Professional Documents
Culture Documents
Zadaci Iz Elektricnih Masina
Zadaci Iz Elektricnih Masina
1. Generator jednosmerne struje 150 kW, 250 V, ima indukt otpora 0,02 . Pobuda je paralelna,
otpor pobudnog namota je 35 , Jedinina snaga odvoenja toplote je p = 60 W/m2C. Gubici usled
histerezisa u zupcima su 620 W, a u jarmu 1140 W. Gubici usled vrtlonih struja u zupcima su 150 W, a
u jarmu 440 W. Mehaniki gubici su 300 W. Povrina hlaenja je 1,5 m2; a indukt je oblika valjka.
Odrediti maksimalni porast temperature za dati generator.
2. Porast temperature neke maine koja radi u nazivnom reimu je 20C posle jednog asa rada, a
30C posle dva asa rada. Odrediti:
a) vremensku konstantu zagrevanja i konani porast temperature maine,
b) koliki je krajnji porast temperature i koliko iznosi preoptereenje ako je maina preoptereena da
je porast temperature je 40C nakon jednog asa rada? Uslovi hlaenja su nepromenjeni.
Napomena: Gubici nezavisni od optereenja predstavljaju 20 % nazivnih gubitaka.
3. Nazivni podaci motora su: Pn =32 kW, n =88 %. Pri nazivnom optereenju odnos gubitaka je
PCun : PFen : Pfvn =1,6 : 1 : 0,2. Motor se puta u rad iz hladnog stanja. Vremenska konstanta zagrevanja je
Tz = 28 min, a temperatura okoline je 26C. Maksimalni dozvoljeni porast temperature je 75C. Odrediti
vreme koje motor moe raditi optereen momentom M =1,5Mn.
Napomena: Uzeti da se nazivno optereena maina zagreva do maksimalno dozvoljene temperature.
1.
t 1 e
, gde je:
Pg
150000 2 250 2
) (
Pg Ra I a2 R p I p2 PFe Pgmeh 0,02 (
) 620 1140 150 440 300 11636 W.
250
35
Pg
p S hl
11636
129,3C.
60 1,5
1
2
1
1
1
2. a) 1 1 e , 2 1 e , 1
1,44 h.
1
30
2
2 1 e
ln( 1)
ln( 1)
20
1
b) 2
(1 h)
1 e
40
1, 44
1 e
79,9C.
20
1 e
Pg 2
1, 44
39,95C.
2 79,9
Pg
1 e
1,8
kvadratu struje su se poveali
2,25 puta, to znai da se struja poveala 1,5 puta i toliko iznosi
0,8
preoptereenje.
32
32 4,36 kW. Na osnovu date proporcije
0,88
Pgn 4,36
1,56 kW.
Pgn (1,6 1 0,2) PFen PFen
dobija
se
Dalje
je
jednostavno
2,8
2,8
PCun 1,6 PFen 1,6 1,56 2,5 kW i Pfvn 0,2PFen 0,2 1,56 0,31 kW. Pri datom optereenju od 1,5Mn
smatra se da je i struja 1,5 puta vea to znai da su gubici u bakru 2,25 puta vei. Ukupni gubici u ovom
reimu iznose: Pg1 PFe1 Pfv1 PCu1 1,56+0,31+2,252,5=7,5 kW. Smatrajui uslove hlaenja
nepromenjenim dobijamo da je maksimalni porast temperature u navedenom reimu:
P
7,5
1 g1
75 129C. Dozvoljeni porast temperature je 75C tome postoji jo 40-26=14C
Pg
4,36
Pn
Pn
rezerve koju moemo iskoristiti dakle maksimalni porast temperature sme da bude 1=89C. Motor sme
89
da radi sa datim optereenjem tokom vremena t Tz ln(1 1 ) 28 ln(1
) 32,8 min.
129
1
4. a) Pgn=1,88 kW, PFen=0,61 kW, Pfvn=0,25 kW, PCun=1,02 kW
I
PCu1 ( 1 ) 2 PCun 0,5 2 1,02 0,255 kW, Pg1=1,115 kW.
1 44,5C, (10 min.)=21,6C,
In
(20 min.)=36,7C, (40 min.)=54,7C (50 min.)=59,9C. T(10 min.)=47,6C,
T(10
min.)=62,8C,
T(40 min.)=80,7C, T(50 min.)=85,9C.
b) T (12 min .) Ta n e 1 (1 e ) 26 75e
T () Ta 1 26 44,5 70,5C.
12
28
44,5(1 e
12
28
) 90,4C
3a
9 lebova i zubaca. Kako ima tri identine faze svakoj od njih e na jednom polu pripasti
2p 4
9
m 3 leba. Dakle faza U ima sledee tri sekcije u prvom polu:
q 3
1. sekcija: 1. leb (gornji sloj) - (1+)=1+9=10. leb (donji sloj)
2. sekcija: 2. leb (gornji sloj) - (2+9)=11. leb (donji sloj)
3. sekcija: 3. leb (gornji sloj) - (1+9)=12. leb (donji sloj)
Drugi pol poinje u 1+=1+9=10 polu i ima takoe tri sekcije:
4. sekcija: 10. leb (gornji sloj) - (10+9)=19. leb (donji sloj)
5. sekcija: 11. leb (gornji sloj) - (11+9)=20. leb (donji sloj)
6. sekcija: 12. leb (gornji sloj) - (12+9)=21. leb (donji sloj)
Trei pol:
7. sekcija: 19. leb (gornji sloj) - 28. leb (donji sloj)
8. sekcija: 20. leb (gornji sloj) - 29. leb (donji sloj)
9. sekcija: 21. leb (gornji sloj) - 30. leb (donji sloj)
etvrti pol:
10. sekcija: 28. leb (gornji sloj) - 1. leb (donji sloj)
11. sekcija: 29. leb (gornji sloj) - 2. leb (donji sloj)
12. sekcija: 30. leb (gornji sloj) - 3. leb (donji sloj)
Ovim su postavljene sve sekcije faze U na odgovarajua mesta i ostaje jo da se one pravilno meusobno
poveu tako da faza ima dva kraja (oznaavaju se sa U1 U2). Oznaiemo sa U1 poetak prve sekcije (u
1. lebu). Postoje dva principijelno razliita naina povezivanja koja rezultat stvaraju isto magnetno
polje:
1. Ako struja koja tee kroz namotaj faze najpre protie kroz sve sekcije jednog pola pa tek onda
prelazi u sekcije drugog pola namotaj se naziva petljasti. Tok struje ima izgled petlje - tee iz 1. leba u
10. leb i kad proe sve navojke prve sekcije "vraa se" u 2. leb (jer ide u 2. sekciju).
