WAN MALIGE cy (S20//62 @SNOVE P@BUZETNISTVAPOJAM MALOG PODUZECA x Pojam malog poduzeéa mijenjao se s\alno pod utjecajem razvitka, ali su osim svih tih mijena ostala neka zajednitka obilje2ja, U podetku se ono identificiralo s poduzetnistvom a potom postaje sinonim poduzetnitke aktivnosti. Tako po jednoj od najstarijih definicija poduzeée je svaka Ijudska aktivnost koje se sluZi raznim silama kako bi ostvarila odredeni cil}. Ova definicija pokazuje da za pojz:m poduzeéa nije bitno postojanje gospodarskog subjekta, nego postojanje bilo kakve ijudske aktivnosti. nije bitno da ta aktivnost bude ekonomska, nego mote biti i neekcnomska, nije bitno da se ‘ona obavlja kao trajno zanimanje, dovoljno je da se i samo jednom pojavi, nisu pri tome bitne ni norme ponaSanja aktera u konkreinoj aktivnosti. Razvitkom ekonomske teorije formirala su se 2 gledi8ta prema definiranju poduzeéa: PRVO je glediste onih ekonomista koji osporavaju naziv poduzeéa svim gospodarskim subjektima koji ne pocivaju na privatnom vlasnistvu, DRUGO je glediste onih ekonomista koji poduzece pokuSavaju tretirati objektivizirano kao jedno autonomno biée bez obzira na viasnika kapitala odnosno poduzetnika. Definiranje poduzeéa sa stajali8ta ekonomske. socioloske, organizacijske i pravne teorije: EKONOMSKA TEORIJA- ekonomska jedinica koja posluje na tr ‘ekonomskog cilja koji se mjeri uspjeSno8cu postovanya. SOCIOLOSKA TEORUJA- zajednica Ijudi koji djeluju radi ostvarenja nekog cilja. ORGANIZACUSKA TEORIA- poslovni sustav koji je istocicbno i organizaciiski sustav, nastao kao rezultat ekonomskih aktivnost PRAVNA TEORLIA- pravna osoba kojom poduzeée. snagom objektivnog prava stjete poslovni subjektivitet. Razlikuju se jednodimenzionalni i viSedimenzionalni kriteriji kujima se odreduje jeli neko poduzeée veliko ili malo. Prvi u definiranju malog pocuzeéa rabe samo jedan kriterij(apr. Broj zaposlenih) .drugi malo poduzeée definiraju primjenom vige kriterija( npr. bro} zaposlenih, godisnji prihod od prodaje. dioniéki kapitai, ukupna imovina) Medutim. u praksi je mnogih zemalja najée3¢i kriterij za definiranje malog poduzeéa bro} zapostenih. Prema tom kriteriju najve¢i broj zemalja definira mala poduzeéa kao ona koja zapoiljavaju do 100 radnika pri Cemu se razlikuju vrlo mala(mikro poduzeéa) koja zaposljavaju od | do 9 radnika i mala poduzeca koja zapostiavaiu od 10 do 99 radnika POJAM MALOG PODUZECA USVUETU @ Siropolis navodi da se poduzeéa mogu smatrati malim ili velisim ovisno o tome kojim se mjerilom mjeri i koja se prijelomna totka odabere. Uobitajena merita su: ukupra imovina, dioni¢ki Kapital. godi8nji prihod od prodaje i broj “vpestenika. Svako od navedenih mjerila ima svoje preduiosti. no zbroj zaposlenika ima th vige od ostalib. U SAD-u malo poduzeée se definira kao poduzeée koje ima do 500 zapostenih. te to poduze¢e mora biti u samostalnom vissnistvu. U EU postojale su velike razlike edu dr2avama u definiranju malin i stednjih poduzeéa, te je Europska komisija preporutila drzavama Clanicama. Europskoj investicijskoj banci. te Europskom investicijskom fondu upotrebu jedinstvenih kuiterija za definiranie. Definicija kombiniva sliedeée kriterije 1. broj zapostenih godisnji opseg prodaje prosjetni opseg aktive(hapitala) poduzeca mjerila sarmastatnosti itu radi ostvarenja 4{i POJAM MALOG PODUZECA U BIH: v Pojam malog gospodarstva u Federaciji Bosite i Hercegovine odreden je Federalnim zakonom o poticanju razvoja maloga gospodarstva donesenim u prvoj polovici 2006 god. Prema kojemu malo gospodarstvo éine subjekti maloga gospodarstva, fiziéke | pravne osobe koje trajno obav\jaju zakonom dopustene djelatnosti radi ostvarivanja dohotka odnosno dobiti ukljucujuéi samouposljavanje i obiteljske poslove povezane s obrtom i drugim djelatnostima, registrirane kod nadleZnog organa. bez obzita na oblik organiziranja i koje = su samostalni u poslovanju - upodljavaju godignje manje od 250 osoba + ostvarujtt godisnji promet do 40 milijuna KM i/ili prelazi 30 milijuna KM. Prema veliini razlikuju se mikro, mali i stednji subjekti maloga gospodarstva pri éemu su ~ Mikro subjekti maloga gospodarstva fizike i pravne osobe koje uposljavaju prosjeéno godisnje manje od 10 osoba i éiji godignji prometi/iti godi8nja bianca stanja ne prelazi 400 000 KM - Mali subjekti maloga gospodarstva fizitke i pravne osobe koje upodljavaju prosjeéno godignje manje od 50 osoba i éiji godi8nji promet Vili godisnja bilanca stanja ne prelazi éetiri milijuna KM + = Stednji subjekti maloga gospodarstva fizi¢ke i pravne osobe koje upostjavaju prosjeéno godisnje maje od 250 osoba. éiji godisnji promet ne prelazi 40 milijuna KM ili Gija godignja bilanca stanja ne prelazi 30 milijuna KM ® TiPovI MALOGA PODUZECA 1. prema broju zapostenih: MIKRO i MAKRO PODUZECE, Mikro poduzeée je ono malo poduzece koje zaposliava do 9 zaposlenika, dok se sva ostala poduzeca, koja zaposljavaju od 10 do 49 zapostenih. smatraju malim poduzeéima. 2. Prema odnosima izmedu vecih i manjih poduzeéa “spuzva -2upéanik -pluéa premnika -amortizer 3.Prema trecem pristupu moze se govoriti o dviic osnovne skupine malih poduzeéa i to: - autonomna i subordinirana poduzeca §® PREDNOSTI | SLABOSTI MALOGA PODUZECA: Prednosti: = zaposljavaiu vise nego velika poduzeéa imaju visu stopu pavrata od velikih poduzcéa ~ _ brzo primjenjuju inovacije = isporuguju svoj proizvode velikiin poduzeéima uz najnize cijene - stvaraju nova radna mjesta ~ — lakSi je pristup Zenama Slabosti: = visok stupanj neuspjeha ija yodis ja bilanca stanja ne- pomanjkanje menadzerske struénosti, narodito kada malo poduzeée naraste na 100 i vige zaposlenika. ® ZIVOTNI CIKLUS MALOGA PODUZECA, LNASTANAK je prva faza u Zivotnome ciklusu poduzeéa. to je proces rodenja novog poduzeéa. U ovo} je fazi temelini cilj poduzeéa jednostavno u tome da zapotne s poslovanjem. Poéetak ovisi o odredenim uvjetima: 1. resursi raspolozivi u procesu kreacije novoga pocuzeéa. kao Sto su kapital, vrijeme. sirovine i drugo 2. prostor za smjeétaj raspolozivih resursa kao Sto su skladista, uredi i drugo, bilo vlastiti bilo zakupljeni 3. namjera, odnosno odluka o podetku ili nastavku biznisa 4. razmjena, trgovanje s kupcima- pravijenje biznisa Ako nedostaje bilo koji od ova éetiri uvjeta, ne moze se oGekivati uspjeSan potetak poslovanja poduzeca 2.PREZIVLIAVANIE je rano djetinjstvo poduzeéa u kojemu ono poput maloga djeteta, a zb0g nedostatka veligine, rezervi i iskustva nailazi na probleme. Problemi su s kojima se susreéu poduzeéa u ovoj fazi razligiti, a manifestiraju se prvenstveno u tome da ona imajy mato gotovine na raéuntl, mali je broj Kupaca njihovih proizvoda i usluga. kupci koje imaju jo8 nisu stalni, nedovoljna je tegitimnost profesionalnost u vodenju poduzeéa i drugo. 3.USPJEH -Kada se poduzece etablira na svome tr2istu, moze se govoriti da je uspjelo. Ono to postize na jedan od tri nagina ~konzistentnim performansama, kontinuiranim rastom ili pak stabilizacijom na nekoj razini poslovanja. Rezultat svega toga mora biti adekvatna razina profita koji omoguéava poduzeéu da dodatno ulaze u poboliganje performansi koje ée imati za posijedicu daljnje povecanje profita, 4,UZLET- ovo je faza brzog rasta u Zivotnome cikiusu poduzeca. a manifestira se u multiplikativnome rastu prodaje. To moze izgledati kao sretno razdoblie w razvoju poduzeéa, ali to uvijek nije tako. Naime. brzi rast moze i razomo djelovati na poduzece s obzirom da je tada veoma tesko uravnoteziti rastuée potrebe kupaca s raspolozivim moguénostima poduzeéa, 5.DOZRELOST RESURSA- je faza u Zivotnom ciklusu poduzeéa kada malo poduzece poginje sve vise sligiti velikome poduzecu- fizitki je naraslo. poveéao se broj zaposlenih, razaznaju se obrisi podjele rada. povecan je prihod od prodaje. povecana je aktiva poduzeéa, pasiva je diferencirana itd. U ovo} fazi upravlianje poduzeéem postaie hnajkritinijim cimbenikom. Naime tada nastaje potreba da viasnik maloga poduzeca prepusti funkcije upravljanja profesionainim menadZerima koji su dorasli novim izazovima. Samo oni mogu unijeti nove ideje. kreativnost i inovacije od kojih sada ovis! sudbina poduzeéa. OBLICI ORGANIZIRANJA MALIH PODUZECA, | INOKOSNO PODUZECE- je poduzece koje ima samo jednoga viasnika. te predstavlia najeaSireniji ablik organizirania poduzeéa u svijetu. Inokosno poduzece moze biti sa zaposlenim jednim ili s velikim brojem zapostenika. isto kao Sto moze hiti njegova vrijednost 1000 KM ili vi8e milijuna KM. Viasnik inokosnog poduzeéa je osobno neogranigeno odgovoran za sve dugove koje napravi poduzcée. 2. PARTNERSTVO: dobrovolino uclruzivanie dviju ili vise asoba u suvlasnigko poduzetnistvo zhog profita. Ortaci moraju biti fizidke i pravne osabe koje se morajudogovoriti o zajedniékom cilju ortastva. Imovinu ortastva éine ulozi ortaka te imovina stegena poslovanjem ortastva. S obzirom na prava i obveze partnerstvo se moze podijeliti na: 1) opée partnerstvo( partneri za obveze poduzeéa odgovaraju cjelokupnom svojom imovinom- neograniéena odgovornost) . 2) ogranigeno partnerstvo (osim partnera koji odgovaraju svojom cjelokupnom imovinom postoje i partneri dija je odgovornost ogranigena samo na uloge koje su unijeli u partnerstvo) 3. KORPORACUE- pravne osobe i predstavljaju najslozeniji organizacijski oblik poduzeca u tr2i8noj ekonomiji. Korporacije mogu biti u vlasni8tvu jedne osobe. a mogu biti u viasnistvu vi8e tisuéa ili milijuna osoba (dioniéara). Kapital je podijeljen na dionice, a suvlasnikom poduzeéa se postaje kupovinom dionica na trzistu. Vlasnici korporacije, tj. Njezini dioniéari imaju pravo ogranigene odgovornosti tj. Za uspjeh poslovanja korporacije odgovaraju samo do visine ulozenog kapitala w dionice. yC® OBLICI ORGANIZIRANIA MALOGA GOSPODARSTVA U FEDERACI! BOSNE I \. HERCEGOVINE To su: -obrt -gospodarsko drustvo ~zadruga -ostali oblici organiziranja OBRT je samostalno i trajno obavljanje dopustenih i registriranih gospodarskih djelatnosti u osnovnome i dopunskome zanimanju obrinika sa svrhom postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom. prometom ili pruZanjem usluga na tr2iStu, Obrtnik je fiziéka osoba koja obavlja djelatnosti v svoje ime i na svoj raéun. a pri tom se moze Koristiti i radom drugih osoba s kojima je u obvezi sklopiti ugovar o radu sukladno zakonu 0 radu. Obrti mogu biti = slobodni obrti. Obrt 2a éije se obavjanje ne tradi struéna osposobljenost. struéna sprema ili majstorski ispit ~ _ vezani obrt- obrt za éije se obavljanje trazi struéna asposobljenost, strutna sprema ili majstorski ispit ~ _ posebni obrt- obrt koji obrinik moze obavijati samo ako ispunjava uvjete za vezane obrte i ima suglasnost za obavijanje posebnog obrta Prednosti i slabosti obrta kao organizacijskoga oblika za mala poduzeéa: Prednosti: brzina i jednostavnost otvaranja i zatvaranja obrta, troskovi osnivanja i zatvaranja obrta relativno su niski. temelini kapital nije predviden. a relativno je nizak i kapital potreban za realizaciju poslovnoga pothvata. jednostavna organizacija poslovanja i upravijanja. br20 i jednostavno donosenje odluka. slobodno i samostalno raspolaganje ostvarenim dahotkom kao i kontrola posiovanja. relativna tajinost poslovanja. moguénost uporabe razligitih poticaja, pravna je regulativa jednostavna za praéenje. porezni model nui razligite olakSice u poslovaniu i vodenje posiovnih kajiza jednostavnije je od ostalih oblika organiziranja. Slabosti: neogranigena odgovornost obrtnika, nedostatak kontinuiteta w sluéaju nezgode ili smiti obrinika. poteskoée u prijenosu vlasniékih prava jer se obrtnica izdaje na osobu. veliki rizik. ograni¢eni izvori financiranja i te2i pristup iavorima financitanja, predodzbe javnasti o