ioka - Helianthus tuberosus L.

ioka potjee iz sredinje Amerike, a ve u

pretkolumbijsko doba bila je proirena po cijeloj
Americi, gdje je domae stanovnitvo koristilo
gomolje kao zimsku namirnicu. Prema obliku
kultivari mogu imati okrugle, ovalne ili
vretenaste gomolje. Viegodinja je biljka, ali
uzgaja se kao jednogodinja kultura. Stabljika i
lie kvalitetna su stona hrana, a moe se kositi
2 - 3 puta, suiti ili koristiti za silau. Gomolji se
takoer mogu koristiti za stonu hranu, za
proizvodnju alkohola (za estoka pia i kao
obnovljivi izvor energije), kao povre svjei ili
kuhani i kao sirovina za razliite dijetetske
proizvode (moe potpuno zamijeniti krumpir).

Morfoloka svojstva ioke

Ima dubok i razgranat korijen, a na podzemnoj stabljici, podanku, stvara
gomoljasta odebljanja. Meso gomolja je bijele, ute ili ruiaste boje. Stabljika je
visoka 1,5 - 3,5 m, a na bazi promjera 3 - 5 cm. Iz jednog gomolja razvije se
jedna ili vie stabljika. Listovi su srcoliki, ovalni ili lancetasti, grubi i dlakavi. Na
vrhu stabljike ili grana razvija se cvat glavica, slina suncokretu, sa utim
jeziastim i smeim cjevastim cvjetovima u sredini cvata.

Agroekoloki uvjeti za uzgoj ioke

Minimalna temperatura rasta iznosi 5 C, a mlada biljka moe podnijeti -5
C. Optimalna temperatura rasta je 15 - 20 C. Gomolji u tlu mogu prezimiti pri
-30 do -40 C. ioka je biljka izrazito kratkog dana te cvate tek kada je dan krai
od 12 sati (u listopadu), a kultivari due vegetacije esto ne cvatu. Pri dobroj
opskrbljenosti vodom biljka stvara veliku nadzemnu i podzemnu masu. U
uvjetima ljetne sue stagnira, ali nakon prvih kia opet intezivno raste. Za uzgoj
su prikladnija laka tla uz pH 6 - 7,5, ali i na manje prikladnim tlima daje bolju
proizvodnju organske mase nekog druge kulture.

Agrotehnika pri uzgoju ioke

Plodored
ioka se moe uzgajati na istoj povrini 2 - 3 godine jer je teko izvaditi ba
sve gomolje, pa ih uvijek ostane toliko da se zasnuje novi usjev. Kao pretkultura

nije poeljan suncokret, a nakon ioke poeljna je neka okopavina jer se

pojedine biljke redovito pojavljuju, pa ih treba pravovremeno unititi.
Gnojidba
Za dobar rast i razvoj ioki je potrebno mnogo kalija. Preporuuje se gnojiti
sa 100 kg/ha duika, 50 kg/ha fosfora i 15 kg/ha kalija. Polovica duika
primjenjuje se u prihrani. Prevelika koliina duika moe previe pospjeiti razvoj
nadzemnog dijela.
Njega usjeva
Tijekom vegetacije potrebne su jedna do dvije meuredne obrade uz
prihranu. Pri zadnjoj obradi redove treba malo nagrnuti, to pospjeuje vie
povrinski razvoj gomolja.

Sadnja ioke
ioka se razmnoava gomoljima. Za sadnju su najprikladniji oni koji su
teki 30 - 50 g, odnosno 1 000 - 1 300 kg gomolja po hektaru. Nije preporuljivo
rezati gomolje. Saditi se moe kasno u jesen ili u rano proljee do sredine travnja.
Sadi se na meuredni razmak 50 - 70 cm i 40 - 50 cm u redu na dubinu od 6 - 10
cm, ovisno o tlu. Moe se saditi u plitke brazde runo, ili sadilicom za krumpir.

