Professional Documents
Culture Documents
ADHD Prirucnik
ADHD Prirucnik
NAKLADNICI
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta
Agencija za odgoj i obrazovanje
Donje Svetice 38, 10000 Zagreb
www.azoo.hr
ZA NAKLADNIKE
Dr. sc. Radovan Fuchs
Vinko Filipovi, prof.
Agencija za odgoj i obrazovanje
KNJIGU PRIREDILI
mr. sc. Jozo avar
Darko Tot, dipl. socijalni pedagog
Centar za zatitu mentalnog zdravlja djece i mladei Klinika za djeje bolesti Zagreb
NASLOVNICA I GRAFIKA PRIPREMA
Bodema d.o.o., Zagreb
TISAK
Kikagraf d.o.o.
Pripremljeno u Agenciji za odgoj i obrazovanje
Tiskano u Hrvatskoj 2009.
ISBN 953-7290-12-3
ISBN 978-953-7290-12-2
SADRAJ
to je deficit panje/hiperaktivni
poremeaj?
10
PODTIPOVI POREMEAJA
10
11
11
12
PROBLEMI U OBITELJI
13
SAVJETI ZA RODITELJE
13
16
16
17
17
BRINITE SE ZA SEBE
18
POTEKOE S UENJEM
18
SAVJETI ZA NASTAVNIKE
19
20
Pravila u uenju
Savjeti za roditelje
22
24
24
24
SADRAJ
25
25
26
26
Vjebajte opratanje
27
27
28
28
31
31
32
34
43
TO J E D E FI C I T PA N J E/H I P E R A K T I V N I P O R E M E A J ?
to je deficit panje/hiperaktivni
poremeaj?
Poremeaj panje koji moe biti praen nemirom i impulzivnou (ADHD/ADD) je razvojni
poremeaj samokontrole.
To nije samo razvojna faza koju e dijete prerasti, nije uzrokovan roditeljskim neuspjehom
u odgoju, niti je znak djetetove zloestoe. Takozvana hiperaktivnost je realni poremeaj,
problem, a esto i izvor zabrinutosti roditeljima, nastavnicima, a najvie samoj djeci kod
koje je poremeaj uoen.
Veina djece je u jednom periodu ivota nemirna, impulzivna ili nepaljiva. No, da bi simptomi za hiperaktivnost bili kliniki znaajni i zadovoljavali dijagnostike kriterije, moraju biti
izraeniji od onog to se smatra normalnim s obzirom na djetetovu dob i razvojni stupanj
te u znaajnom stupnju naruavati funkcioniranje u razliitim aspektima djetetovog ivota
(npr. funkcioniranje u koli, vrtiu, slobodnim aktivnostima djeteta, socijalnim odnosima).
Mnoga su istraivanja potvrdila stabilnost ovih simptoma tijekom vremena. Osnovni simptomi i pratei obrasci ponaanja zadravaju se godinama, iako kod oko polovine djece s
ovim poremeajem simptomi u velikoj mjeri nestaju kako se oni pribliavaju odrasloj dobi.
Razne su studije pokuale dati odgovor na pitanje kolika je uestalost ovog poremeaja.
Iako su brojke dobivene razliitim studijama poneto razliite, ini se da je ADHD prisutan
kod oko 1 - 5 % populacije. Pri tome se pokazalo da je ovaj poremeaj izraeniji kod djeaka
nego kod djevojica, a omjer se kree oko 2:1.
Neki autori smatraju da je ovakav nalaz posljedica injenice da postoji vea vjerojatnost
identificikacije poremeaja kod djeaka jer su djeaci ee nasilni pa se kod njih lake
zamijete potekoe.
Tijekom decenija istraivanja i definiranja tog poremeaja mijenjao se i njegov naziv. Prvi
naziv bio je MCD - minimalna cerebralna disfunkcija, zatim se pojavljuju daljnji nazivi: hiperkinetiko-impulzivni poremeaj, ADD (Attention Deficit Disorder), hiperkinetika reakcija
u djejoj dobi. U suvremenim klasifikacijama bolesti i zdravstvenih problema prihvaen je
naziv deficit panje/hiperaktivni poremeaj.
