n1n

TJEDNIK HRVATA U MAARSKOJ

Godina XXVI, broj 1

7. sijenja 2016.

cijena 200 Ft

Peuki koncert s Novim fosilima

Foto: kos Kollr

Nagrade za narodnosti

7. stranica

3. stranica

Tamburaki festival

6. stranica

Hrvati iz BiH

11. stranica

n 2 n KOMENTAR UVODNIK
Komentar

U svemu loem ima

i neega dobroga
Nakon proteklih blagdana stupili smo u novu kalendarsku godinu s novim planovima i nadama za budunost. Koliko je samo vano imati viziju za
budunost, ali je tim sloenije nositi se sa starim-novim izazovima.
U svemu loem ima i neega dobroga, kae narodna
mudrost. Tako je to i sa statistikom, s podatcima na
temelju kojih donosimo i neke zakljuke koji mogu,
ali i ne moraju biti dalekoseni, a jo manje iskljuivi.
Misa zahvalnica posljednjega dana prole kalendarske godine, osobito upna statistika o vjerskom ivotu santovake zajednice potaknula me je na
razmiljanje. Jer, kako graditi budunost u saznanju
poraznih podataka koji obiljeavaju ne samo Santovaku upu nego i veliku veinu drugih zajednica.
Najporazniji su matini podatci o broju krtenih i umrlih, te o broju vjenanja. Posebnost je Santovake
upe da se tragom stoljetne tradicije do danas iznose
i podatci u pogledu nacionalne pripadnosti. Tako je
od 18 krtenih 2015. godine samo etrnaestero
djece ispod tri godine 10 Maara, 7 Hrvata i 1 Rom.
Vei je problem to su dobrim dijelom posrijedi djeca
santovakih roditelja koji danas ve ne ive u rodnome Santovu.
Jo su porazniji podatci o broju vjenanja. Naime,
prole se godine vjenalo samo est parova, dakle 12
osoba, od kojih je samo jedan mjeoviti brak, a samo
tri para vjenalo se u Santovu, a tri u drugim naseljima.
Kada pak pogledamo podatke o umrlima, odnosno
broju ukopa, onda se suoavamo s najalosnijim, ali i
najvjerodostojnijim podatcima koji upuuju na nacionalnu pripadnost, jednako kao i na opadanje broja
stanovnitva. Naime, od 28 ukopa, od 28 preminulih
14 je ena i 14 mukih, po narodnosti je 15 Maara,
10 Hrvata, 2 Nijemca i 1 Slovak. Premda je u Santovu,
prema podatcima posljednjeg popisa puanstva, tek
15 posto Hrvata, oni ine trideset i pet posto umrlih.
Ipak, meu ovim poraavajuim podatcima ima neega lijepoga, neega znakovitog to nam otkriva svijest o vrstoj nacionalnoj pripadnosti santovakih
Hrvata, odlunosti u ouvanju tradicije i nacionalnih
posebnosti. Naime, jedinstvena Santovaka rimokatolika upa do danas je ouvala ravnopravnost dviju
zajednica, dvaju jezika, i u liturgiji i drugim vjerskim
obredima poput krtenja, vjenanja i ukopa.
Nareeno nam ipak ulijeva nadu u budunost koju
moemo graditi samo na poznavanju prolosti i na
ivljenju sadanjosti. To nam pak kazuje da se santovaka hrvatska zajednica ne predaje. Unato poraavajuim podatcima uslijed pada rodnosti, nataliteta,
ali jo vie odseljavanjem mladih, santovaki Hrvati
ne odustaju od uvanja i njegovanja batine svojih
pradjedova, to su pokazali i dokazali proteklih stoljea, a, unato svim neprilikama, nastoje i danas.
S. B.

Glasnikov tjedan
Zakoraili smo u novu
godinu ivota u jednom
vrtlonom vremenu s
kojim je suoena regija,
kontinent i svijet to ga
nastanjujemo. U tome
makrosvijetu i poloaj
hrvatske zajednice u
Maarskoj, iz sata u sat,
iz dana u dan, iz godine
u godinu se mijenja nevjerojatnom brzinom.
Svjedoci smo njezina
nestajanja, bar kada zavirimo u matine knjige
naih upa, ureda. Naravno, statistika
i statistike brojke, politika u svojim
izjavama i aktima naglaava pozitivno. Tako smo svjedoci diskursa
koji je vladao godinom koja je iza
nas, a mogao bi se svesti na ovo: po-

stoji na vrstim temeljima graenim naratajima naih predaka.

Odlikovala ih je hrabrost
i jaka osobnost te vjera u
bolji ivot, kazuju oni.
Kau kako su pripadnici
narodnosti izrazito sposobni na prilagodbu, ali
danas je vie nego juer
potrebno temeljito promiljanje i planiranje, a
ne slijeenje zadanih
matrica. Na vagi je znatno vie od statistike.
Mnogo vie od obrauna dobivenih
dravnih sredstava. Pokuajmo napraviti popis hrvatskih obitelji, obitelji
u kojima se jo svakodnevno govori
hrvatskim materinskim jezikom. to
mislite, koliko obitelji moemo staviti
na spomenuti popis?
Pred Narodnosnim su odborom svi
Zakoraili smo u novu godinu i- zakoni koji se dotiu
vota u jednom vrtlonom vremenu s narodnosti. Neki se
kojim je suoena regija, kontinent i njihovi prijedlozi cijene, drugi ne. Tako je
svijet to ga nastanjujemo. U tome na posljednjem zasjemakrosvijetu i poloaj hrvatske za- danju Parlamenta u
2015. proao i amandjednice u Maarskoj, iz sata u sat, iz man po kojem dravdana u dan, iz godine u godinu se ne samouprave mogu
upravljati dravnom
mijenja nevjerojatnom brzinom.
imovinom. Isti odbor
sasluao je u 2015. sve
predsjednike dravveana potpora za civilne udruge na nih samouprava te naglaava dobru
330 milijuna, otprilike toliko i za kul- suradnju sa Savezom dravnih saturne aktivnosti narodnosnih zajed- mouprava.
nica, potpora kampovima poveana
Neki narodnosni portali biljee da
je na 270 milijuna forinti. U roku od je predsjednik Maarske u prvim midvije godine potpora narodnosnim nutama 2016. estitao Novu godinu.
zajednicama u Maarskoj porasla je Donose kako meu pripadnicima
s etiri milijarde do osam milijardi fo- narodnosti nije ostalo neprimijeeno
rinti, kazuje i predsjednik Narodnos- da je Jnos der dva puta, i na ponog odbora Maarskog parlamenta. etku i na kraju svoga govora, istom
Zamjetno je kako se dravno narod- reenicom estitao Novu godinu Manosno politiziranje preselilo, u ud- arima, a ne graanima Maarske.
rugu koju ine predsjednici dravnih Svijetu je der poelio mirnu, Europi
narodnosnih samouprava, Savez spokojnu, Maarskoj uspjenu, a Madravnih narodnosnih samouprava, i arima sretnu Novu godinu.
u Narodnosni odbor Maarskog parPo statistikim podatcima zadlamenta. Sjednice ovoga potonjeg ti- njeg popisa puanstva, u Maarskoj
jela javne su i zapisnici dostupni, oko 10 % sveukupnoga stanovnitva
dodue, s malim zakanjenjem ja- pripadnici su neke od narodnosnih
vnosti, a Savezove su sjednice uglav- zajednica.
nom zatvorene za javnost.
Ima optimista koji vjeruju da sve
Branka Pavi Blaetin

AK TUALNO n 3 n
Nagrade za narodnosti

Dr. Ernestu Bariu uruena

Nagrada za narodnosti

Dr. Ernest Bari u drutvu ministra ljudskih resursa Zoltna Baloga

i dravnog tajnika za vjerske, narodnosne, civilne
i drutvene odnose Miklsa Soltsza
Na sveanosti u Pesti Vigadu, 17. prosinca 2015. godine, ministar ljudskih resursa Zoltn Balog i dravni tajnik za vjerske, narodnosne, civilne i drutvene odnose istoga ministarstva Mikls
Soltsz uruili su Narodnosnu nagradu. Nareeno se odlije dodjeljuje onim osobama, udrugama ili narodnosnim samoupravama koje su se istaknule na drutvenome, prosvjetnome,
kulturnome, vjerskome, znanstvenome polju narodnosti u Maarskoj ili na polju informiranja njihova javnoga mnijenja, te se
dodjeljuje po prijedlogu premijera Maarske Viktora Orbna.
Toga je dana urueno deset Nagrada za narodnosti, meu inima
i dr. Ernestu Bariu, umirovljenome voditelju Odsjeka za hrvatski
jezik i knjievnost Filozofskog fakulteta Sveuilita u Peuhu,
ujedno i umirovljenome prvom ravnatelju Znanstvenoga zavoda
Hrvata u Maarskoj. Na sveanosti su meu ostalim nazoili prvi
tajnik Veleposlanstva Republike Hrvatske u Budimpeti Berislav

Dr. Ernest Bari nagraen je za svoj doprinos

na podruju znanstvene kroatistike u Maarskoj.

