USTAV REPUBLIKE SRPSKE

I. OSNOVNE ODREDBE
lan 1.
lan 1. zamjenjen je Amandmanom XLIV, koji glasi:
"Republika Srpska je drava srpskog naroda i svih njenih graana".
lan 2.
Stav 1. lana 2. zamjenjen je Amandmanom XLV, koji glasi:
"Teritorija Republike je jedinstvena, nedjeljiva i neotuiva."
Stav 2. lana 2. zamjenjen je Amandmanom LV, koji glasi:
"Sporazum o promjeni granice izmeu Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine moe se
iznijeti i na potvrdu putem referenduma u Republici".
lan 3.
lan 3. zamijenjen je takom 1. Amandmana LV, koja glasi:
"Republici pripadaju sve dravne funkcije i nadlenosti osim onih koje su Ustavom Bosne i
Hercegovine izriito prenesene na njene institucije."
lan 4.
lan 4. zamijenjen je takom 2. Amandmana LV, koja glasi:
"Republika moe, shodno Ustavu Bosne i Hercegovine, da uspostavlja specijalne paralelne odnose sa
Saveznom Republikom Jugoslavijom i njenim republikama lanicama."
lan 5.
Ustavno ureenje Republike temelji se na:
- garantovanju i zatitiu ljudskih sloboda i prava u skladu sa meunarodnim standardima;
- obezbjeivanje nacionalnih ravnopravnosti;
- socijalnoj pravdi;
- trinoj privredi;
- Viestranakom sistemu;
- parlamentarnoj demokratiji i podjeli vlasti;
- slobodnim izborima;
- lokalnoj samoupravi;
- zatiti prava etnikih grupa i drugih manjina.
lan 6.
Stav 1. lana 6. zamjenjen je Amandmanom XLVII, koji glasi:
"Graani Republike imaju dravljanstvo Republike Srpske".
lan 6. dopunjen je Amandmanom XXX, koji glasi:
"Graanin Republike ne moe biti lien dravljanstva, prognan ili ekstradiran".
lan 7.

U Republici je u slubenoj upotrebi srpski jezik ijekavskog i ekavskog izgovora i irilino pismo, a
latinino pismo na nain odreen zakonom.
Na podrujima gdje ive druge jezike grupe u slubenoj upotrebi su i njihovi jezici i pisma, na nain
odreen zakonom.
lan 8.
Republika ima zastavu, grb i himnu.
Izgled zastave i grba i tekst himne ureuju se ustavnim zakonom.
lan 9.
Glavni grad Republike je Sarajevo.
II. LJUDSKA PRAVA I SLOBODE
lan 10.
Graani Republike su ravnopravni u sloboama, pravima i unostima, jenaki su pre zakonom i uzivaju
istu pravnu zatitu bez obzira na rasu, pol, jezik, nacionalni pripanost, vjeroispovijest, socijalno porijeklo,
roenje, obrazovanje, imovno stanje, politiko i drugo uvjerenje, drutveni poloaj ili drugo lino svojstvo.
lan 11.
ivot ovjeka je neprikosnoven.
Smrtna kazna moe se izuzetno propisati i izrei samo za najtee oblike tekih krivinih djela.
lan 12.
Sloboda i lina bezbjednost ovjeka su nepovrijedivi.
Nikome se ne moe oduzeti ili ograniiti sloboda, osim u sluajevima i po postupku koji su utvreni
zakonom.
lan 13.
Ljudsko dostojanstvo, tjelesni i duevni integritet, ovjekova privatnost, lini i porodini ivot su
nepovrijedivi.
lan 14.
Niko ne smije biti podvrgnut muenju, svirepom, nehumanom ili poniavajuem postupanju ili
kanjavanju.
Zabranjeno je i kanjivo svako iznuivanje priznanja i izjava.
Zabranjeno je na bilo kom licu, bez njegovog pristanka, vriti medicinske i druge naune oglede.
lan 15.
Nezakonito liavanje slobode je kanjivo.
Liavanje slobode moe trajati samo dok postoje zakonski uslovi za to.
Lice za koje postoji osnovana sumnja da je izvrilo krivino djelo moe biti pritvoreno i zadrano u
pritvoru samo kad je to neophodno radi voenja krivinog postupka ili radi bezbjednosti ljudi.
Pritvor se odreuje odlukom suda, a samo izuzetno, pod uslovima odreenim zakonom, odlukom drugog

zakonom ovlaenog organa - najdue do tri dana.

Licu koje je pritvoreno mora se uruiti pismeno obrazloeno rjeenje u asu pritvaranja. Protiv ovog
rjeenja pritvoreno lica ima pravo albe.
lan 16.
Svako ima pravo na jednaku zatitu sovjih prava u postupku pred sudom i drugim dravnim organom i
organizacijom.
Svakome je zajameno pravo na albu ili drugo pravno sredstvo protiv odluke kojom se rjeava o
njegovom pravu ili na zakonom zasnovanom interesu.
lan 17.
Svako ima pravo na naknadu tete koju mu nezakonitim ili nepravilnim radom nanose slubeno lice ili
dravni organ, odnosno organizacija koja vri javna ovlaenja.
Lice koje je neopravdano osueno ili nezakonito i bez osnova lieno slobode, ima pravo na rehabilitaciju,
naknadu tete, javno izvinjenje i druga zakonom utvrena prava.
lan 18.
Licu optuenom za krivino djelo jami se pravedno suenje.
Optueno lice mora biti u najkracem zakonskom roku obavjeteno o razlozima optube.
Optuenom licu ne moe se suditi u njegovoj odsutnosti.
Optuenom koji nije dostupan sudu moe se suditi u odsutnosti samo u zakonom odreenim sluajevima.
lan 19.
Zajameno je pravo na odbranu.
Jami se pravo na slobodan izbor branioca i nesmetano optenje sa njim.
Branilac ne moe biti pozvan na odgovornost za radnje preduzete u postupku odbrane.
lan 20.
Niko ne moe biti kanjen za djelo koje, prije nego to je uinjeno, nije bilo zakonom predvieno kao
kanjivo djelo, niti mu se moe izreci kazna koja za to djelo nije zakonom bila predviena.
Niko ne moe biti smatran krivim za krivino djelo dok to ne bude utvrdeno pravosnanom sudskom
odlukom.
lan 21.
Gradani se mogu slobodno kretati, nastanjivati i boraviti na teritoriji Republike, slobodno naputati tu
teritoriju i na nju se slobodno vraati.
Zakonom se mogu uvesti ogranienja kretanja samo ako je to neophodno radi voenja krivinog postupka
ili radi zatite bezbjednosti i zdravlja ljudi.
Nikakva ogranienja iz politikih razloga ne mogu biti ustanovljena.
lan 22.
U lanu 22. brisane su rijei: "i Jugoslavije" (Amandman I.VII taka 4.).
Sloboda i tajnost dopisivanja i drugih oblika optenja su nepovredivi.
Zakonom se moe propisati da se samo na osnovu odluke suda moe odstupiti od naela nepovredivosti

