SEMINARSKI RAD

RAZVIJANJE DJEIJE KREATIVNOSTI U

ODGOJNO-OBRAZOVNOM PROCESU

www.maturski.org

KREATIVNOST
Znamo li uopte ta je kreativnost?
Kreativnost moemo razumijevati kao; stvaralatvo,stvaranje novih i originalnih umjetnikih,
naunih, tehnikih i drugih djela, te kao osobina ili skup osobina koje e stvaralatvo omoguiti,
potaknuti, izazvati. Za kreativne osobe obino se kae da su originalne, domiljate, fleksibilne,
spretne, te da su dobri improvizatori i nonkonformisti. Kreativne osobe ne moraju nuno biti
iznadprosjene u pogledu intelektualnih sposobnosti, niti kreativnost mogu dobiti napornim
mentalnim i fizikim radom. Kreativnost je vie pitanje duha, inspiracije, domiljatosti, pitanje
ovjekove matovitosti i slobode izraavanja.
Kreativnost (stvaralatvo) je pojam koji se u nauno- tehnikoj literaturi koristi na slian nain kao
i u svakodnevnom jeziku za oznaavanje misaonih procesa kojima se dolazi do rjeenja, ideja,
umjetnikih oblika, teorija ili proizvoda koji su jedinstveni i novi.
Kreativnost je aktivnostje aktivnost koja daje nove, originalne proizvode, bilo u materijalnoj ili
duhovnoj sferi, pri emu se ti proizvodi ne mogu pripisati imitaciji ve ranije postojeih proizvoda
jer su od njih bitno drugaiji.Ti novi proizvodi, nastali kreativnim procesom, trebali bi bolje,
uspjenije i racijonalnije udovoljavati individualnim i drutvenim potrebama od ranije postojeih
proizvoda.
inioci koji utiu na kreativnost
Pojavljivanje kreativnosti odreuje 4 osnovna inioca:
1. kreativni pojedinac, njegove intelektualne osobine i
osobine linosti;
2. kreativni misaono proces;
3. kreativna situacija ili drutveno okruenje
4. kreativni proizvod;
Kreativan pojedinac - osobine linosti
Kreativni pojedinci, koje posebno odlikuje stvaralaka produktivnost, imaju posebno izraene neke
specifine osobine linosti, kao to su sledee:
* fleksibilnost miljenja i ponaanja
* vrst osjeaj nezavisnosti linog miljenja
* sposobnost podnoenja neodreenih ili nejasnih situacija
* spremnost da se prihvataju izazovi i svjesno preuzima rizik
* nekonvencionalnost stavova, naina miljenja ili linog stila
* visok stepen samodiscipline i predanosti poslu ili preokupaciji
* unutranji osjeaj posebne vanosti onoga to je predmet preokupacije
* potreba da se sebe lino vidi/procjenjuje kao imaginativnu (matovitu) i originalnu osobu.
Veina spomenutih osobina pridonosi realizaciji kreativnih potencijala koji postoje u pojedincu.
Kreativni pojedinac - intelektualne osobine

Kreativnost je povezana sa intelektualnim osobinama pojedinca, njegovim znanjima i vjetinama, te

s nainom na koji je njegovo znanjestruktuirano i kako se ono koristi.Istraivanja pokazuju da se
ljudi mogu nauiti kreativnom miljenju, to moe biti povezano s uklanjanjem prepreka
kreativnom miljenju, kao to su npr. razliiti oblici misaonih stereotipa, kao i s usvajanjem
kreativnih heuristikih tehnika, kao to su npr. analiza sluaja i istraivanje analogija kad se odnose
na izuzetke iz uobiajenih pravila, zatim strukturiranjem poznatih ideja i znanja tako da izgledaju
strane ili neobine itd. O odnosu izmeu kreativnosti i intelektualnih osobina u literaturi se mogu
nai ovi podaci:
- Visoka inteligencija nije nuna osobina kreativnih ljudi.
- Zadovoljavajui stepen inteligencije je potreban, ali ne i dovoljan uslov za kreativnost.
- Povezanost izmeu razliitih komponenata znanja koje je osoba usvojila (tj. naina na koji su
znanja nauena) vana je za kreativnost.
- Mogunost asociranja izmeu to veeg broja komponenata znanja bitan je preduslov
kreativnosti.
- Korisna kreativnost (koja daje vrijedne produkte) trai vrlo dobro znanje na podruju
kreativnog rada.
- Kod rjeavanja jednostavnijih problema vana je niska motorno - perceptivna rigidnost
(karakterna crta koja se manifestuje odsustvom prilagodljivosti intelektualnih procesa i
nemogunou prilagoavanja na nove situacije), te visoka intelektualna fluentnost.
- Kod rjeavanja sloenijih problema vane su korisne intelektualne metakomponente (tj. pravila
i strategije) koje upravljaju miljenjem i ponaanjem tokom kreativnog rjeavanja problema.
Shvatanje kreativnosti
1. TRADICIONALNO
- Kreativni su samo nadareni i posebni
pojedinci