ivkovi, glasnogovornik hrvatske manjine u Maarskome parlamentu Mio Hepp, predsjednik Hrvatske dravne samouprave
u Maarskoj Ivan Gugan i ravnatelj Znanstvenoga zavoda Hrvata
u Maarskoj dr. Stjepan Blaetin.
Ministar ljudskih resursa Zoltn Balog u svom obraanju javnosti naglasio je kako multikulturalizam ima duboke povijesne i
kulturne tradicije u Karpatskome bazenu. Postoje takva razdoblja
u suivotu naih naroda, naih narodnosti u Karpatskome bazenu,
koja mogu biti uzorom dananjice za budue narataje. () Odlikovani svaki dan neumorno, ustrajno i portvovano rade za ouvanje narodnosne kulture. Njihov rad ujedinjuje zajednica i radost,
jer uvanje narodnosne kulture, maarske kulture jest izvor sree
ree ministar Balog.
Dr. Ernest Bari nagraen je za svoj doprinos na podruju
znanstvene kroatistike u Maarskoj. Nikada nisam raunao da
u dobiti priznanje, pa onda za to u raditi. To je moja ivotna
preokupacija, ljubav raditi s mladima, istraivati i poneto to sam
naslijedio od svojih roditelja, te isto tako i zalaganja i odricanja. Vrlo
se esto spominje zalaganje i odricanje, meutim tko se bavi
znanstveno-istraivakim radom, dobro zna da mora biti trijezan,
mora biti izdrljiv jer uspjesi ne dolaze preko noi. U svakom sluaju,
taj posao mi je prirastao srcu. (...) Zahvalan sam u prvom redu
onima koji su me predloili ree meu inima za Medijski centar
Croatica dr. Bari. estitamo dr. Ernestu Bariu, te mu elimo
mnogo zdravlja i ustrajnosti!
Kristina Goher

Raspisani natjeaji
za narodnosti u Maarskoj
Fond za potporu Ministarstva ljudskih resursa 18. studenoga
2015. godine raspisao je natjeaje za narodnosti za 2016. godinu koji su dostupni na www.emet.gov.hu. Natjeaji su otvoreni do 10. sijenja 2016. godine. Na poticaj dravnih
narodnosnih samouprava i na prijedlog parlamentarnog Odbora za narodnosti u Maarskoj, u odnosu na 2015. godinu
okvirni iznos potpore u proraunu za 2016. godinu utrostruen je sa 110 na 330 milijuna forinta, i to za djelovanje narodnosnih udruga i za narodnosne kulturne programe.
Okvirni iznos za podupiranje uenikih kampova takoer je
utrostruen: s 90 na 270 milijuna forinta.
Za usavravanje pedagoga u odnosu na prolu godinu iznos
je povien s 50 %, dakle u 2016. godini na 15 milijuna forinta.
Poviene potpore osiguravaju bolje uvjete nego prije za narodnosne samouprave, civilne udruge i ustanove.
KALAA Hrvatska samouprava grada Kalae prireuje ve
uobiajenu pokladnu priredbu Lakomac, koja e se odrati
16. sijenja ove godine, s poetkom u 18 sati. U predvorju
Katolike ustanove na Astrikovu trgu nastupaju bainski Pjevaki zbor Rumarin, dunoki KUD Biser i kalaki Pjevaki
zbor Ruice. Goste e zabavljati dunoki Orkestar Zabavna
industrija.

n 4 n INTER VJU
Rodjendanski razgovor s Franjom Pajriem, prvim predsjednikom DGHU-a, prilikom srebrnoga jubileja Drutva

Jedno sime, ko se je zasijalo ovde pred petsto ljet,

je jako teko iskriti!
UITELJ. Ako se bilo kade izgovori ova profesija, starija i sridnja generacija Gradianskih Hrvatov veljek zna za koga je
ri. Negdanjemu direktoru koljnofske kole njegovi se bivi kolari i dandanas obraaju iz potovanja s ovom titulom.
Medjutim, Franjo Pajri st. je svenek bio i motor gradianskoga itka, odibran je i za prvoga predsjednika Drutva Gradianskih Hrvatov u Ugarskoj, ije miljenje i danas s posebnim uitkom moremo sluati i prijati. Povodom 25. jubileja
utemeljenja DGHU-a i 75. rodjendana prvoga predsjednika ovoga drutva, sjeli smo u Kisegu za velikom svetanou s
Franjom Pajriem da ujemo nekoliko rii o poetku, razvitku, iskustvi i uspjehi krovne organizacije naega gradianskoga
naroda.
Razgovarala: Timea Horvat

Franjo Pajri na kisekom jubileju Drutva

Danas je srebrni jubilej DGHU-a, a sad jur mirno moremo rei da ste
Vi neto na noge postavili, to i dandanas ivi. Jeste li mislili u onu
dob da e vaa odluka tamo u Sambotelu ovako dugo durati i ovakove posljedice imati?
To nije nek moja odluka bila. Mi smo bili u Budimpeti na
sjednici, ali onda jer jur sve pucalo u Demokratskom savezu Junih Slavena u Maarskoj. Ve nita nije tako bilo kot prlje, i pokojni Djuro Ipkovi mi je ovako rekao: Mi sad idemo domom,
pak emo od svakoga sela pozvati Hrvate ki zastupaju onde
hrvatstvo, i u Samboteli budemo napravili Drutvo Gradianskih
Hrvatov u Ugarskoj. Ti e biti predsjednik, a ja u biti tajnik! Ovo
smo se dogovorili, a na sjednicu smo pa pozvali Miju Karagia, iz
Austrije Mirka Berlakovia, onda da bude i vjera nazona, Dumovi gospodina, i ve ljudi iz svakoga sela. Statut i sve ostalo smo
izglasali, kot je andor Horvat rekao, mi smo onda i dalje gledali,
da emo veze drati sa starom domovinom iako onda jo Hrvatska nije bila samostalna republika. Meni se je to vidilo da smo se

htili za sve pominati i da smo bili sloni. Tako smo htili svenek od
sjednice projti, onda emo ovo urediti, to napraviti, a svaki neka
doma ljudem veli, nazvisti, o emu je bilo ri, je li to bila kakova
priredba, ali neto za kolstvo, ali za uvarnice.
Po vaem miljenju koji su najvei uspjehi ovoga drutva?
Za najvanije drim da nam je uspjelo zapeljati onda knjievni gradianski jezik va nae kole, a drugo da smo mogli va
Samboteli utemeljiti na Visokoj pedagokoj koli Katedru hrvatskoga jezika i knjievnosti, va em nam je prof. Karol Gadanji jako
uda pomagao. Ako njega nij, onda ne bi to bili mogli, kad krez
njega smo pa dostali dekana da va to privolji. Onda smo oproni
poeli s odgojiteljicami na Visokoj koli, i to nam je bilo uspjelo,
ali, naalost, tod se je ugasilo zbog toga, kad ve nismo imali takovu peronu ka bi to bila dalje peljala. Kad je profesorica prola
u Austriju, onda se je tote sve izgubilo. To je tamo jako dobro bilo,
a te mlade ke edu biti odgojiteljice va uvarnica, ako ne znadu
hrvatski, to je zapravo velik problem. Dom je nek onda dom, ako
su roditelji tolerantni, ali to znamo, ako je jedan Hrvat, jedan pak
Ugar u hitvu, ja neu rei da je svenek tako, ali najve puti Ugar
dobene da bude razgovorni jezik va obitelji ugarski. Imamo i takovih primjerov kaj ta lovik, ta Ugar veli da ja imam druicu, ali
ena mua, ki ve zna nek ja, neka dica ve budu znala, nego ja.
Ako jedan jezik znam dati, to je ve i onako uda, kad mi nismo
grofi pa baroni da bi im mogli imanje dati. A ki zna dva jezike, ta
se jur tretoga za uda laglje naui. Sad vidimo, kad su se granice
otprle, jur blizu dvajset ljet tomu, ti, ki su znali hrvatski, ti si lipo
kruh zasluivadu va Esteraji, a ki ne znadu, ti su doma va prodavaonica, na poti, simo-tamo. Krez hrvatski jezik su doli tamo,
kamo su doli, a sad su se nauili jo jedan, nimki jezik, a to va
familiji vidu da je jezik jako vaan. A mi ga nek tako znamo obdrati, ako obitelj podupira te cilje, a ima kola, ali, naalost, kot
sad vidimo u jedni seli su zaprli nae kole. Je to Unda, je to Hrvatski idan, pa ako ovako bude dalje lo, onda e se ta hrvatska
svia, lampu ali lampion ugasiti, ali sad jo kako-tako sviti. Moremo pogledati, a je bilo pred 25-imi ljeti po seli, i a je danas,
recimo u Umoku, Vedeinu, ke smo bili pred tridesetimi ljeti otpisali, kad se nijedan lovik nije javio za Hrvata. Neu nigdar zabiti, Geze Vlgyija oca sam nagovorio da kad bude popisivanje
stanovnitva, neka se jedini javi za Hrvata u Vedeinu. No popisivanje je prolo, ja sam proao pitati: Tetac Ferenc, kako je prolo? Veli, "sad si premislite, ta me pitao, a sam ja po narodnosti?
Ja sam rekao Hrvat. Pa me onda dao ispitkovati, je li znam pisati
pa tati? Ne, sam ja rekao. Pa me pitao, onda kakov Hrvat ste vi,
kad ne znate jo i tati niti pisati?! No sad sam se podao, veli, tako
da nisam se jo i za to javio, a sam onda bio rekao da u uiniti.
Recimo, oni u Vedeinu i Umoku su ve davno izgubili to, a bi