PODTIPOVI POREMEAJA
Iako se esto govori o hiperaktivnosti kao poremeaju, sam motoriki nemir je samo jedan
od temeljnih simptoma unutar ovog poremeaja. Naime, razlikuju se tri podtipa poremeaja panje, ovisno koja skupina simptoma je najizraenija. Osnovni simptomi ovog poremeaja su hiperaktivnost, impulzivnost i nepanja.
10
PODTIPOVI POREMEAJA
11
PODTIPOVI POREMEAJA
penica, sredstva za ienje, noevi, dostupni lijekovi...
U kolskoj dobi i u adolescenciji impulzivnost predstavlja velik problem. Impulzivna djeca
su lako nagovorljiva.
U elji da budu prihvaeni od vrnjaka, esto naprave stvari na koje ih oni nagovaraju. Ovakva ponaanja mogu biti bezazlena, od sitnih nepodoptina poput zaljepljene vake na
stolici uiteljice, do ivotno ugroavajuih situacija kao to je penjanje na rasvjetnI stup.
Impulzivno ponaanje moe biti motivirano i pukom znatieljom, na primjer tek toliko da
dijete vidi to e se dogoditi kada se u juhu stavi tempera.
Impulzivnost moe isto tako ometati i socijalne odnose djeteta. Vrlo esto impulzivna djeca
imaju potekoa sa stvaranjem i odravanjem prijateljstava. Upadanje u rije, nametanje,
govorenje krivih stvari u krivo vrijeme, tapanje, grljenje ili dodirivanje drugih bez da postoji
razlog za to, agresivno rjeavanje sukoba moe dovesti do problema u odnosima s vrnjacima, te dijete koje trai i treba prijatelje na kraju bude odbaeno.
12
PROBLEMI U OBITELJI
PROBLEMI U OBITELJI
Djeca s poremeajem panje i hiperaktivnosti mogu imati tekoe kod kue. esto se deava da su njihovi roditelji isprobali sve mogue metode kojih su se mogli sjetiti kako bi
postigli da se njihova djeca prikladnije ponaaju. Vrlo je vjerojatno da e ak i u najbrinijim
obiteljima, meusobni odnosi biti optereeni velikom napetou.
Hiperaktivnoj djeci je esto potrebno manje sna nego ostalim ukuanima, to esto rezultira time da su svi ostali lanovi obitelji kronino umorni. Roditelji esto imaju premalo
vremena za sebe. Stalno prianje, buka, skakanje, trganje igraaka, olovaka, bojica, unitavanje televizora i drugih vrijednih stvari, neizbjean su dio mnogih obitelji s hiperaktivnim
djetetom.
Ove obitelji esto navode ozbiljne brane probleme, koji su barem djelomino posljedica
djetetovog poremeaja panje s hiperaktivnosti. U mnogim obiteljima ovaj je poremeaj
uzrokom rivaliteta meu braom i sestrama. Ponekad se obitelj sastoji i od veeg broja
hiperaktivne djece.
Ostali lanovi obitelji imaju pune ruke posla oko ove djece. esto se dogaa da su roditelji
premoreni i iscrpljeni stalnim pozivima u kolu zbog problematinog ponaanja njihovog
djeteta. Ponekad su i sami roditelji odbaeni od strane svoje ire obitelji i svojih prijatelja,
jer je ponaanje njihovog djeteta dovelo do toga da ih se ne poziva na socijalna okupljanja
i dogaaje.
Ponekad se roditelji ponu osjeati nekompetentnima i nesposobnima za odgoj djece, to
utjee na njihovo samopotovanje. Nekima su lanovi rodbine ili ak profesionalci zaista i
rekli da su nesposobni za roditeljstvo.
Posljedice ovog poremeaja su dalekosene i esto zahvaaju sve lanove obitelji.
SAVJETI ZA RODITELJE
Hiperaktivna djeca moraju vidjeti posljedice svog ponaanja koje su predvidljive, konzistentne i jasne te dobivati povratnu informaciju ee i bre nego ostala djeca, ukoliko elite da
ostvare kontrolu nad svojim ponaanjem.
