bav je univerzalni koncept na afiniteta izmeu ljudi, definiran na razliite naine prema razliitim

ideologijama i gledita (umjetniki, znanstveni, filozofski, vjerski). Redovnoj osnovi, a uglavnom na

Zapadu, to se tumai kao rezultat osjeaj koji se odnose na ljubav i privrenost, i producent i niz stavova,
emocija i iskustva. U filozofskom smislu, ljubav je vrlina koja predstavlja svu ljubav, dobrotu i samilost
ljudskih bia. Takoer se moe opisati kao akcije prema drugima i na osnovu samilost, ili kako akcije
usmjerene prema drugima (ili sebi) i na osnovu afecto.1

U panski, rije ljubav (latinski za ljubav, -oris) pokriva dosta razliite osjeaje, od strastvene elje i
intimu romantine ljubavi na aseksualni emocionalnu bliskost porodine ljubavi i platonsku ljubav, 2 i
vie duboku privrenost ili ljubav religioso.3 jedinica u drugom polju, nadilazi osjeaj i onda smatrali
manifestacija stanja due ili uma, identifikovani u nekim religijama s Bogom sebe ili sila koja dri svemir
zajedno.

Emocije povezane s ljubavlju moe biti izuzetno snaan, esto postaje biti neodoljiv. Ljubav u svojim
razliitim oblicima djeluje kao glavni voditelj meuljudskih odnosa i, zahvaljujui centra psiholoku
vanost, to je jedan od najeih u kreativnoj umjetnosti (film, knjievnost, glazba) pitanja.

Sa stanovita znanosti, ono to znamo kao ljubav izgleda razvijen stanje primitivnih opstanak instinkt da
uvaju ljudska bia ujedinjena i herojske na prijetnje i omoguio nastavak vrste kroz reproduccin.4

Raznolikost upotrebe i znaenja i sloenosti oseanja koja pokriva vodimo ljubav je posebno teko
definirati na konzistentan nain, ali u sutini ljubav je tumaiti na dva naina: pod altruistina koncepcija,
zasnovan na samilosti i suradnje, i pod drugim sebian, na osnovu sopstvenog interesa i rivalstvo.
Sebinost se obino povezuje sa tijela i materijalnog svijeta; altruizam, sa due i duha svijeta. Oba se
temelje na tekuem nauci, izrazi modanih procesa koji evolucija dali ljudi; ideja due, ili neto kao to je
dua, pojavio prije vjerojatno izmeu jedne i nekoliko stotina hiljada godina.5

esto se deava da pojedinci, grupe ili kompanija za ljudska preruavanja njihovo sebino ponaanje
altruizma; To je ono to je poznato kao licemjerstvo, i nali mnogo primjera takvog ponaanja u
oglaavanju. Nasuprot tome, moe se dogoditi da u sebian okruenju, altruistinog je sebinost preruen
kao Oskar Schindler prua dobar primjer.

Kroz povijest su oni izrazili, ak u kulturama bez poznatih kontakta izmeu njih, pojmova koji, s
varijacijama, ukljuuju sutinske dvojnosti ovjeka: enskog i mukog, dobra i zla, yin i Yang,
Anaximander Apeiron.

Sadraj [sakrij]
1 Dva naina razumijevanja ljubavi
1.1 Nauni pristup sebinosti i altruizma
1.2 altruistikih Concepcin

1.2.1 saoseanje sa naunog aspekta

1.3 sebian Concepcin
1.3.1 Ljubav u kapitalistikom drutvu
2 Manifestacije ljubavi
3 Simboli
Cupid 3.1
Srce 3.2
4 Superstition
5 Perspectives on Love
5.1 popularne Outlook
Mistine i ezoterine perspektive 5.2
5.3 duhovne perspektive
5.3.1 judaizam
5.3.2 hrianstvo
5.3.3 Arapski islam i drugim uvjerenjima
5.3.3.1 Peti krug: ljubav prema nemuslimanima
5.3.4 Budizam
5.3.5 Hinduizam
5.3.6 Prilog i elje u istonoj religijama
5.3.7 religija protiv homoseksualne ljubavi
5.3.7.1 hrianstvo, judaizam i homoseksualnost
5.3.7.2 Islam i homoseksualnost
5.4 Philosophical Perspective
5.5 naune perspektive
5.5.1 Bioloki aspekti
5.5.1.1 tripartitni model romantine ljubavi
5.5.2 ljudske aspekte
5.5.3 Psiholoki aspekti
6 razliitih istorijskih i kulturnih views
6.1 perzijski Kultura

