Ustav Republike Crne Gore

Na osnovu amandmana LXXXII taka 1. stav 7. na Ustav republike Crne Gore, na sjednici odranoj
12.10.92., donijeta je odluka o proglaenju Ustava Republike Crne Gore.
USTAV REPUBLIKE CRNE GORE
(Objavljen u "Sl. listu RCG", br. 48/92)
I Osnovne odredbe
II Slobode i prava
III Ureenje vlasti
IV Ustavnost i zakonitosti
V Promjena Ustava
VI Zavrne odredbe
Na osnovu istorijskog prava crnogorskog naroda na sopstvenu dravu steenog u vjekovnim borbama
za slobodu;
na osnovu privrenosti graana Crne Gore slobodi, demokratiji, jednakosti meu ljudima i prijateljstvu
meu narodima;
na osnovu uvjerenja da je priroda izvor zdravlja, duhovnosti i kulture ljudskog roda, a drava uvar
svetinje i istote prirode;
na osnovu odluke graana da Crna Gora, kao suverena i ravnopravna republika, nastavi da ivi u
zajednikoj dravi Jugoslaviji
Skuptina Republike Crne Gore, u tenji da trajno obezbijedi i uvrsti blagodeti mira, ovjenosti,
pravde i slobode, usvaja i proglaava Ustav Republike Crne Gore.
PRVI DIO
OSNOVNE DREDBE
lan 1.
Drava
Crna Gora je demokratska, socijalna i ekoloka drava.Crna Gora je republika. Crna Gora je lanica
SR Jugoslavije.
lan 2.
Suverenost
Crna Gora je suverena u pitanjima koja nije prenijela u nadlenost SRJ.Suverenost pripada
graanima.Graani ostvaruju vlast neposredno i preko slobodno izabranih predstavnika.O promjeni
dravnog statusa, oblika vladavine i promjeni granice ne moe se odluivati bez prethodno
sprovedenog referenduma graana.
lan 3.
Demokratija
Ne moe se uspostaviti niti priznati vlast koja ne proistie iz slobodno izraene volje graana.

lan 4.
Vladavina prava
Drava poiva na vladavini prava. Vlast je vezana Ustavom i zakonom.
lan 5.
Podjela vlasti
Vlast u Crnoj Gori ureuje se po naelu podjele vlasti na zakonodavnu, izvrnu i sudsku.Zakonodavnu
vlast vri Skuptina, izvrnu vlast Vlada a sudsku vlast sudovi. Crnu Goru predstavlja predsjednik
Republike. Ustavnost i zakonitost titi Ustavni sud .
lan 6.
Dravni simboli
Crna Gora ima grb, zastavu i himnu.
lan 7.
Glavni grad
Glavni grad Crne Gore je Podgorica.
Prestonica Crne Gore je Cetinje.
lan 8.
Teritorija
Teritorija Crne Gore je jedinstvena i neotuiva.Crna Gora se teritorijalno organizuje u optine.
lan 9.
Jezik i pismo
U Crnoj Gori u slubenoj upotrebi je srpski jezik ijekavskog izgovora. Ravnopravno je irilino i
latinino pismo.U optinama u kojima veinu ili znaajan dio stanovnitva ine pripadnici nacionalnih
i etnikih grupa u slubenoj upotrebi su i njihovi jezici i pisma.
lan 10.
Dravljanstvo
U Crnoj Gori potoji crnogorsko dravljanstvo.Niko ne moe biti lien crnogorskog dravljanstva niti
prava da promijeni to dravljanstvo.
lan 11.
Vjeroispovijesti
Pravoslavna crkva, Islamska vjerska zajednica, Rimokatolika crkva i druge vjeroispovijesti su
odvojene od drave.Vjeroispovijesti samostalno ureuju svoju unutranju organizaciju i vjerske
poslove, u granicama pravnog poretka. Drava materijalno pomae vjeroispovijesti.
lan 12.
Zakonodavstvo

Zakonom se u skladu sa ustavom ureuju:

1) nain ostvarivanja sloboda i prava ako je to neophodno za njihovo ostvarivanje;
2) nain osnivanja, organizacija i nadlenost organa vlasti i postupak pred tim organima ako je to
neophodno za njihovo funkcionisanje;
3) sistem lokalne samouprave ;
4) druga pitanja od interesa za republiku.
lan 13.
Granice sloboda
U Crnoj Gori slobodno je sve to Ustavom i zakonom nije zabranjeno. Svako je obavezan da se
pridrava Ustava i zakona. Javni funkcioner obavezan je da savjesno i estito obavlja funkciju i
odgovoran je za to.
DRUGI DIO
SLOBODE I PRAVA
lan 14.
Osnov
Slobode i prava ostvaruju se na osnovu Ustava.
lan 15.
Sloboda i jednakost
Graani su slobodni i jednaki bez obzira na bilo kakvu posebnost i lino svojstvo.Svi su pred zakonom
jednaki.
lan 16.
Nepovredivost
Slobode i prava su nepovredivi. Svako je obavezan da potuje slobode i prava drugih.Zloupotreba
sloboda i prava protivustavna je i kanjiva.
lan 17.
Zatita
Svako ima pravo na jednaku zatitu svojih sloboda i prava u zakonom utvrenom postupku.
Pravo albe: Svakome se jami pravo na albu ili drugo pravno sredstvo protiv odluke kojom se reava
o njegovom pravu ili na zakonom zasnovanom interesu.
lan 18.
Pravna pomo
Svako ima pravo na pravnu pomo. Pravnu pomo pruaju advokatura, kao samostalna i nezavisna
sluba i druge slube.
lan 19.
ivotna sredina