INTER VJU n 5 n
morali dalje nositi, kad i gospodina nisu imali, kole nisu imali
hrvatske. Vidimo sad Umoki, kad nit nij bilo, pa je doao jedan
Koljnofanac, Jano Sallmer tamo, malo tambura, malo ovo-ono,
danas sam vidio naelnika pa Joku Jurinkovia ovde, ter se veselu da oni imadu kulturno drutvo da su Hrvati. Kad sam bio
Heki, tete su se pominale da su bile na priredba, pa su se hrvatske jake jaile. Tako jedno sime, ko se je zasijalo ovde pred petsto ljet, je jako teko iskriti. Mi ne smimo biti nezadovoljni, nek
zadovoljni, ali ne s tim a je, nego svenek moramo ve kaniti, ve
prilike dati mladini, kot je sad ova prilika Samboteli da kanu imati
kolu, kamo se znadu naa dica javiti, ako se kanu hrvatski uiti.
Sad, je li e ovo dobro biti, za to se mi ne moremo pominati! Mogunost ako je, ta se mora zagrabiti, a dojdua vrimena edu
nam pa povidati, je li smo mi jo tako vitalni, kako mislimo ili
nismo. Va vedskom za jedno dite dru cijeli razred, a mi kanimo
dalje pojti na ovoj politiki da manjine budu imale sve veu slobodu, a to je bogatstvo jednoga naroda. Na ve glasi jaiti je za
uda lipe, nek na jednom glasi. Tako ja mislim, a smo poeli
pred 25-imi ljeti kad je mogunost bilo, to funkcionira, ali najvanije bi bilo da budemo i dalje sloni. A ki kraj vuu, tim se more
rei, ti na glas nisi dostao ili nisi dostala. Kad ovde vidimo da
jedni kanidu pojti va dravnu samoupravu pa simo-tamo, a onde
zanemariti gradiansko drutvo, to se ne da! To se ne smi uiniti!
Po vaem miljenju, unutar Drutva to more biti jo dostignue,
recimo za mladinu?
Ovo je sad jako neugodno, kad Timea me pita, ali jedno
smo bili Petrovom Seli, onda je Timea jo bila diviica, a sad je
ovde jur dama ka je vandala knjige i skrbi se za nas. Ovo je, emo
rei, uspjeh da je mogla zrasti jedna rua hrvatska med nami, ku
mi rado potpiramo i rado si temo nje lanke. Ovo je jedno dugovanje, a drugo je da se je mladina poela aktivizirati u jedni
seli, kot emo rei Petrovo Selo. Odakle je sad i predsjednik
Drutva, mlad, vitalan ki ima talente i mogunosti. Onda i Koljnof,
a drugi se moru ovim prikljuiti, a ja vidim da mladina se razumi.
A dravna samouprava, je li joj se vidi ali ne, ona proporcionalno
mora te pineze dati, a na raspolaganje stoji gradianskomu
drutvu da budu mogli za mladinu za dicu nainjiti ljeti neto.
Kad ljeto je jako duiko, onda se more tako uda svega urediti
da mladina neka ne pohaja simo-tamo prez cilja, nego da imadu
sakarake tabore, je li je to tamburaki, folklorni ali italaki, je li
piau, to je svejedno a se izmisli. Vano je da se ta hrvatska ri
iri med mladinom, a kad ta mladina zagrize va to, kad vidi da
ovo nij emerno, ovde se zna i zabavljati i mulatovati, onda to
ne more biti, ja mislim, emerno, nego dobro.
udaputi velimo da, naalost, na neke priredbe nij pinez. Kako
ste vi to rijeili pred 25-imi ljeti, kad dobro znamo da onda je bilo jo
manje pinez, jo manje financijskih potporov? to ste morali, to ste
mogli izmisliti da napravite svoje programe?
Prvo smo organizirali ovo Drutvo, a zatim va svakom seli
isto drutvo, ko je bilo na sudu zabiljeeno. A kad je bilo zabiljeeno na sudu, ono se je moglo naticati za razne fonde, onda se
je moglo za razne prilike prositi pinez, a Geza Vlgyi ki jo i danas
djela pri Drutvu, on je zaduen za to da gleda ova naticanja, a
dojde van od ministarstva, ka su naminjena za manjine. On je to
kopirao i je poslao va svako hrvatsko selo toj peroni ka je bila
odgovorna za to i tako je svaki znao za ega se more drati. I tako
se pa to sve uredilo. Danas jur ovo ide tako, kot kad bi bilo namazano, ja tako vidim.
uli smo i to da Vi drugi tajedan sveujete svoj 75. rodjendan, a
kad pogledamo da ovo drutvo je napravljeno pred 25-imi ljeti,
onda ste vi sa pedeset ljet postali predsjednik. Kako ste onda mislili,
ja si moram zeti za ovu funkciju, kad jo moram dati neto ovoj re-

Dva poznati Gradianci: Franjo Pajri i Lajo krapi

giji, Gradianskim Hrvatom, i da li ste danas gizdavi zbog toga da
ste Vi postali zapravo prvi predsjednik ovoga Drutva?
Neu rei da sam gizdav. Ovo je bilo tako, kot je Djuri bai
rekao: Ti e biti predsjednik! Ali drugi se nije javio onda za ovu
funkciju, iako bi ja radje vidio kad bi se za to zeo ki lovik blie,
a Sambotel je od nas 60 km daleko. Tako da ako smo htili a urediti, onda smo morali dojti Sambotel veputi, a vrime je, ne nek
onda, nego i danas, jo jae pinez! I zbog toga kad svaki smo
imali svoj posao zapravo, za su nas plaali, a za ovo nismo ni filera dostali mi. Ovo smo djelali za Bog plati zapravo, i to je lipo
da smo to djelali, ali je tako ovo dolo, a mi smo kanili da ovo
bude. Va tom momenti sam ja bio potriban lovik, meni sria ali
nesria, ne znam, ali ganulo se je i mene to veseli da je jo i danas
ovako. A kako smo uli, jedni su rekli za 25 ljet emo se viditi, no
onda bi bio lovik jur sto ljet, a sad do sto ljet jo i doktori jako
ne ivu, a ti si jae merkadu na zdravlje nego mi.
Kako Vi mislite na kojem mjestu je danas DGHU, kad imamo
polig toga u svakom selu hrvatske samouprave, a jo k tomu i upanijske hrvatske samouprave?
Mislim da se nae Drutvo razvija va svakom pogledu, a
dojdu od svakoga sela takove perone ke kanu a stvoriti, a organizirati. Cilj im je da mladinu kako-tako skupa poberu, jedni
igrokaze djeladu, oto je jako lipo, drugi opet tancadu, a treti tamburadu, a je tako da ovo sve ide u jedni seli, a u jednim nek ide
poetak emo rei da se malo zajau, a kanje pa dojde to drugo.
Danas smo na pozornici vidili sve te vridnosti, jeste mislili da Gradie ovoliko svega ima?
To sam mislio da imamo ali svaka ast i Kiseanom da su
ovo ovako lipo organizirali i za ovoliko ljudi napravili ovo sve da
su se mogli najisti i napiti. Sve je bilo super, ja je nek pohvaliti
znam!
Jo jedno Vam i ovako posebno eljim sretan rodjendan, ivite
u zdravlju med nami i da se jo udaputi najdemo pri ovakovi hrvatski prilika...
Lipa hvala, a ja vam eljim da doivite penziju pa ju vuete
jo 30 40 ljet, a to je najlipe, kad nit ne morate djelati, a penzija vam dojde, pa ju lipo znate potroiti!

n 6 n BAKA

II. tamburaki festival u Dunoku

Dana 12. prosinca u Dunoku je drugi put zaredom prireen Tamburaki festival na kojem se okupilo est tamburakih
sastava i umalo stotinu mladih tamburaa. U dupkom punoj dvorani doma kulture posjetitelji su uistinu mogli uivati u
preteito hrvatskoj, ali i maarskoj tamburakoj glazbi, narodnoj pjesmi i tamburakim uspjenicama.