nestabilnosti. ogranigenost vjestina i tekkoce v osiguravanju kvalificiranih radnika i porezni mode! veoma éesto stvare osim prednosti i odredene ote2avaiuée okolnostiGOSPODARSKO DRUSTVO je pravna osoba koja samostalno obavlja djelatnost, proizvodnje i prodaje proizvoda i vrsenja usluga na tr2istu radi stjecanja dobiti, a mogu ga osnovati domaée i strane fizitke i pravne osobe ako zakonom nije drugatije odtedeno. Drustvo moze biti organizirano u jednom od sljedecih oblika: -drustvo s ogranigenom odgovornostu, -dioniéko drugtvo, -drustvo 5 neogranigenom solidarnom odgovornoséu. - komanditno drustvo 4 DRUSTVO S$ OGRANICENOM ODGOVORNOSCU-mogu osnovati jedna ili vide fizigkih ili pravnih asoba. a osniva se ugovorom u pisanome obliku koji zakljusuju osnivati .D.0.0. je drustvo éiji je temeljni kapital podijeljen na udjele. Udjeli mogu biti razliéiti, a svaki osnivaé moze steéi jedan udio. Za obveze drustva lan drustva odgovara svojim udjelom. Ako je vige osnivaéa temeljni kapital iznosi najmanje 10 000K, a ako Je jedan osnivaé onda temeljni kapital je najmanje 2 000 KM. Vrijednost pojedinaénog udjela ne moze biti manja od 2000KM. DIONICKO DRUSTVO- je drustvo éiji je temeljni kapital podijeljen na dionice. a mogy ga osnovati jedan ili vie osnivaéa koji su obvezno i dionigari dionitkog drustva. Osnivaéi i dioniéari mogu biti fizitke i pravne osobe a dionitko drustvo ne odgovara za obveze dioniara. Prilikom osnivanja dionigkog drustva sve dionice mogu otkupiti osnivati i to na dva nagina: 1. simultano osnivanje(sve dionice mogu otkupiti osnivadi) 2. sukeesivno osnivanje (osnivati otkupe ugovoreni broj dionic: kupuju druge osobe na temelju javnog poziva za upis i uplatu) ‘Temeljni kapital dioni¢kog drustva iznosi najmanje 50) OOOKM, a nominalna vrijednost dionice ne moze biti manja od }0KM. Organi d.d. su skupStina, nadzorni odbori i uptava DRUSTVO S$ NEOGRANICENOM ODGOVORNOSCU je drustvo najmanje dvije osobe koje su neogranieno solidarno odgovorne za obveze druStva, a mogu ga osnovati fizidke i pravne osobe potpisivanjem ugovora osnivanyu. Vrijednost uloga utvrduje se ugovorom 0 osnivanju. a ulozi élanova postaju imovina drustva. U'lozi mogu biti u noveu, stvarima, pravima i izvrenim uslugama, Svaki élan drustva neogranigeno solidamo odgovara tregim osobama za obveze drustva osim ako treéa osoba prilikom sklapanja pravnog posia s jednim od élanova zna da taj élan nije ovlasten zastupati drustvo. Osoba koja pristupa drustvu odgovara i za obveze drustva nastale prije njezovog pristupanja. KOMANDITNO DRUSTVO je drustvo w kojemu jedan ili vide Elanova za obveze ’ drustva odgovara neogranieno solidamo ejclokupnom svojom imovinom. a jedan ili vise @lanova odgovara 7a obveze drustva samo do iznosa njihovih wloga upisanih u registar Komanditno drustvo mogu osnovati dvije ili vise fizickih ili pravnih osoba a asniva se ugovorom. Poslovima komanditnog drustva upravijaju kompiementari. a komanditori imaju pravo uvida u poslove knjige i isprave drustva i godisnie Tinancijsko izviedée. Komanditno drustvo zastupa svaki komplementar ako nije drugadije odredena ugovorom: © ZADRUGA je dobrovolina organizacija zadrugara u koja] svaki Clan sudjeluje neposredno i ravnopravno i u koja} zaiednickim poslovanjem. po nagelu uzajamne pomoéi. promiée i titi svoj ekonomski i drugi interes i stjece dobit sukladno zakonu i statutu zadruge. Imovinu zadruge Cine wtemeljivadki ufozi zadrugara i stedstva ostvannes radom i postovanjem zadruge. Imovina je zadruge zajednicka imovina zadrugara razmjerno njihovim udljetima. « ageve uitvrduje se rok u kojem zadrugar ne moze raspolagati svojim udjelom w zadru7i niti pajedinim stvarima i pravima iz zajednitke imovine niti moze zahtijevati niezinu diobu. a preostale dionice prom o ule jenju zaiZaruga posluje u svoje ime i ze svoj ratun, w ime i za raéun zadrugara, a moze poslovati ussvoje ime i za raéun zadrugara sukladno ugovoru o utemeljenju i statutom zadruge. Zadruga u pravnom predmetu odgovara za svoje obveze svom svojom imovinom. a za obveze zadruge koje se ne mogu izmiriti iz imovine zadruge. zadrugari odgovarajui do visine jamstva utvrdenoga ugovorom o utemeljenju zadruge. Zadrugom upravijaju zadrugari, a organi zadruge su skupStina, nadzorni odbor i direktor. Ostali oblici organiziranja: - zakonom o poljoprivredi, .zakon o trgovini. -zakon o odvjetni8tvu, -zakon 0 zdravstvenoj zastiti. @ Bitne odrednice suvremenog poduzetnitva: proces =profitno orijentiran pothvat talent, znanje, vje8tina, sposobnosti -aktivnost vodena stra&éu, Zeljom. radoseu kreiranja -traganje 2a moguénostima i prilikamta, uporaba pri -prosudba i donogenje odluka -dinamignost i neizvjesnost inovativnost -preuzimanje rizika = cuporaba vlastitih i tudih resursa @ POJMOVNO ODREDENJE PODUZETNIKA Poduzetnistvo je proces kojeg poduzima pojedinac, skupina ili druStvo, poduzetnik je osoba koja sluze¢i se svojim talentom, znanjem i drugim sposobnostima za traganje. | reagiranje na promjene prepoznavanje ili stvaranje moguénosti i prilika za poduzimanje poduzetnitkih aktivnosti. razvijanje i konkretiziranje poduzetni¢ke namjere, odredivanje, pronalazenje i osiguravanje potrebnih resursa za realizaciju pothvata, vodenja i koniroliranja provedbe pothvata, prosudba moguénosti i uspjeha i upravljanie neizvjesno8cu i rizikom pothvata ji je rezultat profit ili neka druga korist {fi OSOBINE PODUZETNIKA: LINVATIVNOST je najupecatljivija osobina poduzetnika. Obuhvaéa kreiranje i uvodenje promjena. razvoj i primjenu novih proizvoda, usluga i procesa, postupaka. novih rjeSenja, novih izvora sirovina, novili kanala distribucije. novih w2i8ta. novih nagina uporabe postojecih proizvoda. inovacije poduzeéa itd. U praksi se cesto razlikuje uloga inovatora od poduzetnika iako je inovacija snazna orctpostavka kako bi se moglo i€i u poduzetnistvo, 2.RIZIK je temeljna osobina koja karakterizira poduzetnika i poduzetni8tvo. te ga razlikuje od menadzera i menadzmenta. Rizik je neizbjezan pratilac svakog. poduzetniékog pothvata. buduéi da neki od njih uspijevaju. a neki ne. Linaprijed se ne mote sa sigurnoséu tvrditi koji ée to pothvat uspieti a koji ne. a spremnost na preuzimanje rizika je osobina koja krasi poduzetnika. Moguée je razlikevati Getiri veste rizika ito: financijski rizik. rizik karijere. obiteljski rizik i fiziéki rizik. | Finaneijski rizik ~ poduzetnici ulazu svoju ustedevinu i jamée svojom imovinom zajam banci @.u slu¢aju neuspjeha mogu ostati bez idega. éak i bez stana, auta. nasliedstva. 2.Rizik karijere - poduzetnici koji propant: mogu se naéi u teskoéi pri pronalazenju novog zapostenja. i. Ugled im opada i postaju propali poduzetnici/ 3.Obiteljski rizik - poduzetnikova obitelj moze patiti od emocionalnog stresa u sluéaju neuspjeha i propasti posia. Obitelj tipi posljedice i kada poduzetnik dozivi i uspjeh jer tada on cijelog sebe posveti postu i ima malo vremena za obitel}. 4.Fizitki rizik - u sluéaju neuspjeha moze doci do osobnog sloma. Zbog velikog napora, neurednog i nezdravog natina Zivota. poduzetnik ima strahove, te gubi zdravlje. koje ugroZava njegov Zivot. 3.SAMOUVIERENOST poduretnici vjeruju u sebe. u svoje sposobnosti. uvjereni su de mogu nadmagiti svakoga u svome podrugju te da mogu astvariti poslovni pothvat u koji se upustaju. Poduzetnik vjeruje u ostvarenje svoje vizije i svoga pothvata tako da je nerijetko suogen s podsmjehom 1 nevjericom svojih suradnika, obitelji i prijatelja, ali ipak vjeruje u sebe. Ako poduzetniku njegov poslovni pothvat i ne uspije. on opet iznova pokuSava i moguée je nakon nekoliko neuspjeha dozivjeti i uspjeh. 4, UPORAN RAD- Mogto bi se re¢i da je dugo vremena previadavalo misijenje da je dobar poseo onaj gdjeImate fiksno radno veijeme i gdje nakon tog radnog vremena vise ne mislite na posad' na poduzeée u kojemu ste zaposleni. Danas. takoder kod odredenoga st.(Uporan rad vezan je ne sanio 7a duljinu radnog dana i kolitinu obavijenog posla nego i za upornost u ustrajanju na postignuéu. Uporan rad posebno se manifestira prvih nekoliko godina poslovanja i kasnije kako posao vaste poduzetnik zaposijava nove jude koji ée raditi ono Sto je on morao na pocerku raditi 5. POSTAVLIANJE CILIEVA- ostvarenie jednog cilja ne predstavlja prestajenje postavijanja novih ciljeva. Odabiranje novih ciljeva predstavlja proces samoobnavljanja. Ciljevi uvijek moraju biti ispred. a gotovo nikada iza. Ako dode do toga da su ciljevi iza onda poduzetnik izgubi poduzetniki duh. 6. ODGOVORNOST- poduzetnik u svome postovanju mora biti odgovoran prema samome sebi, ali i prema svima onima koji su ukljugeni na bilo koji nagin u poslovni pothvat ili ih se izravno ili neizravno tide ili na njih utjeée poslovanie i uspieh poduzetnika. U sludaju neuspjeha posljedice trpe mnogi ljudi. obitelj. partneri, zaposlenici. kupci. dobavljaéi itd. .a za sve te Hjude poduzetnik mora biti odgovari.. @ PODUZETNICKI POTICAI + Tri su osnovne skupine razloga zasto se netko ukljuéuje u poduzetnistvo: L.PROFIT- poduzeinici kada ulazu novae ili druge vrijednosti u postovne pothvas ogekuju povrat wlo2enoga nakon odredenoga vremena, ali i kompenzaciju za wlozeni novac koja bi trebala biti veéa neyo kamatna stopa u banci iz razloga rizignosti postovnih pothvata, te naknadu za svoj rad koji ulazu u stvaranje i reatizaciju pothvata. Svi poduzetnici ogekuju povrat koji Ge biti veéi od investiranoga i koji neée biti samo kompenzacija za ulozene vrijecnosti i vrijeme, nego ¢e im takoder biti i nagrada za tizik i ideju. kreativnost j inicijativu koju poduzimaju pokretanjem posta 2.SAMOSTALNOS'’ se manifestira éinjenicom da poduzetnik moze samostaino donositi odluke. snositi rizik i ubirati plodove svoga rada. Najveti broj poduzetnika svoju samostalnost i neovisnost placa napomim radom i dugotrajnim radam, stresnim odlukama i Zivljenjem 7 dana w dan 3.ZADOVOLISTVO osjecaj osobnog zadovoljstva kojeg poduseinik osjeca u vlastitome poslu kojeg je osinislio. kreirao i realizirao jedan od velikih motivatora 2a ulazak uw poduzetnistvo. kao i nageadut zat naporan rad! i druge poteskoée koje poduzetnik ima i nakoje nailazi u svome pothvatu. Mnogo Ijuudi Zeli poduzetnika vidjeti u svome drustvu, na sveanostima sjede w prvim redovima, pozivaju th na razligite priredbe itd. tako da sve to 2a veliki broj poduzetnika gini zadovoljstvo i poticaj da krene u poduzetnicki pothvat, TIPOVI PODUZETNIKA. Prema Frohlichu i Pichleru poduzetnici se dijele na: univerzalae, pionir, organizator, rutiner. Prema Kirschu poduzetnici se clijele na: advokat, riskirant, prospektor. inovator, arhitekt, reager. Prema Vesperu poditzctnici se dijele na: pojedine samozaposjavajuée osobe. graditelji tima, neovisni inovatori.. umno3avatelj obrasca. eksploatatori ekonomije obujma, agregatori kapitala, stiecatelji, umjetnici kupoprodaje. konglomeratori.. Spekulanti, manipulatori prividnih vrijednosti PODUZETNIK I MENADZER Prva je zadaéa menadzera da postigne dobro izvrsenje poduzeéa. Menadzer uzima dobivene resurse, |jude. novac, strojeve i materijal i orkestrira ih uw proizvodnji. Za razliku od toga prva je zadaéa poduzetnika da dovede do promjena u svrsi Razlike izmedu poduzetnika i menadzera su: -kod poduzetnika je izrazeniji talent, dok je kod menadZera izrazenije znanje -poduzetnik vie od menadzera obavlja svoj posao sa stra8éu. Zeljom i radoSéu kreiranja -poduzetnik vie traga za moguénostima i prilikama vise koristi prilike i br2e reagira na promijene. -poduzetnik se vie oslanja na intuiciju. dok je kod menadzera vige zastupljena sustavna analiza i planiranje. -poduzetnik je inovativniji od menadzera, te je skloniji preuzimanju rizika za razliku od menadera koji radi s tudim resursima te ne riskira kao