Svako ima pravo na zdravu ivotnu sredinu i na blagovremeno i potpuno obavjetenje o njenom
stanju.Svako je obavezan da unapreuje i uva ivotnu sredinu.
1.Line slobode i prava
lan 20.
Nepovredivost linosti
Jami se nepovredivost fizikog i psihikog integriteta ovjeka, njegove privatnosti i linih
prava.Jami se dostojanstvo i sigurnost ovjeka.
lan 21.
Smrtna kazna
ivot ovjeka je neprikosnoven. Smrtna kazna moe se propisati i izrei samo za najtee oblike
krivinih djela.
lan 22.
Lienje slobode
Svako ima pravo na linu slobodu.Lice lieno slobode mora odmah biti obavijeteno, na svom jeziku
ili jeziku koji razumije, o razlozima lienja slobode.Lice lieno slobode istovremeno mora biti
upoznato da nije duno nita da izjavi.Na zahtjev lica lienog slobode organ je duan da o lienju
slobode odmah obavijesti njegove najblie.Lice lieno slobode ima pravo da njegovom sasluanju
prisustvuje branilac koga izabere. Nezakonito liavanje slobode je kanjivo.
lan 23.
Pritvor
Lice za koje potoji osnovana sumnja da je izvrilo krivino djelo moe, na osnovu odluke nadlenog
suda, biti pritvoreno i zadrano u pritvoru, samo ako je to neophodno radi voenja krivinog postupka.
Pritvorenom licu mora se uruiti obrazloeno reenje u asu pritvaranja ili najkasnije u roku 24 asa
od pritvaranja. Protiv ovog reenja pritvoreno lice ima pravo albe, o kojoj sud odluuje u roku od 48
asova.Trajanje pritvora mora biti svedeno na najkrae mogue vrijeme.Pritvor moe trajati po odluci
prvostepenog suda najdue tri mjeseca od dana pritvaranja.Ovaj rok se odlukom vieg suda moe
produiti jo za tri mjeseca.Ako se do isteka tih rokova ne podigne optunica, okrivljeni se puta na
slobodu. Pritvor maloljetnika ne moe trajati due od 60 dana.
lan 24.
Potovanje linosti
Jami se potovanje ljudske linosti i dostojanstva u krivinom i svakom drugom postupku, u sluaju
lienja, odnosno ogranienja slobode i za vrijeme izvravanja kazne.Zabranjeno je i kanjivo svako
nasilje nad licem koje je lieno slobode, odnosno kome je sloboda ograniena, kao i svako iznuivanje
priznanja i izjava.
Zatita fizikog integriteta
Niko ne smije biti podvrgnut muenju, poniavajuem kanjavanju i postupanju.Zabranjeno je vriti
na ovjeku, bez njegove dozvole, medicinske i druge oglede.
lan 25.
Naelo zakonitosti

Niko ne moe biti kanjen za djelo koje, prije nego to je uinjeno, nije bilo predvieno zakonom ili
propisom zasnovanim na zakonu kao kanjivo djelo, niti mu se moe izrei kazna koja za to djelo nije
bila predviena.Krivina djela i krivine sankcije odreuju se zakonom.Niko ne moe biti smatran
krivim za krivino djelo dok to ne bude utvreno pravosnanom odlukom suda.
Naknada tete
Lice koje je neosnovano lieno slobode ili je neosnovano osueno ima pravo na naknadu tete od
drave.
Pravo na odbranu
Svakome se jami pravo na odbranu i pravo da uzme branioca pred sudom ili drugim organom
nadlenim za voenje postupka.
lan 26.
Blai zakon
Krivina i druga kanjiva djela utvruju se i kazne za njh izriu po zakonu ili propisu zasnovanom na
zakonu koji je vaio u vrijeme izvrenja djela, osim ako je novi zakon ili propis zasnovan na zakonu
blai za uinioca.
lan 27.
Ne bis in idem
Niko ne moe dva puta odgovarati za isto kanjivo djelo.
lan 28.
Kretanje i nastanjivanje
Graaninu se jami sloboda kretanja i nastanjivanja.Sloboda kretanja i nastanjivanja moe se
ograniiti samo ako je to potrebno za voenje krivinog postupka, spreavanja irenja zaraznih bolesti
ili za odbranu SR Jugoslavije.
lan 29.
Stan
Stan je nepovrediv. Slubeno lice moe ui u stan ili druge prostorije protiv volje njegovog draoca i u
njima vriti pretres na osnovu odluke suda.Pretres se vri u prisustvu dva svjedoka.Slubeno lice smije
ui u tui stan ili druge prostorije i bez odluke suda i vriti pretres bez prisustva svjedoka ako je to
neophodno radi neposrednog hvatanja uinioca krivinog djela ili radi spasavanja ljudi i imovine.
lan 30.
Tajna pisma
Tajna pisma i drugih sredstava optenja je nepovrediva.Od naela nepovredivosti tajne pisma i drugih
sredstava optenja moe se odstupiti na osnovu odluke suda ako je to neophodno za voenje krivinog
postupka ili za odbranu SR Jugoslavije.
lan 31.
Podaci od linosti

