Drugi zakon Termodinamike

Perpetuum mobile druge vrste nije

mogu
Perpetuum mobile druge vrste je stroj
koji bi po volji dugo hladio toplo tijelo i
Toplotnu energiju direktno pretvarao u
rad
bez bilo kakvih drugih promjena u
sistemu ili okolini.

Q1

T1
Q1
Q2

T2

Sadi Carnot:
Da bi se toplina pretvorila u rad, moraju postojati bar dva tijela- jedno vie i
jedno nie temperature. Toplina koja se uzme od toplijeg tijela temperature T1,
dijelom se preda hladnijem tijelu temperature T2 a dijelom se pretvara u rad.

Q1
1
Za kruni proces na slici:

Q2

A A12 A21
U U12 U 21 0
Q Q1 Q2
Q A
A Q1 Q2

Koeficijent Korisnog djelovanja:

T1
Q1

Rad
Q Q2
1
Ulozeno
Q1

Za Carnotov ireverzibilni kruni proces:

T2
Q2

T1 T2

T1

Entropija
Entropija je TD funkcija koja u openitom sluaju odreuje smijer odvijanja
TD procesa
Initial=1

Eksperiment pokazuje:

Q1,, T1

Qi
S
Ti

ne ovisi o putu.

Qi, Ti

Za izotermne procese T= const:

Final=2

Q
, Q Q1 Q2 ... QN
T

Funkcija stanja S zove

se entropija sistema
Za male promjene:
!

dS

dQ
T

Fizikalni smisao entropije

Brzo
Nepovr.

Niz ravnotenih
stanja

nepovratno

Anp (klip)

povratno

<

Rad pri
povratnom
procesu uvijek
je vei od rada
pri nepovratnom
procesu

Ap (klip + pijesak)

Q p Ap U

Q p Qnp Ap Anp

Qnp Anp U Anp Ap Qnp Q p

Za povratni proces:
S

Q p
T

pa je za nepovratni proces

S >

Qnp
T

Za povratne odnosno za nepovratne procese dakle vrijedi:

S

Q
T

Za izolirane sisteme je Q=0, A=0, U=0 pa je:

S0

Entropija izoliranog sistema ne moe padati.

VRIJEDI OPENITO

U stanju TD ravnotee :
S=const, S=Smax

 S S1 S2

T1

Q Q

0
T1 T2

T2 T1 0

T2 T1

T2

Jedna od formulacija II zakona TD:

Toplina Q spontano prelazi sa tijela vie na tijelo nie temperature

Objedinjena formulacija I. i II. zakona TD

I. Z TD:
II. Z TD :

Q U A

U T S- A

Q
,
T

Q T S

Jedna od osnovnih jednadbi TD

Entropija kao mjera ureenosti stanja sistema

II

TD vjerojatnost= broj stanja koja

odreuju jedno M stanje
Boltzmann:
S k ln P
to je sistem neureeniji, entropija
je vea. Sistem spontano evoluira iz
stanja sa niom u stanja sa viom
neureenou.
U stanju ravnotee:
S=Smax

MS Raspor Broj
ed

stanj
a
0
4

0
4

1
3

a
bcd
b
acd
c
abd
d
abc

ab

cd 6

Prijenos topline
Toplina se prenosi sa jednog mjesta na drugo, sa jednaga tijela na drugo.
Po II. ZTD toplina spontano prelazi sa tijela vie temperature na tijelo
nie temperature.
Koliina topline koja se u jedinici vremena prenese sa jednog na drugo
tijelo
naziva se toplotni fluks :

Q
t

SI jedinica

J
W
s

Toplina se moe prenositi na tri naina

Provoenjem (kondukcija)
Strujanjem fluida ( konvekcija)
Zraenjem

Prenoenje topline provoenjem

Ako se jedan kraj metalnog tapa zagrije, toplina e se prenijeti i na
druge dijelove tapa
Molekularno- kinetika teorija
Kod plinova i tekuinanama sudari molekula
Kod vrstih tijela slobodni elektroni
Gustina fluksa topline
Gustina struje topline
j

T1

W
m2

T
T
S
x
x
T T
S 1 2
L
j

T2

SI jedinica

Analogije sa proticanjem fluida i Ohmovim zakonom

Elektrina struja- proticanje naboja kroz provodnik
U
I
R
Proticanje realnih fluida- protok:
I

p
R

T
R

Protok topline:

8 L
r 4
L
S

Ove analogije pomau nam da jednostavno rijeimo probleme kao na slici

1
1
1
1
L 1
1
( T TC
1

W
L

R R1 R2 A 1 2
A
1 2

R R1 R2

L
1
A

( TW TC
L 1
A

Prenoenje topline konvekcijom

Konvekcija je nain prenoenja topline putem strujanja nekog fluida.
Strujanjem se dijelovi fluida prenose sa jednog mjesta na drugo a time i toplina.
U sluaju hlaenja zagrijanih povrina, zagrijani fluid prenosi toplinu sa toplijeg
na hladnije tijelo

Prinudna cirkulacija
Metoda
Brze toplotne izmjene
na mjestu anastomoza
arterija i vena.

