Professional Documents
Culture Documents
Elektronička Trgovina I e Learning
Elektronička Trgovina I e Learning
i e-learning
skripta iz informatike za 3. razred komercijalnog smjera
Sadraj:
Web mjesto................................................................................................................................. 3
Web prodavaonica (elektronika trgovina) ................................................................................ 3
Princip koritenja web prodavaonica ..................................................................................... 3
Plaanje u web prodavaonicama ............................................................................................ 4
Dostava................................................................................................................................... 4
Iskustva kupaca ...................................................................................................................... 4
Pozitivna:............................................................................................................................ 4
Negativna: .......................................................................................................................... 5
Sigurnost................................................................................................................................. 5
Pitanja prijevara i sigurnosti............................................................................................... 5
Privatnost podataka ................................................................................................................ 6
Web aukcija............................................................................................................................ 6
E-learning ................................................................................................................................... 7
Obrazovanje na daljinu kroz povijest:.................................................................................... 7
Web mjesto
Web mjesto (eng. Web site) je skup Web stranica (eng. Web page), slika, video isjeaka i
drugih digitalnih sadraja koji se nalaze na jednom ili vie web posluitelja (eng. Web
servera), kojima pristupamo preko Interneta, mobilnih telefona ili lokalne mree (Intraneta).
Web stranica je dokument, obino pisan u HTML-u, kojem pristupamo preko HTTP
protokola. HTTP je protokol koji prenosi informacije sa web posluitelja na nae raunalo,
kako bi se prikazale u programu za prikaz web stranica, najee Internet Exploreru.
Sva javno dostupna web mjesta ine jednu cjelinu koju nazivamo WWW (World Wide Web).
Stranicama web mjesta pristupamo sa jedne poetne stranice (eng. Homepage) koja se
uitava kada upiemo adresu. Svako web mjesto ima svoju strukturu koju vidimo promjenama
u adresi kako pratimo poveznice (eng. link) koje nam omoguuju uitavanje pojedinih web
stranica.
Neka web mjesta zahtijevaju registraciju (besplatnu ili uz plaanje) kako biste mogli
pristupiti nekim ili svim zakljuanim sadrajima. To su na primjer pristupi elektronikoj poti,
online kupovini, testovima, igrama i drugim uslugama za koje je predvieno plaanje.
Neke web prodavaonice prodaju robu samo preko interneta, tj. nemaju fizike trgovine, a
neke imaju i prodaju u trgovini i preko interneta (Brick-and-mortar stores).
poklon kartica kartica na kojoj je pohranjena odreena koliina novca i koja ne glasi
na odreeno ime, tako da ju moe koristiti bilo tko (moemo ju i pokloniti)
plaanje pouzeem plaanje se vri pri samoj dostavi npr. potaru, te se iznos koji je
naveo prodava njemu i vraa
PayPal jedan od poznatijih posrednika pri plaanju koji nam omoguuju da za
neznatnu proviziju ne moramo u svim web trgovinama u kojim kupujemo davati svoj
broj kartice i time se izlagati mogunosti krae broja kartice
Neke web prodavaonice ne prodaju robu izvan svoje zemlje, a mnoge dozvoljavaju kupovinu
bez obzira na to gdje se kupac nalazi.
Dostava
Nakon to je plaanje izvreno (odobreno) roba i usluge se mogu dostaviti na nekoliko naina:
Iskustva kupaca
Svaka web trgovina treba se maksimalno prilagoditi kupcu. Ovo su prema istraivanjima
najea pozitivna i negativna iskustva kupaca:1
Pozitivna:
Research conducted by Elliot and Fowell (2000) revealed satisfactory and unsatisfactory customer experiences
Negativna:
sigurnost
jednostavnost koritenja (odnosno kompliciranost)
loa usluga (pomo)
popratni trokovi
isporueni proizvodi (usluge) nisu zadovoljili oekivanja
Sigurnost
Pitanja prijevara i sigurnosti
S obzirom da nemaju mogunost isprobati robu prije kupnje, kupci su izloeni veem riziku
prijevare nego u klasinoj trgovini. Rizik kojeg moraju prihvatiti prodavatelji je prijevara pri
kupnji koritenjem ukradenih kartica ili odbijanja naplate istih. Dobra strana za prodavae je
da se uvelike eliminira kraa robe.
Da bi se osigurali od krae brojeva kreditnih kartica na internetskoj stranici najee se
koriste SSL enkripcijom. Prepoznajemo ju po poetku adrese (https) i utom lokotu na
statusnoj traci programa kojim surfamo, npr. Internet Explorer. Velik problem jo uvijek
predstavljaju upadi hakera na prodavateljevo web mjesto, pri emu ukradu imena, adrese i
brojeve kartica kupaca. Prodavatelji imaju obavezu o tome izvijestiti sve kupce (barem u
SAD-u), a i tititi se od takvih upada koristei vatrozid i antivirusne programe.