6.2 snicas kineske kulture i drugih kultura

6.2.1 Qi Xi: za "Valentine" kineski
Japanski 6.3
6.4 grki Kultura
6.4.1 Kratak mitoloki ljubavi: mit o Androgyne
6.5 Arab Kultura
Turski kulture 6.6 (amanskim i islamski)
6.7 Ancient Rome (latinski)
6.8 anglosaksonski kulture
7 Vidi takoer
8 Biljeke i reference
9 Related Reference
10 Vanjski linkovi
Dva naina razumijevanja ljubavi
Ljudi mogu razviti u sutini dvije vrste stavova: na jednoj smo altruistini i saradnici, a pod drugi su
sebini i konkurenti. Postoje ljudi potpuno polarizovani prema jednom od dva stava dobrovoljno; Na
primjer, budistiki monasi su u potpunosti okrenuo prema altruizam, objektivizam i prakse, prema
sebinosti. A tu su i ljudi koji kombiniraju oba naina bia, glume, ponekad, altruistiki i saradnika,
ponekad sebino, konkurentan, i drugim dijelom tako altruistiki i konkurentan. U nekim dijelovima
svijeta dominiraju altruizam (Tibet), tako da je sebinost Mnogi smatraju da je negativan. A tu su i ljudske
skupine, gdje je istina suprotna. Svi ratovi u povijesti roeni sebinosti od strane najmanje jedne od dvije
strane; sve situacije ljudskih sukoba dolazi iz sebinosti.

Znanstveni pristup sebinosti i altruizma

Pojednostavljeno predstavljanje teorije Dawkins o "sebinosti" genetskih informacija. Svi geni, kao
opstanak jedinice, su i sami "sebini", u konkurenciji jedni druge i sa drugim osobama. Jednom odreeni
stupanj organizacije ostvareni u procesu evolucije vrsta, genetske informacije da se proizvede sebian
fenotip e u konanici biti samoporaavajue na nivou ljudske grupe, dok proizvodei altruistiki fenotip
(altruistino sebinost na gen ) olakati preivljavanje takvih informacija. Geni djeluje iracionalno, i pod
"prirodnim hijerarhiji" neminovno proizvesti nadmo "altruistikih gena sebinost." Razmjenu seksualne
reprodukcije zauzvrat distribuirati genetskih informacija izmeu svih population.6
Richard Dawkins tumai i stavove i izraza samoodranja pojedinca (sebini) i vrste (altruizam). On
objanjava da prema teoriji prihvaen od strane nekih biolozi, naslijedio gena odgovornih za takve
stavove prethodnike vrsta, i to prije naeg dolaska, bioloke evolucije je vjerojatno pod kontrolom
mehanizam pod nazivom "grupne selekcije"; u okviru ovog mehanizma, grupe pojedinaca u kojima su
lanovi vie spremni da rtvuju svoje ivote za ostatak bi bilo anse da preive od onih sastoji od sebinih
pojedinaca; ovo e rezultirati u svijetu nastanjenoj altruistino pojedinaca zavrio. To je teorija koja,

pruajui objanjenje za injenicu da je altruizam prevladava danas u svijetu, generira mnogo kontroverzi
u naunom svijetu direktno u suprotnosti sa Darvinove teorije; Stoga, autor je lini objanjenje o opstanku
altruizma na darvinistiki okvir pojedinanih sebinosti je da je jedinica za preivljavanje nije pojedinac
ve gena; to jest, iz ove perspektive, ljudima i grupe ljudskih bia "maine za preivljavanje" "stvorio" od
strane gene na svoju ruku beneficio.6

