ubav je univerzalni pojam na afiniteta izmeu ljudi, definira na razliite naine prema

razliitim ideologijama i stajalitima (umjetnikih, znanstvenih, filozofskih, religijskih).

Redovito, i uglavnom na zapadu, to se tumai kao rezultira osje ajem vezi s ljubavlju i
privrenosti, i producent i skup stavova, emocija i iskustava. U filozofskom smislu, ljubav je
vrlina predstavlja svu ljubav, dobrotu i samilost ljudskih bia. Takoer se mo e opisati kao
akcija prema drugima i na temelju suosjeanja, ili radnje usmjerene prema drugima (ili sebi)
i na temelju afecto.1

U panjolskom, rije ljubav (latinski za ljubav, -oris) obuhvaa mnogo razliitih osje aja, od
strastvene elje i intimu romantine ljubavi prema aseksualni emocionalne bliskosti
obiteljske ljubavi i platonske ljubavi, 2 i gore duboku pobonost ili ljubav religioso.3 jedinica
U drugom polju, nadilazi osjeaj te smatra manifestacija stanja due ili uma, identificiran u
nekim religijama s Bogom osobno ili sila koja dri svemir zajedno.

Emocije povezane s ljubavlju moe biti vrlo snaan, esto uzimajui biti neodoljiva. Ljubav u
svojim razliitim oblicima djeluje kao glavni moderator meuljudskih odnosa i, zbog svog
sredinjeg psiholoku vanost, to je jedan od najeih u kreativne umjetnosti (film,
knjievnost, glazba) pitanja.

Sa stajalita znanosti, ono to znamo kao ljubav ini se da je razvio stanje primitivni
preivljavanje instinkt da uvaju ljudska bia ujedinjena i herojski prijetnjama i olak avanje
nastavak vrste kroz reproduccin.4

Raznolikost namjene i znaenja i sloenosti osjeaja koji pokriva ljubav je osobito te ko

definirati na dosljedan nain, ali u osnovi je ljubav tumaiti na dva na ina: pod altruistina
zaea, na temelju suosjeanja i suradnja i pod jo sebini, na temelju vlastitog interesa i
rivalstvo. Sebinost je obino povezan s tijelom i materijalnom svijetu; altruizam, s du om i
duhovnom svijetu. Oba se temelje na trenutnom znanosti, izrazi procesa mozga da evolucija
dali ovjeka; ideja due, ili neto poput due, prije pojavila vjerojatno jedan do nekoliko
stotina tisua godina.5

esto se dogaa da pojedinci, skupine ili tvrtke ljudsko prikrije njihovo sebino pona anje
altruizma; To je ono to je poznato kao licemjerja i pronaao mnoge primjere takvog
ponaanja u oglaavanju. Isto tako, moe se dogoditi da u sebine okruenju, altruistino
ponaanje je sebinost preruen Oskar Schindler pruio dobar primjer.

Kroz povijest su izraena, ak iu kulturama bez poznatog kontakta izmeu njih, koncepte
koji, s varijacijama, ukljuuju bitne dvojnost ovjeka: enski i mu ki, dobra i zla, yin i Yang,
Anaksimandar Apeiron.

Sadraj [sakrij]

1 Dva naina razumijevanja ljubavi

1.1 Znanstveni pristup sebinosti i altruizma
1.2 altruistini Concepcin
1.2.1 suosjeanje sa znanstvenog stajalita
1.3 sebini Concepcin
1.3.1 Ljubav u kapitalistikom drutvu
2 Manifestiranje ljubavi
3 Simboli
Cupid 3.1
Srce 3.2
4 Praznovjerje
5 Perspektive Ljubavi
5.1 popularni Outlook
Mistina i ezoterina perspektiva 5.2
5.3 Duhovna perspektiva
5.3.1 Judaizam
5.3.2 Kranstvo
5.3.3 arapskom islam i drugih uvjerenja
5.3.3.1 Peti krug: ljubav prema ne-musliman
5.3.4 Budizam
5.3.5 Hinduizam
5.3.6 Postavljanje i elja u istonjakim religijama
5.3.7 religija protiv homoseksualne ljubavi
5.3.7.1 kranstvo, judaizam i homoseksualnost
5.3.7.2 Islam i homoseksualnost
5.4 filozofske perspektive
5.5 znanstvene perspektive
5.5.1 Bioloki aspekti
5.5.1.1 tripartitni model romantine ljubavi
5.5.2 Ljudski aspekti