poduzetnik. -poduzetnik koristi viastiti kapital. angadirajuéi kapital drugii. dok menadder upravljs tudim kapitalom iako je u mogucnosti postatt dielomiéni vlasnik kapitala poduzeca. @ IZVORI PODUZETNISTVA: x, LNeosekivani dogadaji U sklopu neotekivanosti treba razlikovali tri viste vrela poduzetnistva: neogekivani uspjeh, neogekivani neuspjeh, neotekivane izvanjske aktivnosti 2.Nepodudarnost pretpostavijenoza i zbiliskoge Nepodudamost je nesklad izmedu swwarnosti i ogekivanja ili izmedu stvarnog i zamialjenog. Postoji nekoliko vests nepodudarnosti -nepodudarost izmedu ekonomskih realnosti -nepodudamost izmedu stvarnosti i predodibe o njoj -nepodudarnost izmedu pretpostavljenih i stvarnih vrijednosti | ogekivanja potrosaea -nepodudarnost u ritmu ili logici procesa 3.POTREBE POBOLISANJA PROCESA Potrebe procesa odnose se ne diclatni proces u postojeéem poduzecu koje uvijek sahtieva odredene inovacije. Kako bi se izvele te promicne potrebno je: -razuijeti promjene -posjedovati adekvatna znanja ~ianaéi takvo rjeSenje koje jc prihvauljivo zapostenima4,PROMJENE TRZISNE STRUKTURE Da ée dogi do raspada neke tr2isne strukture, najbolje se moze uotiti iz pokazatelja -brzoga rasta pripadajuce grane -medusobnoga povezivanja razliitih tehnologija -brzoga naéina promjena u poslovanju poduzeéa Kada trZigna struktura dozivi slom tada se poduzimaju mjere koje ce dovesti do novih tweignih struktura, Ta promjena nuzno predstavlja poduzetniéko ponaganje koje se manifestira u tzv, Inovacijskoj strategiji S.DEMOGRAFSKE PROMIENE se manifestiraju u promjeni broja stanovnistva, starosnoj strukturi, sustavu, zaposlenosti, obrazovanosti i prihodima, U tim promjenama ajihovom broju. intenzitetu i frekvenciji poluzetnik treba traZiti potencijale inovacija 6.PROMJENE U PREDODZBAMA izraZavaju promjene znatenja postojecih Zinjenica Upotrijebiti promjenu rano veoma je opasno zbog toga Sto se nezna radi fi se 0 pomodnom hiru ili pravoj promjeni, ali ipak valja biti prvi jer onaj tko zakasni ne moze ni8ta ogekivati od takvih promjena, 7.NOVA ZNANJA predstavijz specifiénu vrstu inovacije, koja se od drugih inovacija razlikuje po sljedegim obiljezjima: vremenska distanca, predvidivost, izazovnost Qug 8 UNUTARNIJE PODUZETNISTVO Postoje dva tipa poduzetnistva: Lenterpreneurship (odvija se izvan poduzeéa. isto poduzetnistvo) 2.intrapreneurship( unutarnji poduzemnik je osoba unutar poduzeéa koja j inovacijama i bori se za njih tijekom nekog vremena. Unutamje poduzetnisivo su poduzetnicki stavovi i ponaganje zapostenih u velikim poduzecima) (x, @ TIPOVI UNUTARNJEG PODUZETNISTVA Ladininistrativon poduzetnistvo ieko poduzetnistvo 3.akvizicijsko poduzetnistvo 4 jimitacijsko poduzetnistvo 5.inkubeijsko poduzetnistvo _ MAMODELI PODUZETNISTVA; av" Ameriéki model poduzetni8tva istie ekonomsku i socijalnu slobodu. pa se Sesto naziva slobodnim poduzetnistvom. Pod ekenomskom slobodom prvenstveno se podrazumijevaju: -sposobnost stvaranja. zakljuéivanja i izvrsenja ugovora bez prethodnoga viadina odobrenja ili ukliuéivania. -sposobnost stvaranja i samostalne uporabe profita. -sposobnost ulazenja u ekonomske aktivnosti kao Sto stt pradaja iti kupnja s minimumom viadine kontrole. Pod socijalnim slobodama prvenstveno sv podrazumijevaju: -autonomija pojedinea i poduzeéa u pogledu posjedovanja i raspolagania viasniStvomn, -sloboda izbora pravo izbora zapostenja, pravo izbora kupea, pravo izbora dabavijaga itd. -sloboda govora i tiska. sloboda okuplianja. - pravo na doligno sudenje i postupanie u sudskome proces. - pravo na zaétitu oc mijesanja vlade u podrugje ckonomije. zakonodavstva i medija U usporedbi s drugim modetime ovaj model pokazuje nizak stupanj ukljudenosti vlade « poduzetniéke procese. EUROPSK! MODEL- postavlja socijalne slobode ispred ckonomskih tako da daje Ijudima svekolika bitna prava u odnosit na poduzetnika. Zadatak viade je da kreira okvira pravila igre za poduzetni8ivo te cst pomocu zakonodaystva osigura ostvareniecsocijalnih ciljeva ravnopravnosti i kvaiitete Zivota. Po europskome modelu viada osigurava detaljne instrukcije poduzecima o tome kako organizirati i tretirati zapostenike, kako proizvoditi te kako i gdje se moraju prodavati. AZIJSKI MOBEL predstavlja ekonomske slobode ispred socijalnih sloboda, te povezuje trgovee i viade kako bi se izjednadili u drustvenoj moéi, dok pojedinac ostavlfa bez ikakve moéi, Poduzeée ima pravo haviti se poslovimna bez mijesanja lade. ali moze intati i izravnu potporu viade. Zakonottavstvo gdje ono postoji sluzi za zastitu lokaine industeije od uvoza. OPC] UVJETI RAZVOJA PODUZETNISTVA’ predstavijaju one ekonomske, socijaine i politi¢ke Ginitelje koji omogu¢avaju razvoj poduzetnistva uopée. OPC) UVJETI PODRAZUMIJEVAJU RAZVIJENOST SLIEDECIH OBILJEZIA: LTRZISNE INSTITUCHE su obiljezje svakoga drustva u kojemu je trzi8te glavny ' / mehanizam uredivanja odnosa izmedu ponude i potraénje. Uredivanje ovih odnosa / prvenstveno se odnosi na tri segmenta trzi8ta, a to su: -tr2iste proizvodausluga, -rdiste | 4 kapitala, -tr2iste rada, Razvijenost ovog tr2ista promatra se s dva aspekta: -s aspekta njihova postojanja i s aspekta slobode njihova funkcioniranja. 2.PRAVNA DRZAVA Drzava treba pravno regulirati sva bitna pitanja koja se odnose na osnivanje i poslovanie poduzeéa pa i Sire od toga, a kojima se stite interesi svih sudionika u postovanju. Nuzn0 je da drZava osigura te zakone i da ih postiva 3.CIVILNO DRUSTVO jedan je od uvjeta razvoja poduzetni8tva jer bez takvoga drugtva teSko je zamisliti postojanje razvijenih tr2i8nih institucija i pravne dreave. @ POSEBNI UVJETI RAZVOJA PODUZETNISTVA, IEKONOMSKA RAZVIJENOST I TRZISNA KONJUKTURA, Ekonomska razvijenost bitan je uviet 2a razvoj poduzetnistva s obzirom da ekonomski razvijena stedina stvara nove potrebe koje treba zadovoljiti. U razvijenim zemljama postoji mno8tvo poduzeéa iz veoma cazliitih podruéja i grana koje nastoje zadovoliiti rastucu potraznju. To narodito dolazi u razdobljima Konjukture odnosne rasta obujm proizvodnje i drugih djelatnosti kada ve svima onima koji imaju poduzetni¢ke iniciiati pruzaju velike moguénosti osnivanja vlastitoga poduzeca, 2.RAZVO} PODUZETNICKE INFRASTRUKTURE. se odnosi na sljedeve: - pratcce djelatnosti i sluzbe. -osnivacka infrastruktura Da bi se osnovalo poduzece potrebno je da u dotignoj sredini postoje razvijene odgovarajuée djelatnosti i odgovarajuce sluzbe. a to su: = one koje se odnose na prijenos robe-transportna i skladigna poduzeéa = one koje se odnose na prijenos energije- distribucija energije svih vista = one koje se odnose na prijenos novea- banke. stedionice = one koje se odnose na prijenos informacija- PTT i de, poduzeéa Ova infrastruktura obuhvaca ~ obrazovanje osnivata = osnivaéka savjetovanja = inkubacijske contre cosnivacki kapital + osnivacka istrazivanja i ct3.STANJE UZE SREDINE. ovo se prvenstveno odnosi na obite|j poduzetnika i njezinu spremnost da ga podrdi u njegovoj zamisli. Ovome treba dodati i spremnost prijatelja, poznanika i dosadasnje radne sredine da pomogne moralno i ako mogu i materijaino. 4, ZAKONSKI UVJETI OSNIVANJA | VODENJA PODUZECA, zakoni se odnose na visinu pogetnog uloga, zaposlene koji ée obavljati odredene poslove, prostor u kojeme 6e se obavljati djelatnosti itd - ® PODUZETNICKA INFRASTRUKTURA. poduzetniéku infrastrukturu dine: poduzetnicki centri, poduzetniéke zone, poxtuzetniéki inkubatori i tehnoloski centri. 1.PODUZETNICKI CENTRI sredista su strugne i savjetodavne pomnoti poduzetnicima. 2 mogu se razvijati na regionalno i lokatnoj razini ovisno o broju poduzetnika na odredenome podrugju kojima su takve usluge potrebne i éiji broj opravdava uspostave takvoga oblika pomoéi. Za rad tih institucija potrebno je osigurati struéno osoblje i dodatnu informatigku i drugu opremu. 2.PODUZETNICKE ZONE, pod ovim pojmom podrazumijeva se podrugje koje je prostorno-planskim dokumentima odredeno za obavijanje gospodarskih djelatnosti s izgradenom komunalnom infrastrukturom i izgradenim prometnicama. Kao sastavni dio poduzetnidke zone uspostavija se centar za edukaciju i pruzanje potrebnih savjeta poduzetnicima o financiranju., potrebnoj proizvodniji i natinu postovanja. 3.PODUZETNICKI INKUBATORI. predstavljaju institucije koje na jednoj funkeionalne turedenoj lokaciji okupljaju poduzetnike pogetnike u fazi start-up razvoja maloga poduzeéa i one koji su tek zapoéeli s poslovanjem i pomazu im u razvoju. Osigurava im se povoljan zakup poslovnih prostora. zajedniéka uporaba infrastrukture, administrativne usluge, moguénost uporabe odredenih marketingkih financijskih programa kao i menadzment savjete. Poduzeéa ostaju u inkubatoru do trenutka kada se osposobe za‘ samostaino poslovanje, ali obveza je bez obzira na uspjeSnost postovanja nakon odredenog vremena napustiti inkubator. 4. TEHNOLOSKI CENTRI se osnivaju s ciljem promicanja inovacija, novih tehnologi poduzetni8tva, kao i razvitka inovatorstva u lokalnim sredinama. Centri pruréaju potporu tehnoloski orijentiranim poduzetnicima w fazi osnivanja i rasta, pomazu u transterw tehnologije i znanja i pruzaju sayjetodavne usluge. {@ USMJERENOST PODUZETNISTVA NA INOVACIIE Proces inovacija sistematski je razvo} i prakticna aplikacija novih ideje- to je proces pretvaranja invencija u nove postupke. tehnike. tehnoloske procese. tehnologije. nove ili poboliane proizvode. Inovacija moze doci do nekoy od tri usmjerenia | Inocaije tehnologije Inovacije dobara ostvaruju se kroz dva tipa: 1. inovacije proizvoda- klasitna je ideja novog proizvoda poduzece inovacije procesa- predstavlja mala unapredenja na postujeéem proizvoda ili usluzi obiéno s ciljem reduciranja troskova proizvodnie i nates velika poduzeéa 2.Trdi8ne inovacije. -trZiSnom se inovacijom smatra ona inovacija koja je orijentirana bilo na uvodenje novih kanala distribueije ili pak na ekspanziju ponude na nova podrugja 3.lnovacije poduzeéa, sam Gin osnivanja poduzeéa predstaviia inovaciju koja moze i treba biti inicijator novih postova adnosno inovacija. najéesée se veZe uz malo2 TRZISNO PRIHVACANJE IN@VACLIA Krivulja prihvaéanja inovacija identificira pet skupina onih koji prihvaéaju inovaciju nakon njezinog uvodenja na t2iste al Ra NESE A Bees Dyke Pocina nove Cie ° a + Inovatori- predstavijaju oko 2.5% korisnika inovacije. To su oni pojedinci koji vredn postojeée stanje, preuzimaju rizik. spremni su platiti posebnu naknadu da bi prvi imi proizvod, te su spremni prihvatiti probleme koji dolaze pri upotrebi novoga proizvoda. Rani adapteri- predstavijaju 13,5% korisnika i cine vodeée strategije javaog mi8ljenja 0 w2i8tu s obzirom na njihovu moé legaliziranja inovacija. Malo su vige inovativni od prosjeénog kupca. Rana veéina- predstavijaju 34%, ona predstavlja one ljude koji Gekaju: dok je potpunc jasno da je inovacija siguma i Siroko prihvaéena, Pa éak i onda kad su je prihvatil ostaju skeptici o inovacijama sve dok se ne isprobaju. Oklijevala- ¢ine 16% korisnika. To su ljudi koji prihvacaju inovaciju tek onda kada nemaju drugog izbora. UPRAVLIANJE POBUZETNICKOM IN®@VACU@M Zivotni ciklus inovacija sastoji se od 5 faza: 1. Invencija- stvaranje nove ideje ili proces 2. Razvoj- ukljuéuje preuzimanje invencije i njezino pretvaranje u neku praktiénu svehu 3. Difuzija- proces stavijanja inevacije u upotrebu 4, Integracija- odnosi se na proces permanentnih promjena 5._Propadanje- dogada se kada se zaustavi upotreba inovaciie_y 6 PRISTUP OSNIVANIJU PODUZECA, Osnivanje novog poduzeéa ili potetak vd nule najsloZenija je i najopseznija poduzetnitka alternativa koju prihvaéaju oni pojedinci koji vole izazove i koji teze za poduzecem koje su istinski njihovo djelo. Oni éeznu za stvaralaékim zadovolistvom