I sekundarne nagrade (na primjer, pohvale) i primarne nagrade (na primjer, igrake ili privilegije) moraju se davati ee kada su hiperaktivna djeca kooperabilna ili uspjena. Roditelji
trebaju imati na umu da hiperaktivna djeca vjerojatno rjee dobivaju pozitivne reakcije od
njihove brae ili sestara, te se moraju dodatno potruditi da odre balans u pohvalama.
13
SAVJETI ZA RODITELJE
Ukoliko dijete ne dobiva pozitivnu panju, ono e se potruditi da bude zamijeeno na nain da svojim ponaanjem privue negativnu panju. Ako su posljedice takvog ponaanja
pozitivne za dijete, odnosno ako dijete dobije panju, pa makar i negativnu, poveat e se
vjerojatnost pojavljivanja tog ponaanja. No, ako nepoeljno ponaanje nije potkrijepljeno
i ako dijete ne dobije panju, vjerojatno je da se ono vie nee pojavljivati.
Zadatak roditelja je da budu pozitivni, da promatraju, komentiraju i nagrauju dobro i poeljno ponaanje.
Kako to uiniti?
Pohvala mora neposredno slijediti poeljno ponaanje.
Pohvala mora biti povezana s konkretnim ponaanjem.
Pohvala mora biti konkretna i specifina (na primjer, Sretna sam kad se tako tiho
igra).
Pohvaljujte dijete smijekom i pogledom, kao i samim rijeima.
Uz samu frazu, pomilujte, zagrlite ili poljubite dijete.
Primijetite i pohvalite dijete svaki puta kada se dobro ponaa, nemojte uvati pohvale
samo za savreno ponaanje.
Koristite pohvale konzistentno, svaki put kada uoite ponaanje koje elite potaknuti.
Pohvaljujte dijete i pred drugima.
Bilo koje ponaanje postat e uestalije ili snanije ukoliko dovodi do pozitivnih posljedica
Specificirajte s djetetom ponaanje koje oekujete od njega, to tonije i konkretnije moete. Trebate pokuati osigurati da dijete razumije koje je ponaanje prihvatljivo, a koje nije.
Pokuajte objasniti djetetu to tono mislite pod odreenim terminima, kao to su biti dobar ili biti zloest jer ti termini mogu biti zbunjujui za dijete. Dobro je rei djetetu: Svia
mi se kako lijepo podijeli svoju okoladu sa sestrom, Svia mi se kako pospremi svoje
igrake prije nego to doe baka, Ne svia mi se kako vie u duanu.
Roditelji moraju jasno komentirati ponaanje djeteta kako bi dijete poelo shvaati to se
od njega oekuje.
Objasnite djetetu posljedice dobrog ponaanja kako bi znalo kada i to e dobiti ako se
ponaa prikladno.
Nagradite dijete za poeljno ponaanje jer e tako poeti vjerovati da moe uspjeti. Vano
je da ponete pohvaljivati ili nagraivati dobro ponaanje.
Ignorirajte nepoeljno ponaanje. Ako su djeca stalno u kazni zbog neega, mogu se obeshrabriti i mogu prestati pokuavati biti dobra. Ako promijenite ono to dijete slua o sebi
te umjesto da kritizirate zloesto ponete pohvaljivati dobro, potaknut ete dijete da se
14
SAVJETI ZA RODITELJE
ponaa na nain koji e dovesti do pohvale.
Pomozite djetetu da ostvari dobro ponaanje tako da unaprijed planirate. Pokuajte ne
dovoditi dijete u situacije u kojima e vjerojatnije ispoljiti neeljeno ponaanje, na primjer
voditi dijete u kupovinu kada vam se jako uri, a dijete je umorno.
Svako je dijete drugaije. Neke e nagrade biti uspjene kod neke djece, kod druge ne.
Trebate nai one nagrade na koje e vae dijete reagirati.
