Professional Documents
Culture Documents
Plantaze Lesnika U Srbiji
Plantaze Lesnika U Srbiji
U Srbiji
Rad pripremio:
dipl. ing. umarstva Sran Pavlovi
Beograd, 2009.
Sadraj:
1. Uvod
2. Opte o lesci
2.1.
Ekologija
2.1.1.
Uticaj zemljita
2.1.2.
Klimatski inioci
2.2.
Morfologija
2.3.
Fiziologija
2.4.
Podizanje zasada
Priprema zemljita
3.2.2.
Sadnja
3.3.
3.2.1.
Nega zasada
3.3.1. Odravanje zemljita
3.3.2. ubrenje
3.3.3. Navodnjavanje
3.3.4. Rezidba
3.3.5. Bolesti i tetoine
3.4.
Berba i uvanje
3.5.
3.6.
3.7.
1. Uvod
Plantae u umarstvu predstavljaju umska podruja, kojima zbog uticaja oveka u vidu sadnje,
sejanja, vetakog oploenja zemljita i dr., nedostaje veina osnovnih karakteristika i elemenata
prirodnih ekosistema. Karakteristino je da se stabla sade tako da imaju pravilan raspored po
odreenoj povrini, najee u vidu redova. Na taj nain se omoguava laki pristup mehanizaciji
u svim fazama rada, to prouzrokuje veu produktivnost po jedinici povrine. U Srbiji se plantae
preteno podiu radi produkcije drvne mase, a najzastupljenije su plantae topola. Plantano
gajenje moe imati i drugu svrhu kao to je recimo sadnja etinarskih vrsta drvea (smre, jele,
duglazije) radi prodaje Novogodinjeg drveta.
Po pitanju ekolokih uslova, morfoloskih i fiziolokih svojstava Leska je povoljna za plantano
gajenje. Ona se plantano gaji sa ciljem produkcije ploda koji se naziva lenik. Lenik ima
hranljiva svojstva i u raznim oblicima se preteno koristi u konditorskoj industriji.
Leska predstavlja vrlo znaajnu vrstu jezgrastog voa iji su plodovi vrlo cenjeni na domaem i
svetskom tristu. Plantano gajenje lenika se u najveoj meri obavlja na Azijskom, Evropskom i
severno - Amerikom kontinentu. U naoj zemlji su ekoloki uslovi povoljni za rast u uzgoj
Leske, tako da postoji mogunost za njenim plantanim gajenjem.
2. Opte o lesci
Leska je zajedniki naziv za vrste roda Corylus, koje su u najveem broju bunaste vrste. Leska
zajedno sa Jovom, Brezom, Grabom i dr. pripada familiji Betulaceae. Savremeni uzgoj leske
podrazumeva gajenje uz punu primenu mehanizacije. To je mogue samo ako se leska gaji u vidu
stablaaca. Leska gajena u vidu buna formira brojne izdanke, to zahteva velike trokove za
njihovo uklanjanje. Zbog toga je najbolje lesku gajiti kalemljenu na podlozi meje leske, koja
jedina iz roda Corylus ne razvija izdanke.
Plodovi leske - lenici najee sadre 60-65% kvalitetnog ulja, 1517 % proteina, 5-6% eera,
vitamine E,A, kompleks B i druge. Sadre vie kalorija od mesa. Lenici se preteno koriste kao
hrana i dezert.
Neke od vrsta Leske su:
-
2.1. Ekologija
Uspeva do nadmorske visine od 1200m.