2. SAVREMENO
- Kreativna je veina ljudi, ali nekima je to samo
potencijal
- Kreativnost je prisutna prema statistikoj
- Kreativnosti ima ili nema kod pojedinaca
raspodjeli
- Kreativna su u pravilu sva nova i korisna
- Kreativna su samo vrhunska dostignua
dostignua
- Kreativna su samo neka ekskluzivna
- Kreativna su sva podruja ljudskog djelovanja
podruja
- Kreativnost je mistina osobina ili svojstvo - Kreativnost je normalna psiholoka funkcija ljudi
- Kreativnost je namijenjena i samoostvarenju
- Svrha kreativnosti je vrlo pragmatina
pojedinca
- Kreativnost je dio savremene demokratske
- Kreativci su "ariszokrati duha" i dio elite
culture

Kreativna situacija ili drutveno okruenje

Stvaralako miljenje javlja se u drutvima u kojima postoji potreba za otkriima, izumima,
inovacijama, te umjetnikim i drugim kreativnim tvorevinama.Neka su istorijska razdoblja
obilovala otkriima i umjetnikim ostvarenjima: grka civilizacija, renesansa, nauno - tehnika
revolucija koja je poela krajem 19. vijeka i sve se vie ubrzava.U drugim su istorijskim
razdobljima otkria potiskivana, tj. propisivani su dozvoljeni oblici stvaralakog rada u mnogim
3

podrujima (npr. srednji vijek, radikalni komunizam).

Kreativni proizvod
Kreativnost nekog misaonog produkta vrednuje se na
osnovu dva kriterija:
1. SUBJEKTIVNI KRITERIJ- rezultat kreativnog
miljenja je tvorevina koja je za subjekta miljenja
potpuno nova kreacija.
2. NORMATIVNI KRITERIJ - rezultat kreativnog
moljenja je tvorevina koja je potpuno nova kreacija u
drutvu (nauci, umjetnosti ili industriji), te drutveno
vrijedna i korisna.

Prepreke kreativnom miljenju

Veina prepreka kreativnom miljenju proizilazi iz tri podruja:
1. Intelektualne osobine pojedinca vezane uz rigidnost miljenja.
2. Osobine linosti pojedinca vezane uz rigidnost ponaanja.
3. Uslovi u okolini koji koe kreativnost, a postiu rigidno ponaanje.
RIGIDNOST oznaava potekoe u promjeni usmjerenosti miljenja, kao i u rjeavanju problema
na nove - razliite naine.Rigidna osoba je nesposobna mijenjati strategiju rjeavanja problema,
kao i sagledavati probleme s razliitih gledita.Ponaanje takve osobe tokom rjeavanja problema
je nepromjenljivo i kruto.
Osobine osobe koje su povezane s rigidnou: anksioznost i neurotizam, konvencionalnost i
konformizam, stereotipnost i odsutnost spontanosti, regresija ili vraanje na ranije oblike
ponaanja, niska razina aspiracije ili motiva postignua.
Uslovi u okolini koji koe kreativnost, a postiu rigidno ponaanje:
- zadaci koji usmjeravaju pojedinca da se fiksira na odreenu metodu rjeavanja
- postojanje izvora frustracije i stresora za vrijeme rjeavanja problema
- inioci koji smanjuju intrinzinu (unutranju) motivaciju za rjeavanje problema.
- potenciranje negativnih posljedica mogueg neuspjeha u rjeavanju problema
- siromano individualno iskustvo pojedinca na podruju rjeavanja problema
- uvoenje nepotrebnih ogranienja, prepreka i distraktora u problemsku situaciju

Kreativni misaoni proces

Osobine kreativnog misaonog procesa posebno se istiu u nauci i umjetnosti, tj. u detaljima iz
ivota naunika i umjetnika, u opisima njihovog naina rada, te u osobinama njihovih misaonih
kreacija.Neke od tih osobina navedene su u nastavku:
- Bogatstvo novih, inovativnih misaonih sadraja i proizvoda (npr. ivotna djela izumitelja poput
Edisona ili Tesle; naunika poput Aristotela ili Ajntajna; umjetnika poput Mocarta, Rodina ili Van
Goga).
- Igra ili neozbiljnost u shvatanju vaeih normi, standarda, stereotipova, kultova i kulture (npr.
Semjuel Beket i teatar apsurda, Franc Kafka i njegova djela, Klod Mone i impresionizam, Endi
Vorhol i pop-art)
- Autonomnost kreativnih linosti (Tesla, Verdi, Vels, Galilej)
- Veliki stvaralaki potencijal i energija (Aristotel, Mikelanelo, Gete, Bah, Hegel)

- Intelektualne sposobnosti i znanja (inteligencija, imaginacija, istraivaka sposobnost,

inovatorstvo, sposobnost organizacije i upravljanja, struno znanje).