Phishing tzv. "pecanje" je jo jedna opasnost za kupce, gdje ih se pokuava prevariti da se
nalaze na web mjestu uglednog prodavatelja, a ustvari su na lanim stranicama, gdje ih se
navodi na davanje povjerljivih podataka. S druge strane koritenje automatiziranih sistema
umjesto trgovaca smanjuje rizik krae kupevih podataka od strane zaposlenika ili
pronalaenja povjerljivih podataka baenih u smee (npr. bankovni izvodi).
Na web prodavaonicama mogu biti peati kvalitete, ako zadovoljavaju zadane standarde
organizacija koje ih kontroliraju i izdaju takve peate kvalitete. Svrha tih peata je pridobiti
povjerenje kupaca u sigurnost kupnje, kada vide poznate im peate. Poznatiji peati su Visa,
MasterCard, American itd.
Evo nekoliko savjeta kupcima kako se zatititi pri online kupovini:
drite se poznatih trgovina, ili pokuajte pronai neovisne izvore o iskustvima pri
kupovini;
osigurajte se da imaju jasno navedeno kako ih kontaktirati u sluaju bilo kakvih
problema, prije nego koristite njihove usluge
uvjerite se da imaju prihvatljiva pravila postupanja privatnim podacima, npr. da li su
izrazito naglasili da vae podatke nee davati treoj osobi bez vaeg pristanka
provjerite li da li je adresa web prodavaonice u trenutku kada upisujete svoj broj
kartice zatiena SSL protokolom adresa bi u tom trenutku morala poinjati sa
HTTPS i potraite uti lokot na dnu u statusnoj traci
Kada odabirete ifre koje koristite pri kupovini nemojte koristiti osobne podatke (npr.
datum roenja ili ime kunog ljubimca), nego se sluite tzv. jakim iframa koje trebaju
sadravati mala i velika slova, brojeve i specijalne znakove koje ete lako zapamtiti
Privatnost podataka
Veini korisnika je jako vana privatnost osobnih podataka, npr. e-mail adrese ili telefona
kako bi izbjegli spam ili telemarketing (anketiranje i ponuda proizvoda putem telefona). Zato
veina web prodavaonica garantira tajnost vaih podataka ili vam nudi da se, ukoliko elite
moete prijaviti na kontakt liste prodaje proizvoda i usluga koje vas zanimaju. Time su vam
omoguili odabir elite li potpunu privatnost svojih podataka, ili elite da vas kontaktiraju
druge tvrtke samo u vezi odreenih usluga ili proizvoda koje ste vi odabrali.
Web aukcija
Aukcija je za razliku od web shopa mjesto na kojem se prodaje roba na sasvim drugaiji
nain:
Postupak plaanja (kolica, blagajna) je isti, samo je razlika dakle u nainu kako se odreuje
koliko emo proizvod platiti.
Nekoliko poznatijih i domaih adresa:
E-learning
Uvoenjem tehnologije u nastavu kreemo se po ravnoj liniji prema sve veem stupnju elearninga.
1. Klasina uionica najei je oblik nastave koji se koristi u kolama, gdje profesor
obrauje nastavno gradivo u uionici uz standardna pomagala: plou, kredu i spuvu,
te grafofolije
2. Pomagala u nastavi nastava se i dalje odvija u uionici "licem u lice" (F2F face to
face) sa profesorom, ali uz uporabu raunala, npr. PowerPoint prezentacije, Internet...
Iako se gradivo prolazi na "staromodan nain" (profesor objanjava, uenici sluaju),
zadaci i provjere znanja mogu se raditi na raunalu.
3. Kombinirani model nastave jedan dio gradiva uenici obrauju sa profesorom u
uionici, a preostali dio gradiva ue samostalno putem sadraja dostupnog na
Internetu. Komunikacija izmeu uenika i profesora, te ispitivanje znanja moe se
vriti na oba naina (u uionici i preko Interneta).
4. On-line nastava cjelokupna nastava odvija se preko Interneta, a ne u uionici. Na
isti nain se komunicira sa profesorom i drugim uenicima, a takoer se i provjera
znanja vri iskljuivo preko Interneta.
U obaveznom kolovanju su od navedena 4 naina pouavanja prihvatljiva prva tri, a etvrti
se esto koristi za dodatno kolovanje.
Obrazovanjem na daljinu briemo sve zemljopisne granice i postaju nam dostupna razliita
znanja i vjetine bez obzira na mjesto gdje ivimo.
2