Matematiki opis prenoenja topline konvekcijom

Matematiki opis prenoenja topline konvekcijom kompliciran.
Jednostavan model u stacionarnom stanju:
Toplotni fluks proporcionalan:
- rashladnoj povrini ~ S
- razlici temperature zagrijanog tijela i srednje temperature fluida ~(T-To )
k S ( T To )

k=koeficijent prenoenja topline konvekcijom SI jedinica

J
m2 K s

Prenoenje topline zraenjem

Toplina se prenosi zraenjem
elektromagnetskih valova. Jedno tijelo
emitira Energiju putem elektromagnetskih
valova a drugo tu energiju apsorbira.
Emisiona mo- energija koju tijelo emitira
sa jedinice povrine u jedinici vremena
e T 4

5.685 10 8

W
m2 K 4

Dobri apsorberi su dobri emiteri zraenja

Elementi Radijacione biofizike

Elekromagnetsko zraenje
Interesantni dijelovi spektra
zraenja
elektromagnetskog
Infracrveno zraenje
(IC)
750nm<<1.0mm
Vidljiva svjetlost
400 nm<<750 nm
Ultravioletno zraenje (UV)

100nm<<400nm
Roentgensko (X)
zraenje
10nm<<10-5 nm
124 eV<E< 124 MeV
Energija elektromagnetskog zaraenja je kvantizirana.
Energija kvanta EM zraenja:
E h f h

c
,

h 6.625 10 34 Js , c 3 10 8 m / s

1eV 1.6 10 19 J

Manja valna duljina,

vea energija

Roentgensko- X zraenje
Podjela po valnim duljinama ( energijama)
Valne duljine
10 nm 0.1nm
meko x- zraenje

( 124 eV E 12.4 10 3 eV )

Valne duljine
0.1nm 0.01nm
Dijagnostike svrhe i laka terapija
Valne duljine
0.01 nm 0.001 nm
Dubinska terapija

( 12.4 KeV E 124 10 3 KeV )

( 124 KeV E 1.244 MeV )

Podjela po vrsti
Linijsko (karakteristino). Nastaje pri prijelazu elektrona iz viih ljuski
u nie K, L, M ljuske u teim elementima. Imaju strogo definirane
valne duljine i karakteristine su za svaki element. Za razliku od
optikog spektra, atomi zadravaju karakteristine x-zrake i onda
kada se nalaze u nekom kemijskom spoju.
Zakono zraenje ( Bremsstrahlung).
Nastaje koenjem elektrona ( nabijenih estica openito) i dobija se
kontinuirani spektar X- zraka.

Kontinuirani spektar X- zraka

Bremsstrahlung
Intenzitet X-zraenja
I keZ i V 2

eV h

min

min

min

hc
eV

Linijski spektar X- zraka

Elektroni sa katode se ubrzavaju u elektrinom

min

Linijski spektar X-zraka

Za anodu iz molibdena
K :

L K

K :

MK

polju unutar katodne cijevi (potrebni visoki naponi)

Naglo se zaustavljaju udarom o anodu
Zbog koenja dolazi do pojave roentgenskih zraka.
Za tano odreene vrijednosti energije X-zraka
dolazi do pobuivanja ( ekscitiranja) elektrona iz niih
elektronskih ljuski i oni prelaze u via energetska
stanja
Vraanjem elektrona u nia stanja dolazi do emitiranja
X zraka koje imaju valne duljine karakteristine za
metal iz kojeg je nainjena anoda.
Linijski spektar odreenog elementa ostaje isti ak i ako
se element nalazi u nekom kemijskom jedinjenju.

Apsorpcija X- zraenja
Mikroskopski:
Apsorpcija X-zraenja je proces u kojem X- zrake gube energiju
Interakcijom sa atomima sredine
Makroskopski:
Apsorpcija je prijelaz energije X-zraenja u toplinu
U biolokom pogledu, posljedica apsorpcije je oteenje tkiva.
Mehanizmi apsorpcije:
- Fotoelektrini efekt
- Comptonovo rasprenje
- Stvaranje parova
- Koherentno rasprenje

Fotoelektrini efekt

h f ( Ek )max W

Einstein:

W Izlazni rad za zadanu sredinu

c
( Ek )max W

Izbaeni elektron visoke energije izaziva jonizaciju

atoma sredine

Comptonov efekt

Produkcija para
Kvant x-zraenja dovoljne energije
E 2 mc 2
U blizini jezgre tvori par elektron-pozitron

e e

h
( 1 cos )
mc

Kvant x-zraenja
gubi dio energije
na jonizaciju atoma.
Kao rezultat rasprenja
Ima veu valnu duljinu
( manju energiju)