
e odnosno putae fluidnih delia prate
geometriju strujnog prostora - ureeno regularno slojevito strujae (5.3)
MEHANIKA FLUIDA
145
(b)
(a)
1111111111111111111111111
0000000000000000000000000
0000000000000000000000000
1111111111111111111111111
0000000000000000000000000
1111111111111111111111111
0000000000000000000000000
1111111111111111111111111
0000000000000000000000000
1111111111111111111111111
0000000000000000000000000
1111111111111111111111111
0000000000000000000000000
1111111111111111111111111
0000000000000000000000000
1111111111111111111111111
0000000000000000000000000
1111111111111111111111111
0000000000000000000000000
1111111111111111111111111
0000000000000000000000000
1111111111111111111111111
0000000000000000000000000
1111111111111111111111111
0000000000000000000000000
1111111111111111111111111
0000000000000000000000000
1111111111111111111111111
0000000000000000000000000
1111111111111111111111111
0000000000000000000000000
1111111111111111111111111
0000000000000000000000000
1111111111111111111111111
0000000000000000000000000
1111111111111111111111111
0000000000000000000000000
1111111111111111111111111
0000000000000000000000000
1111111111111111111111111
0000000000000000000000000
1111111111111111111111111
0000000000000000000000000
1111111111111111111111111
111111111111111111111111
000000000000000000000000
000000000000000000000000
111111111111111111111111
000000000000000000000000
111111111111111111111111
000000000000000000000000
111111111111111111111111
000000000000000000000000
111111111111111111111111
000000000000000000000000
111111111111111111111111
000000000000000000000000
111111111111111111111111
000000000000000000000000
111111111111111111111111
000000000000000000000000
111111111111111111111111
000000000000000000000000
111111111111111111111111
000000000000000000000000
111111111111111111111111
000000000000000000000000
111111111111111111111111
000000000000000000000000
111111111111111111111111
000000000000000000000000
111111111111111111111111
000000000000000000000000
111111111111111111111111
000000000000000000000000
111111111111111111111111
000000000000000000000000
111111111111111111111111
000000000000000000000000
111111111111111111111111
000000000000000000000000
111111111111111111111111
000000000000000000000000
111111111111111111111111
000000000000000000000000
111111111111111111111111
y
U
Laminarno strujae
Prelazna
oblast
0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000
1111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111
1111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111
0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000
0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000
1111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111
0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000
1111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111
xk
Turbulentno strujae
Taqka prekida
Slika 5.3.
Turbulentna strujaa su neregularna, haotiqna strujaa, uvek nesta
ionarna, trodimenzijska i disipativna. Putae delia se meusobno mexaju, popreqne fluktua
ije
brzina dovode do mehanizma intenzivne turbulentne razmene i do znatno ravnomernijeg
profila brzine nego u sluqaju laminarnog strujaa (sl. 5.3):
"
U
y
y=0
turbulentno
>
"
U
y
y=0
laminarno
pri qemu (U/y) oznaqava izvod brzine na qvrstoj povrxi. To znaqi da su uti
aji
trea znatno izraeniji, tj. jaqi u turbulentnom strujau.
y=0
MEHANIKA FLUIDA
146
Veina strujaa u tehniqkoj praksi i u prirodi su turbulentna. Ovde se qisto fenomenoloxki nabrajaju najvaniji aspekti turbulen
ije.
Turbulentna struaja nastaju pri Rejnoldsovim brojevima veim od kritiqnog Rejnoldsovog broja Re , koji ima razliqite vrednosti za razne klase strujnih problema.
Na primer, potpuno razvijeno strujae u
evi je turbulentno ako je Re = Re =
U D/ 2300 ( - gustina fluida, U - sreda brzina, D - preqik
evi i - dinamiqka viskoznost fluida).
Turbulen
ija je po pravilu razliqitog intenziteta u raznim domenima strujnog po a. Intenzitet turbulen
ije je veliki u oblastima velikih gradijenata (vremenski
osredenih) brzina, na primer u graniqnom sloju u blizini zida. Ovome prethodi
laminarno strujae, koje usled nestabilnosti prelazi u turbulen
iju.
Turbulen
ija se odlikuje poveanom razmenom impulsa (koliqine kretaa) u prav
u
upravnom na prava
glavnog strujaa, xto se izmeu ostalog, ispo ava u poveanim
otporima trea!
Za sluqaj da u nekom strujau du qvrste povrxi postoji opasnost odvajaa strujaa
(kada pritisak u nizstrujnom prav
u raste), poveana turbulentna razmena impulsa u
oblasti zidne turbulen
ije znaqajno pomera taqku odvajaa nizvodno i time smauje
oblast odvajaa i vrtloni trad. Dakle, struktura turbulentnog strujaa je mae
oset iva na gradijent pritiska nego xto je to sluqaj kod laminarnog strujaa.
Turbulen
ija u opxtem sluqaju izaziva intenzivno mexae i razmenu materije, xto
je od velikog znaqaja u vixefaznim strujaima i razliqitim tehnoloxkim i hemijskim pro
esima, kao i strujaima u ivotnoj sredini.
k
Na sli
i 5.4 su prikazana dva suxtinski razliqita reima (staa) strujaa. Hagen
(Hagen) ih je opisao kvalitativno (1852), a Rejnolds (Reynolds) prvi put kvantitativno
dokazao (1883).
1. Laminarno strujae. Rejnoldsov broj je mali, tj. Re = U d/ < 2320. Makroskopski posmatrano strujae se obav a u paralelnim slojevima (lamina - sloj). Mikroskopski, tj. molekularno nastaje neregularna razmena impulsa izmeu pojedinih
slojeva, xto dovodi do unutraxeg trea.
2. Prelazna oblast. Rejnolds je istraivao prelazak laminarnog u turbulentno strujae i utvrdio da on zavisi samo od karakteristiqnog broja U d/ . Rejnolds je pretpostavio da se pri tome radi o problemu stabilnosti. Laminarno strujae pri veim
Rejnoldsovim brojevima postaje nestabilno, tj. mali poremeaji, koji su prisutni u
s
MEHANIKA FLUIDA
147
1 Laminarno strujae
2 Prelazna oblast
1111111111111111111111111111111111111111111111111111111111
0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000
0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000
1111111111111111111111111111111111111111111111111111111111
3 Turbulentno strujae
prirodi i tehni
i, svojim amlitudno-frekventnim karakteristikama izazivaju takva dejstva koja laminarno strujae prevode u turbulentno.
3. Turbulentno strujae. Rejnoldsov broj je veliki, tj. Re = U d/ > 2320. U ovom
sluqaju nastaje, suprotno od laminarnog, jedan makroskopski, vid iv prenos putem
turbulentnih elemenata (molova mase, razliqitih vrtloga i vrtlonih struktura).
s
Rejnoldsov opis turbulentnog strujaa podrazumeva razlagae nesta
ionarne komponente brzine, na primer u(x, y, z, t), na proseqnu, vremensku sredu vrednost u(x, y, z) i
na fluktua
ionu brzinu u (x, y, z, t) saglasno sli
i 5.5:
u(x, y, z, t) = u(x, y, z) + u (x, y, z, t).
(5.35)
Vremenska sreda vrednost - proseqna vrednost - vrednost osredena u vremenu podrazumeva vrednost fiziqke veliqine enim osredavaem u vremenu u fiksnoj taqki
strujnog prostora!
Vremenski osredena brzina, tj. proseqna brzina u fiksnoj taqki definisana je izrazom
1
u(x, y, z) =
(5.36)
u(x, y, z, t)dt
T
Period osredavaa T se pri tome bira tako da nestane zavisnost u od vremena. Drugim
reqima, T je toliko veliko da egovo da e poveavae ne dovodi do promene u. Period
osredavaa zavisi od statistiqkih svojstava sluqajno promeive!
Analogno (5.36) se odreuju i v i w. Defini
ija (5.36) ima za posledi
u da su vremenski
osredene vrednosti fluktua
ionih brzina jednake nuli:
1
1
u dt =
(u u)dt = u u = 0
u =
u =v =w =0
(5.37)
T
T
MEHANIKA FLUIDA
(a)
148
(b)
u(x, y, z, t)
u(x, y, z, t)
u (x, y, z, t)
u(x, y, z, t) = u(~r, t)
u(x, y, z) = u(~r)
Slika 5.5. Turbulentno strujae -brzina kao pokazivae (signal) usijane i
e tokom vremena u
fiksnoj taqki: (a) Sta
ionarno turbulentno strujae (u = const u/t = 0); (b) Nesta
ionarno
1
p dt = 0.
p=p+p,
p=
p =
(5.38)
pdt,
T
Treba jox jednom napomenuti da se pojam sta
ionarnosti turbulentnog strujaa odnosi
samo na egove proseqne, tj. vremenski osredene brzine. Turbulen
ija je uvek nesta
ionarna!
Vektor trenutnebrzine U~ u fiksnoj taqki je vektorskizbir brzine osredene u vremenu
~ i fluktua
ione brzine U
~ koja se na sluqajan, stohastiqki naqin mea u vremenu po
U
intenzitetu prav
u i smeru:
1
1
~
~
~
~
~
~
~ dt = 0.
U (~r, t) = U (~r) + U (~r, t),
U=
U =
U (~r, t)dt,
U
(5.39)
T
T
Ukupan intenzitet turbulen
ije I definixe se rela
ijom
u
~
,
r
p
1 2
2
2
I~u =
u +v +w
u2 + v2 + w2
3
Iu =
q
(u )2
(5.40)
MEHANIKA FLUIDA
149
Masena sila
|
{z
+ 2 + 3 + 4 + 5
Sila
trea
5
Povrxinska sila
{z
5
X
= 0
}
~Fi = 0.
i=1
(5.41)
(5.42)
h
i
~
U
1
~ dt.
~ )U
~ dt = 1
grad(p + gz) + U
+ (U
(5.44)
T
t
T
Oqigledno je da se svaka od vremenski osredenih, tj. proseqnih sila izraava u
funk
iji od proseqnih i fluktua
ionih veliqina brzine i pritiska! U tom
i u se sile
razvrstavaju u tri grupe:
(a) konstante sile (homogeno po e) - sila Zem ine tee
(b) sile definisane linearnim funk
ijama - lokalna iner
ijalna sila (linearna funk
ija od U~ ); sila pritiska (linearna funk
ija od p); sila trea (viskozna sila) (linearna funk
ija od U~ );
(v) sile definisane kvadratnim (nelinearnim) funk
ijama - konvektivna iner
ijalna
sila (funk
ija kvadrata brzine U ili od proizvoda dve komponente brzine - nelinearni qlanovi): u , v , w , uv, uw i vw.