Otvarajui Tambu- gradskim priredbama i u okolnim naseljima, a uz domau glazbu

raki festival, okup- njeguju i klasine melodije.
ljene sudionike i
TS etnja iz gradianskoga Hrvatskog idana osnovan je poposjetitelje pozdra- etkom 2014. od mladih lanova iz gradianskih naselja. Njevio je Joso ibalin, guje prije svega zabavnu i modernu hrvatsku tamburaku glazbu
predsjednik Hrvat- te gradianskohrvatske narodne napjeve. Nastupa na raznim
ske samouprave festivalima, zabavama, i kao pratei orkestar gradianskohrvatBako-kikunske skih kulturno-umjetnikih drutava. Voditelj je orkestra baspriupanije. Poeljevi ma i vokalist Marko teiner.
svima ugodnu zaTS Danubia (Dunok Peuh) utemeljen je 1995. godine pod
bavu, on je uz vodstvom uitelja tambure Grge Kovaa, danas nastavnika
ostalo naglasio da glazbe u peukoj Hrvatskoj koli. etrnaest godina lanovi su
je tamburaka glaz- mu bili samo Dunoani, a danas okuplja i tamburae peuke
ba ivot za sve nas Hrvatske kole. Na repertoaru imaju u prvom redu hrvatsku tamjer, kako ree, nai buraku glazbu, ali i sve drugo to se na tamburi moe odsvirati.
su se stari, kao i mi Tako su se i ove veeri predstavili sa arolikim repertoarom, a nadanas, zajedno ve- stup su svojim pjevanjem uljepale Bainkinje Dorottya i Laura
selili, zajedno tugo- Fekete. Koristei se prigodom, organizatori su estitali orkestru i
Uime organizatora okupljene je pozdravio vali uz tamburu, njegovu voditelju Grgi Kovau 20. obljetnicu rada.
zapravo ivjeli s
TS Pntlika (Bata) njeguje maarsku tamburaku glazbu SrDvid Pozsonyi.
tamburom. Ujedno kza. Utemeljen je 2010. godine s nareenim imenom ukazavi
je izrazio zadovoljstvo s velikim brojem mladih tamburaa koji da njeguje ponajprije maarsku tamburaku glazbu Zadunavlja
uvaju i njeguju tamburaku tradiciju. Na kraju je svima poelio iz okolice Decsa, Bogyiszla, Tolne i drugih naselja. Voditelj je orsretne nadolazee blagdane, estit Boi i sretnu novu godinu.
kestra Bence Szab, a maarske narodne pjesme pjevala je Anna
Uime organizatora okupljene je pozdravio Dvid Pozsonyi, Magdali.
lan budimpetanskog Orkestra Babra i dunoke Zabavne
Festival je zatvorio budimpetanski Orkestar Babra, koji njeindustrije, meu njima posebno uzvanike, predsjednika upa- guje junoslavensku tamburaku i glazbenu tradiciju. Kako sami
nijske hrvatske samouprave Josu ibalina, zastupnika Hrvatske istiu, a u to smo se mogli i sami uvjeriti, tradicija uz modernu
dravne samouprave Stipana Balatinca te predsjednike kalake, obradbu obiljeava njihovu svirku. Osnovali su se kao studenti
bainske i dunoke hrvatske samouprave Ladislava Saboa, Fra- budimpetanske Glazbene akademije Ferenca Liszta. Redovito
nju Aniia i Matiju Mandi Goher. Zahvalio je upanijskoj hrvat- sviraju na koncertima i plesanicama. Voditelj je orkestra Dvid
skoj samoupravi te mjesnoj Seoskoj i Hrvatskoj samoupravi na Pozsonyi, jedan od glavnih pokretaa i organizatora Tamburapotpori kojom su pridonijeli ostvarenju priredbe.
kog festivala u Dunoku.
Po zavretku koncerta svi su sudionici pogoeni veerom, a
Festival je otvorio mohaki tamburaki orkestar Jzsefa Kovcsa Versendija, koji je utemeljen prije deset godina, njeguje po- program je zavren plesanicom uza Zabavnu industriju.
S. B.
najprije mohaku tamburaku tradiciju. Voditelj je
orkestra prima Jzsef Kovcs Versendi koji svira
ve etiri desetljea. Svirao je u KUD-u Baranja, bio
je lan mohakog i vrendskog tamburakog orkestra. S Gyrgyem Tiszaijem 1994. godine utemeljio
je Mohaku tamburaku kolu. Dobitnik je priznanja Mladi majstor narodne umjetnosti i Poasnoga
graanina Mohaa.
Tamburaki sastav bajske Osnovne umjetnike
kole Danubia osnovan je u jesen 2013. godine
pod vodstvom uitelja tambure Attile Csuraija, a
lanovi su mu tamburai iz Baje, Bate, Srpilisa,
Decsa i Santova, uenici tamonje Hrvatske kole.
Njeguje hrvatsku, maarsku i romsku tamburaku
glazbu. Lani su osvojili prvo mjesto na mohakome
dravnom natjecanju u otkrivanju nadarenih glazbenika, a na madarakome glazbenom festivalu
dva puta dobitnici su zlatne, a jednom istaknute
zlatne medalje izvrsnosti. Nastupaju redovito na TS Danubia (Dunok Peuh)

BARANJA n 7 n

S Novim fosilima na peukom koncertu

Ve se desetljeima uoi boinih blagdana, u Peuhu organizira hrvatski boini koncert. Dogaao se on tijekom proteklih
desetljea u sveanoj dvorani Medicinskog fakulteta, u peukome nacionalnom kazalitu, ovdje-ondje, a ve petu godinu,
od prosinca 2011., on se odrava u peukoj Koncertnoj dvorani Kodly. Tijekom proteklih godina mijenjali su se oni koji
su potpisivali organizaciju koncerta, pa i ovoga. Poelo je 2011. godine gostovanjem Kie Slabinca, pa Olivera Dragojevia,
Miroslava kore, Gorana Karana do Novih fosila. Skup je to imena onih koji su posljednjih pet godina nastupili na hrvatskome boinom koncertu u Koncertnoj dvorani Kodly, koja moe primiti 999 gledatelja. Ove su se godine ulaznice prodavale po cijeni od tri tisue forinti, a planule su u svega nekoliko sati. Koncertna je dvorana, kao i zadnjih godina,
dobivena na besplatno korite nje putem natjeaja za potporu programa civilnim udrugama, to ih raspisuje poglavarstvo
grada Peuha, koje je dobila Udruga baranjskih Hrvata. Ona, u suorganizaciji s peukom Hrvatskom samoupravom, potpisala je organizaciju Boinog koncerta 2015. Na plakatu smo, proitali uz organizatore i imena podupiratelja: Savez
Hrvata u Maarskoj, Zajednica podravskih Hrvata, Hrvatska dravna samouprava i Croatica d. o. o.

Okupljenima se u dvorani obratio

peuki dogradonaelnik Lszl ri, generalna konzulica Vesna
Haluga i predsjednik Hrvatske dravne samouprave, koji je ujedno i predsjednik peuke Hrvatske samouprave, Ivan Gugan. Program je vodila novinarka hrvatskih radijskih i televizijskih
programa pri MTVA Renata Balatinac.
U prvom dijelu veeri nastupilo je peuko Hrvatsko kazalite
s dramom Rajmunda Kupareoa Poroenje koju je postavilo na
scenu 5. prosinca 2015. godine. Bio je to dio iz ovoga misterijskog
prikazanja, postavljenog kazalinog uprizorenja, koji nas je uveo

u problematiku svjetla i tame, dobra i zla koje preispitujemo Kristovim roenjem. Radnja se vrti oko djevojke Abigajile koju je oholi rimski satnik Marcijal iskoristio i
odbacio, a koja je odbaena rodila gluhonijemog sina. Mesijinim dolaskom kojeg iekuju idovi, i njegovim roenjem svjedoci smo udotvorstva sina Bojega koji izmeu
ostaloga ozdravljuje gluhonijemog Abigajilina sina.
S Novim fosilima bio je Marinko Colnago, jedini ivui
lan prve postave Novih fosila, koji je s pokojnim bubnjarom Slobodanom Momiloviem Mokom osnovao
omiljeni sastav 1969. godine, a kojima se pridruio
Rajko Dujmi 1976. godine, koji se pretprole godine
rastao od Novih fosila te zatitio ime Novi fosili u Republici Hrvatskoj. Uz Marinka na peukom koncertu
bili su Vladimir Koi Zec i Sanja Doleal. Ovaj trio Marinko, Zec i Sanja, od 2013. godine nastupa skupa u Novim fosilima. Tako je bilo i na peukom koncertu, a pratio ih je sastav
mladih glazbenika. Nastupom su oduevili peuku publiku. Publiku koja je odrasla uz pjesme Novih fosila, koji su na hrvatskoj
glazbenoj sceni ve umalo etrdeset godina. Publika je pjevala
zajedno s Fosilima te stvorila neponovljiv ugoaj.
U stanci koncerta bilo je prilike za druenje, razgovore i estitke
uz pogaice i vina iz vinarije Kovcs-Harmat. Koncertu je slijedio
prijam za uzvanike i izvoae.
Branka Pavi Blaetin
Foto: . Kollr

n 8 n KULTURA

Ilustracija Manuela umberca

Publici se obratila i generalna konzulica Vesna Haluga.

neto stvara, netko tko svoje zamisli i odreeni komar u glavi

pokuava ispriati, nastoji vizualizirati, bilo to kroz crte, animaciju, film ili knjigu. Odaberem jednu ideju, neki tren koji mi se vrti
po glavi i nastojim je razraditi. Nekad te ideje proizlaze iz crtea,
nekad iz jedne rijei, nekad iz itanja, a nekad iz istoga gledanja
u okolicu oko sebe. Naravno da u nekom trenutku ta inicijalna
poruka koju nastojim ispriati mora biti jasna i gledatelju/itatelju, ali u startu je dovoljno da je jasna meni, da mene tjera na razmiljanje i na potrebu za njezino razvijanje, kae umberac.
Ilustrirana abeceda Steampunk City, An Alphabetical Journey zbroj je robusnih i velebnih ilustracija izdana prije godinu
dana, a prve su skice nastale prije dvije godine. Odlikuje ih jaka
perspektiva. Impresivan dio je to projekta koji je u mojoj glavi koji
elim ostvariti donosei abecedu, donosei zapravo jedan grad.
Tekst uz ilustraciju 26 slova amerike abecede pisao je Benjamin
Mott. Uz reeno mogu se vidjeti ilustracije knjige Snjene kraljice,
ilustracije iz knjige Baba Jaga i Div Zaborav na tekst Romana Simia Bodroia, te osobne ilustracije u obliku karata koje nisu do
sada izloene. Izvrsna postava tih 50 malih fragmentiranih radova
(izgledaju kao karte) dobiva svojevrsnu lananu reakciju. Ilustracija 21. stoljea ne moe bez raunala, kako god okrenuli, zavrit
e u raunalu i biti tiskana, ali raunalo samo ne moe rijeiti problem ilustracije koji zahtijeva ideje i znanja o motivima, tradicionalnim tehnikama, tekstovima, mitovima, povijeu umjetnosti,
citatnom pismenou kojoj bi trebao biti vian itatelj, gledatelj...
Kao zanimljivost navedimo da je u srpnja u peukoj Galeriji
M21 unutar Kulturne etvrti Zsolnay otvorena ULUPUH-ova izloba INTERAKCIJE Suvremena primijenjena umjetnost iz Hrvatske. Pod jedinstvenim nazivom INTERAKCIJE Suvremena
primijenjena umjetnost iz Hrvatske maarskoj se publici predstavio odabir ostvarenih ULUPUH-ovih projekata unatrag protekle dvije do tri godine. Nositelj je projekta bio ULUPUH u
partnerstvu s Upravom Zsolnayjeve batine iz Peuha i Maarskim kulturnim institutom u Zagrebu. Poticatelji su projekta Tahir
Mujii i Andrea Bassi.