2. Ako struja koja tee kroz namotaj faze protie kroz jednu sekciju jednog pola i zatim odmah prelazi
u sekciju drugi pol takav namotaj se naziva valoviti. Tok struje ima izgled "vala" - tee iz 1. leba u 10.
leb i kad proe sve navojke prve sekcije "ide dalje" u 19. leb (jer ide u 4. sekciju). Nakon toka struje u
sva etiri pola ona se vraa u prvi pol i ulazi u 2. sekciju (2. leb).
3b
10. leb
11. leb
1. leb
10. leb
19. leb
Da bi se formirao namotaj druge faze (V) treba odrediti njen pomak na obodu u odnosu na prvu fazu (U).
Taj pomak iznosi treinu periode (2/3), gde je perioda jednaka duini dva magnetna pola (jer su
suprotni) tj. 2 2 9 18 lebova. Dakle pomak je 18/3=6 lebova i druga faza ima sekcije:
Prvi pol:
1. sekcija: (1+6)=7. leb (gornji sloj) - 16. leb (donji sloj)
2. sekcija: 8. leb (gornji sloj) - 17. leb (donji sloj)
3. sekcija: 9. leb (gornji sloj) -18. leb (donji sloj)
Drugi pol poinje u 7+=7+9=16 lebu i ima takoe tri sekcije:
4. sekcija: 16. leb (gornji sloj) - 25. leb (donji sloj)
5. sekcija: 17. leb (gornji sloj) - 26. leb (donji sloj)
6. sekcija: 18. leb (gornji sloj) - 27. leb (donji sloj)
Trei pol:
7. sekcija: 25. leb (gornji sloj) - 34. leb (donji sloj)
8. sekcija: 26. leb (gornji sloj) - 35. leb (donji sloj)
9. sekcija: 27. leb (gornji sloj) - 36. leb (donji sloj)
etvrti pol:
10. sekcija: 34. leb (gornji sloj) - 7. leb (donji sloj)
11. sekcija: 35. leb (gornji sloj) - 8. leb (donji sloj)
12. sekcija: 36. leb (gornji sloj) - 9. leb (donji sloj)
Analogno je i za treu fazu (W), s tim da je pomak za treinu periode u odnosu na drugu fazu:
Prvi pol:
1. sekcija: (7+6)=13. leb (gornji sloj) - 22. leb (donji sloj)
2. sekcija: 14. leb (gornji sloj) - 23. leb (donji sloj)
3. sekcija: 15. leb (gornji sloj) -24. leb (donji sloj)
Drugi pol:
4. sekcija: 22. leb (gornji sloj) - 31. leb (donji sloj)
5. sekcija: 23. leb (gornji sloj) - 32. leb (donji sloj)
6. sekcija: 24. leb (gornji sloj) - 33. leb (donji sloj)
Trei pol:
7. sekcija: 31. leb (gornji sloj) - 4. leb (donji sloj)
8. sekcija: 32. leb (gornji sloj) - 5. leb (donji sloj)
9. sekcija: 33. leb (gornji sloj) - 6. leb (donji sloj)
etvrti pol:
10. sekcija: 4. leb (gornji sloj) - 13. leb (donji sloj)
11. sekcija: 5. leb (gornji sloj) - 14. leb (donji sloj)
12. sekcija: 6. leb (gornji sloj) - 15. leb (donji sloj)
Z
sekcija. Moe se
Oigledno dvoslojni namotaj ima ukupno Z sekcija, a svaka faza se sastoji iz
q
proveriti da je svaki sloj u lebu zauzet jednom stranom sekcije.
Jednoslojni namot se karakterie injenicom da svaki leb zauzima samo jedna strana sekcije.
Z
Kako svaka sekcija ima dve strane to znai da jednoslojni namotaj ima ukupno
sekcija, a svaka faza se
2
Z
sastoji iz
sekcija. Najee je jednoslojni namotaj koncentrini, mada se moe izvesti i kao petljasti
2q
ili valoviti. Za datu mainu i broj polova bilo koja od ove tri izvedbe daje isto magnetno polje.
Razmotrimo jednoslojni koncentrian namotaj kao tipian namotaj za naizmenine maine manje snage.
Neka je maina trofazna etvoropolna i ima Z=24 leba na statoru (v. priloenu emu). Odmah
Z 24
6
odreujemo
2. leb
1. leb
7. leb
8. leb
Drugi pol:
3d
3 4 1 Nf
2 I k n , gde je: Nf
2 2 p
broj navojaka faze i kn navojni sainilac, vai i za dvoslojni i za jednoslojni namotaj. Broj navojaka faze
je N f
112
, a navojni sainilac iznosi k n k p k t
2
sin m
m sin
2
Z
48
broj lebova po polu i fazi m
p
2 15 . Time se dobija F3 f
507 A.
2 14
Z
48
4 sin 7,5
2 2 22
507
0,26
2
F D
2
2
b) BS p ( 0 )(
0,9 10
1
1
c) S qEI .
E Nf
k n 56 2 50 18,4 103 0,9577 219,2 V.
2
2
S qEI 3 219,2 14 9,2 kVA.