slobode i tajnosti dopisivanja i drugih oblika optenja, ako je to neophodno radi provoenja krivinog
postupka ili radi bezbjednosti Republike.
lan 23.
Zajamena je zatita tajnosti podataka o linosti. Prikupljanje, obrada i svrha korienja linih podataka,
ureuje se zakonom.
Zabranjeno je korienje podataka o linosti koje je suprotno utvrenoj svrsi njihovog prikupljanja.
Graani imaju pravo da trae i dobijaju sve podatke o sebi, sadrane u aktima dravnih organa i u drugim
slubenim evidencijama.
lan 24.
Stan je nepovrediv.
Zakonom se moe propisati da slubeno lice na osnovu naloga suda moe ui u stan ili druge prostorije
protiv volje njihovog draoca i izvriti pretres. Pretres se vri u prisustvu dva svjedoka.
Slubeno lice moe pod uslovima utvrenim zakonom, ui u tui stan ili druge prostorije i bez odluke suda
i izvriti pretres ako je to neophodno radi hvatanja uinioca krivinog djela ili radi spasavanja ljudi i
imovine.
lan 25.
Zajamena je sloboda misli i opredjeljenja, savjesti i uvjerenja, kao i javnog izraavanja miljenja.
lan 26.
Zajamena je sloboda tampe i drugih sredstava javnog obavjetavanja.
U stavu 2. lana 26. rije "neovisnih" zamjenjena je rijeju "novinskih" (Amandman XLIII taka 1.).
Slobodno je osnivanje novinskih i izdavakih preduzea, izdavanje novina i javno obavjetavanje drugim
sredstvima u skladu sa zakonom.
Cenzura tampe i drugih vidova javnog obavjetavanja je zabranjena.
Sredstva javnog obavjetavanja duna su da blagovremeno, istinito i objektivno obavjetavaju javnost.
Jami se pravo na ispravku neistinitog obavjetavanja kojim se povreuje neije pravo ili na zakonu
zasnovani interes, kao i pravo na naknadu tete nastale na tom osnovu.
lan 27.
Nauno, kulturno i umjetniko stvaranje je slobodno.
Zajamena je zatita moralnih i imovinskih prava po osnovu naunog, kulturnog, umjetnikog i drugog
intelektualnog stvaralatva.
lan 28.
Jami se sloboda vjeroispovijesti.
Vjerske zajednice su jednake pred zakonom, slobodne i vrenju vjerskih poslova i vjerskih obreda, mogu
osnivati vjerske kole i izvoditi vjersku nastavu u svim kolama svih stepena obrazovanja, baviti se
privrednim i drugim djelatnostima, primati poklone, stvarati zadubine i njima upravljati, u skladu sa
zakonom.
Srpska pravoslavna crkva je crkva srpskog naroda i drugih naroda pravoslavne vjere.
Drava materijalno pomae pravoslavnu crkvu, sarauje sa njom u svim oblastima, a naroito na uvanju,
njegovanju i razvijanju kulturnih, tradicionalnih i drugih duhovnih vrijednosti.

lan 29.
Graanin koji je navrio 18 godina ivota ima pravo da bira i da bude biran.
Birako pravo je opte i jednako, izbori su neposredni, a glasanje tajno.
lan 29. dopunjen je takom 4. Amandman LVII, koja glasi:
"Birako pravo na osnovu lana 29. stie se nakon prethodnog prebivalita u odreenom mjestu u
trajanju koje se utvruje zakonom."
lan 30.
Graani imaju pravo na mirno okupljanje i javni protest.
Sloboda okupljanja moe se zakonom ograniiti samo radi zatite bezbjednosti ljudi i imovine.
lan 31.
Zajamena je sloboda politikog organizovanja i djelovanja u skladu sa zakonom.
Zabranjeno je politiko organizovanje i djelovanje usmjereno na ugrozavanje demokratije, naruavanje
integriteta Republike, krenja Ustavom zajamenih sloboda i prava i raspirivanje nacionalne, rasne ili
vjerske mrnje i netrpeljivosti.
lan 32.
Graani imaju pravo da javno iznose miljenje o radu dravnih organa i drugih organa i organizacija, da im
podnose predstavke, peticije i prijedloge i da na njih dobiju odgovor.
Niko ne moe biti pozvan na odgovornost niti trpjeti druge tetne posljedice zbog javno izraenog
miljenja o radu dravnih organa ili stavova iznesenih u predstavci, peticiji i prijedlogu, osim ako je time
uinio krivino djelo.
lan 33.
Graani imaju pravo da uestvuju u obavljanju javnih poslova i da pod jednakim uslovima budu primljeni
u javnu slubu.
lan 34.
Graaninu se garantuje sloboda izraavanja nacionalne pripadnosti i kulture i pravo upotrebe svog jezika i
pisma.
Niko nije duan da se izjanjava o svojoj nacionalnoj pripadnosti.
Stav 3. lana 34. brisan je na osnovu take 6. Amandmana LVII.
lan 35.
ovjek ima pravo na zdravu ivotnu sredinu. Svako je, u skladu sa zakonom duan da u okviru svojih
mogunosti titi i unapreuje ivotnu okolinu.
lan 36.
Porodica, majka i dijete imaju posebnu zatitu.
Brak i odnosi u braku i porodici ureuju se zakonom.
Pravo je ovjeka da slobodno odluuje o raanju djece.
Roditelji imaju pravo i dunost da se staraju o podizanju i vaspitanju svoje djece.
Djeca su duna da se staraju o svojim roditeljima kojima je potrebna pomo.
Djeca roena van braka imaju jednaka prava i dunosti kao i djeca roena u braku.

Maloljetnici o kojima se roditelji ne staraju, kao i lica koja nisu u mogunosti da se sama staraju o sebi i
zatiti svojih prava i interesa, imaju posebnu zastitu.
lan 37.
Svako ima pravo na zatitu zdravlja.
Zajameno je pravo na zdravstvenu zatitu, u skladu sa zakonom.
Djeca, trudnice i stara lica imaju pravo na zdravstvenu zatitu iz javnih prihoda, a druga lica pod uslovom
utvrenim zakonom.
lan 38.
Svako ima pravo na skolovanje pod jednakim uslovima.
Osnovno kolovanje je obavezno i besplatno.
Svakome je pod jednakim uslovima dostupno srednjokolsko i visokokolsko obrazovanje.
U stavu 4. lana 38. rijei "i uilita" brisane su (Amandman XLVIII taka 2).
Graani mogu osnivati privatne kole, u skladu sa zakonom.
lan 39.
Svako ima pravo na rad i slobodu rada.
Prinudni rad je zabranjen.
Svako je slobodan u izboru zanimanja i zaposlenja i pod jednakim uslovima mu je dostupno radno mjesto i
funkcija.
Zaposlenima moe prestati radni odnos protivno njihovoj volji na nain i pod uslovima koji su utvreni
zakonom i kolektivnim ugovorom.
Svako po osnovu rada ima pravo na zaradu, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.
lan 40.
Zaposleni imaju pravona ogranieno radno vrijeme, dnevni i sedmini odmor, te plaeni godinji odmor i
odsustva, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.
Zaposleni imaju pravo na zatitu na radu, u skladu sa zakonom.
Omladina, ene i invalidi imaju posebnu zatitu.
lan 41.
Zajamena je sloboda sindikalnog organizovanja i djelovanja.
lan 42.
Zaposleni imaju pravo na trajk, pod uslovima utvrenim zakonom.
lan 43.
Pravo zaposlenih i lanova njihovih porodica na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje ureuje se
zakonom i kolektivnim ugovorom.
Jami se, pod uslovima utvrenim zakonom, pravo na materijalno obezbjeenje za vrijeme privremene
nezaposlenosti.
Graani koji su djelimino sposobni za rad obezbjeduju se osposobljavanjem za odgovarajui posao i
uslovi za njihovo zapoljavanje, u skladu sa zakonom.

