You are on page 1of 18

UVOD

Ovim uputstvom elimo da pomognemo studentima da lake, bre i uspjenije predstavljaju


sastavni dio rada i aktivnosti studenata tokom prvog, drugog i treeg ciklusa na Univerzitetu
za poslovne studije Banja Luka. Uputstvo predstavlja opti metodoloki okvir za pisanje svih
strunih i naunih radova. Poli smo od stava da metodoloki pristup za sve pomenute radove
treba biti jedinstven, ali da se radovi razlikuju prema dubini i irini analize koju studenti
primjenjuju prilikom njihove izrade. Radovi trebaju ispunjavati odreene formalne zahtjeve
koji se postavljaju za svaki pisani struni i nauni rad. Forma strunih i naunih radova,
Univerziteta za poslovne studije Banja Luka, utvrena je propisima ove obrazovne institucije.
Autori uputstva:
Doc. dr Simonida Vili
Doc. dr Valentina Duvnjak
Mr Mirjana Deli-Jovi
Mr Dragana urica
Mr Slobodanka Vujii

UPUTSTVO ZA PISANJE SEMINARSKOG RADA

Seminarski rad je struni rad koji sadri samostalnu strunu obradu odreene tematike iz
nastavnog programa na osnovnim studijima. Svrha seminarskog rada je u proirivanju i
produbljivanju teoretskog i praktinog znanja iz odreene oblasti, razvijanju sposobnosti
korienja razliitih izvora podataka i usavravanju vjetine pisanja. Svaki seminarski rad ima
obaveznu formu i sadraj. Preporuuje se da obim seminarskog rada ne treba biti manji od 10
i vei od 15 stranica. Obim seminarskog rada nije preciziran, jer vrijednost i kvalitet rada nisu
odreeni obimom, ve uspjenou istraivanja, ispravnou primijenjenih metoda i
preciznom formulacijom ostvarenih rezultata.
Svaki kvalitetan seminarski rad na studijama I ciklusa treba imati sljedee elemente:
1.
2.
3.
4.
5.

Uvod,
Izlaganje tematike,
Zakljuak,
Popis koriene literature,
Priloge (popis tabela, popis grafikona, popis slika).

Pisanje teksta - u tekstu treba izbjegavati upotrebu prvog lica jednine i mnoine. U
seminarskom radu treba pisati bezlino, odnosno u treem licu, kao npr: istraivanja su
pokazala.., smatra se... i sl.

Tehnike karakteristike seminarskog rada


1. Obiljeavanje stranica
Svaku stranicu, osim naslovne i unutranje stranice, treba numerisati. U praksi se stranice od
uvoda do zakljuka, ukljuujui ilustracije i priloge, numeriu hronoloki, arapskim
brojevima. U sadraju treba obavezno numerisati stranice sadraja radi lakeg traenja
odreenog teksta i poglavlja.
2. Veliina slova i margine
Preporuuje se korienje slova tipa Times New Roman.
Prilikom pisanja teksta preporuuje se:
1. NASLOV POGLAVLJA pisati velikim slovima, font 14
1.1 PODNASLOV pisati velikim slovima, font 12
1.1.1. Podnaslov pisati malim slovima, font 12
1.1.1.1. Podnaslov pisati malim slovima, font 12
Sam tekst seminarskog rada treba pisati istim slovima, font 12. Pri utvrivanju strukture ili
kompozicije seminarskog rada obavezno treba koristiti arapska slova i decimalni sistem.