6. a) U sluaju rotorskog namota izraz za rotorsku (pobudnu) MPS glasi: Fp
4 1 N fr
I k nr a moe
2 p
se dobiti koristei odgovarajueg izraza iz prethodnog zadatka uz uvaavanje injenice da je sada u
4 1 46
pitanju monofazni namot sa jednosmernom strujom. Fp
1500 0,9 39534,1 A.
2 1
Fp
39435,1
Bp 0
4 107
0,66 T.
0,075
1
2
2
2 D
b) BS p B(
4 2,65 Wb.
l ) 0,66
2 1
2p
1
1
E0l 3E0 f 3 N f
k n 3 24
2 60 2,65 0,833 24,46 kV.
2
2
Nf
Ef p
2fBDlk n
1
2
k n N f
1
2
2 f
BDl
k n , gde je Nf broj navojaka
p
212 2
54,75. Navojni sainilac je
2 50 0,7 0,26 0,2 0,9577
2 1 sin 4 7,5 0,9577 (v. zad. 5). Treba izraunati broj provodnika u lebu i to
4 sin 7,5
m sin
2
Nf
54,75
sin m
Nf
Ef p
2 fBDlk n
2 1 sin 2 15 0.9659,
2 sin15
m sin
2
sin m
220
3
3
384.4,
2 50 0,55 0,075 0,112 0,9659
N1z 2
b) N1z=65,
384,4
64,07 N1z 65
N1 f 2 N1z pm 2 65 3 2 780.
2 pm
3 2
Ef p
220 3
0,54.
B
2fDlk n N f
3 2 50 0,075 0,112 0,9659 390
Nf
0,112
2
2
2 D
0,075 1,51 mWb.
l ) 0,54
BS p B(
23
2p
sin(hm )
2 . Dakle treba postii
m sin(h )
2
360 180
Z
dobija se da se mogu ponititi samo
p
2
2 2 pq
2Z
2q
harmonici deljivi sa dvostrukim brojem faza: h 2q n . Za trofazni namot ovo znai da nema estog,
dvanaestog itd. harmonika , no parnih harmonika svakako nema zbog "naizmenine" konstrukcije
namotaja. Meutim iako ne moe potpuno da poniti pojedine harmonike pojasni sainilac ih znaajno
smanjuje.
uslov hm
n 180 . Kako je m
10. Na osnovu prethodnog zadatka vidimo da se traeni ponitenje petog harmonika moe eventualno
y
=0 dobijaju se dva mogua
postii samo izborom tetivnog navojnog koraka. Iz jednakosti k t 5 sin 5
2
y 2
y 4
reenja: ili . Prvo reenje otpada jer je skraenje preveliko (preveliko slabljenje EMS prvog
5
5
y 4
harmonika) pa je reenje .
5
y 5
Napomena: U praksi se najee koristi
iz dva razloga: manje slabljenje osnovnog harmonika i
6
jednako slabljenje 5. i 7. harmonika.
11. E fh N f
1
2
h h k nh N f
1
2
2h f
Bh Dl
k nh 2 2 N f fBh l k nh ,
ph
2 sin h y
k nh k ph k th
2
m sin h
2
sin hm
5
sin 4 7,5
sin 90 6364,2 V.
6
4 sin 7,5
2
2
0,693
sin 3 4 7,5
1
5
Za h=3 dobija se: E f 3 72 2 50 3 0,039
1,3
sin 3 90 165,3 V.
3
4 sin 3 7,5
6
2
Analogno se dobija Ef5=17,1 V i Ef7=7,6 V.
Za h=1 dobija se: E f 72
2
2
2
2
12. THD(B)= B3 B5 0,3 0,2 36,1%.
B1
fDl
B32 B52
E E
2p
THD(B)=36,1%.
Za provodnik je THD(E1)=
fDl
E11
B1
2p
2
13
2
15
fDl
B32 k t23 B52 k t25
E E
0,32 0,58782 0,2 2 0 2
2p
Za navojak : THD(Enav)=
18,5%
fDl
1 0,9511
E11
B1k t1
2p
y
4
4
4
y
y
( k t1 sin
sin 90 0.9511, kt 3 sin 3
sin 3 90 0.5878, k t 5 sin 5
sin 5 90 0).
2
2
2
5
5
5
Dakle skraen navojni korak smanjuje izoblienje napona.
Za fazu:
fDl
B32 k t23 k p23 B52 k t25 k p25
2
2
E13 E15
0,32 0,58782 0,64722 0,2 2 0 2
2p
THD(Ef)=
12,5%
fDl
1 0,9511 0,9567
E11
B1k t1k p1
2p
2
13
2
15
sin 3m
sin 5m
sin
3
5
6
sin
5
2
2 sin 5 5 6 0,2).
2
( k p1
0.6472, k p 5
0.9567, k p 3
5 sin 3 6
5 sin 5 6
5 sin 6
m sin 3
m sin 5
m sin
2
2
2
sin m
200
1,27 m. S n qEnf I nf , (za vee maine
100
DA
BDl
ovo je tanije), gde je q broj faza. Dalje je Enf 2Nf
, (N je broj navojaka a D
k n i I nf
q2 N
p
unutranji prenik statora D=Dr+2=1,34+0,13=1,4 m). Zamenom u polazni izraz dobija se:
2k n 2n
2 k n
)
Sn (
ABD 2 l . Kako je
1 dobija se:
4
60
4
Sn
660
l
7,4 m (primetiti da je kod turbogeneratora D<<l).
2n
2
3000
2
3
2
160 10 0,9 1,4
ABD
60
60
l
p
6
S
P n A B D 2l
p V
p M
14. 1 1 1 1 1 12 1 2 1 2 1 . Prema tome 1 3 1 3 3 3 1,44;
S 2 P2 n2 A2 B2 D2 l2 p1 V2 p1 M 2
l2
p2
2
C1
Pg1 D12 l1 p 2 6
M 1 C1
p
S
C
6
3.