Jami se zatita podataka o linosti. Zabranjena je upotreba podataka o linosti van namjene za koju su
prikupljeni.Svako ima pravo da bude upoznat sa podacima koji su prikupljeni o linosti koji se na
njega odnose, kao i pravo na sudsku zatitu u sluaju zloupotrebe.
2. Politike slobode i prava
lan 32.
Birako pravo
Graanin Crne Gore koji je navrio 18 godina ima pravo da bira i da bude biran.Birako pravo se
ostvaruje na izborima.Birako pravo je opte i jednako.Izbori su slobodni i neposredni, a glasanje je
tajno.
lan 33.
Inicijativa, predstavka i peticija
Svako ima pravo da pokrene inicijativu, podnese predstavku, peticiju ili predlog dravnom organu i da
dobije odgovor.Niko ne moe da bude pozvan na odgovornost, niti trpeti druge tetne posledice zbog
stavova iznijetih u inicijativi, predstavci, peticiji ili predlogu, osim ako je time uinio krivino djelo.
lan 34.
Slobode ovjeka
Jami se sloboda ubjeenja i savjesti.Jami se sloboda misli i izraavanja miljenja, slobode
vjerovanja, javnog ili privatnog ispovijedanja vjere, kao i sloboda izraavanja nacionalne
pripadnosti,kulture i upotrebe svog jezika i pisma.Niko nije obavezan da se izjanjava o svom
miljenju, vjeri i nacionalnoj pripadnosti.
lan 35.
Sloboda tampe
Jami se sloboda tampe i drugih vidova javnog obavjetenja.Graani imaju pravo da u sredstvima
javnog obavjetavanja izraavaju i objavljuju svoja miljenja.Izdavanje novina i javno obavjetavanje
dostupno je svima, bez odobrenja, uz upis kod nadlenog organa.Radio-difuzni sistem ureuje se
zakonom.
lan 36.
Odgovor, ispravka, naknada tete
Jami se pravo na ogovor i pravo na ispravku objavljenog netanog podatka ili obavjetenja, kao i
pravo na naknadu tete prouzrokovane objavljivanjem netanog podatka ili obavjetenja.
lan 37.
Cenzura tampe
Zabranjena je cenzura tampe i drugih vidova javnog obavjetavanja.
Rasturanje tampe
Niko ne moe sprijeiti rasturanje tampe i irenje drugih obavjetenja, osim ako se odlukom suda
utvrdi da se njima poziva na nasilno ruenje ustavnog poretka, naruavanje teritorijalne cjelokupnosti
Crne Gore i SR Jugoslavije, krenje zajamenih sloboda i prava, ili izaziva nacionalna, rasna ili
vjerska mrnja i netrpeljivost.

lan 38.
Sloboda govora
Jami se sloboda govora i javnog istupanja.
lan 39.
Sloboda zbora
Graanima se jami sloboda zbora i drugog mirnog okupljanja, bez odobrenja, uz prethodnu prijavu
nadlenom organu.Sloboda zbora i drugog mirnog okupljanja graana moe se privremeno ograniiti
odlukom nadlenog organa radi spreavanja ugroavanja zdravlja i morala ili radi bezbjednosti ljudi i
imovine.
lan 40.
Sloboda udruivanja
Graanima se jami sloboda politikog, sindikalnog i drugog udruivanja i djelovanja, bez odobrenja,
uz upis kod nadlenog organa.Drava pomae politika, sindikalna i druga udruenja, kad za to potoji
javni interes.
lan 41.
Zabrana organizovanja
Zabranjeno je politiko organizovanje u dravnim organima. Profesionalni pripadnici policije ne mogu
biti lanovi politikih stranaka.
Sudije, sudije Ustavnog suda i dravni tuilac ne mogu biti lanovi organa politikih stranaka.
lan 42.
Tajne i paravojne organizacije
Zabranjeno je djelovanje politikih, sindikalnih i drugih organizacija koje je usmjereno na nasilno
ruenje ustavnog poretka, naruavanje teritorijalne cjelokupnosti Crne Gore i SR Jugoslavije, krenje
zajamenih sloboda i prava ovjeka i graanina ili izazivanje nacionalne, rasne, vjerske i druge mrnje
i netrpeljivosti.Zabranjeno je osnivanje tajnih organizacija i neregularnih vojski.
lan 43.
Neravnopravnost i netrpeljivost
Protivustavno je i kanjivo svako izazivanje i podsticanje nacionalne, vjerske, rasne i druge
neravnopravnosti, kao i izazivanje i raspirivanje nacionalne, rasne, vjerske i druge mrnje ili
netrpeljivosti.
lan 44.
Graani i meunarodne organizacije
Graani imaju pravo uea u regionalnim i meunarodnim nevladinim organizacijama.Graani imaju
pravo obraanja meunarodnim institucijama radi zatite svojih sloboda i prava zajamenih Ustavom
3. Ekonomske,socijalne i kulturne slobode i prava
lan 45.
Svojina

