AHLAK BRATSTVA

Uzvieni Allah u Kur'an i Kerimu kae: ''Vjernici su uistinu braa. Zato

izmirujte brau i bojte se Allaha. Ne bi li vam se Allah smilovao.''
(Hudurat)
Graditi bratsku vezu sa vjernicima i druiti se sa njima radi Allahovog
zadovoljstva, jedan je od najvanijih puteva koji vode Allahovom zadovoljstvu.
Naa vjera nam to nareuje i podstie nas na to. Jer ljubav radi Allaha je jedna od
najjaih imanskih veza. Postoji mnotvo rivajeta koji govore o vrijednosti druenja
sa vjernicima, muhabetu prema njima, i vrijednosti meusobnog posjeivanja.
Veina naih dobrih prethodnika su rekli da je sevap i dobro djelo uspostaviti
bratsku vezu sa to vie vjernika. Stoga to u tom sluaju osoba u vremenu
blagostanja ivi veu ljepotu, a u vremenu tekoa im vie podrke i pomoi, kao i
pomoi na Allahovom putu.
Oni koji su se okupili oko jednog Rabbani alima, postavivi sebi za cilj hizmet
ummetu, moraju dobro da znaju svoje vazife i edeb. Edeb u ovom poslu je temelj.
U suprotnom ne moe se ispotovati hak prijateljstva i bratstva.
Vrijednost bratstva i uspostavljanje bratstva radi Allahovog zadovoljstva
U jednom hadisu Poslanik s.a.v.s. kae:
''Najvrjednije od svih djela je voljeti radi Allaha i mrziti radi Allaha.'' Iz
ovog vidimo da je bratsvo i jedinstvo na Allahovom putu veoma ozbiljno i vrijedno
djelo. Meutim u svakom dobrom djelu prvo se trai lijep i ispravan nijet. Zatim se
trai da se to djelo upotpuni do kraja. Jer kako god onaj ko bez ispravnog nijeta
ini neko djelo ostaje lien od nagrade za isto, isto tako lien od dobra ostaje i
onaj ko krene sa dobrim nijetom ali ga ne odri do kraja.
Zbog ega je potrebno bratstvo?
Uzvieni Allah u asnom Kur'anu kae:
''Pomozite jedni druge na putu injenja dobra, i u takvaluku.'' (Maida, 5/2)
Sva prijateljstva na dunjaluku, koja nisu sklopljena radi Allahovog zadovoljstva i
ne zasnivaju se na takvaluku, na ahiretu e se pretvoriti u neprijateljstva. Allah
Teala nas obavjetava o tome i kae:
''Tog dana e svi prijatelji neprijatelji postati, osim mutekija (koji su se
voljeli radi Allaha).'' (43/67)
Prije svega potrebno je vjerovati u vrijednost i koristi prijateljstva sklopljenog radi
Allahovog zadovoljstva. Jer onaj ko ne zna i srcem ne vjeruje u neto, ne moe se
tome istinski posvetiti niti izvriti to kako dolikuje.
U vezi sa ovom temom Ebu Talib el Mekki k.s. je rekao:

''Onaj ko dobro zna kakve su koristi od bratstva na Allahovom putu, on e biti

strpljiv naspram pogreaka svoga brata, bit e mu zahvalan, ponaati se prema
njemu blago i podnositi ono to doe od njega, a sve to kako bi postigao cilj na
Allahovom putu. Jer onaj ko eli neto to mnogo vrijedi, onda treba da uloi ono
najvrjednije od sebe kako bi isto postigao.''
Jedan od velikih alima je rekao: ''Poveaj broj prijatelja na Allahovom putu. Jer
svakom vjerniku e biti dano pavo efaata. Pa moda se i ti nae pod efaatom
svog brata.
U predajama stoji da e na Sudnjem danu biti onih koji su se voljeli radi Allaha ali
je mekam jednog vei od onog drugog, pa e Allah ovog sa niim mekamom
pridruiti njegovom prijatelju i podignuti ga na vie stepene. Isto tako e i djeca,
biti podignuta na stepen roditelja ili obrnuto. A prihvatiti nekog kao brata na
Allahovom putu je dobro djelo kao i donijeti dijete na ovaj svijet.