1 3; 1 1 3. Odnos gubitaka:
C2 C2
Pg 2 D22 l 2
p1 2
M 2 C2 p2 2
S2
S n2
3U 2
3S n1
3U 1
S n2
S hl 2
k2
3
S n1
S hl1
S
M 2 k M 1 ( n 2 ) 4 M 1 30, 75 64 146 kg.
S n1
Pg 2
Pg
S
S
b)
k hl 2 4 n 2 4 3 1,32. Pg1 S n1 cos n Pn1 3 380 15,2 0,86 7500 1104 W
Pg1
S hl
S n1
3
Pg1
S hl1
S hl1
Pg 2
Pg 2 4
1104
690 W/m2,
k
3 690 908,1 W/m2.
S hl 2
S hl 2
1,6
2. PRIGUNICE I TRANSFORMATORI
2.1. PRIGUNICE
16. Izraunati dimenzije stepenastog preseka jezgra prigunice ili transformatora sa dve "stepenice"
u funkciji prenika opisanog kruga D, da bi povrina jezgra bila maksimalna. Uporediti dobijeni rezultat
za jezgro bez "stepenica". Ako je sainilac ispune gvoa Kfe = 0.96, odrediti sainilac ispune jezgra Fe.
17. Ponoviti prethodni zadatak za simetrini presek transformatorskog jezgra sa tri "stepenice".
18. Feromagnetno kolo sa slike ima namot sa 250 navojaka otpora 0,58 . Namot se napaja iz
izvora naizmenine struje 120 V, 50 Hz. Karakteristika limova je data sledeom tabelom:
250
50
B [T]
0,6 0,8 1 1,3
H [A/m] 160 200 300 1000
3
220
50
50
Histerezisni faktor je = 0.0047, odnos gubitaka usled histerezisa i vrtlonih struja je PH/PV = 5.
Koeficijent ispune gvoa je KFe = 0.85, a specifina masa magnetnog materijala je Fe = 7,9 kg/dm3.
a) Odrediti struju kroz namot i gubitke u gvou i nacrtati ekvivalentnu emu.
b) Konstruisati vektorski dijagram.
19. Na slici je prikazana prigunica sa dimenzijama a = b = c = d = 25 mm, g = 2 mm. Kroz namot
tee struja 1 A. Provodnost materijala od koga je nainjen provodnik je = 5,78107 S/m. Faktor ispune
namota je KS = 0,8. Odrediti ulaznu snagu i broj navojaka namota da bi indukcija bila 0,8 T.
25
namotaj
2
25
25
25
25
25
20. Prigunica na gvozdenom jezgru ima histerezisnu petlju kao na slici. Termogena otpornost
prigunice je 1 k, a kalem ima N = 1000 navojaka. Ako je prigunica bez remanentnog fluksa
40 t ,0 t 0,5s
prikljuena na izvor: v(t )
0 , ostalo
[mWb]
potrebno je:
1
a) odrediti izraze za struju, fluks i indukovanu elektromotornu
silu prigunice u funkciji vremena za interval 0 t 1 s,
b) skicirati krive i=f(t), =f(t) i e=f(t) za isti interval.
4
i[mA]
16. S j ab 2
dS j
a b
b D 2 (sin cos (cos sin ) sin ) D 2 (2 sin cos sin 2 )
2
d
d 2S j
S j k Fe
S kr
0,618D 2 0,96
0,756.
0,785D 2
a b
1
c 0,5D 2 2D 2 (cos
) sin
2
2
0,5D 2 D 2 sin 2 D 2 2 sin
dS j
a b c
D 2 (2 cos 2 2 cos ) D 2 (4 cos2 2 2 cos ) 0
d
1
) sin 0,668D 2 .
cos 0,9056 25,1 S j 0,5D 2 2D 2 (cos 25,1
2
2
S k
0,668D 0,96
Fe j Fe
0,817.
S kr
0,785D 2
E
120
4 10
10,6 A. Ovo je amplituda struje (!)
N
250
N
10,6
dok je efektivna vrednost I x
7,5 A..
2
Ph VFe Fe fB 2 l sr K Fe S Fe fB 2 0,0047 0,737 0,85 2500 106 7900 50 1,0172 3 W
P
3
Pv h 0,6 W. PFe Ph PFe 3 0,6 3,6 W Za aktivnu snagu se moe napisati:
5 5
UI r RI 2 PFe R( I r2 I x2 ) PFe 0,58I r2 120I r 36,22 0 , odakle se dobija I r 0,3 A.
U
120
Parametri
ekvivalentne
eme
su:
i
RFe Re R Re
0,58 0,06
I
0,3 7,5 j
120
U
X Im Im
15,97 .
0,3 7,5 j
I
b)
U
17. S j b 2 4
RFe
jX
I
Ir
Ix
Bg
0,8 0,002
1274.
0 I 4 107 1
10
Nl sr
N 2 l sr
l
12742 0,2
R
11,2 .
N
v[V]
20.
P RI 2 11,2 12 11,2 .
20
0,5
t[s]
0,324 0,5
t[s]
i[mA]
4
0,1
[mWb]
0,02(t-0,1)2
1
0,1
0,324 0,5
t[s]
21. Za koliko se procenata smanjuje masa magnetnog kola i masa bakra ako se umesto obinih
gvozdenih limova upotrebi silicijumski hladno-valjani lim, odnosno indukcija se moe poveati sa 0,8 T
do 1,6 T, ako fluks ostaje isti.
22. Transformator snage 250 kVA ima nominalne gubitke u gvou 800 W i nominalne gubitke u
bakru 3800 W. Izraunati stepen iskorienja za etvrtinu nominalnog optereenja i cos = 0,8.