Svi naslovi, podnaslovi, pasusi, nabrajanja, odnosno sav tekst pie se bez uvlaenja i poravnat
je sa obe strane, i lijeva i desna strana. Iznad i ispod naslova te izmeu pasusa, koristi se
dvostruki razmak. Po pravilu, na jednoj stranici seminarskog rada preporuuje se tri do pet
pasusa. Prored u glavnom tekstu seminarskog rada treba biti dvostruki, a jednostruki u
fusnotama.
Lijeva margina treba iznositi 4 cm (radi uvezivanja), a ostale tri margine po 2,5 cm.
3. Tehnika obrada tabela, grafikona, crtea i slika
Za svaku tabelu, grafikon, crte ili sliku koja se nalazi u seminarskom radu treba navesti:
- Naziv i redni broj,
- Broj i naziv tabele se piu u istom redu iznad tabele, font 12, centralno poravnanje,
- Izvor se pie ispod tabele, font 10, Italic, lijevo poravnanje.
4. Popis koriene literature (bibliografija)
Poslije zavrenog teksta strunog djela, odnosno poslije zakljuka pozicionira se popis
literature (bibliografija). Na posebnoj se stranici pie LITERATURA. Koriena literatura se
treba svrstati u nekoliko grupa. Iako postoji vie naina popisa koriene literature, najee
se svrstava u etiri grupe i to: 1) knjige, 2) lanci, studije i rasprave, 3) ostali izvori (npr.
prirunici, konvencije, propisi i sl), 4) nepotpisani napisi (zakoni, leksikoni, rjenici, Web
stranice i sl).
Literatura se sistematizuje po A, B, C, D metodi prezimena autora navoenjem sljedeih
elemenata:
- Za knjige: prezime, inicijal(i) autora, (godina izdanja), naslov, mjesto izdanja: izdava,
- Za lanke: prezime, inicijal(i) autora, (godina izdanja), naslov lanka, naziv asopisa, broj
asopisa, str. poetna - zavrna,
- Za radove sa strunih i naunih skupova: prezime, inicijal(i) autora, (godina izdanja), naslov
rada, naziv naunog skupa, mjesto skupa: organizator skupa,
- Za radove sa interneta: prezime, inicijal(i) autora, (godina izdanja), naslov rada, naziv i
adresa (URL) Web sajta, datum pristupa Web sajtu,
- Ostali izvori: navesti preciznu identifikaciju autora izvora.
5. Citiranje
Za citiranja literature koristi se Harvardski stil citiranja. Detaljna uputstva moete pogledati
na internet stranici Univerziteta za poslovne studije.

Primjer naslovne stranice seminarskog rada:

FAKULTET ZA (NAVESTI NAZIV FAKULTETA)


(Pt 14, velikim slovima, centrirano)

SEMINARSKI RAD
(Pt 18, velikim slovima, centrirano)

NAZIV TEME
(Pt 20, velikim slovima, centrirano)

STUDENT:
(Pt14, velikim slovima)

MENTOR:
(Pt 14, velikim slovima)

Banjaluka, (navesti godinu)


(Pt14, malim slovima, centrirano)

UPUTSTVO ZA PISANJE ZAVRNOG RADA

Zavrni rad je samostalno, kvalitetno struno, pismeno djelo studenta u kojem, pod
voditeljstvom mentora, obrauje odreenu aktuelnu, strunu temu. Tema diplomskog rada
moe se odnositi na teorijsku ili praktinu ili teorijsko-praktinu problematiku, ali bi trebali
preferirati takve teme u ijoj bi se obradi teorijska saznanja stavljala direktno u funkciju
rjeavanja aktuelnih praktinih problema. Obim zavrnog rada kree se od 50 do 70 kucanih
strana.
Kvalitetan zavrni rad treba da ima sljedee bitne elemente:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.

Apstrakt ili saetak,


Sadraj,
Uvod,
Izlaganje tematike,
Zakljuak,
Popis koriene literature,
Popis ilustracija,
Popis priloga.

Pisanje teksta - u tekstu treba izbjegavati upotrebu prvog lica jednine i mnoine. U zavrnom
radu treba pisati bezlino, odnosno u treem licu, kao npr: istraivanja su pokazala...,
smatra se... i sl.