koje dolazi do sadenia ideje i zatim njezina narastanja u jako 1 pristojno poduzeée. Medutim treba imati « vidu da ova alternativa nosi sa sobom i najveci rizik- iskustvo pokazuje da novo poduzeée ima manje izgleda za uspjeh od poduzeca preuzetog kupnjom, nasijedivanjem ili fransizinga, Ono sto moze poduzetnik jeste planiranie svoje buducnosti. UU tome smislu on mora odgovoriti na éetiri temeljne skupine pitanja: = detiniranje poslovnog koncepta - analiza tr2i8ta proizvoda = financijsko planiranje = provedba pred podeiak @ POSLOVNI PLAN je plan u kojemu se ureduju sve aktivnosti nuzne poduzeéa, U postovnom planw nalaze se odu prodavati i isplati li se to wopée raditi. oni za osnivanie vori na pitanja Sto ée se raditi, kame ée seAktivnosti koje ée se uredivati su stiedece: Lodluka 0 osnivanju poduzeéa- osnivanje poduzeéa podinje onoga trenutka kada pojedinac ili skupina odluge da ne Zele raditi za drugoga vet za sebe. 2,analiza svojih sposobnosti i moguénosti- poduzetnik treba prvo istraziti samoga sebe, treba spoznati svoje snage i slabosti. a treba posebno obratiti pozornost na vlastito posiovno iskustvo i obrazovanje 3.izbor proizvoda ili ustuge- izvr8i ii se krivi izbor proizvoda ili usluge poduzece je osudeno na propast. znaéi treba odabrati onaj proizvod s kojim je dobro upoznat ili se veé bavio time. 4.istradivanje tZi8ta- predstavlja proces sustevnog prikupljanja, sredivanja j analiziranja podataka koji se odnose na marketing proizvoda ili usluga. Istradivanjem se pronalaze tri kljuéna odgovora na pitanja: L koje proizvode ili usluge prodavati 2.edje ih prodavati, u kojim koliginama, po kojim cijenama 3.3to prodaju takmaci, gdje su i koliko jaki S.predvidanje prihoda od prodaje- potrebno je predvidjeti obujam prodaje i prihod kt iz toga izaéi. Potrebno je izvrSiti predvidanje ponude i potraznje za dotitnim proizvodom ili uslugom te na temelju toga procijeniti prodaju 6.izbor lokacije- od ekonomskih cimbenika koji odreduju izbor lokacije najvazniji su: ‘triste, sirovine i materijali, energija. ljudski resursi i transport, 2 od aeekonomskil: ekoloski, obrambeni, socijalni i razvojni. Osim ovih cimbenika weba uveziti i one Soji se ‘odnose na tzv. Uzu lokacijut a to su topotosko-ekonomski Cinitelj. i funkeionalno- organizacijski Zinitelji ( unutarnje prometnice i gradevinski projekt) Lizrada plana proizvodnje- ocinosi se na une slucajeve kada se osniva poduzeée radi proizvodnje nekog proizvoda. On se izraduje na sljedeéi natin: -odrediti proizvod -planirati novi ili poboljgani proizvod -odrediti razinu zaliha potrebnih za izvrsenje plana -uspostaviti realni proizvodi kapacitet -izraditi glavni plan proizvodnje kao rezultat prethodnih etapa 8.izrada plana marketings _predstavtia skup marketinskih stedstava koje poduzeée namjerava upotrijebiti kako bi ostvarrile planiranis prodaju. « to su ~distribucija -cijene -oglagavanje osobna prodaja promidzba 9 jzrada plana organizacije- predstavlja izhor organizacijske strukture poduzeéa. te definiranje radnih mjesta s potrebnim brojem i kvalifikacijame zapostenika 10.izrada plana pravnih aktivnosti- podrazumijeva prije svega izbor organizacijsko- pravnoga oblika poduzeéa 11. izrada plana osiguranja- predstavlja skup mjera kojima se od rizika osiguravaju poslovi koje poduzace obavlja. kao i sam poduzetnik. Program upravijanja vizikom odreduje gdje se moze dogoditi gubitak novea -Koliko ti gubici mogu biti teski-kako se odnositi prema tim gubicima Postoje razlitite vrste osiguranja: * | osiguranje imovine 2.osiguranje od odgovornosti 3.tivotno osiguranje kljugne osobe 5 4.osiguranje za prekid poslovanja S.osiguranje od ktade i prijevara koje bi ucinili zapostenic! itd, 12.izrada plana ratunovodstva- svako poduzeée mora voditi poslovne knjige. dnevnik. glavnu knjigu i pomoéne knjige éiji oblik ovisi o tehnici unosa poslovnih promjena 13.§izrada financijskog plana- predstavlja vrijednosni iskaz svih drugih planova, a sastoji se iz tri temeljna dokumenta. a to su: 1.proraéun dobitka-gubitka 2.proraéun bilanca 3.proraéun toka gotovine 4.pisanje popratnog pisma- upucuje se prvenstveno ulagateljima i kreditorima s namjerom da ih podrobno informira o namjerama poduzeéa koje se asniva. Ov & MOTIVI PROBAJE P@DUZECA sui Kupnja je postojeéeg poduzeca primamljiva poduzetni¢ka alternativa s obzirom da je ona manje riziéna od zapodinjanja od nule. Ovo je pogotovo izazovno u slutaju kada je dotiéno poduzeée uspjeSno, Sto se moze provjeriti na temelju dokumentacije i procjena koje poduzeée ima. Medutim, postavlja se pitanje koji su razlozi zbog kojih se vlasnik ‘odluéuje na prodaju poduzeéa ako je ono uspjesno. Siropolis navodi tri opravdana rnzloga zb0g kojih vlasnik eli prodati svoje poduzece. a to su L.osobni i karijemni razlozi nasljedivanje menadZmenta 3.osobni menadZment Medutim viasnik éesto ne iznosi prave razloge prodaie poduzeéa 2bog straha koji se manifestira u sljedeéem: L.strah u vezi s finaneijskom buduénoséu njegova poduzeéa ili obitel}i 2.bojazan da bi se zbog novéane oskudice moglo izgubiti bogatstvo stvarano Citavog Zivotnog vijeka 3.bojazan da je tehnologija. nekoé jednostavna, sada previge slezena za ovladave 4-bojazan da je proizvod. odnosno usluga, zastariela. PRISTUP] VREDNNOVANJA P@DUZECA va su tradicionalna pristupa uv odiedivenju eijene podu |.pristup temeljap na zaradi 2.imovinski pristup Pristup temeljen nna zaradi temelji se na dvije merode: a)metoda knjigovodstvene vrijednosti b)metoda uskladene knjigovodstvene vriiednosti c)metoda odabira imovine FRANSIZING je ugovor kojim postojeée poduzeée ustupa uz naknudu pravo prodaje anSizantu i obaveruje se da nese nikome drugome na ugovoram odredenom zemljopisnom podrugju davati ista ili sligna prava, Na ovaj natin fransizant dobiva wee oblikovano poduzete i ne mora zapovinjati od nule. nego preko no¢i osniva pocluzeée s poznatom djelatnoscu i drugim vaznim karakteristikama, Glavne prednosti takvoua ato su:Ovoy poduzeéa su u tome sto ima utemeljeni ugled, sto koristi dokazane postovne metode, sto mu je rizik neuspjeha minimalan i Sto omoguéava uvjeZbavanje. FranSizing ima i svojih nedostataka kao to su pomanjkanje neovisnosti obveza prema franSizoru, pomanjkanje individualnoga identiteta i male moguénosti za ponitenje ugovora. OSNOVNI TIPOVI FRANSIZE 1 Proizvodno-maloprodajna franSiza podrazumijeva odnose w okviru kojih je fransizor proizvodaé. a fransizant trgovina na malo koja robu prodaje izravno potrosaéima 2.Proizvodno-veleprodajna fransiza podrazumijeva odnose u okviru kojih je fransizor proizvodaé, a frangizant je veletrgovina koja robu dalje preraduje ili samo pakira i dalje prodaje maloprodaji 3.Veleprodanjo-maloprodajna fransiza IZBOR FRANSIZE Frangizni aranémani su: -kooperativne fransize -adaptivne fransize -distribucijske teritorijske fransize dnojediniéne fransize “vikejedinitne fransize OSNOVNE KARAKTERISTIKE OBITELISKOG PODUZECA Nas|jedivanje je proces karakteristi¢an za obiteljsko poduzeée- to je ono poduzeée koje je u viasnigtvu obitelji iu kojemu je ukljuéen jedan ili viSe njezinih Elanova. Obiteljsko poduzege nastalo je od dvije komponente- obitelji i poduzeéa koje se medusobno preklapaju iako svaka ima svoje specifitnosti. Primarna funkcija je briga i odgoj svojih @lanova, dok je primama funkcija poduizeéa proizvodnia dobara kojim se zadovoliavaju potrebe kupaca. Cilj obitelji je razvoj svakoga njezina clana. a cilj poduzeéa je profitabilnost i odrZivost. ULOGA | ODNOSI U OBITELM Kada se govori o obiteljskome poduzecu, tada se u prvi plan istigu njegovi utemeliitelji otac ili majka koji su osnovali poduzece koje namjeravaju prenijeti na svoju diecu. Od svih odnosa u obiteljskome biznisu odnosi roditelj-djeca su najosjetljiviji i naineugodnifi Problem se prepoznaje u generacijama. U novije vrijeme razvijeno je savjetovanje. oblikovani seminari i napisane su knjige o ovim odnosima. Trebaju li sinovi i kéeri biti predodredeni za obiteljski biznis? ‘Ovo je temeljno pitanje koje se postavlja pred poduzetnitku obitelj. Prirocina je funkcija da se misli da im je karijera obiteliski biznis. a hoce li to stvarno biti tako ovisi pric ssvega 0 njihovim Zeljama i sklonostima. zatim 0 njihovom talent 1 sposobnostima za vodenje posta PROCES NASLIEDIVANIA Nasljedivanje obiteljskoga poduzesa nije jednokratan éin, To je proces kali traie godinama i kojim se mora dobro upravjati kaka se ne bi dovelo u opasnost dalinji opstanak poduzeéa. Proces nasljedivania obiteljskog poduzeéa sastoji se od sedam faza | Faza predbiznisa- ovo je u nasljedivaniu ti kojoj poencijatno nasliednik veé tijekom svoga djetinjstva dobiva prve spoznaje o tome cime se roditelji bave Sto Zini obiteliski biznis is!ig o 2.Faza uvodenja- ovo je faza u kojoj potencijalni nasljednik dozivijava prva iskustva koja stjeée prije nego S10 poéne djelomisno raditi u obiteljskome poduzeéu. 3.Faza funkcionalnoga uvodenja- u ovoj se fuzi potencijalni nasljednik uvodi u funkeiju {j, Podinje djelovati kao zaposlenik s dijelom radnoga vremena. 4.Funkcionalna faza- ova faza posinje kada potencijalni nasljednik nakon zavrsetka obrazovnoga programa ulazi u zaposlenje s punim radnim veemenom, 5.Napredna fankcionalna faza- 1 ovo} fazi potencijalni nasljednik preuzima menadzerske funkeije i to najprije na prvoj razini menadzmenta. a zalim postupno i na viSim razinama. 6.Rana faza nasljedivanja- u ovo} fazi veé se govori o nasljedniku s obsivom da je on preuzeo funkcije predsjednika ili generalnog menaddera poduzeca 7.Zrela faza nasljedivanja- u ovoj se fazi zavrSava proces nasljedivanja, odnosno prijenosa obiteljskoga poduzeéa s osnivatelja na naslielnika, U njoj nasljednik pastaje stvamno i nominalno vodom poduzeéa P@JAMI VRSTE CIMBENIKA PBSLOVANJA ove Kako bi se poslovni proces mogao izvrsiti potrebno je postojanje zimbenil ato su 1 finaneijski resursi 2.materijalni resursi 3.ljudski resursi 4.informacijski resursi FINANCIJSK! RESURS! predstavijaju novcanu imovinu poduzeéa koja ujedno gin i polazni oblik ulaganja u druge oblike imovine. Ocjena financijskih resursa poduzeéa vr$i se pomocu tazlicitih indikatora od koji sui najpoznatiji ~ odnos duga i glavnice = odnos gotovine i kapitalnih ulaganja = _ eksterni kreditni polozaj poduzes Za svakoga poduzetnika je vazno pitanje jesu li financijski resursi dostupai ili nist Odgovor nije jednoznaéan jer to ovisi o nizu cimbenika medu Kojima su tri | kreditna sposobnost poduzeéa obujam potrebnih financijskih resursa 3.mjere ekonomske politike vlade MATERIJALNI RESURSI su opipliiva i neopipliiva imovina poduzeca koji ono koristi u svomu poslovanju. Razlikuje se: I.opipliiva imovina (pvirodni resursi. nekretnine. oprema te sitovine i materijal). 