Republika obezbjeuje pomo i socijalnu sigurnost graanima koji su nesposobni za rad i nemaju sredstva
za izdravanje.
lan 44.
Stranci imaju ljudska prava i slobode utvrene ustavom i druga prava utvrena zakonom i meunarodnim
ugovorima.
Strani dravljani i lica bez dravljanstva mogu dobiti azil u Republici ako su progonjeni zbog uea u
pokretima za socijalno i nacionalno osloboenje, zbog zalaganja za demokratiju, ljudska prava i osnovne
slobode ili za slobodu naunog i umjetnikog stvaranja.
lan 45.
Svako je duan da se pridrava Ustava i zakona.
Svako je duan da savjesno i odgovorno vri povjerenu mu javnu funkciju.
lan 46.
Svako je duan da drugom prui pomo u nevolji i da uestvuje u otklanjanju opte opasnosti.
lan 47.
lan 47. brisan je na osnovu take 7. Amandmana LVII.
lan 48.
Prava i slobode zajamaeni ovim ustavom ne mogu se oduzeti ni ograniiti.
Stav 2. lana 48. brisan je na osnovu take 8. Amandmana LVII.
Obezbjeuje se sudska zatita sloboda i prava zajamenih ovim ustavom.
Ko se ogrijeio o ljudska prava i osnovne slobode zajamene ovim ustavom, lino je odgovoran za to i ne
moe se pravdati niijim nareenjem.
lan 49.
Slobode i prava se ostvaruju, a dunosti ispunjavaju neposredno na osnovu ustava, osim kada je ustavom
predvieno da se uslovi za ostvarivanje pojedinih od njih utvruju zakonom.
Zakonom se moze propisati nain ostvarivanja pojedinih prava i sloboda samo kada je to neophodno za
njihovo ostvarivanje.
Stav 3. lana 49. brisan je Amandmanom XXXV taka 3.
Poglavlje o ljudskim pravima i osnovnim slobodama dopunjeno je ta. 1. do 3. Amandmana LVII, koje
glase:
" U sluaju razliitosti u odredbama o pravima i slobodama izmeu ustava Republike Srpske i
ustava Bosne i Hercegovine, primjenjuju se one odredbe koje su za pojedinca povoljnije.
Odredbe lanova 10, 21, 30, 32, 33, 34, 38, i 43. Ustava o pravima i slobodama graana tretiraju se
kao odrebe o ljudskim pravima i osnovnim slobodama i odnose se na sve, a ne samo na graane.
Odredbe lanova 13, 22, 23, 24, 25, 26, 28. i 30. Ustava o pravima i slobodama ostvarie se u skladu
sa odgovarajuim odredbama lanova 8. do 11. Evropske konvencije o zatiti ljudskih prava i
osnovnih sloboda".
III. EKONOMSKO I SOCIJALNO UREENJE
lan 50.

Ekonomsko i socijalno uredenje zasniva se na ravnopravnosti svih oblika svojine i slobodnom

privreivanju, samostalnosti preduzea i drugih oblika privreivanja u sticanju i raspodjeli dobiti i
slobodnom kretanju robe, rada i kapitala u Republici kao jedinstvenom privrednom prostoru.
lan 51.
Republika mjerama ekonomske i socijalne politike podstie ekonomski razvoj i poveanje socijalnog
blagostanja graana.
lan 52.
Slobodno preduzetnistvo moe se zakonom ograniiti radi zatite interesa Republike, ovjekove okoline,
zdravlja i bezbjednosti ljudi.
Zabranjeni su monopoli.
lan 53.
Republika obezbjeuje zatitu potroaa.
lan 54.
Svi oblici svojine imaju jednaku pravnu zatitu.
lan 55.
Jami se pravo nasljeivanja, u skladu sa zakonom.
lan 56.
Zakonom se moe ograniiti ili oduzeti pravo svojine, uz pravinu naknadu.
lan 56. dopunjen je takom 1. Amandmana XXXI, koja glasi:
"Za vrijeme ratnog stanja, neposredne ratne opasnosti ili vanrednog stanja zakonom se moe
ograniiti raspolaganje ili utvrditi poseban nain korienja dijela sredstava pravnih i fizikih lica.
lan 57.
lan 57. zamjenjen je Amandmanom XLVIII, koja glasi:
"Strana lica mogu sticati pravo svojine i prava na osnovu ulaganja kapitala, u skladu sa zakonom.
Svojinska i druga prava stranog ulagaa steena na osnovu uloenog kapitala, ne mogu se ograniiti
ili oduzeti zakonom ili drugim propisom.
Jami se pravo stranom licu da obavlja privrednu ili drugu djelatnost i prava po osnovu poslovanja,
pod uslovima koji se ne mogu mijenjati na njegovu tetu.
Stranom ulagau jami se slobodno iznoenje dobiti i uloenog kapitala iz Republike.
Zakonom se moe izuzetno kada to zahtijeva opti drutveni interes, utvrditi u kojim djelatnostima,
odnosno podrujima, strano lice ne moe osnovati vlastito preduzee".
lan 58.
Svojinska prava i obaveze nad sredstvima u drutvenoj svojini i uslovi pod kojima se ta sredstva prenose u
druge oblike svojine ureuju se zakonom.
Stav 2. lana 58. zamjenjen je takom 2. Amandmana XXXI, koja glasi:

"Sredstva u drustvenoj i dravnoj svojini mogu se otuivati, po pravilu, samo po trinim

kriterijima.
lan 59.
Prirodna bogatstva, gradsko graevinsko zemljite, nekretnine i stvari od naroitog privrednog, kulturnog i
istorijskog znaaja, za koje je zakonom odreeno da su od opteg interesa, u dravnoj su svojini.
Pojedina dobra od opteg interesa mogu biti i u privatnoj svojini pod uslovima utvrdenim zakonom.
Na dobrima od opteg interesa i na gradskom graevinskom zemljitu moe se, pod uslovima utvrenim
zakonom, stei pravo korienja.
Upotreba i iskoriavanje stvara od posebnog kulturnog, naunog, umjetnikog ili istorijskog znaaja ili od
znaaja za zatitu prirode i ovjekove okoline mogu se na osnovu zakona ograniiti, uz punu naknadu
vlasniku.
Zakonom se ureuje zatita, korienje,unapreivanje i upravljanje dobrima od opteg interesa radi
plaanja naknade za korienje dobara od opteg interesa i gradskog graevinskog zemljita.
lan 60.
Fizika i pravna lica ostvaruju svojinska prava na nepokretnosti prema njihovoj prirodi i namjeni, u skladu
sa zakonom.
Jami se svojina na poljoprivredno zemljite, na ume i umsko zemljite u zakonom utvrenim granicama.
lan 61.
Republika jami minimum socijalne sigurnosti graana i obezbjeuje funkcionisanje javnih slubi, u
skladu sa zakonom.
Finansiranje javnih slubi vri se preko fondova i budeta, u skladu sa zakonom.
lan 62.
Republika i optina budetom utvruju javne prihode i javne rashode.
Sredstva budeta su porezi, takse i drugi zakonom utvreni prihodi.
lan 63.
Obaveza plaanja poreza i drugih dabina je opta i utvruje se prema ekonomskoj snazi obveznika.
lan 64.
Republika titi i podstie:
- racionalno korienje prirodnih bogatstava u cilju zatite i poboljanja kvaliteta ivota i zatite i obnove
sredine u optem interesu;
- ouvanje i obogaivanje istorijskog, kulturnog i umjetnikog blaga;
- naunoistraivaki rad;
- tednju u svim njenim oblicima, a posebno tednju koja je usmjerena na privredne aktivnosti i otkup
stanova;
- zadruge i zadrugarstvo;
- zanatstvo;
- fiziku kulturu i sport.
lan 65.

