Professional Documents
Culture Documents
61
UVOD
Nakovanska visoravan smjetena je na zapadnom dijelu poluotoka Peljeca.
Prvi podaci o flori Peljeca nalaze se u radovima Roberta de Visianija (VISIANI,
1842-1852, 1872-1881). Od tada, a osobito tijekom posljednjih pedesetak
godina, floru Peljeca prouavali su brojni istraivai (npr. Ani, 1967;
Rajevski, 1969; Lschl, 1971; Regula-Bevilacqua i Ungar, 1971; Jovanevi,
1972, 1974; Ungar, 1972; Trinajsti, 1986a, b; Rac i Lovri, 1988a, b; Jasprica i
Kovai, 1997; Trinajsti i Jasprica, 1998). Prema recentnim literaturnim
podacima, vaskularna flora poluotoka Peljeca broji oko 1100 biljaka (Kovai i
sur., 2000).
Valja istaknuti da je poluotok Peljeac uvrten u botaniki vana podruja u
Hrvatskoj (Nikoli i sur., 2010). Botaniki vana podruja (Important Plant
Areas IPA) posjeduju iznimno botaniko bogatstvo, osobiti sastav vrsta i
stanita. Njihova vrijednost prelazi dravne granice i zasluuje meunarodni
interes kako bi se uspjeno zatitila.
Cilj ovog istraivanja bio je utvrditi brojnost i raznolikost samonikle
vaskularne flore Nakovanske visoravni na Peljecu, provesti analizu flore s
obzirom na pripadnost ivotnim oblicima i flornim elementima te ustanoviti
zastupljenost endeminih, ugroenih, zatienih i invazivnih biljnih svojti.
Podruje istraivanja
Istraivano podruje Nakovanske visoravni smjeteno je izmeu mjesta
Lovite i Viganj na poluotoku Peljecu (slika 1). Povrine je oko 1,3 km2 i
protee se u smjeru sjeverozapad-jugoistok. Nalazi se na prosjenoj nadmorskoj
visini od 270 m i lagano se uzdie od sjeverozapada (260 m) prema jugoistoku
(400 m). Klima Nakovanske visoravni, kao i cijelog poluotoka Peljeca, tipino
je sredozemna (Bertovi, 1975).
U centru Nakovanske visoravni nalaze se dva sela Gornja i Donja
Nakovana (slika 1). Gornja Nakovana je potpuno naputena, dok u Donjoj
Nakovani ivi jo samo jedna obitelj (Ungar, 2014). Meutim, podruje
Nakovana bilo je naseljeno nekoliko tisua godina. To potvruju i arheoloka
istraivanja. U blizini Nakovane, u pilji zvanoj Spila, 1999. otkriveno je
62
63
64
65
66
67
68
69
70
71
72
73
74
75
Pteridophyta
Spermatophyta
Gymnospermae
Angiospermae
Magnolianae
Eudicotyledones
Monocotyledones
Ukupno - Total
Porodica
Families
Rod
Genera
Vrsta
Species
Podvrsta
Subspecies
Vrsta i
podvrsta
Species &
subspecies
6
2
62
11
81
2
188
55
252
2
251
75
337
0
16
4
24
2
267
79
361
76
Broj svojti
Number of taxa
40
29
28
28
12
11
11,1
8,0
7,8
7,8
3,3
3,0
Broj svojti
Number of taxa
68
46
97
103
47
%
18,8
12,8
26,9
28,5
13,0
77
Broj svojti
Number of taxa
Mediterranean (1)
192
53,1
Illyrian-Balkan (2)
0,6
64
17,7
0,6
0,3
European (6)
1,7
Eurasian (7)
17
4,7
Circum-Holarctic (8)
0,3
64
17,7
12
3,3
78
Ani, M., 1967: uti koprivi (Celtis tournefortii Lam.) u Dubi na Peljecu.
Ljetopis JAZU 72, 389-391.
2.
3.
4.
5.
Bori, I., Milovi, M., Dujmovi, I., Bogdanovi, S., Cigi, P., Reetnik, I.,
Nikoli, T. & Miti, B., 2008: Preliminary check-list of invasive alien plant
species (IAS) in Croatia. Nat. Croat. 17, 55-71.
6.
Christenhusz, M. J. M., Zhang, X.-C. & Schneider, H., 2011a: Linear sequence
of extant families and genera of lycophytes and ferns. Phytotaxa 19, 7-54.
7.
Christenhusz, M. J. M., Reveal, J. L., Farjon, A., Gardner, M. F., Mill, R. R. &
Chase, M. W., 2011b: A new classification and linear sequence of extant
gymnosperms. Phytotaxa 19, 55-70.
8.
9.
Forenbaher, S. & Kaiser, T., 2003: Spila Nakovana: ilirsko svetite na Peljecu.
V.B.Z., Zagreb.
10. Horvat, I., 1949: Nauka o biljnim zajednicama. Nakladni zavod Hrvatske,
Zagreb.
11. Horvati, S., 1963: Vegetacijska karta otoka Paga s opim pregledom
vegetacijskih jedinica hrvatskog primorja. Prir. istra. ser. Acta biol. 4, 5-181.
79
80
81
82