Tehnike karakteristike zavrnog rada


1. Obiljeavanje stranica
Svaku stranicu, osim naslovne i unutranje stranice, treba numerisati. U praksi se stranice od
uvoda do zakljuka, ukljuujui ilustracije i priloge, numeriu hronoloki, arapskim
brojevima. U sadraju treba obavezno numerisati stranice sadraja radi lakeg traenja
odreenog teksta i poglavlja.
2. Veliina slova i margine
Preporuuje se korienje slova tipa Times New Roman.
Prilikom pisanja teksta preporuuje se:
1. NASLOV POGLAVLJA pisati velikim slovima, font 14
1.1 PODNASLOV pisati velikim slovima, font 12
1.1.1. Podnaslov pisati malim slovima, font 12
1.1.1.1. Podnaslov pisati malim slovima, font 12
Sam tekst zavnog rada treba pisati istim slovima, font 12. Pri utvrivanju strukture ili
kompozicije zavrnog rada, obavezno treba koristiti arapska slova i decimalni sistem.
Svi naslovi, podnaslovi, pasusi, nabrajanja, odnosno sav tekst pie se bez uvlaenja i poravnat
je sa obe strane, i lijeva i desna strana. Iznad i ispod naslova te izmeu pasusa, koristi se

dvostruki razmak. Po pravilu, na jednoj stranici zavrnog rada preporuuje se tri do pet
pasusa. Prored u glavnom tekstu zavrnog rada treba biti dvostruki, a jednostruki u fusnotama.
Lijeva margina treba iznositi 4 cm (radi uvezivanja), a ostale tri margine po 2,5 cm.
3. Tehnika obrada tabela, grafikona, crtea i slika
Za svaku tabelu, grafikon, crte ili sliku koja se nalazi u zavrnom radu treba navesti:
- Naziv i redni broj,
- Broj i naziv tabele se piu u istom redu iznad tabele, font 12, centralno poravnanje,
- Izvor se pie ispod tabele, font 10, Italic, lijevo poravnanje.

4. Popis koriene literature (bibliografija)


Poslije zavrenog teksta strunog djela, odnosno poslije zakljuka, pozicionira se popis
literature (bibliografija). Na posebnoj se stranici pie LITERATURA. Koriena literatura se
treba svrstati u nekoliko grupa. Iako postoji vie naina popisa koriene literature, najee
se svrstava u etiri grupe i to: 1) knjige, 2) lanci, studije i rasprave, 3) ostali izvori (npr.
prirunici, konvencije, propisi i sl), 4) nepotpisani napisi (zakoni, leksikoni, rjenici, Web
stranice i sl).
Literatura se sistematizuje po A, B, C, D metodi prezimena autora navoenjem sljedeih
elemenata:
- Za knjige: prezime, inicijal(i) autora, (godina izdanja), naslov, mjesto izdanja: izdava,
- Za lanke: prezime, inicijal(i) autora, (godina izdanja), naslov lanka, naziv asopisa, broj
asopisa, str. poetna - zavrna,
- Za radove sa strunih i naunih skupova: prezime, inicijal(i) autora, (godina izdanja), naslov
rada, naziv naunog skupa, mjesto skupa: organizator skupa,
- Za radove sa interneta: prezime, inicijal(i) autora, (godina izdanja), naslov rada, naziv i
adresa (URL) Web sajta, datum pristupa Web sajtu,
- Ostali izvori: navesti preciznu identifikaciju autora izvora.
5. Citiranje
Za citiranja literature koristi se Harvardski stil citiranja. Detaljna uputstva moete pogledati
na internet stranici Univerziteta za poslovne studije.
NAPOMENA: SVI RADOVI PODLEU PROGRAMU ZA PROVERU PLAGIJATA

Primjer izgleda korica zavrnog rada

FAKULTET ZA (NAVESTI NAZIV FAKULTETA)


(Pt 14, velikim slovima, centrirano)

ZAVRNI RAD
(Pt 20, velikim slovima, centrirano)

STUDENT:

MENTOR:

(Pt 14, velikim slovima)

(Pt 14, velikim slovima)

Banjaluka, (navesti godinu)


(Pt14, malim slovima, centrirano)

Primjer izgleda naslovne strane zavrnog rada

FAKULTET ZA (NAVESTI NAZIV FAKULTETA)


(Pt 14, velikim slovima, centrirano)

ZAVRNI RAD
(Pt 18, velikim slovima, centrirano)