23. Energetski transformator je predvien da radi na mrei 50 Hz. Pri tome su gubici u bakru 1,5 %
prividne snage, gubici usled histerezisa su 0,6 % prividne snage, a zbog vihornih struja 0,4 % prividne
snage. Odrediti:
a) gubitke pri 60 Hz za isti napon i istu struju,
b) snagu koju ovaj transformator moe odati radei na mrei 60 Hz, uz uslov da su gubici i napon
isti kao kada radi na mrei 50 Hz.
21. Ako se indukcija povea dva puta popreni presek magnetnog kola se moe smanjiti dva puta, to
znai da e masa magnetnog kola biti 50% manja (oba materijala imaju priblino istu gustinu). Zbog toga
se smanjuje obim magnetnog kola a time i duina navojaka. Obim e se smanjiti:
S Fe 2
D
O2 2 O1
O1 0,707O1 , to znai da e se masa bakra smanjiti za 29,3%.
D1
S Fe1
22.
P2
P1
0,25S n cos
0,98.
1 2
1 2
0,25S n cos PFen ( ) PCun 0,25 250 0,8 0,8 ( ) 3,8
4
4
B2 2 f 2
B f
U 2 f1
U
50
Ph1
Ph1 0,6%S n 0,5 %Sn. Pv 2 ( 2 2 ) 2 Ph1 ( 2 ) 2 Ph1 0,4 %Sn.
23. a) Ph 2 ( )
60
B1
f1
B1 f1
U1 f 2
U1
PCu2=PCu1=1,5 %Sn.
b) Pri radu na 60 Hz gubici su manji za 0,1 % Sn, na osnovu ega moemo poveati gubitke u bakru za
1,6%
1 3,3 %, tj. S2=103,3 %Sn (napon je ostao isti).
0,1 % Sn. Struju i snaga se mogu poveati za
1,5%
11
24. Jednofazni transformator 200 kVA, 3810/210 V, 50 Hz ima srednju duinu magnetnog jezgra
140 cm i popreni presek SFe =160 cm2. Primarni namot ima 860 navojaka, gubici usled vrtlonih struja i
histerezisa su 0,012 W/cm3. Odrediti struju praznog hoda u funkciji vremena kao i komponentu koja
potie od vrtlonih struja ako je prikljueni napon sinusoidalan. Moe se smatrati da je komponenta struje
gubitaka sinusoidalna, i da je komponenta struje magneenja u fazi sa fluksom. Polovina histerezisne
petlje data je sledeom tabelom:
B[T]
0 0,3 0,6 0,8 1 1,1 1,2 1,25
H[A/cm] 0,44 0,69 1 1,28 1,68 2,09 2,97 3,56
H[A/cm] -0,44 -0,17 0,15 0,48 1,09 1,62 2,75 3,56
2.2. EKVIVALENTNA EMA TRANSFORMATORA
25. Za transformator Sn =160 kVA, 10/0,4 kV, Yzn5 i f =50 Hz odrediti elemente ekvivalentne
eme ako su ogledom kratkog spoja izmereni gubici koji iznose 2,35 kW i napon kratkog spoja uk =4 %.
Ogledom praznog hoda izmereno je Po =0,46 kW i jo =0,7 %.
26. Odrediti elemente ekvivalentne eme trofaznog transformatora sprege Dy5, iji su podaci:
Sn =1000 kVA, Un1 =10 kV, P0 =2 kW, Pk =12 kW, uk =7 %, j0 =2 %.
27. Podaci o jednofaznom transformatoru su: Sn =10 kVA, 2400/240 V. Ogled praznog hoda na NN
strani: u0 =1 r.j., i0 =0,019 r.j., p0 =0,008 r.j. Kratak spoj na VN strani: uk =0,0333 r.j., ik =1,22 r.j.,
pk =0,022 r.j. Odrediti apsolutne vrednosti datih podataka za oglede praznog hoda i kratkog spoja i
relativne vrednosti primarnih i sekundarnih otpornosti i reaktansi rasipanja.
2.3. SPREGE TROFAZNIH TRANSFORMATORA
28. Broj navojaka po fazi namota trofaznog transformatora je N1 =2080 i N2 =80. Ako je primarni
napon U1 =3300 V odrediti U2 pri spregama: Yy, Dy, Yd, Dd.
24.
2fNS Fe
3810
1,25 T. Reaktivna komponenta
2 50 860 160 10 4
356 1,4
50,6 mA.
2N
2 860
Hl sr
1.5
1.5
magnetna indukcija
struja PH
0.5
0.5
B [T]
0
-0.5
-0.5
-1
-1
-1.5
-400
-300 -200
-100
0
100
H [A/m]
200
300
400
-1.5
-5
10
15
p
0,012 140 160
Kako je I 0 r Fe
70,6 mA, dobija se da je komponenta koja potie od vrtlonih
U
3810
struja: I 0v I 0 r I 0 h 70,6 50,6 20,6 mA.
12
0.6
struja PH
1. i 3. harmonik struje
1. + 3. harmonik
0.4
0.2
-0.2
-0.4
-0.6
-5
15
10
Slika prikazuje struju praznog hoda dobijenu na osnovu pretpostavke o sinusoidalnom naponu i date krive
magneenja materijala (slike gore). Treba primetiti sledee znaajne injenice:
- znatno prisustvo treeg harmonika struje,
- fazni pomeraj osnovnog harmonika struje u odnosu na napon je manji od 90 (na slici je to 78,8;
cos=0,19),
- stvarna aktivna komponenta je 0,29 A, dok je reaktivna komponenta 55,8 mA.
25. Odrediemo ekvivalentnu emu svedenu na primar. Na osnovu ogleda kratkog spoja dobija se
Pk 3 Rk' I 12nf odakle je:
P
R k2
3I 1nf
'
k
R ' 9,18
R R k
4,59 .
2
2
'
1
'
2
3Pk U 12nf
Pk
S2
S n2
3 2 n 2
3 U 1nf
Z
'
k
u k U 1nf
I1nf
3 2350 (
10
3
)2
1602
9,18 .
u k U 1nf 3 u k U 12nf
Sn
Sn
3U 1nf
X 1' X 2'
10000 2
)
3 0,04 (
3
25 .