Razlika izmeu kreativnosti i inovacije

esto je korisno razlikovati kreativnost od inovacije. Kreativnost je termin koji se obino koristi
za aktivnost stvaranja novih ideja, pristupa ili aktivnosti, dok je inovacija proces stvaranja i
primjenjivanja navedenih kreativnih ideja u odreenom kontekstu.
Radi toga, u kontekstu organizacije, termin invoacije esto se odnosi na itav proces u kojem
organizacija stvara nove kreativne ideje i pretae ih u nove, korisne i odrive komercijalne
proizvode, usluge i poslovne postupke, dok se termin kreativnosti koristi izravno na stvaranje
izvornih ideja od strane pojedinca ili grupe, to je nuan korak unutar inovacijskog procesa.
Na primjer, Amabile et al. (1996.) predlae kako inovacija "zapoinje kreativnim idejama,"
"...kreativnost od strane pojedinca ili grupe poetna je toka inovacije; prvo je potrebno no ne
dostatno stanje za sljedee."
Kod djece su posebno vane tri karakteristike miljenja koje su povezane s kreativnou:
osjetljivost na unutranje i vanjske podraaje,
izostanak inhibicije,
mogunost potpune obuzetosti nekom aktivnou.
Cilj odgoja i obrazovanja nije vie jednostrano inteligentan, dobro prilagoen ovjek osloboen
konflikata, ve kreativna (stvaralaka), kritina osoba koja je sposobna rjeavati konflikte
(sukobe). Znanstvenotehnoloki napredak se sve vie ubrzava, zato se sve vie trai intelektualni i
kreativni rad. Drutvene pojave i odnosi u suvremenom su svijetu su sve sloeniji pa se ne mogu
rjeavati samo uenjem injenica. Zato djecu trebamo sve vie uiti rjeavanju problema.
Za kreativno miljenje i ponaanje potrebno je i imati pouzdanja u vlastita prosuivanja i hrabrosti
za zalaganje za vlastite ideje. Stoga djecu trebamo pouavati i kritinom prosuivanju, a ne
preuzimanju tuih ideja. S druge strane, rad se sve vie odvija timski pa je potrebno uiti djecu
suradnji i rjeavanju konflikata.
Slavna uiteljica Ellen Key u knjizi Stoljee djeteta pie o tome: Stvaranje novog narataja
treba odgojitelja koji nee savjetovati djetetu da ini ono to i drugi ine, ve e se radovati kad
uoi da dijete odstupa od toga. Postane li nam tue miljenje smjernica, poet emo se podinjavati
i tuoj volji i tako postati samo dio horde koju nadovjek vodi na temelju svoje volje, volje koja
ne bi mogla svladati velik broj osobnosti koje su svaka oblikovane za sebe.
Humanistika psihologija polazi od toga da je kreativnost opa i osnovna potreba ovjeka
kreativnost je bitan izraz razvoja ovjeka.
Misliti kreativno znai uvidjeti veze izmeu nepovezanih iskustava koje se pojavljuju u obliku
novih misaonih shema, ideja i proizvoda. Ovaj kreativni potencijal ima svaki pojedinac i moe ga
upotrijebiti u svakoj ivotnoj situaciji. Kreativnost u svakodnevnici moemo opisati na ovaj nain:

Tko, kada je to potrebno, moe ogradu pretvoriti u ljestve, zavjesu u haljinu, sanduk u stol, krpu u
lutku, mikroskop u oruje, u tom je trenutku kreativan. (H. Roth)
Kreativno miljenje mogu ograniavati zahtjevi da se obuzda mata, da se misli kao i drugi, da
se kree sigurnim, poznatim i prihvaenim putovima.
Kreativno miljenje bira, nasuprot tome, nesigurne, neutabane staze!
Prema Guilford, Jackson i Messick, kreativno ponaanje mora zadovoljiti sljedee kriterije:

Kreativno ponaanje je originalno; ono ima nisku vjerovatnost pojavljivanja.

Kreativno ponaanje je prikladno i relevantno.

Kreativno ponaanje je teno; ono rezultira mnogim novim sadrajnim oblicima.
Kreativno ponaanje je fleksibilno; ono istrauje i koristi netradicionalne pristupe rjeavanja
problema.