Zaposleni imaju pravo uea u upravljanju preduzeem, u skladu sa zakonom.

U upravljanju fondovima i dobrima u dravnoj svojini zakonom se obezbjeuje uticaj graana.
IV. PRAVA I DUNOSTI REPUBLIKE
lan 66.
Prava i dunosti Republike vre Ustavom odreeni republiki organi.
Ljudska prava i slobode, jednakost pred zakonom, samostalnost i jednak poloaj preduzea i drugih
organizacija, ustavni poloaj i prava jedinica lokalne samouprave osnova su i mjera ovlaenja i
odgovornosti republikih organa.
lan 67.
Republiki organi, u okviru ustavom utvrenih prava i dunosti Republike, utvruju politiku, donose i
izvravaju zakone, druge propise i opte akte, vre zatitu ustavnosti i zakonitosti.
Organima i organizacijama u optinama moe se povjeriti izvravanje zakona i ostalih propisa i optih
akata iz okvira prava i dunosti Republike.
Zakonom se ureuje odgovornost za izvravanje zakona, drugih propisa i optih akata.
lan 68.
lan 68, zamjenjen je Amandmanom XXXII, koji glasi:
"Republika ureuje i obezbjeuje:
1) Integritet, ustavni poredak i teritorijalnu cjelokupnost Republike;
U podtaci 1) Amandmana XXXII rijei "suverenost, nezavisnost" zamjenjene su rijeima: "integritet,
ustavni poredak" (taka 1. Amandmana LVIII).
2) odbranu i bezbjednost;
3) mjere za sluaj ratnog stanja, neposredne ratne opasnosti i vanrednog stanja;
4) ustavnost i zakonitost;
5) ostvarivanje i zatitu ljudskih prava i sloboda;
6) svojinske i obligacione odnose i zatitu svih oblika svojine, pravni poloaj preduzea i drugih
organizacija, njihovih udruenja i komora, ekonomske odnose sa inostranstvo, koji nisu preneseni
na institucije Bosne i Hercegovine, trite i planiranje;
U podtaci 6) Amandman XXXII iza rijei: "ekonomske odnose sa inostranstvom" dodate su rijei: "koji
nisu preneseni na institucije Bosne i Hercegovine" (taka 2. Amandmana LVIII).
7) Bankarski i poreski sistem;
U podtaci 7) Amandmana XXXII rijei "monetarni", "devizni" i carinski" se briu (taka 3. Amandmana
LVIII).
8) osnovne ciljeve i pravce privrednog, naunog, tehnolokog demografskog i socijalnog razvoja,
razvoja poljoprivrede i sela, korienje prostora, politiku i mjere za usmjeravanje razvoja i robne
rezerve;
9) kontrolu zakonitosti raspolaganja sredstvima pravnih lica i prikupljanje statistikih i drugih
podataka od opteg interesa;
10) organizaciju, nadlenosti i rad dravnih organa;
11) sistem javnih slubi,
12) radne odnose, zatitu na radu, zapoljavanje, socijalno osiguranje i druge oblike socijalne zatite,
zdravstvo, boraku i invalidsku zatitu, brigu o djeci i omladini, obrazovanje, kulturu i zatitu
kulturnih dobara, fiziku kulturu;
13) zatitu ivotne sredine;
14) sistem javnog informisanja;
15) meunarodnu saradnju, osim one koja je prenesena institucijama Bosne i Hercegovine.

U podtaci 15) Amandmana XXXII dodate su rijei: "osim one koja je prenesena institucijama Bosne i
Hercegovine" (taka 4. Amandmana LVIII)
16) saradnju sa srpskim narodom izvan Republike;
17) finansiranje ostvarivanja prava i dunosti Republike;
18) druge odnose od interesa za Republiku, u skladu sa Ustavom".
V. ORGANIZACIJA REPUBLIKE
lan 69.
Dravna vlast u Republici organizuje se na naelu podjele vlasti.
Ustavotvornu i zakonodavnu vlast ostvaruje Narodna skuptina.
Stav 3. lana 69. zamjenjen je Amandmanom XXXII, koji glasi:
"Republiku predstavlja i njeno dravno jedinstvo izraava predsjednik Republike".
Izvrnu vlast vri Vlada.
Sudska vlast pripada sudovima.
Zatitu ustavnosti i zakonitosti obezbjeuje Ustavni sud.
I. Narodna skuptina
lan 70.
Narodna skuptina:
1. odluuje o primjeni Ustava;
2. donosi zakone, druge propise i opte akte;
3. donosi plan razvoja, prostorni plan, budet i zavrni raun;
4. utvruje teritorijalnu organizaciju Republike;
5. raspisuje republiki referendum;
6. raspisuje republiki javni zajam i odluuje o zaduenju Republike;
7. raspisuje izbore za narodne poslanike i za predsjednika Republike;
8. bira, imenuje i razrijeava funkcionere, u skladu sa Ustavom i zakonom;
9. vri kontrolu rada Vlade i drugih organa koji su joj odgovorni, u skladu sa Ustavom i zakonom;
10. daje amnestiju;
11. obavlja i druge poslove u skladu sa Ustavom i zakonom.
lan 70. dopunjen je Amandmanom LIX, koji glasi:
"Narodna skuptina:
1. bira delegate iz Republike i Vijee naroda Parlamenta skuptine Bosne i Hercegovine;
2. ratifikuje sporazume koje Republika zakljui sa dravama i meunarodnim organizacijama uz
pristanak parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine".
lan 70. dopunjen je i izmijenjen Amandmanom XXXV i Amandmanom LXI, koji glase:
"Narodna skuptina, u skladu sa zakonom, proglaava:
1. ratno stanje u sluaju oruanog napada na Republiku;
2. neposrednu ratnu opasnost u sluaju postojanja ozbiljne prijetnje od izbijanja rata;
3. vanredno stanje za Republiku ili dio Republike u sluaju ugroavanja bezbjednosti, ljudskih
prava i sloboda i normalnog funkcionisanja ustavnih organa".
lan 70. dopunjen je i Amandmanom XXXV taka 3. (vidi lan 81. Ustava.)
lan 71.
Stav 1. lana 71. zamijenjen je Amandmanom LII, koji glasi:
"Narodna skuptina ima 83 narodna poslanika".

Stav 2. lana 71. zamijenjen je takom 2. Amandmana XXXVI, koji glasi:

"Izbornim zakonima se utvruju izborne jedinice i sistem podjele mandata kojima se obezbjeuje
da sve optine budu na odgovarajui nain zastupljene u Narodnoj skuptini".
Narodni poslanici se biraju neposredno i tajnim glasanjem.
Izbor i prestanak mandata narodnih poslanika i obrazovanje izbornih jedinica ureuju se zakonom.
lan 72.
Narodni poslanici se biraju na etiri godine.
lan 72. dopunjen je Amandmanom XXXIX i Amandmanom LX, koji glase:
"Na predlog najmanje 30 narodnih poslanika, Narodna skuptina moe, dvotreinskom veinom
glasova od ukupnog broja poslanika, skratiti svoj mandat.
Za vrijeme ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti mandat Narodne skuptine se produava dok
to stanje traje.
Narodna skuptina ne moe skratiti svoj mandat za vrijeme ratnog stanja i neposredne ratne
opasnosti.
U sluaju da Narodna skuptina skrati svoj mandat ili bude rasputena, izbori za novu Narodnu
skuptinu moraju se odrati u roku od 60 dana od dana donoenja odluke o skraivanju mandata.
Izbore raspisuje predsjednik Republike.
Skraenjem mandata Narodne skuptine prestaje i mandat Vlade.
Predsjednik Republike moe poto saslua miljenje predsjednika Vlade i predsjednika Narodne
skuptine, odluiti da Narodna skuptina bude rasputena."
U stavu 4. take 1. Amandmana XXXIX iza rijei: "skrati svoj mandat" dodate su rijei: "ili bude
rasputena" (taka 2. Amandmana LX).
lan 73.
Narodni poslanici uivaju imunitet.
Narodni poslanik ne moe biti pozvan na krivinu odgovornost, pritvoren ili kanjen za izraeno miljenje
ili davanje glasa u Narodnoj skuptini.
Narodni poslanik ne moe biti pritvoren bez odobrenja Narodne skuptine, osim ako je zateen u vrenju
krivinog djela za koje je propisana kazna zatvora u trajanju duem od pet godina.
Protiv narodnog poslanika koji se pozove na imunitet ne moe se, bez odobrenja Narodne skuptine,
pokrenuti krivini postupak.
lan 74.
Narodna skuptina radi u stalnom zasjedanju.
Sjednice Narodne skuptine saziva i predsjedava im predsjednik Skuptine.
Prredsjednik je duan sazvati sjednicu na zahtjev jedne treine narodnih poslanika, predsjednika Republike
i Vlade.
lan 75.
lan 75. zamjenjen je Amandmanom XXXVII, koji glasi:
"Narodna skuptina odluuje veinom glasova svih narodnih poslanika, ako Ustavom nije
predviena posebna veina".
lan 76.
lan 76. zamijenjen je Amandmanom XXXVIII, koji glasi:
"Pravo predlaganja zakona, drugih propisa i optih akata imaju predsjednik Republike, Vlada,

svaki narodni poslanik ili najmanje 3.000 biraa.

Pravo predlaganja zakona, drugih propisa i optih akata iz oblasti
monetarnog deviznog i kreditnog sistema ima i Narodna banka."
lan 77.
Narodna skuptina moe odluiti da o pojedinim pitanjima iz svoje nadlenosti odluku donese nakon
prethodnog izjanjavanja graana na referendumu.
lan 78.
Narodna skuptina ureuje svoj rad i organizaciju i nain ostvarivanja prava i dunosti poslanika.
lan 79.
Narodna skuptina ima predsjednika i dva potpredsjednika koje bira na period od etiri godine.
2. Predsjednik Republike
lan 80.
Predsjednik Republike:
1. predstavlja Republiku;
2. predlae Narodnoj skuptini kandidata za predsjednika Vlade;
3. predlae Narodnoj skuptini kandidate za predsjednika i sudije Ustavnog suda;
Taka 4. lana 80. zamijenjena je takom 2. amandmana XL., koja glasi:
"4. Predsjednik Republike ukazom proglasava zakon u roku od sedam dana od njegovog usvajanja
u Narodnoj skuptini. U tom roku predsjednik Republike moe zahtijevati od Narodne skuptine da
ponovo odluuje o zakonu.
Predsjednik Republike je duan da proglasi zakon koji je ponovo usvojen u Narodnoj skuptini".
5. daje pomilovanja;
6. dodjeljuje odlikovanja i priznanja utvrena zakonom;
7. obavlja i druge poslove u skladu sa Ustavom.
lan 80. dopunjen je takom 1. Amandmana XL, koja glasi:
"Predsjednik Republike:
1) obavlja, u skladu sa Ustavom i zakonom, poslove iz oblasti odbrane, bezbjednosti i odnosa
Republike sa drugim dravama i meunarodnim organizacijama,
Podtaka 2 ( take 1. Amandmana XL zamijenjena je Amandmanom L, koji glasi:
"2) Predsjednik Republike ukazom, na predlog Vlade, postavlja i opoziva sefove predstavnitva
Republike Srpske u inostranstvu i predlae ambasadore i druge meunarodne predstavnike Bosne i
Hercegovine iz Republike Srpske".
3) obrazuje savjetodavna tijela i strune slube za obavljanje poslova iz svoje nadlenosti."
Potpredsjednici Republike pomau predsjedniku Republike u obavljanju poslova koje im povjeri
predsjednik Republike.
Stav 3. lana 80. zamijenjen je takom 3. Amandmana XL, koja glasi:
"Predsjednik Republike odreuje koji e ga potpredsjednik Republike zamjenjivati u sluaju
privremene sprijeenosti da obavlja svoje funkcije."
lan 81.
Kada Narodna skuptina, zbog vanrednih okolnosti, nije u mogunosti da se sastane, predsjednik
Republike, po pribavljenom miljenju Vlade, utvruje postojanje vanrednih prilika i nalaze mjere za

njihovo otklanjanje, u skladu sa Ustavom i zakonom.

Stav 2. lana 81. zamijenjen je takom 2. Amandmana XXXV, koja glasi:
"U sluaju nemogunosti da se Narodna skuptina sastane, to se konstatuje na osnovu izjave
predsjednika Narodne skuptine, ratno stanje ili neposrednu ratnu opasnost proglaava predsjednik
Republike.
Predsjednik Republike za vrijeme ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti, ako Narodna
skuptina ne moe da se sastane, na predlog Vlade ili po sopstvenoj inicijativi, i nakon sto saslua
miljenje predsjednika Narodne skupstine, donosi uredbe sa zakonskom snagom o pitanjima iz
nadlenosti narodne skuptine i imenuje i razrjeava funkcionere koje bira odnosno imenuje i
razrjeava Narodna skuptina.
Ove uredbe odnosno odluke o imenovanju i razrjeenju predsjednik Republike podnosi na potvrdu
Narodnoj skuptini im ona bude u mogunosti da se sastane.
lan 81. dopunjen je takom 3. Amandmana XXXV, koja glasi:
"Aktima Narodne skuptine, odnosno aktima predsjednika Republike ako Narodna skuptina ne
moe da se sastane, za vrijeme ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti mogu se, izuzetno, dok to
stanje traje, obustaviti pojedine odredbe Ustava koje se odnose na donoenje zakona, drugih propisa
i optih akata i preduzimanja mjera republikih organa i na pojedine ljudske slobode i prava, osim
slobode i prava iz l. 10, 11,13, 14, 15, 17, 18, 19, 20, 24. i 25. Ustava, mijenjati organizacija i
ovlaenja izvrnih, upravnih i pravosudnih organa i njihov personalni sastav, kao i teritorijalna
organizacija u Republici".
lan 82.
Predsjednik Republike moe traiti od Vlade da izloi stavove o pojedinim pitanjima od znaaja za
Republiku, sazvati sjednicu Vlade i staviti na dnevni red pitanja iz njene nadlenosti.
lan 83.
lan 83. zamijenjen je ta. 4. i 5. Amandmana XL, koje glase:
"Na prvim neposrednim izborima birae se samo jedan potpredsjednik Republike.
Predsjednika i potpredsjednika Republike biraju graani neposrednim i tajnim glasanjem na
vrijeme od pet godina.
Predsjednik i potpredsjednik Republike biraju se istovremeno, sa iste izborne liste.
Isto lice moe biti izabrano za predsjednika ili potpredsjednika Republike najvie dva puta
uzastopno".
lan 84.
Predsjednik Republike i potpredsjednici Republike prilikom stupanja na dunost polau zakletvu pred
Narodnom skuptinom.
lan 85.
U sluaju neposredne ratne opasnosti ili ratnog stanja, mandat predsjednika Republike produava se dok
takvo stanje traje, odnosno dok se ne stvore uslovi za izbor predsjednika Republike.
lan 85. dopunjen je takom 6. Amandmana XL, koja glasi:
"Odredbe lana 85. do 89. Ustava o predsjedniku Republike odnose se i na potpredsjednika
Republike".
lan 86.
Predsjednik Republike uiva imunitet kao i narodni poslanici.
lan 86. dopunjen je takom 6. Amandmana XL, koja glasi:

"Odredbe l. 85. do 89. Ustava o predsjedniku Republike odnose se i na potpredsjednika

Republike".
lan 87.
Predsjedniku Republike prestaje mandat prije isteka vremena na koje je biran u sluaju ostavke ili opoziva.
lan 87. dopunjen je takom 6. Amandmana XL, koja glasi:
"Odredbe l. 85. do 89. Ustava o predsjedniku Republike odnose se i na potpredsjednika
Republike".
lan 88.
Predsjednik Republike je odgovoran gradanima i oni ga mogu opozvati istim postupkom po kome su ga i
izabrali.
lan 88. dopunjen je takom 6. Amandmana XL, koja glasi:
"Odredbe l. 85. do 89. Ustava o predsjedniku Republike odnose se i na potpredsjednika
Republike".
lan 89.
Postupak predlaganja, izbora i opoziva predsjednika Republike ureuje se zakonom.
lan 89. dopunjen je takom 6. Amandmana XL, koja glasi:
"Odredbe lana 85. do 89. Ustva o predsjedniku Republike odnose se i na potpredsjednika Republike".
Odredbe Ustava o predsjedniku Republike dopunjene su Amandmanom LIII, koji glasi:
"Savjetodavno tijelo najvisih ustavnih institucija Republike Srpske je Senat.
Senat razmatra pitanja od posebnog znaaja za politiki, nacionalni, ekonomski i kulturni razvoj
Republike Srpske i najviim ustavnim institucijama daje miljenje o pitanjima iz njihove
nadlenosti.
Senat ima do 55 lanova koje imenuje predsjednik Republike.
Za lanove Senata imenuju se istaknute linosti iz javnog, naunog i kulturnog ivota.
lanovi Senata uivaju imunitet kao i narodni poslanici.
Sjednice Senata saziva i predsjedava im predsjednik Republike.
Organizacija i nain funkcionisanja Senata ureuje se zakonom."
3. Vlada i republika uprava
lan 90.
Vlada:
1. predlae zakone, druge propise i opte akte;
2. predlae plan razvoja,prostorni plan, budet i zavrni raun;
3. obezbjeuje provoenje i izvrava zakone, druge propise i opte akte;
4. donosi uredbe, odluke i druga akta za izvravanje zakona;
5. daje miljenje o prijedlozima zakona, drugim propisima i optih akata koje Narodnoj skuptini podnosi
drugi predlaga;
6. utvruje naela za unutranju organizaciju ministarstava i drugih republikih organa uprave i upravnih
organizacija, postavlja i razrijeava funkcionere u ministarstvima, drugim republikim organima i
upravnim organizacijama;
7. usklauje i usmjerava rad ministarstava i drugih republikih organa i upravnih organizacija;
8. vri nadzor nad radom ministarstava i drugih republikih organa i upravnih organizacija i ukida ili
ponitava njihove akte koji su u suprotnosti sa zakonom ili propisom Vlade;
9. obavlja i druge poslove u skladu sa Ustavom i zakonom.

lan 90. dopunjen je takom 1. Amandmana XLI i izmijenjen Amandmanom LXI, koji glase:
"Vlada odluuje o obrazovanju predstavnitava Republike u inostranstvu".
lan 91.
Vlada se bira na period od etiri godine.
Poslije svakog konstituisanja novoizabrane Narodne skuptine bira se nova Vlada.
lan 92.
Vladu sainjavaju predsjednik, potpredsjednici i ministri.
Stav 2. lana 92. zamjenjen je takom 2. Amandmana XLI, koja glasi:
"Narodni poslanik koji je predloen za predsjednika ili potpresjednika Vlade ili ministra ne moe
uestvovati u odluivanju o izboru Vlade, a narodni poslanik koji je izabran na te funkcije ne moe
uestvovati u izglaavanju nepovjerenja Vladi, u glasanju o svom razrjeenju i o izvjetaju Vlade ili
ministarstva kojim rukovodi."
lan 93.
Kandidat za predsjednika Vlade izlae Narodnoj skuptini program Vlade i predlaze njen sastav.
Vlada je izabrana ako je za njen izbor glasala veina od ukupnog broja narodnih poslanika.
lan 94.
Vlada i lanovi Vlade odgovaraju Narodnoj skuptini.
Narodna skuptina moe izglasati nepovjerenje Vladi.
Predlog za izglasavanje nepovjerenja Vladi moe podnijeti najmanje 20 narodnih poslanika.
Vlada moe postaviti pitanje svog povjerenja u Narodnoj skuptini.
Predsjednik Vlade moe predloiti Narodnoj skuptini razrjeenje lana Vlade.
Odluka o razrjeenju Vlade ili lana Vlade smatra se usvojenom ako je za nju glasala veina od ukupnog
broja narodnih poslanika. Vlada ili lan Vlade mogu Narodnoj skuptini podnijeti ostavku.
Ostavka ili razrjeenje predsjednika Vlade povlai ostavku Vlade.
Vlada kojoj je izglasano nepovjerenje, koja je podnijela ostavku ili kojoj je prestao mandat zbog
rasputanja Narodne skuptine, ostaje na dunosti do izbora nove Vlade.
lan 94. dopunjen je ta. 3, 4. i 5. Amandmana XLI, koje glase:
"Predsjednik Republike predlae kandidata za predsjednika Vlade u roku od 10 dana od usvajanja
ostavke, izglasanja nepovjerenja ili prestanka mandata prethodnoj Vladi zbog rasputanja ili
skraivanja mandata Narodne skuptine, a nova Vlada mora biti izabrana u roku od 40 dana od
dana predlaganja kandidata za predsjednika nove Vlade.
Za vrijeme trajanja mandata Vlade, predsjednik Vlade moe, na osnovu miljenja predsjednika
Republike i predsjednika Narodne skuptine, vriti promjene u sastavu Vlade, o emu obavjetava
Narodnu skuptinu.
Ako ocijeni da je dolo do krize u funkcionisanju Vlade, predsjednik Republike moe, na inicijativu
najmanje 20 poslanika i poto saslua miljenje predsjednika Narodne skuptine i predsjednika
Vlade, zatraiti od predsjednika Vlade da podnese ostavku. Ukoliko predsjednik Vlade odbije da
podnese ostavku, predsjednik Republike ga moe razrijeiti.
Narodna skuptina moe za vrijeme ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti izglasati
nepovjerenje Vladi veinom glasova na sjednici kojoj prisustvuje veina poslanika.
lan 95.

lanovi Vlade uivaju imunitet kao i narodni poslanici.