5.5.3 Psiholoki aspekti

6 razliitih povijesnih i kulturnih pregleda
6.1 Perzijski Kultura
6.2 snicas kineske kulture i drugih kultura
6.2.1 Qi Xi: na "Valentinovo" kineski
Japanski 6.3
6.4 grke kulture
6.4.1 Kratak mitoloka ljubav: mit o Androginu
6.5 arapske kulture
Turski Kultura 6.6 (amanski i islamski)
6.7 Drevni Rim (latinski)
6.8 anglosaksonski Kultura
7 Vidi takoer
8 Biljeke i reference
9 povezane knjige
10 Vanjske poveznice
Dva naina razumijevanja ljubavi
Ljudi mogu razviti u biti dvije vrste stavova: na jednoj smo mi altruistini i suradnici, i pod druge
su sebini i konkurenti. Postoje ljudi totalno polarizirana prema jednom od dva stavova
dragovoljno; primjerice, Budistiki redovnici u potpunosti okrenut altruizma, objektivizma i
praktiara, prema sebinosti. A tu su i ljudi koji kombiniraju oba naina postojanja, djelujui,
ponekad, altruistiki i suradnik, ponekad i sebino, natjecateljski, i drugi, tako dijelom
altruistino i konkurentan. U nekim dijelovima svijeta dominira altruizma (Tibet), tako da je
sebinost iroko vidi kao negativan. A tu su i ljudske skupine, gdje je istina suprotna. Svi
ratovi u povijesti roeni sebinosti od strane najmanje jedne od dviju strana; sve ljudske
situacije sukoba dolazi iz sebinosti.

Znanstveni pristup sebinosti i altruizma

Pojednostavljeni prikaz teorije Dawkins o "sebinosti" genetskih informacija. Svi geni, kao
preivljavanja jedinice su se "sebina", natjeu jedni s drugima i sa drugim pojedincima.
Nakon odreenog stupnja organizacije ostvarenom tijekom evolucijskog procesa vrsta,
genetske informacije za proizvodnju sebian fenotip e u kona nici biti self-pobjede na
razini ljudske skupine, a proizvodnju altruistino fenotip (altruistino sebinost na genu )
olakati preivljavanje takvih informacija. Geni djeluju iracionalno, a pod "prirodnim

hijerarhijom" neizbjeno e proizvesti nadmo "altruistina gena sebinosti." Razmjena

seksualne reprodukcije zauzvrat distribuirati genetske informacije izmeu svih population.6
Richard Dawkins tumai oba stavove i izraze samoodranje pojedinca (sebino) i vrste
(altruizma). On objanjava da prema teoriji prihvaen od strane nekih biologa, naslijedila
gene odgovorne za takve stavove prethodnici vrste, a da je prije naeg dolaska, biolo ka
evolucija vjerojatno kontrolira mehanizam pod nazivom "Izbor skupina"; u okviru ovog
mehanizma, skupine pojedinaca u kojima su lanovi bili spremniji rtvovati svoje ivote za
ostatak e biti vie vjerojatno da e preivjeti nego se sastoji od sebinih pojedinaca; to e
rezultirati u svijetu napuena od altruistini pojedinci zavrila. To je teorija da je, a pru a
objanjenje za injenicu da je altruizam prevladava danas u svijetu, ostvarila mnoge
kontroverze u znanstvenom svijetu izravno proturjee Darwinovu teoriju; Stoga, autorovo
osobno objanjenje o opstanku altruizma u Darwinove okviru individualnog egoizma je da
je jedinica opstanak nije pojedinac nego gen; to jest, od ove to ke gledita, ljudska bi a i
grupe ljudskih bia su "strojevi za preivljavanje", "stvorio" po genima na vlastitu beneficio.6