2.1.1. Uticaj zemljita
U divljem stanju se nalazi na krenom i silikatnom zemljitu. Zemljite za lenik mora biti takvo
da omoguuje ravnomerno razvijenje korenove mree kako lateralno, tako i po dubini. To e
omoguiti zemljita sa dovoljno hranljivih materija, vode i vazduha u toku cele godine. Trebalo
bi nastojati da se prilikom izbora zemljita za komercijalno gajenje lenika izaberu ona koja trae
najmanje ulaganja za dovoenje u odgovarajue uslove. Zemljite za lenik bi trebalo da sadri:
15-20% gline; 20-30% sitnog peska; 15-20% koloida; 30-50% krupnog peska. Dobro uspeva na
3
2.2. Morfologija
Plod je oraica, i nalazi se na vrhu letorasta. Oraica je izgraena od spoljnog omotaa kupule,
koja prekriva ljusku u kojoj se nalazi seme. Seme se naziva jezgra. Obino se vie oraica nalazi
u grupi. Jezgra je jestivi deo oraice. Ona je obavijena je semenjaom koja moe da se odstrani
prenjem, pri emu se dobija svetla boja jezgre. Opali lenik moe ostati na suvoj zemlji 2 dana
do 2 nedelje.
2.3. Fiziologija
Leska se oprauje anemofilno putem vetra. Opraivanje se deava nekoliko meseci pre
oplodnje. Do opraivanja dolazi u februaru mesecu, a opladnje u maju. Muki cvetovi su
grupisani u rese. Sorte koje rano resaju su: Tonda Gentile delle Launghe, Tonda di Giffoni. Sorte
koje kasno resaju su: Halki din, Lambert crvenolisni, Purpurea maxima. Od momenta
opraivanja do zapaanja kupule, protekne 14 72 dana. U maju, po oplodnji, nastaje zametanje
ploda. Krajem juna plodovi leske dostiu znaajnu veliinu, a tokom jula su vrlo veliki. Jezgra
raste i ispunjava ljusku, naroito u toku avgusta. Zrenje i sakupljanje lenika se obavlja u toku
avgusta i poetka septembra.
Za dobar rod leske, potrebno je da se izvri oplodnja 4/5 ili vie enskih cvetova. Neoploeni
cvetovi dae ture plodove, koji najee opadaju pre zrenja. Leska je autosterilna1. Kao
posledica autosterilnosti, smatra se da ne moe biti znaajnog roda pri samooplodnji leske.
Postoji gen autosterilnosti i cvet kod samooplodnje obino abortira kada je prenika do 5 mm.
Autosterilna biljke koje pripadaju istoj sorti ne mogu same sebe da oprauju, ve ih oprauju
biljke koje pripadaju razliitoj sorti unutar iste vrste
5
umske forme
Razne forme umskog lenika, koji se ne kultivie, svrstane su u ovu grupu. Ovde nije re o
sortama, jer se o njima ne radi, ve o razniim formama i slino.
Palaz
Italija
3. Tonde Gentile Romana
4. Tonda di Gifoni
5. Nocchione
Amerika
6. Daviana
Engleska
7. Cosford
avgust
rano - avgust
avgust
rano avgust
srednje rano
srednje kasno
avgust
Pri izboru sorti treba obratiti panju na uticaj i drugih osobina: period ranog stupanja na rod,
obilno i redovno raanje, kvalitet plodova, oslobaanje iz omotaa, otpornost prema bolestima,
tetoinama, sui i sl., homogamija, autosterilnost. Faza cvetanja je znaajno obeleje, cenjenije
su sorte koje su kasnije cvetaju.
I plodovi se vie cene ako su ujednaeniji po obliku i ispunjeni jezgrom. Za industriju okolade,
kremova i dr. plodovi bi trebalo da budu sitniji do srednje krupni, okrugli ili ovalnog oblika,
tanke ljuske i sa visokim randmanom2 jezgra. Jezgro bi trebalo da je pravilno i da se semenjaa
lako odvaja prilikom prenja. Plodovi za potronju kao stono voe bi trebalo da su to krupniji,
atraktivnog izgleda i oblika.
Pri izboru sorti bi trebalo imati na umu da su najznaajnija svojstva: rodnost, bujnost, oblik
ploda, randman jezgra, odvajanje kupule, veliina ploda i otpornost na negativne temperature.