Uspjene nagrade mogu ukljuivati odlazak u etnju s mamom i tatom, obiteljsko igranje
neke drutvene igre i slino. Nagrade ne trebaju biti skupe. Postoje jeftinija i bolja rjeenja
od novca i poklona. Mala djeca esto odlino reagiraju na jednostavnu pohvalu ili poljubac.
Nagrade moraju uslijediti to je mogue neposrednije nakon to se pojavilo neko ponaanje. Hiperaktivno dijete ne moe ekati do kraja tjedna da dobije nagradu. Nagrada treba
uslijediti odmah nakon poeljnog ponaanja. Ne zaboravite da hiperaktivnoj djeci nedostaje strpljenja i da su impulzivna pa e im ekanje nagrade biti vrlo teko i bit e vrlo male
anse za uspjeh. Vano je da stvari ne postavite tako da dijete ne uspije.
Pojedine nagrade nakon odreenog vremena gube svoju snagu. Dobro je da nagradu mijenjate svakih nekoliko dana. Sa starijom djecom vrlo korisna tehnika moe biti samonagraivanje.
esto nije dovoljno poveati uestalost poeljnih ponaanja, ve je potrebno i smanjiti
pojavljivanje nekih nepoeljnih ponaanja. Vrlo korisna tehnika za smanjenje neeljenog
ponaanja hiperaktivne djece je iskljuenje (time - out).
Iskljuenje podrazumijeva da maknete dijete iz konteksta u kojem se ponaanje pojavilo
i osigurate da provede dogovoreni vremenski period na neinteresantnom, ali sigurnom
mjestu. Vrijeme u iskljuenju mora biti poteno mjereno, a ako dijete nastavi s ponaanjem
zbog kojeg je uslijedilo iskljuenje, topericu treba staviti na poetak. Vrijeme koje dijete
mora provesti u iskljuenju ne smije biti predugo i treba biti u skladu s djetetovom dobi
(obino se preporua onoliko minuta koliko dijete ima godina, ako se radi o mlaoj djeci).
Vano je znati da se ponaanje djeteta ne moe promijeniti preko noi. To je ponaanje koje
se uilo i izgraivalo godinama i bilo bi nerealno oekivati da e se brzo promijeniti. Vrlo
esto se dogaa da djeca u poetku pokau veliki otpor prema novim pravilima. Mnogi
roditelji navode kako su, neposredno nakon to su poeli primjenjivati nove tehnike, broj
i ozbiljnost nepoeljnih ponaanja porasli. Meutim, stvari e se sigurno popraviti ukoliko
ustrajete i dosljedno primjenjujete nove tehnike. Vano je da u obitelji postoji jedan jedinstveni set pravila kojeg e prihvaati i primjenjivati svi odrasli lanovi obitelji.
Vano je da se isti set pravila primjenjuje na svu djecu u obitelji, bez obzira jesu li hiperaktivna ili ne, na isti nain, u skladu s dobi pojedinog djeteta.
Bez obzira na potekoe koje imate s Vaim hiperaktivnim djetetom, vano je da razvijete i
odrite pozitivan odnos s djetetom.
15
SAVJETI ZA RODITELJE
Korisno je da pronaete neku ugodnu aktivnost sa svojim djetetom i ukljuujete se u nju
to ee, barem nekoliko puta tjedno. Kada se djetetu omogui da izabere aktivnost za
svoje vrijeme i preuzme inicijativu u aktivnosti, poveava se djeje samopouzdanje.
16
SAVJETI ZA RODITELJE
17
BRINITE SE ZA SEBE
BRINITE SE ZA SEBE
Hiperaktivna djeca mogu stvoriti ogromne koliine stresa u svojim obiteljima, a stres je pogodna podloga za javljanje nepoeljnog ponaanja. Jako je vano, iako ponekad nije lagano, ostati smiren. Roditelji trebaju obraati panju na vlastite potrebe i potrebe druge djece
u obitelji. Odmor, izlet, putovanje, prijatelji, hobiji i druge aktivnosti pomau u smanjivanju
razine stresa roditelja te brae i sestara.