U organizaciji Uprave Zsolnayjeve batine, u Zsolnayjevoj kulturnoj etvrti E78 u Galeriji pei prireena je izloba hrvatskog
ilustratora Manuela umberca. Izlobu, 10. prosinca, otvorio je
pisac Kroly Mhes. Dostupna je javnosti do 5. sijenja 2016. godine. Dan prije u sveanoj dvorani Hrvatskog vrtia, osnovne
kole, gimnazije i uenikog doma Miroslava Krlee, Manuel umberac imao je radionicu s uenicima viih razreda osnovne kole.
Naslov je peukog postava Fehr lmok to bi u hrvatskom prijevodu bilo Bijeli snovi. U spomenutoj Galeriji izlagao je velik broj
maarskih suvremenih ilustratora. Manuel umberac prvi je ilustrator izvan granica Maarske koji izlae u ovoj Galeriji. Mladi 27godinji umjetnik rodom iz naselja Santalezi pokraj Labina,
zavrio je Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu. ivi u Zagrebu i u kratkom vremenu nakon studija diplomirao je animaciju
i nove medije, stekao velik ugled i u Hrvatskoj i izvan nje. Godinama je plodno suraivao s grafikim dizajnerom, ilustratorom
Zdenkom Baiem.
Peuka izloba u prvom redu prikazuje vlastite ilustracije
koje nas vode u umjetnikov bajkoviti svijet. Ilustracije Snjene
kraljice, Boine bajke, Babe Jage, ilustrirane amerike abecede...
Kako kae gosp. umberac za Medijski centar
Croatica, dogovori oko peuke izlobe poeli su
prije godinu dana na sajmu knjiga u Puli. Pozvali
su me u rujnu i predloili izlobu, malo sam dvoBEI SAN
jio, ali sjelo je sve na mjesto i pristao sam te smo
se dogovorili oko koncepta izlobe, gdje se vidi
Evo me ovod poslin triest godin
presjek mog ilustratorskog rada. Ovo je prva
a bi reka Toma Bebi.
moja vea izloba. Nisam volio do sada raditi izI dunkve, poslin triest godin
lobe, a mislim kako neu voljeti ni od sada, jer
bi san u Beu.
to je komplicirani proces koji traje i koji izaziva
Sve mi izlampilo a san zna doja
puno vremena iako na prvi pogled sve izgleda
osin onega:
jako jednostavno, kae gosp. umberac. Volim se
Vo ist geeft fir fi matrial?
nazvati kreativcem jer se bavim ilustracijom, sliIzbei san se u Beu.
kanjem, skulpturom, reijom, animacijom, poPosta san bear.
tajno pisanjem, svime pomalo, kae ovaj
Izbeira san dalmatinie poezie
magistar animiranog filma i novih medija. Uz iluza nae beare u Beu
stracije na zidu na peukoj izlobi izloene su i
a oni su izbeeni i inkantani supali:
knjige koje je ilustrirao umberac jer, po umjetJugo, bura, riba, pura,
niku, ilustracija zaivi tek uz tekst. Kad bih ba
morao birati, odabrao bih da sam netko tko

Branka Pavi Blaetin

Trenutak za pjesmu
SE U BEU
levantara kurba stara,
bore, more, patimenti,
strio, lio, ikadenti.
Kad je finilo,
ualta mi se niki Osterajher
i uzdahne s pogledom u plafon:
Wien, Wien!
Vin, vin rebatijen i ja,
crno, more li crno,
danaska mi petak
a i zaslui sam.
A je san se bei u Beu.
Nika Krpeti
Koljnof, studeni 2015.

KULTURA n 9 n
Visoko odlikovanje rljenoga kria

Srebrna spomen-medalija
Petrovianki Ildiki Pataki-Hogya
Na inicijativu rljenoga kria 27. novembar sad jur od 1988. ljeta je u ovoj dravi Dan darovateljev krvi. Toga dana brojni
pomoniki, a i organizatori ter humanitarne udruge dobivaju priznanja i zahvalnice. U glavnom gradu Ugarske, na Sveuiliu za javnu slubu tom prigodom je ljetos odlikovano 69 peronov, med njimi i Petrovianka, predsjednica lokalne organizacije rljenoga kria, Ildika Pataki-Hogya.
pada organiziranje Dana penzionistov, i nije malo dugovanje da u Petrovom Selu kih 90 ljudi ivi u
starosti iznad 70 ljet. Oni svi dobiju
pred svetki boini paket, ako je
potribno, znaju prirediti i zvanarednu pomo i humanitarne akcije. U
ljeti 3-4 puta je davanje krvi, onda se
mobiliziraju stalni ljudi ki svenek
rado daju vlau ruku za pomo. Petroviski rljeni kri ima i lanarinu od
600 Ft, to nije velika svota, ali i razliiti mjesni privatniki, kulturne grupe
rado pomau u sponzoriranju. Za
Boi su aktivisti rljenoga kria u
Pinenoj dolini raznosili oko sto paketov. Za zlatni jubilej hitva u ovom
selu parom takaj estita s malim
darom rljeni kri. A to najvie fali,
po rii predsjednice, to je kolska ali
Slavljenici estitaju dr. Zsigmond Gndcs, predsjednik, i Istvn Kardos, glavni direktor Ugarskoga
omladinska organizacija rljenoga
rljenoga kria
kria, ka bi znala jerbati i dalje nositi
Za istaknutu djelatnost i mnogoljetnu uspjenu organizaciju da- svu ovu aktivnost, ovo lipo volontersko djelovanje. Ufamo se da
rovanja krvi je slavljenica dravno priznanje primila od dr. Zsig- i na to neemo morati dugo ekati!
monda Gndcsa, predsjednika, i Istvna Kardosa, glavnoga
Tiho
direktora Ugarskoga rljenoga kria,
zadnjega petka pretprologa miseca.
Spomen-medaliju u srebru i pero CharBogatstvo...
lesa Dickensa, engleskoga knjievnika, s
graviranim imenom nagradjene osobe,
svako ljeto more dobiti samo jedna aktivistkinja u svakoj upaniji. Lani dobitnica
toga odlija je bila u eljeznoj upaniji
Petrovianka, ka od 2000. ljeta je predsjednica rljenoga kria u rodnom joj
selu, ali je angairana u ovoj humanitarnoj organizaciji jur od svojega ditinstva,
a zavrila je i strunu kolu za medicinsku
sestru. Jedno vrime je djelala u sambotelskom pitalju u svojoj profesiji, a sad
je jur dugoljetna asistentica uz zubara u
Sambotelu. Veliko mi je bilo preseneenje ovo odlije, jer samo u Budimpeti
na svetanosti sam shvatila, kako sam visoko aena. Smatram to jedinstvenim
priznanjem za moju petnaestljetnu
slubu i pravoda se jako veselim tomu
je rekla ganutljivo slavljenica. rljeni kri
u Petrovom Selu trenutano broji 87 lanov, posebna im je zadaa pomoi stariMarijan Poli sa svojom bakom u vrendskoj okakoj kui
jim osobam i siromahom. U njevu oblast