Djeija kreativnost
Postoji razlika izmeu kreativnosti odraslih i starije djece. Kad govorimo o kreativnosti odraslih
obino mislimo na neku vrstu eksperimenta koja ukljuuje tehniku vjetinu, umjetniku
sposobnost, talent ili poznavanje potrebnih informacija koje mogu doprinijeti onome to stvaraju;
radne navike koje ukljuuju radni stil, koncentraciju I upornost, sposobnost stvaranja novih
mogunosti I otvorenost za nove ideje.
Jedinstveni znaaj djeijeg miljenja
Kod djece su posebno vana tri znaaja miljenja koji su povezani sa kreativnou
1.osjetljivost na unutranje I vanjske nadraaje,
2.izostanak inhibicije,
3.mogunost potpune obuzetosti nekom aktivnou.
Imaginacija i mata su velika kreativna prednost koju imaju djeca.
Imaginacija se moe definisati kao mogunost zamiljanja bogatih i raznolikih mentalnih slika ili
pojmova ljudi, mjesta, stvari i situacija koje ne postoje.
Mata je podvrsta sposobnosti zamiljanja. Mata se dogaa kada osobe koriste zamiljanje da bi
stvorili pojedine ive mentalne slike ili pojmove koji imaju imalo slinosti sa stvarnim svijetom.
Npr. Dijete moe zamisliti kunog ljubimca s kojim se moe igrati, hraniti ga i razgovarati kao da
je stvarno prisutan.
Etape kreativnog procesa
Tradicionalno se smatra da kreativni proces ima etiri etape koje se ne moraju slijediti ve ih je
mogue preskakati ili se vraati unatrag.
1. Pripremanje ili oluja ideja. Za vrijeme ove etape osobe primjenjuju znanje, vjetine i
razumijevanje materijala, objekata, problema ili njihove kombinacije.
2. Inkubacija. Za vrijeme ove etape um poinje formulirati i baviti se problemom, esto uz
pomo slika ili asocijacija.
3. Iluminacija. To je evaluacijska faza kada osoba izabire neke ideje i odbacuje druge.
4. Verifikacija.Sada osoba testira proizvod kreativnog miljenja procjenjujui njegovu korist,
dovrenost i ispravnost.
Oslobaanje kreativnih potencijala
Moemo podijeliti u dva psiholoka uslova; 1.psiholoku sigurnost i 2.psiholoku slobodu
6

Psiholoka sigurnost je vanjska ona zavisi o sigurnih okolnosti. Djeca se osjeaju sigurno kada
veina osoba prihvaa da dijete ima bezuslovne vrijednosti kada ne postoji vanjska evaluacija i
kada se prema djetetu ponaa empatino.
Psiholoka sloboda je unutranja. Ona proizlazi iz djeteta. Prema teoriji Carla Rogersa neka
osoba je kreativnija od druge jer je nauila igrati sa idejama, biti otvorena prema iskustvu i novim
idejama i vie panje posveuje samoevaluaciji nego evaluaciji drugih osoba.
Ma koliko samostalnost kao osobina linosti bila usko vezana za socijalizaciju, uspjenost i
snalaljivost u radu, odnose sa drugima ljudima itd., bitna je pretpostavka i kreativnog razvoja
linosti. Jer, upravo od samostalnosti, u velikoj mjeri zavisi i sloboda kreativnog ispoljavanja ideja,
zamisli, djela... Kako je porodica prva drutvena sredina djeteta, ovdje emo se zadrati na njenoj
ulozi u razvoju djeije samostalnosti i kreativnosti.
Prije svega, roditelji trebaju biti otvoreni za nove ideje, poticati djeiju samostalnost i hrabriti
dijete u njegovom radu. Iako je njihova namjera samo da pomognu djetetu u radu, trebaju ga
pustiti da samostalno obavi odreene radnje. Dijete e se nakon uloenog napora i nakon to je
samo neto uradilo osjeati kompetentnije i zadovoljnije uraenim. Bit e svjesno da je to
samostalno obavilo, a ne da je to proizvod rada njegovih roditelja. To e mu, opet, uliti dodatno
samopouzdanje i odvanost da se upusti u nove kreativne poduhvate.
Meuljudski odnosi u porodici takoer diktiraju razvoj djeije kreativnosti. "Ustanovljeno je da
kreativno nadarena djeca imaju porodice koje naglaavaju nezavisnost, radije nego meuzavisnost
lanova porodice; manje su usmjerene na dijete; imaju malo izraene zategnute porodine veze i
vie izraena negativna osjeanja i konkurenciju meu lanovima porodice koja rezultiraju
motivom za moi i dominantnosti. (Olszewski-Kubilius, P., The social and emotional
development of gifted children: What do we know? Prufrock Press str.. 205-212)
Naravno da samostalnost i takmiarski duh potiu djeiju kreativnost, ali treba biti na oprezu kako
se takva odgojna nastojanja ne bi dovela u krajnost, koja bi mogla da izazove kontraefekt u
kreativnom odgoju djeteta. S druge strane, meuzavisnost lanova porodice takoer moe imati
dobre odgojne efekte. Ustanovljeno je da "osobe koje dostiu visoke naune rezultate potiu iz
porodica koje su kohezivne i usmjerene na dijete i u kojima je identifikacija roditelj-dijete jaka, to
rezultira visokim nivoom motivacije za postignuem/uspjehom. (Olszewski-Kubilius, P., The
social and emotional development of gifted children: What do we know?)
Dakle, samostalnost i nezavisnost od roditelja jeste dobar preduvjet kreativnom razvoju djeteta,
dok je vezanost djeteta za roditelje vie preduvjet dobrom intelektualnom razvoju. Ipak, najbolje je
u pitanju djeije samostalnosti od roditelja nai sredinu: omoguiti djetetu slobodno izraavanje
ideja i samostalan rad, ali opet ne prepustiti dijete u potpunosti da samo radi, ve s vremena na
vrijeme pregledati uraeno, pohvaliti dijete, pomoi mu, ako je potrebno, i ohrabriti ga za dalji rad.
Vano je opipati puls i utvrditi da li dijete preferira da radi samostalno ili uz pomo drugih, te u
skladu s tim i postupati. Ono to je najbitnije jeste da roditelji prilikom kreativnog izraavanja
njihove djece budu nenametljivi i spontani. Vano je da djeci ne nameu svoja kreativna rjeenja,
kako se njima djeca ne bi povodila u daljem radu i na taj nain "kopirala" rad odraslih, a samim
tim i "stopirala" svoje kreativne ideje.
Da bismo to ilustrirali, posluit emo se primjerom iz prakse. Djeak je dobio lego kockice, ali
umjesto da ih je sam otvorio i razgledao njegov otac je to uradio s namjerom da mu pokae kako se
7