Ocena krupnoe plodova prema nameni je nejednaka, to se vidi iz tabele.
Poentiranje plodova nejednake krupnoe prema nameni.
Prenik ploda (mm)
Za industriju
Za konzumiranje
preko 18,0
1
5
16,5 18,0
3
4
15,5 16,4
5
3
13,1 15,4
4
2
sitniji od 13,0
2
1
Odlian kvalitet oznaava (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2) i ne
zadovoljava (1)
3.2. Podizanje zasada
Leska se razmnoava: nagrtanjem, izdancima, ree reznicama i mikropropagacijom 3. Poslednjih
godina se sve vie kalemi na sejance meje leske, i ukoliko se vri kalemljenje, onda se to radi
samo na meju lesku koja ne stvara izdanke. Najbolje podloge daju genotipovi B4 i A1.
Kalem granice se uzimaju u periodu mirovanja i uvaju u hladnoj komori, na temperaturi od
2-3 C i relativnoj vlazi od 95%, do momenta kalemljenja. Kaleme se dvogodinje podloge jer
nakon godinu dana ne dostignu debljinu za kalemljenje. Kalemi se u aprilu, pred poetak
2
3
Randman odnos izmedju mase jezgra i mase celog lenika sa ljuskom, izraava se u %
Mikropropagacija podizanje kultura iz biljnih tkiva: pupoljaka, delova lista, delova korena..
8
vegetacije, engleskim spajanjem. Na podlozi se pravi kosi rez oko 3 cm duine kao i na kalem
granici ali na suprotnoj strani od pupoljka. Kalemi se engleskim spajanjem jer se tako lake
vezuje, nego kad se kalemi prostim spajanjem. Vezuje se PVC trakama, a vrh kalem granice
premae se kalem voskom. Kad se mladar iz kalem granice razvije 15-20 cm skida se traka da se
ne bi usekla u kalem granicu i podlogu. Posle kalemljenja 2-3 puta godinje, sa podloge
uklanjaju se izbojci i vre redovne mere nege, okopavanja, navodnjavanja i zatite od bolesti i
insekata. U jesen sadnice se vade plugom za vaenje sadnica, klasiraju i odmah trape ili sade, jer
je koren meje leske osetljiviji na mraz i isuivanje od korena veine drugih vonih vrsta.
Lesku je mogue gajiti u vidu bunova, stablaaca na svom korenovom sistemu i stablaaca
kalemljenih na meiju lesku. Da bi postigli uspeno opraivanje, neophodno je da bude dovoljno i
pravilno rasporeenih dobrih opraivaa. Nekalemljena leska gajena u vidu buna se uglavnom
navodnjava sistemom kap po kap, a leska gajena u vidu stablaaca primenom mikrorasprskivaa.
Za teren na kome podiemo plantau leske treba izbegavati mrazita - zatvorene doline.
Najpogodniji teren je sa blagim nagibom i sa preko 800 mm padavina godinje.
Masa korena lenika nalazi se na dubini izmeu 10 i 40 cm. Na rasprostranjenost korenove mree
znaajan uticaj imaju fizike osobine zemljita. Na plodnom zemljitu lenik ima gustu i
isprepletanu korenovu mreu koja zauzima veu povrinu, a osnovna masa korena se nalazi na 40
50 cm dubine (oko 80%). Pojedine ile prelaze i dubinu od 70 cm. Lateralno prostiranje
odgovara projekciji obima krune na zemlju, samo manji deo korena prelazi taj obim. Odmah uz
deblo u prvom metru nalazi se vie ila nego u drugom; sa udaljavanjem od debla smanjuje se
broj ila.