Primenom Rejnoldsove statistike izraqunavaju se proseqne vrednosti pojedinih qalnova u jednaqinama (5.43) odnosno (5.44). Raquni
a je data deta no radi lakog i potpunog
shvataa pro
esa vremenskog osredavaa. Izraqunavae je zasnovano na qieni
i, da
redosled matematiqkih opera
ija ne utiqe na kraji rezultat.
Integra ee po intervalu vremena T i diferen
irae po vremenu i prostoru, tj. prostornih koordinata mogu da zamene mesta!
1
T
u
u
u
u
(p + gz)
2
+u
+v
+w
u dt = 0
+
t
x
y
z
x
MEHANIKA FLUIDA
150
Sila Zem ine tee zavisi od gustine fluidnog delia. Fluktua
ije pritiska su
uglavnom suvixe male da bi dovele do promene gustine. Sila Zem ine tee ne zavisi
od strujnog po a u od vrste strujaa i ista je u laminarnim i turbuletnim strujaima.
ena proseqna vrednost jednaka je istoj konstantnoj sili
1
1
g =
(g je konstantno, ne zavisi od vremena)
gdt = g
dT = g;
T
T
T
(gz) =
z
T
T
0
1
(gz) dt =
z
z T
gzdt =
(gz) ;
z
gz = const
u vremenu
(5.45)
Matematiqki izraz za silu Zem ine tee je isti za laminarno i turbulentno strujae!
grad(gz) = grad(gz).
u v w
, ,
t
t
t
u
1
=
t
t T
u
1
=
t
T
(u + u )dt =
Analogno izrazu
T
0
1
udt =
t T
udt +
0
u dt =
def
udt =
u
t
ili:
u
u
u
+
=
t
t
t
u
u
=
t
t
(5.46)
(5.47)
Proseqna vrednost lokalne iner
ijalne sile jednaka je iner
ijalnoj sili uslov enoj promenom samo proseqne brzine, i izraava se funk
ijama istog oblika i u laminarnom i u
turbulentnom strujau. Nema novih qlanova u pro
esu vremenskog osredavaa! Ali
treba imati u vidu da su samo u laminarnom strujau veliqine U~ (u, v, w) jednake veliqinama U~ (u, v, w).
~
~ u v w
U
U
=
, ,
.
t
t
t
t
t
p p p
gradp , ,
x y z
MEHANIKA FLUIDA
151
x
T
pa sledi
1
x T
T
0
1
p dt =
x T
(!)
T
0
pdt =
p
x
1 T
1 T
1 T
(p + p )dt =
p dt
pdt
x T 0
x T 0
x T 0
p
=
p = ; (p = p),
(p)
x
x
x
pdt =
(5.48)
(5.49)
Prostorne koordinate (x, y, z) i vremenska koordinata (t) su meusobno nezavisne koordinate tako da matematiqke opera
ije integra ea (po Vremenu) i diferen
iraa (po
prostornim koordinatama) mogu da razmene mesta. Direktna posledi
a toga je
1
gradp =
T
T
0
p
p
= .
x
x
1
pdt =
T
pdt = gradp,
(5.50)
gradp = gradp
~ 2 U
~ 2 u, 2 v, 2 w ,
U
T
0
2 =
2 u (!) 2
2 dt = 2
x
x
2
2
2
+
+
x2 y 2 z 2
udt =
2u
x2
(5.51)
(5.52)
Vremenski osredena viskozna sila izraava se samo pomou proseqne brzine i ima isti
oblik kao i analogna stvarna sila. Pri osredavau se ne pojav uju novi qlanovi!
Zak uqak. Pri osredavau linearnih funk
ija (veliqina, qlanova) ne nastaju
nikakvi novi dodatni qlanovi! Dakle, sve sile izraene linearnim funk
ijama (izrazima), koje odreuju proseqno (vremenski osredeno) strujae, definisane su istim mateatiqkim izrazima kako za proseqno turbulentno strujae, tako i za stvarno (trenutno)
strujae, turbulentno ili laminarno. U laminarnom strujau su proseqne veliqine U~ i
~ i p.
p jednake stvarnim trenutnim veliqinama U
1
~ (!)
U
=
T
~
~ dt = U
U
~ = U
~.
U
MEHANIKA FLUIDA
152
Iz prethodnih razmatraa poznato je da konvektivni deo iner ijalne sile ima oblik
2
~ rotU
~
~ )U
~ grad U U
(U
2
uj
ui
xj
u
u
u
+
v
+
w
y
z ,
x
u
u
u
u x + v y + w z ,
u u + v u + w u .
x
y
z
Svi qlanovi ove sile su nelinearni, tj. kvadratni jer su propor
ionalni veliqini U
ili proizvodu komponenata od U : u , v , w , uv, uw, vw. Pro
es osredavaa e se radi
vee jasnoe primeniti na jedan od nelinearnih qlanova, na primer u , pa e se dobijeni
rezultat uopxtiti. Tako je postupak vremenskog osredavaa nelinearnog kvadratnog
qlana u :
2
u
x
u2 =
1
T
u2 dt =
1
T
(u + u )2 dt =
1
T
u 2 + 2uu + (u )2 dt.
1
u dt = u
(jer je u konstantno u vremenskom domenu intervala T ),
T
T
(jer je u dt = u = 0),
"
#
1
u moe biti nula, pozitivno ili negativno ali je u
(u ) = u
T
uvek pozitivno i u 6= 0
u =u +u
(Novi qlan - u )(!)
(5.53)
Proseqna vrednost kvadrata brzine jednaka je zbiru kvadrata proseqne vrednosti brzine
i proseqne vrednosti kvadrata fluktua
ione brzine. Ovde se pri osredavau pojav uje
novi qlan, koji obuhvata uti
aj fluktua
ionih brzina na proseqno brzinsko po e. Fiziqki smisao ovog qlana dobija se primenom zakona koliqine kretaa.
Osredavaem u vremenu nelinearnog, kvadratnog, mexovitog qlana uv dobija se:
1
T
1
2uu dt = 2u
T
1
T
u dt = 0
uv = (u + u )(v + v ) = uv + uv + u v + u v
(5.54)
jer su proseqne vrednosti veliqina uv i u v jednake nuli. Proseqna vrednost proizvoda
jednaka je sumi proizvoda proseqnih vrednosti i proseqnoj vrednosti proizvoda fluktua
ionih komponenti. Oqigledno iz (5.54) sledi (5.53) kada se u (5.5) uvrsti v u.
uv = uv + u v
MEHANIKA FLUIDA
153
u
x
=
=
1 T
1 T
u
u + u dt
u dt =
u + u
T 0
x
T 0
x
T
u
u
u
u
u
+u
+u
+u
dt
T 0
x
x
x
x
1
u
u
u dt = u
(u i u
su konstantni u vremenu)
T
x
x
x
T
1
T
1
T
1
T
T
0
T
0
T
0
u
1
u
dt = u
x
x T
1 u
dt =
u
x
T x
u
1
dt =
u
x
x T
u dt,
u dt,
u2
dt =
2
x
u2
2
v
v
v
= u
+ u
x
x
x
= u
u
x
(5.55)
u
u
u
= u
+ u
x
x
x
v
x
(5.56)
Pri osredavau u vremenu nelinearnih funk
ija, pojav uju se novi qlanovi, takoe nelinearni, odreeni korela
ijama fluktua
ionih veliqina. Dakle, proseqna vrednost konvektivne iner
ijalne sile jednaka je sumi konvektivne iner
ije usled
proseqne brzine i proseqne konvektivne iner
ije uslov ee turbulentnim fluktua
ijama.
Zak uqak.
U turbulentnom strujau postoji mae ili vixe izraeno meusobno dejstvo vremenski
osredenog (proseqnog) i fluktua
ionog po a fiziqkih veliqina. Fiziqki smisao korela
ija u i u v analizirae se na modelu turbulentnog strujaa prikazanog na sli
i
5.6.
Glavni prava
strujaa, tj. prava
proseqne brzine je u prav
u x-ose. Iz izlagaa
u prethodnom potpoglav u 5.7.4, saglasno izrazima (5.53)-(5.56), zak uquje se da se korela
ije u i u v pojav uju pri vremenskom osredavau nelinearnih konvektivnih
qlanova. Proseqne vrednosti izvoda ovih korela
ija po prostornim koordinatama (v. iz2
MEHANIKA FLUIDA
154
~n = ~j
y
~j
v
~i
~k
u
w
~i
~n
u
x
Profil
proseqne brzine
~n = ~i
u > 0
u(y)
dA
~i
dA
~n
u > 0
1111111
0000000
v < 0
v < 0 dA
u
(g)
(d)
Slika 5.6. Turbulentno strujae
- dejstvo fluktua
ionih brzina. (a) Model jednodimenzijskog
proseqnog strujaa: u = u+ u, v = v, w = w; (b) fluks (prenos) koliqine kretaa kroz kontrolnu
povrx upravnu na x-osu; prava
glavnog proseqnog~ strujaa upravan na kontrolnu povrx; (v)
kontrolna povrx tangentna na x-prava
, tj. ~n = j; proseqna brzina u tangentna na kontrolnu
povrx; (g) profil proseqne (vremenski osredene) brzine; (d) odreivae predznaka korela
ije
(a)
u v
(b)
(v)
raze (5.55) i (5.56)) definixu nelinearne iner
ijalne sile usled fluktua
ionih kretaa.
Drugim reqima, fiziqki smisao korela
ija u i u v sadran je u konvektivnom delu
iner
ijalne sile, tj. u fluksu (prenosu) koliqine kretaa kroz kontrolnu povrx! Ta veliqina je u stvari impulsna sila R~ definisana izrazom (4.75). Iz tih razloga je potrebno
i svrsishodno izraqunati impulsnu silu R~ , koja se od vremenski osredenih korela
ija
fluktua
ionih brzina prenosi na odreenu kontrolnu povrx! U tom
i u se za strujni
model prikazan na sl. 5.6 izraqunava fluks (prenos) koliqine kretaa kroz povrx postav enu upravno, odnosno tangentno u odnosu na glavni prava
proseqnog strujaa
(sl.
5.6(b) i (v)). Saglasno izrazu (4.75) sledi izraz za elementarnu impulsnu silu dR
~ U
~ ~n)dA.
dR = U(
(5.57)
Za turbulentno strujae (sl. 5.6) trenutna brzina U~ je odreena sa
2
~ =U
~ +U
~ = (u + u )~i + v ~j + w ~k.