2.neopipljiva imovina(patenti licence, marke proizvoda osnivatki kapital, goodwill ita |)prirodni resursi predstavljaju dar privode razvoju poduzetnistva, a obuhvacaje priradno bogatstvo, ukljutujuéi anorganske materija. kao Sto su rude i nvinerali. zatim zemlju vodu, zrak, klimu. konfiguraciju tla, geopoliticki polozaj i drugo. Opasnosti koje prijete u slugaju nemarnoga gospodarenja prirodnim resursima vide se npr. u sliedeéem: —Sirenje neplodnoga i zatrovanoga zemiljista, krenje Suma i stalna zagadivania okolisa, -pojava otpadnih tvari svih vrsta, kisele kige, ugliignoga dioksida, i drugih plinova koji se ispuStaju u prirodnu okolinu it. 2) nekretnine su stvari koje se ne mogu prenositi s jednoga mjesta na adane promjene svoju bit. Takvim se prvenstvenc smateiju zemijisia i zurade. Zemliista gine opéi viet 2a obavijanje poslovnoyit process s obzicom da sna njima izgraduju postov i drugi objekti. proizvodnie.Zgrade se razlikuju prema namjeni pa tako posto} -7grade za proizvodnu ili drugu djelatnost -7grade za energetske uredaje ~upravne zgrade -ostale zgrade 3) Oprema je takav oblik materijalnih resursa koji sluze za izvrSenje poslovnoga procesa na otvorenome ili u zatvorenome prostoru. a dine je: -strojevi. -uredaji. transporina sredstva, -alati, modeli i mjemi instrument. -inventar 4)Sirovine i materijal Gin glavni sastojak proizvoda i odreduju njegova bitna svojstva Sirovine su tvari uzete iz prirode. a dolaze u promet u sirovom, nepromijenjenom ili vrlo malo razlititom stanju (rude. ugljen. nafta. Zito i sl.) Materijal predstavlja tvari koje su barem veé jednom obradene. Razlikuju se: -osnovni materijal -pomogni materijal -gorivo -neodvojiva ambalaza 5)Licenca predstavlja ugovoreno pravo djefomitne ili potpune uporabe izuma, Ziga. uzorka, distribucijske mreze i sl 6)Patent predstavlja ispravu koju izdaje nadleZni organ na osnovi prijave pronalazata i njegova pravnog sljednika radi zagtite novoga i industrijskim putem primjenjivoge pronalaska. 7) Marka proizvoda predstavija ime ili znak kojim proizvoda¢ ili trgovac oznagava svoj proizvod kada ga pusta na trZiSte. 8)Osnivacki kapital predstavlia iznos kapitala koji je potreban za osnivanje i pogetak rada poduzeca. 9)Goodwill predstavija razliku izmedu vrijednosti peduzeéa na tr2i8tu dionica v odredenome vremenu i njezine ra¢unovodstveno utvrdene vrijednosti neto imovine. UPORABA RASP@L®ZIVII RESURSA Osnovno nadelo uspjeSnog poduzetnisiva je sa Sto manje raspolozivih materijalnih f financijskih resursa ostvariti $to veci profit. Kao pokazatelj uspjesnasti uporabe ovih resursa koristi se pokazatej pringsa na upotrebljenu imovinn dabstdh (eke) slopg, < Pa tench men oo Stopa prinosa pokazuje koliko se jedinica dobitka ostvaruje na 100 jedinica imovine poduzeéa. Svaki poduzetnik te2i da mu ova stopa bude Sto vi8a, a to znati da sa Sto manie imovine ostvari Sto veéi dobitak. To on mods posti¢i na 3 nadin. « to su: |-poveéanjem dobitka 2.smanjenjem ukupne imovine 3.kombinirano f. istodobnim povecanjem dobitka i sinanjenjem imovine potrebne za ostvarenje toga dobitka POJAMI VRSTE RESURSA Ljudski resursi. judi. kadrovi predstavljaju Zivi Zimbenik organizacije poduzeca svojim znanjem. vjeStinarna. sposobnostina i kreativnosti danas najvise doprinasi ostvarenje ciljeva poduzeea Postoje dvije vrste Lajetesni rad ova, ii saTjelesni rad sastoji se u obavijanju razlizitih proizvodnih operacija, pokretima ruku, nogu i tijela uz naizmjeniéno stezanje i popustanje mi8iéa. Umni rad u gospodarstvu javlja kao inventivni rad. menadzerski rad i poduzetni¢ki rad. Inventivni rad predstavija takvu vestu rada koju karakterizira kreacija, stvaralastvo. otkrige, novo znanje. Poduzetnigki rad kombiniat ¢e éinitelie proizvodnje kako bi se neki pronalazak ‘materijalizirao Menadéerski rad koji planira. organizira. vodi i kontrolira odvijanje procesa pretvai pronalaska u materijalno dobro i njegovo plasiranie kupcu. KOMBINIRANIE CIMBENIKA PROIZVODNIE predstavija postupak uspostavijanja optimalnih kvantitativnih i kvalitativnih odnosa izmedu financijskih, materijelnih i udskih resursa, Kombiniranje gimbenika proizvodnie s radnom procesu S toga se stajalista obi&no cazlikuju dvije osnovne vrste radnih procesa i to: 1 radni procesi s preteZnim udjelom fiudskih resursa (radno intenzivni) 2,radni procesi s preteznim udjelom Ijudskih resursa (kapitalno-intenzivni resursi) Radni procesi s preteznim udjelom materijalnih resursa su takvi radni procesi w kojima poduzetnik s mnogo materijalnih resursa. a malo ljudskoga rada moze uspjeSno organizirati poslovni pothvat. Takvi se radni procesi obiéno nazivaju kapitalno intenzivnim procesima, a u koje obigno spadaju proizvodnja elektricne energie. proizvodnja sirova Zeljeza, proizvodnja nafte, proizvodnja umjetnih gnojive. KOMBINIRANJE CIMBENIKA PROIZVODNIE S ASPEKTA NACINA PROVEDBE OVOGA KOMBINIRANJA. Kombiniranje gimbenika proizvocinje moguée je provesti na tri osnovna nagina, a to su: -obrtnigki (zanatski) nagin -tvori¢ki (radioni¢ki) nagin -lanéani nagin Obrinigki nagin kombiniranja éimbenika proizvodnje obiljezave nizak stupanj udje! materijalnih resursa i odsustvo podjele rada, tako da pojedinac obavlia sve ili vise radnih operacija. Ovakav nagin kombinacije cimbenika proizvodnje ima opravdinje onda kuda Je kupac spreman platiti relativno visoku eijenu, a to znaéi da se radi 0 proizvodlina ko} mogu zadovoljiti pojedinaéni ukus. ‘Tvornicki (radionigki) natin kombiniranja cimbenika proizvodnje obiljezava vi8i stupanj udjela kapitala i postojanje podjele rada izmedu zapostenih. S obzirom na to da proizvodi mogu biti jednostavni i slo2eni, te se i tvorni¢ka proizvodnja dijeli na linearnu i slozenu tvornicku proizvodnju. Linearna tvorniéka proizvodnja karakleristigna je po tome S10 se proces rada odvija tako da sirovina prolazi sve operacije redom dok se ne dobije finalni proizvod, pri Gemu se svaka faza tog procesa odvija u posebnoj radionici. Slozenu tvorni¢ku proizvodnju karakterizira proizvodnja vise dijelova jednoga proizvoda svakoga od njih u posebnoj radionici i montaza svib njih u cjelinn proizvoda, Lanéani nagin proizvodnje predstavlja vi8i stupanj sloZene twomigke proizvodnje kojega karakterizira Kontinuiranost radnoga procesa. To znaéi da izmedu dvije operaeije koje se odvija na sirovinama i materijalir anja kta udjela svakoga od njih nema staan. ake sto fe sla) (vomicko} proizwognjf. neve proces tege dalje bilo na automatiziran nadin bilo post 490 are KOMBINACHE CIMBENIKA PROIZVODNIE S ASPEKTA REZULTATA TOGA KOMBINIRANIA Kombiniranje ¢imbenika proizvodnje s aspekta rezultata toga kombiniranja moguée je provesti tako da se razlikuju: -pojedinaéna proizvodnja -Koliinska proizvodnja, koja inode biti: serijska i masovna Pojedinaéna proizvodnja je takav tip proizvodnje koji karakterizira izrada relativno male koligine razl proizvoda ili pak izrada istovrsnih proizvoda, ali svakoya za sebe, komad po komad. Koliéinska proizvodnja takav je tip proizvodnje koju karakterizira izrada vece koligine istovrsnih proizvoda u seriji ili masovno. Stoga se i razlikuju 2 tipa koliginske proizvocinje ~ serijska i masovna. Serijska proizvodnja karakteristiéna je po tome to se istodobno proizvodi odredeni broj istovrsnih proizvoda, a kombiniranje se proizvodnih éimbenika vrSi onoliko puta koliko ima tih serija. Broj jedinicu proizvoda u seriji moze biti razlidit. pa se stoga i razlikuje maloserijska i velikoserijsk proizvodnja. Masovna proizvodnja takav je tip proizvodnje koju karakterizira kontinuirani naéin proizvodnje velikoga broja nekoga proizvoda. ZAKONITOSTI KOMBINIRANJA CIMBENIKA PROIZVODNIE, 1.zakon minimuma govori da je zu proizvodnju odredene koligine proizvoda potrebno uloziti makar minimalnu koliginu éimbenika proizvodnje. Izostane li ulaganje minimalne. koligine jednoga od tih cimbenika onda je besmisteno ulaganje ostalih. 2.zakon minimuma govori da za odredenu proizvodnju postoji i maksimum ulaganja Gimbenika proizvodnje preko kojega nema koristi igi jer ée to biti samo rasipanje Eimbenika proizvodnje. Razlikuju se dvije vrste maksimuma: |.relativni- odnosi se na ulaganja jednoga cimbenika u odnosu na druge gimbenike 2.apsolutni- €ini granicu ulagania pojedinih ¢imbenika proizvodnje koju ni u.kojem sluéaju nije moguée preéi 3.zakon optimuma- govori da izmedu donje granice i gornje granice postoji i granica najpovolinijega odnosa izmedu ulaganja Cinitelja proizvodnje i rezultat toga ulaganja 4.zakon rastuéeg prinosa- govori da za odreenu proizvodnju nekoga proizvoda dodatnim ulaganjem éimbenika proizvodnje rezultat tih ulaganja raste br2e od samih ulaganja. 5.zakon opadajuéeg prinosa suprotno od zakona rastuéeg prinosa govori da za cdredenu proizvodnju nekog proizvoda dodatnim ulaganjem Cinitelia proizvodnje rezultat tih ulaganja raste sporije od samih ulaganja. 6.zakon supstitucije govori da se za proizvodnju nekoga proizvoda moze izviSiti zarnjena Jednih nekim drugim cimbenicima proizvodnje kako bi se pojeftinila proizvodnja. POJAM I SADRZAJ POSLOVNOG PROCESA Pod poslovnim procesom podrazuinijeva se niz aktivnosti izvesenjem kojih se provodi inputa u outpute radi zadovoljenia potreba kupaca. Postoje 3 poslovea procesa: |.sredignji procesi 2.procesi potpore —_ 3.menad?ment procesi Sredignji procesi usmjereni su na zadovoljavanje potreba kupaca s ciljem da to ugine na najbolji moguéi naéin. Procesi potpore su oni kojima se zadovoljavaju interne potrebe: potrebe proizvodnje i zapostenih. Mena ocesi poveruju procese i sredignie procese u jedinstvenu cjelinu- poslovni proces, Qvisno o djelatnosti u kejoj se obavijaju sredignji procesi moguée je rvzlikovati: proizvodne i usluzne procese. Proizvodni su oni 20procesi rezultat kojih je opipljiv proizvod, dok su usiuzni oni rezultat koji nije opipliiv proizvod veé usluga, Postoji Sest temeljnit funkcijskih skupina aktivnosti: -oblikovanje proizvoda -proizvodnja -prodaja -raéunovodstvo poslovnog process -financije @PRIKUPLIANJE IDEJA ‘Osnovne skupine izvora ideja su: Artiste -specijalne institucije -publikacije -reklama i ekonomska propaganda -sajmovi, izlozbe ish. -potencijalni poduzetnik, njegova obitelj, prijatelji i poznanici 2 VOBLIKOVANJE PROIZVODA/USLUGA Oblikovanje proizvoda u proizvodnom poduzeéu obigno polazi kroz éetiri osnovne faze i to: List vanje 3.procjenjivanje ideja i proizvoda 4-konstruiranje Istrazivanje predstavlja proudavanje i procienjivanje ideja za novi proizvod ili usaveSavanje postojecega Projektiranje proizvoda postupak je u kojemu se izradom odgovarajuée dokumentacije definiraju svi potrebni partneri dotignog proizvoda- izgled, dimenzije. struktura i funkcionalnost sjenjivanje projekta provodi se iako da se projektno sjeSenje usporeduje s drugim rjeSenjima kako bi se utvrdile njegove prednosti, odnosno manjkavosti, te u krajnjoj lini pribvatilo ili odbacilo. Ocjenjivanje se provodi polazeéi od éetiri osnovne skupine zahtjeva, a to su: LLestetski zahtjevi 2.tehniski zahtjevi 3.ekoloski zahtjevi 4.ekonomski zahtjevi cep TESTIRANJE PROIZVODA/USI-UGA predstavlja postupak ispitivanja odredenog proizvoda radi njegova isprobavanja. kontrole odredenih svojstava i dobivanja odredenih informacija u djelovanju proizvoda na potrosata. Prema tome. postupak testiranja proizvoda obuhvaéa sljedeée osnovne tape: -definiranje elemenata za testiranje -testiranje dizajna proizvoda -utvidivanje stavova i sklonosti potrosaéa ~testiranje pakiranja -testiranje cijene -testiranje stavova posrednikaOy -testiranje efikasnosti propagande i prodajne promocije, metoda prodaje i postprodajnih servisa, Metode testiranja su: laboratorijski testovi- proizvod se ispituje u laboratorijskim uvjetima rada, u odredeno vrijeme na odredenom mjestu. -uporabni testovi provode se najéesée rako da se proizvod predaje na upotrebw. kuéanstvima, uz odgovarajuée upute o nainu uporabe i ocjenjivanja -blind test rabi se u onome sluéaju kada ispitaniku nije poznata marka proizvoda Sto ga ocjenjuje, pa to omoguéuje objektivnost testiranja -usporedni monadicki test rabi se u onome sluéaju kada se istodobno ispituju dva ili vise proizvoda, iste ili razligite marke -sintetski test ispituje preferencije odredenoga proizvoda uzetoga u cjelini -analitigki test ispituje reakcije potrosaéa na pojedina obiljedja proizvoda OPERATIKA predstavija takav skup aktivnosti koje su usmjerene na konverziju i transformaciju inputa u outpute u odredenoj kolidini i kvaliteti u odredenorn vremenu i s najmanjim troSkovima. Stoga ona mora dati odgovor na Sest kljunih pitanja. kao Sto su: 1 Sto ée se proizvoditi? 2.Koliko ée se proizvoditi? 3.Kada ée se proizvoditi? 4.Cime ée se proizvoditi? 5.Gdje ée se proizvoditi? 