O imunitetu lanova Vlade odluuje Vlada.
lan 96.
Organizacija i nain rada Vlade ureuju se zakonom.
lan 97.
Poslove dravne uprave obavljaju ministarstva i drugi republiki organi uprave.
Ministarstva i drugi republiki organi uprave provode zakone i druge propise i opte akte Narodne
skuptine i Vlade, kao i akte predsjednika Republike, rjeavaju u upravnim stvarima, vre upravni nadzor i
obavljaju druge upravne poslove utvrene zakonom.
Ministarstva i drugi republiki organi uprave su samostalni u vrenju Ustavom i zakonom odreenih
nadlenosti.
Odreena upravna ovlatenja zakonom se mogu povjeriti preduzeima i drugim organizacijama.
4. Narodna banka
lan 98.
Republika ima Narodnu banku.
Status, organizacija, upravljanje i poslovanje Narodne banke ureuje se zakonom.
5. Sluba za platni promet i finansijsku kontrolu
lan 99.
Republika ima Slubu za platni promet i finansijsku kontrolu.
Status, organizacija, upravljanje i poslovanje Slube za platni promet i finanijsku kontrolu ureuje se
zakonom.
V. TERITORIJALNA ORGANIZACIJA
lan 100.
Teritorijalna organizacija Republike ureuje se zakonom.
lan 101.
(lan 101. brisan je Amandmanom XXXII).
lan 102.
Optina preko svojih organa u skladu sa zakonom:
1. donosi program razvoja, urbanistiki plan, budet i zavrni raun,
2. ureuje i obezbjeuje obavljanje komunalnih djelatnosti,
3. ureuje i obezbjeuje korienje gradskog graevinskog zemljista i poslovnog prostora.
4. stara se o izgradnji, odravanju i korienju lokalnih puteva, ulica i drugih javnih objekata od optinskog
znaaja.
5. stara se o zadovoljavanju potreba graana u kulturi, obraovanju, zdravstvenoj i socijalnoj zatiti,
fizikoj kulturu, informisanju, zanatstvu, turizmu i ugostiteljstvu, zatiti ivotne sredine i drugim

oblastima.
6. izvrava zakone, druge propise i opte akte Republike ije izvravanje je povjereno optini, obezbjeuje
izvravanje propisa i optih akata optine,
7. obrazuje organe, organizacije i slube za potrebe optine i ureuje njihovu organizaciju i poslovanje,
8. obavlja i druge poslove utvrene Ustavom, zakonom i statutom optine.
Sistem lokalne uprave ureuje se zakonom.
Zakonom se moe povjeriti vrenje poslova lokalne uprave u gradu.
VII. ODBRANA
lan 104.
Pravo je i dunost svih graana da brane i tite teritoriju i ustavni poredak Republike Srpske.
U stavu 1. lana 104. brisane su rijei "suverenitet" i "nezavisnost" (Amandman LXIII).
Prava i dunosti u odbrani ureuju se posebnim zakonom.
lan 105.
Republika Srpska ima svoju vojsku, koju sainjava stalni i rezervni sastav.
Stalni sastav sainjavaju profesionalni vojnici i vojnici na odsluenju vojnog roka.
O vojsci Republike Srpske donosi se poseban zakon.
lan 106.
Vojskom Republike Srpske u miru i ratu komanduje predsjednik Republike, na osnovu Ustava i zakona.
Predsjednik Republike postavlja, unapreuje i razrjeava oficire vojske Republike Srpske u skladu sa
zakonom, postavlja i razrjeava predsjednike, sudije i sudije porotnike vojnih sudova i vojne tuioce.
lan 107.
Vojni sudovi i vojni tuioci ustanovljavaju se zakonom.
Vojni sudovi su nezavisni sudovi i sude na osnovu zakona.
VIII. USTAVNOST I ZAKONITOST
lan 108.
Zakoni, statuti, drugi propisi i opti akti moraju biti u saglasnosti sa Ustavom.
Propisi i drugi opti akti moraju biti u saglasnosti sa zakonom.
lan 109.
Zakoni, drugi propisi i opti akti stupaju na snagu najranije osmog dana od dana objavljivanja, osim ako iz
naroito opravdanih razloga nije predvieno da ranije stupe na snagu.
Prije stupanja na snagu, zakoni, drugi propisi i opti akti dravnih organa objavljuju se u odgovarajuem
slubenom glasilu.
lan 110.
Zakoni, drugi propisi i opti akti ne mogu imati povratno dejstvo.
Samo se zakonom moe odrediti da pojedine njegove odredbe, ako to zahtjeva opti interes utvren u
postupku donoenja zakona, imaju povratno dejstvo.

Kanjiva djela utvruju se i kazne za njih izriu prema zakonu, odnosno prema drugom propisu, koji je
vaio u vrijeme izvrenja djela, osim ako je novi zakon, odnosno propis, blai za uinioca.
lan 111.
Dravni organi i organizacije koje vre javna ovlaenja mogu u pojedinanim stvarima rjeavati o pravima
i obavezama graana ili primjenjivati mjere prinude i ogranienja, samo u zakonom propisanom postupku
u kome je svakome data mogunost da brani svoja prava i interese i da protiv donesenog akta izjavi albu,
odnosno upotrijebi drugo zakonom predvieno pravno sredstvo.
lan 112.
Svakome je zajameno pravo da u postupku pred sudom ili drugim dravnim organom ili organizacijom
koja u vrenju javnih ovlaenja rjeava o njegovim pravima i dunostima, upotrebljava svoj jezik i da se
upoznaje sa injenicama na svom jeziku.
lan 113.
Protiv pojedinanih akata sudova, upravnih i drugih dravnih organa, kao i organizacija koje vre javna
ovlaenja, donesenih u prvom stepenu, moe se izjaviti alba nadlenom organu.
Zakonom se, izuzetno, moe iskljuiti alba, ako je na drugi nain obezbjeena zatita prava i zakonitosti.
O zakonitosti konanih pojedinanih akata, kojima dravni organi i organizacije koje vre javna ovlaenja
rjeavaju o pravima ili obavezama, odluuje sud u upravnom sporu, ako za odreenu stvar nije zakonom
predviena druga sudska zatita.
Samo zakonom se moe, izuzetno, u odreenim vrstama upravnih stvari, iskljuiti upravni spor.
lan 114.
Vlada Republike ima pravo da do odluke Ustavnog suda obustavi od izvrenja propis, opti ili pojedinani
akt, za koje smatra da su protuustavni ili protuzakoniti.
Republika ima pravo i dunost da putem republikih organa neposredno obezbijedi izvravanje zakona i
drugih propisa ukoliko ih organi i organizacije u Republici ne bi izvravali.
IX. USTAVNI SUD
lan 115.
Ustavni sud:
1. odluuje o saglasnosti zakona, drugih propisa i optih akata sa Ustavom;
2. odluuje o saglasnosti propisa i optih akata sa zakonom;
3. rjeava sukob nadlenosti izmeu organa zakonodavne, izvrne i sudske vlasti,
U lanu 115. stav 1. taka 4. rije "oblasti" brisana je ("Amandman XLIII taka 3).
4. rjeava sukob nadlenosti izmeu organa Republike, grada i optine;
5. odluuje o saglasnosti programa, statuta i drugih optih akata politikih organizacija sa Ustavom i
zakonom.
lan 115. dopunjen je takom 1. i 2. Amandmana XLII, koje glase:
"Ustavni sud prati pojave od interesa za ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti, obavjetava najvie
ustavne organe Republike o stanju i problemima u toj oblasti i daje im miljenja i prijedloge za
donoenje zakona o preduzimanju drugih mjera radi obezbjeenja ustavnosti i zakonitosti i zatite
sloboda i prava graana, organizacija i zajednica.
Ustavni sud moe ocjenjivati ustavnost zakona i ustavnost i zakonitost propisa i opstih akata koji su