U
Kontrolna povrx se bira upravno na x-osu, tj. na prava
proseqnog strujaa (sl.
5.6(b)). Tada je ~n = ~i, a kako je U~ = u~i + v ~j + w ~k, gde je u = u + u , to primena izraza
(5.57) daje
~ dA
dRi = uU
~ ~i)dA
dRi,x = u(U
1
=
T
T
0
dRi,x = u2 .
dA
u2 dt = (u + u )2 = u2 + 2uu + u2 = u 2 + u2 .
Ova rela
ija je ekvivalentna rela
iji (5.53), ali je mnonee da gustinom ovde dobijen
smisao napona
u = u + u .
(5.58)
2
MEHANIKA FLUIDA
155
Dakle, usled fluktua
ionih brzina pojav uje se dopunski qlan u izrazu za normalni
napon. U analizi koja sledi bie pokazano da veliqina u predstav a jedan od Rejnoldsovih, turbulentnih, tj. prividnih normalnih napona.
2
Kontrolna povrx je postav ena tangentno na glavni prava
proseqnog strujaa tako
da sadri x-osu. Sada je proseqna brzina na kontrolnu povrx ~n = ~j (sl. 5.6(v)). Analogno
gorem postupku sledi
dRi,x
dA = uv
uv = (u + u ) v = uv + u v .
Dakle, vremenskim osredavaem tangen
ijalnog napona uv dobija se vana rela
ija
uv = u v
(u = u + u , v = v ).
(5.59)
Odavde sledi da je u ovom sluqaju proseqna vrednost korela
ije uv razliqita od nule samo
na osnovu postojaa meusobne zavisnosti (korela
ije) fluktua
ionih brzina u i v . Ova
veliqina definixe dodatni prenos koliqine kretaa u x-prav
u izazvan fluktua
ijama
brzina u i v . Ovo se u strujnom po u ispo ava kao tangen
ijalni (smi
ajni) napon.
On je posledi
a turbulentnih fluktua
ionih brzina uvedenih Rejnoldsovom statistikom
i zbog toga se naziva turbulentnim tangen
ijalnim naponom. Kao xto je u poglav u 5.2
razmatran predznak viskoznog tangen
ijalnog napona, tako se i u ovom sluqaju mora analizirati predznak! I ovde se radi o efektu prenosa koliqine kretaa. U tom
i u se
posmatra pro
es turbulentnog prenosa (sl. 5.6 (g), (d)) koji se ostvaruje deliima koji se
kreu odozgo (u negativnom smeru y-ose) i protiqu kroz horizontalnu kontrolnu povrx
dA. Ovakvo kretae delia pokazuje da fluktua
ione brzine v < 0 i u > 0 dovode do
pozitivnog turbulentnog napona > 0, tj. do pozitivnog tangen
ijalnog napona, koji se od
strujaa prenosi na kontrolnu povrx. Na osnovu ovoga definixe se Rejnoldsov, prividni,
turbulentni smi
ajni (tangentni) napon
= u v
(Rejnoldsov prividni smi
ajni napon)
(5.60)
Analogno se na osnovu (5.58) definixe Rejnoldsov, prividni, turbulentni normalni napon
p = u u = u
(5.61)
Prirodno se postav a sledee pitae: Da li isti uti
aj na proseqno brzinsko po e
imaju i preostale korela
ije fluktua
ionih brzina i kako se ovi rezultati dobijeni
za model jednodimenzijskog proseqnog strujaa u prav
u x-ose mogu uopxtitina model
trodimenzijskog proseqnog strujaa?
Znaqajno je potraiti odgovor i na ovo pitae: Da li se na osnovu prethodnih razmatraa mogu na jedan razum iv i relativno jednostavan naqin, kako sa mateatiqke,
t
yx
t
xx
t
xx
MEHANIKA FLUIDA
156
tako i fiziqke taqke gledixta izvesti jednaqina koliqine kretaa, tj. diferen
ijalna jednaqina turbulentnog strujaa fluida izraena pomou ukupnih napona?
Odgovore na ova daju sledea poglav a!
5.7.6 Proseqne vrednosti proizvoda fluktua ionih brzina i Rejnoldsovi (turbulentni) naponi
i j
j i
i j
i j
t
xx
t
yx
t
zx
t
T t ||ptij || = xy
t
yy
t = u v
zy
v 2 w v
t
zz
u w v w w2
t
xz
t
yz
u2
v u
w u
(5.63)
(5.64)
Iz (5.62)-(5.64) se zak uquje da je p = p , i 6= j, tj. da je tenzor turbulentnih napona simetriqan tenzor drugog reda. Uporediti (5.63) sa tenzorom viskoznih napona T , jednaqina
(5.31)! Tenzor turbulentnih napona se obiqno oznaqava kao Rejnoldsov tenzor napona.
ptij = ui uj
t
ij
i, j = 1, 2, 3.
t
ji
t = v 2 ,
yy
t = w 2
zz
(5.65)
(5.66)
Oznake: (. . . ) - proseqna (vremenski osredena) vrednost; (. . . ) - fluktua
iona vrednost;
(. . . ) - turbulentna veliqina.
t = t = u v ,
xy
yx
t = t = u w ,
xz
zx
t = t = v w
yz
zy
MEHANIKA FLUIDA
157
5.7.7 Jednaqina koliqine kretaa vremenski osredenog strujaa - Rejnoldsove jednaqine turbulentnog strujaa nestix ivog fluida
Proseqna vrednost nelinearne (konvektivne) iner
ijalne sile
Iz prethodnog izlagaa se zak uquje da pri vremenskom osredavau svih sila kod
konvektivnih iner
ijalnih sila u nastaju dopunske sile uslov ene fluktua
ionim
veliqinama. Pokazano je da proseqne vrednosti nelinearnih (kvadratnih) qlanova u i
~ )U
~ u
u iner
ijalne sile (U
imaju oblik (5.55) i (5.56)
ui
j xj
u
x
ui
j xj
v
x
v
v
v
= u
+ u
i u x
(5.67)
x
x
Analogno se dobijaju izrazi i za sve ostale nelinearne qlanove u . Tako je proseqna
vrednost nelinearne iner
ijalne sile u prav
u x-ose definisana rela
ijom
u
u
u
u
u
u
u
u
u
+v
+w
+v
+w
+v
+w
u
+ u
u
(5.68)
x
y
z
x
y
z
x
y
z
u
u
u
u
= u
+ u
x
x
x
ui
j xj
{z
1
{z
2
u
u
u
u
u
u
+u
+v
+w
+u
+v
+w
(p + gz) + u.
=
(5.69)
t
x
y
z
x
y
z
x
Analogno se permuta
ije veliqine dobijaju izrazi i za ovde navedene jednaqine u prav
ima
y i z osa! U tom
i u se za da u analizu koristi jednaqina koliqine kretaa za x-osu, tj.
izraz (5.69), koji oznaqava Rejnoldsovu jednaqinu za turbulentno strujae utnovskog
nestix ivog fluida u prav
u x-ose!
MEHANIKA FLUIDA
158
jednaqine
Navije-Stoksove
jednaqine za
proseqne veliqine
Rejnoldsove
jednaqine
vremensko osredavae
(5.70)
Rejnoldsove (5.71)
jednaqine
Pri razmatrau proseqnog strujaa iner
ijalne sile fluktua
ionog kretaa mogu da se
razmatraju analogno kao i sile pritiska i viskozne sile. U tom
i u se vrxi izvesna
transforma
ija jednaqine (5.69) kako sledi
u
(u2 ) (u v ) (u w )
u
u
u
+ v
+ w
=
+
+
u
x
y
z
x
y
z
u v w
.
+
+
x
y
z
{z
}
|
~
divU
(5.72)
Posledi qlan u izrazu (5.72) je u vezi sa jednaqinom kontinuiteta! Potrebno je razmotriti zakon odraa mase, tj. jednaqinu kontinuiteta za turbulentno strujae.
MEHANIKA FLUIDA
159
Rejnoldsova
statistika
u + u +
v + v +
w + w = 0
x
y
z
ui = ui + ui
Rejnolds - vremensko
osredavae
(. . . ) =
u v w
+
+
=0
x y
z
(. . . )dt
u v w
+
+
=0
x
y
z
Nestix iv fluid
~ =0
divU
1
T
(5.73)
~ = 0
divU
Jednaqine kontinuiteta za proseqno i fluktua
iono turbulentno strujae nestix ivog fluida (5.73) dobijene su korixeem rela
ija
u
u
=
,
x
x
1
u
=
x
x T
u dt = 0
u v w
+
+
=0
x y
z
u v w
+
+
=0
x
y
z
(u2 ) (u v ) (u w )
u2 u v v w
u
u
u
+ v
+ w
=
+
+
=
+
+
x
y
z
x
y
z
x
y
z
(5.74)
MEHANIKA FLUIDA
160
+v
+w
+u
t
x
y
z
|{z} |
{z
}
1
2
=
(p + gz) + u
|{z}
x
|
{z
}
4
3
u2 +
u v +
u w
+
x
y
z
|
{z
}
5
(5.75)
Fiziqka znaqea pojedinih qlanova u Rejnoldsovoj jednaqini (5.75) za turbulentno strujae nestix ivog utnovskog fluida u po u sile Zem ine tee u prav
u x-ose:
1 - Proseqna lokalna iner
ijalna sila,
2 - Proseqna konvektivna (nelinearna) iner
ijalna sila,
3 - Proseqna vrednost sile pritiska i sile Zem ine tee (sila proseqnog generalisanog pritiska),
4 - Proseqna viskozna sila, tj. sila usled proseqnih vrednosti viskoznih napona
p ,
5 - Sila usled Rejnoldsovih (turbulentnih) napona p !
Sila 5 je posledi
a dejstva turbulentnih fluktua
ija, tj. Rejnoldsovih napona. Poreklo turbulentnih napona je u nelinearnim (konvektivnim) iner
ijalnim silama! Zbog
toga se oni nazivaju prividnim naponima. Korela
ije u u nastaju pri vremenskom
osredavau nelinearnih iner
ijalnih sila i nazivaju se naponima, jer se ima ostvaruju dopunski, u odnosu na molekularne, makroskopski prenosi koliqine kretaa koji se
u turbulentnom strujnom po u ispo avaju kao dejstvo napona!
Rejnoldsova jednaqina (5.75) moe da se napixe i u obliku (F g )
ij
t
ij
i j
Du
p
= gx
+
Dt
x x
u
u2
x
u
u v
y
u
u w
z
(5.76)
MEHANIKA FLUIDA
161
jednaqinom kontinuiteta (5.73) napisati, pomou indeksne nota
ije, u sledeem obliku:
u
ui
+ uj
t
xj
= gi
+
xi xj
uj
= 0,
xj
ui
xj
uj
xj
ui uj ,
xj
(5.77)
= 0.