POTEKOE S UENJEM
Hiperaktivnost, impulzivnost i tekoe s odravanjem panje mogu ozbiljno naruiti djetetovu sposobnost uenja. Ova djeca esto, osim ako su posebno inteligentna, poinju
zaostajati za ostatkom razreda, te razviju akademske probleme. To je, uz probleme u ponaanju, jo jedan od razloga zbog kojih im se djeca rugaju i zbog kojih ih roditelji kanjavaju.
Hiperaktivna djeca zbog svojih potekoa u koli mogu razviti osjeaj odbaenosti od vrnjaka, to samo dodatno pogorava situaciju.
Znaajan postotak hiperaktivne djece ima specifine tekoe uenja, konkretno tekoe
itanja i pisanja. S obzirom da se cijeli obrazovni sustav temelji na sposobnosti itanja i pisanja te da je uspjeno itanje i pisanje nuno za sudjelovanje u nastavi bilo kojeg predmeta,
hiperaktivna djeca esto imaju problema s ocjenama.
Jednom kada zaostanu za vrnjacima, vrlo teko to nadoknauju. Osim to im medij putem
kojeg se znanje prenosi stvara potekoe, oni zbog svog poremeaja imaju i niz drugih problema. Ne mogu se koncentrirati jednako dugo kao njihovi vrnjaci. Buka i pokreti oko njih
im vrlo lako skreu panju. Vrlo esto propuste vane informacije ili upute koje im daje uitelj jer su zaokupljeni razmiljanjem o neem drugom. Mnogi od njih imaju vrlo neuredan i
neitak rukopis koji im moe stvarati dodatne potekoe. Oni ga sami vrlo teko razumiju i
itaju, a vrlo esto zbog rukopisa dobivaju i kritiku od strane nastavnika.
Kako bi se preveniralo razvijanje daljnjih problema, vano je da nastavnici razumiju specifian nain funkcioniranja hiperaktivne djece koji esto negativno utjee na kolski uradak i
openito na izvravanje obaveza i odgovornosti. Stoga je vrlo esto potrebno kontaktirati s
nastavnicima kako bi se lake razlikovala ponaanja koja proizlaze iz hiperaktivnosti, prevenirao razvoj sekundarne patoloke nadgradnje i djetetu primjereno pomoglo.
Istraivanja provedena u SAD-u pokazala su da hiperaktivna djeca imaju slijedee probleme vezane uz uenje:
90% hiperaktivne djece pokazuje smanjenu produktivnost u kolskom radu
90% hiperaktivne djece postie snien uspjeh u koli20% hiperaktivne djece ima tekoe sa itanjem
60% hiperaktivne djece ima ozbiljne potekoe s rukopisom
18
SAVJETI ZA NASTAVNIKE
30% hiperaktivne djece prekida kolovanje
5% djece s poremeajem hiperaktivnosti zavrava fakultetsko obrazovanje za razliku
od 25% djece iz ope populacije
SAVJETI ZA NASTAVNIKE
Akademsko postignue je jednako vano hiperaktivnom djetetu, kao i svakom drugom
djetetu. Hiperaktivna djeca trebaju visoku razinu strukture u situaciji uenja. Djetetu se
moe pomoi tako da se s djetetom dogovori svakodnevni raspored i rutina u izvravanju
kolskih zadataka. U razrednoj sredini dobro je potaknuti svu djecu, pa tako i hiperaktivno
dijete, da biljee to imaju za zadau i povremeno provjeravati je li dijete sve zabiljeilo.
Preporua se hiperaktivno dijete posjesti u prvu klupu i poticati ga da ima to manje stvari
na stolu. Naime, u prvoj klupi dijete je jae fokusirano na nastavnika i manja je mogunost
interakcije s drugom djecom tijekom nastavnog sata.
Poeljno je da dijete ne sjedi pokraj prozora ili vrata, jer e podraaji izvan uionice snano
utjecati na fokus panje djeteta.