NAZIV TEME
(Pt 20, velikim slovima, centrirano)

STUDENT:
(Pt 14, velikim slovima)

MENTOR:
(Pt 14, velikim slovima)

Banjaluka, (navesti mjesec i godinu)


(Pt 14, malim slovima, centrirano)

UPUTSTVO ZA PISANJE MASTER RADA

Master rad predstavlja izvorno originalno i novo nauno pisano djelo koje, po pravilu,
izrauje pojedinac u saradnji i pod vodstvom mentora, na kraju postdiplomskog master
studija, a koje je po metodologiji obrade i doprinosu nauci prikladno za utvrivanje
sposobnosti studenta za aktivno sudjelovanje u nauno-istraivakom radu, u naunom
podruju i polju nauke za koje se opredjeljuju studenti. Izradom master rada student mora
dokazati: 1) sposobnost primjene teorijskog i praktinog znanja u samostalnoj obradi aktuelne
i do tada neobraene teme (i tematike) naunih, nauno-strunih i strunih djela, 2)
sposobnost primjene metodologije i tehnologije naunog istraivanja, 3) sposobnost
korienja relativnih tuih spoznaja, stavova, naunih injenica, zakonitosti, teorija koje su
objavljene u aktuelnoj literaturi ili su pohranjene u bankama podataka, 4) sposobnost
formulisanja rezultata istraivanja i vlastitih saznanja do kojih je doao primjenom naunoistraivakog rada, 5) sposobnost pisanja tekstova naunih, nauno-strunih i strunih djela,
6) sposobnost da aktivno i uinkovito uestvuje, individualno ili kolektivno u naunoistraivakom radu. Master rad treba imati obim od 80 do 180 stranica.
Struktura master rada obuhvata sljedee elemente:
1.
2.
3.
4.

Apstrakt ili saetak,


Sadraj,
Uvod,
Istorijsko-teorijski, retrospektivni i eksplikativni dio (u ovom dijelu iznose se
istorijsko-teorijski podaci koji su ranije utvreni, odnosno iznosi se retrospektiva
predmeta koji se istrauje i obrauje u master radu. Tu se iznose injenice,
informacije, zakonitosti i aktuelnosti tretiranoga predmeta istraivanja, odnosno teme
master rada),
5. Analitiko-eksperimentalni dio (u ovom dijelu rada, rezultatima istraivanja mora se
na nauno utemeljen nain, primjenom savremenog naunog instrumentarija i
primjenom savremenih tehnologija naunog istraivanja, rijeiti determinisani nauni
problem istraivanja, ostvariti nauni projektni zadatak, dokazati postavljena nauna
hipoteza, ostvariti svrha i ciljevi istraivanja),
6. Perspektivni dio (u ovom dijelu predlau se novi, originalni, izvorni, inovativni
modeli, rjeenja, instrumenti, nauni zakoni, naune teorije koje do toga trenutka nisu
bili poznati u makro i globalnim naunim sferama),
7. Zakljuak,
8. Literatura,
9. Popis ilustracija,
10. Popis primjera,
11. Popis priloga.
Pisanje teksta - u tekstu treba izbjegavati upotrebu prvog lica jednine i mnoine. U master
radu treba pisati bezlino, odnosno u treem licu, kao npr: istraivanja su pokazala,
smatra se... i sl.