prestali da vae, ako od prestanka vaenja do pokretanja postupka nije proteklo vie od jedne
godine".
lan 116.
Ustavni sud ima sedam sudija.
Sudije Ustavnog suda se biraju na osam godina i ne mogu biti ponovo birani.
Isto lice ne moe biti dvaput birano na funkciju predsjednika Ustavnog suda.
lan 117.
Sudija Ustavnog suda ne moe vriti nikakvu drugu javnu funkciju.
Stav 2.lana 117. zamjenjen je takom 5 Amandmana XLII, koja glasi:
"Predsjednik i sudije Ustavnog suda uivaju imunitet kao i narodni poslanici. O imunitetu odluuje
Ustavni sud."
lan 118.
Sudiji Ustavnog suda prestaje funkcija kada to sam zatrai.
Stav 2. lana 118. zamjenjen je takom 6. Amandmana XLII, koja glasi:
"Sudija Ustavnog suda se razrjeava dunosti kada bude osuen na krivino djelo koje ga ini
nedostojnim za obavljanje funkcije, kada trajno izgubi sposobnost da obavlja funkciju, kao i iz
drugih razloga utvrenih Ustavom i zakonom."
lan 119.
Odluke Ustavnog suda su opteobavezne i izvrne na teritoriji Republike.
U stavu 1. lana 119. iza rijei "izvrne" dodate su rijei:
"na teritoriji Republike" (Amandman LXIV).
Izvrenje odluka Ustavnog suda obezbjeduje Vlada.
lan 120.
Postupak pred Ustavnim sudom, pravno dejstvo njegovih odluka i druga pitanja njegove organizacije i rada
ureuje se zakonom.
lan 120. dopunjen je ta. 3. i 4. Amandmana XLII, koje glase:
"Svako moe dati inicijativu za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti.
Postupak pred Ustavnim sudom mogu, bez ogranienja, pokrenuti predsjednik Republike, Narodna
skuptina i Vlada, a ostali organi, organizacije i zajednice pod uslovima utvrenim zakonom.
Ustavni sud moe i sam pokrenuti postupak za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti.
Kad Ustavni sud utvrdi da zakon nije u saglasnosti sa Ustavom ili da drugi propis ili opti akt nije u
saglasnosti sa ustavom ili zakonom taj zakon, drugi propisi ili opti akt prestaje da vazi danom
objavljivanja odluke Ustavnog suda."
X. SUDOVI I JAVNA TUILATVA
lan 121.
Sudsku vlast vre sudovi.
Sudovi su samostalni i nezavisni i sude na osnovu Ustava i zakona.
Sudovi tite ljudska prava i slobode, utvrena prava i interese pravnih subjekata i zakonitost.

lan 122.
Osnivanje, nadlenost, organizacija i postupak pred sudovima utvruju se zakonom.
lan 123.
Vrhovni sud Republike, kao najvii sud u Republici, obezbjeuje jedinstvenu primjenu zakona.
lan 124.
Raspravljanje pred sudom je javno.
Javnost se moe iskljuivati u sluajevima predvienim zakonom radi zatite posebnih interesa Republike,
uvanja tajne, zatite morala, interesa maloljetnika, privatnog ivota uesnika u postupku i radi zatite
drugih optih interesa.
lan 125.
Sud sudi u vijeu.
Zakonom se ureuje u kojim stvarima sudi sudija pojedinac.
U suenju uestvuju i sudije porotnici na nain utvren zakonom.
Zakonu odreenim sudovima i u odreenim stvarima u suenju uestvuju samo sudije.
lan 126.
Niko ko uestvuje u suenju ne moe biti pozvan na odgovornost za miljenje izraeno prilikom donoenja
sudske odluke, a u postupku pokrenutom zbog krivinog djela uinjenog u vrenju sudijske funkcije, ne
moe biti pritvoren bez odobrenja Narodne skuptine.
lan 127.
Sudska funkcija je stalna.
Sudija ne moe vriti javnu funkciju ni posao koji je zakonom utvren kao nespojiv sa sudijskom
funkcijom.
Sudija e biti razrijeen funkcije:
1. ako to sam zatrai;
2. kada ispuni uslove za starosnu penziju;
3. ako je trajno nesposoban za obavljanje sudijske funkcije;
4. ako je osuen za krivino djelo koje ga ini nedostojnim da obavlja sudijsku funkciju.
Protiv odluke o razrjeenju sudija ima pravo podnijeti zahtjev za zatitu Narodnoj skuptini.
lan 128.
Javno tuilatvo je samostalan dravni organ koji goni uinioce krivinih i drugih po zakonu kanjivih
djela i ulae pravna sredstva radi zatite zakonitosti.
Osnivanje, organizacija i nadlenosti javnog tuilatva ureuju se zakonom.
Javno tuilatvo vri svoju funkciju na osnovu ustava i zakona.
lan 129.
Funkcija javnog tuioca je stalna.
Javni tuilac ne moe obavljati slubu ili posao koji su zakonom utvreni kao nespojivi sa njegovom
funkcijom.

lan 130.
Sudije i javne tuioce bira, odnosno imenuje i razrjeava Narodna skuptina.
lan 131.
Advokatura je samostalna i nezavisna djelatnost i sluba koja prua pravnu pomo.
Organizacija i rad advokature ureuje se zakonom.
XI. PROMJENA USTAVA
lan 132.
Prijedlog da se pristupi promjeni Ustava Republike mogu podnijeti predsjednik Republike, Vlada i
najmanje 30 poslanika Narodne skuptine.
O prijedlogu da se pristupi promjeni Ustava odluuje Narodna skuptina veinom glasova narodnih
poslanika.
lan 133.
Nacrt akta o promjeni Ustava utvruje Narodna skuptina veinom glasova od ukupnog broja narodnih
poslanika.
Nacrt akta o promjeni Ustava stavlja se na javnu raspravu.
lan 134.
Nakon provedene javne rasprave o nacrtu akta o promjeni Ustava, Komisija za ustavna pitanja Narodne
skuptine utvruje prijedlog akta o promjeni ustava.
lan 135.
O prijedlogu akta o promjeni Ustava odluuje Narodna skuptina.
Promjena Ustava usvojena je ako za nju glasa najmanje dvije treine od ukupnog broja poslanika.
Ako promjena Ustava ne bude usvojena, prijedlog za promjenu po istom pitanju ne moe se ponoviti prije
isteka tri mjeseca od dana kada je prijedlog odbijen.
lan 136.
Akt o promjeni Ustava proglaava Narodna skuptina.
lan 137.
Ustav Republike moe se mijenjati ustavnim amandmanima.
U sluaju ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti Narodna skuptina moe utvrditi prijedlog promjene
Ustava i usvojiti ustavne amandmane na istom zasjedanju (bez otvaranja javne rasprave).
XII. ZAVRNE ODREDBE
lan 138.
lan 138. zamijenjen je Amandmanom LI i dopunjen Amandmanom LXV, koji glase:
"Kada se aktima institucija Bosne i Hercegovine ili aktima Federacije Bosne i Hercegovine, protivno

Ustavu Republike Srpske i Ustavu Bosne i Hercegovine, naruava ravnopravnost Republike Srpske
ili se na drugi nain ugroavaju njena prava i zakoniti interesi, a pri tome nije obezbijeena njihova
zatita, organi Republike, privremeno o odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, a u
sluajevima kada mogu nastupiti neotklonjive tetne posljedice, donose akte i preduzimaju mjere
radi zatite prava i interesa Republike".
lan 139.
Ovaj Ustav stupa na snagu danom njegovom proglaenja.
lan 140.
Za provoenje ovog Ustava donijet e se ustavni zakon.

Zvanina prezentacija Narodna skuptina Republike Srpske http://www.narodnaskupstinars.net/lat/pas/ustav.htm