Jami se pravo svojine.Niko ne moe biti lien prava svojine niti mu se pravo svojine moe ograniiti
osim kada to zahtijeva javni interes utvren zakonom ili na osnovu zakona uz naknadu koja ne moe
biti nia od trine.
lan 46.
Nasleivanje
Jami se pravo naslejivanja.
lan 47.
Privreivanje i preduzetnitvo
Jami se sloboda privreivanja i sloboda preduzetnitva.Zabranjeni su svaki akt i radnja kojima se
stvara ili podstie monopolski poloaj i spreava trzino privreivanje.
lan 48.
Ograniavanja svojine i privreivanja
Pravo svojine i sloboda privreivanja mogu se ograniiti zakonom, odnosno uredbom sa zakonskom
snagom, za vrijeme vanrednog stanja, neposredne ratne opasnosti ili ratnog stanja.
lan 49.
Porezi
Svako je obavezan da plaa poreze i druge dabine.
lan 50.
Autorska prava
Jami se sloboda stvaranja i objavljivanja naunih i umjetnikih djela, naunih otkria i tehnikih
izuma, a njihovim stvaraocima moralna i imovinska prava.
lan 51.
Opta opasnost
Svako je obavezan da uestvuje u spreavanju i otklanjanju opte opasnosti.
lan 52.
Pravo na rad
Svako ima pravo na rad, na slobodan izbor zanimanja i zapoljavanja, na pravine i humane uslove
rada i na zatitu za vrijema nezaposlenosti. Zabranjen je prinudni rad.
lan 53.
Prava zaposlenih
Zaposleni imaju pravo na odgovarajuu zaradu.Zaposleni imaju pravo na ogranieno radno vrijeme i
plaeni odmor. Zaposleni imaju pravo na zatitu na radu.Omladina, ene i invalidi uivaju posebnu
zatitu na radu.
lan 54.
trajk

Zaposleni imaju pravo na trajk radi zatite svojih profesionalnih i ekonomskih interesa. Zaposleni u
dravnim organima i profesionalni pripadnici policije nemaju pravo na trajk.
lan 55.
Socijalno osiguranje
Obaveznim osiguranjem zaposleni obezbjeuju sebi i lanovima porodice sve oblike socijalnog
osiguranja. Drava obezbjeuje materijalnu sigurnost graaninu koji je nesposoban za rad i nema
sredstva za ivot, kao i graaninu koji nema sredstava za ivot.
lan 56.
Zatita invalida
Invalidima se jami posebna zatita.
lan 57.
Zdrastvena zatita
Svako ima pravo na zatitu zdravlja. Djeca, trudnice i stara lica imaju pravo na zdrastvenu zatitu iz
javnih prihoda, ako to pravo ne ostvaruju po nekom drugom osnovu.
lan 58.
Brak
Brak se moe zakljuiti samo uz slobodan pristanak ene i mukarca.
lan 59.
Porodica uiva posebnu zatitu. Roditelji su obavezni da brinu o djeci, da ih vaspitavaju i koluju.
Djeca su obavezna da se staraju o svojim roditeljima kojima je potrebna pomo.
lan 60.
Majka i dijete
Majka i dijete uivaju posebnu zatitu. Djeca roena van braka imaju ista prava i obaveze kao i djeca
roena u braku.
lan 61.
Zloupotreba djece
Zabranjena je zloupotreba djece. Zabranjeno je zapoljavanje djece i maloljetnjika na poslovima
tetnim za njihovo zdravlje i razvoj.
lan 62.
kolovanje
Svako ima pravo na kolovanje pod jednakim uslovima. Osnovno kolovanje je obavezno i za njega se
ne plaa kolarina.
lan 63.
Autonomija univerziteta

Jami se autonomija univerziteta, visokokolskih i naunih ustanova.

lan 64.
Nauka, kultura i umjetnost
Drava pomae i podstie razvoj prosvete, nauke, kulture, umjetnosti, sporta, fizike i tehnike
kulture. Drava titi naune, kulturne, umjetnike i istrijske vrijednosti.
lan 65.
Drava i priroda
Drava titi ivotnu sredinu.Sloboda privreivanja i sloboda preduzetnitva ograniene su zatitom
ivotne sredine.
4. Lokalna samouprava
lan 66.
Lokalna samouprava
Jami se pravo na lokalnu samoupravu. Lokalna samouprava ostvaruje se u optini i glavnom
gradu.Graani u lokalnoj samoupravi odluuju neposredno i preko slobodno izabranih predstavnika o
odreenim javnim i drugim poslovima od neposrednog interesa za lokalno stanovnitvo. Organi
lokalne samouprave u optini su skuptina i presjednik optine.
Republika pomae lokalnu samoupravu.
5. Posebna prava pripadnika nainalnih i etnikih grupa
lan 67.
Zatita identita
Pripadnicima nacionalnih i etnikih grupa jami se zatita nacionalnog, etnikog, kulturnog, jezikog i
vjerskog identiteta. Zatita prava nacionalnih i etnikih grupa ostvaruje se u skladu sa meunarodnom
zatitom ljudskih i graanskih prava.
lan 68.
Jezik, pismo, kolovanje i informisanje
Pripadnici nacionalnih i etnikih grupa imaju pravo na slobodnu upotrebu svog jezika i pisma, pravo
na kolovanje i pravo na informisanje na svom jeziku.
lan 69.
Simboli
Pripadnici nainalnih i etnikih grupa imaju pravo na upotrebu i isticanje nacionalnih simbola.
lan 70.
Udruivanje
Pripadnici nacionalnih i etnikih grupa imaju pravo osnivanja prosvjetnih, kulturnih i vjerskih
udruenja, uz materijalnu pomo drave.
lan 71.
Nastavni programi