U svakom sluaju, tvrdi Dawkins, zbog injenice da bude prvi racionalan vrsta, mi smo i prvi vrste u
povijesti evolucije moi da biraju izmeu dva tipa ponaanja dobrovoljno, na taj nain djeluje tako da
"nezavisni" u vlastite programiranje gentica.6

Razvoj izgleda doi do preklapanja jedni druge i progresivno rafinirane procesa. Na hitnu nivou, to radi
kroz jednostavan, ogroman i iracionalni proces pokuaja i pogreke; uspjeh pojedinih dravnih
organizacije olakala njegov nastavak. Meutim, kao to je organizacija razvija sve vie se pojavljuju
spontano strateke metode predvianja, izbor indirektan nain da u kratkom roku, moda ak i izgleda
kao greka, ali da je, zajedno, ine uspjeh ; takve "ponaanja" nisu uoeni u virtualnim modela evolucije
programiran u raunaru; agresivni i sebino ponaanje je prvi nivo superorganization, pod kojima se
pojedinac "razumije" da je za njihov opstanak moraju "napad" svojih rivala prije nego ide direktno na
nagradu i altruistinog je drugi nivo Ona nastaje u trenutku kada pojedinci razviju sposobnost da
komuniciraju jedni s drugima; u kompjuterskih modela uoeno je potpuno spontani razvoj kombinacija
oba mehanizma, tako da pojedinac komunicira sa drugim nekoliko i "lei" u korist za ostatak grupe.
Sebinost tako ini iz perspektive grupe kao taktiki ponaanje i altruizam kao strateki ponaanje.

Inteligencija je osnovan kao dodatni nivo superorganization koji omoguava analize ukupne situacije i
predvianje najbolji nain da ide zamjenom fizikih uglavnom pokuaja i pogreke metoda za paralelno
procesiranje i 'virtualne', takoer predmet evoluciji, koji se odrava u potpunosti u mozgu pojedinaca i
prenose u jednako "virtuelni" na sljedei generacijama kroz obrazovanje. Prema teoriji tehnoloke
singularnosti u kombinaciji sa konceptom transhumanizam, predlae se da emo uskoro biti u mogunosti
da programu kao "umjetni" vlastite evolucije u najkorisnije nain za sve 7 ali, ipak, postoje kritike o 8 10.
septembar

Altruistikih zaee

Pomo radnik lijee dijete u Leogane (Haiti) nakon potresa.

Altruizam se moe shvatiti kao isti altruizam, gdje nema vezanost ili elju, kao u sluaju budizma, ili
kao "altruistikih egoizam", kao u sluaju kranstva, koji su prikljueni na vie bie i elju za spasenje.
U praksi, postoji vezanost i elja u oba religije, au budizmu postoji pre-rasvjeta posljednji korak odricanje
od svih dostignua za nita, s ciljem potpuno uniteni ego. Za takozvani "isti altruizam", ne postoji
mogunost pregovora; odnosi nisu konkurentni, ali zajedniki, jedan trai dobrobit drugih bez oekujui
nita zauzvrat, a ostali trae dobrobit jedne.

Budizam stoji vezanost i elje i negativne emocije i proizvesti ljutnju i na kraju pati. Prilog, elja, ljutnja,
strah i neznanje (npr nerazumijevanje patnje drugih) doprinijeti jaanju ega. U budistike filozofije, prava
ljubav je samilost, i ljubav i ego su incompatibles.11 Nedavne znanstvene studije su pokazale da

meditacija proizvodi poveanu aktivnost u mozgu oblastima koje se odnose na pozitivne emocije i
smanjenje aktivnost u oblastima koje se odnose na ljutnju i depression.12 13

U "altruistikih egoizam" je filozofija ljudskih odnosa propovijedao Isus Krist ("vole Boga iznad svega i
blinjega svoga kao sebe").

Altruizam je kako razumjeti ljubav za Leibniz, koji smatra da, ako zaista razumjeti i potrazi za ljubavlju,
uvijek mi je zadovoljstvo u sreu drugo