n 10 n BUDIMPETA I OKOLICA

Predstavljen Hrvatski kalendar 2016

U vienamjenskoj dvorani Croatica Kft.-a, u organizaciji Izdavake kue Croatica i Medijskoga centra Croatica, poetkom
prosinca 2015. godine predstavljen je Hrvatski kalendar 2016. Izdanje su, uz razgovor, predstavile glavna urednica tiva,
ujedno glavna i odgovorna urednica Medijskoga centra Croatica Branka Pavi Blaetin te novinarka spomenute medijske
kue Kristina Goher. Pozivu se odazvalo mnotvo znatieljnih, meu inima prvi tajnik Veleposlanstva Republike Hrvatske
Berislav ivkovi, glasnogovornik hrvatske manjine u Maarskome parlamentu Mio Hepp, predsjednik Hrvatske dravne
samouprave Ivan Gugan, ravnatelj Izdavake kue Croatica aba Horvath, voditelj HDS-ova Ureda Jozo Solga te, ne u posljednjem redu, lektor i autor pojedinih napisa Kalendara ivko Mandi.
naruitelja, naih hrvatskih samouprava, on dospije u hrvatske
domove. Hrvatski je kalendar ujedno i jedinstven medijski prostor Hrvata u Maarskoj jer biljei sve ono to se dogaa s nama
ili oko nas. No koliko je hrvatska zajednica svjesna toga da Hrvatski glasnik i Radio Croatica, to jest Medijski centar Croatica, jesu
glasila Hrvata u Maarskoj i takoer biljee dogaaje te zajednice, to je drugo pitanje. Takoer je upitno koliko osjeamo svojom dunou iriti Hrvatski kalendar. Ili jesmo li duni? Urednica
Pavi Blaetin istaknula je da smo duni to raditi, jer ako neemo
mi raditi, to nee raditi nitko drugi. Posebno je naglasila kako
Hrvat koji dri do sebe, treba biti pretplatnikom Hrvatskoga glasnika, bez obzira je li ga voli ili ne voli. Jer ako taj tjednik dolazi
svakoga tjedna u njegovu kuu i njegovo dijete vidi kako on
Glasnik vadi iz potanskoga sanduia te je na njegovome stolu,
to je zapravo dio odgoja, obrazovanja ili dio vezivanja uza zajednicu... a ista je pria i o Hrvatskome kalendaru.
Kratka etnja kroz Hrvatski kalendar 2016
Kalendari u ivotu Hrvata u Maarskoj imaju dugu tradiciju izlaenja, koja se nastavlja i u ovome tisuljeu. Od 1991. do 1995.
godine godinjak izdaje Savez Hrvata u Maarskoj, to poslije
preuzima Zemaljska samouprava Hrvata u Maarskoj, odnosno
Hrvatska dravna samouprava. Od 2000. godine ga tiska Izdavaka kua Croatica, te od 2003. godine ureuje Branka Pavi Blaetin. Hrvatski kalendar 2016 potpisuje i ureivaki odbor Stipan
Balatinac, Bernadeta Blaetin, Timea Horvat, Kristina Goher i Luca
Gai, nakladnik je aba Horvath, ravnatelj Croatice, raunalni
slog Katalin Berencsi Zmb, a kalendarij je priredila Eva Filakovi. U godinjaku, na dvjesto dvadeset i est stranica, objavljeni
su napisi autora Hrvata u Maarskoj, o kulturnome, vjerskome,
povijesnome, etnografskome, drutvenom i politikome ivotu
hrvatske manjine u Maarskoj u 2015. godini, te osamdesetak
stranica fotografskih prikaza prole godine. Kako Hrvatski glasnik
i Radio Croatica tako i Hrvatski kalendar trai i pokuava pronalaziti putove do najmlaih itatelja. Tako kalendarijski dio godinjaka krase najbolji ostvaraji Croatiadina 18. Nagradnog likovnog
natjeaja 2015 arobni vrt i Europa u djejim oima, to je uredila suradnica HDS-ova Ureda Eva Molnar Muji, a grafiki oblikovala Croaticina djelatnica Anna Kondor. Takoer su objavljeni
i ueniki radovi I. turnusa X. dravnoga kampa hrvatskoga jezika
i kulture 2015, u Pansionu Zaviaj, u Vlaiima na otoku Pagu, to
je organizirala Hrvatska dravna samouprava.
Hrvatski je kalendar najitanije tivo Hrvata u Maarskoj, govorimo esto. No je li uistinu najitanje ukorieno izdanje Hrvata
u Maarskoj? Urednica Branka Pavi Blaetin smatra da jest. Po
tome koliko se primjeraka narui Hrvatskoga kalendara, zaista je
najitanije tivo Hrvata u Maarskoj. Do dana kada je razgovor
voen, narueno je 1997 Kalendara. Nijedna hrvatska knjiga ne
tiska se u toj nakladi (od dvije do tri tisue primjeraka godinje),
hrvatski se naslovi tiskaju najee u tristo primjeraka. Zahvaljujui i izdavau Croatica Kft.-u, on neprekidno izlazi te s pomou

Publika predstavljanja
Ureivanje godinjaka zapoeto je u nikad teim uvjetima,
jer na natjeaju Fonda ljudskih potencijala Ministarstva ljudskih
resursa izdanju je dodijeljeno tek sto tisua forinti. Preostali dio
tiskarskih trokova osigurava izdava. Hrvatski kalendar 2016
prodaje se po tisuu forinti. Simbolina cijena, zar ne? Usporeujui s cijenama knjinoga trita dananjice i po cijeni i po tirai
trebamo biti ponosni na nae izdanje. Budui da se naslovi popularnijih autora tiskaju u tome primjerku, a cijena je jednoga
romana ili pjesnike zbirke oko tri ili etiri tisue, bez fotografija!
I ne u posljednjem redu, autori su, kako volimo rei, nai ljudi.
Dragi itatelju, ne preostaje Ti nita drugo nego da ga narui,
a ako ga ve ima u svojoj kunoj knjinici, da ita Hrvatski kalendar 2016, i da bude pretplatnikom jedinoga tjednika Hrvata
u Maarskoj, Hrvatskoga glasnika.
Kristina Goher

GRADIE n 11 n

Slavistiki veer s gastronomijom,

predavanji i tamburom
Zapadnougarsko sveuilie Sveuilino sredie Savaria jur desetljea dugo uva u svojem krilu Institut za slavensku
filologiju, tonije odsjeke za ruski, slovenski i hrvatski jezik i knjievnost. Svi studenti i predavai, profesori potrou
ovde svoje dane kot u jednoj velikoj obitelji, ovako je bilo i mogue da Rusi, Slovenci i Hrvati skupa su pozivali na
struni slavistiki veer, koji je pak bolje prepoznatljiv po zabavi, druenju nego po svojem ozbiljnom karakteru. Nije
to bilo drugaije ni na poetku prologa miseca, jednoga etvrtka, jo pred ispitnim rokom, kad mala prostorija gor
nije mogla primiti sve goste, sadanje i bive studente u lipom broju i domaine, tj. organizatore ove tradicionalne
priredbe.
venskoga jezika u Ljubljani. lag na torti s naega gledia je bila
izvedba hrvatskih i slovenskih melodijov privrimenoga jakarnoga zbora u muzikoj pratnji. Tambura je trgala ice, a Bebekova
legendarna pjesma Laku no, svirai je tartala spektakl, dokle
druga jaka Regiment po cesti gre i etvrta slovenska jaka Mi se
imamo radi... je ve skupa otpjevana s publikom. Thompsonova
Lijepa li si pravoda nije mogla biti izostavljena iz repertoara ka je
pak i zatvorila jakarni vijenac hrvatskih i slovenskih profesorov,
sadanjih i bivih studentov spomenutih katedrov. Potom su se
kuali pri obilnom stolu razliiti kulinarski specijaliteti, a zahvaljujui novom lektoru Odsjeka za hrvatski jezik i knjievnost Denisu Nyriju, s gutljajem slavonskoga ganoga imali smo sriu i
nazdraviti.
Tiho

Svenek je radost i veselje kad nai odsjeki dru strune veere,

strune dane i zato mi je osobno drago da Institut za slavensku
filologiju od ljeta do ljeta nudja bogati program na strunom veeru, predstavljajui razliite segmente hrvatske, slovenske i
ruske kulture, i kad imamo priliku nae studente upoznati i s neke
druge strane je pozdravio s timi rii sve nazone Attila Katona,
zamjenik dekana ove ustanove. Temelj-kamenac opuene atmosfere su poloili veljek na poetku programa dvi ene s gitarom, po imenu Duo dve gitari iz Budimpete, ke su na
profesionalni nain izvele ruske anzone, narodne jake, muziki
obradjene trofe velikih ruskih piscev. Potom su dvi profesorice
govorile o doivljaji, i istraivanju ruskoga knjievnika Borisa Pasternaka, na Sveuiliu Kalifornije, kamo su sa stipendijom zale.
Zanimljiv je bio hrvatski kviz pod peljanjem profesora dr. Tomislava Krekia, a uli smo i o fantastinom ljetnom seminaru slo-

Hrvatsko-slovenski jakarni zbor

BIKE Kako je s nami vist podilio Jano Virag, predsjednik

mjesne Hrvatske samouprave, ove subote e se Hrvati
dotinoga varoa debelo sveevati pri svojem 12. Hrvatskom
balu. Od 18.30 uri se ekaju gosti u Restoranu Frd, a pri
kulturnom programu nastupa hrvatski jakarni zbor Danica.
U polnoi se dilu tombole, a goste zabavlja Freya band iz Letinje.
KOLJNOF Koljnofsko hrvatsko drutvo srdano poziva na
svoj tradicionalni Hrvatski bal, 9. januara, u subotu, u
Restoran Tercia (Koljnof, opronska ulica 54). Prijem gostov
je od 19 uri, potom pozdravne rii, a bal otvaraju tamburaki
sastav Bonderslj i enska klapa Golubice. Za odlinu zabavu
je odgovoran petroviski Pinka-band.