160000
X k' 23,25
11,63 .
2
2
3
P
U
P
P
nf
0
1
3
0
0
36,67 k;
Rm'
3 I 102 f 3 i02 I 12nf
i02 S n2
0,0072 1602
3 U
X m' Z m'2 Rm'2
i0 S n
2
1nf
10000 2
)
3(
3
'2
36,67 2 81,41 k.
Rm
0,007 160000
13
26. Mogu se odrediti samo parametri ekvivalentne eme svedene na primar (jer nije dat napon
sekundara). Na osnovu ogleda kratkog spoja dobija se Pk 3 Rk' I 12nf odakle je:
Rk'
R1' R2'
Pk
3I 12nf
Rk' 3,6
1,8 .
2
2
3,6 .
2
10002
S
S n2
3 2 n 2
3 U 1nf
Z k'
u k U 1nf
I1nf
21 .
Sn
1000000
Sn
3U 1nf
X 1' X 2'
X k' 20,7
10,35 .
2
2
3 P0 U 12nf
P0
P0
3 2000 10 2
1,5 k;
2
2
2
2
2
3 I 10 f 3 i0 I 1nf
i0 S n
0,02 2 10002
3 U 12nf
X m' Z m'2 Rm'2
i0 S n
I 1b
S
Sb
10
10
I 2b b
4,17 A;
41,7 A
U 2b 0,24
U 1b 2,4
0,019 41,7 0,79 A.; P0 p0 S b 0,008 10 80 W.
N2
80
U1
3300 126,9 V;
N1
2080
N
1 80
Yd: U 2 2 U 1
3300 73,3 V;
N1
3 2080
Dy: U 2 3
N2
80
U1 3
3300 219,8 V;
N1
2080
N
80
Dd: U 2 2 U 1
3300 126,9 V.
N1
2080
14
32. Trofazni transformator snage 1,6 MVA; uk =8 %, =98 %, Pk/P0 =3,5 optereen je nazivnim
optereenjem. Odrediti:
a) aktivnu i reaktivnu snagu pri maksimalnom padu napona,
b) nazivni primarni napon ako pri datom pogonskom stanju u a) sekundarni napon sveden na primar
iznosi 9,3 kV.
Kako se trai napon na sekundaru koristiemo ekvivalentnu emu
1
1
I
U1
100
223,6
a) I 2
223,6 A; I1 2
111,8 A;
Zk
0
,
2
0
,
4
0
j
2
m
I2
Zk Z p
29.
U 2 n U 2 100 0
100 %.
U 2n
100
b) I 2
U1
U1
svedenu
Zp
U1
I
100
44,7
44,7 A; I1 2
22,4 A;
0
,
2
0
,
4
2
m
2
Zk Z p
X k I2
Rk I 2
cos
sin 2 ) 2
U 2 n U 2 Rk I 2
X k I2
U 2n
U 2n
u
cos 2
sin 2
U 2n
U 2n
U 2n
2
(
0,4 44,7
0,2 44,7
(
cos 0
sin 0) 2
0,4 44,7
0,2 44,7
100
100
sin 90
cos 0
8,9% 1,6% 10,5%
100
2
100
U1
I
100
20,3
c) I 2
20,3 A; I1 2
10,2 A;
0
,
2
0
,
4
2
4
j
j
2
m
Zk Z p
na
U2
15
X I
R I
( k 2 cos 2 k 2 sin 2 ) 2
U 2 n U 2 Rk I 2
X k I2
U 2n
U 2n
u
cos 2
sin 2
2
U 2n
U 2n
U 2n
0,4 20,3
0,2 20,3
(
cos 63,4
sin 63,4) 2
0,2 20,3
0,4 20,3
100
100
cos 63,4
sin 63,4
9,1% 0% 9,1%.
100
100
2
U1
I
100
23,7
d) I 2
23,7 A; I1 2
11,8 A;
0,2 0,4 j 2 4 j
2
m
Z Z
k
X k I2
R I
cos 2 k 2 sin 2 ) 2
U U 2 Rk I 2
X I
U 2n
U 2n
u 2n
cos 2 k 2 sin 2
U 2n
U 2n
U 2n
2
p
0,4 23,7
0,2 23,7
(
cos(63,4)
sin(63,4)) 2
0,2 23,7
0,4 23,7
100
100
cos(63,4)
sin(63,4)
100
100
2
6,4% 0,4% 6%.
30. Maksimalni stepen iskorienja ima se pri PCu=PFe. da bi izraunali PCu mora ih najpre preraunati na
235 75 20 235 75
referentnu temperaturu: Pk75
Pk
4 4,86 kW. Sada je
235 20
235 20
P
P0
P
S1 cos
1
90,7 0,8
S1 Cu751 S n
Sn
200 90,7 kVA; 2
0,973.
P1 S1 cos P0 PCu1 90,7 0,8 1 1
4,86
Pk
Pk75
31. Ako je impedansa optereenja 200% nazivne onda je struja optereenja jednaka polovini nazivne
struje. Da bi se izraunao traeni pad napona potrebno je odrediti aktivni i reaktivni deo pada napona:
Rk I 2 nf
P
2
ur
k
2 %, u x u k2 u r2 6 2 2 2 5,66 %.
U 2 nf
S n 100
I (u cos 2 u r sin 2 ) 2
I2
1
1 (5,66 0,8 2 0,6) 2
) (2 0,8 5,66 0,6
(u r cos 2 u x sin 2 2 x
2,5 %.