Nastavni programi prosvjetnih ustanova obuhvataju i istoriju i kulturu nacionalnih i etnikih grupa.
lan 72.
Jezik
Pripadnicima nacionalnih i etnikih grupa jami se pravo na upotrebu svog jezika u postupku pred
dravnim organima.
lan 73.
Zastupljenost
Pripadnicima nacionalnih i etnikih grupa jami se pravo srazmjerne zastupljenosti u javnim
slubama, organima dravne vlasti i lokalne samouprave.
lan 74.
Kontakti
Pripadnici nacionalnih i etnikih grupa imaju pravo da uspostavljaju i odravaju kontakte sa
graanima van Crne Gore sa kojima imaju zajedniko nacionalno i etniko porijeklo, kulturno i
istorijsko naslee, kao i vjerska ubjeenja, bez tete za Crnu Goru.
Pravo obraanja
Pripadnici nacionalnih i etnikih grupa imaju pravo uea u regionalnim i meunarodnim nevladinim
organizacijama, kao i pravo obraanja meunarodnim institucijama radi zatite svojih sloboda i prava
zajamenih Ustavom.
lan 75.
Ostvarivanje prava
Posebna prava pripadnika nacionalnih i etnikih grupa ne mogu se ostvariti suprotno Ustavu, naelima
meunarodnog prava i naelu teritorijalne cjelovitosti Crne Gore.
lan 76.
Radi ouvanja i zatite nacionalnog, etnikog, kulturnog, jezikog i vjerskog identiteta pripadnika
nacionalnih i etnikih grupa i ostvarivanja njihovih prava utvrenih Ustavom, u Crnoj Gori se
obrazuje Republiki savjet za zatitu prava pripadnika nacionalnih i etnikih grupa. Republikim
savjetom za zatitu prava pripadnika nacionalnih i etnikih grupa rukovodi predsjednik Republike.
Sastav i nadlenosti Republikog savjeta utvruje Skuptina.
TREI DIO
UREENJE VLASTI
1. Skuptina
lan 77.
Sastav i izbor
Skuptinu ine poslanici koje biraju graani neposrednim i tajnim glasanjem, na osnovu opteg i
jednakog birakog prava.Poslanik se bira na est hiljada biraa.

Samostalnost poslanika
Poslanik se opredeljuje i glasa po sopstvenom uvjerenju i ne moe biti opozvan.
Profesionalnost
Poslanik ima pravo da funkciju obavlja profesionalno.
lan 78.
Mandat Skuptine traje etiri godine. Za vrijeme ratnog stanja, mandat Skuptine produava se do
uspostave mira.Na predlog najmanje 25 poslanika, vlade ili predsjednika Republike, Skuptina moe
skratiti mandat.
lan 79.
Imunitet
Poslanik uiva imunitet. Poslanik ne moe biti pozvan na odgovornost za govor u Skuptini.Protiv
poslanika ne moe se pokrenuti krivini postupak, niti odrediti pritvor bez prethodnog odobrenja
Skuptine.Poslanik moe biti pritvoren bez odobrenja Skuptine ako je zateen u vrenju krivinog
dela za koje je propisana kazna u trajanju duem od pet godina zatvora.
Imunitet, kao i poslanik, uivaju: predsjednik Republike, lanovi Vlade, sudije, sudije Ustavnog suda i
dravni tuilac.
lan 80.
Predsjednik i potpresjednik
Skuptina ima predsjednika i jednog ili vie potpredsjednika, koje bira iz svog sastava, na vrijeme od
etiri godine.Predsjednik predstavlja Skuptinu, raspisuje izbore za predsjednika Republike i vri
druge poslove utvrene Poslovnikom Skuptine.
lan 81.
Nadlenost
Skuptina:
1) donosi Ustav;
2) donosi zakone, druge propise i opte akte;
3) donosi prostorni plan Crne Gore, buet i zavrni raun;
4) utvruje naela za organizaciju dravne uprave;
5) potvruje meunarodne ugovore iz nadlenosti Republike;
6) raspisuje republiki referendum;
7) raspisuje javne zajmove i odluuje o zaduivanju Crne Gore;
8) bira i razrjeava predsjednika i lanove Vlade, predsjednika i sudije Ustavnog suda, predsjednike i
sudije svih sudova;
9) imenuje i razrjeava dravnog tuioca i druge funkcionare;
10) daje amnestiju za krivina djela utvrena republikim zakonom;
11) vri i druge poslove utvrene Ustavom.
lan 82.
Zasijedanja