n 12 n PODRAVINA

upanijski dan Hrvata prireen u Novom Selu

U organizaciji Hrvatske samouprave omoske upanije, 18. prosinca 2015. godine, u mjesnom domu kulture prireen je
upanijski dan Hrvata. U sklopu programa nazoni mogli su uti predstavljanje Hrvatskog kalendara 2016. i Medijskog
centra Croatica te asopisa Zornice nove, a polaznici lukovikog vrtia takoer su pripremili kratki boini program, nastupio je martinaki enski pjevaki zbor Korjeni, a bilo je i kazivanja stihova. U drugom dijelu veernjeg programa slijedilo
je izvjee o ovogodinjem radu Hrvatske samouprave omoske upanije.
Na poetku programa Kritof Petrinovi, obnaatelj dunosti voditelja Hrvatskoga kulturnog i sportskog centra Josip Guja uretin, pozdravio je nazone, te zamolio Milicu Klai Taraija,
urednicu vjerskog asopisa Zornica nova, da predstavi asopis
koji je u 2015. godini izaao tri puta. U nastavku programa,
Branka Pavi Blaetin, glavna i odgovorna urednica Medijskog
centra Croatica, u prvom je dijelu programa predstavila godinjak Hrvatski kalendar 2016 i djelatnost Medijskog centra Croatica, u koju se ubraja i tjednik Hrvatski glasnik, online portal
www.glasnik.hu, ulazni portal MCC-a mcc.croatica.hu, Internetski
radio Croaticu te portal www.radio.croatica.hu, jednako kao i dva
Fejsova profila, profil Hrvatski glasnik i profil Radio Croatica. Tako
su sluatelji mogli dobiti podrobniji opis o radu Medijskoga
centra Croatica. Potom je nastupio zbor Hrvata okolnih naselja.
Slijedio je nastup djece iz lukovikog vrtia, koja su s pomou
svoje odgojiteljice pripremila boini program s pjesmama i plesom. Nastup martinakoga enskog pjevakog zbora Korjeni
uz pratnju lukovikog Orkestra Drava oarao je gledateljstvo
prekrasnim boinim pjesmama. Zavrna toka prvoga dijela
programa bilo je kazivanje stihova, pod naslovom Moje veselje.
U drugom dijelu veernjega program uli smo izvjee o ovogodinjem radu Hrvatske samouprave omoske upanije, to ga
je podnio predsjednik Samouprave Jozo Solga u nazonosti svih
zastupnika. U svom govoru istaknuo je da za lanjski rad SamoPolaznici lukovikog vrtia

Zastupnici Hrvatske samouprave omoske upanije

uprava je dobila 89 bodova te je nabrojio sve ostvarene priredbe
uz potporu Hrvatske samouprave omoske upanije, primjerice: sudjelovanje na Dravskom proljeu, Dravno hodoae u
Drvljancima, tradicionalni KUP podravskih ribia, Podravsko hodoae u Molvi, Hrvatski ljetni festival u Potonji i Brlobau te
mnoge druge. Nakon kulturnog programa i izvjea slijedila je
zajednika veera i plesanica uza svirku Orkestra Drava. Programi su ostvareni uz potporu Ministarstva ljudskih resursa, Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Peuhu, Saveza Hrvata
u Maarskoj i Zajednice podravskih Hrvata.
Luca Gai

Martinaki enski pjevaki zbor Korjeni"

MALA STRANICA n 13 n

Dobro doli u 2016.

Svake godine kada otkuca pono 31. prosinca, zakoraimo u

novu godinu. Taj se dogaaj po cijelome svijetu obiljeava, neki
ga proslave u drutvu svojih prijatelja, neki u obitelji ili svojih
voljenih. Bilo gdje ste proveli Staru godinu i proslavili Novu, vjerujem da ste to inili s velikim osmijehom na licu, jer slijedi opet
jedan poetak s mnogo planova i nade. U tome razdoblju
esto razmiljamo to

e nam donijeti nova godina i to je ono to elimo mijenjati u

svome ivotu. Ako vam je lanjska godina bila dobra, nova vam
moe biti jo bolja. Svi imamo boljih i loijih dana, tako i mjesece
i godine, najbolje to moemo uiniti na poetku godine da smo
optimisti. Zakoraimo li u novu godinu, razmiljamo o stvarima
koje bismo mogli poboljati. Netko eli smravjeti, netko vie
uiti, netko eli vie vremena posvetiti sebi, to su novogodinje
odluke koje ovise ponajvema o nama. Nema nita loe u postavljanju odreenih ciljeva, ali ako pretjeramo, moemo se jako
razoarati. Zbog toga treba pametno odabrati odluke. Izabrati
takve od kojih e vam godina biti jo bolja. Najbolja je odluka
da uutka sumnju koja ti govori da togod ne moe ili nee
uspjeti, prestani sumnjati u sebe, i mnogo toga to si zaelio
ispunit e ti se. Ako neto ne moe ispuniti, nemoj ni obeavati
jer e iznevjeriti i sebe i ostale. Ako si se prema nekomu ponijela runo, iskreno se ispriaj, i odmah e se i ti bolje osjeati.

Zimske zagonetke
Ona ima bijelo lice,
selice otjera ptice.
Od jeseni do proljea
stalno traje njena srea.
Na poetku im se rodi,
dvanaestero brae vodi.
Na kraju ivota svoga
nema vie nijednoga.
Mene svatko rado skuha,
nisam mlijeko, nisam juha.
Malo cvijeta, malo vode
da to prije bolest ode.
Na brdo ih mora vui,
pa se vozi pjevajui.
Uzalud ti visok brijeg
ako nije pao snijeg.

RECEPT
ZA SREU
(Nepoznati autor)
Potrebni sastojci:
dvije vrhom pune alice
strpljenja
srce puno ljubavi
dvije ake pune velikodunosti
malo osmijeha
jedna glava puna razumijevanja.

Upute:
Poprskati obilato ljubaznou i
s puno vjere, pa dobro promijeati. Ravnomjerno rasporediti
po svom ivotu i posluiti svakomu koga sretnete.

Oko vrata on se smata,

nije lani ni kravata.
Kada doe strana zima,
svak bi htio da ga ima.

n 14 n POMURJE

Tradicionalna jela Meimurja i Pomurja

U okviru Pomurskih jesenskih knjievnih dana, u Serdahelu je predstavljena knjiga Zvonimira Hranjeca Tradicionalna
jela Meimurja. Knjiga osim 185 recepata tradicionalnih jela opisuje i gastronomske obiaje Meimuraca kroz cijelu godinu, od Vincekova do blagdana Sveta tri kralja. Meimurska jela i kulinarska kultura gotovo je istovjetna s pomurskima
pa je serdahelska Hrvatska samouprava smatrala vrijednim predstaviti knjigu i u naemu Pomurju. Uz prikaz knjige prireeno je kuanje zaviajnih jela, a u kratkome kulturnom programu sudjelovali su pjevai Izvorne skupine Mura i Tamburakog sastava Stobo.

Sudionici predstavljanja s autorom (u prvom redu zdesna)

Predstavljanje knjige otvorio je Stjepan Turul, predsjednik serdahelske Hrvatske samouprave, pozdravljajui autora knjige Zvonimira Hranjeca i Josipa Griveca, naelnika Donjeg Vidovca koji
je mnogo pomogao da se knjiga objelodani. Nastavio je poigravanjem kajkavskih izraza pomurskih jela: ono kaj su pri Belevi
boci, pri Ferkicevi su linaki, razliite izraze povezao je s vjerojatnou podrijetla ovdanjih Hrvata, o emu postoje razliita
miljenja. Knjigu je predstavila vijenica Bernadeta Blaetin i
usporedila je opise meimurskih obiaja s pomurskima iz knjige
Edite Kerecsnyi Povijest i materijalna kultura pomurskih Hr-

sokaicama do danas nije podignut nijedan spomenik, niti napisana ijedna knjiga, a sjeanja polako blijede. To je bio razlog da sam
pokrenuo projekt kako bi ouvao barem dio tradicije u pripremanju
jela naeg kraja rekao je gospodin Hranjec. Knjiga Tradicionalna
jela Meimurja Recepti meimurskih sokaica nastala je s pomou suradnika, posebno treba istaknuti meimurske sokaice,
koje su darovale svoje recepte i time omoguile ouvanje dijela
nae tradicije, naine pripremanja jela. U knjizi je 185 recepata
popraenih izvrsnim fotografijama Sinie Novaka i Slobodana
Cerovca, u ureivanju su sudjelovali Slaana Herman, vrsna kuharica, Josip imunko, novinar, esejist, meimurski studenti,
Denis Hranjec sreivao je zapise, te Iva Blagus i Tina Grivec lektorirale tekstove. Veliki su doprinos projektu dali i suradnici Vedrana Luka, Marina Iveli i Josip Grivec, naelnik Donjeg
Vidovca. Sakupljanje grae trajalo je vie od godinu dana, autor
je posjetio kuharice, traio recepte napisane rukopisom. Nazivi
jela su napisani na kajkavskome narjeju, a recepti na knjievnome jeziku kako bi bili razumljivi svim kuharicama koje e se
zanimati za izradbu nekih jela. Autor razmilja i o proirenom izdanju ili o drugoj knjizi u koju bi uvrstio recepte s podruja lijeve
strane rijeke Mure.
beta
Recept iz knjige:
Domaa kukuruzna zlevanjka, recept Marije Malek
iz Goriana
Sastojci: 500 ml
kiseloga mlijeka,
250 g kiseloga
kravljeg sira, 2
jaja, 100 g otopljenog maslaca,
60 g eera, 300 g
kukuruznoga
brana, 200 ml kiselog vrhnja, 200
ml slatkog vrhnja.

Pomurske su kuharice priredile kuanje jela.

vata. Autor je govorio o sakupljakom radu i o razlozima zbog
ega je kanio objaviti knjigu recepata meimurskih sokaica.
U svakom su mjestu nekada bile poznate jedna, dvije, a katkad i
tri sokaice za koje se pouzdano znalo da su spremale najbolja jela.
One su bile cijenjene u svakoj sredini i u svakoj prigodi. Njih se pozivalo na najvanije dogaaje, a gotovo uvijek na svadbe. Naalost,

Priprema: Sve sastojke, osim vrhnja,

zajedno
pomijeajte u jednolinu smjesu.
Ulijte smjesu u Knjiga Tradicionalna jela Meimurja
posudu za peenje, ali prije peenja posudu namaite s malo masti. Slatko i
kiselo vrhnje pomijeajte, stavite na smjesu te pecite 30 minuta u penici zagrijanoj na 190 stupnjeva.