3.2.1. Priprema zemljita
Zemljite za jesenju sadnju bi trebalo pripremiti najkasnije do kraja septembra. Najpre se pristupa
krenju drvenastih biljaka, vaenje ila i ostalih drvnih ostataka. Potrebno je poravnati
mikrodepresije ili ako su u pitanju vee depresije postaviti drenau, jer leska ne podnosi stajau
vodu. Posle krenja i ravnanja rastura se organo - mineralno ubrivo. Rigolovanje cele povrine
moe se izvesti na klasian nain uz primenu tekih traktora i plugova rigolera. U novije vreme se
preporuuje priprema zemljita podrivanjem podrivaima, dubina 60 70 cm. Najbolje su se
pokazali podrivai vibratori, odnosno podrivai sa vibrirajuim radnim telom. Ovakva priprema
zemljita ima neke prednosti, jer se zemljite ne prevre, a rastresa se na celoj eljenoj dubini. Na
ovaj nain se poveava zapremina zemljita, to doprinosi poboljanju vodnog i vazdunog reima
9
zemljita, kao i opte poroznosti. Razmaci izmeu prohoda podrivaa su kolika je i dubina
podrivanja. Na strmom zemljitu se moraju izgraditi terase.
Zemlja u sloju od oko 45 cm treba da sadri 2,5-3% humusa, 250 300 ppm4 lako usvojivog
kalijuma (K2O) oko 120 - 140 ppm lako usvojivog fosfora (P2O5), potrebne koliine
mikroelemenata: gvoe, mangan, bor, cink, bakar i dr. Nedostatak humusa se nadoknauje
stajnjakom. Posle oranja povrina se poravna tanjiraom, valjkom i rotofrezom.
3.2.2. Sadnja
Na jednom hektaru se zasadi oko 500 sadnica. Pre sadnje se kopaju jame, koje su okrugle,
duboke i iroke 40 cm. Za tu svrhu se mogu koristiti burgije sa sopstvenim pogonom ili
prikljuene na traktor. Poto leska vrlo rano poinje da vegetira, ona praktino ima kratak period
mirovanja, a to znai da je neuporedivo bolje da se sadnja obavi u jesen, i to rano, nego u prolee,
a ako se ipak sadi na prolee, to mora da se uradi u prvoj dekadi marta. Nikako ne bi trebalo da se
sadnice sade dublje nego to su bile u rastilu. Preduboko zasaena sadnica gotovo 2-3 godine ne
raste, to znai da i kasnije prorodi od ostalih. Pre sadnje ile skratiti na 20-25 cm, najbolje odmah
po vaenju u rasadniku. Kada se sadnica stavi u jamu, zatrpa se zemljom. Zemlja se sabija, a
zatim se preko sabijene zemlje nagrne sitna nenagaena (nesabijena) zemlja. Na pesku se u jame
obavezno ubacuje insekticid.
Ukoliko zemlja nije dovoljno vlana, vri se zalivanje. Potrebno je svaku sadnicu zaliti sa 10 L
vode. Zalivanje se obavlja posle sabijanja a pre nagrtanja. Zavrno nagrtanje se obavlja tek kada
ppm delova u milionu (parts per milion). Ova mera se koristi najee za prikazivanje
koncentracije hemijskih rastvora jako male koncentracije, gde bi npr. izraavanje u procentima
davalo jako male vrednosti, jer procenti predstavljaju stote delove celine.
10
zemljite dobro upije vodu. Radi zatite od oteivanja zasada od strane divljai, pogotovo
srndaa, potrebno je ograditi zasad.
Sadnja se vri u redove, na trougao. Razmak izmeu redova i sadnica u istom redu je isti i iznosi
4,5 metra.
Sadnja na trougao
Raspored opraivaa
Ukoliko se Leska gaji kao bun, rastojanje izmeu redova iznosi 5 metara, a u redu je rastojanje
izmeu pojedinanih bunova 2 metra. Ukupno po jednom hektaru bude oko 800 bunova.
