pa do bogaenja tijekom rata.

Ta se ideja provlai od kraja 90-ih godina, kad se poel

o priati o izdaji nacionalnih interesa, naroito od 2000. do 2004. godine, kad je p
remijer bio Ivica Raan, a predsjednik Stipe Mesi. to su drugo radili nego izdali dr a
vne interese kad su Haagu dali dokumente, kad su dopustili da se procesuiraju Bl
jesak i Oluja, a to Haag nije tra io - rekao nam je u ponedjeljak Antun Bla evi, zamj
enik predsjednika HDZ-ova Odbora za branitelje.
Na ovo se referirao i Mesi.
- Inae ne komentiram sulude ideje, ali u vam rei ne to to znate. Inicijativu za dono enj
e ustavnog zakona o suradnji s Ha kim sudom pokrenuo je predsjednik Franjo Tuman. H
rvatski sabor je donio ustavni zakon, HDZ je glasao sto posto, a to znai da svi u
Hrvatskoj moraju dostaviti dokaze koje tra i Ha ki tribunal, sve osobe koje tra i Ha ki
tribunal, osumnjieni ili svjedoci, moraju se odazvati na poziv. Ni ta drugo ja nis
am radio, osim po tovao ustavni zakon, niti sam i ao dobrovoljno, bio sam pozvan. Sv
e to sam govorio je ono to mi je poznato o stvarima o kojima su me pitali - rekao
je Mesi.
Nejasne metode lova na izdajnike
Nastavio je kako tu nema nikakvih neistina i nikakve izdaje.
- Neki ele napraviti karijeru, ili ne znam to im je u cilju, ali Hrvatskoj ne ele d
obro. Od Hrvatske ele napraviti sprdainu. Ovo je pravna dr ava i ovdje vrijede zakon
i. Ovdje vrijedi Ustav i nitko nema pravo praviti sprdainu od Hrvatske - zakljuio
je Mesi.
Jo je vrlo nejasno na koji nain HDZ eli provesti ovu ideju.
- Mi ne radimo istra ne radnje. Postoje neki dokazi, pa neka se nadle ni dr avni apara
ti, DORH, Uskok, koji su se umije ali u izbornu kampanju, umije aju sad i u ovo to je
izreeno javnom rijeju, da je netko izdao dr avne interese otvoriv i dr avne arhive. Pos
toje regule, u ratnom pravu i Ustavu, prema kojima je odreeno na koji se nain izda
ju nacionalni interesi - rekao nam je Bla evi, koji smatra da registar ne bi smio z
aobii ni eventualne izdajnike bliske HDZ-u, ali napominje da su neki tih ratnih g
odina morali i raditi, jer je 70 posto privrede bilo u Zagrebu.
- Radi se o svima, normalno. to su sad oni svete krave! Uvijek se govori da se pr
vo treba poistiti u svojim redovima. Za to praviti razliku? Ako je netko lopov, lop
ov je bez obzira na dres - ka e Bla evi.
I predsjednik stranke podr ao je ovu ideju, ali pojedini se ne ele ukljuiti u raspra
ve o registru.
- Hvala lijepo, ne. Hvala lijepo. Ne elim to komentirati - rekao je Vladimir eks,
savjetnik predsjednice Grabar-Kitarovi za ustavno-pravna pitanja i vjeiti mladi hrv
atske politike.
Most: Ovo je lov na vje tice
I Tomislav Karamarko svojedobno je radio u Uredu predsjednika, ali tada je preds
jednik bio Stjepan Mesi. Stoga je mnogima nejasan ar s kojim se danas okomio na sv
ojeg politikog oca, ako je tono da je meta registra upravo Mesi.
Upueni ka u kako ga je na to ponukalo stanje u stranci. Situacija mu je, ka u, poljul
jana nakon to su mnogi, s klimavo dobivenim izborima, ostali bez fotelja na koje
su raunali.
Ipak, novi koalicijski partneri HDZ-a, koji se tako ne vole zvati, nemaju namjer
u podr ati ovu inicijativu. Izmeu Crnoje i Grmoje, ini se, stoji jedna nepremostiva
razlika.
- Mi ne podr avamo registar izdajnika. Ne znam na osnovu ega e se raditi registar i
po kojim kriterijima jer ovo se ini kao lov na vje tice, koji nikome ne treba - por
uio je glasnogovornik Mosta Nikola Grmoja.
I elnik Mosta Bo o Petrov poruio je kako se protivi ideji.
- to se tie registra izdajnika kojeg je spomenuo gospodin Crnoja, ne znam u kojem
je to kontekstu rekao, ali da se o tome i sluajno pomislilo ozbiljno, to nikad ne
bi pro lo jer to Most ne bi nikad dopustio - ka e Petrov.
Slinog je stava i Josip Klemm, jedan od voa braniteljske pobune u Savskoj 66, koji
je protiv daljnjih podjela u dru tvu. Protivi se registru izdajnika, jednako kako
se protivio i registru branitelja, za koji ka e da je jedan od najasnijih popisa.
No biv u vlast, ka e, zanimali su samo la ni branitelji.
Posljednjih godina mnogi su govorili kako smatraju da je lustracija trebala biti
provedena odmah nakon mirne reintegracije i da je sad prekasno. U HDZ-u, ini se,

misle drugaije.
- Tada se gledalo na nain da je do ao mir i da idemo sreivati dr avu. Do la je zatim i i
deja da se lustracija provede po uzoru na neke europske zemlje, poput Poljske. B
ilo je protivnika i u redovima HDZ-a i SDP-a. Danas se svi mogu slo iti da je lust
racija provedena, ali na krive osobe. Lustracija je provedena na braniteljima. N
a sve mogue naine vlasti su, ne ka em vlast, poku ale i uspjele lustrirati branitelje,
izbacili su ih iz svih moguih opcija. Od lova na Norca i Gotovinu pa do progona
branitelja, koji je posljednje etiri godine radilo Ministarstvo branitelja - reka
o je Bla evi i napomenuo kako registar izdajnika nije u prvom planu.
'To je lov na istinu'
- Treba pitati ministra, ali u prvom planu je vraanje dostojanstva braniteljima zakljuio je Bla evi, koji je odnedavno i predsjednik Koordinacije braniteljskih udr
uga.
I Karamarko je, jo u subotu, poruio kako treba shvatiti branitelje, njihov senzibil
itet i sve to su pro li .
- Vidjeli ste da su jedno vrijeme branitelji bili izlo eni lovu na vje tice. Proziva
lo ih se da su la ni branitelji. Izradio se popis branitelja i otkrili su nekoliko
desetaka njih la nih, a bila je cijela hajka. Idemo vidjeti tko su bili agresori.
Legitimno je postaviti i to pitanje. To nije lov na ljude, neg