GRADSKA

PLINARA
ZAGREB
TEHNIKO PRAVILO

GPZ-P 580/I
2005.

ISPITIVANJE PLINSKE
MREE RADNOG TLAKA DO
4,0 bar

PREDGOVOR
Tehniko pravilo GPZ - 580/I, Ispitivanje plinske mree radnog tlaka do 4,0 bar je
strukovni propis Gradske plinare Zagreb (u daljnjem tekstu GPZ).
Ovo pravilo usvojila je Komisija za izradu i noveliranje strukovnih propisa GPZ, stalnog
sastava, imenovana po direktoru Drutva.
Radi sigurnosti rada plinske mree potrebno je redovito provoditi ispitivanje plinske
mree. Ovo pravilo odnosi se iskljuivo na ispitivanje plinske mree radnog tlaka do 4
bara.
to se tie tlanih vrijednosti navedenih u ovom pravilu, rije je o pretlacima iznad
atmosferskog tlaka.

SADRAJ
PODRUJE PRIMJENE ............................................................................................. 3
1.1 Definicije .............................................................................................................. 3
2. MJERE ISPITIVANJA ................................................................................................ 3
2.1.
Zahtjevi u vezi osoblja ......................................................................................... 3
2.2.
Planske mjere ispitivanja ..................................................................................... 3
2.2.1.
Glavni plinovodi........................................................................................... 4
2.2.2.
Plinski prikljuci .......................................................................................... 5
2.2.3.
Elementi plinovoda ...................................................................................... 5
2.2.4.
Zatita od korozije........................................................................................ 5
2.2.5.
Vizualni pregled i kontrola...........................................................................6
2.3.
Promjena radnih uvjeta ........................................................................................ 6
3. PROVOENJE ISPITIVANJA ................................................................................... 6
3.1.
Metode ................................................................................................................. 6
3.1.1.
Metoda usisavanja ....................................................................................... 6
3.1.2.
Metoda nabuivanja ..................................................................................... 7
3.1.3.
Vakuumska metoda ...................................................................................... 7
3.2. Lociranje ............................................................................................................... 7
3.3. Sustav i kontrola primjene detektora plina .......................................................... 8
3.4. Vlane ili smrznute povrine................................................................................ 9
3.5. Ostala upozorenja................................................................................................. 9
3.6. Dokazi u vezi rezultata ispitivanja ....................................................................... 9
4. PROCJENA ISPITIVANJA ........................................................................................ 9
5. STRANI RADOVI NA PODRUJU KOJIM PROLAZE PLINOVODI ................. 10
6. DEURNA SLUBA ................................................................................................ 10
7. CITIRANI PROPISI I NORME ................................................................................ 11
8. PRIJELAZNO ZAVRNE ODREDBE.....................................................................11
PRILOG 1:Obrazac "Zapisnik o izvrenom ispitivanju plinske mree" ............................ 12
PRILOG 2: Obrazac "Dojava smetnje".............................................................................. 13
1.

1.

PODRUJE PRIMJENE

Ovo Tehniko pravilo vrijedi za ispitivanje plinske mree radnog tlaka do 4,0 bar kojom
se distribuira plin u skladu s HRN H.F1.001 - Kakvoa plinova.

1.1

Definicije

Plinska mrea obuhvaa skup meusobno povezanih plinovoda istog ili razliitog tlaka
s pripadajuim elementima ukljuujui i plinske prikljuke.
ST plinovod je plinovod srednjeg tlaka od 0,1 < pr 4 bar.
NT plinovod je plinovod niskog tlaka pr 0,1 bar.
Plinski prikljuak ispituje se zakljuno sa glavnim zaporom ukljuujui PRU.

2.

MJERE ISPITIVANJA

2.1.

Zahtjevi za osoblje

Ispitivanje treba izvoditi struno i tehniki osposobljeno osoblje Gradske plinare Zagreb,
pri emu ovim istim osobljem rukovodi i nadzire struno kvalificirano nadzorno osoblje.

2.2.

Plansko ispitivanje

Planskim ispitivanjem provodi se redovita kontrola plinske mree.

2.2.1.

Plinovodi

Cjelokupnu plinsku mreu Gradska plinara Zagreb podijelila je u kontrolna podruja.