Obino se pored osnovne sorte uzimaju jo dva opraivaa. Zbog razlika u vremenu zrenja, oni se
posebno beru. Naee im je kvalitet ploda slabiji u odnosu na osnovnu sortu. Na skici je dat
primer mogueg rasporeda dva opraivaa sa ueem od samo 7%
11
leske, na umereno plodnom zemljitu potrebno je po 1 ha svake godine unositi oko 120 kg N, 30
kg P2O5 i oko 100 kg K2O. ubriti na osnovu hemijske analize zemljita i na osnovu rezultata
folijarne analize (u septembru mesecu). Savremen nain ubrenja je fertirigacija5.
Ustanovljeno je da se na korenu razvija mikoriza koja doprinosi optem porastu i rodnosti
lenika, pa i njegovom zdravstvenom stanju. Mikorizu podstie umereno vlano zemljite sa
dovoljno organskih i mineralnih materija. Koren lenika fiksira slobodan azot iz atmosfere poput
leguminoza.
3.3.3. Navodnjavanje
Navodnjavanje predstavlja znaajnu meru u poboljanju opteg porasta i razvijenosti, a samim
tim i poveanja prinosa. Navodnjavanje se danas mnogo vie primenjuje nego ranije, jer se
shvatilo koliki doprinos ono ima u razvoju lenika. Posebno je vano da se vodom intervenie
dok su stabla mlada, odmah po saenju, da sadnice u poetku ne zakrljaju. im se oseti
nedostatak vlage u zemljitu, trebalo bi primeniti navodnjavanje. Najrentabilnije je da se voke
zalivaju prve godine posle sadnje. U ostvarivanju stabilnih prinosa voda je znaajan inilac.
Navodnjavanje u sunim uslovima je redovna mera od maja do kraja avgusta. Proseno se
ravnomerno raspodeli na ove mesece 950 do 1000 mm. Zbog lakeg prikupljanja plodova
izbegava se navodnjavanje iz brazda.
Preporuljivo je intenzivirati navodnjavanje u periodu porasta vegetativne mase i plodova, kao i u
periodu posle lignifikacije ljuske kada se jezgro formira, jer su to kritini periodi za vodom. U
vreme najvee potronje vode, od cvetanja do zavretka intenzivnog porasta plodova, vlanost
zemljita odravati u granici od 70 80% poljskog vodnog kapaciteta, a pre i posle od 60 70%
3.3.4. Rezidba
Rezidbom se neposredno utie na oblik i produktivnost. Ovom pomotehnikom merom se vrlo
mnogo doprinosi poetku rodnosti, visini prinosa, kvalitetu plodova, ujednaenoj i redovnoj
rodnosti, vitalnosti i dugovenosti voaka.
Niski prinosi i ne redovna rodnost leske uzrokovani su u velikoj meri neredovnom i nepravilno
izvedenom rezidbom. Utvreno je da postoji zona du granica izmedu 15 i 40 cm na kojoj se
sree najvei broj glomerula, pa treba teiti da se dobiju toliki prirasti, a ne dui jer e izazvati
5
Naziv na latinskom
Phyllactinia guttata
Bakteriozna
2. plamenjaa i uvelost
leske
Xanthomonas campestris
pv. coryllina
4.
Virozno uginue
(Hazelnut die back)
5. Trule plodova
Monilia fructigena
6. Pegavost lista
Cylidrosporium,
- hz: Bakarni kre, Kaptan
Gloeosporium, Phyllosticta
tetoine
Naziv na latinskom
1. Lenikov iak
Curculio nucum
2. Leskina grinja
Phytoptus avellanea
3. Lenikova striibuba
Oberea linearis
4. Leskina lisna va
Mzsocalis coryli
zemlju, lenici se etkama ili mainski formiraju u redove, a zatim se sakupljanje obavlja
mainski. Sakupljai plodova najee rade na principu usisivaa.
Posle sakupljanja, lenike treba prosuiti jer obino sadre oko 30 % vlage, a treba ih svesti na 8
% Ukoliko zasad nije vei od 1 ha, najbolje je suenje obavljati pod nekom nadstrenicom. Za
suenje je neophodno naparviti promaju. Sloj lenika ne treba da bude deblji od 10 cm, obavezno
ih povremeno meati. Kod proizvodnje od vie tona, suenje se obavlja u sunicama.