6.Kako €e se proizvoditi? Operatika obubvaéa sljedeée skupine aktivnosti: izbor tehnologije izbor lokacije i raspored opreme planiranje proizvodnje planiranje potreba materijala planiranje raspolozivih kapaciteta 6._neposredna proizvodnja IZBOR L@KACHUE Sys Pri izboru lokacije poduzetnik treba odluciti na kojemu konkretnom mjestu izgraditi poduzeée ili njegov dio. Kako bi se osigurata takva odluka u analizu se moraju uzcti dvije skupine Cimbenika a to su: 1. ekonomsko-zemljopisni éimbenici (Cimbenici sire lokacije 2. tehniéko-topoloski cimbenici (Zimbenici uze lokacije)- lzabrati lokaciju u Sirem smislu znaCi izabrati kraj u kojem ée se izbor determiniraju neekonomski i ekonomski Gimbenici. Neekonomski Cimbenici koji determiniraju Siru lokaciju najéekee se javijaju kao’ -drustveno-politigki -vojno-strategijski Drustveno-politi¢ki éimbenici naj stanovni8tva. Vojno-strategijski dimbenici mogu. npr. zahtijevati da se neki abjekt smjesti dublie u uunutrasijost zemlje. da s drugo. aditi objekt. Taj ¢ tetiraju probleme zdravlja i sigurnosti udalji od vecih naseljenih mjesta, od prometnih évorova i0 Ekonomski gimbenici koji determiniraju Sire lokaciju najéesée se odnose na: “tr2iste -sirovine -energiju -liudske resurse -prijevoz Tek nakon Sto je izvrSena analicss sas eduih Cinbeniica, «e izveSen izbor Sive !y!ne, pristupa se izboru ude lokacije. (J tu se serhu provodi analiza tehni¢ko-topoiotk: Eimbenika koji utjesu na to da se objekt locira na konkrettiom prostoru. Ti su slicchenici sljedeéi: -priroda zemljista ina industrijske vode i vode za pice -blizina radioni¢koga naselja i moguénost podizanja takvoga naselja kao i moguénost opskrbljivanja zapostenih iz neposredne okaline -blizina mreze javnog prometa -moguénost prosirenja poduzeéa 11 niegovom buduéem: razvoju PLANIRANJE POTREBNIH KAPACITETA QVO Pod kapacitetom se podrazumijeva sposobnost opreme da u jedinici vremena preizvede odredenu koliginu udinka. Razlikule se § vista kapacit o J.maksimalni ili ugradeni kapacitct- spc:.obnost opreme da proizver'e najvedu butié utinka 2.minimalni kapaciter izrazava najsiaanju koli¢inu wéink jedinici vremena 3.radni kapacitet onaj je Kapavitet Koji stvarny stoy' na raspolaganit -zimajeei w nbs gubitke u radu opreme 4.optimalni kapacitet moze 92 "vor sehuigkoga i s ekonomskoga siajalis. 5 tehnickoga stajalidta to je najpo vie‘ siapeni cyelovanja opreme. » s ekonomskoe Stajali3ta to je onaj obujam proizycxtnje pi kojemu sv nainidi tro8kovi po iedinv proizvoda. S.ostvareni kapaciteti ZALIHE I NIIHOVE VRSTE Qe Zalihe mogu angazirati velikt: kolicing Fincneijskih ssdstava te na ta} nagin vtiecati profitabilnost poslovanja. Cilj uravijanje zaliltama je minimiziranje obyyma i yeenes angaémana financijskih stedstava v zalihame Veste zaliha: -nedovoline -prekomjerne -normalne -prosjegne zalihe : Nedovoljie zalihe su zalihe ispes "e%jualeh jisoreha noduzeéa. te uvjetuja isch “ve procesu proizvodnic Prekomijerne zalihe su iznad nniatiait poteeba, te ang.viraju prevelike holisis novéanog kapitala i dovodde uy tiniv Sloversiiast podtizeéa Normatne zalihe su one koje zeehoveljavaiy potrehe poduzeéa a krece se tema nedovoljnih i prekomjernih zalihe koju oprema moze areieve seU tom se rasponu razlikuju tri veste ovih zaliha, a to su: J,minimalne zalihe 2.maksimalne zalihe 3.optimalne zalihe Prosjedne zalihe ine prosjek stanja zaliha tijekom godine MET@BE UPRAVLIANJA ZALIHAMA OVO Za upravljanje zalihama razvijene su razlicite metode i tehnike, od kojih su najpoznatije sljedege tri -ekonomigna koli8ina narud2be -planiranje potreba materijala -upravo na vrijeme Ekonomska koligina narudZbe predstavija tehniku upravijanja najniZe troskove narudabe. Prilikom narudivanja materijala w temeljna pitanja: 1. Koju bi koliginu trebalo naruéiti 2. Kada bi narudzbu trebalo plasirati Koligina koju treba narutiti povezana je s veliginom narudzbe, a ova s tro8kovima narudzbe. Sto je narudzba veéa ti su troskovi narudZbe manji, ali zato su troSkovi skladistenja veéi. Vrijeme narudZbe ukazuje na to koliko se zalihe zadr2avaju u skladi8t. Velike narudzbe zadrZavaju materijal dulje u skladistu pa su troskovi skladistenja veéi dok male uéestale narudZbe minimiziraju troskove skladiStenja, ali zato maksimiziraju troSkove narud2bi. Upravijanje zalihama se u ovome sluéaju svodi na iznalazenje one veligine narud’be koja ée minimizirati obje skupine troskova- troskove narutivanja i troskove skladistenja Planiranje potreba materijala predstavija raéunalni sustav za upravljanje proizvodnjom oblikovan radi osiguranja efikasnosti upravijanja materijalima i kontrolu zaliha. Razlikuje se vige tipova ovih sustava, od kojih se tri najée8ce javijaju u praksi. a to su: -sustav kontrole zaliha -sustav planiranja proizvodnje i zaliha -sustav planiranja proizvodnih resursa Upravo na vrijeme temelji se na postavei da se u nabavi. proizvodnji i distribuciji pribavi ne8to samo uw ono} Koligini i samo onda kada je to upravo potrebno. Razlikuju se dva oblika JIT sustava i to’ [ sinkronizirana proizvodnja 2.kanban sustav Sinkronizirana proizvodnja podrazumijeva takav proizvodni proces kojemu postoji puna uskladenost proizvodnoga procesa s drugim radnim procesima ukljuivsi i isporuke inputa, te da se teorijski proizvodnja odvija bez skladista i zaliha, Kanban sustav temelji se na naéelu samoposluzivanja na svim stupnjevima proizvodnie. ISTRAZIVANJE MARKETINGA Marketing predstavlja skup aktivnosti kojima je cilj planiranje. odredivanie cijena, promoviranje i distribucija proizvoda ili usluga u skladu sa Zeljama sadaénjih i buducih kupaca. IstraZivanje marketinga se sastoji od éetiri koraka Lodredivanje potreba za éinjenicama 2.pronalazenje éinjenic 3.analiziranje Cinjenica {ihama koja osigurava k se postavljaju dva4.poduzimanje akcija Odredivanje potreba za éinjenicama Prvi korak u marketinSkom istrazivanju usmjeren je na poticanje pravih pitanja kao 3to su: -priroda proizvoda -priroda tréista -veliginaiizgled trzista —-cijene -proizvodnja -konkurencija -marketing Pronalazenje éinjenica jedno je od specifitnih pitanja maloga pouzeéa. Dok velika poduzeéa imaju razvijene odijele za marketingka istrazivanja, dotle malo poduzeée ne moze zaposliti niti jednoga struénjaka za marketinska istrazivanja, Analiza éinjenica ima za cilj da sve prikupljene podatke obradi na adekvatan nagin kako bi poduzetnik mogao dogi do odgovora na pitanje na koji segment trZi8ta ciljati. Kako bi dobio taj odgovor. prikupljeni podaci se mogu kategorizirati u Cetiri skupine: -timbenici koji se odnose na proizvod -timbenici koji se odnose na zemiljopisne karakteristike imbenici koji se odnose na psihografske karakteristike ~timbenici koji se odnose na demografske karakteristike Poduzimanje akcije- nakon sto je identificirao tr2i8ni segment na koji ée usredototiti svoje akcije, poduzetnik mora odlutiti kako najbolje steéi nove i zadr2ati stare kupce, ELEMENTI MARKETINGA. Elemente marketinga dine éetiri kljuéna elementa: -proizvod -cijena - distribueija - promocija Proizvod se moze definirati kao skup fizi¢kih, usluZnih i simbolitkih obiljedja od kojih se oBekuje da kupeu pruze zadovolstvo odnosno upotrebnu vrijednost. Najvaznija obiliez} proizvoda: dizajn -kvaliteta -marka -funkcionalnost -pakiranje -jamstvo i postprodajni servisi Cijena proizvoda je brojéani izraz koligine novea koju treba platiti za jedinicu nekog proizvoda, usluge prilikom kupovine. Tri su temeljna natina odredivanja cijena: Ltro8kovi plus dobit 2.ponuda i potraznja 3.prodajna cijena trziSnih lidera Odredivanje cijena novih proizvoda moze biti problem s obzirom da suvige visoka cijen moze dovesti do neuspjeha na trZistu, a suvise niska cijena moze dovesti do nepotrebnih gubitaka, U ovom sluéaju mogu se primijeniti dvije varijante cijena |.cijena pobiranja vrhnja- odreduije se na temelju onoga Sto kupac moze platiti pa se na taj nagin esto dolazi do visokih profita 2.penetracijska cijena- cijena koju poduzetnik odreduje na niskoj pogetnoj razini kako bi Sto prije pridobio kupce odnosno kako bi se Sto prije infiltrirao na tr2i8tu 3.distribucija predstavija skup aktivnosti usmjerenih na izbor kanala prodaje kako i Euvanja i dotura proizvoda od proizvodata do potrosacaSastoji se od dva podrugja: -izbor kanala distribucije -fizicka distribucija Izbor kanala distribucije predstavlja proces odluéivanja o tome hoée li se i koliko faza distribucije upotrebljavati kako bi se proizvod dostavio do potrosaéa. Fiziéka distribucija predstavija skup aktivnosti usmjerenih na efikasno pokretanje gotovih proizvoda od zavr8etka proizvodnje do potrogaéa. Obuhvaéa skladi8tenje, transport, opremu i kontrolu zaliha. Skladi8tenje je vazan element fizidke distribucije, a ima dvi vaine funkcije i to: -Suvanje -pokretanje materijalnin vrijednosti Funkcija Guvanja ima zadatak osigurati adekvatno odrZavanje zaliha u skladu sa zahtjevima tr2ista s time da se osiguraju minimalni trogkovi zaliha i puna sigurnost ‘opskrbe kupaca. Funkeija pokretanja materijalnih vrijednosti u skladi8tu sastoji se od prijema. manipulacije, sortiranja i kompletiranja narud2bi, te otpreme. Transport ima zadatak proizvode dostaviti do potrosaéa. Otprema ima zadatak pripremiti proizvod za prijevoz, ukljuéiv8i pakiranje, ispostavljanje i prikupljanje potrebne dokumentacije za prijevoz, odabiranje prijevoznika, transportnih putova i stedstava, te obavljanje ostalih poslova sve do predaje proizvoda prijevozniku. Kontrola zaliha ima zadatak osigurati nesmetani proces proizvodnje i zadovaljenje potraznje za proizvodima. 4,Promocija ima za cilj informiranje, prodaju i unapredenje prodaje proizvodsa ili usluga. Tri su osnovna oblika promocije: ~-prodaja -prodajna promocija -oglaSavanje, publicitet i odnosi s javnosés KONTROLA MARKETINGA usmierena je na osiguranje efektivnog izvrSenja marketin8kih operacija. U tu se svrhu koriste Getiri vrste marketing kontrole: | kontrola godignjeg plana 2.kontrola profitabilnosti 3.kontrola djelotvornosti 4.startegijska kontrola Kontrola godisnjeg plana ima za cilj utvrditi ostvaruju li se godignji zadatci prodaje izrazeni u obliku obujma prodaje, profita i drugoga. U tu se svrhu uporabljuju sliedece metode: 1 analiza prodaje 2.analiza tr2i8nog udjela 3.analiza troskova marketinga u odnosu prema prodaji 4,financijska analiza S.pracenje kupaca Kontrola profitabilnosti ima za cilj utvediti profitabilnost raziigitih proizvoda. podrugja prodaje, skupina kupaca. kanala prodaje i drugih relevantnih veligina. U tu je syrhu neophodno najprije identificirati vrijednost prodaje. neto profit i troskove marketinga po vrstama. Zatim se ti tro8kovi rasporeduju po funkcijskim jedinicama marketinga. Ovako utvrdleni troSkovi marketinga alociraju s prema odabranim osnovicama za izabrane jedinice marketinga da bi se konagno utvrdili dobitei za svaku od tih.3.Kontrola uspjesnosti ima za cilj utvediti mode li se uspjeénim aktivnostima marketinga poboljSati profitabilnost poduzeéa. Da bi se dobio odgovor na ta pitanja, potrebno je pratiti vige kljugnih pokazatelja uspjeSnosti marketinga 4.Stragtegijska kontrola ima za cilj periodigno preispitivati ukupni pristup tréi8tu sluzedi se ocjenom efektivnosti marketinga i marketing provjerom FINANCUE ‘v2 4 Planiranje potreba za financijskim resursima: 4 | priroda potrebnih financijskih resursa Za poslovanje svakoga poduzeéa, a posebice onoga koje se tek osniva, potrebni su odredeni financijski resursi, visina i struktura kojih ovisi o obujmu i vrsti posla.. U svakome ée sluéaju nastati potreba za njihovim ulaganjem u sljedeée vidove: Ltekuéu aktive 2.stalnu aktivu 3.promidzbu 4.osobne izdatke 4 2.Proraéun ukupnih potreba za financiranjem stalne aktive- polazi od utvrdenih potreba 22 pojedinom vrstom i koliginom svakoga pojavnog oblika ova aktive koju sada treba kazati vrijednosno. Osnovica za ovo je kupovina ili faktura cijena svakoga pojedinog oblika stalne aktive na koju se dodaju: -carine i druge uvozne dadabine u sluéaju uvoza -tro8kovi osiguranja -transportni troskovi -troskovi montaze -ostali ovisni troskovi nabave Nakon Sto su utvrdene ukupne financijske potrebe za stalnom aktivom potrebno je izradit: | terminski plan izgradnje 2.plan dinamike ulaganja 3.plan dinamike plaéanja * 3.Proraéun potreba za financiranjem tekuée aktive- novae potreban za financiranje tekuée aktive koji ée se angazirati tijekom goctine u ostvarenje nekoga posla neée biti potreban u cjelini odnosno na potetku samoga posta Koliko ée novea trebati ovisi 1. 