Oprostiti pogreke
Uzvieni Gospodar kae: ''Tog dana, kod koga dobra djela budu brojnija od
loih, taj se spasio.'' (Araf, 7/10)
Ovim nam Allah Teala ukazuje na jedan divan edeb, i ovo je istovremeno jedno
boansko mjerilo. Dakle Gospodar, koji zna sva naa stanja, i skrivena i javna, ne
postavlja nam uslov da moramo biti bezgrijeni kako bi uli u dennet. Nego je
odredio da za ulazak u dennet bude dovoljno da dobra djela budu barem malo
brojnija od loih, uz uvjet da preselimo sa imanom.
Shodno tome onaj ko svog brata po vjeri proglasi zalimom zbog samo jedne loe
osobine, ne gledajui na njegove brojne dobre osobine, taj sam postaje zalim, jer
time biva uinio veliku nepravdu.
Onaj ko nee da oprosti ono to oprata uzvieni Allah, taj je na tragu da sam
sebi zatvori put oprosta.
Neprestano gledati u mahane ljudi je jedna velika mahana. Jo vea mahana od
te je da se drugi gleda kroz stare greke ili grijehe za koje je uinio teobu. A
najvea mahana je da ovjek za svoje greke uvijek nalazi opravdanje i sebe
prikazuje istim a kada je u pitanju drugi, tada i opravdanje vidi i prikazuje kao
grijeh i nedostatak.
Hikaja
Jedne prilike hz. Isa r.a. ree ashabima:
''Kada biste vidjeli jednog vaeg brata kako spava a vjetar mu je razotkrio odjeu,
ta biste uinili?''
''Pokrili bismo ga'' odgovorie ashabi
''Ne. Vi biste u potpunosti otkrili njegova stidna mjesta'' ree hz. Isa

''Subhanallah!'' uzviknue ashabi, ''Ko bi mogao uiniti neto tako'' upitae.

''Onaj ko uje neto o svome bratu, a zatim to uvelia i ispria nekome drugom,
on je otkrio stidno mjesto svoga brata,''
Traiti mahanu kod drugog, i osjetiti uitak kada se nae, je ejtanski ahlak. Jer
ejtan je taj koji ne voli lijepe odnose i prijateljstvo meu vjernicima.
Jedan od Allahovih dostova, Ebu Said el-Harraz k.s. je rekao:
Pedeset godina sam proveo sa sufijama. I nikada meu nama nije bilo razmirica
ni loih odnosa. Kada su ga upitali kako je uspio u tome, odgovorio je:
''Dok sam bio s njima, uvijek sam bio zauzet sa mahanama svoga nefsa. Nastojao
sam da popravim sebe a nisam se bavio sa drugima.''
Kada se s nekim sklopi prijateljstvo u ime Allaha, u sluaju da taj neko pogrijei i
uini loe djelo, nee se ljutiti na njega nego na postupak. Vjernik koji je zapao u
grijeh se treba aliti a ljutnja se osjea i izraava prema postupku. Uzvieni Allah
u vezi sa ovim pitanjem Poslaniku s.a.v.s. pokazuje sljedei put:
U ajetu kae: ''Ako ti budu nepokorni ti im reci: ja sam daleko od onog to
vi radite'' ( uara, 216) u ajetu, kako se vidi, nije reeno ''ja sam od vas daleko''
nego ''ja sam daleko od onog to vi inite''.
Vjernik ima veliku vrijednost, ak i kad ini grijeh. Jer on vjeruje u Allaha i u
Poslanika s.a.v.s. Zbog toga treba mu nastojati pomoi u trenucima kada ga
njegov nefs nadvlada. Treba ga razumjeti i initi dovu za njega a ne proklinjati ga.
To je pravo prijateljstvo.
Uzmimo pouku iz sljedeeg dogaaja koji nam prenosi hz. Omer r.a.:
U vrijeme Poslanika s.a.v.s. je ivio jedan ovjek po imenu Abdullah, poznat po
nadimku ''el Himar''. On bi esto nasmijavao Poslanika s.a.v.s. Jedne prilike je pio
alkohol te je Poslanik s.a.v.s. naredio da dobije erijatom propisanu kaznu. Nije
prolo mnogo a ponovo su ga zbog istog razloga doveli kod Poslanika s.a.v.s.
Poslanik s.a.v.s. je naredio te su ga ponovo kaznili. Vidjevi ovo jedan od prisutnih
ree:
''Allah ga prokleo! Koliko samo pije!'' proklinjao je.
uvi ovo Poslanik s.a.v.s. ree:
''Nemojte ga proklinjati! Uistinu on voli Allaha i Poslanika.'' (Buhari)
U jednoj drugoj predaji se prenosi sluaj kada je nekome takoer zbog pia bila
odreena kazna a neki od ashaba su poeli da ga proklinju, tada je Poslanik
s.a.v.s. rekao:
''Ne proklinjite ga! Ne pomaite ejtanu protiv njega! Nego recite:
'Allahu oprosti mu, uputi ga na pravi put. I 'Allah ti se smilovao' ''