Vaenje ioke
Gomolji ioke mogu se vaditi od listopada do poetka vegetacije u proljee.
Prije vaenja pokose se i odstrane stabljike, koje su u to vrijeme ve suhe, a
zatim se vadi runo ili mehanizacijom za vaenje krumpira. Na veim povrinama
prinosi mogu biti 30 - 50 t/ha. Gomolji ioke imaju vrlo tanku i njenu pokoicu
koja se pri vaenju lako oteuje, pa je zato najbolje postupno vaditi prema
potrebi.
Za prodaju na tritu pripremaju se ujednaeni, oprani gomolji, pakirani u
letvarice ili kutije, a najbolje je jedinino pakiranje u perforirane PE vreice. Krae
vrijeme moe se skladititi u podrumima u vlanom pijesku ili u hladnjai pri
temperaturi 0 - 1 C i relativnoj vlazi zraka 95 - 97 %. Za ioku koja se planira
vaditi zimi, preporuuje se pokrivanje slamom ili kakvim drugim materijalom, da
se izbjegne smrzavanje tla. Gomolje predviene za sadnju najbolje je vaditi
krajem zime ili poetkom proljea.

Duhan - Nicotiana tabacum L.

Duhan se dobro prilagoava klimi i tlu, ali se
prema uvjetima uzgoja mijenjaju njegova
morfoloka svojstva. Slabiji duhan sadri manje
od 1 % nikotina, srednje jak izmeu 1 i 2 %, a jak
vie od 2 %. Dobar duhan ne bi smio imati vie
od 8 % bjelanevina jer zbog njih slabije izgara,
neugodnog je mirisa, gorkog okusa i podraava
kaalj.
Duhan se uzgaja radi lia koje poslije
suenja, sortiranja i fermentacije slui kao
osnovna sirovina za izradu cigareta, cigara i
drugih slinih sredstava. Uiva se zbog
specifinog i kompleksnog fiziolokog djelovanja
nekih sastojaka lista na sredinji ivani sustav
ovjeka. Od kemijskih sastojaka lista najvaniji je
nikotin, izvanredno toksian alkaloid, koji unesen
puenjem ili na drugi nain u ljudski organizam u
umjerenoj
koliini
djeluje
umirujue
ili
nadraujue, u zavisnosti od stanja ivanog
sustava. Uivanju duhana doprinose i drugi
sastojci lista, kao to su eterina ulja, smole i drugi. Iz lia i otpadaka prerade
duhana za puenje dobiva se isti nikotin, koji slui kao insekticid u domainstvu i
zatitu bilja (nikotinol) te kao sirovina u farmaceutskoj industriji.

Morfoloka svojstva duhana

Korijen je vretenast, dobro razvijen i dobre usisne snage. Prodire u tlo na
dubinu od 1 - 2 m i iri se do 80 cm. Stabljika je uspravna, cilindrina, podijeljena
na koljenca (nodije) i meukoljenca (internodije), prekrivena dlaicama i
ispunjena sri. Naraste pola metra do 3 m. listovi se razvijaju na koljencima
(nodijima), mogu biti sjedei ili s kraom peteljkom, srcoliki, jajoliki, eliptini i

kopljasti. Na jednoj stabljici moe se razviti 20, 30, pa ak i 100 listova. Pokriveni
su ljezdanim dlaicama, a u njihovim se glavicama nalaze smole i eterina ulja,
koja su vana za kvalitetu i aromu duhana.
Cvjetovi su ruiaste, bijele ili ute boje i oblikuju se pojedinano ili ee u
skupovima na vrhu glavne stabljike i zaperaka tvorei titac, tj. grozd. Plod je
okrugli ili ovalni smei tobolac u kojemu se nalazi vie tisua sjemenki. Masa 1
000
sjemenki
je
od 0,06 0,1
g,
a
hektolitarska
teina iznosi
oko 40 - 45
kg.