Skuptina radi na redovnim i vanrednim zasijedanjima. Redovno zasijedanje odrava se dva puta
godinje, u skladu sa Poslovnikom Skuptine. Prvo redovno zasijedanje poinje prvog radnog dana u
martu, a drugo prvog radnog dana u oktobru. Vanredno zasijedanje saziva se na zahtjev najmanje
treine ukupnog broja poslanika, predsjednika Republike i predsjednika Vlade.
lan 83.
Odluivanje
Skuptina odluuje ako sjednici prisustvuje vie od polovine ukupnog broja poslanika, a odluke donosi
veinom glasova prisutnih poslanika, ako Ustavom nije drukije odreeno. Skuptina odluuje
veinom glasova ukupnog broja poslanika o zakonima kojima se ureuje nain ostvarivanja sloboda i
prava, ureuje izborni sistem, utvruje materijalne obaveze graana, ureuju dravni simboli, o
razreenju predsjednika Republike, o izboru Vlade i povjerenju Vladi, o raspisivanju referenduma, o
skraivanju mandata i o svom poslovniku.
lan 84.
Rasputanje Skuptine
Skuptina se rasputa ako ne izabere Vladu u roku od 60 dana od dana kada predsjednik Republike
predloi kandidata za predsjednika Vlade.Skuptina se ne moe rasputiti za vrijeme ratnog stanja,
neposredne ratne opasnosti ili vanrednog stanja. Ako Skuptina due vrijeme ne obavlja nadlenosti
utvrene Ustavom, Vlada moe, poto saslua miljenje predsjednika Skuptine i predsjednika
klubova poslanika u Skuptini, rasputiti Skuptinu. Vlada ne moe rasputiti Skuptinu ako je
pokrenut postupak glasanja o nepovjerenju Vladi. Rasputanje Skuptine utvruje ukazom predsjednik
Republike i odreuje datum izbora za novu Skuptinu.
lan 85.
Predlaganje zakona
Pravo predlaganja zakona, drugog propisa ili opteg akta imaju Vlada, poslanik i najmanje est hiljada
biraa.
2. Predsjednik Republike
lan 86.
Izbor
Predsjednika Republike biraju graani neposrednim i tajnim glasanjem, na osnovu opteg i jednakog
birakog prava, na vrijeme od pet godina. Za vrijeme ratnog stanja mandat predsjednika Republike se
produava do uspostavljanja mira. Isto lice moe biti izabrano za predsjednika Republike najvie dva
puta.
lan 87.
Prestanak mandata
Mandat predsjednika Republike prestaje istekom vremena na koje je biran, razrjeenjem ili
ostavkom.Predsjednika Republike moe razrijeiti Skuptina samo kad Ustavni sud utvrdi da je
povrijedio Ustav.Postupak za utvrivanje povrede Ustava pokree Skuptina.
lan 88.
Nadlenost
Predsjednik Republike:

1) predstavlja Republiku u zemlji i inostranstvu;

2) proglaava ukazom zakone;
3) raspisuje izbore za Skuptinu;
4) predlae Skuptini kandidata za predsjednika Vlade, predsjednika i sudije Ustavnog suda;
5) predlae Skuptini raspisivanje republikog referenduma;
6) daje pomilovanja za krivina djela propisana republikim zakonom;
7) daje odlikovanja i priznanja;
8) vri i druge poslove utvrene Ustavom.
Predslednik Republike je lan Vrhovnog savjeta odbrane.
lan 89.
Proglaenje zakona
Predsjednik Republike ukazom proglaava zakon u roku od sedam dana od dana njegovog
usvajanja.Predsjednik Republike moe, u roku od sedam dana od dana usvajanja zakona, zahtijevati da
Skuptina ponovo odluuje o zakonu. Predsjednik Republike je duan da proglasi ponovo usvojeni
zakon.
lan 90.
Vrenje funkcije
U sluaju prestanka mandata predsjednika Republike, do izbora novog predsjednika, kao i u sluaju
privremene sprijeenosti predsjednika da obavlja svoju funkciju, tu funkciju obavlja predsjednik
Skuptine, odnosno predsjednik Vlade ako je Skuptina rasputena.
3. Vlada
lan 91.
Sastav
Vladu ine predsjednik, jedan ili vie potpredsjednika i ministri.
Predsjednik
Predsjednik Vlade rukovodi Vladom.
lan 92.
Izbor
Kandidat za predsjednika Vlade iznosi u Skuptini svoj program i predlae sastav Vlade.Ako
Skuptina ne prihvati program, predsjednik Republike, u roku od deset dana, predlae novog kandidata
za predsjednika Vlade.
lan 93.
Nespojivost funkcije
lan Vlade ne moe vriti poslaniku i drugu javnu funkciju, niti profesionalno obavljati drugu
djelatnost.
lan 94.
Nadlenost