Kontrolna podruja u svrhu ispitivanja plinske mree mogu se u skladu s radnim
uvjetima dalje razdijeliti na ispitne zone.
Vremenska razdoblja u kojima bi se trebala obaviti redovita ispitivanja ovise o lokaciji,
radnim uvjetima i tehnikom stanju plinovoda, npr. o maksimalnim radnim tlakovima i
uestalosti propusnih mjesta. Ova su vremenska razdoblja prikazana u tablici 1.
Vremensko razdoblje kontrole plinovoda potrebno je smanjiti ako se po jednom
kilometru plinovoda locira dva ili vie propusnih mjesta.
Tablica 1

Uestalost
propusnih mjesta
po km
Radni

Vremensko razdoblje kontrole

(u godinama)

tlak
do 100 mbar
iznad 100 mbar
do 4 bar

normalno
4

skraeno
2

Procjena stanja plinske mree vri se zbrajanjem propusnih mjesta s obzirom na duni
kilometar mree u kontrolnom podruju (ispitnoj zoni).
Ispitne zone s mjestima uestale propusnosti trebaju se uestalije kontrolirati i
procjenjivati.
Polazna se vrijednost ustanovljene uestalosti propusnih mjesta moe uveati sukladno
stvarnim uvjetima koji uzimaju u obzir materijal cjevovoda, starost mree, kakvou tla.
Na podrujima s poveanom opasnosti od pomicanja tla vremensko se razdoblje
kontrole mora skratiti i uskladiti s trenutnim uvjetima.

2.2.2.

Plinski prikljuci

Plinski prikljuci kontroliraju se kao i plinovodi. (vidi poglavlje 2.2.1.).

2.2.3.

Elementi plinovoda

Zapori, kondenzne posude i ostali sastavni dijelovi plinovoda, moraju se kontrolirati u

pravilnim vremenskim razmacima sukladno poglavlju 2.2.1. Kontrolom je potrebno
obuhvatiti i svu ulinu infrastrukturu (poklopci, oduci, rubnici).

2.2.4.

Zatita od korozije

Podjednako je tako potrebno provesti kontrolu postrojenja katodne zatite za zatitu od

korozije i to ovisno o datim radnim uvjetima. Najmanje jednom godinje potrebno je na
cijelom sustavu katodne zatite kontrolirati funkcionalnost te mjeriti zatitni potencijal
plinovoda.

2.2.5.

Vizualni pregled i kontrola

Vizualnim pregledom se smatra pregled stanja plinskih ahtova, poklopaca,

plinskih krinjica (puknua, zatrpanost), stupova katodne zatite, odzranika,
klizita terena te kontrola drugih izvoaa radova u blizini plinovoda.

2.3.

Promjena radnih uvjeta

Ukoliko se radni uvjeti (npr. uslijed uspostavljanja vieg radnog tlaka ili uslijed
promjene sastava plina) promjene u toliko znatnoj mjeri da bi to moglo utjecati na
propusnost plinske mree, tada se moraju provesti dodatne mjere kontrole.

3.

PROVOENJE ISPITIVANJA

3.1.

Metode

Metode kontrole podzemnih cjevovoda za plinove 2. plinske skupine (prirodni plin) su

metoda usisavanja i metoda nabuivanja.
U razdobljima loih vremenskih uvjeta potrebno je donijeti odluku o tome, u kolikoj je
mjeri neko ispitivanje mogue i koje bi se metode ispitivanja, npr. metoda usisavanja,
nabuivanja ili vakuumska metoda, trebale primijeniti.

3.1.1.

Metoda usisavanja

Prilikom primjene metode usisavanja tepih-sonda odnosno zvono, koje je pomou cijevi
povezano s usisnom pumpom detektora plina, provodi se odnosno postavlja iznad trase
voda.
Pomicanje ureaja iznad trase plnovoda i plinskih prikljuaka ovisi o uvjetima terena
prilikama i o vrsti upotrijebljenih sondi. Usisavanje mora u pravilu uslijediti kontinuirano
iznad trase plnovoda, u svakom sluaju ne na veoj udaljenosti od 1,5 m od osi
6

plinovoda. Prilikom kontrole plinskih prikljuaka sonda se, odnosno zvono mora provesti
sve do objekta.
Nasuprot ostalim povrinama, pokrovi od betona i bitumena-ljunka proputaju plin
samo u malim koliinama. Ukoliko postoje takvi ulini pokrovi i ukoliko je plinovod
udaljen od rubnika vie od 1,5 m, tada se ispitivanje moe obaviti na rubu rubnika
budui da se upravo ondje lijevak irenja plinova moe obuhvatiti. U sluaju da plinovod
prolazi po sredini, tada se ispitivanje mora obaviti s obje strane ulice.

3.1.2.

Metoda nabuivanja

Prilikom primjene metode nabuivanja bue se iznad plinovoda nabune rupe.