Na osnovu prethodnih analiza analiza sila i napona, mogue je u ovom trenutku zaokruiti odgovor na tako vano pitae, kao xto je pitae opxteg staa napona. Takvo
stae napona odreuje i ukupne sile, masene i povrxinske, koje deluju na fluid i izazivaju
egovo laminarno i turbulentno strujae.
Za primenu u tehniqkoj praksi, na primer, pri turbulentnom strujau u
evima, kanalima i graniqnom sloju, dominantna je promena turbulentnog smi
ajnog napona u v u
popreqnom y-prav
u, pa jednaqina koliqine kretaa u x-prav
u (5.76) moe da se napixe
u obliku
~ )u g + p + ( )
(U
(5.78)
ukupno
x y
gde je
u
+ u v = +
( )ukupno =
(5.79)
y
Model strujaa (5.78) odgovara turbulentnom potpuno razvijenom ((. . . )/x = 0, u/x =
0), ravanskom ((. . . )/z = 0) jednodimenzijskom proseqnom (u(y), v w = 0) strujau
utnovskog nestix ivog fluida. Zbog toga je za takve strujne modele uobiqajeno da se
xy
xy
xy
t
xy
MEHANIKA FLUIDA
162
viskozni ( indeks ""ili "v") tangen
ijalni (smi
ajni) napon saglasno
utnovoj hipotezi o naponima;
uk
xy
t
xy
yx = + t =
(5.80)
u
+ u v .
y
Ukupni smi
ajni napon obuhvata viskozni tangen
ijalni napon (mikroskopski,
molekularni prenos koliqine kretaa) i turbulentni tangen
ijalni napon (makro
uk
izrazima za turbulentne napone (5.63) i (5.64), mogu se napisati sledee rela
ije za stae
napona u matriqnom obliku
P = pE + T + T
(5.81)
gde su P - tenzor ukupnih napona, E - jediniqni tenzor, T - tenzor viskoznih napona i T
- tenzor turbulentnih napona, ili pak u obliku pomou komponenata tenzora napona
p = p + overlinep + p
(5.82)
gde su p - ukupni naponi, p - proseqni pritisak, p - viskozni naponi i p turbulentni
naponi.
Matri
a tenzora viskoznih napona T za utnovski nestix iv fluid data je izrazom
(5.34), u koji treba umesto trenutnih uvrstiti proseqne brzine. Matri
a tenzora turbulentnih napona T data je rela
ijom (5.63). Izrazi za pojedinaqne napone glase:
(a) Ukupni normalni naponi
p = p + + ; analogno za i !
(5.83)
(b) Ukupni tangen
ijalni (smi
ajni) naponi
( ) = + ; analogno za ( ) i ( )
(5.84)
t
ij
ij
ij
t
ij
ij
ij
t
ij
xx
xx
xx
xy uk
xy
t
xy
t
xx
yy
xz uk
zz
yz uk
MEHANIKA FLUIDA
163
xx = p + 2
(5.85)
u
u2
x
(5.86)
Izrazi za normalne napone i su analogni izrazu (5.85), i izrazu (5.86) za smi
ajne napone ( ) i ( ) . Ovim komponentama napona se formiraju tenzori ukupnog napona (5.81), koji su simetriqni tenzori drugog reda. Ukupni naponi odreuju po e
ukupnih povrxinskih sila, koje omoguuju uvoee odgovarajuih jednaqina strujaa, tj.
jednaqina koliqine kretaa!
xy uk
yy
xz uk
( yx )uk =
u v
+
y
x
u v
zz
yz uk
Za odreivae raspodele brzine u popreqnom preseku primeuje se zakon koliqine kretaa. Strujae je osnosimetriqno ((. . . )/ = 0, w = 0, u = u(r)) pa se za kontrolnu
zapreminu (V ) bira koaksijalni (saosni)
ilindar polupreqnika r i duine l izmeu
preseka 1-1 i 2-2. (sl. 5.7). Saglasno uqienim pretpostavkama ne postoji promena koli
hine kretaa, jer je strujae sta
ionarno i potpuno razvijeno (jednoliko). U tom sluqaju
jednaqina (5.33) se znatno uproxava i svodi na jednaqinu dinamiqke ravnotee sila pritiska (generalisanog pritiska) i sile trea (viskozne sile) kako sledi (sl. (5.7))
r p r p | |2rl = 0,
(5.87)
gde je na osnovu rela
ije (5.80) = = . Jednaqina (5.87) se svodi na oblik
2l
p = | | ,
(5.88)
p = p p (pad pritiska na duini l)
r
2
xy
MEHANIKA FLUIDA
164
Ako
ev nije horizontalna, onda umesto p i p treba u jednaqinu (5.87) uvrstiti generalisani pritisak p = p + gz , i = 1, 2. Veliqina p nije funk
ija od radijalne koordinate
r
ilindriqnog koordinatnog sistema (x, r, ) (u, v, w) tako da iz (5.88) slede zak uq
i
(a) pad pritiska p = p p u smeru strujaa od 1-1 ka 2-2 je posledi
a trea, tj.
viskoznosti fluida,
(b) smi
ajni (tangen
ijalni) napon je linearna funk
ija popreqne koordinate r!
Sada se moe postaviti pitae: kakva raspodela brzine nastaje kao posledi
a pada
pritiska p? Odgovor se dobija kada se izraz (5.88) napixe u obliku | | = pr/2l uoqava
se da se za zadato p uspostav aju profili brzine koji odgovaraju reoloxkoj jednaqini
fluida koji struji. Napomie se da jednaqina (5.88), nezavisno od reoloxke zakonitosti
= ()
(poglav e 1.5), odreuje (r) kao linearnu funk
iju od r ! To vai kako za
utnovske, tako i za neutnovske fluide. Dakle, potrebno je zadati reoloxku rela
iju
= ()
, gde je u ovom sluqaju = du/dr (poglav e 1.5).
U sluqaju utnovskog fluida, saglasno izrazima (5.5) o znaku napona, reoloxka jednaqina za utnovski fluid ima oblik
du
du
< 0, sl. 5.7
| | =
(5.89)
dr
dr
Da i tok proraquna je razum iva i lagana raquni
a, kako sledi. Naime, uvrxtavaem
(5.89) u (5.88) se dobija
p
du
=
r
(5.90)
dr
2 l
Integra eem jednaqine (5.90) uz korixee graniqnog uslova na zidu
evi u(r = R) = 0
sledi izraz (sl. 5.7)
1
Gi
p
R2 r 2 ,
4 l
p R2
u(r = 0) =
.
l 4
(5.91)
u(r) =
um
p R
1
(5.92)
u(r) 2r dr =
V =
= u R .
8 l
2
Iz (5.92) slede propor
ionalnosti za laminarno strujae
V p , V R .
Hagen-Puazejev zakon
(5.93)
Zapreminskiprotok je linearno propor
ionalanpadu pritiska! Zavisnost V R koja pokazuje da je protok propor
ionalan qetvrtom stepenu polupreqnika
evi, xto je od velike
m
r=0
MEHANIKA FLUIDA
,
165
us
~| = U v = 0 w = 0
u = |U
u(r)
11111111111111111111111111111111111111
00000000000000000000000000000000000000
00000000000000000000000000000000000000
11111111111111111111111111111111111111
00000000000000000000000000000000000000
11111111111111111111111111111111111111
R
p1
r
V
(parabola)
p
p1
dr
| |
p2
p2
(r)
p
dp
p1 p2
=
=
= const
l
l
dx
111111111111111111111111111111111111111
000000000000000000000000000000000000000
000000000000000000000000000000000000000
111111111111111111111111111111111111111
000000000000000000000000000000000000000
111111111111111111111111111111111111111
000000000000000000000000000000000000000
111111111111111111111111111111111111111
um
Y = p/
(g)
(v)
(b)
Slika 5.7. Primena zakona koliqine kretaa na laminarno strujae u
evi kruznog preseka;
jednodimenzijsko strujae U~ = u~i, v = w = 0: (a) kontrolna zapremina V i osnovne oznake; (b)
paraboliqan profil brzine u(r); u - maksimalna brzina; u - sreda brzina (u = u /2); (v)
linearna raspodela smi
ajnog (tangen
ijalnog) napona u popreqnom preseku; (g) pad pritiska p
je linearna funk
ija duine
evi l, tj. pad pritiska po jedini
i duine (dp/dx) ima konstantnu
vrednost, tj. pritisak se po duini
evi x mea po linernom zakonu ; Y = p/ - gubitak energije
usled trea na duini l.
(a)
V
1
(5.94)
U dA = U A = U =
V =
=
U dA
A
A
gde je A popreqni presek strujne
evi u kome strujae ima jednodimenzijski karakter.
Za laminarno strujae kroz
ev kruznog popreqnog preseka (sl. 5.7) na osnovu izraza
(5.92) za zapreminski protok V dobija se sledea karakteristiqna vrednost za sredu
s
MEHANIKA FLUIDA
166
brzinu u :
s
R
V
1
1
p R2
us =
= 2
= um
u(r)2rdr =
A
R 0
l 8
2
5.8.3 Izraz za pad pritiska. Gubitak energije usled trea. Koefi
ijent
trea
Pad pritiska p = p p u smeru strujaa ispo ava se usled uti
aj trea (dejstvo
viskoznosti)! Prema tome, veliqina Y = p/ predstav a gubitak energije usled trea!
Pri tome profil brzine (5.91) se ne mea!
Izraz za pad pritiska se dobija iz (5.91) i (5.95) u obliku
1
p =
4 l um
lus
=8
.
R2
R2
u
l
u D
p =
64
, D = 2R,
Re =
(5.96)
2
D
u D
|{z}
|{z}
2
s
{z
viskozne sile
koefi
ijent trea pri laminarnom strujau u
evima i predstav a jednu od
najznaqajnih hidrauliqkih funk
ija!
s
MEHANIKA FLUIDA
167
Koefi
ijent trea , a samim tim i izgub ena energija usled trea Y , je pri laminarnom strujau funk
ija samo od Rejnoldsovog broja Re i teorijski i prakti
no ne zavisi
od hrapavosti povrxi
evi ( - apsolutna hrapavost; k = /D - relativna hrapavost zida
evi). Naime, kod laminarnog strujaa ne postoji makroskopski prenos koliqine kretaa
u popreqnom prav
u, jer se strujae odvija u kretaem delia u slojevima koji prekrivaju
hrapavost povrxi i qine zid
evi kvazi-glatkim. Zato se pri laminarnom strujau
evi
ponaqaju kao hidrauliqki glatke!