Temperatura ne treba da pree 38 C, da ulje lenika ne bi ueglo.
Vakum mainama se odstranjuju prazni i turi plodovi, a plodovi mogu da se prodaju u ljusci ili
jezgri. Klasiranje se radi na osnovu krupnoe plodova.
Nizak sadraj vode u jezgri, koja je zatiena ljuskom, omoguuje znatno bolje i due uvanje
plodova od plodova drugih vonih vrsta. Uvek se uvaju prosueni lenici. U hladnjai sa
kontrolisanom atmosferom i mogu da se uvaju i do 10 godina. U hladnjai sa normalnom
atmosferom mogu da se uvaju do 3 godine. Relativna vlanost vazduha u hladnjaama je do 60
% esto zbog zauzimanja mesta, uva se u jezgri a ne u ljusci. Jezgra je bolje uvati u tami.
Nejee se uvaju u kartonskim kutijama, obloenim celofanom ili u teglama. Jezgra se uva sa
upola manje vlage, nego plodovi u ljusci.
3.5. Hranljiva i upotrebna vrednost
Plodovi lenici svih vrsta Leski su jestivi. Corylus avellana i Corylus maxima su vrste koje se
najvie gaje za dobijanje lenika. Jezgra lenika u hemijskom pogledu predstavlja izvor velikog
broja vrlo korisnih jedinjenja, kao to su ulja, belanevine, ugljeni hidrati, mineralne materije i
vitamini. Sadraj ulja u jezgri lenika kree se od 55 - 72%, belanevina 12 - 22%, ugljenih
16
hidrata oko 14%, ecera od 2 - 10%, vode 5,8% i mineralnih materija od 1,8 - 3%. Velika
nutriciona i dijetoterapeutska vrednost jezgre lenika omoguuje stalan porast potranje i
potronje od strane konditorske industrije, koja je i najvei potroa, tako da ona danas postaje
sve znaajniji predmet meunarodne trgovine. Manja koliina plodova koristi se i za stonu
potronju. Pored ishrane plodovi nalaze iroku primenu i u kozmetikoj i farmaceutskoj
industriji. U Americi se promovie da je puter od lenika hranljiviji od putera od kikirikija.
Koriste se i za pravljenje likera.
Lenici se obrauju na razliite naine, to dovodi i do razliitih produkata:
Izbeljeni lenik ukljanja se ljuska i semenjaa i ostaje celo jezgro
Prena jezgra
Iseckana jezgra u vidu komadia
Krupan lenik, uklonjena samo ljuska
Krem od lenika
Ulje od lenika
Preni lenik, ukljonjena samo ljuska
Pasta od lenika (nougat)
3.6. Ekonominost i rentabilnost proizvodnje lenika
Trokovi podizanja zasada se mogu podeliti na:
-
Priprema zemljita
Nabavka sadnica
Sadnja,
Nega
ivotni vek leske je od 70-100 godina. Plod donosi od 50-70 godina. Leska poinje da raa u 3 4 godini. Period pune rodnosti poinje sa 7-8 godina i traje 30-50 godina. U punom rodu jedno
stablo daje od 8-12 kg. Od ploda oko 50% otpada na ljusku. Zavisno od uzgojnog oblika,
formiranja krune, gustine sadnje, vremena starosti i drugih agrotehnikih inilaca lenik donosi
rod od 2,2 - 3,6 tona/ha. Vrednost proizvodnje lenika po jednom hektaru, neuporedivo je vea od
vrednosti proizvodnje ratarskih kultura. Rauna se da je rentabilnost proizvodnje takva da se
jedan uloen dinar vraa sa etiri.