Tehnike karakteristike master rada


1. Obiljeavanje stranica

Svaku stranicu, osim naslovne i unutranje stranice, treba numerisati. U praksi se stranice od
uvoda do zakljuka, ukljuujui ilustracije i priloge, numeriu hronoloki, arapskim
brojevima. U sadraju treba obavezno numerisati stranice sadraja radi lakeg traenja
odreenog teksta i poglavlja.
2. Veliina slova i margine
Preporuuje se korienje slova tipa Times New Roman.
Prilikom pisanja teksta preporuuje se:
1. NASLOV POGLAVLJA pisati velikim slovima font 14
1.1 PODNASLOV pisati velikim slovima font 12
1.1.1. Podnaslov pisati malim slovima font 12
1.1.1.1. Podnaslov pisati malim slovima font 12
Sam tekst master rada treba pisati istim slovima, font 12. Pri utvrivanju strukture ili
kompozicije master rada obavezno treba koristiti arapska slova i decimalni sistem.
Svi naslovi, podnaslovi, pasusi, nabrajanja, odnosno sav tekst pie se bez uvlaenja i poravnat
je sa obe strane, i lijeva i desna strana. Iznad i ispod naslova te izmeu pasusa, koristi se
dvostruki razmak. Po pravilu, na jednoj stranici master rada preporuuje se tri do pet pasusa.
Prored u glavnom tekstu master rada treba biti dvostruki, a jednostruki u fusnotama.
Lijeva margina treba iznositi 4 cm (radi uvezivanja), a ostale tri margine po 2,5 cm.
3. Tehnika obrada tabela, grafikona, crtea i slika
Za svaku tabelu, grafikon, crte ili sliku koja se nalazi u master radu treba navesti:
- Naziv i redni broj,
- Broj i naziv tabele se piu u istom redu iznad tabele, font 12, centralno poravnanje,
- Izvor se pie ispod tabele, font 10, Italic, lijevo poravnanje.

4. Popis koriene literature (bibliografija)


Poslije zakljuka, pozicionira se popis literature (bibliografija). Na posebnoj se stranici pie
LITERATURA. Koriena literatura se treba svrstati u nekoliko grupa. Iako postoji vie
naina popisa koriene literature, najee se svrstava u etiri grupe i to: 1) knjige, 2) lanci,
studije i rasprave, 3) ostali izvori (npr. prirunici, konvencije, propisi i sl), 4) nepotpisani
napisi (zakoni, leksikoni, renici, Web stranice i sl).
Literatura se sistematizira po A, B, C, D metodi prezimena autora navoenjem slijedeih
elemenata:
- Za knjige: prezime, inicijal(i) autora, (godina izdanja), naslov, mjesto izdanja: izdava,

- Za lanke: prezime, inicijal(i) autora, (godina izdanja), naslov lanka, naziv asopisa, broj
asopisa, str. poetna - zavrna,
- Za radove sa strunih i naunih skupova: prezime, inicijal(i) autora, (godina izdanja), naslov
rada, naziv naunog skupa, mjesto skupa: organizator skupa,
- Za radove sa interneta: prezime, inicijal(i) autora, (godina izdanja), naslov rada, naziv i
adresa (URL) Web sajta, datum pristupa Web sajtu,
- Ostali izvori: navesti preciznu identifikaciju autora izvora.
5. Citiranje
Za citiranja literature koristi se Harvardski stil citiranja. Detaljna uputstva moete pogledati
na internet stranici Univerziteta za poslovne studije.
NAPOMENA: SVI RADOVI PODLEU PROGRAMU ZA PROVERU PLAGIJATA

Primjer izgleda korica master rada

FAKULTET ZA (NAVESTI NAZIV FAKULTETA)


(Pt 14, velikim slovima, centrirano)

MASTER RAD
(Pt 20, velikim slovima, centrirano)

STUDENT:

MENTOR:

(Pt 14, velikim slovima)

(Pt 14, velikim slovima)

Banjaluka, (navesti mjesec i godinu)


(Pt 14, malim slovima, centrirano)

Primjer izgleda naslovne strane master rada

FAKULTET ZA (NAVESTI NAZIV FAKULTETA)


(Pt 14, velikim slovima, centrirano)

MASTER RAD
(Pt 18, velikim slovima,centrirano)

NAZIV TEME
(Pt 20, velikim slovima, centrirano)

STUDENT:

MENTOR:

(Pt 14, velikim slovima)

(Pt 14, velikim slovima)

Banjaluka, navesti (mjesec i godinu)


(Pt 14, malim slovima, centrirano)