(5.101)
qija je raspodela prikazana na sli
i 5.7(v). Dakle, pritisak p je linearna funk
ija
p = p(x) podune koordinate x, dok je smi
ajni napon linearna funk
ija = (r) od
popreqne koordinate r!
(r) =
du
2um
4us
= 2 r = 2 r,
dr
R
R
5.8.4 Fluks koliqine kretaa. Presek sa neravnomernim profilom brzine. Korek ioni koefi ijent - Busineskov koefi ijent
Kon ept jednodimenzijskog i kvazi-jednodimenzijskog strujaa razmatran je u potpoglav u 4.16.1. Pri strujau u evima postoje popreqni prese i u kojima je ostvaren jednodimenzijski karakter strujnog po a. Raspodela brzine je, meutim, neravnomerna u
MEHANIKA FLUIDA
168
tim prese
ima. Na primer, pokazano je da je profil brzine pri laminarnom strujau u
evi paraboliqan. U glavi 4 je pokazano da je za izrazaqunavae fluksa (konvektivne promene) mase, koliqine kretaa i energije kroz povrx A preseka
evi potrebno izraqunati
integrale (4.13), (4.13) i (4.13)
U
~
~
~
~ ~n)dA,
U (U ~n)dA
(U ~n)dA,
e+
(U
i
2
koji se u sluqaju strujaa homogenog i nestix ivog fluida kroz presek
evi A u kome
strujae ima jednodimenzijski karakter, svode na oblike u kojima je izostav ena gustina
U
udA.
i
(5.102)
u ~n dA
udA,
e+
2
2
U izrazima (5.102) se smatra da je U~ = U~n = u~i, tj. da je strujae u
evi u prav
u ene
podune x-ose na koju je presek A ortogonalan.
Svoee integralnih izraza (5.102) na obiqne algebarske se postie uvoeem sredih, konstantnih vrednosti fiziqkih veliqina u prese
ima
evi. Taj problem je rexen
kod prvog integrala uvoeem srede brzine, jednaqina (5.94). Pri tome je zapreminski
protok V invarijantna veliqina, tj. egova vrednost je ista nezavisno da li se raquna
sa stvarnom ili sredom brzinom. Kod protoka V se ne qini nikakva grexka! Sada se
prirodno pojav uje sledee pitae: Da li se pri uvoeu srede brzine qine grexke pri
izraqunavau koliqine kretaa i kinetiqke energije? Ovde se razmatra koliqina kretaa, tj. drugi integral u (5.102), dok se kinetiqka energija, tj. deo treeg integrala u
(5.102) analizira u sledeem poglav u 5.9.
Posle jednostavne transforma
ije
u ~n dA
2~
u i dA =
1
u2s A
u dA u2s A~i u2s A~i = V u2s ~i
2
1
u dA =
A
A
u
us
2
dA
(5.103)
u dA 6=
u2s A
u2 dA = u2s A.
MEHANIKA FLUIDA
169
, u =
u=u
=
(5.104)
1
R
2
3
2
p1
Re = 4 103
11111111111111111111111111111111111111111111111111111111
00000000000000000000000000000000000000000000000000000000
00000000000000000000000000000000000000000000000000000000
11111111111111111111111111111111111111111111111111111111
00000000000000000000000000000000000000000000000000000000
11111111111111111111111111111111111111111111111111111111
u(r)
Viskozni
podsloj
x
Re = 3.2 106
1111111111111111111111111111111
0000000000000000000000000000000
0000000000000000000000000000000
1111111111111111111111111111111
0000000000000000000000000000000
1111111111111111111111111111111
um
1.0
x
w
1.0
laminarno
y
R
p2
us /um
000000000000000000000000000000000000000000000000000000000
111111111111111111111111111111111111111111111111111111111
111111111111111111111111111111111111111111111111111111111
000000000000000000000000000000000000000000000000000000000
000000000000000000000000000000000000000000000000000000000
111111111111111111111111111111111111111111111111111111111
000000000000000000000000000000000000000000000000000000000
111111111111111111111111111111111111111111111111111111111
0000000000000000000000000000000
1111111111111111111111111111111
1111111111111111111111111111111
0000000000000000000000000000000
0000000000000000000000000000000
1111111111111111111111111111111
0000000000000000000000000000000
1111111111111111111111111111111
us
(v)
(b)
(a)
Slika 5.8. Turbulentno strujae u
evi: (a) Kontrolna zapremina V za primenu zakona koliqine
kretaa; p i p - vremenski osredeni (proseqni) pritis
i u prese
ima 1-1 i 2-2; - smi
ajni
napon na zidu; (b) stepeni zakon raspodele brzine pri turbulentnom strujau u hidrauliqki glatkoj
evi ; profili brzina za dva razliqita Rejnoldsova broja uporeena sa paraboliqnim profilom
brzine za laminarno strujae; (v) Raspodela brzine u(r) pri turbulentnom strujau u
evi; u
- maksimalna brzina (u osi
evi); u - sreda brzina (proseqna brzina u(r) osredena po povrxi
popreqnog preseka
evi); - deb ina viskoznog podsloja.
1
Pri tome postoji ravnotea izmeu sila pritiska i viskoznih sila, tj. sila trea
koje potiqu od smi
ajnog napona na zidu , tako da jednaqina dinamiqke ravnotee glasi:
p R p R | |2R l = 0.
(5.105)
Jednaqina koliqine kretaa (5.105) je analogna jednaqini (5.87), tako da se diskusija za
pritisak sada prenosi na proseqni (vremenski osredeni) pritisak.
w
MEHANIKA FLUIDA
170
2l
,
R
p = p1 p2 = p(x1 ) p(x2 ),
(5.106)
x2 x1 = l
uk
uk
MEHANIKA FLUIDA
171
pro
ese prenosa mase, impulsa i energije kroz omotaq
ilindra polupreqika r (sl.
5.7(a)) u turbulentnom strujau nije mogue analitiqki opisati. Texkoe u istrazhivau su nexto mae ako se kontrolna zapremina proxiri na
eo presek
evi (sl.
5.8(a)).
U potpoglav u 5.8.3 je pokazano kako tree pri laminarnom strujau utiqe na profil brzine, pad pritiska i gubitke energije. Analogan iskaz u sebi sadri i jednaqina
(5.106). Meutim, u turbulentnom strujau je problem izrazito sloeniji. Ukupni tangen
ijalni napon , w obuvhvata smi
ajne viskozne i turbulentne napone na zidu
evi i ima dominantnu ulogu u formirau profila brzine, u proraqunu gubitka energije
i u pro
esima prenosa u blizini zida (univerzalni zakon zida").
Dakle poznavae napona omoguuje da se posredstvom (5.106) ili (5.107) odredi promena pritiska du x-ose, tj. pad pritiska (ili generalisanog pritiska), odnosno gubitak
energije usled trea. Smi
ajni napon na zidu
evi krunog popreqnog preseka potpuno je odreen zakonom raspodele brzine strujaa (jednaqina (5.101)). Tu nastaje
problem kod turbulentnog strujaa u odnosu na laminarna strujae! Potrebno je odrediti
izraz za silu trea, tj. za smi
ajni napon na zidu . Vaan i znaqajan rezultat daje
dimenzijska analiza.
w
uk
5.9.2 Primena dimenzijske analize - tangen
ijalni napon na zidu
evi Darsijeva formula. Sreda brzina
Funk
ionalna zavisnost u uobiqajenim oznakama
(, us , D, , , w ) = 0
w =
w
x uys D z
M LT 2 L2 = (M L3 )x (LT 1 )y Lz
x = 1, y = 2, z = 0,
,
=
,
,k , k =
(relativna hrapavost
evi).
u Re D
u
Re
D
1
w
2
s
w
2
s
MEHANIKA FLUIDA
172
1
u(r) =
T
R
V
1
us =
u(r) 2rdr.
= 2
A
R 0
u(r, t) dt,
(5.110)
Prvi integral odreuje proseqnu, vremenski osredenu brzinu u(r), a drugi sredu brzinu
u dobijenu osredeavaem proseqne brzine u(r) po popreqnom preseku
evi. Brzine u(r)
i u su prikazane na sli
i 5.8(v). Dakle, u oznaqava vremensku i prostornu sredu
vrednost brzine. Ovo vano formirae sredih vrednosti brzine u(r, t) moe da se na
osnovu (5.110) prikae izrazom
s
1
us = 2
R
R
1
T
u(r, t) dt 2rdr
(5.111)
Iz prethodnih funk
ionalnih zavisnosti dobija se izraz za tangen
ijalni (smi
ajni)
napon na zidu
evi u obliku
1
= f (Re, k) u
(5.112)
2
U literaturi je uobiqajeno da se faktor trea f (Re, k) povee sa koefi
ijentom trea
rela
ijom
4f (Re, k) = (Re, k).
(5.113)
Uvrxtavaem (5.112) i (5.113) u (5.106) dobija se
w
(5.114)
Struktura formule za pad pritiska potpuno je ista kao i za laminarno strujae!
Meutim, za turbuletno strujae hidrauliqka funk
ija (Re, k) mora da se odredi eksperimentalnim metodama! Teorijski proraqun za sada nije mogu.
Gubitak energije usled trea (5.99) u turbuletnom strujau definisan je Darsijevom
formulom (5.114) u obliku
p = (Re, k)
Y =
p
l u2s
= (Re, k)
D 2
l u2s
D 2
(5.115)
MEHANIKA FLUIDA
173
Za analizu turbulentnog strujaa, imajui u vidu veliku ulogu ukupnog smi
ajnog
napona , svrsixodno je uvesti dinamiqku, tj. prividnu brzinu u definisanu
izrazom
r
u
.
u =
(5.116)
uk,w
Blazijus je za koefi
ijent trea u hidrauliqki glatkim
evima krunog popreqnog preseka izveo sledeu empirijsku formulu
0, 3614
u D
=
, Re =
(5.117)
< 10 (2320 < Re < 10 )
Re
Prantlova formula. Blazijusova formula odgovara stepenom zakonu raspodele brzine, a Pratnlova formula je u suxtini povezana sa logaritamskim zakonom raspodele
brzine. Odreivaem vrednosti pojedinih koefi
ijenata iz eksperimentalnih rezultata
Prantl je 1933. izveo poluempirijsku formulu
1
= 2 log Re 0, 8 ,
(5.118)
Re < 3, 4 10 (10 < Re < 3 10 )
1/4
koja definixe Prantlov univerzalni zakon trea. Kod turbulentnog strujaa deb ina
viskoznog podsloja (sl. 5.8) i hrapavost zida
evi znatno utiqu na globalno
ponaxae strujaa, strukturu turbulen
ije i gubitke energije. Kod hidrauliqki glatkih
evi hrapavost zida je prekrivena viskoznim podslojem ( > ). U prelaznoj oblasti i
kojoj se
ev ponaxa kao hidrauliqki hrapava obe veliqine su istog reda veliqine ( ).