sklapaju kockice. Na kraju mu je napravio veliki bager i time limitirao djetetov dalji kreativni rad,
odnosno igru s lego kockicama, jer "sve to zna sastaviti dijete moe postati beznaajno, a u
poredbi sa savrenstvom oevog djela, manje vrijedno. Otac je postavio naglasak na djelo, uinak,
uspjeh, dobar rezultat. Stvaralako moe biti samo ono dijete koje s radou otkriva svoje
sposobnosti i svoje uspjehe, bez ogranienja s izvana nametnutim konanim ciljem: dijete koje
emo znati potaknuti u elji da iz elemenata koje posjeduje stvori neto za sebe i za nas u igri, za
igru i na nain kako ono samo to umije i eli". (Grupa autora, Trei kolokvij o slobodnom vremenu
mladih: Kreativnost mladih i slobodno vrijeme, Centar za vankolski odgoj, Zagreb, 1972. str. 98)
Prema tome, potrebno je pustiti dijete da samo stvara i da se slobodno izraava. "Studije sugeriraju
da je bitni faktor porodinog okruenja stupanj do kojeg porodica stvara atmosferu u kojoj su djeca
slobodna da razviju jedinstven identitet i imaju svoje individualna razmiljanja i izraavaju ih
slobodno. Postoji vea vjerovatnoa za pojedince koji potiu iz ovakvih porodica da budu veoma
kreativni kao i veoma kompetentni u svome radu. Takve porodice gaje kreativnost i preuzimanje
intelektualnog rizika. (...) Stoga, stilovi roditeljevanja koji pomau djetetu da pronae vlastiti
identitet, prije nego to ga nalau, dozvoljavaju otvoreno izraavanje ideja i nezavisne misli,
smanjuju identifikaciju roditelj-dijete, ali ne umanjuju obavezno i povezanost ili ljubav i pruaju
podrku u prisustvu izazova, to pomae u razvoju talenta i kreativnosti i dobrog mentalnog
zdravlja. Roditelji trebaju uspostaviti i odravati spone s djecom, ali takoe im dozvoliti
autonomiju, nezavisnost i psiholoki i emocionalni prostor. Oni mogu biti dosta ukljueni u
postignue svoga djeteta, direktno i aktivno ga podravajui, ali ne unosei se previe emocionalno
ili psiholoki. (Olszewski-Kubilius, P., The social and emotional development of gifted children:
What do we know? Prufrock Press str.. 205-212)
S druge strane, vano je skrenuti panju i na neke odgojne postupke koji gue djeiju kreativnost
kako bi se na vrijeme uoili i eliminisali.
Odgojni postupci koji ometaju razvoj djeije kreativnosti
Nerijetko se deava da roditelji, esto ne znajui, ugase u djetetu kreativnu iskru, mislei da
olakavaju djetetu obavljanje nekog posla i nameui mu svoja rjeenja. Navest emo samo
nekoliko primjera u kojima roditelji mogu suzbijati djeiju kreativnost:
Ne dozvoljavaju djetetu da ara, ree papir, prlja ruke bojama, odnosno "pravi nered" u kui,
umjesto da mu to sve omogue na obostrano zadovoljstvo;
Ignoriu ili ne pridaju znaaj djetetovom stvaralatvu;
Ne zanimaju se za podruja za koja dijete pokazuje afinitet;
Ne potiu dijete da samo istrauje, ve ga u tome sputavaju;
Trude se da dijete slijepo slijedi njihove ideje, razmiljanja i stavove, ime od djeteta stvaraju
konformistu, a ne slobodnu linost koja je otvorena za nove ideje;
Ne daju djetetu dovoljno vremena i mogunosti da samo doe do odreenih rjeenja, ve mu ih
sami ponude;
Ne pokazuju interes da oni sami neto istrauju, prave, oblikuju, rade neto kreativno, ve njihovu
panju radije zaokupljaju isprazne i monotone stvari i deavanja.
Dakle, od odnosa roditelja prema kreativnosti uveliko zavisi i razvoj djeije kreativnosti.
Porodino okruenje i porodina klima su veoma bitni za poticanje i razvijanje ove osobine.
Naalost, deava se da, umjesto kreativnosti, roditelji kod djece potiu kruto i ukoeno ponaanje.
"Uslovi u okolini koji koe kreativnost, a podstiu rigidno ponaanje:
8