UPUTSTVO ZA
DISERTACIJE

PISANJE

IZRADU

DOKTORSKE

Doktorska disertacija je originalno, izvorno i samostalno djelo doktoranta, koje je po


doprinosu nauci i metodologiji obrade prikladno za utvrivanje doktorantove sposobnosti da
aktivno djeluje kao samostalni istraiva u naunom podruju i polju nauke za koji se
dodjeljuje doktorat nauke. Doktorska disertacija mora imati sva relevantna obiljeja
originalnog, izvornog i samostalnog naunog djela. Ona mora sadravati nova nauna
saznanja, nove naune injenice, nove naune zakonitosti, nove naune teorije, koje doprinose
razvoju nauke i rjeavanju aktuelnih, sloenih teorijskih i praktinih problema koji do tada
nisu nikako istraeni. Izradom doktorske disertacije doktorant mora dokazati: 1) sposobnost
primjene teorijskog i praktinog znanja u samostalnoj obradi aktuelne i do tada neobraene
teme (i tematike) naunih, nauno-strunih i strunih djela, 2) sposobnost primjene
metodologije i tehnologije naunog istraivanja, 3) sposobnost korienja relativnih tuih
spoznaja, stavova, naunih injenica, zakonitosti, teorija, koje su objavljene u aktuelnoj
literaturi ili su pohranjene u bankama podataka, 4) sposobnost formulisanja rezultata
istraivanja i vlastitih saznanja do kojih je doao primjenom nauno-istraivakog rada, 5)
sposobnost pisanja tekstova naunih, nauno-strunih i strunih djela, 6) sposobnost da
aktivno i uinkovito uestvuje, individualno ili kolektivno u nauno-istraivakom radu.
Doktorska disertacija treba imati obim od 150 do 300 stranica.
Struktura doktorske disertacije obuhvata sljedee elemente:
1.
2.
3.
4.
5.

Apstrakt ili saetak,


Summary (apstrakt ili saetak na jednom od svjetskih jezika),
Sadraj,
Uvod,
Istorijsko-teorijski, retrospektivni i eksplikativni dio (u ovom dijelu iznose se
istorijsko-teorijski podaci koji su ranije utvreni, odnosno iznosi se retrospektiva
predmeta koji se istrauje i obrauje u doktorskoj disertaciji. Tu se iznose injenice,
informacije, zakonitosti i aktuelnosti tretiranoga predmeta istraivanja, odnosno teme
doktorske disertacije),
6. Analitiko-eksperimentalni dio (u ovom dijelu rada, rezultatima istraivanja mora se
na nauno utemeljen nain, primjenom savremenog naunog instrumentarija i
primjenom savremenih tehnologija naunog istraivanja rijeiti determinisani nauni
problem istraivanja, ostvariti nauni projektni zadatak, dokazati postavljena nauna
hipoteza, ostvariti svrha i ciljevi istraivanja),
7. Perspektivni dio (u ovom dijelu predlau se novi, originalni, izvorni, inovirani modeli,
rjeenja, instrumenti, nauni zakoni, naune teorije, koji do toga trenutka nisu bili
poznati u makro i globalnim naunim sferama),
8. Zakljuak,
9. Literatura,
10. Popis ilustracija,
11. Popis primjera,
12. Popis priloga.
Pisanje teksta - u tekstu treba izbjegavati upotrebu prvog lica jednine i mnoine. U doktorskoj
disertaciji treba pisati bezlino, odnosno u treem licu, kao npr: istraivanja su pokazala...,
smatra se... i sl.

Tehnike karakteristike doktorske disertacije


1. Obiljeavanje stranica
Svaku stranicu, osim naslovne i unutranje stranice, treba numerisati. U praksi se stranice od
uvoda do zakljuka, ukljuujui ilustracije i priloge, numeriu hronoloki, arapskim
brojevima. U sadraju treba obavezno numerisati stranice sadraja radi lakeg traenja
odreenog teksta i poglavlja.
2. Veliina slova i margine
Preporuuje se korienje slova tipa Times New Roman.
Prilikom pisanja teksta preporuuje se:
1. NASLOV POGLAVLJA pisati velikim slovima font 14
1.1 PODNASLOV pisati velikim slovima font 12
1.1.1. Podnaslov pisati malim slovima font 12
1.1.1.1. Podnaslov pisati malim slovima font 12