2
I 2n
I 2n
2
2
200
32. u
I
I (u cos 2 u r sin 2 ) 2
I2
) 2 (u r cos 2 u x sin ) . Dakle
(u r cos 2 u x sin 2 2 x
2
I 2n
I 2n
I 2n
I2
u k cos( k ) . Kako je I2=I2n pad napona je maksimalan pri =k. Ostalo je jo da se odredi k:
I 2n
S
1600
3,5
3,5
1600 32,65 kW; Pk
Pgn P0 Pk n S n
Pn
32,65 25,4 kW.
0,98
3,5 1
4,5
Rk I 2 nf
P
25,4
1,59
ur
k
1,59 %; u x u k2 u r2 8 2 1,59 2 7,84 %; cos k
0,2.
U 2 nf
S n 1600
8
u
P S cos S n cos k 1600 0,2 320 kW, Q S sin S n sin k 1600 0,98 1568 kvar.
U U2
I
U
9,3
U 1n 2
10,11 kV.
b) u 2 u k cos( k ) u k 1n
1 u k 1 0,08
I 2n
U 1n
16
39. Monofazni transformator snage 50 kVA, napona 2400/240 V ima gubitke u praznom hodu
186 W, gubitke usled optereenja 617 W i relativni napon kratkog spoja 2 %. Vezan je kao
autotransformator tako da je prikljuen na mreu napona U=2640 V a napaja mreu napona U=2400 V.
Potrebno je odrediti:
a) nazivnu snagu i struju transformatora i autotransformatora,
b) stepen iskorienja transformatora i autotransformatora pri punom optereenju sa cos =0,8;
c) pad napona na autotransformatoru za puno optereenje sa cos =0,8.
33. ema spoja data je na slici. Jasno je da smeju biti spojeni samo prikljuci sekundara koji su u fazi.
Relativno optereenje transformatora iznosi:
SI
S nI
17
630
0,944
S nI S nII
400 250
)
u kI (
) 6,1 (
6,1 5,7
u kI u kII
S II
630
S
1,01.
400 250
S nI S nII
S nII
) 5,7 (
u kII (
6,1 5,7
u kI u kII
odakle se dobija: S I 0,944S nI 0,944 400 377,5 kVA;
S II 1,01S nII 1,01 250 252,5 kVA
Dobijeni rezultati se slau sa poznatom injenicom da je
uvek vie optereen transformator sa manjim naponom
kratkog spoja (to se lako vidi i iz gornjih izraza).
34.
0
4
8
C
Yz3
Dy7
c
a n
a n
7
11
3
n
0
4
8
C
Yd5
c
Dy9
a
5
9
1
SI
S
. Treba ispitati pri
S nI u ( S nI S nII S nIII )
kI
ukI u kII ukIII
kolikom ukupnom optereenju S je relativno optereenje transformatora sa najmanjim uk jednako jedan:
S
S
S
250 400 630
u kI
u kII
Z kI S nI
U nI2
Z S
3 1000
kI nI
0,75. Dakle
Z kII S nII
Z kII S nII 2 2000
2
U nII
37. a) Kako se trae veliine u sekundaru odrediemo parametre ekvivalentne eme svedene na sekundar:
3Pk U 22Anf 4200 0,3982
3Pk U 22Bnf 5100 0,392
1,85 m; RkB
0,96 m;
RkA
2
2
S nA
S nB
6002
9002
U
U
160
100
6,96 %; u kB kB
4,35 %;
u kA kA
U 1nAf 2300
U 1nBf 2300
Z kA
3 u k U 12nAf
S An
0,0696 3982
18,37 m;
600000
Z kB
3 u k U12nBf
Z kA
2 RkA
2 18,37 2 1,852 18,28 m;
X kA
S Bn
0,0435 3902
7,35 m;
900000
Z kA
I
18
2Af
U2f
U1f
U 1 Af
Zbog toga se nadalje zanemaruju aktivne otpornosti.
U Af U Bf
398 390
I kr
180,6 A!
X A X B
3 (18,28 7,29) 10 3
Z kB
I2Bf
B
Zbog toga se propisuje da paralelno smeju raditi transformatori
sa istim odnosom transformacije, kao i da je dozvoljena
U 1Bf
tolerancija prenosnog odnosa transformatora 0,5 %.
b)
j (U Af U Bf ) Z opt
U Af X kB
1
398 7,29 10 3 (398 390)(0,106 0,08 j ) j
604,6 A;
I2A
3
6
X kB
) jX kA
X kB
Z opt ( X kA
3 (0,106 0,08 j )(18,28 7,29) 10 18,28 7,29 10 j
2
kB
I 2B
2
kB
j (U Bf U Af ) Z opt
U Bf X kA
X kB
) jX kA
X kB
Z opt ( X kA
U2 f U
=383 V.
2 fB
I 2 B
jX kB
390
I A2 3RkB
I B2 3 1,85 103 604,6 2 3 0,96 103 1086,5 2 5,4 kW.
Pguk PA PB 3RkA
3
2
1nf
2
2 nf
30
U1f
2U1nf U 2 nf cos30
U2f
U1fa
arccos
U 22 f U 12fa U 12f
2U 2 f U 1 fa
arccos
100
3 6,3
91,08 kVA.
19
sekundar
S n cos
P2
50 0,8
I1a
0,98.
dvonamotajnog
P1 S n cos Pk P0 50 0,8 0,186 0,617
transformatora
to se tie gubitaka autotransformatora treba primetiti da pri datom
primar
pogonu vai P0a=P0 jer je indukcija u jezgru i frekvencija jednaka onoj
dvonamotajnog
U1a
I2a
u dvonamotajnom pogonu. Takoe je Pka=Pk jer kroz odgovarajue
transformatora
namotaje autotransformatora protiu iste struje kao i pri dvonamotajnom
U2a
pogonu u nazivnom reimu. Na osnovu ovoga se dobija:
S na cos
P
550 0,8
0,998.
a 2
P1 S na cos Pk P0 550 0,8 0,186 0,617
Zakljuak: Istim utrokom materijala kao za dvonamotajni transformator ostvaren je vei stepen
iskorienja!