zadaci koji usmjeravaju pojedinca da se fiksira na odreenu metodu rjeavanja;

postojanje izvora frustracije i stresora za vrijeme rjeavanja problema;
inioci koji smanjuju intrinzinu motivaciju za rjeavanje problema;
potenciranje negativnih posljedica mogueg neuspjeha u rjeavanju problema;
siromano individualno iskustvo pojedinca na podruju rjeavanja problema;
uvoenje nepotrebnih ogranienja, prepreka i distraktora u problemsku situaciju." (Kreativnost,
www.znanje.org)

Kreativnost i obrazovanje
Drutvo u cjelini, a posebno kole kritikovane su zbog toga to ne omoguuju djeci uslove za
psiholoku sigurnost i ne pomae im u osvajanju osjeaja psiholoke slobode.Postman to istie na
sljedei nain: Djeca posjeduju...otvorenost, sposobnost razumijevanja, hrabrost i spontanost
koje priguuju opismenjavanje, obrazovanje, racionalnost, samokontrola i sram.
Uitelji esto ine sledee greke na djeijoj kreativnosti:
1. Brkaju mjerenje inteligencije s mjerenjem kreativnosti.Testovi inteligencije se
zasnivaju na konvergentnom miljenju-tanim odgovorima, dok se pri mjerenju
kreativnosti polazi od divergentnog miljanja-mnogo razliitih odgovora.
2. Preteno su pod uticajem socijalno prihvatljivog ponaanja.
3. Preteno se brinu za stepen djetetova razvoja. Npr.esto roditelji istiu kako je njihovo
dijete vrlo rano nauilo itati i pisati, dok rijetko primjeuju sposobnost smiljanja novih
ideja.
Organizovanje kreativne aktivnosti u razredu u razliite svrhe pozitivno utie na sveobuhvatno
sticanje znanja i nudi uenicima dodatne prilaze i poimanja teorija i izraavanju emocija.ivimo u
vremenu kada su djeca izloena sve veim uticajem elektronskim medijima iji je edukacijski
uinak isto tako dobar koliko i lo.
Razlog zbog kojeg veina djece ne voli kolu nije to to je rad preteak, nego jer je potpuno
dosadan(dr.Sevmour Papert).
KADA SE RAZVIJA I KAKO ISPOLJAVA DJEIJA KREATIVNOST
Ve od druge-tree godine ivotne dobi dijete polako ulazi u svijet novih spoznaja, oblika, u svijet
mate i poinje da od razliitih elemenata koje je nauilo pravi nove kombinacije(sklapa igrake,
gradi kule i sl.)
U predkolskom periodu je jako vano omoguiti djetetu da radi s plastelinom, glinamolom, time
se razvija djeija motorika.
Djevojice u ranom kolskom uzrastu mogu da kroje i iju kolekciju za svoju lutku, djeaci mogu
da rezbare, vajaju, graviraju i sl.Naalost kod velikog broja djece u ivotnoj dobi do desete godine
opada razvoj kreativnosti.Psiholozi smatraju da za to postoje tri razloga;
1. Smatra se da samo okruenje postaje sloeno(porodica-kola).
2. Fokus je na metodama uenja
3. Pogubnost pedagokih metoda.Od djece se zahtjeva logika, tanost, preciznost miljenja i
istraivanja.
SFERE UENIKE KREATIVNOSTI
Da bismo potakli kreativnost djeteta potrebno je da mu osiguramo oputenu atmosferu za rad, da
svaki njegov pokuaj umjetnikog ili bilo kojeg kojeg izraavanja shvatamo veoma ozbiljno I tako