Udaljenost izmeu nabunih otvora ovisi o uvjetima terena. Ova udaljenost ne bi smjela
biti vea od 2,0 m. Kod plinskih prikljuaka potrebno je izbuiti nabune rupe uz rub
objekta.
Dubina nabune rupe trebala bi iznositi najmanje 0,3 m; pritom se gornji sloj ceste, koji
plin proputa u manjoj mjeri, mora probiti.

3.1.3.

Vakuumska metoda

Prilikom primjene vakuumske metode potrebno je koristiti posebnu detektorsku sondu

koja jami sigurnu izolaciju usisnog tanjura od vanjskog zraka. Sondu je potrebno
postaviti na udaljenostima koja nisu vea od 1,5 m. Pri tome mora nastati podtlak od
0,6 bara. Ovaj se podtlak mora odrati najmanje 10 - 12 sekundi. Sonda mora biti
konstruirana tako da je ispitivalom mogue oitati podtlak koji pritom nastaje.

3.2

Lociranje

Sva se upuivanja na propusna mjesta nabuivanjem moraju locirati. U tu se svrhu

moraju izbuiti nabune rupe iznad osi cjevovoda sve do granice irenja plina.

Koncentracija se plina u pojedinim rupama za sonde utvruje i usporeuje pomou

odgovarajuih detektora plina. Pri tome se badari maksimalna koncentracija. Lociranje
propusnih mjesta mogue je u odgovarajuim vremenskim prilikama i uz odgovarajui
sastav tla i pomou metode usisavanja.

3.3.

Sustav i kontrola primjene detektora plina

Osjetljivost ureaja koji se koriste prilikom potrage za propusnim mjestima u skladu s

metodom usisavanja ili vakuumskom metodom, mora se kontrolirati barem jednom
tjedno. U tu se svrhu mjerni plin s maksimalno 10 ppm CH4 u sintetikom zraku direktno
puta u zatvoreni sustav. Indikacija u najosjetljivijem mjernom podruju mora biti 50 %
vea od mjernog podruja. to se tie kontrolnog plina mora postojati certifikat o analizi
tvrtke koja je taj plin isporuila. Bocu s kontrolnim plinom potrebno je oznaiti na
odgovaraju nain.
Kontrolom se mora obuhvatiti detektor, tako i odgovarajue sonde. Vrijeme reakcije od
trenutka uvoenja kontrolnog plina pa sve do poetnog otklona na mjernom ureaju
smije iznositi maksimalno 10 sekundi. Rezultat kontrole potrebno je zabiljeiti u
zapisniku o kontroli.
Prije svakodnevnog poetka rada ili nakon prekida rada u trajanju duem od jednog
sata i nakon prestanka rada potrebno je poduzeti funkcionalno testiranje koritenih
ureaja. Pritom se moraju uzeti u obzir podaci proizvoaa ureaja. Ovim se
testiranjem mora obuhvatiti cjelokupni usisni sustav, kao i detektor. Funkcionalno se
testiranje mora provesti u istim uvjetima. U sluaju negativnog rezultata potrebno je
ponovno poduzeti kontrolu dionice.
Funkcionalnost ureaja koji su se koristili za lociranje propusnih mjesta, potrebno je
redovito prije svakog koritenja ureaja provjeriti, kao i njihovu osjetljivost indikacije i to
najmanje jednom godinje. Najmanja osjetljivost koritenih ureaja mora moi vidljivo
najaviti otklon od 1 volumenskog postotka.
Kako bi se utjecaji uvjetovani vremenskim prilikama obuhvatili (vlanost, vjetar, itd.),
prije svakodnevnog poetka rada moe se provesti kontrola funkcionalnosti i osjetljivosti
indikacije ureaja tako da se ona izmjeri na nekom tokastom pokusnom mjestu.
8

3.4.

Vlane ili smrznute povrine

Vlane ili smrznute povrine ili tla mogu postati nepropusnima i na taj nain utjecati na
rezultat ispitivanja. Poduzimanje planske kontrole ne preporua se prilikom mraza.
Ukoliko su takvi radovi neizostavni, tada je sloj mraza potrebno probiti.
3.5.

Ostala upozorenja

Prilikom ispitivanja potrebno je istovremeno provjeriti, da li i u susjednim prostorima

(okna, HPT, vodovodni, kanalizacijski ahtovi itd.) postoje tragovi plina. Ukoliko se pri
tome ustanove tragovi plina, tada se moraju poduzeti mjere sigurnosti i o tome
obavijestiti njihove vlasnike.
Ukoliko je rije o plinovodima koji nisu podzemni, tada se mora prekontrolirati
uvrenost cijevi, vanjska mehanika i antikorozivna zatita cijevi.

3.6.