SA SVIH STRANA n 15 n
Hrvati iz Bosne i Hercegovine u
Koljnofu i opronu

U spomen

Ode nam Tuna

Vijest me je stigla iznenada... Premda je bolovao vie godina, pa se zapravo i moglo oekivati. Ali na to se ipak
nikad ne moe pripremiti. Preminuo je Antun Vidakovi...
Ode on i ostade za njim praznina. U mislima, u srcu, u dui
u ivotu svih nas, koji smo ga voljeli i potivali.
Tko je On bio? Utemeljiva i ravnatelj Hrvatskog kazalita u Peuhu, vrsni plesa, koreograf, osniva galerije
opor(t)-Horda, drug, prijatelj... ovjek pun ivotne radosti,
veselja, koji je uvijek bio spreman pomoi svakomu tko mu
se za to obratio, ovjek u stalnom pokretu, koji juri, radi,
organizira, dogovara se, sreuje stvari jedan pravi ivi
perpetuum mobile. (Zbog toga nas je i toliko pogodila ve
i sama njegova bolest. Jednom ovjeku, iji je ivot sam
pokret, da izgubi ba tu osobinu to je uasno. Ni zamisliti
ne znam kako se uspio ipak duevno boriti s tim.)
Prisjeam se kako sam ga upoznao. Prvi put dolazim u
Hrvatsko kazalite, u klub. Jo ga ne poznajem, nov sam u
Peuhu, uope u dravi. U klubu stare zgrade Hrvatskog
kazalita nalazim samo njega. Sjedi u kutu i ita novine.
Pitam ga za ravnatelja. Oi mu iskre fakinski, kako mi pokazuje vrata nasuprot, s natpisom ravnatelj. Pokucam na
vrata, pa ih nesigurno otvaram. Maleni je ured prazan.
Osvrem se zbunjeno, kada se on die sa stolca i sa eretskim osmijehom na licu kae: Evo, dolazim!
Taj prvi susret ga je tono prikazao. Uvijek dobre volje,
uvijek spreman na alu, ovjek ije srce ne poznaje tatinu
i zlobu.
Rad. Dobar rad je uvijek cijenio, a to i traio. Makar koliko je to bilo teko (jer je bilo sluajeva), s njim je uvijek
bilo dobro raditi. Unosio se sav u koreografije, u dijelove
predstava, koje je on postavljao. Znalo se kada je on radio.
A osim toga i kao ravnatelj uspio je (ini mi se da to njemu
uope nije bilo teko) ostati ovjekom. Mnogi smo dolazili
k njemu za ovakvu-onakvu pomo, savjet, i uvijek je znao
nekako pomoi; makar je imao samo dobru rije. Pravo mu
budi: Kazalite i nije bilo neka tura ustanova, bilo je kao
neka velika obitelj, a Tuna je bio na bao.
Naravno, kao i svi koji stvaraju neto dobro i lijepo, i on
je imao svoje protivnike, neprijatelje. Ali u jedno sam siguran: ako ga i nisu voljeli, ali su ga svi potovali. Zbog znanja,
zbog njegova rada, ali prije svega zbog njegove ljudskosti.
Jer, u ovom naem ludom i nemilosrdnom dobu on je sauvao tu, moda jedinu pravu vrijednost. Da. Bio je jedan
od rijetkih koji se mogu nazvati OVJEKOM, sve s velikim
slovima.
A sad ga nema. Otiao je. Ostade samo praznina u srcu,
dui, mislima, ivotu. Vrijeme tee dalje, kao i do sada, mi
radimo, obnaamo svoju dunost, glumimo, pravimo predstave... ali praznina ostaje. Jer... Ode nam Tuna...
Rafael Aron

Na poziv Hrvatske samouprave oprona su u adventsko

vrime posjetili Gradie i Hrvati iz Bosne i Hercegovine.
Hrvatsko kulturno drutvo Napredak Podrunice Vitez
odralo je koncert u opronskoj i koljnofskoj crikvi, a u mjesnom domu kulture obradovali su Koljnofce i svojim bogatim
kulturnim programom. Kako nam je rekao predsjednik
Hrvatske samouprave dr. Franjo Pajri, velika grupa Hrvatov
iz centralne Bosne, pod peljanjem legende Zorana Kuprekia, upoznala se je sa znamenitosti cijele okolice, a zvana
toga pravoda je pohodila i koljnofski Etnomemorijalni centar
Kume.
Foto: Zoran Kupreki

KERESTUR Kulturno drutvo Kerestur 9. sijenja prireuje

Keresturski mali nogometni kup na koji oekuju prijave iz cijele regije i izvan nje. Prijaviti se moe do 5. sijenja 2016. kod
osobe poveznice Erebet Kova Deak na e-mail adresi: deakerzsi@gmail.com.
KERESTUR Dobrovoljno vatrogasno drutvo sela Kerestura
i Kulturno drutvo Kerestur, u okviru natjeaja Ministarstva
poljoprivrede i seoskog razvoja, uspjeli su nabaviti po jedan
mali autobus od devet sjedala. Prema izvjeu predsjednice
Kulturnoga drutva Erebet Deak, obje e civilne organizacije
novo vozilo iskoristiti za svoje kulturne i portske programe,
naime tamburaki sastav, kulturne skupine i pjevaki zborovi
esto nastupaju na raznim mjestima i mali autobus mnogo
e pomoi pri putovanju, odnosno u organizaciji raznih programa.

n 16 n GLASNIK
Betlehemari u Santovu

Veeras je naa feta...

Vrijeme je da dostojno proslavimo prijelaz u novu godinu, a vrijeme je i karnevala, vrijeme je zabave! Neka bude NAA FETA 15.
sijenja 2016. godine, u samome sreditu glavnoga grada, a to je
Duna Palota (Budimpeta V., Zrnyi u. 5).
Zabava od 19.00 sati do rane zore uz dobru svirku osjekoga tamburakog sastava Dentlmeni i gradianskog sastava Koprive.
Kulturni program: KUD Marica iz Salante, budimpetanska
Hrvatska izvorna skupina.
Hrvatska samouprava grada Budimpete poziva sve Hrvate, ljude
dobre volje, eljne zabave na tradicionalnu Hrvatsku veer!
Ulaznica s veerom: 4000 Ft (srednjokolcima i studentima s
veerom 2000 Ft, bez veere besplatno).

Betlehemari prije hrvatske polnoke u upnoj crkvi

Tradicijski obiaj betlehemara u Santovu se njeguje do naih
dana. U dva dana uoi Boia, 21. i 22. prosinca, skupina betlehemara, sastavljena od uenika Hrvatske kole, ujedno polaznika hrvatskoga vjeronauka, radosno navjetajui Isusovo
roenje s pastirskom igrom i boinim pjesmama,obila je
ezdesetak santovakih hrvatskih domova, gdje je vrlo lijepo
primljena, pogoena i darivana. Ove su ih godine pratili
roditelji Joza Tomaev i Ilija Stipanov. S obzirom da je s
Boiem poela hrvatska crkvena godina, redovita pastirska
igra ove godine izvedena je u upnoj crkvi pred hrvatsku
polnoku, a betlehemarima je u pjevanju pomogla i skupina
djevojaka. Betlehemare je i ove godine pripremila vjerouiteljica Katalin Molnr Tomaev.
Snimke: S. B.

U pjevanju je pomogla i skupina djevojaka.

BAKUT Ve po dugogodinjem obiaju, razdoblje pokladnih zabava u Bakoj i ove se godine otvara bakutskim prelom. Naime, tamonja Kulturna udruga bunjevakih Hrvata 9.
sijenja prireuje ve tradicionalno Bunjevako prelo s naramkom, koje e se odrati u mjesnoj priredbenoj dvorani, s
poetkom u 19.30 sati. Ove e godine goste zabavljati
dunoki Orkestar Zabavna industrija, a ulaz je slobodan.
GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Branka Pavi Blaetin, tel.: 06-30-3961852, e-mail: branka@croatica.hu, NOVINARI: Stipan Balatinac, tel.: +36/30/396/1851, e-mail: balatinac.s.66@nicom.hu,
Bernadeta Blaetin, tel.: 93/383-034, e-mail: beta@croatica.hu, Timea Horvat (zamjen. glavne urednice), tel.: +36-30-437-0271, e-mail: tiho@croatica.hu, RAUNALNI SLOG: Katalin Berencsi
Zmbn, tel.: 1/269-1974, e-mail: zkati@croatica.hu, LEKTOR: ivko Mandi, tel.: 06-70-96 79 333, e-mail: zmsantovo@gmail.com, ADRESA: 1065 Budapest, Nagymez u. 68. Tel./Fax: 1/2692811, tel.: 1/269-1974, e-mail: glasnik@croatica.hu ZA OSNIVA: Savez Hrvata u Maarskoj. IZDAVA: Croatica Kft. RAVNATELJ: aba Horvath. List iri posredstvom Maarske pote, na osnovi
pretplate na iroraun: CITIBANK Rt. 10800014-10000006-10612016, redakcija Hrvatskoga glasnika i alternativni iritelji. Pretplata na godinu dana iznosi: 7500 Ft. Tjednik se financira iz dravnog
prorauna Maarske. Rukopise, fotografije i crtee ne uvamo i ne vraamo. TISKARSKA PRIPREMA, TISAK: CROATICA Nonprofit Kft., 1065 Budapest, Nagymez u. 68.
HU ISSN 1222-1270