Tijekom nastavnog sata dobro je postavljati vie podpitanja hiperaktivnom djetetu, vraajui panju djeteta na nastavni proces. Takoer, bitno je usmjeriti se na pozitivno, na ono
to je dijete napravilo, na zadatke koje je uspjeno zavrilo, a ne na ono to nije napravilo ili
u emu je pogrijeilo. Usmjeravanje na pozitivno poveava motivaciju djeteta i jaa njegov
osjeaj kompetencije i postignua.
Veina potekoa s hiperaktivnom djecom proizlazi iz njihove smanjene sposobnosti da
slijede pravila, radi ega dolazi do remeenja discipline u razredu.
Iako je svako hiperaktivno dijete jedinstveno, postoje neki principi koji mogu olakati potivanje razrednih normi samom djetetu, a time ujedno olakati rad i nastavniku i ostaloj
djeci.
Pojasnite djeci pravila ponaanja u razredu. Pravila su vana i bitno je djeci dati informaciju o tome to nastavnik oekuje od njih. Ta pravila trebaju biti pozitivna, izraena
u terminima poeljnih ponaanja. Poeljno ih je napisati i izloiti, tako da ih sva djeca
vide. Ne preporua se vie od pet pravila.
Osobito je bitan naglasak na potkrepljivanje poeljnih, pozitivnih ponaanja. Povratna
informacija o ponaanju uenika mora slijediti neposredno nakon ponaanja i biti vezana uz specifino ponaanje (npr. dizanje ruke kada dijete neto eli rei). S djetetom
moete dogovoriti sustav nagrada, koji moe ukljuivati vie moguih nagrada, to
omoguava djetetu odreenu slobodu izbora.
Ustanovite s djetetom jasnu hijerarhiju sankcija za nepoeljna ponaanja jer to omoguava djetetu da dobije povratnu informaciju o svom ponaanju i slijedeem koraku. U hijerarhiju ukljuite planirano ignoriranje i vremenski ogranien time-out.
19
SAVJETI ZA NASTAVNIKE
Pohvalite i ohrabrite pozitivnu panju.
Komunicirajte s djetetom na asertivan nain, jasno izraavajui svoju potrebu na neagresivan nain.
Izbjegavajte ismijavanje, prodike ili kritiziranje.
Razlikujte nemogunost od neposlunosti. Na primjer, kada dijete kae ne znam ili
ne mogu, ono treba poduku ili pomo. Neu ili ne elim zahtijeva ranije dogovorenu sankciju.
Imajte prioritete. Nemojte se fokusirati na vie od 3 ponaanja odjednom.
Ignorirajte nepoeljna ponaanja kako biste ih ugasili iz djetetovog repertoara ponaanja i onemoguili da ih dijete koristi za privlaenje negativne panje.
Pravila u uenju:
Razdijelite gradivo na manje dijelove. Postavljeni ciljevi u uenju trebaju biti realistini i
ostvarivi.
Kod akademskog uspjeha hiperaktivne djece planiranje je izuzetno bitno. Ono djetetu daje
strukturu i olakava uenje.
Sloene upute pri rjeavanju zadataka ili testova razbijte u niz jednostavnijih uputa. Pitajte
hiperaktivnog uenika da Vam ponovi to treba raditi, kako biste provjerili razumijevanje
zadatka. Kod mlae djece preporua se da se upute daju jedna po jedna.
Preferirajte usmeno ispitivanje. Hiperaktivna djeca postiu bolje rezultate i mogu bolje pokazati svoje znanje kroz usmeno odgovaranje. Smanjite broj pismenih zadataka, te ukoliko
je potrebno produljite vrijeme rada hiperaktivnom djetetu.
Kada dajete upute cijelom razredu stanite kraj hiperaktivnog uenika dok to radite. Za
objanjavanje zadatka koristite njegovu knjigu, teku, radnu biljenicu kao primjer.
Hiperaktivna djeca esto imaju nisko samopotovanje koje dovodi do izbjegavanja rada u
koli radi straha od neuspjeha. esto takva djeca imaju potekoa s uenjem, ne radi nedostatka sposobnosti, ve radi emocionalnih potekoa. Ukoliko uenik postie loe rezultate,
smanjite opseg zadanog materijala, a ne njegovu teinu. Takoer, kod takve djece je korisno usmjeravanje na pozitivne karakteristike i postignua.