Sam tekst doktorske disertacije treba pisati istim slovima, font 12. Pri utvrivanju strukture ili
kompozicije doktorske disertacije obavezno treba koristiti arapska slova i decimalni sistem.
Svi naslovi, podnaslovi, pasusi, nabrajanja, odnosno sav tekst pie se bez uvlaenja i poravnat
je sa obe strane, i lijeva i desna strana. Iznad i ispod naslova te izmeu pasusa, koristi se
dvostruki razmak. Po pravilu, na jednoj stranici doktorske disertacije preporuuje se tri do pet
pasusa. Prored u glavnom tekstu doktorske disertacije treba biti dvostruki, a jednostruki u
fusnotama.
Lijeva margina treba iznositi 4 cm (radi uvezivanja), a ostale tri margine po 2,5 cm.
3. Tehnika obrada tabela, grafikona, crtea i slika
Za svaku tabelu, grafikon, crte ili sliku koja se nalazi u doktorskoj disertaciji treba navesti:
- Naziv i redni broj,
- Broj i naziv tabele se piu u istom redu iznad tabele, font 12, centralno poravnanje,
- Izvor se pie ispod tabele, font 10, Italic, lijevo poravnanje.

4. Popis koriene literature (bibliografija)

Poslije zakljuka, pozicionira se popis literature (bibliografija). Na posebnoj se stranici pie


LITERATURA. Koriena literatura se treba svrstati u nekoliko grupa. Iako postoji vie
naina popisa koriene literature najee se svrstava u etiri grupe i to: 1) knjige, 2) lanci,
studije i rasprave, 3) ostali izvori (npr. prirunici, konvencije, propisi i sl), 4) nepotpisani
napisi (zakoni, leksikoni, renici, Web stranice i sl).
Literatura se sistematizuje po A, B, C, D metodi prezimena autora navoenjem sljedeih
elemenata:
- Za knjige: prezime, inicijal(i) autora, (godina izdanja), naslov, mjesto izdanja: izdava,
- Za lanke: prezime, inicijal(i) autora, (godina izdanja), naslov lanka, naziv asopisa, broj
asopisa, str. poetna - zavrna,
- Za radove sa strunih i naunih skupova: prezime, inicijal(i) autora, (godina izdanja), naslov
rada, naziv naunog skupa, mjesto skupa: organizator skupa,
- Za radove sa interneta: prezime, inicijal(i) autora, (godina izdanja), naslov rada, naziv i
adresa (URL) Web sajta, datum pristupa Web sajtu,
- Ostali izvori: navesti preciznu identifikaciju autora izvora.

5. Citiranje
Za citiranja literature koristi se Harvardski stil citiranja. Detaljna uputstva moete pogledati
na internet stranici Univerziteta za poslovne studije.
NAPOMENA: SVI RADOVI PODLEU PROGRAMU ZA PROVERU PLAGIJATA

Primjer izgleda korica doktorske disertacije

FAKULTET ZA (NAVESTI NAZIV FAKULTETA)


(Pt 14, velikim slovima, centrirano)

DOKTORSKA DISERTACIJA
(Pt 18, velikim slovima, centrirano)

NAZIV TEME
(Pt 20, velikim slovima, centrirano)

STUDENT:

MENTOR:

(Pt 14, velikim slovima)

(Pt 14, velikim slovima)

Banjaluka, (navesti mjesec i godinu)


(Pt 14, malim slovima, centrirano)
Primjer izgleda naslovne strane doktorske disertacije

FAKULTET ZA (NAVESTI NAZIV FAKULTETA)


(Pt 14, velikim slovima, centrirano)

DOKTORSKA DISERTACIJA
(Pt 18, velikim slovima, centrirano)

NAZIV TEME
(Pt 20, velikim slovima, centrirano)

STUDENT:

MENTOR:

(Pt 14, velikim slovima)

(Pt 14, velikim slovima)

Banjaluka, (navesti mjesec i godinu)


(Pt 14, malim slovima, centrirano)

You might also like