ga postiemo da I dalje radi. Djeca jako vole da araju po zidovima, po fasadama graffiti,
autobusima, tramvajima, na kolskim klupama I sl.
Kreativno procesi u edukativnom procesu se mogu definisati na sljedei nain:
-postavljanje cilja-motivacija,
-izrada plana,
-stvaralaki-kreativni rad
-ispitivanje, sreivanje i produbljivanje rezultata.
Koliko je visok toranj?
(primjer divergentnog miljenja)
Naunik Murray Gell-Mann, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku i veliki zaljubljenik u
matematiku pria o nezgodama jednog uenika srednje kole koji u Sjedinjenim Dravama mora
polagati ispit iz fizike da bio primljen na univerzitet. Profesor ga pita: Kako e izmjeriti visinu
tornja uz pomo barometra? Student odgovara: U depu imam klupko konca, za njega veem
barometar, popnem se na toranj i spustim barometar a zatim izmjerim duinu konca. Profesor
nemilosrdno odgovara: Pao si!
Profesor je od uenika oekivao ovakav odgovor: barometar mjeri pritisak, a pritisak se mijenja
s visinom (jer je pritisak zraka na ivu razliit). Na svakih deset i po metara stupac ive sputa se
za 1 milimetar; pa ako je pritisak na zemlji 760mm, a 757 na vrhu tornja, to znai: 760 - 757 = 3;
10,5 x 3 = 31,5: toranj je visok 31,5 metra.
Student se ipak nije predao. Obratio se sudu i sudija je dopustio da jo jednom ide na ispit. Ovog
puta ga je ispitao lino profesor Gell-Mann. Obratio se studentu ovako: Zaboravimo to je bilo na
prolom ispitu. Evo barometra, ovdje vani je toranj, reci mi kako e barometrom izmjeriti visinu
tornja.
Student je napravio biljeke i rekao: naao sam 21 rjeenja pa ne znam koje je najbolje GellMann, iznenaen, zatrai da nabroji sva rjeenja.
Student pone:
Prvo rjeenje: stavit u barometar na zemlju uz zid tornja pa napraviti zarez na zidu na vrhu
barometra, onda u barometar postaviti na zarez, pa napraviti novi zarez i tako dalje dok ne doem
do vrha. Drugo rjeenje: ekat u sunce, staviti barometar na zemlju i izmjeriti njegovu sjenu pa
usporediti sa sjenom tornja i tako odrediti visinu na nain kao je to uradio Tales. Tree rjeenje:
popet u se na vrh tornja s hronometrom, bacit u barometar, izmjeriti vrijeme, pa po formuli
zakona o sili tee i ubrzanju izraunati visinu tornja. etvrto rjeenje: izraunat u po padu pritiska
(kako je drugi profesor traio). Peto... esto... rjeenje... A na kraju je i dvadeset i prvo rjeenje,
koje moda nije odve poteno. Otii u do uvara tornja, pokazati mu barometar i pokloniti mu
ga - ako mi kae koliko je toranj visok!
KREATIVNOST
Mjesto kreativnosti u obrazovnom procesu:
OBRAZOVANJE
(kvalitet linosti odreen znanjem i sposobnostima)
ZNANJE
(materijalni zadaci)

SPOSOBNOSTI
(funkcionalni zadaci)

10

INJENICE
(konkretno)

GENERALIZACIJE
(apstraktno)

SENZORNE, PRAKTINE,
IZRAAJNE, INTELEKTUALNE
MILJENJE
(proces zahvatanja odnosa i veza)
KONVERGENTNO
(logiko zakljuivanje)

DIVERGENTNO
(kreiranje novih ideja

Divergentno miljenje prema Guilfordu:

a)
b)
c)
d)
e)
f)

redefinicija nova upotreba likovnih sadraja

osjetljivost za probleme sposobnost otkrivanja likovih problema
fluentnost raspolaganje bogatstvom ideja
originalnost sposobnost da se otkriju potpuno nove ideje
elaboracija razraivanje originalne ideje u detalje
fleksibilnost lahko naputanje uhodanih puteva

Kreativnost je pristup problemu!

Za kreiranje novog djela potreban je fond znanja i iskustva kreiranje novih spojeva.
Odrednice kreativnosti:
- povezivanje ranije nepovezanih stvari
djelatnost koja daje originalne produkte (neponavljanje) visoke drutvene vrijednosti
Pablo Picasso: Glava bika, 1943.
Picasso uzima dva poznata elementa
- sjedalo i upravlja bicikla i kreira od njih
novi spoj. Mentalni skok povezuje dotada
nepovezano u neto originalno.
U svakom zdravom novoroenom djetetu postoji jedan potencijal: emocionalni, intelektualni,
moralni, etiki, fiziki.
Na njega djeluju mnogi i raznovrsni faktori porodica, grupa vrnjaka, kola, drutvena klima
Mogu djelovati trojako:
1) da taj potencijal razvijaju,
2) da ga ostavljaju netaknutim niti ga razvijaju niti ga koe,
3) da taj potencijal remete, koe i eventualno unitavaju
Kada je kreativnost u pitanju osnovno je:
razumjeti dijete, prihvatiti ga onakvim kakvo jeste,
vjerovati u potencijalne kreativne snage svakog djeteta,
kreirati atmosferu za otvaranje djeteta,
dopustiti djeijem duhu da se pusti, da poleti tamo gdje neto oslukuje ili oekuje,
kreirati odnose uzajamnog razumijevanja, povjerenja, povezivanja, autoriteta, ali i ljubavi,
vjerovati da e svako dijete uspjeti u ivotu i nai svoje mjesto pod suncem prema svojim
sposobnostima.
Nastava u kojoj se njeguje kreativnost ima sljedea obiljeja:
11

 Nastavnik se trudi smanjiti stres i anksioznost kod djece i kod sebe.