U sluqaju hidrauliqki potpuno hrapavih
evi elementi hrapavosti povrxi su znatno vei
od deb ine viskoznog podsloja ( ) i na taj naqin odreuju tree u turbulentnom
strujau. O zakonima trea u ovim oblastima bie govora u narednom poglav u.
MEHANIKA FLUIDA
174
Nikuradze (J.Nikuradse) je mnogobrojna eksperimentalna istraivaa otpora i raspedele brzina u hidrauliqki glatkim
evima u xirokom intervalu Rejnoldsovih brojeva
4 10 Re 3, 2 10 objedinio i utvrdio da se profil brzine dobro opisuje stepenom
funk
ijom (sl. 5.8(b))
3
u = um
y 1/n
R
(5.119)
1 1/n
um 1
R
Tabela 5.2.
broja Re.
4 103
1.1 105
1.1 106
8.8
2 106
9.8
3.2 106
10
Poxto je turbulentno strujae uglavnom, vixe ili mae, odreeno lokalnim vrednostima
strujnog po a, Prantl i Karman su postavili hipotezu da bi turbulentni smi
ajni
napon za zidu
evi trebao da bude nezavisan od polupreqnika R! U tom sluqaju je
n = 7, tako da se iz (5.119) dobija vaan 1/7 - stepeni zakon raspodele brzine
w
- profil brzine)
(5.120)
qija se vrednost poklapa sa Blazijusovim zakonom trea (5.117). Ova formula se ne primeuje u oblasti viskoznog podsloja, je na zidu
evi profil ima beskonaqno veliki nagib.
Stepeni profil na osi
evi ima "prelom". Meutim, ovog profila je naxla veliku primenu u tehniqkoj praksi.
Za n = 7 se pomou (5.120) dobija sreda brzina u (sl. 5.8(v))
y
u
u =
(5.121)
dy = 0.817 u
2(R y)
R
R
Pad pritiska se odreuje iz (5.114) i iznosi za n = 7
p u
(kod laminarnog strujaa je p u !)
(5.122)
Busineskov koefi
ijent je definisan rela
ijom (5.103) pa se uvrxtavaem (5.119), odnosno
u = um
y 1/7
R
r 1/7
= um 1
R
(1/7
m
2
7/4
s
1/7
MEHANIKA FLUIDA
175
1
(n + 1)(2n + 1)
59
; za n = 7 : =
= 1.020
=
u dA =
4n (n + 2)
40
u R
2
2
s
(5.123)
5 6 7 8 9
1.037 1.027 1.020 1.016 1.013
Tabela 5.3. Vrednosti Busineskovog koefi ijenta za razliqito n u stepenom profilu brzine.
Kod laminarnog strujaa korek
ija koliqine kretaa izraqunate pomou srede brzine moe biti vana, jer je = 4/3 (izraz (5.104)). Kod turbulentnog strujaa, meutim,
grexka koja se qini je mala
i najqexe se zanemaruje, tj. ne vrxi se nikakva korek
ija
2
s
MEHANIKA FLUIDA
176
i zaralih povrxi ekvivalentna hrapavost moe da bude i do 1.6 puta vea od prirodne
apsolutne hrapavosti . Meutim, da li e jedna povrx da ponaxa kao glatka, hrapava
ili potpuno hrapava zavisi od reima strujaa, tj. od veliqine Re broja i deb ine
viskoznog podsloja = koji pri tome nastaje. (sl. 5.8(v) i 5.9). Najznaqajnije je da
od svega ovoga zavisi koefi
ijent trea, gubi
i energije na tree, a sa tim i energetski
bilans hidrauliqkog sistema.
Ovi vani fiziqkimodeli koji su do sada kvalitativnoanaliziranimogu da se odgovarajuom analizom i kvantitativno potvrde. U tom
i u se deta nije razmatrana viskozni
podsloj.
viskozni podsloj
prelazna oblast
logaritamska oblast
O ovome e u narednim poglav ima biti vixe govora. Ovog trenutka je od interesa analiza
viskoznog podsloja.
U neposrednoj blizini zida postoji viskozni podsloj u kome viskoznost igra dominantnu ulogu. Fiziqka razmatraa pokazuju da je u blizini hidrauliqki glatkog zida
dominantan uti
aj zida izraen sledeom funk
ijom za lokalnu brzinu
u = F ( w , , , y).
1/2
F1
"
1/2 #
y
u y
u
=f
u
svodi na oblik
u = f (y )
Univerzalni zakon zida"(Prantl)
(5.126)
Funk
ija f (y ) je univerzalna funk
ija koja ima razliqite oblike u viskoznom podsloju, prelaznoj i logaritamskoj oblasti. Veliqina u definisana je izrazom (5.116).
Svrsishodno je razmatrati fiziqku i matematiqku strukturu izraza (5.80)
+
uk = + t =
u
+ u v
y
MEHANIKA FLUIDA
177
(a)
Turbulentno jezgro
(b)
D
Turbulentno jezgro
(v)
(g)
y
1
us
2
Viskozni
podsloj
Slika 5.9. Hrapavost zida
evi i struktura turbulentnog strujaa: (a) Karakteristiqni geometrijski parametri strujaa u
evi krunog popreqnog preseka (R - polupreqnik
evi; - apsolutna
hrapavost zida
evi, tj. sreda statistiqka vrednost visina neravnina); (b) i (v) Struktura turbulentnog strujaa u blizini (oblast zida) hrapave povrxi zida
evi u sluqaju (b) strujaa u
hidrauliqki glatkim
evima ( > ) i (v) strujaa u hidrauliqki hrapavim ( ) i potpuno
hrapavim ( )
evima; - deb ina viskoznog podsloja; (g) Defini
ija deb ine
viskoznog podsloja ; u - sreda brzina (vremensko-prostorno osredena) turbulentnog
strujaa odreenog profilom brzine u(y)
v
u neposrednoj blizini zida (v 0), tj. u viskoznom podsloju. Ovde se radi o graniqnom
sluqaju izraza (5.80), kada je raspodela brzine suxtinski odreena dominantnim uti
ajem
viskozni napona, jer su na samom zidu fluktua
ione komponente brzine (graniqni uslov)
jednake nuli. U ovoj oblasti je , ali je i y R tako da se pomou (5.80) i (5.108)
dobija sledei izraz za lokalnu promenu brzine u viskoznom podsloju:
du
= + , jer je
dy
du
uk
u=
y+C
jer je
(5.127)
Iz graniqnog uslova na zidu y = 0: u(y = 0) = 0 odreuje se vrednost konstante C u
(5.127) koja iznosi C = 0. Uvrxtavaem ove vrednosti u (5.127) izraz za lokalnu proseqnu
brzinu u se pomou (5.125) svodi na oblik
u =y
(5.128)
odnosno u u viskoznom podsloju u je linearna funk
ija od y . Imajui u vidu
desnu stranu jednaqine (5.106), univerzalni zakon zida se svodi na linearnu funk
iju
uk
y
w,
= w 1
R
y/R 1
dy
MEHANIKA FLUIDA
f (y + ) = y +
178
(5.129)
Pro
ena deb ine viskoznog podsloja se vrxi na osnovu ene defini
ije: u sloju deblkjine
y proseqna brzina u treba linearno da naraste od nule do priblino u /2 (sl.
5.9(g)).
Opet je da u analizu merodavan smi
ajni napon na zidu ! Pomou izraza (5.112),
(5.113) i (5.127) slede rela
ije:
+
u
u y v
yv+ 5 8
(!)
u
<5
w =
1 2
u
42 s
us /2
du
du
=
=
dy y=0
dy w
(5.130)
4 1
=
D
Re
Pro
ena reda veliqine relativne hrapavosti viskoznog podsloja /D y /D data je izrazom (5.130) u kome su dva dominantna parametra: koefi
ijent trea i Rejnoldsov broj
Re = u D/ .
Ako se zakon trea definixe Blasijovom formulom (5.117), = 0.3164Re onda
izraz (5.130) dobija oblik
0,25
(5.131)
Rela
ija (5.131) potvruje prethodnu fiziqku analizu, da profil brzine da porastom
Rejnoldsovog broja postaje sve ravnomerniji (sl. 5.8(b)). Poveae Rejnoldsovog broja
dovodi do smaea relativne deb ine viskoznog podsloja.
yv
12, 64
=
D
D
Re3/4
Re
v yv
/D 102 ;
MEHANIKA FLUIDA
179
(5.132)
Dobijena vrednost odgovara redu veliqine fluktua
ionih brzine, tako da se u moe shvatiti i kao mera za fluktua
ione brzine u i v !
Pomou (5.9.7) i (5.132) dobija se pro
ena reda veliqine bezdimenzijske deb ine viskoznog podsloja
u
u uD
u y
=
0, 05 10 10 = 5
(5.133)
y
u D
Ovaj izraz odgovara rela
iji (5.129) i predstav a znaqajan podatak, jer izvan ovog sloja
struktura turbulen
ije je drugaqija, poqie, prelazna oblast i raspodela brzine vixe
nije linearna (sl. 5.9(g)). Treba uoqiti da se
ev ponaxa kao hidrauliqki glatka ako je
bezdimenzijska hrapavost u / < 5, tj. ako je < (uporediti izraze (5.129) i
(5.133)). U tom sluqaju viskozni podsloj prekriva neravnine povrxi zida
evi -
ev je
hidrauliqki glatka (sl. 5.9(b)).
u /u =
u2
w
=
u2s
= 0.05
8
+
v
Zakoni trea za hidrauliqki hrapave i potpuno hrapave evi. NikuradzeMudijev dijagram. Pad pritiska usled trea
2.51
1
= 2 log
(5.134)
+
3.175D Re
log
3,715D
Na sli i 5.10 je prin ipijelnoprikan vrlo znaqajan za hidrauliqke proraqune NikuradzeMudi-Kolbrukov (Nikuradse-Moody-Colebrook) dijagram, koji zakon trea = (Re, /D)
MEHANIKA FLUIDA
log
180
Graniqna kriva
k = /d
hidrauliqki
hrapave
evi, (5.134)
64
=
Re
hid
rauliqki glatka
ev
B
l
a
zi
ju
s, (5.117)
Turbulentno
Prantl, (5.118)
strujae
Laminarno
strujae
Rek
7/4
p us
p u2s
p us
log
Re
(glatka
ev)
glatka i
(hrapava
ev)
hrapava
Slika 5.10. Koefi
ijent trea u funk
iji od Rejnoldsovog broja Re i relativne hrapavosti
k = /D za
ev. Nikuradze-Mudijev (i Kolbrukov) dijagram. Zavisnost pada pritiska p od srede
brzine u za raliqite sluqajeve strujaa.
s
7/4
s
2
s
MEHANIKA FLUIDA
181
us
p1
us
1111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111
0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000
0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000
1111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111
u(r, x)
Poten
ijalno
jezgro
us
R
p2
u = 2u
s
m
1111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111
0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000
Graniqni
sloj
u(r) = um 1
r2
R2
1111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111
0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000
1111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111
0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000
lp
Slika 5.11. Razvitak laminarnog strujaa u poqetnoj (ulaznoj) deoni i evi krunog popreqnog
p2
p1 +
u22
u2
= p2 + m
2
p = p1 p2 = 3
u2s
2
koja pokazuje da se jav a znatan pad pritiska jednak trostrukoj vrednosti dinamiqkog
pritiska u /2.