0 obujmu, asortimanu i vrijednosti proizvodnje, odnosno prodaje 2. 0 koeficijentu obrtaja pojedinih vesta tekuée aktive sUTYRBIVANJE IZV@RA POTRBINH FINANCIJSKIH RESURSA Sc Vise je tih izvora, a svi se oni mogu svrstati u dvije osnovne skupine: | vlastiti 2vori financiranja- su oni izvori kojima se ne stvaraju duzni¢ki odnosi. t Poduzetnik ta sredstva nije duzan vratiti onako kako bi to uéinio kad bi dobio kredit od banke Razlikuju se nekoliko izvora vlastis | osobna ustedevina 2rodbina i prijatelji 3.bogate osobe 4.tr2iSte vrijednosnih papira S.ulagati financiranja2.Tudi izvori financiranja su oni kod kojih poduzetnik dolazi posudbom. Ova se posudba ne odnosi iskijugivo na gotovinu, veé i na nekretnine, robu, prava i dr. Osnovni tudi izvori financiranja najéesée su: l.osobe 2.komercijne banke 3.drzavi fondovi 4.dobavijagi S.leasing tvrtke UTVRDIVANJE OBVEZA PREMA IZVORIMA FINANCIJSKIH RESURSA. Obraéun anuiteta obitno se vr8i na jedan od dva navina, a to su: Ina temelju jednakih anuiteta 2.na temelju jednakih otplata ANALIZA EKONOMSKE OPRAVDANOST! POKERTANJA NOVOGA POSLA 1) osnove za analizu ekonomske opravdanosti pokretanja novoga posla Pro-forma informacijska izvjeSéa, a to su: |, pro-forma bilanca 2.pro-forma izvje8ée o dobitku i gubitku 3. pro-forma proraéun toka gotovine 2) Ocjena ekonomske opravdanosti novoga posla Dvije osnovne skupine: | .tradicionalne metode 2.suvremene metode Tradicionalne metode ocjene ekonomske opravdanosti zasnivanja novoga posla, kao 3to im sam naziv govori, starije su metode ranije razvijene, jednostavnije su ali zato i manje pouzdane. Obiéno se razlikuju dvije ove metode, a to su: |.metoda vremena povrata je takva metoda ocjene ekonomske opravdanosti zasnivanja novoga posta kojom se utvrduje vremensko razdoblje u kojemu ée ulozena financijska sredstva biti vraéena. ‘2.metoda stope povrata kapitala je takva metoda ocjene ekonomske opravdanosti zasnivanja novoga posla kojom se utvrduje koliko sto jedinica uloZenog kapitala donosi prosjeéno godignje jedinica profita. To se utvrduje iz: Suvremene metode ocjene ekonomske opravdanosti zasnivanja novoga posla. kao to im i naziv govori, novijeg su datuma, slozenijega su karaktera, ali su zato pouzdanije. Obiéno se razlikuju dvije ove metode: J.metoda neto sadasnje vrijednosti je takva metoda ocjene ekonomske opravdanosti zasnivanja novoga posta koja ima za cilj utvrditi ukupan efekt posta u gitavome. njegovom ekonomskom vijeku, 2.metoda interne stope povrata takva je metoda ocjene ekonomske opravdanosti zasnivanja novoga posla kojoj je cilj utvrditi prihvatljivu internu stopu povrata. 3.Analiza osjetljivosti ulaganja u novi posao Dva su posebno vazna pokazatelja: | minimalno prihvatljiv stupanj uporabe kapaciteta 2.elastitnost cijena proizvoda/usluga na trZistuwe ¢ BUDZETIRANJE je proces istrazivanja seta planiranih aktivnosti za plansko razdoblje w numeriékim izrazima, a proragun se tretira kao plan izragen u numeriékim terminima, Razlidite klasifikacije vrsta proraéuna: |.vrste proraéuna s obzirom na proraéunsko razdoblie -godi8nji proraéun -proraéun kapitalnih izdataka -neprekidan proraéun 2.Veste proraéuna s obzirom na obuhvat razine aktivnosti -proragun poduzeéa -proratun dijelova poduzeéa 3V ste proraéuna s obzirom na njihov sadrzaj- s obzirom na sadrZaj obigno se razlikuje glavni proraéun od pojedinagnih proraéuna koji su izravno ii neizravno sastavni dio glavnoga proraguna. 4.Vrste proraguna s obzirom na naéin izrazavanja proraéunskih veligina S obzirom na nain izrazavanja veligina u proraéuna se obiéno razlikuju dvije vrste proraguna: L.vrijednosno izradeni proraéuni 2.maturalno izrazeni proraéuni Moguénost dvojake proraéunske kontrole: | proraéunska kontrola tekuéih aktivnosti 2.proraéunska kontrola ostvarenih rezultata aVRSTETROSKOVA = Sus L priroda (podrijetlo) troskova 2.promjena razine aktivnosti 3 nositelji troskova 4.mjesta troskova S.uloga u banci TROSKOVI PO NJIHOVOJ PRIRODI polazi od podrijetta troskova. Ove troskove obigno ine sljedede vrste: troskovi materijala (tro8kovi sirovina, materijala, energije. rezervnih dijelova itd.) two8kovi usluga(troskovi sajma, zakupnine. troskovi reklame) troskovi radne snage (neto place zaposlenih. porezi i doprinosi na place) amortizacija (amortizacija mat. ! nemat. Imovine) 5. troskovi financiranja TROSKOVI U ODNOSU NA PROMIENU RAZINE AKTIVNOSTI tj. U odnosu na promjenu opsega proizvodnie troSkovi se dijele na: | fiksne (stalne) 2.vatijabitne(promjenjive) 3.mijeSane troskove TROSKOVI PREMA NOSITELJIMA TROSKOVA Razlikuju se dvije viste nositelja troskova: | interni nositelji ro8kova predstavljaju one proizvode i usluge koji se promedu izmedu dijelova poduzeéa te u krajnjoj liniji terete finalne nositelje troskova 2.finalni nositelji tsoSkova predstavljaju one proizvode i usluge koji su namijenjeni prodaji na vanjskome tr2istu peene 20jose S aspekta nositelja troskova razlikuju se: | izravni (direktni) tro8kovi su oni tro8kovi koji od samoga posetka i u tijeku proizvodnje terete odredenoga nositelja troska s obzirom da je poznato na koga se odnose Dva su glavna izravna troska i to: -tro8kovi izravnog materijala -tro8kovi izravnoga rada 2.neizravni troskovi su oni troskovi koji ne terete izravno bilo koji proizvod ili uslugu pa se 5 toga i ne mogu pratiti po nositeljima troskova, nego po mjestima troskova. Stoga se nazivaju i opéim troskovima. Razlikuju se dvije vrste ovih troskova i to: L.neizravni proizvodni troskovi 2.neizravni neproizvodni trokovi TROSKOVI PREMA MJESTIMA TROSKOVA Razlikujemo: Lmjesta troskova u proizvodnji ili neproizvodna mjesta troskova 2.mjesta troskova izvan proizvodnje ili neproizvodna mjesta troskova S obzirom na ova mjesta troskova i ukupni se tro8kovi dijele na: 1 troskove proizvodnje 2.neproizvodne troskove TROSKOVI PREMA NJIHOVOJ ULOZI U BILANCI Prema ulozi u banci troskovi se dijele naz l.uskladistive 2neuskladistive troskove KALKULACUA ima dvojako znatenje- s jedne strane predstavlja postupak kojim se izraéunavaju cijene, as druge ona predstavlja i rezultat tog postupka S aspekta cijene koja se izraéunava razlikuje se kalkulacija cijene koStanja, kalkulacija nabayne cijene, kalkulacija prodajne cijene i druge. Struktura kalkulacije sastoji se od nekoliko elementa koji ovise o vrsti cijene koja se izuéava, Elementi kalkulacije prodajne cijene: L.troskovi izravnog materijala 2.tro8kovi izravnog rada 3.amortizacija S.opéi troskovi uprave i prodaje I. cijena ko8tanja 6.dobitak. gubitak i I]. Prodajna cijena bez poreza T.porez na dodanu vrijednost III, Prodaina cijena VRSTE KALKULACHE Prema vremenu izrade kalkulacije razlikujemo: | prethodna kalkulacija ili pretkalkulacija ona vista kalkulacije koja se izraduje prije potetka izrade udinka. Mode biti iskustvena ili tehnigka 2.neknadna ili obraéunska kalkulacija je ona kalkulacija koja se izraduje nakon zavrSetka proizvodnje i pokazuje koliko stvarno kosta dotigni proizvod. METODE KALKULACHJE Postoje razligite metode kalkulacije od kojih su najpoznatije dvije Lmetoda zahva¢anja punih troskova 2.metoda zahvaéanja nepunih tro8kova_ Metoda zahvaéanja punih troSkova- abiéno se razlikuju dvije skupine ovih metoda:| diobene kalkulacije 2.dodatne kalkulacije Razlikuje se vige vrsta diobene kalkulacije, ato su a)opéi oblici diobene kalkulacije u koje spadaju: -jednostavna diobena kalkulacija -slogena diobena kalkulacija b)posebni oblici diobene kalkulacije u koji spadaju: -kalkulacija ekvivalentnih brojeva -kalkulacija vezanih proizvoda Razlikuju se dva tipa dodatne kalkulacije ito: -sumama dodatna kalkulacija -diferencirana dodatna kalkula Metoda zahvatanja nepunih troskova- razlikujemo: -metoda izravnih troskova -metoda marginalnih troskova Pod metodom izravnih tro’kova podrazumijevamo: -troSkovi materijala izrade -tro8kovi plaéa izrade -tro8kovi izravnih stranih usluga -varijabilni dio opéih troskova euZjPOSLOVNI REZULTAT. U obraéunu postovnog uspjeha ko Lizvje8éa 0 dobitku i gubitku 2bilnca 3.tok gotovine IZVJESCE O DOBITKU | GUBITKL sumira prodaju poduzeéa u odredenome razdoblju prikazujuéi s jedne strane prihode, as druge troskove. Tri su temeljne veligine koje sadrii svako izvjesée o dobitku i gubitku, a to su: L.prihodi 2.rashodi 3.dobitak-gubitak PRIHODI- predstavijaju ukupnu koliginu novea koju poduzetnik ostvari prodajom proizvoda i usluga na tr2istu. ili pak na neki drugi nadin. Obigno se razlikuju tri pojavna oblika prihoda koja ostvaruju mala poduzeéa. a to su: -prihodi iz osnovne djelatnosti -prihodi iz drugih aktivnosti izvanredni prihodi RASHODI prestavljaju ona ulaganja u poslovanje koja su neposredni uvjet za obavljanje djelatnosti, odnosno koja su uvjet za ostvarenje prihoda. Razlikuju se tri pojavna oblika rashoda, a to su -rashodi iz osnovne djelatnosti -rashodi iz drugih djelatnosti -izvanredni rashodi DOBITAK-GUBITAK predstavija razliku izmedu prihoda i rashoda ostvarenih w obraéunskom razdoblju. U slugaju da je prihod veti od rashoda tada nastala razlika predstavlja dobitak-dobitak je suviSak prihoda nad rashodima. Obratno. u sluéaju da jerashod vedi od prihoda, nastale razlike predstavlje gubitak-gubitak je suvigak rashoda nad prihodima. BILANCA predstavlja novéani prikaz imovine i njezinih izvora nekoga poduzeéa u ‘odredenome trenutku, Imovina promatranja poduzeéa raSunovodstvenim se jezikom naziv aktiva, a izvori te imovine pasiva. pV # TOK GOTOVINE predstavija prikaz priljevi i odljevi novea u odredenome razdobiju, a sastoji se od tri djela, a to su: -novéani tokovi iz poslovnih aktivnosti -novéani tokovi iz investicijskih aktivnosti -novéani tokovi iz financijskih aktivnosti iz poslovnih aktivnosti oni su priljevi i odljevi novea koji rezultiraju iz i poduzeéa koji stvaraju prihode poduzeéu. ‘Novéani tokovi iz investicijskih aktivnosti oni su priljevi i odljevi novea koji rezultiraju iz aktivnosti stjecanja i otudivanja dugotrajne imovine i drugih ulaganja ‘Novéani tokovi iz financijskih aktivnosti su oni priljevi i odljevi koji nastaju transakcijama posljedica kojih je promjena veliéine i sastava glavnice i posudbi poduzeéa. MIERILA USPJESNOSTI PODUZECA. Financijski se indikatori obiéno kategoriziraju u pet glavnih tipova: -pokazatelji profitabilnosti -pokazatelji likvidnosti -pokazatelji financijske poluge -pokazatelji aktivnosti -pokazatelji investiranja POKAZATELJI PROFITABILNOSTI: -brutoprofitna marza -operativna profitna marza -neto profitna marza -povrat na ukupni kapital -povrat na ukupni dionigki kapital POKAZATELJ! LIK VIDNOSTI: -tekusi odnos -brzi odnos -zalihe prema neto radnom kapitalu POKAZATELJI FINANCLISKE POLUGE: -stupanj zaduzenosti -odnos duga i glavnice -odnos dugoroénih obveza i glavnice -odnos pokriéa kamata POKAZATELJ! AKTIVNOSTI obrtaj zaliba -obrtaj dugotraine imovine -obrtaj tekuce imovine -obrtaj neto potrazivanjaPOKAZATELJ INVESTIRANIA: -zarada po dionici