Vlada:
1) utvruje i vodi unutranju i spoljnu politiku;
2) predlae i izvrava zakone, druge propise i opte akte;
3) donosi uredbe, odluke i druge akte za izvravanje zakona;
4) zakljuuje meunarodne ugovore iz nadlenosti Republike;
5) predlae prostorni plan, buet i zavrni raun Republike;
6) utvruje organizaciju i nain rada dravne uprave;
7) vri nadzor nad radom ministarstava i drugih organa uprave, ponitava i ukida njihove akte;
8) donosi odredbe sa zakonskom snagom za vrijeme vanrednog stanja, neposredne ratne opasnosti ili
rata, ako Skuptina nije u mogunosti da se sastane, koje je duna podnijeti na potvrdu Skuptini im
ona bude u mogunosti da se sastane;
9) vri i druge poslove utvrene Ustavom i zakonom.
lan 95.
Ostavka
Vlada i lan Vlade mogu podnijeti ostavku. Ostavka predsjednika Vlade smatra se ostavkom Vlade.
Razrjeenje
Predsjednik Vlade moe predloiti Skuptini da razrijei lana Vlade.
lan 96.
Pitanje povjerenja
Vlada moe u Skuptini postaviti pitanje svog povjerenja.
lan 97.
Pitanje nepovjerenja
Skuptina moe izglasati nepovjerenje Vladi. Predlog da se glasa o nepovjerenju moe podnijeti
najmanje deset poslanika.O nepovjerenju Vladi glasa se najranije tri dana od podnoenja predloga.Ako
je Vlada dobila povjerenje, predlog za glasanje o nepovjerenju iz istih razloga ne moe se podnijeti u
roku kraem od 90 dana od dana glasanja.
lan 98.
Prestanak mandata
Vladi prestaje mandat prestankom mandata Skuptine, rasputanjem Skuptine, podnoenjem ostavke i
kad izgubi povjerenje. Vlada koja je izgubila povjerenje, koja je podnijela ostavku ili joj je prestao
mandat zbog rasputanja Skuptine, vri funkciju do izbora nove Vlade.
lan 99.
Dravna uprava
Poslove dravne uprave vre ministarstva i organi uprave.
Prenoenje i povjeravanje
Pojedini poslovi dravne uprave mogu se zakonom prenijeti na lokalnu samoupravu. Pojedini poslovi
dravne uprave mogu se propisom Vlade povjeriti lokalnoj samoupravi, ustanovama i pravnim licima.

4. Sudstvo i dravni tuilac

lan 100.
Samostalnost i nezavisnost
Sudstvo je samostalno i nezavisno. Sud sudi na osnovu Ustava i zakona.
lan 101.
Sudsko vijee
Sud sudi u vijeu, osim kada je zakonom odreeno da sudi sudija pojedinac.
Sudije
Sudsku funkciju vri sudija i sudija porotnik.
lan 102.
Javnost suenja
Rasprava pred sudom je javna. Izuzetno, sud moe iskljuiti javnost rasprave ili njenog dijela.
lan 103.
Stalnost funkcije
Sudijska funkcija je stalna. Sudiji prestaje funkcija ako to sam zatrai, kad ispuni uslove za
ostvarivanje prava na starosnu penziju i ako je osuen na bezuslovnu kaznu zatvora. Sudija se
razrjeava dunosti ako je osuen za djelo koje ga ini nedostojnim za vrenje sudske funkcije, ako
nestruno ili nesavjesno obavlja sudijsku funkciju ili ako trajno izgubi sposobnost za vrenje sudijske
funkcije. Sudija ne moe biti premjeten protiv svoje volje.
lan 104.
Vrhovni sud
Vrhovni sud je najvii sud Republike.
lan 105.
Dravni tuilac
Dravni tuilac vri poslove krivinog gonjenja, ulae pravna sredstva radi zatite ustavnosti i
zakonitosti i zastupa Republiku u imovinsko-pravnim odnosima.
Nezavisnost
Dravni tuilac vri svoju funkciju na osnovu Ustava i zakona.
Mandat
Dravni tuilac se imenuje na vrijeme od pet godina.
lan 106.
Nespojivost funkcije

Sudija i dravni tuilac ne mogu vriti poslaniku i drugu javnu funkciju, niti profesionalno obavljati
drugu djelatnost.
ETVRTI DIO
USTAVNOST I ZAKONITOST
lan 107
Ustavnost i zakonitost
Zakon mora biti saglasan sa Ustavom, a drugi propis i opti akt sa Ustavom i zakonom.
lan 108.
Vacatio legis
Zakon, drugi propis i opti akt objavljuje se prije stupanja na snagu. Zakon, drugi propis i opti akt
stupa na snagu najranije osmog dana od dana objavljivanja.Izuzetno, kad za to potoje razlozi utvreni
u postupku donoenja, moe se predvidjeti da zakon, drugi propis ili opti akt stupa na snagu najranije
danom objavljivanja.
lan 109.
Povratno dejstvo
Zakon, drugi propis i opti akt ne moe imati povratno dejstvo. Izuzetno, pojedine odredbe zakona,
ako to zahtijeva javni interes, utvren u postupku donoenja zakona, mogu imati povratno dejstvo.
lan 110.
Zakonitost pojedinanih akata
O zakonitosti pojedinanih akata, kojima organi dravne uprave i organi sa javnim ovlatenjima
rjeavaju o pravima ili obavezama, odluuje sud u upravnom sporu, ako za odreenu stvar nije
predviena druga sudska zatita. Izuzetno, u odreenim vrstama upravnih stvari, upravni spor se moe
iskljuiti zakonom.
Ustavni sud
lan 111.
Sastav suda
Ustavni sud ima pet sudija.
Izbor
Sudija Ustavnog suda bira se na vrijeme od devet godina i ne moe biti ponovo biran.Sudija Ustavnog
suda bira se iz reda istaknutih pravnika sa najmanje petnaest godina rada u struci.
Mandat
Predsjednik Ustavnog suda bira se iz reda sudija Ustavnog suda, na vrijeme od tri godine.
Nespojivost funkcije