Primena zakona koliqine kretaa - odreivae poqetne duine l . Za proraqun duine l mora se uzeti u obzir raspodela smi
ajnog napona na zidu
evi. Primenom
zakona koliqine kretaa obuhvata se fizika qitave pojave! Ovde se, meutim, navodi samo
priblian rezultat
l 0, 03Re
Primer: Re = u D Dl D
Poreee padova pritiska p i p . Pad pritiska pri potpuno razvijenom
(doi indeks "pr") strujau p izraqunava se primenom Darsijevog obras
a i zakona
trea za laminarno strujae u
evi:
2
s
pr
pr
ppr =
lp 1 2
64
1
u2
us
0.03Re u2s = 1.92, s
D 2
Re
2
2
dop
u2s
,
2
MEHANIKA FLUIDA
182
o qemu treba posebno voditi raquna pri proraqunu, posebno kada su u pitau krae deoni
e, ili deoni
e u kojima se na pojedinim mestima naruxava karakter potpuno razvijenog
strujaa!
Razvitak strujaa u poqetnoj deoni
i l > l prin
ipijelno je prikazan na sli
i 5.12.
Duina l odgovara kritiqnom Rejnoldsovom broju pri kome laminarni graniqni sloj gubi
stabilnost i prelazi u turbulentn graniqni sloj. Strujae teqnosti u oblasti x l je
frag repla
emen
potpuno razvijeno turbulentno strujae u
elom preseku sa karakteristiqnim oblastima
viskoznog podsloja, prelaznog domena i turbulentnog jezgra.
p
111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111
000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000
000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000
111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111
000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000
111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111
l (x)
r
us
t (x)
um
x
111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111
000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000
000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000
111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111
000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000
111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111
lk
3
2
1
lp
Slika 5.12. Razvitak turbulentnog strujaa: l (x) - deb ina laminarnog graniqnog sloja; t(x) -
1
1
p1 + u2s = p2 + u2m ,
2
2
MEHANIKA FLUIDA
odnosno na osnovu (5.121), u
183
= 0, 817 um
sledi
1
p = p1 p2 = 0.5 u2s .
2
Prethodno je izvedeno da se kod razvitka laminarnog strujaa umesto brojno koefi
ijenta
0,5 jav a koefi
ijent 3!
Dakle, kod turbulentnog strujaa je brojna vrednost koefi
ijenta ispred dinamiqkog
pritiska znatno maa nego za laminarno strujae. Ova razlika je jox izrazitija pri
poveau Rejnoldsovog broja.
Sr mehanike fluida qine tri jednaqine koje opisuju osnovne zakone fizike:
Zakon o odrau mase -jednaqina kontinuiteta
Drugi utnov zakon - jednaqina koliqine kretaa
Zakon o odrau energije - prvi prin
ip termodinamike
U najopxtijem sluqaju, radi se o par
ijalnim diferen
ijalnim jednaqima po tri prostorne koordinate i vremenu, koje nije mogue rexiti. Zato se pri rexavau odreenih
problema strujaa mogu definisati pretpostavke koje e znatno olakxati rexavae konkretnog problema. Naravno, mora postojati i opravdani razlog za uvoee tih pretpostavki.
Pri prouqavau strujaa teqnosti i gasova veoma vano mesto zauzima i oblast nauke
o strujau pod nazivom dinamika jednodimenzijskih strujaa. To su strujaa kod kojih
se sve fiziqke veliqine zavise samo od jedne prostorne koordinate usmerene u prav
u
strujaa, i u nekom najopxtijem sluqaju i od vremena, tj. f = f (t, l). Tipiqan primer
jednodimenzijskog strujaa je strujae kroz strujno vlakno1 jer se u tom sluqaju promene
fiziqkih veliqina po popreqnom preseku mogu zanemariti zbog egovih dimenzija. Ako je
strujae kroz strujno vlakno sta
ionarno, tj. ako fiziqke veliqine ne zavise od vremena,
ve samo od prostorne koordinate, osnovne jednaqine kojima se opisuje strujae fluida e
se svesti na algebarske jednaqine. Ovaj model strujaa se primeuje i na strujaa kroz
evi.
Kao xto je reqeno, pri prouqavau strujaa teqnosti kroz
evi se uvode sledee pretpostavke:
1
MEHANIKA FLUIDA
184
U sluqaju sta
ionarnog i nestix ivog strujaa opxti oblik jednaqine kontinuiteta
se svodi na:
V = const.
(5.136)
gde je sa V oznaqen zapreminski protok kroz
evovod. Zapreminski protok kroz neku
povrx se definixe kao fluks vektora brzine kroz tu povrx, tj.
V = (~v , ~n) dA
(5.137)
Pokaimo sada na xta e se svesti ovaj izraz u sluqaju strujaa kroz
ev, i xta je to
sreda brzina strujaa.
Kao xto je poznato, postoje dva osnovna reima strujaa, laminaran i turbulentan, i
na sli
i 5.13 su prikazani profili brzine prilikom strujaa kroz
ev u ta dva sluqaja.
A
z
v = v(r, z)
z
v = v(r, z)
v = v(z)
Laminarno strujae
Turbulentno strujae
Profil srede brzine
Slika 5.13. Profili strujaa prilikom laminarnog i turbulentnog strujaa kroz
ev i profil
srede brzine.
MEHANIKA FLUIDA
185
je mogue uvesti pojmove tzv. sredih vrednosti fiziqkih veliqina i na taj naqin
primeniti jednodimenzijski model. U ovom sluqaju su vektori ~v i ~n kolinearni u svakoj
taqki popreqnog preseka, pa se zapreminski protok svodi na:
v dA
V =
(5.138)
Sreda brzina se definixe na sledei naqin:
Sreda brzina je fiktivna, konstantna brzina po popreqnom preseku koja
ostvaruje isti zapreminski protok kao stvarni profil brzine.
1
v dA =
v =
v A=
(5.139)
v dA
A
U svim proraqunima emo koristiti sredu brzinu, i indeks s e biti izostav en,
odnosno ako se kae da je brzina strujaa u nekom
evovodu v = 1 m/s, misli se na sredu
brzinu strujaa!
U sluqaju promene popreqnog preseka
evi, promenie se i brzina strujaa. U blizini
mesta gde se mea presek, strujae nee imati jednodimenzijski karakter, pa je u tim
prese
ima nemogue definisati sredu brzinu strujaa Stoga se moraju usvojiti prese
i
koji su na dovo nom rastojau od mesta promene preseka, tako da strujae u ima ima
jednodimenzijski karakter, pa je mogue koristiti srede brzine u tim prese
ima.
A
A1
A2
v2
v1 A1 = v2 A2
Posmatrajmo jednu
ev kroz koju struji teqnost i uoqimo dva preseka 1-1 i 2-2, tako
da u ima strujae ima jednodimenzijski karakter (ovo je vrlo vano - za preseke za koje
se pixe Bernulijeva jednaqina to mora biti zadovo eno!). Uz uvedene pretpostavke, za
preseke 1 i 2 vai sledea jednaqina:
Y =Y +Y
(5.140)
1
g12
MEHANIKA FLUIDA
186
gde je:
(5.141)
Y - ukupna energija po jedini
i mase koju fluid poseduje u i-tom preseku
evi, i = 1, 2.
Veliqina se naziva Koriolisov koefi
ijent ili korek
ioni koef i
ijent
kinetiqke energije. Ovim koefi
ijentom se koriguje grexka koja se qini ako se kinetiqka energija raquna preko srede brzine kao v /2, jer fiziqki brzina mea po popreqnom preseku (sreda brzina je zamix ena brzina). Tako e ovaj koefi
ijent zavisiti od
reima strujaa:
(
1.058, turbulentno strujae
(5.142)
=
2,
laminarno strujae
Vidimo da je kod turbulentnog strujaa 1 (uvek emo usvajati = 1 za turbulentno
strujae), dok je kod laminarnog strujaa = 2. Da je > moemo da zak uqimo
i na osnovu izgleda profila brzine za ova dva reima - naime, kod turbulentnog strujaa
u veem delu povrxina popreqnog preseka
evi imamo sluquj da je brzina priblino konstantna (turbulentno jezgro), tako da je profil brzine kod turbulentnog strujaa sliqniji
profilu srede brzine, nego xto je to sluqaj za laminarni profil. Ako u zadatku nije
naglaxen reim strujaa, podrazumeva se da se radi o turbulentnom strujau!
pi
v2
+ gzi + i i
Yi =
2
i
tur
lam
a
uja
st
ms er
v2
v1
z2
z1
referentni nivo
Slika 5.15. Deo
evovoda u kome struji fluid
Posledi qlan na desnoj strani jednaqine (2.5) predstav a gubitke strujne energije
prilikom strujaa teqnosti od preseka 1 ka preseku 2, i on je jednak zbiru lokalnih
gubitaka energije i gubitku energije usled trea prilikom strujaa teqnosti od preseka
1 ka preseku 2.