You might also like

• The Subtle Art of Not Giving a F*ck: A Counterintuitive Approach to Living a Good Life

  

  From Everand

  The Subtle Art of Not Giving a F*ck: A Counterintuitive Approach to Living a Good Life

  Mark Manson

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (5819)
• The 7 Habits of Highly Effective People

  

  From Everand

  The 7 Habits of Highly Effective People

  Stephen R. Covey

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (353)
• The 7 Habits of Highly Effective People Personal Workbook

  

  From Everand

  The 7 Habits of Highly Effective People Personal Workbook

  Stephen R. Covey

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (2515)
• • Magazines
  • Podcasts
  • Sheet music
• The Art of War: A New Translation

  

  From Everand

  The Art of War: A New Translation

  Sun Tzu

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (3045)
• The Iliad: The Fitzgerald Translation

  

  From Everand

  The Iliad: The Fitzgerald Translation

  Robert Fitzgerald

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (5646)
• The Odyssey: (The Stephen Mitchell Translation)

  

  From Everand

  The Odyssey: (The Stephen Mitchell Translation)

  Stephen Mitchell

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (7770)
• The Subtle Art of Not Giving a F*ck: A Counterintuitive Approach to Living a Good Life

  

  From Everand

  The Subtle Art of Not Giving a F*ck: A Counterintuitive Approach to Living a Good Life

  Mark Manson

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (20112)
• How to Win Friends and Influence People: Updated For the Next Generation of Leaders

  

  From Everand

  How to Win Friends and Influence People: Updated For the Next Generation of Leaders

  Dale Carnegie

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (2340)
• The Silmarillion

  

  From Everand

  The Silmarillion

  J. R. R. Tolkien

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (6405)
• Pride and Prejudice: Bestsellers and famous Books

  

  From Everand

  Pride and Prejudice: Bestsellers and famous Books

  Jane Austen

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (20479)
• Good Omens: A Full Cast Production

  

  From Everand

  Good Omens: A Full Cast Production

  Neil Gaiman

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (10972)
• Never Split the Difference: Negotiating As If Your Life Depended On It

  

  From Everand

  Never Split the Difference: Negotiating As If Your Life Depended On It

  Chris Voss

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (3313)
• Wuthering Heights Complete Text with Extras

  

  From Everand

  Wuthering Heights Complete Text with Extras

  Emily Brontë

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (9991)
• The Picture of Dorian Gray (The Original 1890 Uncensored Edition + The Expanded and Revised 1891 Edition)

  

  From Everand

  The Picture of Dorian Gray (The Original 1890 Uncensored Edition + The Expanded and Revised 1891 Edition)

  Oscar Wilde

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (9054)
• Art of War: The Definitive Interpretation of Sun Tzu's Classic Book of Strategy

  

  From Everand

  Art of War: The Definitive Interpretation of Sun Tzu's Classic Book of Strategy

  Stephen F. Kaufman

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (3321)
• Oscar Wilde: The Unrepentant Years

  

  From Everand

  Oscar Wilde: The Unrepentant Years

  Nicholas Frankel

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (10370)
• Anna Karenina: Bestsellers and famous Books

  

  From Everand

  Anna Karenina: Bestsellers and famous Books

  Leo Tolstoy

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (7503)
• The Hobbit

  

  From Everand

  The Hobbit

  J. R. R. Tolkien

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (25894)
• Freakonomics Rev Ed

  

  From Everand

  Freakonomics Rev Ed

  Steven D. Levitt

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (7879)
• American Gods: The Tenth Anniversary Edition

  

  From Everand

  American Gods: The Tenth Anniversary Edition

  Neil Gaiman

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (12957)
• Habit 3 Put First Things First: The Habit of Integrity and Execution

  

  From Everand

  Habit 3 Put First Things First: The Habit of Integrity and Execution

  Stephen R. Covey

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (2508)
• Habit 1 Be Proactive: The Habit of Choice

  

  From Everand

  Habit 1 Be Proactive: The Habit of Choice

  Stephen R. Covey

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (2559)
• How To Win Friends And Influence People

  

  From Everand

  How To Win Friends And Influence People

  Dale Carnegie

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (6703)
• The 7 Habits of Highly Effective People

  

  From Everand

  The 7 Habits of Highly Effective People

  Stephen R. Covey

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (2572)
• The Iliad: A New Translation by Caroline Alexander

  

  From Everand

  The Iliad: A New Translation by Caroline Alexander

  Homer

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (5734)
• Habit 6 Synergize: The Habit of Creative Cooperation

  

  From Everand

  Habit 6 Synergize: The Habit of Creative Cooperation

  Stephen R. Covey

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (2499)
• The Picture of Dorian Gray: Classic Tales Edition

  

  From Everand

  The Picture of Dorian Gray: Classic Tales Edition

  Oscar Wilde

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (9765)
• Stardust

  

  From Everand

  Stardust

  Neil Gaiman

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (8160)