U svakom sluaju, tvrdi Dawkins, i injenica da prvi racionalne vrsta, takoer smo prva vrsta
u povijesti evolucije moi birati izmeu dvije vrste ponaanja dobrovoljno, dakle djeluje
tako da "neovisni" na naa vlastita programiranje gentica.6

Evolucija ini se javljaju strane preklapaju jedni druge i postupno rafiniran procese. Na hitnu
razini, to radi kroz jednostavan, ogroman i iracionalnog proces poku aja i pogre aka;
uspjeh odreenog stanja organizacije olakavanja nastavak. Meutim, kao to je
organizacija razvija sve vie pojavljuju spontano strate ke metode predvianja, odabiru
neizravne naine da se u kratkom roku, ak i svibanj initi pogreku, ali to, zajedno, ine
uspjeh ; takve "ponaanja" su promatrane u virtualnim modelima evolucije programirane u
raunalu; agresivno i sebino ponaanje je prvu razinu superorganization, pod kojima
pojedinac "razumije" da je za njihov opstanak mora "napad" njihovi suparnici prije odlaska
izravno na plau i altruistinog ponaanja je druga razina Ona nastaje u vrijeme da
pojedinci razvijaju sposobnost da komuniciraju jedni s drugima; u ra unalnim modelima
uoeno je potpuno spontani razvoj kombinacija oba mehanizma, tako da pojedinac
komunicira s drugima i vie "lei" u korist s ostatkom grupe. Sebinost Tako se iz
perspektive skupine kao taktiko ponaanje i altruizam kao stratekog pona anja.

Inteligencija je osnovana kao dodatni stupanj superorganization koji omogu uje analizu
cjelokupne situacije i predvianja najbolji nain da ide zamjenom fizi ke uglavnom
pokuaja i pogreke metoda za paralelno procesiranje i "virtualna", takoer podlije u do
evolucije, koji se odrava u cijelosti u mozgu pojedinaca i prenose se u jednako "virtualni"
na sljedee generacije kroz obrazovanje. Prema teoriji tehnolo ke singularnosti u suradnji s
konceptom transhumanizam, predlae se da emo uskoro moi programirati takav
"umjetni" vlastitu evoluciju u veini koristan nain za sve 7 ali, ipak, postoje kritike o 8. rujan
10

Altruistini zaee

Radnik pomo medicating dijete u Leogane (Haiti) nakon potresa.

Altruizam moe shvatiti kao isti altruizam, gdje je bez vezanosti ili elje, kao u slu aju
budizma, ili kao "altruistina egoizma", kao u sluaju kranstva, koji su privreni na viu
bia i eljom za spasenje. U praksi, postoji vezanost i elja u oba religijama, au budizmu
postoji pre-rasvjeta posljednji korak u odricanju od svih postignu a za nita, s ciljem
unitavanja ego potpunosti. Za takozvanog "istog altruizma", ne postoji mogu nost
pregovora; odnosi nisu konkurentni, ali zajedniki, jedan trai dobrobit drugih ne o ekuju i
nita zauzvrat, a drugi trae blagostanje jednog.

Budizam stoji vezanost i elja i negativne emocije takoer proizvode ljutnju i na kraju pati.
Prilog, elja, ljutnja, strah i neznanje (npr nedostatak razumijevanja patnje drugih)
pridonijeti jaanju ego. U budistike filozofije, prava ljubav je suosje anje i ljubav i ego su
incompatibles.11 Nedavne znanstvene studije su pokazale da meditacija stvara pove anu
aktivnost u podrujima mozga koji se odnose na pozitivne emocije i smanjenje aktivnosti u
podrujima koja se odnose na srdbu i depression.12 13

U "altruistino egoizam" je filozofija ljudskih odnosa propovijedao Isusa Krista ("ljubiti Boga
iznad svega i blinjega svoga kao sebe").

Altruizam je kako razumjeti ljubav za Leibniza, koji smatra da ako zaista razumiju i tra e
ljubav, da ete uvijek dobiti zadovoljstvo u sreu oth