X
X
Y
=
Y
+
Y
(5.143)
g12
glok12
gtr12
Lokalni gubi i energije se dexavaju na nekom odreenom mestu u evovodu gde se odreena energija fluida "oduzme"od fluida i ona se koristi za stvarae nekog sekundarnog
MEHANIKA FLUIDA
187
strujaa - to su mesta gde
ev mea prava
svog pruaa (koleno, krivina), mesta gde
dolazi do suea ili proxirea popreqnog preseka, mesta u
evovodu na kojima se nalaze
ventili, itd. Svi ovi gubi
i energije se odreuju na osnovu Vajsbahovog obras
a:
v
Y
=
(5.144)
2
gde je odgovarajui koefi
ijent lokalnog gubitka energije ili koefi
ijent otpora. Vrednosti ovih koefi
ijenta e u svim zada
ima biti unapred poznate za konkretan
evovod.
Takoe, stvar dogovora je da je brzina v brzina iza lokalnog otpora. Tako e re
imo
za suee popreqnog preseka gubitak energije biti odreen izrazom
2
glok
Yg = su
v22
2
v2
v1
gnp
Ovi gubi
i energije su posledi
a trea izmeu teqnosti i zida
evi. Prilikom strujaa brzinom v kroz
ev duine L i povrxine popreqnog preseka A on se odreuje na osnovu
Darsijevog obras
a:
L v
Y =
(5.146)
4R 2
Veliqina R se naziva hidrauliqki radijus i on se definixe kao odnos protoqne povrxine i okvaxenog obima, tj. R = A/O. Tako je za krunu
ev preqnika D hidrauliqki
radijus jednak:
2
gtr
Rh =
A
D2
D
=
=
O
4D
4
pa se Darsijeva formula za sluqaj strujaa kroz evi (xto e biti sluqaj u gotovo svim
MEHANIKA FLUIDA
188
(5.147)
Veliqina se naziva koefi
ijent trea i on se u opxtem sluqaju zavisi od Rejnoldsovog broja i relativne hrapavosti
evi k. U sluqaju laminarnog strujaa
evi se
ponaxaju kao hidrauliqki glatke, koefi
ijent trea zavisi samo od Re i ta zavisnost se
dobija iz taqnog rexea Navije-Stoksovih jednaqina za sluqaj strujaa u
evima, tj:
64
=
(5.148)
laminarno strujae
Re
U sluqaju turbulentog strujaa, bez obzira da li se
ev ponaxa kao hidrauliqki
glatka, hidrauliqki hrapava ili hidrauliqki potpuno hrapava, dobijae taqne zavisnosti (Re, k) nije mogue, jer se ne raspolae potrebnim taqnim rexeem Rejnoldsovih
jednaqina. Zato se nepotpuni teorijski rezultati Rejnodsovih jednaqina moraju dopuniti
odgovarajuim ekperimentalnim poda
ima. Na taj naqin se doxlo do formula koje su date
u tabeli.
Takoe, pored izraza datih u tabeli, koefi
ijent trea se moe odrediti i korixeem Mudijevog dijagrama (vidi predavaa).
Ygtr =
L v2
D 2
Pumpa u evovodu
U gotovo svim zada
ima, a takoe i u praksi, u
evovodu e biti ugraena pumpa. Uti
aj
pumpe na strujae e biti obuhvaen preko jediniqnog rada pumpe, Y [J/kg] koji se
moe shvatiti kao energija po jedini
i mase koju pumpa predaje fluidu.
p
2 2
Yp
111
000
000
111
000
111
000
111
000
111
000
111
000
111
000
111
000
111
1 1
Slika 5.17. Strujna maxina (pumpa) u
evovodu
Y1 + Yp = Y2 + Yg12
p1
v2
p2
v2
+ gz1 + 1 1 + Yp = Yi =
+ gz2 + 2 2 + Yg12
(5.149)
MEHANIKA FLUIDA
R.broj
189
Zavisnost = (Re, k)
Oblast primene
Autor
= 0.0025 Re0.333
Zajqenko
= 0.3164 Re0.25
1.
2.
3.
4.
5.
1
= 2 log
6.
= 0.1
7.
64
Re
2.51
k
+
3.71 Re
100
1.46k +
Re
1
1.74 + 2 log
k
8.
= 0.11k0.25
9.
= a + bRec
z1 = H
Blazijus
Kolbruk-Vajt
560
23
< Re <
k
k
Altxul
2
Kako je z
Konakov
Prantl - Nikuradze
Re >
560
k
Xifrinson
Re < 104
105 < k < 0.04
Vud
(5.150)
Pk Ph = V Yp
(5.151)
MEHANIKA FLUIDA
190
Snaga koja je potrebna za pogon pumpe (snaga koju je potrebno uloiti da bi smo dobili
snagu P ):
P
V Y
P =
(5.152)
=
Pod pretpostavkom da se radi o sta
ionarnom, jednodimenzijskom, nestix ivom strujau ( = const), pri proraqunu sloenog
evovoda se koriste dva tipa algebarskih jednaqina:
Jednaqina kontinuiteta
Bernulijeva jednaqina
V 1
V n+2
V 2
V n
V n+m
V i =
m+n
X
j=n+1
V j
(5.153)
tj. suma protoka koji ulaze u qvor (raqvu) je jednaka sumi protoka koji izlaze
iz qvora. U zada
ima se qesto moe sresti i sluqaj kada se nivo u rezervoru odrava
konstantnim zahva ujui stalnom proti
au fluida kroz ega ("mali"rezervoar) - u ovom
sluqaju takoe vai isti prin
ip: mora biti zadovo ena jednakost ukupnih dotoka u
rezervoar i ukupnih protoka koji izlaze iz rezervoara.
MEHANIKA FLUIDA
191
Bernulijeva jednaqina se pixe na potpuno isti naqin kao u sluqaju proraquna prostog
evovoda, i moe se postaviti za bilo koja dva preseka u kojima je zadovo en jednodimenzijski karakter strujaa. Za razliku od proraquna prostog
evovoda, ovde je neophodno, pored
jednaqina kontinuiteta postaviti i jox najmae dve Bernulijeve jednaqine. Broj Bernulijevih jednaqina koje je mogue postaviti zavisi od broja raqvi i broja
evovoda koji se
spajajaju (granaju u raqvi). Primena Bernulijeve jednaqine se najbo e moe ilustrovati
jednostavnim primerom kada su tri rezervoara meusobno povezana sloenim
evovodom
(slika 5.19). U ovom konkretnom primeru teqnost se sliva iz rezervoara 1 ka rezervoarima 2 i 3 (smerovi strujaa u deoni
ama su poznati). Imajui u vidu da se Bernulijeva
jednaqina uvek pixe u smeru strujaa, sa primer sa slike je mogue postaviti dve Bernulijeve jednaqine, i to 1-2 i 1-3.
1
p1
p3
v1
v2
R
p2
v3
Y1 = Y2 + Yg1R + YgR2
p1
p2
v2
v2
+ gH =
+ C1 1 + C2 2
2
2
(5.154)
Y1 = Y3 + Yg1R + YgR3
p3
v2
v2
p1
+ gh =
+ C1 1 + C2 3
2
2
(5.155)
(5.156)
Iz jednaqina (5.154), (5.155) i (5.156) se mogu odrediti brzine strujaa u pojedinim
V 1 = V 2 + V 3
MEHANIKA FLUIDA
192
R2
R2
V 1
V 2
V 2
V 1
R3
V 3
V 3
deoni
ama, ako su zadate visine H , h, kao i ekvivalentni koefi
ijenti otpora za
evovode
1, 2 i 3.
Pri strujau fluida kroz raqvu dolazi do izvesnog gubitka strujne energije fluida,
i taj gubitak se uzima u obzir preko koefi
ijenta lokalnog gubitka energije (lokalnog
otpora) u raqvi .
Koefi
ijent se uvek vezuje za brzine koje "izlaze"iz raqve. Tako za dvakarakteristiqna primera za slike 4.3:
(a) Imamo gubitke energije Y = v2 i Y = v2 . Ako je u zadatku zadato samo
v
, a imamo ovaj sluqaj onda vezujemo i za brzinu v i v , tj. Y
=
i
2
v
Y
=
.
2
(b) U ovom sluqaju imamo gubitak energije Y = v2
R
gR2
gR3
R2
2
2
gR3
2
3
R2
gR2
2
2
2
3
gR
R2
2
2
Zada i
rezervoar C kroz
evovode 1, 2, 3, 4 i 5. Nivo vode u rezervoaru A se odrava konstantnim stalnim doti
aem konstantnog protoka V = 20 l/s u ega, dok su rezervoari B
i C veliki.Poznati su sledei poda
i: p = 10 kPa, p = 50 kPa, d = d = 100 mm,
d = 120 mm, d = d = 150 mm, L = L = 2 m, L = 1 m, L = 24 m, l = 15 m,
= 0.025 (za sve
evi), H = 5 m, h = 2 m, = 4, = 5, = 8, = 4, = 10 i
= 0.8. Odrediti brzine strujaa u svim deoni
ama i snagu pumpe.
m
v1
v2
v4
v5
MEHANIKA FLUIDA
193
p
h
p
v4
111
000
000
111
000
111
000
111
000
111
000
111
B
u
3
k
v5
k
v1
v2
11
s 00
00
11
000
s111
000
111
Rexea: v = 1.354 m/s, v = 1.192 m/s, v = 1.768 m/s, v = 2.262 m/s, v = 1.13 m/s,
i P = 7.263 kW
2. U postrojeu prikazanom na sli
i 1.4 pumpa potiskuje vodu iz rezervoara A i V u
rezervoare S i D. Poznati su sledei poda
i: H = 5 m, p = 10 kPa, p = 5 kPa,
= 0.8, = 0.5, = 0.5, = 0.03 (za sve
evi) i poda
i dati u tabeli. Ako je
u deoni
i 5 izmerena brzina strujaa v = 1.8 m/s, odrediti protoke kroz sve
evne
deoni
e, kao i snagu koja je potrebna za pogon pumpe.
1
YP = 143.4 J/kg
pv
Li [ m]
1 3
2 3.6
3 5
4 4
5 5
di [ mm]
v4
vi
180 10
180 2
200 3
120 4
150 5
D
5
v3
H
3
v3
pm
v1
Zapreminski proto i: V
v2
Rexea:
Brzine strujaa: v
v5
Slika 4.5
v5 = 1.8 m/s
V 5 = 31.81 l/s
= 65.3 J/kg
i P = 3.965 kW.
,
,
MEHANIKA FLUIDA
194
v7
1
2
3
4
5
6
7
Li [ m]
Di [ mm]
100
80
80
60
60
60
200
Rexea: v
300
200
200
200
200
200
200
pm
vi
5
5
10
10
5
8
?
,
H1
4
v4
C
v6
v2
v5
2
1
v1
.
V
v1
H2
pv
v3
v7
Slika 4.6