DRAVA I

USTROJSTVO
VLASTI
Kljuni pojmovi: drava, nacija, monarhija, republika,
unitarno, federativno, ustav, zakoni, trodioba vlasti,
lokalna samouprava

DRAVA
Definicija: drava je politika zajednicau kojoj postoji politiki aparat koji vlada
na osnovu utvrenih pravila koja prihvaaju, dobrovoljno ili prisilno, svi njezini
lanovi.
Weber: ljudska zajednica koja prisvaja prava na monopol nad legitimnom
uporabom fizike sile na odreenom teritoriju.
Razmislite: Kada je nastala prva drava??
Politiki aparat institucije koje donose zakone, tjela dravne uprave koja
provode ciljeve vlasti, policija i oruane snage + institucije koje se bave
specifinim podrujima.

DRAVA - NACIJA
Moderne drave
Karakteristike:

- ideja graanstva
- ista prava za sve
- iste dunosti za sve
- svijest o ulozi osobe u dravi
- osjeaj nacionalne pripadnosti
- osjeaj pripadnosti iroj politikoj zajednici
Obiljeja:

USTROJSTVO DRAVE
Suvreme drave monarhije ili republike, unitarne ili federativne

MONARHIJA drave u kojima je na elu monarh kao dravni poglavar.

- parlamentarna ili reprezentativna monarhija monarh nema stvarnu mo,

nego ima reprezentativnu ulogu. * to to znai?
Primjeri: VB, Norveka, vedska, Danska, Belgija...
- tradicionalna monarhija (emirat) monarh (emir) vlada zemljom uz pomo
lanova obitelji.
Primjeri: azijske i afrike zemlje (Maroko, UAE, Jordan)

USTROJSTVO DRAVE
Republike imaju izabranog predsjednika koji moe i ne mora imati veliku

politiku mo ovisi o odnosu zakonodavne i izvrne vlasti.

VRSTE:

- parlamentarna predsjednika bira parlament, ima simboliku ulogu

- polupredsjednika predsjednika biraju birai, ima znaajke i
parlamentarnog i predsjednikog sustava.
- predsjednika predsjednik ima velike ovlasti, izabran je neposrednim
izborima, ima pravo veta.

USTROJSTVO DRAVE
Po teritorijalnom ustrojstvu vlasti unitarne ili federativne

UNITARNE DRAVE: suverenitet na itavom teritoriju (Italija, Francuska, vedska)

FEDERATIVNE DRAVE: sastavljene su od teritorijalnih jedinica koje imaju znaajan

stupanj samostalnosti, vlastiti politiki ivot. Suverenitet je podijeljen izmeu

savezne drave i federalnih jedinica (Ruska Federacija, SAD, vicarska)

- Sredinja vlast kontorlira vanjske poslove, obranu zemlje i ekonomsku politiku

- Federalne jedinice: obrazovanje, zdravstvo, poljoprivreda, socijalna skrb.
KONFEDERACIJA zajednica labavo povezanih nezavisnih drava.
* Koje su prednosti, a koji nedostatci unitarizma i federalizma?v

USTAV I ZAKONI
Ustav temeljni i najvii pravni akt jedne drave, njime se uspostavlja politiki i pravni

poredak u toj dravi.

Ustav RH:

lanak 1.
Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna drava.
U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i
ravnopravnih dravljana.
Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odluivanjem.

CILJ: uspostavljanje i ograniavanje moi i vlasti u odreenom politikom sustavu, uspostavljanje

ravnotee izmeu dravne moi i graanskih prava, izmeu dobrobiti veine i prava manjina.

USTAV I ZAKONI
ZAKONI: najvanija pravna pravila, reguliraju pojedina podruja ivota i moraju biti u skladu

sa ustavom.

CILJ: poboljanje ivota svih graana, zatita njihovih prava i sloboda.

Trebaju vrijediti za sve jednako, nitko ne smije biti iznad zakona.
Moraju biti pravedni, u skladu s ustavom i moralnim naelima zajednice.
Postupak donoenja zakona mora biti javan, i treba se odvijati po pravilima o predlaganju,

raspravljanju i usvajanju zakona.

Pri donoenju zakona parlament mora imati kvroum, a donose se natpolovinom veinom ili

kod vanijih kvalificiranom veinom (2/3 zastupnika)

Jednoglasna odluka - KONSENZUS
grijeh struktura

 Moe li graanin predloiti donoenje zakona?

Pravo predlagati donoenje novog, ili izmjenu postojeeg zakona, prema

lanku 129. Poslovnika Hrvatskoga sabora, ima svaki zastupnik, klubovi
zastupnika i radna tijela Sabora te Vlada Republike Hrvatske. Iako je u
nabrajanju ovlatenih predlagatelja zakona u saborskom Poslovniku Vlada na
posljednjem mjestu, ona je najei podnositelj zakonskih prijedloga.
Poslovnikom je propisano to sve mora sadrati prijedlog zakona i u kojem
roku ga je predsjednik duan uvrstiti u dnevni red saborske sjednice. No,
inicijativu za donoenje zakona Saboru moe uputiti svaki graanin.
Primljeni prijedlog predsjednik Sabora proslijedit e predsjedniku matinog
radnog tijela, a ono je duno, najkasnije u roku od tri mjeseca, izvijestiti
podnositelja o ishodu njegove inicijative (lanak 42. Poslovnika).
IZVOR: http://www.sabor.hr/zanimalo-vas-je