Kod hiperaktivne djece moe se smanjiti frustracija tijekom nastave omoguavanjem kratkih pauza, ili izlazaka iz razreda. Takoer, takvo dijete moe dobiti i neke posebne obaveze,
poput voenja brige o kredi ili spuvi, koje omoguavaju djetetu promjene aktivnosti, daju
mu osjeaj vanosti i smanjuju napetost i nemir.
Hiperaktivna djeca trebaju prijatelje jednako kao i druga djeca. Ponekad hiperaktivna djeca
nemaju adekvatne socijalne vjetine ili ih koriste na krivi nain. Socijalne vjetine mogu se
uiti i razvijati i u razrednoj sredini, od ega e koristi imati sva djeca. Unutar razreda, kroz
igru i slobodne aktivnosti moete:
20
SAVJETI ZA NASTAVNIKE
Pouavati djecu nenasilnom rjeavanju sukoba.
Pouavati djecu asertivnosti.
Poticati razvoj socijalnih vjetina kroz rad u malim grupama. Naravno, takav rad zahtijeva stalni nadzor i praenje procesa koji se odvijaju u malim grupama. Napravite
fleksibilne grupe i osigurajte da hiperaktivna djeca rade s nizom druge djece.
Potaknuti djecu da si meusobno pomau (na primjer, da se meusobno poduavaju
u matematici, itanju). Te aktivnosti trebaju biti nadgledane i preporua se da se djeca
izmjenjuju u tome.
Poticati sagledavanje situacije iz drugog kuta.
Biti model prema kojem djeca mogu uiti dobre socijalne vjetine. I sami koristite
pozitivne komentare o radu uenika, interakcije i atribute.
Usvojiti naelo da je svaki uenik vrijedan lan grupe. Nastojte poticati suradnju, a ne
kompeticiju u razredu.
Hiperaktivna djeca mogu biti izuzetno zahtjevni uenici. Za nastavnike je vano imati na
umu da ta djeca imaju ozbiljan problem. Veini ljudi je ta perspektiva strana jer se ne radi o
sljepoi, gluhoi, invaliditetu ili cerebralnoj paralizi. No, iako se na prvi pogled ini da je s hiperaktivnom djecom fiziki sve u redu, specifian nain funkcioniranja njihovog sredinjeg
ivanog sustava stvara niz problema u svakodnevnom funkcioniranju te djece.
Hiperaktivno dijete e uspjeno uiti u sredini koja podrava individualne razlike unutar
fleksibilnog, strukturiranog pristupa, dok e usmjeravanje na razlike dovesti do stigmatizacije i osamljivanja hiperaktivnog djeteta.
Vano je razumijevanje i adekvatno reagiranje na djetetove uspjehe i vrednovanje istih.
Hiperaktivna djeca dobro reagiraju na brian stav nastavnika i kao posljedica toga visoko su
motivirana i postiu sjajne rezultate.
Za uspjeno kolovanje hiperaktivnog djeteta od izuzetnog je znaaja suradnja roditelja i
nastavnika. Roditelji trebaju biti upoznati sa kolskom rutinom i oekivanjima koja su postavljena na dijete.
Meusobna podrka roditelja i nastavnika je vana, i obje strane mogu nauiti jedna od
druge; o efektivnim nainima rjeavanja nekih nepoeljnih ponaanja, snagama djeteta i
pozitivnim stranama, motivaciji djeteta. Pri tome, osim otvorene i efektivne komunikacije,
informativka moe biti korisna za razmjenu informacija o postignuu, zadaama ili moguim potekoama.
21
Savjeti za roditelje
Roditelji mogu pomoi svojoj djeci u razvijanju pozitivnih socijalnih vjetina.
Kako to uiniti?
Vjebajte dobre socijalne vjetine kod kue. Odredite, u dogovoru s djetetom, jedno
ili dva socijalna ponaanja koja elite pojaati u repertoaru ponaanja svog djeteta
prema drugoj djeci. To moe biti dijeljenje igraaka, tiho prianje, ne zapovijedanje,
ne upadanje u rije i slino. Uspostavite program nagraivanja tih ponaanja.