Agroekoloki uvjeti za uzgoj duhana

Temperatura
Za klijanje potrebna je minimalna temperatura od 5 C, a praktini
minimum, pri kojem sjeme duhana mnogo bre klija i nie iznosi 12 C.
Optimalna temperatura za klijanje je izmeu 25 i 28 C. Biljke duhana ne
podnose niske temperature, pa stradaju im se temperatura spusti na -1 C.
Svjetlost
Postoje kultivari duhana kratkoga dana, kultivari dugoga dana i neutralni
kultivari. Duhan treba mnogo svjetlosti, pa e u pregustom sklopu ili zasjenjen
(korovima, okolnim drveem i sl.), reagirati smanjenim porastom, tanjim, manjim
i finijim listovima, to se moe koristiti za izradu cigareta posebne kvalitete. Bolja
osvjetljenost poveava fotosintetsku aktivnost i nakupljanje ugljikohidrata, to
poveava prirod i kvalitetu lista.
Voda
Najvie vode duhanu je potrebno dok je u klijalitu (za klijanje sjemena te za
pravilan i ravnomjeran rast i razvoj rasada). Nakon sadnje na stalno mjesto
duhan se mora redovito zalijevati kako bi se razvilo kalitetno korijenje. Kada
pone berba, potrebe za vodom smanjuju se sve vie kako odmie faza
sazrijevanja. Ako postoje mogunosti za navodnjavanje, u sluaju sue treba
obaviti navodnjavanje u vrijeme intezivnog vegetativnog porasta.
Tlo

Duhan najbolje uspijeva na lakim, strukturnim, rahlim i prozranim tlima,

slabo kisele do neutralne reakcije. Najbolji poloaji za uzgoj duhana su tla na
brdskim i ostalim nagnutim poloajima.
Agrotehnika za proizvodnju duhana
Plodored
Duhan bi trebalo obvezatno uzgajati u plodoredu jer se samo tako moe
dobiti visok i kvalitetan prirod. Dobre pretkulture su strne itarice i leguminoze.
Zbog pomanjkanja odgovarajuih povrina za proizvodnju duhana, on se
najee uzgaja u monokulturi to dovodi do umornosti tla, poveanog broja
tetnika i zaraza bolestima. Zato se nakon berbe duhana prakticira sjetva
grahorice ili stonog graka sa itaricama, ili sjetva rai, pa se zelena masa zaore
i na taj nain popravljaju svojstva tla.
Obrada tla
Nakon strnih itarica i drugih ranih pretkultura izvodi se plie oranje (oko 10
cm dubine), zatim ljetno oranje poetkom kolovoza i duboko jesenje oranje (oko
30 - 35 cm dubine). Obavlja se i podrivanje, krajem zime drljanje i kultiviranje do
sjetve duhana. Pred sadnju, sjetvospremaem se priprema tlo i prave gredice
(oko 30 cm visoke).
Gnojidba
Stajski gnoj moe se koristiti na lakim pjeskovitim i siromanim tlima, 2 - 3
vagona/ha. stajnjak treba zaorati u osnovnoj obradi tla. Potrebno je gnojiti i s oko
500 - 1 000 kg/ha mineralnih gnojiva u formulacijama NPK 7:14:21 i 5:20:30.
Bolje je koristiti gnojiva u kojima je vie duika u amonijskom obliku. Tako se
koliina duika kree od 30 - 70 kg/ha, fosfora 70 - 140 kg/ha i kalija 100 - 200
kg/ha.

Sadnja duhana
Na manjim povrinama, na kojima se ne prave gredice, najei meuredni
razmak iznosi 75 cm, a u redu 33 - 40 cm. Na plantaama meuredni razmak
iznosi 100 cm, a u redu oko 35 cm. Duhan se sadi runo u redove (runom
sadilicom napravi se rupa duboka oko 10 cm) ili etverorednim sadilicama na
dubinu od 7,5 - 16 cm.

Njega nasada duhana

Suzbijaju se korovi kemijskim ili mehanikim (okopavanje, kultiviranje,
plijevljenje) putem. Kultiviranje se izvodi poslije kie, kada se tlo dovoljno
prosui. Prvo kultiviranje izvodi se tjedan-dva nakon sadnje, a idua kultivacija
kada biljke porastu na oko 30 cm visine. Obavlja se i otkidanje cvata i zaperaka
jer troe hranjive tvari, koje treba usmjeriti u listove.

Berba duhana
List duhana bere se u tehnikoj zriobi. Listovi postupno dozrijevaju od baze
prema vrhu stabljike. Tjedno dozrijevaju 2 - 3 lista, a berba obino traje oko 2
mjeseca i moe se obavljati runo ili strojevima. Berba kombajnom obavlja se
ako je povrina ravna, ako biljke ne polijeu, ako ravnomjerno dozrijevaju i ako su
jednoline visine.