Onaj prema kome se uini nepravda, on treba da krivicu trai i kod svog nefsa. Jer
ponekad nepravda i grijeh biva prouzrokovana gafletom obje strane.
Kada murid doe da se poali na svog brata, ejhu ili nekome ko je na elu nekog
hizmeta, ovaj moe obojicu da ukori. Jer kako god ovom to je pogrijeio prema
bratu, moe rei:
''Zato si bratu zulum uinio'' isto tako moe i ovom drugom rei:
''Kakav si ti grijeh uinio pa da bude izloen takvom zulumu? Zar ne moe
osaburiti i sa blagou, srcem, odgovoriti na nefsanske napade svoga brata?''
Znai krivi su i jedan i drugi jer su obojica napustili evlijanski ahlak. Opomenuvi
ih ovako mogue ih je vratiti unutar granica edeba. A oni treba da se pokaju i ine
istigfar.

Ukoliko vjernik pogrijei prema vjerniku a zatim se pokaje i izvine, a ovaj drugi to
ne prihvati, biva napravio veliku greku. Jer Poslanik s.a.v.s. u jednom hadisu vrlo
ozbiljno ukazuje na ovakvo ponaanje:
''Ko ne prihvati izvinjenje brata koji mu se izvine zbog svog postupka,
biva poinio grijeh kao onaj ko posee za tuim imetkom.'' (Munavi,
Fejzu'l-Kadir)
U predaji koju prenosi hz. Dabir r.a. stoji i da je Poslanik s.a.v.s. rekao: '' Neka
takav ne dolazi na moj izvor'' (Munziri, et-Tergib)

Brinuti zbog problema voga brata

Ko namiri jednu potrebu svoga brata, Allah e na Sudnjem danu namiriti njegovu
potrebu. Ko pokrije nedostatak svoga brata, Allah e pokriti njegove nedostatke i
na ovom i na onom svijetu. Sve dok je rob na pomoi svome bratu po vjeri i Allah
je njemu na pomoi. A kome Allah bude pomaga njegovo e lice biti nasmijano
i na dunjaluku i na ahiretu.
Rei ''ne tie me se ono ta se deava drugima'' nije od ahlaka vjernika. Lijep
ahlak, koji prilii vjerniku jeste da brine za tue probleme, da pomae drugima i
da ih uvijek nastoji obradovati i uveseliti. I ovo je neto to ima veliku vrijednost.
Poslanik s.a.v.s. u hadisu kae:
''Drae mi je da namirim jednu potrebu mog brata vjernika nego da
mjesec dana provedem u itikafu u ovoj damiji (Mesdidi Nebi).''
(Tabarani)

uvati pravo brata i braniti ga

Poslanik s.a.v.s. u hadisu kae:
''Ko brani ast i pravo brata u njegovom odsustvu, Allah e na Sudnjem
danu njegovo lice sauvati od vatre''
Ako neko ne brani svog brata u situaciji kada neko rui njegovu ast i
dostojanstvo, i Allah e njega ostaviti bez zatite u situaciji kada mu to bude
najvie trebalo. A ako se on zauzme za svog brata i brani njegovu ast, i Allah e
njemu pomoi onda kada mu pomo bude najpotrebnija.
Paziti na brata kao na vlastitog nefsa i initi mu dobroinstvo
Kako god ovjek eli dobro sebi isto tako treba eljeti i svomu bratu. Poslanik
s.a.v.s. nam o tome govori u jednom hadisu i kae:
''Sve dok svome bratu ne budete eljeli ono to elite sami sebi neete
biti istinski vjernici.'' (Buhari)