Nekoliko puta svakog tjedna odvojite nekoliko minuta da s djetetom uvjebavate
odabrana ponaanja. Objasnite djetetu vjetinu koju biste eljeli da pokua upotrijebiti. Odglumite situaciju u kojoj ete Vi biti dijete i na taj nain pokaite djetetu kako
da koristi tu vjetinu. Zatim neka dijete isproba novu vjetinu pred Vama. Ohrabrite i
potaknite dijete da upotrijebi novo nauenu vjetinu kad se slijedei put bude igralo
s nekim djetetom.
22
23
24
25
26
Vjebajte opratanje
Opratanje je najvaniji princip u odgoju djeteta, no esto ga je jako teko provoditi u svakodnevnom ivotu. Vjebanje opratanja znai tri stvari. Prvo, svaki dan nakon to stavite hiperaktivno dijete spavati, uzmite nekoliko trenutaka i razmislite o djetetovim prijestupima
i oprostite mu. Pustite da Vas prou osjeaji ljutnje, razoaranja, zamjeranja, povrede. Dijete
ne moe uvijek kontrolirati svoje ponaanje i zavreuje da mu oprostite.
To ne znai da nije odgovorno za svoje ponaanje, ali znai da se Vi trebate rijeiti gorine
koja se uz to vee.
Drugo, usmjerite se na opratanje drugima koji nisu razumjeli potekoe Vaeg hiperaktivnog djeteta te su radi toga reagirali neadekvatno, ofenzivno ili su jednostavno etiketirali
Vae dijete kao lijeno ili neodgojeno. Vi znate bolje od toga i zauzmite se za svoje dijete, ali
ne dopustite da pri tome na Vas djeluje ljutnja ili tuga.
I, naposlijetku, nauite sami sebi oprostiti za pogreke koje ste napravili u odgoju tog dana.
Hiperaktivna djeca imaju sposobnost da pobude najgore u nama kao roditeljima, to esto
dovodi do toga da se roditelji osjeaju krivima radi vlastitih greaka. Bez da si dozvolite da
ponavljate iste greke bez posljedica, pustite samookrivljavanje, sram, ponienje, tugu ili
ljutnju koja prati ovaj aspekt samo-evaluacije. Zamijenite te osjeaje iskrenom procjenom
svog roditeljskog funkcioniranja tog dana, identificirajui podruja koja su poboljana.
27
28
29
30
31
32
33
5. Potekoe s koncentriranjem na
primanje uputa od drugih ljudi.
6. Potekoe s odreivanjem
prioriteta, redanjem stvari od
najmanje vanog do najvanijeg.
34
Navedite i/ili postavite na zid (i recite) sve korake neophodne da se dovri svaki zadatak.
8. Potekoe s dovravanjem
zadataka.
35
36
37
38
39
40
Osigurajte ueniku odreenu svrhu za vrijeme nestrukturiranih aktivnosti (dajte mu objanjenja poput svrha
odlaska u knjinicu je provjeriti..., svrha...je...).
Potaknite grupne igre i sudjelovanje u grupnim aktivnostima (organizirani kolski klubovi i aktivnosti).
Pomognite uenicima da se organiziraju. esto kontrolirajte biljenice i razdjelnike, pernice, ormarie za stvari,
torbe i kolske klupe. Kad sve ima svoje mjesto, ima
mjesta za sve.
Osigurajte pozitivnu potporu za dobru organiziranost.
Dajte uenicima listu potrebnih materijala i mjesta na
kojima oni trebaju biti.
Napomena:
lanak je preuzet i preveden sa izvornika koji se nalazi na:
http://www.childdevelopmentinfo.com/learning/teacher.shtml
41
42
P O D U AVA N J E M AT E M AT I K E KO D U E N I K A S A D H D - O M
43
44
Napomena:
lanak je preuzet i preveden. Autorska prava na lanak Poduavanje matematike za dijete sa sindromom hiperaktivnosti i poremeajem panje
posjeduje Darcy Andries.
45
46