Proces se vrednuje vie od proizvoda.
Uklanja se vremensko ogranienje iz aktivnosti u kojima sudjeluju djeca.
Uspostavlja se slobodna i otvorena klima, a samoizraavanje se ohrabruje i cijeni.
Djeca se ohrabruju da razmjenjuju ideje ne samo s nastavnikom, ve izmeu sebe.
Takmienje i nagraivanje se nastoji to manje koristiti
Nivoi kreativnosti (Irving Taylor)
Generativna kreativnost: - ekspresivna kreativnost zadaci
- produktivna kreativnost
obrazovnih
- inventivna kreativnost
sistema
Konstruktivna kreativnost: - inovativna kreativnost
- emergentivna kreativnost (autentino
nove cjeline
Razvoj kreativnosti:
1. kreativnost spontane aktivnosti samostalno izraavanje, spontani djetetov izraz
2. kreativnost usmjerene aktivnosti spontano izraavanje uz svjesno nastojanje za
poboljanjem, postizanjem slinosti s realnim objektom
3. kreativnost invencije opaanje i izraavanje novih likovnih odnosa
4. kreativnost inovacije donoenje znaajnih promjena u likovnom izrazu unoenjem
sloenijih likovno-jezinih i tehnikih mogunosti
5. kreativnost kreiranja kreiranje potpuno novih likovno-pojmovnih sistema stilova
Djeija kreativnost je definirana stupnjevima 1., 2. i 3., a djelimino 4.
Podsticanje kreativnosti
- bodrenje manipuliranje idejama i predmetima
- provjeravanje ispravnosti ideje (vie kako, manje ta)
- ohrabrivanje novog, izvornog miljenja
- suzdravanje od prerane kritike ideje kao krive ili neprikladne
- traenje alternativnog naina rjeenja i mogunosti (variranje, analogija)
- pitanje ta bi bilo da je bilo drugaije
- podsticanje uenika da postavljaju pitanja
- nagraivati nekonformistiko miljenje
- pomagati uenicima u nalaenju izvora informacija
- podsticati grupno rjeavanje problema (brainstorming)
Kako ometamo kreativnost?
- crtanjem djeci
- ispravljanjem djeijih oblika
- slikovnice za bojenje
- prenaglaavanjem nekih vrijednosti
- insistiranjem na urednosti i preciznosti
- nametanjem ablona
Divergentne igre
1. Verbalne:
- Nastavljanje prie:

12

Zadane rijei: vrata, brod, sedam, vilica, velik, srea, stare izme, prehlaen mrav, vodopodi, val x
4
Poetak: Bilo je to u vrijeme kada su se ptice poele gnijezditi u...
Izmjene rijei:
1. TAAM
mata
2. MOOP
pomo
3. GARIT
tigar
4. PADAZ
zapad
5. LUPAK
klupa kalup
6. VANAR
vrana narav ravan
7. LMAAP
lampa palma
8. AVART
vatra trava
9. Kreiranje veza:
to je zajedniko rijeci i peli?
Mogue veze:
kretanje, izvor stredstava za ivot ljudi, opasne kad se naljute...
. Vizuelne:
. Prostorne
- razliite upotrebe predmeta (tap, stolica...)
4. Zvukovne
- razliito izgovaranje glasa (npr. a)
- dodavanje razliitih pokreta
5. Logike
- problemske prie
- matematiki (numeriki, geometrijski)
i fizikalni zadaci
1 2 3 = 1
1 2 3 4 = 1
1 2 3 4 5 = 1

13

ZAKLJUAK
Sjetimo se djetinjstva i onih i onih uitelja koji su nas inspirirali da budemo radoznali i
kreativni, ohrabrivali nas u nakani da steknemo znanja, sluali nae ideje, bili nai mentori a
ne samo autoritativne figure, uili nas koncepciji i vrijednostima koja emo pamtiti itav
ivot.
Najvea zahvala e biti ako nastavimo i proirimo ono to su nam pruili kroz na rad.
Uenje djece je profesija a ne posao. Ponos na sopstveni rad, posveenost uenicima I
profesiji, trebalo bi motivirati uitelje da koriste sve mogue izvore poduavanja .Ne moemo
imati kvalitetnu nastavu I uspjene uenike ako odravamo status quo tokom uiteljske
karijere.Uvijek se moramo mijenjati.

Literatura
1. Bai, E. I dr.:Dijete i kreativnost, Globus, Zagreb, 1987.
2. Berberovi,D.:Uzor i pozitivan primjer uenicima, Prosvjetni list br.093,Sarajevo, 2008.
3. Jusi-Sofi, M.:Znaaj igrajueg nastavnika, Prosvjetni list br.116, Sarajevo, 2008.
4. Jusi-Sofi, M.:Kreativne ideje nastavnika, Prosvjetni list, br.115, Sarajevo, 2008.
5. Stevanovi, M.:Edukacija za stvaralatvo, Tonimir, Varadinske toplice, 1997.
6. Stevanovi, M.: Od kurikuluma do kreatologijskog konteksta obrazovanja,Prosvjetni list,
broj 071,Sarajevo, 2003.
7. Stevanovi, M.: Predkolska pedagogija, EDK, Rijeka, 2000.

www.maturski.org

14