Predsjednik i sudija Ustavnog suda ne moe vriti poslaniku i drugu javnu funkciju, niti
profesionalno obavljati drugu djelatnost.
lan 112.
Prestanak funkcije
Sudiji Ustavnog suda prestaje funkcija prije isteka vremena na koje je izabran ako to sam zatrai, kad
ispuni uslove za starosnu penziju i ako je osuen na bezuslovnu kaznu zatvora.
Razrjeenje
Sudija Ustavnog suda razrjeava se dunosti ako je osuen za djelo koje ga ini nedostojnim za
vrenje funkcije ili ako trajno izgubi sposobnost za vrenje funkcije sudije Ustavnog suda.
Suspenzija
Ustavni sud moe odluiti da sudija Ustavnog suda protiv koga je pokrenut krivini postupak ne vri
dunost dok taj postupak traje.
lan 113.
Nadlenost
Ustavni sud:
1) odluuje o saglasnosti zakona sa Ustavom;
2) odluuje o saglasnosti drugih propisa i optih akata o saglasnosti sa Ustavom i zakonom;
3) utvruje da li je predsjednik Republike povrijedio ustav;
4) odluuje o ustavnim albama zbog povrede, pojedinanim aktom ili radnjom, sloboda i prava
ovjeka i graanina utvrenih Ustavom, kad takva zatita nije u nadlenosti Saveznog ustavnog suda i
kada nije predviena druga sudska zatita;
5) rjeava sukob nadlenosti izmeu upravnih i sudskih organa, sukob nadlenosti izmeu ovih organa
i organa lokalne samouprave i sukob nadlenosti izmeu jedinica lokalne samouprave;
6) odluuje o saglasnosti akata politike stranke i udruenja graana;
7) odluuje o zabrani rada politikih stranaka i udruenja graana;
8) odluuje o izbornim sporovima i sporovima u vezi sa referendumom, koji nijesu u nadlenosti
redovnih sudova;
9) vri druge poslove utvrene Ustavom;
Ustavni sud moe odluivati o ustavnosti i zakonitosti akata koji su prestali da vae, ako od prestanka
vaenja pa do pokretanja postupka nije proteklo vie od jedne godine.
lan 114.
Pokretanje postupka
Svako moe dati inicijativu za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti.Postupak
pred Ustavnim sudom pokreu dravni organi i pravna lica kad ocijene da im je povrijeeno pravo ili
interes aktom ija se ustavnost i zakonitost osporava.Ustavni sud moe i sam pokrenuti postupak za
ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti.
lan 115.
Prestanak vaenja

Kad Ustavni sud utvrdi da zakon, drugi propis ili opti akt nije u saglasnosti sa Ustavom, odnosno
zakonom, taj zakon, drugi propis ili opti akt prestaje da vai danom objavljivanja odluke Ustavnog
suda.
Privremena naredba
U toku postupka, do donoenja odluke, Ustavni sud moe narediti da se obustavi izvravanje
pojedinanog akta ili radnje koji su preduzeti na osnovu zakona, drugog propisa ili opteg akta ija se
ustavnost odnosno zakonitost ocjenjuje, ako bi njihovim izvrenjem mogle nastupiti neotklonjive
tetne posledice.
lan 116.
Odluka
Ustavni sud odluuje veinom glasova. Odluka Ustavnog suda je opteobavezna i izvrna. Odluke
Ustavnog suda objavljuju se zajedno sa miljenjem sudija koji nijesu glasali za odluku. Kad je to
potrebno, izvrenje odluke Ustavnog suda obezbjeuje Vlada.
PETI DIO
PROMJENA USTAVA
lan 117.
Predlog za promjenu
Predlog za promjenu Ustava moe podnijeti najmanje deset hiljada biraa, najmanje dvadesetpet
poslanika, predsjednik Republike i Vlada. Predlog za promjenu Ustava sadri odredbe za ije se
promjene trai i obrazloenje. O predlogu za promjenu Ustava odluuje Skuptina dvotreinskom
veinom svih poslanika. Ako predlog za promjenu Ustava nije usvojen, isti predlog ne moe se
ponoviti prije isteka jedne godine od dana kada je predlog odbijen.
lan118.
Amandmani
Promjena Ustava vri se amandmanima na ustav.
Nacrt
Skuptina utvruje nacrt amandmana na ustav.O promjeni Ustava Skuptina odluuje dvotreinskom
veinom svih poslanika.
lan 119.
Bitne promjene i novi Ustav
Ako se predlog za promjenu Ustava odnosi na odredbe o dravnom statusu i obliku vladavine, ako se
njima suavaju slobode i prava ili ako se predlae donoenje novog Ustava, danom usvajanja predloga
Skuptina se rasputa, a nova Skuptina saziva u roku od 90 dana od dana kada je predlog usvojen.
Nova Skuptina odluuje dvotreinskom veinom svih poslanika samo o onim promjenama Ustava
koji sadri usvojeni predlog, odnosno o usvojenom predlogu za donoenje novog Ustava.
ESTI DIO

ZAVRNE ODREDBE
lan 120.
Ustavni zakon
Za sprovoenje Ustava Republike Crne Gore donijee se ustavni zakon. Ustavni zakon proglaava se i
stupa na snagu istovremeno sa Ustavom Republike Crne Gore.
lan 121.
Stupanje na snagu
Ovaj Ustav stupa na snagu danom proglaenja.