1
c) Izvoenjem izraza za pad napona kod autotransformatora (v. dodatak) dobija se u a
u , gde
U1
1
U2
je U1 nazivni napon namota dvonamotajnog transformatora koji je sekundar autotransformatora (v. sliku
gore). Dakle treba izraunati pad napona dvonamotajnog transformatora:
Rk I 2 nf
P
0,617
u x u k2 u r2 2 2 1,232 1,58 %.
k
1,23 %,
ur
50
U 2 nf
Sn
b)
I2
I (u cos 2 u r sin 2 ) 2
(1,58 0,8 1,23 0,6) 2
(u r cos 2 u x sin 2 2 x
) (1,23 0,8 1,58 0,6
I 2n
I 2n
2
200
1
1
=1,93 %. Pad napona na autotransformatoru je u a
u
1,93 0,18 %.
U1
2400
1
1
240
U2
Zakljuak: Istim utrokom materijala kao za dvonamotajni transformator ostvaren je 11 puta manji pad
napona. Meutim ovo ima i lou stranu jer je struja kratkog spoja 11 puta vea nego kod dvonamotajnog
transformatora!
Z2
I2
Dodatak: Izvoenje izraza za pad napona autotransformatora
(koriene su oznake kao u zadatku). Na osnovu ekvivalentne eme
N2
mogu se napisati jednaine:
U Z 2 I 2 N 2 E U i U Z 1 I 1 N1 E ,
I1
U n U U n
U
U
N1 N 2
N1
. Kako je
u a
N1
N1
Zm
Un
Un
N1 N 2
u
N
N
N N2
U 1
U U U 2 U Z 2 I 2 N 2 E 2 ( Z 1 I 1 N1 E ) Z 2 I 2 2 Z 1 I 1 Z k I 2
N1
N1
N1
N1
dobija se da je brojilac izraza za u a identian brojiocu izraza za pad napona dvonamotajnog
N
u
20
1,4
500
130000
H [A/m]
41. Transformator 250 kVA, 10/0,4 kV, 50 Hz, Yy ima gubitke u praznom hodu 1 kW i gubitke u
kratkom spoju 4 kW. Struja praznog hoda je j0 =5 %, a napon kratkog spoja je uk =5 %. Izraunati vreme i
broj perioda, poev od trenutka ukljuenja transformatora u praznom hodu do trenutka kada aperiodina
komponenta opadne na 5 % od svoje poetne vrednosti.
42. Koliko iznosi ustaljena struja, a koliko udarna struja kratkog spoja za monofazni transformator
10 MVA, 110 kV, Pk =80 kW i uk =10 % (ovakav transformator se koristi u elektrinoj vui).
40. Zadatak ilustruje zato dolazi do reagovanja zatite (naroito trenutne prekostrujne zatite)
prilikom ukljuenja transformatora. Struja ukljuenja transformatora je maksimalna ako se ukljuenje
dogodi u trenutku prolaska napona kroz nulu. Ovo je najnepovoljniji sluaj zbog toga to je u tom
trenutku fluks maksimalan. Nakon jedne poluperiode fluks je skoro dvostruko vei od fluksa u
naznaenom reimu. To znai da je dvostruko vea i indukcija:
E1
U1
480
2
2
2,8 T
Bmaz 2
2 f N1 S
2 f N1 S
2 60 220 58 10 4
130000
Na osnovu krive magneenja dobija se da je za ovu vrednost indukcije potrebna
260 puta vea
500
jaina magnetnog polja, to znai 260 puta vea jaina struje ( H l Ni ). Dakle u posmatranom sluaju
amplituda struje iznosi: iud 260 i0 260 3,6 % 936 %. Amplituda struje ukljuenja je 9,36 puta vea
od amplitude naznaene struje.
41. Parametri ekvivalentne emu svedene na primar:
P
Rk' k2
3I 1nf
Z k'
u k U 1nf
I1nf
u k U 1nf 3 u k U
Sn
Sn
3U 1nf
3Pk U
Pk
2
S
S n2
3 2 n 2
3 U 1nf
2
1nf
2
1nf
3 4000 (
2502
10
3
)2
6,4 .
10000 2
3 0,05 (
)
'
'2
'2
2
2
3
20 ; X k Z k Rk 20 6,4 18,95
250000
X k' 18,95
Rk' 6,4
3,2
;
9,5 .
X1
R1 R
2
2
2
2
'
2
21
640 ;
Rm
2
2
2
2
2
2
0,05 2502
3 I 10 f 3 i0 I 1nf
i0 S n
3 U 12nf
X m Z m2 Rm2
j0 S n
10000 2
)
3 (
3
2
6402 7974,4 .
Rm
0,05 250000
X1 X m
9,5 7974,4
39,5 ms.
( R1 Rm ) 100 (3,2 640)
Traeno vreme je: t1 ln 0,05 39,5 3 118,5 ms=5,92 perioda.
Napomena: Vremenska konstanta kratkog spoja je nekoliko puta manja od vremenske konstante praznog
Xk
18,95
9,4 ms.
hoda. Tako je npr. za transformator iji su podaci dati u ovom zadatku k
Rk 100 6,4
Vremenska konstanta prelaznog procesa pri ukljuenju:
di
u Rk i Lk
2U cos(t ) uz poetni uslov i(0) 0 . Potrebno je odrediti parametre
dt
42.
P U 2 800001102
I1k
Zk
U1
Zm
2
2
Z k Rk
1212 9,682
0,384 H.
2 50
L
0,384
9,68
Rk
apsolutne vrednosti struje e se javiti u sluaju i on se priblino odreuje kao zbir amplitude
Reenje
I kud 2 I kust (1 e
) 2 909,1 (1 e
100 0, 0397
Udarna struja kratkog spoja se izraava amplitudom iz dva razloga: jer se javlja u prelaznom procesu i
zato to maksimalna sila koja deluje na namotaj zavisi od (kvadrata) amplitude struje.