17
Tuber magnatum
Tuber melanosporum
sorti i njihov raspored u zasadu obezbeuje dobru oplodnju. Primenom adekvatne agrotehnike i
savremenih koncepcija uzgoja leske, mogu se ostvariti visoki i redovni prinosi.
U naoj zemlji proizvodnja lenika je vrlo skromna u odnosu na potrebe, tako da je znaajan uvoz
lenika. U tabelama koje slede prikazani su podaci vezani za uvoz i izvoz lenika u poslenjih par
godina. Podaci prikazani u tabelama su dobijeni od Republikog zavoda za statistiku Republike
Srbije.
19
Izvoz i uvoz Lenika (Corylus spp.) bez ljuske, jan sep 2009.
20
Italija
Druga zemlja po proizvodnji lenika u svetu je Italija. Industrija proizvodnje lenika je
skoncentrisana u etiri regiona: Campania, Piemonte, Latium i Sicily. Proizvodnja lenika u
regionu Piemonte iznosi 10%, u regionu Campania 50%, Latium 28% i Sicily 12%. U Piemontu
postoje tri provincije u kojima se gaji lenik. Provincija Cuneo na jugozapadu, Asti na jugu i
Alexandria na jugoistoku. Podruja na kojima se gaji lenik su brdovita sa visinom od 250 700
metara.
Najvanije sorte koje se uzgajaju su: Tonda di Giffoni region Latium; Mortarella, San
Giovanni, Camponica, Riccia di Talanico, Tonda Bianca i Tonda Rossa - region Campania;
Tonda Gentile delle Langhe region Piemonte; Santa Maria de Jesu region Sicily.
Amerika
Najvea proizvodnja lenika u Americi je u dravi Oregon. Amerika ujedno i uvozi odreene
koliine lenika, skoro 4000 tona, preteno iz Turske. Industrija slatkia, za proizvodnju cerealija
i pekare, koriste domae i uvozne lenike. Kompanije iz ovih sektora, esto obrauju lenike tako
da dobiju pastu, koju koriste kao dodatak raznim drugim produktima. U tabeli je prikazana
produkcija lenika sa ljuskom na svetskom nivou za 2007. godinu.
21
6. Zakljuak
Tolerantnost prema agroekolokim uslovima, rentabilna proizvodnja i povoljna cena na tritu
uticali su da leska u glavnim proizvoakim zemljama pree iz ekstenzivne u intenzivnu
proizvodnju. Klimatski uslovi nae zemlje pogoduju uzgoju leske. To to se oplodnja vri u
zatvorenom pupoljku predstavlja vanu karakteristiku za sigurniji i redovniji urod. U Srbiji u
velikoj meri preovlauje uvoz nad izvozom, proizvodnja je 3-4 puta manja od uvoza, a
rentabilnost visoka, to ukazuje na potencijal ovog vida podizanja plantaa. Takoe plantano
gajenje lenika daje i mogunost gajenje sporednih proizvoda na istoj povrini pre sadnje lenika
kao to je graak, ili sadnje izmeu redova unutar podignute plantae, recimo bundeve.
Polazei od pretpostavljenog prinosa, prodajne cene i trokova proizvodnje leske, utvrena je
visoka dobit po jedinici kapaciteta. Prema tome, mali je broj proizvodnji u poljoprivredi koje
mogu godinje da ostvare profit i preko 5.000 eura po ha, tako da proizvodnja leske moe da
predstavlja pogodan nain za intenzivno iskoriavanje obradivih povrina i postizanje visokih
proizvodno- ekonomskih rezultata. Iako su poetna ulaganja po jedinici kapaciteta visoka, ipak je
period plodonoenja dug i profitabilan, pa su ulaganja ekonomina i opravdana.
Deficit lenika kod nas i u svetu, porast tranje poslednjih godina, visoka transportabilnost i
mogunost dueg uvanja plodova su samo neka od znaajnih obeleja koja ukazuju na
mogunost plasmana, posebno na domaem tritu.
22
7. Literatura
23