Dokazi u vezi rezultata ispitivanja

Rezultate ispitivanja potrebno je saeti u izvjea. Propusna se mjesta moraju oznaiti,

prikazati putem skica, a utvrena koncentracija zabiljeiti. Ovi se dokumenti moraju
pohraniti barem do idueg ispitivanja. Nadalje je potrebno zabiljeiti postupke
ispitivanja, koritene ureaje, imena ispitivaa, kao i broj pronaenih propusnih mjesta.
U izvjeima je potrebno zabiljeiti ispitane dijelove plinske mree s odgovarajuim
podacima.

4.

PROCJENA ISPITIVANJA

Saznanja prilikom ispitivanja plinskih mrea moraju se zabiljeiti. Odatle se moraju

izvui zakljuci u vezi budueg odravanja, kao i obnove plinovoda, odnosno u vezi
hitnosti poduzimanja ovih mjera.
Pri tome se posebno mora obratiti panja na:
uestalosti propusnih mjesta na cijevima i spojevima po sekcijama,
9

 agresivni sastav tla,

vodove u zoni djelovanja lutajuih struja (npr. eljeznica na istosmjernu
struju ili krianja s vodovima pod naponom),
promjene klizita tla,
vodove koji su redovito izloeni dodatnim optereenjima,
utjecaj opsenih radova na niskogradnji.

5.

STRANI RADOVI NA PODRUJU KOJIM PROLAZE PLINOVODI

Naroito je potrebno, nadzirati strane radove na podruju kojim prolaze plinovodi.

6.

DEURNA SLUBA

Potrebno je poduzeti mjere koje u sluaju oteenja ili smetnji u svakom trenutku jame
brzo i struno uklanjanje greaka.
U tu svrhu mora postojati deurna sluba, koju je mogue obavijestiti o kvarovima u
svako doba dana i noi, a koja podjednako tako moe poduzeti sve potrebne mjere.
Deurna sluba mora se opremiti sredstvima obavjeivanja i prosljeivanja informacija
s terena.
Kako bi se u svako doba smetnje i opasnosti mogle struno otkloniti, potrebno je u
svako doba dana i noi raspolagati ekipama hitnih intervencija. Ove se jedinice moraju
tako popuniti osobljem i ureajima da je mogue izvoenje nunih radova.
O dojavljenim tetama i smetnjama, kao i o poduzetim mjerama, potrebno je voditi
zapisnike.

10

7.

CITIRANI PROPISI I NORME

HRN H.F1.001
GPZ 580/II

8.

Kakvoa plinova
Kriteriji za procjenu propusnih mjesta na plinovodima i
kunim prikljucima (za primjenu do 4,0 bar)

PRIJELAZNO ZAVRNE ODREDBE

Ova pravila primjenjuju se na distribucijskom podruju GPZ-a.

Pravila stupaju na snagu danom donoenja, a primjenjuju se osmog dana od dana
donoenja.

Zagreb, ---------------------- 2006.

DIREKTORI DRUTVA:
Vladimir Tomii
Jadranko Husari

11

PRILOG 1
Obrazac: Zapisnik o izvrenom ispitivanju plinske mree

GRADSKA PLINARA ZAGREB d.o.o. Radnika cesta 1, 10 000 ZAGREB

SLUBA DISTRIBUCIJE

Odjel kontrola plinovoda

Zagreb,
Broj:

god.

ZAPISNIK
O IZVRENOM ISPITIVANJU PLINSKE MREE

a) Datum ispitivanja
b) Lokacija
c) Razlog (vrsta) ispitivanja:
d) Podaci o plinovodu:

1. Dimenzija plinovoda:
2. Radni tlak plinovoda:
3. Izvedba plinovoda:
4. Izvedba prikljuka:
5. Distrib. namjena plinovoda:
6. Objekti na plinovodu:

e) Ispitivanje trase plinovoda:

f) Ispitano instrumentom:
1. GAS TEC
2. GASOPHON ST 3
g) Mjerno podruje:
h) Metereoloki uvjeti:
i) Rezultat ispitivanja:
j) Drugi pokazatelji propusnosti:
k) Radovi kod ispitivanja:
l) Klasifikacija propusnosti:
m) Zakljuak:

3.
4.

ISPITIVANJE IZVRIO:
12

PRILOG 2
Obrazac "Dojava smetnje"
Distributer:

Dojava smetnje

Datum dojave

Vrijeme:

Ime i potpis dojavitelja:

Sadraj dojave (naroito vrsta i mjesto smetnje):

Dojavu primio:
Dalje proslijedio osobi:

Vrijeme:

Smetnja uklonjena:

dana

Primjedbe:

(Potpis)

13